Upload
lamngoc
View
253
Download
1
Embed Size (px)
Citation preview
DESKRIPTIVNE STUDIJE
Prof. dr Tatjana Pekmezović
Institut za epidemiologiju
Medicinski fakultet u Beogradu
EDUKATIVNI CILJEVI
• Upoznavanje sa osnovnim specifičnostima dizajniranja deskriptivnih studija
• Prikaz različitih tipova deskriptivnih studija
• Razmatranje aplikabilnosti deskriptivnog metoda
Tipovi studija
Deskriptivne studije
Osobe Mesto Vreme
Deskriptivne studije
PLACE
PERSON
TIME
Think of this as the standard dimensions used to track the occurrence of a disease.Think of this as the standard dimensions
used to track the occ
urrence of a disease.
Postavljanje hipoteze
Predikcija dogañaja vezanih za zdravlje
POPULACIJA U RIZIKU
Populacija u riziku
novoroñeni smrt
emigracija
Slučajevi
bolesti
imigranti emigracija
Incidencija
Prevalencija i incidencija
SmrtIzlečenjeGubitak ispitanika
Dužina bolestiPrevalencija
Prevalencija
Celoživotna prevalencija
Periodična prevalencija
Trenutna prevalencija
Lifetime Period Point Lifetime
prevalence
Period
prevalence
Point
prevalence
Greška sećanja?
1-godišnja prevalencija3-mesečna prevalencija
Proporcija osoba sa aktivnom bolešću
1989 2001 p
Lifetime prevalence 81.9% 89.4% 0.020
One-year prevalence 79.2% 86.5% 0.040
TENZIONA GLAVOBOLJA
One-year prevalence 79.2% 86.5% 0.040
- males 66.1% 81.5% 0.010
- female 92.7% 90.4% N.S.
Point prevalence 23.4% 19.0% N.S.
- males 12.2% 12.0% N.S.
- female 31.7% 24.0% 0.020
Male:female ratio 1:1.4 1:1.1 N.S.
Age at onset < 20 yrs or less (83%) < 20 yrs or less (77%) N.S.
Incidencija
Brojilac- broj novih slučajeva bolesti u definisanom vremenskom periodu
Imenilac- populacija u riziku
Zapaženi slučajevi u definisanom vremenu
- populacija u riziku- uključuje vreme
Populacija u riziku
AA
BB
CC
90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 00 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 00 Vreme uVreme u ririzikuziku
x66,,00
66,,00
1111,,00
DD
EE x99,,55
55,,00
Ukupne godine rizikaUkupne godine rizika 3737,,5 5
---- vreme praćenjavreme praćenjax x početak bolestipočetak bolesti
IncInc = 2 / 37= 2 / 37,,5 5 osobaosoba--godinagodina
= 0= 0,,053 053 osobaosoba--godinagodina= 53 = 53 nana 1000 1000 osobaosoba--godinagodina
Problem definicije slučaja
- Dijagnostički kriterijumi (problem dijagnoza ‘’zasnovanih na iskustvu’’)- Klasifikacije - Varijacije u prevalenciji
Studije incidencije glavobolja
Populacija u riziku– Osobe bez glavobolja
– Osobe bez specifičnih glavobolja
– Osobe bez migrene i tenzione – Osobe bez migrene i tenzione glavobolje (druge glavobolje prisutne)
Koju populaciju uzeti kao imenilac kada se izračunava incidencija različitih tipova glavobolja?
KKUMULATIVUMULATIVNANA IINCIDENCNCIDENCIJAIJA
� Proporcija� Pokazatelj rizika� Zavisi od stope incidencije i dužine perioda praćenja
xx
x
x
x
x
xx početak bolesti
Mesec 1 Mesec 12
CI = 7/12 godišnje
= 0.58 godišnje
PREVALENCIJA MULTIPLE SKLEROZE U BEOGRADU, 1985-2006. GODINE
Populaciono istraživanje
• Screening upitnici – Kratki
– Jednostavni
Populaciono istraživanje
Varijacije učestalosti bolesti u vremenu• Varijacije na godišnjem nivou, sezonske
varijacije, varijacije u toku dana ili toku sata • Poznavanje vremenskih trendova omogućava
preduzimanje mera za prevenciju i kontrolu bolesti.bolesti.
Varijacije u učestalosti bolesti u vremenu Varijacije u učestalosti bolesti u vremenu uključuju:uključuju:
Rapidne fluktuacije (Rapidne fluktuacije (kratkoročne)kratkoročne)
Periodične trendove (ciklične varijacijePeriodične trendove (ciklične varijacije))Sekularne trendove (dugoročni)Sekularne trendove (dugoročni)
KRATKOTRAJNE IZMENE U UČESTALOSTI OBOLEVANJA I UMIRANJA
� Istovremena ekspozicija� Kratkotrajno delovanje agensa
� Epidemija fokomelije i talidomid
� Trenutne epidemije (point source)
� Kratak ikubacioni period
Epidemija zajedničkog izvora
Epidemija fokomelije posle talidomida
CIKLIČNE VARIJACIJE
Regularno javljanja promena u učestalosti obolevanja i umiranja u odreñenim vremenskim periodima.periodima.
� Tokom godine i tokom više godina
� Sezonske varijacije
� Postoje i kod zaraznih i kod nezaraznih bolesti
Sezonske varijacije
- Putevi prenošenja agensa- Bihejvioraslni faktori rizika- Sredinski i drugi faktori koji odreñuju pojavu i distribuciju bolesti
Incidencija morbila u Srbiji, 1965-1974. godine
400
500
600
700
Inc/
100.
000
0
100
200
300
400
1965 1966 1967 1968 1969 1970 1971 1972 1973 1974
godine
Inc/
100.
000
Biološki ritmovi
• Biolološki rimovi su ciklični obrasci fizioloških promena i najčešće su sinhronizovani sa dnevnim, mesečnim ili sezonskim cikličnim promenama sredine (Luce, 1971).sredine (Luce, 1971).
Biološki ritmovi vaskularnih bolesti
• Infarkt miokarda
• Disekcija aneurizme aorte
• Plućna embolija• Plućna embolija
• Tromboza dubokih vena
• Moždani udar
ARIMA proces
Autoregresioni integrisani
proces pokretnih pokretnih proseka
(Box & Jenkins, 1970)
Moždani udar - dnevne varijacije
20
40
60
80
Endogeni faktori• hipertenzija• koagulacija krvi
Egzogeni faktori• prelazak iz
-80
-60
-40
-20
0
20
24:00-5:59h 06:00-11:59h 12:00-17:59h 18:00-23:59h
%
I60
I61
I63
I64
• prelazak iz horizontalnog u vertikalni položaj• fizička aktivnost• emocionalni stres• uzimanje antihipertenzivnih lekova u dve doze
Moždani udar – nedeljne varijacije
0
10
20
30
I60
Emocionalni i fizički stresRazličit nivo jutarnjeg kortizola radnim danima i vikendom
Životni stil vikendom
-40
-30
-20
-10
0
Ponedeljak Utorak Sreda Četvrtak Petak Subota Nedelja
%
I60
I61
I63
I64
Životni stil vikendomKonzumiranje alkohola Izloženost klimatskim faktorima
Organizacija medicinske službe
Moždani udar - mesečna vremenska serija
• Tokom hladih meseci koncentracija fibrinogena je veća za 23%• Temperatura vazduha• Atmosferski pritisak
SEKULARNE VARIJACIJE
Promene u učestalosti obolevanja koje nastaju u dužim vremenskim intervalima (decenije i vekovi)vekovi)
� Da li su stvarne ili su artefakt?
Forecast of Cancer Deaths
Forecast of cancer deaths if present trends continue (Data from the
American Cancer Society)
TRENDOVI MORTALITETA OD MALIGNIH TUMORA U ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE I
SRBIJI-MUŠKARCI
TRENDOVI MORTALITETA OD MALIGNIH TUMORA U ZEMLJAMA EVROPSKE UNIJE I
SRBIJI-ŽENE
Tobacco Use in the US, 1900-2000
2500
3000
3500
4000
4500
5000
Per Capita Cigarette Consumption
50
60
70
80
90
100
Age-Adjusted Lung Cancer Death
Rates*
Per capita cigarette consumption
Male lung cancer death rate
0
500
1000
1500
2000
2500
1900
1905
1910
1915
1920
1925
1930
1935
1940
1945
1950
1955
1960
1965
1970
1975
1980
1985
1990
1995
2000
Year
Per Capita Cigarette Consumption
0
10
20
30
40
50
Age-Adjusted Lung Cancer Death
Rates*
*Age-adjusted to 2000 US standard population.
Male lung cancer death rate
Female lung cancer death rate
1986 - ČERNOBILJ
Incidencija karcinoma štitne žlezde kod dece
60
80
100
120
Incidence Rate per million
Belarus
Ukraine
0
20
40
60
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
Years
Incidence Rate per million
Ukraine
Briansk
Gomel
Mortalitet od tuberkuloze, SAD, 1860-1960
ImunizacijaNovi lekoviBolji uslovi života
Mortalitet od tuberkuloze, SAD, 1990-2006
•Rezistencija na lekove• HIV infekcija• Migracije• Migracije• Putovanja
SEKULARNE VARIJACIJE
� Promene u prepoznavsnju bolesti/dijagnostici
� Promene u meñunarodnoj klasifikaciji bolesti, povreda i uzroka smrti
� Promene u kvalitetu registracije obolevanja i � Promene u kvalitetu registracije obolevanja i umiranja
� Promene u strukturi stanovništva
� Promene u preživljavanju kao rezultat uspešnijeg lečenja
� Promene faktora sredine i faktora vezanih za način života
� Genetske izmene
Varijacije učestalosti bolesti u prostoru
• Poznavanje topografskih varijacija omogućava istraživanje etiologije bolesti i planiranje zdravstvene službe.
Varijacije u učestalosti bolesti u prostoru uključuju:Varijacije u učestalosti bolesti u prostoru uključuju:Internacionalne razlikeInternacionalne razlike
Razlike unutar zemljeRazlike unutar zemlje
Lokalna distribucijaLokalna distribucija
John Snow i kolera
TOPOGRAFSKE KARAKTERISTIKE POREMEĆAJA ZDRAVLJA
� Etničke grupe (genetske i sredinske razlike)
� Geografske odlike (klima, nadmorska visina, geografska širina, geološki sastav zemljišta)
INTERNACIONALNE RAZLIKE
�Razvijenost i dostupnost zdravstvene službe�Pouzdanost dijagnoze i potpunost ispitivanja�Pouzdanost dijagnoze i potpunost ispitivanja�Tačnost podataka o strukturi stanovništva
The proportion of all deaths caused by cancer in the different regions of the world, 2002
PREVALENCIJA MULTIPLE SKLEROZE U SVETU
GEOGRAFSKA DISTRIBUCIJA DEMENCIJA
PodručjePodručje AB AB (%)(%)
VD VD (%)(%)
Ostale Ostale demencije demencije
(%)(%)
EvropaEvropa 61,461,4 27,527,5 11,111,1
Severna Severna AmerikaAmerika
74,574,5 10,010,0 15,515,5
AfrikaAfrika 64,364,3 28,628,6 7,17,1
AzijaAzija 46,546,5 38,138,1 15,415,4
RAZLIKE UNUTAR ZEMLJE
� Endemska struma, fluoroza, karijes
� Endemska nefropatija� Endemska nefropatija
� Gradijent sever-jug (multipla skleroza)
Endemska nefropatija
Localna distribucija
Karakteristike osoba
Uzrast Hobi
Pol Kućni ljubimci
Zanimanje Putovanja
Vakcinalni status NavikeVakcinalni status Navike
Osnovna bolest Bračno stanje
Lekovi Obrazovanje
Nutricioni status Etnička pripadnost
Socijalno-ekonomski faktori Religija
Uslovi stanovanja Rasa
Povezanost uzrasta sa bolešću
Prevalence of Congenital Malformations Across Maternal Age
TIPOVI DEKSRIPTIVNIH STUDIJA
� Ekološke studije� Ekološke studije
� Prikaz slučaja
� Serija slučajeva
EKOLOŠKE (KORELACIONE) STUDIJE
Definicija:
� Linearna korelacija izmeñu bolesti (incidencija, prevalencija, mortalitet) i neke (incidencija, prevalencija, mortalitet) i neke karakteristike od interesa (način ishrane, uzimanje alkohola, pušenje...)
� Uporeñivanje više populacija istovremeno ili posmatranje jedne populacije u različitim vremenskim periodima
Breast Cancer Mortality and Dietary Fat Intake
EKOLOŠKE STUDIJE
Prednosti:
� Prvi korak u ispitivanju uzročno-posledičnih veza (pomažu formulisanju hipoteze)
� Moguće je targetovati visokorizične populacije, vremenske periode iligeografska populacije, vremenske periode iligeografska područja za buduće studije
� Jednostavne za izvoñenje
� Kratko vreme izvoñenja
� Ne zahtevaju velika materijalna sredstva
� Korišćenje već postojećih podataka
EKOLOŠKE STUDIJE
Loše osobine:
� Postojanje veze na nivou grupe ne znači obavezno vezu i na nivou pojedinca
� Nije moguća kontrola uticaja konfaunding faktora
� Posmatra se prosečna izloženost uticaju pojedinih faktora
PRIKAZ SLUČAJA
� Opisuje se jedan boelsnik
� Neuobičajene karakteristike bolesti i drugih � Neuobičajene karakteristike bolesti i drugih dogañaja
� Prvi korak u identifikaciji novih bolesti ili neželjenih dejstava izloženosti
PRIKAZ SLUČAJA
SERIJA SLUČAJEVA
� Kolekcija više neuobičajneih bolesnika u kratkom vremenskom intervalu
� Identifikovanje početka epidemije� Identifikovanje početka epidemije
� Pomaže formulisanju hipoteza
SERIJA SLUČAJEVA
Primer: AIDS-Oktobar 1980 - Maj 1981, 5 slučajeva pneumonije
izazvane sa Pneumocystis carinii kod homoseksualaca;
-Početkom 1981, više slučajeva Kapošijevog sarkoma -Početkom 1981, više slučajeva Kapošijevog sarkoma kod mladih homoseksualaca;
-Uspostavljen sistem nadzora nad novom bolešću: otkriveni novi bolesnici meñu i.v. narkomanima, bolesnicima sa hemofilijom, osobama koje su primale transfuziju
SERIJA SLUČAJEVA