2
BOLESTI STRNIH ŽITA petak, 25 januar 2013 08:03 | Napisao Petar Jovičić | | | U uslovima Srbije,do sada nije bila uobičajena zaštita strnih strnih žita od bolesti. Razlozi za to su u prvom redu suvlja klima i postojanje domaćih sorata, koje su tolerantne prema ovim bolestima. Uvođenjem novih, stranih sorata koje su osetljive prema bolestima lista, počelo se i kod nas postavljati pitanje da li treba vršiti zaštitu strnih žita, a u prvom redu pšenice kao glavne kulture u ovoj grupi, od bolesti. Zbog odumiranja delova ili celog lista što dolazi do nemogućnosti normalnog obavljanja fotosinteze, a to povlači za sobom izvesno smanjenje prinosa. Ukoliko je gubitak prinosa veći od cene fungicidnog tertmana, zaštita od bolesti ima svoje opravdanje. Najznačajnije bolesti strnih žita su sledeće: Pepelnica strnih žita -erysiphe graminis- je najraširenije oboljenje ali najintenzivnije se razvija u regionima sa većom količinom padavina. prosečni gubici prinosa pšenice iznose 5-10% dok su kod ječma duplo veći.Gubici prinosa nastaju kada pepelnica u vreme formira nja zrna zahvati gornju trećinu biljke naročito list zastavičar i klas.Simptomi razvoja pepelnice u početku se teško uočavaju. Primarna zaraza se ostvaruje na usnovi donjih rukavaca odnosno stabla,na mestima gde je usev najgušći. Kasnije zahvata list i bolest se postepeno širi ka gornjim delovima biljke. Na zaraženim delovima razvija se bela pahuljasta navlaka prvo u vidu gomilica koje posle prekrivaju celu površinu lista i dobijaju sivo-smeđu boju. Za razvoj bolesti su važni temperaturni uslovi i vlažnost tokom marta i aprila. Toplo i suvo vreme u ovom periodu dovodi do intenziviranja rasta. Hemijsko suzbijanje pepelnice treba primjenivati samo u slučaju kada se proceni da će se zaraza proširiti i na gornju trećinu biljaka naročito list zastavičar i klas. Lisna rđa žita - puccinia recondita- Pojavljuje se na lišću i lisnim rukavcimaParazit prezimljava na mladim biljkama pšenice.Siva pegavost lista pšenice- septoria tritici- u našem regionu ,naročito u vlažnim godinama može maso vno da se pojavi pogotovo na osetljivim genotipovima. Pri povoljnim uslovima, bolest može da se proširi sa donjih listova na gornje kada su gubici i najveći. Usled sušenja zaraženih listova dolazi do smanji vanja asimilativne površine i neminovnog smanjenja prinosa i kvaliteta. Posebno su gubici najveći ukoliko se bolest masovno pojavi pre klasanja biljke.

BOLESTI STRNIH ŽITA.doc

  • Upload
    kole964

  • View
    15

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: BOLESTI STRNIH ŽITA.doc

BOLESTI STRNIH ŽITApetak, 25 januar 2013 08:03 | Napisao Petar Jovičić |   |   | 

U uslovima Srbije,do sada nije bila uobičajena zaštita strnih strnih žita od bolesti. Razlozi za to su u prvom redu suvlja klima i postojanje domaćih sorata, koje su tolerantne prema ovim bolestima.

Uvođenjem novih, stranih sorata koje su osetljive prema bolestima lista, počelo se i kod nas postavljati pitanje da li treba vršiti zaštitu strnih žita, a u prvom redu pšenice kao glavne kulture u ovoj grupi,  od bolesti.

Zbog odumiranja delova ili celog lista što dolazi do nemogućnosti normalnog obavljanja fotosinteze, a to povlači za sobom izvesno smanjenje prinosa. Ukoliko je gubitak prinosa veći od cene fungicidnog tertmana, zaštita od bolesti ima svoje opravdanje. Najznačajnije bolesti strnih žita su sledeće:

Pepelnica strnih žita -erysiphe graminis- je najraširenije oboljenje ali najintenzivnije se razvija u regionima sa većom količinom padavina. prosečni gubici prinosa pšenice iznose 5-10% dok su kod ječma duplo veći.Gubici prinosa nastaju kada pepelnica u vreme formira nja zrna zahvati gornju trećinu biljke naročito list zastavičar i klas.Simptomi razvoja pepelnice u početku se teško uočavaju. Primarna zaraza se ostvaruje na usnovi  donjih rukavaca odnosno stabla,na mestima gde je

usev najgušći. Kasnije zahvata list i bolest se postepeno širi ka gornjim delovima biljke. Na zaraženim delovima razvija se bela pahuljasta navlaka prvo u vidu gomilica koje posle prekrivaju celu površinu lista i dobijaju sivo-smeđu boju.

Za razvoj bolesti su važni  temperaturni uslovi i vlažnost tokom marta i aprila. Toplo i suvo vreme u ovom periodu dovodi do intenziviranja rasta. Hemijsko suzbijanje   pepelnice treba primjenivati samo u slučaju kada se proceni da će se zaraza proširiti i na gornju trećinu biljaka naročito list zastavičar i klas.

Lisna rđa žita - puccinia recondita- Pojavljuje se na lišću i lisnim rukavcimaParazit prezimljava na mladim biljkama pšenice.Siva pegavost lista pšenice- septoria tritici- u našem regionu ,naročito u vlažnim godinama može maso vno da se pojavi pogotovo na osetljivim genotipovima. Pri povoljnim uslovima, bolest može da se proširi sa donjih listova na gornje kada su gubici i najveći. Usled sušenja zaraženih listova dolazi do smanji vanja asimilativne površine i neminovnog smanjenja prinosa i kvaliteta. Posebno su gubici

najveći ukoliko se bolest masovno pojavi pre klasanja biljke.

Najčešći domaćini ovog parazita su pšenica dok ostala strna žita (tritikale, ječam i ovas ) napada ređe

Siva pegavost klasa pšenice -septoria nodorum- Bolest raširena naročito u   zemljama srednje Evrope.  Na područima Sredozemlja, pojačani intenzitet može da se očekuje kada je u periodu intenzivnog porasta i cvetanja biljke vreme vlažno sa čestim kišama.Štetnost ovog oboljenja se ispoljava u vidu smanje nja prinosa i pogoršanja kvaliteta zrna, posebno u semenskoj proizvodnji zrna. Najznačajniji domaćini ovog parazita su pšenica, tritikale, i ječam.Simptomi su sliči kao kod

Septoria tritici stim da se simptomi pojavljuju i na plevicama, lisnim rukavcima i na stablu. Takođe, parazit prezimljava na biljnim ostacima i na sjemenu u vidu piknida.   Pošto se bolest pojavljuje  na gornjim listovima i klasu, tretiranje useva treba obaviti neposredno nakon klasanja strnih žita.

Page 2: BOLESTI STRNIH ŽITA.doc

Žuta rđa pšenice- puccinia striiformis- Posebno rašireno oboljenje u područima sahladnom i vlažnom klimom (severna i zapadna Evropa). U područima sa umerenom klimom javlja se u manjem intenzitetu. Puccinia striiformis prvenstveno napada pšenicu i ječam. Bolest se uglavnom javlja na listu i na plevama Bolest se zove još i crtičastarđa zbog karakterističnih crtičastih pustula limun-žute boje. Održava se na ostacima zaraženih biljaka,samonikloj pšenici i divljim vrstama trava ma.

Lisna rđa ječma- puccinia hordei- Javlja se u svim rejonima gajenja ali značajne štete pričinjava u prohladnim rejonima. Umanjenje prinosa može da se kreće 10-20% . Simptomi u vidu žućkasto mrkih uredospora se prvo pojavljuju na listovima, a kasnije i na rukavcima. Šućkasto mrke pege od  Bolest se Retko javlja na stablu i klasu. Ukoliko je jak napad, dolazi do opšteg žutila obolelog lišća ječma. Visoka relativna vlažnost vazduha, dugotrajne rose su povoljni uslovi za infekciju, a  bolest se širi

vetromTretiranje se izvodi   fungicidima na bazi propikonazola, triadimefona, proholaza   i dr.

Pošto su proizvođači ove godine posejali značajne površine pod pšenicom, potrebno je obratiti pažnju pojavu bolesti i mogućnost njihovog suzbijanja.

Dipl. ing. zaštite bilja  Eleonora Onć Jovanović   PSSS Padinska Skela