SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

PRAVNI FAKULTET

STUDIJSKI CENTAR SOCIJALNOG RADA

Ana Varela

ZNAČAJ I MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA

ZAVRŠNI RAD

Zagreb, 2018.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

PRAVNI FAKULTET

STUDIJSKI CENTAR SOCIJALNOG RADA

Ana Varela

ZNAČAJ I MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA

ZAVRŠNI RAD

Doc.dr.sc. Ana Opačić

Zagreb, 2018.

Sadržaj

1. UVOD……………………………………………………………………….……..1

2. EUROPSKA UNIJA …......………………………………………………………2

2.1. Financijski instrumenti Europske Unije .....................................………..4

3. EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI …..................….6

3.1. Raspoloživa sredstva za RH i ciljevi financiranja ………………......…..6

3.2. Operativni programi u Republici Hrvatskoj ……………………...……..7

3.3. Institucionalni okvir financiranja iz ESIF-a...................... ………...........8

3.4. Fondovi za financiranje poljoprivrednih i ribarstvenih politika………...9

3.4.1. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj..............................9

3.4.2. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo........................................11

3.5. Fondovi kohezijske politike EU ……….………………………...……...12

3.5.1. Kohezijski fond ……………………………………...……......12

3.5.2. Europski fond za regionalni razvoj……………………….........13

3.5.3. Europski socijalni fond ……………………………….….........14

3.5.3.1. Prioritetne osi OPULJP…….....…………………….……......16

4. SOCIJALNI RAD I FONDOVI.........................................................................22

5. ZAKLJUČAK………………………………………………………………...…25

6. LITERATURA……………………………………………………………….….26

Značaj i mogućnosti korištenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova

Sažetak

Ovim radom predstavit će se Europski strukturni i investicijski fondovi (dalje ESIF) za programsko razdoblje 2014.-2020. godine. Europski strukturni i investicijski fondovi su financijska podrška od središnje važnosti, alat za unaprijeđenje i kreativnost poslovnih ideja. Cilj rada je opisati i analizirati ulogu ESIF-a u Hrvatskoj. Pobliže ćemo povezati temu sa strukom socijalnog rada. Kroz rad se predstavlja struktura fondova koji se dijele u dva poglavlja, prema ključnim politikama koje podupiru. Sadržaj rada dovodi do zaključka o velikim mogućnostima i potrebi za iskorištenosti istih sa što većim uspjehom za opći boljitak Hrvatske.

Ključne riječi: ESI fondovi, operativni programi, socijalni rad

Importance and possibilities of using European Structural and Investment Funds

Abstract

This final work will present European Structural and Investment Funds for the 2014-2020 programming period years. European Structural and Investment Funds are central financial support, a tool for improving and creativity of business ideas. The aim of the paper is to describe and analyze the role of ESIF in Croatia. We will more closely link the topic with the social work profession. Throughout the work, the structure of funds is divided into two chapters, according to the key policies that they support. The content of the work leads to a conclusion on the great potential and the need to utilize them with the greatest success as a guarantee for the betterment of Croatia.

Key words: ESI funds, operational programs, social work

 

Izjava o autorstvu rada

Ovime potvrđujem da sam osobno napisala rad:

ZNAČAJ I MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EUROPSKIH STRUKTURNIH I

INVESTICIJSKIH FONDOVA

Svi dijelovi rada, nalazi ili ideje koje su u radu citirane ili se temelje na drugim

izvorima (bilo da su u pitanju mrežni izvori, udžbenici, knjige, znanstveni, stručni ili

popularni članci) u radu su jasno označeni kao takvi te adekvatno navedeni u popisu

literature.

Ime i prezime: Ana Varela

Datum: 26.7.2018.

1. UVOD

Europski strukturni i investicijski fondovi (dalje ESIF) posljednjih godina sve

više postaju dio svakodnevnih aktivnosti pojedinaca i grupa u Republici Hrvatskoj.

Različite mogućnosti koje pružaju ukazuju da danas milijuni ljudi ih koriste radi

poboljšanja kvalitete života. Korisnici (pojedinci, udruge, organizacije civilnog

društva (OCD), vladine i nevladine udruge, jedinice lokalne samouprave (JLS)

gradovi i drugi) mogu poslati ideju i ravnopravno konkurirati sa ostalim

prijaviteljima i na taj način komunicirati s osobama i institucijama. Navedena ESIF

mreža omogućava primanje informacija u obliku dokumenata i uspostavlja

komunikaciju upoznavajući prijavitelje sa strateškim dokumentima, publikacijama,

pravilnicima i operativnim programima, a da nisu ograničeni svojim mjestom rada i

boravka. ESIF je globalna struktura i postali su izvor raznolike i dinamične ponude

otvorenih natječaja za široka područja. Promatramo ih kao pozitivan resurs koji

utječe na aktivnost i produktivnost pojedinca ili kolektiva. Struktura ESIF-a će biti

glavna tema rada, a svrha je napraviti pregled prioriteta pojedinog fonda, navodeći

institucionalne okvire provedbe i prolazeći osi za financiranje. Predstavljanjem ćemo

napraviti pregled informacija na temelju kojih će biti moguće orijentirati se za

prijavu projektnih ideja, povlačenje bespovratnih sredstava i realizaciju mogućnosti

koje su na raspolaganju u trenutno gledanom razdoblju. Najčešće korišteni izvori u

radu su službene internetske stranice gdje se svakodnevno ažuriraju informacije i

pravovremeno objavljuju odluke na razini Europske unije i Republike Hrvatske.

ESIF definiramo kao one koji financiraju projekte koji odgovaraju prioritetima

politika EU i unutar njih više ćemo se baviti Europskim socijalnim fondom (ESF)

koji je najznačajniji za profesiju socijalnog rada. ESF je instrument kohezijske

politike i cilj mu je smanjiti razlike u životnom standardu i blagostanju u državama

članicama Europske unije i njihovih regija (Europska komisija, 2010.). Putem široko

dostupnih medijskih reklama radija i televizije, stručnih publikacija, časopisa i

knjiga, javnost dobiva znanja o mogućnostima i procesu uvođenja promjene u

sklapanju i održavanju ovakovih poslovnih prilika. Radom će se predstaviti najveći

financijski instrumenti osmišljeni za dobrobit Europske unije i njezinih država

članica.

1

2. EUROPSKA UNIJA

Europska unija je zamišljena kao prostor gdje će biti jednakost među regijama

u razvijenosti. Poticanjem gospodarske suradnje izgrađuje se temelj za

homogenizaciju regija i suzbijaju se potencijalni sukobi u regiji (Puhovski, 2010.).

Vladavina prava je temelj na kojem je zasnovana EU (Stubbs i Zrinščak, 2012.).

Polazište za djelovanja u kojima se kreće ova zajednica su ugovori i sporazumi

članica koji se odnose na ciljeve, a o kojima se zajednički odlučuje među članicama

Unije (Koprić i sur., 2014.). Sve aktivnosti i smjer djelovanja Unije su detaljno

planirani i razrađeni oslanjanjući se na temeljne vrijednosti koje su bile motiv

osnivanja. Politike i proračun Europske unije su temelj za financiranje javne politike

Europske unije i politike država članica. Financiranje ESIF-a iz proračuna Europske

unije je mjera kojom se teže ostvariti ideje zajedničke socijalne politike ističu

(Tolušić i Koporčić, 2013.). O sadržaju strateških dokumenata ovisi tematika

pojedinog natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava i prihvatljivost projektnih ideja

(Vela, 2015.). Kroz donesene strategije postavljaju se prioriteti djelovanja prema

područjima, financirajući na temelju tih akata aktivnosti koje ih unaprjeđuju.

Do trenutka pristupanja u Europsku uniju, Hrvatska je kao zemlja kandidat

aktivno sudjelovala u mnogim programima Unije: Europa za građane, Okvirni

program za konkurentnost i inovacije (CIP), Mladi na djelu, Erasmus Mundus II,

Program za cjeloživotno učenje, i mnogi drugi. Danas Hrvatska kao članica EU

punopravno sudjeluje u svim postojećim programima Unije te prestaje biti obavezna

uplaćivati godišnje članarine (Programi Unije, posjećeno 12.8.2018. na mrežnoj

stranici ESIF: https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/programi-unije/).

Godišnjim proračunom Europska Unija dodjeljuje dio financijskih sredstava

u fondove od kojih zemlje članice Europske unije imaju korist, nadopunjavajući i

povećavajući vrijednost djelovanja na nacionalnoj razini. Fontaine, (2014.), navodi

kako ukupni proračun Europske unije ne prelazi više od 1% prosječno ukupnog bruto

nacionalnog dohotka članica, čineći tako veliki utjecaj upravo dobrom primjenom

politika i usmjerenim djelovanjem putem instrumenata provedbe pojedine politike.

Godišnje proračune priprema Europska komisija i članice ga moraju jednoglasno

odobriti, te ga izglašava Europski parlament. Prema aktivnostima postoji podjela na

inovacijske politike koje se suočavaju s izazovima budućnosti u globalnom aspektu.

2

Unija je nastala kao ideja stvaranja napredne svjetske zajednice koja će

istraživanjima i inovacijama unaprijediti živote (Puhovski, 2010.).

Politike solidarnosti koncentrirane su na nejednakosti među regijama i

sektorima unutar Unije. Regionalna pomoć i kohezijska politika teže da se povećaju

radna mjesta i da se stave osobe marginaliziranih skupina u bolji polazni položaj

(Europska unija, 2015.). Važnost postizanja takvih ciljeva je prepoznata i ulaganja za

njihovo ostvarenje pojačano se vrše putem Europskog fonda za regionalni razvoj

(EFRR), Kohezijskog fonda (KF) i Europskog socijalnog fonda (ESF). Kroz fondove

se postiže ekonomska i socijalna kohezija u Europskoj uniji. Ulaganjem u manje

razvijene regije raste konkurentnost Europske unije. Uvidjela se potreba djelovanja

Europske unije kao zajednice koju karakteriziraju pametna, održiva i uključiva

ekonomija. Strategija Europa (2020.), navodi kako su jedinstvo i visoki

socioekonomski standardi života vizija kojoj se teži u budućnosti. Kvaliteta

ekonomskih, socijalnih i sigurnosnih uvjeta tu ima presudnu ulogu. Europa statistički

ima sve starije stanovništvo u odnosu na ostatak svijeta i taj problem je jedinstven

zemljama članicama (Pokos, 2012.). Trenutna demografska slika Hrvatske prikazuje

prirodni pad stanovništva. Sve je manje rođenih, cijele obitelji i mlađe stanovništvo

migriraju u države s boljim životnim standardom (Wertheimer-Baleti, 2017.). U

2017. godini u Republiku Hrvatsku doselile su se iz inozemstva 15 553 osobe, a u

inozemstvo su se odselile 47 352 osobe (Državni zavod za statistiku, 2017.). Stanje

migracije stanovništva Republike Hrvatske u inozemstvo prema podacima za

2017.godinu je negativno. Od ukupnog broja odseljenih osoba najviše se odselilo u

Njemačku (61,4%). U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo veći je udio

muškaraca (55,4%). Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39

godina (48,0%). Aktualan problem je i održivost hrvatskog mirovinskog sustava

(Bađun, 2015.), i isplata mirovina u budućnosti sadašnjim i budućim

umirovljenicima. Uzimajući u obzir kritične probleme Republike Hrvatske, koji

narušavaju viziju Europske unije u budućnosti, Strategija Europa (2020.), definira

prioritete koji se nadopunjuju: (1.) pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene

na znanju i inovaciji, (2.) održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije

iskorištava resurse, (3.) uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom

zaposlenosti. Trenutnom Strategijom do (2020.) godine uz primjenu politika koje se

3

bave prepoznatim problemima EU teži se ostvarenju pet ciljeva koji su međusobno u

korelaciji. Ciljevi su sljedeći: (1); investiranje u istraživanja i razvoj u vrijednosti 3%

BDP-a EU, (2); ostvarenje klimatsko-energetskih ciljeva „20/20/20“, (3); porast

energetske učinkovitosti za 20%, (4); zaposleno 75% radno sposobne populacije od

20 do 64 godine, (5); 40% mladih sa završenim tercijarnim stupnjem obrazovanja,

manje od 10% mladih napušta školovanje, 20 milijuna ljudi manje u riziku od

siromaštva Strategija Europa (2020.).

Europska komisija osmislila je inicijative koje spominje Strategija Europa

(2020.), i mogu se uključiti u postizanje ciljeva. Pametan rast se kroz inicijative

„Unija inovacija“, “Mladi u pokretu“ i „Digitalna agenda za Europu“ fokusira na

područja inovacija, istraživanja, obrazovanja, usavršavanja, cjeloživotnog učenja te

digitalizacije putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Održivi rast

odnosi se na konkretno i održivo gospodarstvo koje djeluje prema najnovijim

standardima za borbu protiv klimatskih promjena i ulaže u razvoj novih izvora

energije. Uključiv rast osnažuje ljude za konkuriranje na tržištu rada, prilagodbu i

napredak, vodeći računa o položaju osjetljivih skupina. Tu se omogućuje socijalnim

radnicima angažman oko povećavanja udjela zaposlenih brinući posebice o socijalno

ugroženim skupinama, razvijanjem njihovih vještina i borbom protiv siromaštva

uzrokovanog položajem u društvu. „Program za nove vještine i radna mjesta“ je

inicijativa čija je svrha uključiti nezaposlene osobe u tržište rada, poštovati prava

radnika i slobodan pristup obrazovanju. Inicijativa „Europska platforma protiv

siromaštva“ teži osvještavanju potreba i provedbi programa pomoći, stvaranju mreža

pružatelja socijalnih usluga, prilagodbu postojećih sustava te suzbijanje siromaštva.

2.1. Financijski instrumenti Europske unije

Najvećim dijelom trenutnog proračuna EU financira se rast i zapošljavanje,

pomoć nedovoljno razvijenim regijama i društvenim skupinama u nepovoljnijem

položaju (46%). Nešto manje namijenjeno je poljoprivredi i ruralnom razvoju za

proizvodnju zaliha hrane, inovativnu poljoprivredu i učinkovito i održivo

gospodarenje zemljištem i šumama (41%) (Jurić, 2016.). Europska unija putem

Europskih fondova, programa i inicijativa teži postizanju strateških ciljeva

programskog razdoblja Europske Unije. Za dobivanje financijske podrške potrebno

4

je da projektna ideja odgovara europskim i nacionalnim prioritetima, na što se treba i

pozvati pri prijavi na natječaj. Potrebno je zadovoljiti stroga pravila pristupanja

natječaju koja iziskuju mnoga znanja strateškog i projektnog planiranja, u svrhu

transparentnog i namjenskog trošenja novca (Sporazum o partnerstvu, 2014.).

Programi i inicijative Unije predstavljaju fondove koji centralizirano upravljaju od

strane Europske komisije. ESIF-om se upravlja decentralizirano, upravljanje se vrši

između Europske unije i zemalja članica. Odgovorna tijela zemlje članice raspisuju

natječaje i potpisuju ugovore s korisnicima. Bitno je razlikovati dva načina

upravljanja: centralizirani sustav provedbe upravljanje iz Bruxellesa koje se odnosi

na postizanje ciljeva bitnih za Uniju u cijelosti, te decentralizirani sustav koji

obuhvaća ESIF i sadrže najveći dio proračuna Europske unije (Vela, 2015.). Kod

povlačenja sredstava potrebno je odgovoriti koji su prioriteti u skladu s Nacionalnom

strategijom te se kao takvi mogu sufinancirati iz raspoloživih fondova.

5

3. EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI

Za potrebe pristupanja fondovima preduvjet je da svaka država članica sklopi

Partnerski sporazum s Europskom komisijom o korištenju ESIF-a Europske unije.

Prije potpisivanja sporazuma potrebno je da se donesu nacionalni programi reformi,

operativni programi, strategije provedbe, te zakonski okvir korištenja sredstava.

Partnerski sporazum (2014.) sadrži područja i prioritete određene za svaku članicu

pri korištenju fondova u svrhu ostvarenja ciljeva iz Strategije Europe (2020.), i vodi

računa da se u obzir uzmu preporuke koje se odnose na ciljeve i prioritete specifične

ovisno o teritorijalnom i socioekonomskom položaju svake države. Naputak

Europske komisije se upućuje svakoj državi posebno i predstavlja stav o prioritetima

kojima se treba posvetiti u narednom razdoblju (Mišura, 2016.).

Republika Hrvatska je 30.10.2014. godine postigla Sporazum koji je okvir

korištenja sredstava ESIF-a u trenutnom razdoblju. Definirali su se nacionalni ciljevi

koje želi ostvariti putem pojedinih fondova i koji su u skladu s ciljevima Strategije

(2020.). Hrvatska je postavila propise koji se odnose na višegodišnje planiranje

sredstava, nacionalni strateški referentni okvir koji zadovoljava kriterije potrebne za

uvjete natječaja i kvalitetnu operativnu provedbu. Strateška dokumentacija uključuje

operativne programe u kojima se opširnije definira područje djelovanja te se opisuju

aktivnosti za korištenje ESIF-a. Europski strukturni i investicijski fondovi je

zajednički naziv za pet fondova Unije; Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

(EPFRR), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Kohezijski fond (KF),

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Europski socijalni fond (ESF). ESIF

sadrže 75% financijskih sredstava proračuna Europske unije prema službenom

proračunu Europske unije i glavni su instrument primjene europskih politika (Vela,

2015.).

3.1. Raspoloživi resursi za Republiku Hrvatsku

ESIF su od 2014. do 2020. godine Republici Hrvatskoj na raspolaganje stavili

ukupno 10,676 milijardi eura. Na službenoj internetskoj stranici ESIF-a vidljivo je

kako se najviše financira kohezijska politika s 8,397 milijardi eura, a poljoprivredni

ruralni razvoj 2,026 milijardi eura, 253 milijuna eura se ulaže u razvoj ribarstva i

pomorstva. Ciljevi koji se financiraju iz ESIF-a u svrhu provedbe kohezijske politike

6

su jednakost, regionalna konkurentnost, te zapošljavanje uz europsku teritorijalnu

suradnju. EFRR raspoloživa sredstva koristi u svrhu smanjivanja razlika u razvoju

pojedinih zemljopisnih područja, vezane uz siromaštvo i socijalnu isključenost, te

postizanja ekonomske i socijalne kohezije smanjenjem razlika između skupina ljudi,

stvaranjem radnih mjesta, poticanjem malog i srednjeg poduzetništva te

infrastrukturnih i proizvodnih investicija (Kovačić, 2016.). Uočeno je da se pojedina

ideja može financirati ako se dobro argumentira korist koja nastaje planiranim

aktivnostima. Teško je u početku definirati potrebu, svrhu projekta, ciljeve i proces

provedbe i tu ključnu ulogu imaju edukacije koje se provode na nacionalnoj razini.

Europski socijalni fond kojim se profesija socijalnog rada koristi usmjerava sredstva

na postizanje politike zapošljavanja posebice regije čija stopa nezaposlenih je iznad

prosjeka. Kohezijski fond služi za velike infrastrukturne projekte razvijajući

infrastrukturu i promicanje održivog razvoja. Poljoprivredna politika se primjenjuje

kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj te Europski pomorski i ribarski

fond.

3.2. Operativni programi u Republici Hrvatskoj

Operativni programi sadrže detaljno postavljene mjere i konkretne aktivnosti

za realizaciju prioriteta koji su definirani Sporazumom (2014.). Nacionalni strateški

okvir u Hrvatskoj obuhvaća četiri operativna programa: OP Konkurentnost i kohezija

(OPKK) (prosinac 2014. godine), OP Učinkovitost ljudskih potencijala (OPULJP)

(prosinac 2014. godine), Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

(PRRRH) (svibanj 2015. godine), OP za pomorstvo i ribarstvo (OPPR) (studeni

2015. godine). Operativni programi postavljaju prioritete za koje se mogu financijska

sredstva pribavljati iz različitih izvora. Za aktivnosti koje se provode u sklopu

operativnih programa, preko 85% financijskih sredstava pribavlja se isključivo iz

ESIF-a i time uočavamo njihovu iznimnu važnost za Hrvatsku.

3.3. Institucionalni okvir financiranja iz ESIF-a

Za provedbu decentraliziranih sustava upravljanja fondovima Europske unije

Hrvatska je morala postaviti institucionalni okvir. Glavno koordinacijsko tijelo je

Ministarstvo regionalnog razvoja i programa Europske unije koje provodi upravljanje

i kontrolu korištenja. To tijelo je odgovorno za programiranje, nadzor i komunikaciju

7

s Europskom komisijom, pravilnike te uspostavu integriranog sustava upravljanja

informacijama. Upravljačka tijela su resorna ministarstva nadležna po djelatnosti

ovisno o specifičnosti pojedinog programa. Posrednička tijela se dijele na tijelo prve

razine koje osmišljava sadržaj, raspisuje poziv, provodi selekciju i donosi odluku o

dodjeli sredstava te sklapa ugovor s korisnicima bespovratnih sredstava (Zakon o

uspostavi institucionalnog okvira za provedbu ESIF-a u RH u financijskom razdoblju

2014. – 2020. NN, broj 92/14.). Posredničko tijelo druge razine, uključuje se u

postupak selekcije u procesu čišćenja proračuna, donosi mišljenje o financiranju, ima

dužnost savjetodavnog tijela prema korisnicima prije zatvaranja poziva grupne i

individualne konzultacije, tehničke pomoći kao i provedbe terenskih kontrola tokom

i nakon završetka projekta (Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu

ESIF-a u RH u financijskom razdoblju 2014. – 2020. NN, broj 92/14.). Svi natječaji

se obavezno objavljuju na službenoj internet stranici za ESIF u Republici Hrvatskoj.

Upravljačka tijela i sve institucije koje sudjeluju imaju obavezu javno objavljivati

natječaje na svojim službenim stranicama. Važan dokument je indikativni godišnji

plan objave natječaja svakog fonda, koji se redovno ažurira na službenoj internet

stranici za Hrvatsku i sadrži popis natječaja koji se financiraju iz ESIF-a.

3.4. Fondovi za financiranje poljoprivrednih i ribarstvenih politika

3.4.1. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, dalje u radu EPFRR, pridonosi

ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, boljim klimatskim uvjetima i uvođenju inovacija

u poljoprivredni sektor. Fond se financira sredstvima Zajedničke poljoprivredne

politike i potiče razmjene znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim

područjima, podupire klimatski prilagodljivu poljoprivredu. Fond podupire

povećanje održivosti gospodarstva i radi na promicanju socijalne uključenosti,

smanjenju siromaštva, te promicanju ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu

(PRRRH, 2014.). U Hrvatskoj se financijska sredstva iz tog fonda od 2.026 milijardi

eura iskorištavaju u okviru Programa ruralnog razvoja za Republiku Hrvatsku (2014-

2020.), u svrhu postizanja ciljeva iz Strategije Europe (2020.). Sredstvima programa

mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti, poljoprivredne organizacije,

udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša, organizacije koje pružaju usluge u

8

kulturi zajednice, uključujući medije, udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi.

S obzirom da se EPFRR u Hrvatskoj financiraju samo aktivnosti unutar Programa

ruralnog razvoja 2014.-2020., a ukupno se za Program ruralnog razvoja odvaja 2,383

milijarde eura, vrijednost 2,026 milijardi eura iz EPFRR čini veliku većinu. Prioriteti

programa su prenošenje znanja i informiranja, te poticanje inovacija u poljoprivredi,

šumarstvu i ruralnim područjima. Cjeloživotnim učenjem i stručnom obukom u tom

sektoru povećava se održivost i konkurentnost poljoprivrednih djelatnosti u regijama,

postiže se restrukturiranje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svrhu

postizanja poljoprivredne raznolikosti usavršavanjem znanja i motiviranjem mladih

za održavanje obiteljske tradicije. Prioritet promicanja socijalne uključenosti,

smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja posvećuje pažnju

stvaranju malih poduzeća i radnih mjesta, podupiranju lokalnog razvoja u ruralnim

područjima, upotrebu kvalitetnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija na

ruralnim područjima. Navedeni prioriteti primjenjuju se unutar cijele Europske unije,

ovisno o točnom geografskom položaju. Aktivnosti koje podupire (PRRRH, 2014.)

su konkurentnost, otvaranje novih tržišta, poboljšanje ekološke osviještenosti,

osuvremenizacija poljoprivrednih gospodarstava, razvoj infrastrukture, razvijanje

poslovnih vještina, pružanje savjetodavnih usluga i integriranje strukovnog

usmjeravanja i usavršavanja u ruralnim područjima, neformalno učenje, promicanje

edukacije i unaprijeđenje ljudskih potencijala poboljšanjem prakse u učenju,

beneficirani odlazak poljoprivrednika u mirovinu, potporu mladim

poljoprivrednicima u osnivanju i pozicioniranju na tržištu.

Prema broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske prednjače slavonske

županije u kojima je razvijeniji poljoprivredni sektor (npr: Vukovarsko-srijemska

županija, Osječko-baranjska županija, svaka s 10,8% iseljenih prema podatcima

(DZS, 2017.). Negativan saldo migracije ima petnaest županija, s tim da je najveći u

Vukovarsko-srijemskoj županiji (-1 021 osoba) i Osječko-baranjskoj županiji (-964

osobe). Uz izražene regionalne neravnomjernosti u Hrvatskoj, problem predstavlja

nedostatak ljudskog potencijala u pojedinim regijama i to predstavlja značajno

razvojno ograničenje na regionalnoj i nacionalnoj razini. Potrebno je djelovati

mjerama povezanih politika kako bi se zaustavili negativni trendovi migracije u

Republici Hrvatskoj (Puljiz, 2014.). Europska komisija, (2010.), potakla je uvođenje

9

LEADER pristupa za mobiliziranje stanovništva i jedinica lokalne samouprave za

stvaranje razvojne strategije uviđajući potencijal koji im njihov kraj nudi. U tu svrhu

se javila potreba za osnivanjem lokalnih akcijskih grupa, koje provode aktivnosti

inovacije, spajanja i djelovanja pojedinih gospodarstava i zajednica, u svrhu lokalnog

razvoja iskorištavajući prepoznati potencijal. Lokalne akcijske grupe (LAG) dio su

LEADER pristupa EU, izrađuju lokalne razvojne strategije, okupljaju općine-

gradove, predstavnike različitih sektora i promišljaju o socijalnom- ekonomskom-

ekološkom-tehnološkom razvoju zajednice. LAG-ovi su pokretači uglavnom ruralnih

područja, i u RH osnovano ih je do sada pedeset šest koji u svom sastavu imaju oko

50% predstavnika javnog i privatnog sektora (Žganec, SRuOZ, 2018.). Potencijalna

uloga socijalnog rada u djelovanju LAG-ova je uključivanje u model rada u zajednici

putem zagovaranja i osnaživanja. Socijalni rad kao profesija se umrežava sa

profesijama iz drugih sektora i ima pokretačka znanja koja mogu doprinijeti

djelovanju LAG-ova. Aktivnosti različitih izvainstitucijskih socijalnih usluga treba

razvijati u lokalnim zajednicama na koje bi se mogli oslanjati ljudi koji žive u

ruralnim područjima. Potrebno je utvrditi što je prikladno za koju okolinu, kulturu,

običaje i vještine dotične lokalne zajednice. Razvitak svih područja uključuje

komforan život stanovnika u ruralnim područjima. S tim ciljem potrebno je poticati

ostanak na selu redovitim ulaganjem u životni standard na selu, ulaganje u

infrastrukturu sela, itd. Najčešće se to ulaganje odnosi na zakonom propisane

socijalne usluge; pomoć u kući starijima i nemoćnima, psihosocijalnu podršku

prilikom rehabilitacije, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog

obrazovanja...(Zakon o socijalnoj skrbi, NN, 16/17.). Osnaživanje LAG-ova i

održivost njihove mreže kroz višegodišnje razdoblje omogućit će učinkovitu

pripremu i provedbu aktivnosti financiranih iz EPFRR (Jurić, 2016.). Njihovo

upravljačko tijelo je Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za upravljanje Europskim

fondom za ruralni razvoj, Europsku uniju i međunarodnu suradnju. Odgovorno je za

koordinaciju upravljanja PRRRH u svrhu učinkovitog i transparentnog korištenja

financijskih sredstava. Navedeno tijelo prati realizaciju i provodi evaluaciju

programa, te izrađuje izvješća, (Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za

provedbu ESIF u RH u financijskom razdoblju 2014. – 2020. NN, broj 92/14.).

10

3.4.2. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Potpora iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, dalje EFPR, financijski

je instrument za postizanje ciljeva zajedničke pomorske politike. Ciljevima se želi

omogućiti primjereniji životni standard ljudima koji djeluju u tome području da

povećavajući produktivnost mogu pristupiti potrebnim resursima te na tržištu

potrošačima ponuditi kvalitativno prihvatljiv proizvod. Postoji potreba da EFPR

bude dostupan malim i srednjim poduzećima i da stimulira uključivanje novih

uzgajivača u ovu poslovnu djelatnost, jer doprinosi rastu i stvaranju radnih mjesta u

priobalnim i ruralnim regijama Sporazum o partnerstvu, (2014.). Unija kreće s

polazišta da će se provedba vršiti posebnom pažnjom o uklanjanju nejednakosti i

promicanjem jednakosti spolova, borbom protiv diskriminacije na temelju spola, rase

ili etničkog porijekla, religije ili vjerovanja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

Ljudski kapital i financiranje učenja, razmjene iskustava i povezivanje aktera uz

stručne usluge povećavaju konkurentnost i uspješnost djelovanja. Kroz bespovratnu

dodjelu financijskih sredstava EFPR, potiče provedbu Zajedničke ribarstvene politike

(ZRP) kao i provedbu Integrirane pomorske politike. Prioriteti unutar EFPR su

poticanje okolišno održivog, resursno učinkovitog, inovativnog, konkurentnog i na

znanju utemeljenog ribarstva. Potiče se provedba ZRP-a putem prikupljanja i

upravljanja podacima u svrhu poboljšanja znanstvenih spoznaja i pružanjem potpore

za praćenje, kontrolu i provedbu, jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite

javne uprave bez dodatnog administrativnog opterećenja, povećanje zaposlenosti i

teritorijalne kohezije. Posebnim ciljevima promiče se gospodarski rast, društvena

uključenost, stvaranje radnih mjesta i pružanje podrške upošljivosti i mobilnosti

radne snage u obalnim i kontinentalnim zajednicama koje ovise o ribolovu,

uključujući različite aktivnosti u ribarstvu te ostalim sektorima pomorskog

gospodarstva (OPPR, 2015.). Upravljačko tijelo EFPR-a je Ministarstvo

poljoprivrede (Uprava ribarstva), koja svoje funkcije prenosi posredničkom tijelu

Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a unutar Agencije

djeluje samostalna služba za akreditaciju koja Europskoj komisiji prosljeđuje

dokumentaciju o provedenom financiranju (Zakon o uspostavi institucionalnog

okvira za provedbu ESIF u RH u financijskom razdoblju 2014. – 2020. NN, broj

92/1.

11

3.5. Fondovi kohezijske politike Europske unije

3.5.1. Kohezijski fond

Kohezijski fond je uspostavljen ugovorom iz Maastrichta 1993. godine u

svrhu jačanja slabije razvijenih članica za djelovanje unutar tržišta Unije i samo je

njima dostupan (Fontaine, 2014.). Područje djelovanja mu je zaštita okoliša i

transeuropska prometna mreža. Projekti koje financira su iznimno visoke vrijednosti

i prijavljuju se najčešće na nacionalnoj razini. Kriterij za korištenje fonda je da bruto

domaći proizvod zemalja članica, točnije njih 15 bude ispod 90% prosjeka EU.

Prioritetne osi u svrhu postizanja ciljeva kohezijske politike su zaštita okoliša i

održivost resursa, te povezanost i mobilnost. Investicijski prioriteti su očuvanje,

zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine.

Os povezanost i mobilnost usmjerava se na prometnu infrastrukturu i povezivanje

europske ekonomije u svrhu olakšanog i brzog transporta putnika i robe, ujedinjujući

tako cijelu Europsku uniju i rješavajući prometnu isključenost regija (OPKK, 2014.).

Upravljačko tijelo za provedbu KF je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

Ministarstvo poljoprivrede te Ministarstvo zaštite okoliša i prirode su posrednička

tijela prve razine raspoređena za natječaje unutar svojih resora. Posrednička tijela

druge razine su središnja agencija za financiranje i ugovaranje, Hrvatske vode i Fond

za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Zakon o uspostavi institucionalnog

okvira za provedbu ESIF u RH u financijskom razdoblju 2014. – 2020. NN, broj

92/14.). U trenutnom KF financijska sredstva za projekte mogu se koristiti kroz

poziv unutar OPKK (2014.) nositelji su lokalne vlasti, gradovi i općine, državna

tijela i organizacije odgovorne za upravljanje i nadzor voda, tijela lokalne vlasti,

javni isporučitelji vodnih usluga i Hrvatske vode. Ovaj fond unaprjeđuje živote

stanovnika u dijelu koji do sada lokalna samouprava nije mogla pružiti sredstvima

koje ima u svome proračunu (Maruna i Drvarić, 2016.).

3.5.2. Europski fond za regionalni razvoj

EFRR investira u jačanje ekonomske i socijalne politike utječući na smanjivanje

postojećih socio-ekonomskih razlika između regija Europske unije. Ulaže u malo i

srednje poduzetništvo, razvoj lokalne i regionalne infrastrukture, informatizaciju te

12

bolju turističku ponudu teži regionalnim jedinstvenostima po pitanju kvalitete i

mogućnosti unutar cijele Europske unije (EU, 2015.). Prioriteti fonda su inovacije i

istraživanja, podrška malim i srednjim poduzetnicima, te ekonomije s niskim

emisijama ugljika. Djelujući kroz mnoštvo financijskih potpora čine napredak regije

ravnomjerno u svakom segmentu znanstvenog, društvenog, ekonomskog i kulturnog

okruženja. Reorganizacijom unutar postojećih institucija i poticanjem znanstvenih

inicijativa stvara se osnova za buduće istraživačke aktivnosti koje služe društvu, ali i

rastu gospodarstva. Korištenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT)

želi se doseći povećana pokrivenost širokopojasnom mrežom za sljedeće generacije

na nacionalnoj razini. Ostvarivanjem državne IKT infrastrukture djelovat će se

efikasno u cijelom javnom sektoru i olakšat će se pristup građanima putem e-usluga.

Poticanjem projekata koji doprinose tim ciljevima rezultira ubrzavanjem

administracije i olakšanom pristupu informacijama, uz smanjenje troškova zbog

slabijeg funkcioniranja istih segmenata unutar države (Koprić, 2016.). Poslovna

konkurentnost malih i srednjih poduzeća gdje se želi kroz poslovne inkubatore

promicati poduzetništvo, inovativnosti i pokretanje postojećih ideja stvaranjem novih

poduzeća. Socijalnim uključivanjem teži se pružanju jednake kvalitete usluga

zdravstvene njege, skrbi i zaštite stanovništva na cjelokupnom području, neovisno o

udaljenosti od urbanih područja. Kroz deinstitucionalizaciju i uvođenje standarda

kvalitete u mreže socijalnih usluga svrha je poboljšati pristup korisnicima te skrb o

vojnim i civilnim žrtvama rata, starijima i nemoćnima, osobama sa smanjenim

fizičkim i psihičkim mogućnostima i osobama u riziku od siromaštva (Klobučarić,

2017.). Važnost ulaganja u ljudski potencijal je u svakom fondu prepoznata kao vid

napretka. Informiranjem korisnika i javnosti savjetodavnom ulogom vidljiv je

djelokrug koji fond obuhvaća i financijski podupire uz bezbroj mogućnosti za

realizaciju ideja.

3.5.3. Europski socijalni fond

Socijalna dimenzija potiče se sredstvima iz Europskog socijalnog fonda

(ESF) kako bi se djelovalo na nepravde nastale prema isključenim skupinama.

Društveni napredak postoji ukoliko društvo zasniva razvoj na jednakosti i

ravnopravnosti svakog građanina unutar Europske unije. Senzibilizacija zajednice za

poštivanje jednakosti i pružanje potpore marginaliziranim skupinama za ostvarenje

13

svojih prava je svrha djelovanja socijalnih politika (Puljiz i sur., 2008.). Aktivno

europsko građanstvo socijalno osviješteno je polazište napretka (Puhovski, 2010.).

Socijalna slika Hrvatske danas prikazuje opadanje fertiliteta i smanjenu stopu

biološke reprodukcije stanovništva. To je povezano kako navodi (Puljiz, 2016.), s

demografskim starenjem i povećanjem udjela starijeg stanovništva u ukupnom

stanovništvu. Velike su migracije stanovništva, unutrašnje i vanjske, koje poprimaju

iz godine u godinu sve veće razmjere. Zatvaraju se područne škole u manjim

mjestima lokalnih zajednica po Slavoniji, Lici i Dalmaciji zbog nedostatka djece. U

procesu je transformacija obitelji koja se od svih temeljnih društvenih institucija

najbrže mijenja. Transformacija obitelji utječe na položaj pojedinca unutar primarnih

skupina kao i cjelokupnog društva (Pokos, 2012.). Hrvatska je početkom 2017.

godine dospjela u europski vrh po nezaposlenosti mladih, s velikim brojem onih koji

se odlučuju na dugotrajan odlazak u inozemstvo i koji se zapošljavaju kao prekarni

radnici (Novak, 2015.). Visoka nezaposlenost mladih postala je trajno obilježje

hrvatskoga društva pokazuju istraživanja (Potočnik, 2017.), zbog čega raste rizik da

oni postanu društveni problem koji će dugotrajno opteretiti razvoj i rast hrvatskoga

društva i gospodarstva.

ESF jedan je od temeljnih strukturnih instrumenata Europske unije kojim se

državama članicama pruža potpora za ulaganje u ljudski kapital. Aktivnosti su mu

usmjerene na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te na poboljšanje

učinkovitosti javne uprave. Fond je osnovan 1957. godine za razvoj ljudskih

potencijala i poboljšanje funkcioniranja tržišta rada (Fontaine, 2014.). Koristi se i za

jačanje institucija na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Cilj fonda je

promicanje visoke razine zaposlenosti, ravnopravnosti između muškaraca i žena,

održivi razvoj te ekonomska i socijalna kohezija. Navedeni fond razrađuje ulaganja

u četiri temeljna područja: (1); mjere za potporu pristupu održivom i kvalitetnom

zapošljavanju, (2); osiguravanje adekvatno usklađenih znanja i vještina s potrebama

tržišta rada, (3); aktivnosti vezane uz socijalno uključivanje, te (4); potporu javnoj

upravi, razvoj e-uprave i slično. Ukupna vrijednost Operativnog programa Učinkoviti

ljudski potencijali (OPULJP) 2014.-2020. iznosi 1,85 milijardi eura, od čega se 1,58

milijardi eura financira iz ESF Sporazum o partnerstvu (2014.). Novac iz ESF se

osigurava putem natječaja u sklopu OPULJP 2014. - 2020. Financiraju se ulaganja u

14

ljude i jačanje konkurentnosti kroz aktivnosti poboljšanja vještina i da se olakša

uključivanje u tržište rada. Fond se bavi uključivanjem osoba u riziku od siromaštva

u sustave obrazovanja i pružanje podrške u sustavu rada, u svrhu suzbijanja

siromaštva, jačanje učinkovitosti javne uprave i stvaranju aktivnog građanstva.

Olakšava pristup procesu traženja posla, aktiviranju neaktivnih osoba i mobilnost u

svrhu pronalaska zaposlenja. Potiče se fondom dodatna edukacija i prekvalifikacija

prema prepoznatim potrebama tržišta. Potiče se stjecanje radne prakse, osmišljavanje

poduzetničkih ideja u svrhu samozapošljavanja, brisanje nejednakosti među

spolovima na tržištu rada i funkcioniranju otvorenog tržišta rada unutar Europske

unije (Nacionalni program reformi (travanj, 2016.). Ukupno se Hrvatskoj trenutno

dodjeljuje 1.516 milijardi eura koje se preraspodjeljuju po osima iz tematskih ciljeva

kojima ESF teži.

3.5.3.1. Prioritetne osi OPULJP

Osnovni cilj OPULJP (2014.) je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju

socijalne kohezije u Hrvatskoj. Programom su razrađena ulaganja u četiri tematska

cilja u svrhu kojih se djeluje kroz aktivnosti financirane iz ESF. U OPULJP (2014.)

detaljno su opisani ciljevi djelovanja, a u nastavku navodimo pregled istih.

Promicanjem održivog kvalitetnog zapošljavanja i podrškom mobilnosti radne

snage pristupa se zapošljavanju za osobe koje traže posao i neaktivne osobe,

uključujući one koji su dugotrajno nezaposleni i one koji su daleko od tržišta rada.

Kako navodi Akrap (2015.), Hrvatska nema strategije kojom bi se rješavali temeljni

egzistencijalni problemi mladih. Provedbom lokalnih inicijativa za zapošljavanje i

potporom za mobilnost radne snage doprinosi se povećanju stope zaposlenosti u RH.

Teži se održivoj integraciji mladih na tržište rada, posebno onih koji nisu zaposleni,

ne obrazuju se niti osposobljavaju, uključujući mlade koji su izloženi riziku od

socijalne isključenosti i mlade iz marginaliziranih zajednica (Paić, 2017.). Na

prijedlog Europske komisije provodi se Garancije za mlade s kojom se započelo

krajem 2012. godine kako bi se riješilo pitanje nezaposlenosti mladih osoba (Plan

implementacije Garancije za mlade (za razdoblje od 2017. do 2018.). Sve osobe u

RH mlađe od 30 godina nastojalo se što brže aktivirati na tržište rada. Brza aktivacija

podrazumijevala je dobivanje ponude u roku od 4 mjeseca od trenutka završetka

15

obrazovanja ili ulaska u nezaposlenost, bez obzira je li osoba bila prijavljena u

zavodu za zapošljavanje ili ne. Poslodavci su dobivali pravo na porezne olakšice

ukoliko mladu osobu zadrže određeni period dok ne stekne radno iskustvo (Bakšaj,

2016.). Navedenim programom doprinosi se modernizaciji tržišta rada u javnim i

privatnim službama za zapošljavanje te bolja usklađenost s potrebama tržišta rada.

Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage ciljevi su koji se odnose na smanjenje

postojeće nezaposlenosti, kroz provedbu mjera aktivne politike tržišta rada. Korisnici

su nevladine organizacije, jedinice lokalne i regionalne samouprave, neprofitne

organizacije, javne ustanove, privatne institucije, organizacije koje se bave

posredovanjem pri zapošljavanju, privatne tvrtke, lokalne i regionalne razvojne

agencije, zadruge i međuvladine organizacije, socijalni partneri, komore, mala i

srednja poduzeća, socijalna poduzeća, lokalna i regionalna partnerstva. U Hrvatskoj

je prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u siječnju 2018. prosječna

nezaposlenost iznosila 12,7%. Podaci prikazuju pad nezaposlenosti, ali mora se uzeti

u obzir visoka stopa nezaposlenosti u pojedinim regijama npr. Virovitičko podravske

županije, Vukovarsko srijemske županije. Uočava se i problem sezonalnosti, porast

nezaposlenosti zimi i smanjenje nezaposlenosti u ljetnim mjesecima.

Primjer aktualnog natječaja zapošljavanja za sufinanciranje iz Europskog

socijalnog fonda je „Zaželi program zapošljavanja žena“ i u skladu je s europskim i

nacionalnim preporukama o unaprjeđenju položaja žena na tržištu rada i zaštite prava

žena. Dosadašnja istraživanja (Potočnik i Spajić Vrkoš, 2017.), su pokazala da je u

Hrvatskoj vrlo raširena diskriminacija žena s malom djecom pri zapošljavanju, tako i

onih koje su već zaposlene. Program je u skladu sa smjernicama politika

zapošljavanja država članica EU s naglaskom na promicanje socijalne uključenosti i

suzbijanja siromaštva. Uzelo se u obzir da će se kao sudionice ovih aktivnosti

uključivati žene koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada, a koje će skrbiti o

starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju. Poziv će provoditi jedinice

lokalne uprave i samouprave i neprofitne organizacije u trajanju do 30 mjeseci, a

namijenjen je zapošljavanju žena starijih od 50 godina, žena s najviše završenom

srednjom stručnom spremom, žena s invaliditetom, žene žrtve trgovanja ljudima,

liječene ovisnice, žene žrtve obiteljskog nasilja i beskućnice. Na području Hrvatske

planira se zaposliti oko 3.000 žena koje će raditi na poslovima potpore, podrške i

16

brige za 12.000 starijih osoba i osoba u nepovoljnom položaju u njihovim

zajednicama. Projekti će se provoditi u teško dostupnim ruralnim područjima i

otocima, te u područjima u kojima je stopa nezaposlenosti i stopa dugotrajne

nezaposlenosti viša od hrvatskog prosjeka. Obavezni partneri na projektu su

regionalni i područni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Centri za socijalnu

skrb, a kao ostali partneri na ovome projektu mogu sudjelovati udruge, jedinice

lokalne i područne samouprave, pravne osobe vjerskih zajednica kao i ustanove.

Minimalna vrijednost bespovratnih sredstava po pojedinom projektu može iznositi

900.000,00 kn, dok je najviša predviđena vrijednost projekta 10.000.000,00 kn. Udio

financiranja po pojedinom projektu iznosi 100% prihvatljivih troškova,

prijavitelji/partneri ne osiguravaju sufinanciranje projekata iz vlastitih sredstava.

Poziv se provodi u okviru cilja, borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti kroz

promociju integracije na tržište rada i socijalne integracije ranjivih skupina, i borba

protiv svih oblika diskriminacije OPULJP, (2014). Primjer projekta koji je ranije

odobren pod ovom osi je projekt Osječko vijeće za razvoj socijalnih usluga, a

sufinancirala ga je 2015. godine Europska unija iz ESF-a i Ureda za udruge Vlade

Republike Hrvatske, te se provodi i dalje u okviru programa dodjele bespovratnih

sredstava za podršku razvoju civilnoga društva. Zajedničko djelovanje, promišljanje i

razvoj novih socijalnih usluga na području grada Osijeka rezultirali su uspješnim

partnerstvima i odobrenim projektima za nove usluge i povećanje socijalnog

standarda građana, javili su se na poziv tadašnjeg Ministarstva socijalne politike i

mladih danas Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Prioritet socijalna uključenost ima cilj promicanja jednakih mogućnosti te

aktivnog sudjelovanja i poboljšanja zapošljivosti, poboljšanje pristupa pristupačnim,

održivim i visokokvalitetnim uslugama (Klobučarić, 2017.). Socijalno uključivanje je

potpora socijalno osjetljivim skupinama koje se nalaze u nepovoljnom položaju u

pristupu zapošljavanju. Razvijaju se socijalne usluge u zajednici koje doprinose

općoj zapošljivosti i unaprjeđuju se mogućnosti zapošljavanja. Promiče se

usklađivanje rada i obiteljskog života kroz razvoj novih i poboljšanje kvalitete

postojećih socijalnih usluga u zajednici. Integracijom nacionalnih manjina u

obrazovanju u osnovnim školama kojima je osnivač Grad Sisak Gerin, (2017.),

navodi kako pripadnici nacionalnih manjina imaju sve veći udio u ukupnom broju

17

učenika u osnovnim školama na istraživanom prostoru. Pripadnici romske manjine

imaju poteškoće u praćenju nastavnih predmeta zbog jezične barijere te zastarjelih

metoda poučavanja. Gerin, (2017.), predlaže dopunu Nacionalnog kurikuluma

nastavnoga predmeta geografija sadržajima za potrebe nacionalnih manjina. Potrebno

je unaprijediti kvalitetu učenja i poučavanja geografije u osnovnim školama

primjenom učinkovitijih oblika rada, nastavnih sredstava i nastavnih pomagala,

novih strategija učenja i poučavanja te novih pristupa u vrednovanju.

Primjer aktualnog natječaja socijalnog uključivanja za sufinanciranje iz

Europskog socijalnog fonda je “Uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne

isključenosti te osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu kroz

šport”. Otvorenim trajnim pozivom ukupne vrijednosti 50.000.000,00 kn pružit će se

potpora aktivnostima unapređenja kvalitete života osoba s invaliditetom kroz

poboljšanje pristupa i sudjelovanje u športskim sadržajima te aktivnostima povećanja

dostupnosti besplatnih športskih sadržaja za djecu i mlade u riziku od socijalne

isključenosti. Provodit će se aktivnosti usmjerene na djecu i mlade u dobi do 29

godina i u riziku od socijalne isključenosti: 1: djecu i mlade čiji su roditelji

nezaposleni ili korisnici dječjeg doplatka, 2: djecu i mlade bez odgovarajuće

roditeljske skrbi, 3: djecu i mlade iz jednoroditeljskih obitelji, 4: djecu i mlade iz

obitelji s troje ili više djece, 5: djecu i mlade s problemima u ponašanju, 6: djecu s

teškoćama u razvoju, 7: studente slabijeg socijalno ekonomskog statusa koji su

korisnici stipendija. Ranije odobren projekt socijalnog uključivanja je edukacija za

socijalne mentore. Ključna aktivnost navedenog projekta bila je osigurati

individualiziran pristup dugotrajno nezaposlenim korisnicima pomoći za uzdržavanje

te njihovo uključivanje u tržište rada. Projektom se ojačala društvena i gospodarska

kohezija, te se dobio uvid kako je socijalno mentorstvo važno nastaviti poradi

uključivanja u društvo i tržište rada navedenih korisnika.

Prioritetom obrazovanja i cjeloživotnog učenja želi se poboljšati kvaliteta i

učinkovitost tercijarnog obrazovanja te pristupa istome u svrhu povećanja

sudjelovanja u obrazovanju i stjecanju obrazovanja. Trenutni Erasmus + program

djeluje sa svojim ciljevima, uvjetima, i budžetom donesenim za razdoblje 2014.-

2020. godine. Erasmus+ program je vodič koji usmjerava mlade kako da sudjeluju u

Europskom načinu života kroz radionice, projekte, seminare, tečajeve (Paić, 2017.).

18

Erasmus+ je program za stjecanje novih vještina i povećanje svijesti o važnosti

cjeloživotnog učenja u europskom kontekstu koje nadopunjuje nacionalne obrazovne

reforme i politike u svrhu modernizacije obrazovanja. Primjer ranije odobrenog

projekta pod nazivom „Stvaranje puteva do cjeloživotnog učenja za odrasle osobe s

intelektualnim teškoćama“ udruge za samozastupanje je dobar primjer suradnje s

osobama u nepovoljnom položaju u svezi njihovog obrazovanja. Unapređenjem

znanja, vještina i kompetencija radne snage, promiču se fleksibilni načini učenja

profesionalnim savjetovanjem i potvrđivanjem stečenih kompetencija (OPULJP,

2014.). Obrazovanje i cjeloživotno učenje je povećavanje ulaganja u ljudski kapital

kroz razvoj i provedbu politike razvoja ljudskih potencijala. Teorija socijalne

razmjene poučava kako je ponašanje uvjetovano očekivanjima u razmjeni

materijalnih i nematerijalnih dobara s drugima (Aronson i sur., (2005.). Potkrepljuju

navedeno otvoreni dnevni centri i dnevni boravci u Hrvatskoj kao mjesta

socijalizacije i rehabilitacije za osobe s invaliditetom i starije osobe, kao i sve druge

skupine u nepovoljnom položaju. Politike Europske unije potiču i promoviraju

aktivno starenje i uključivanje u zajednicu kojoj pripadaju (Zrinščak, 2012.).

Uključivanje pomoćnika u nastavi za djecu s teškoćama je doprinos u njihovom

obrazovanju i inkluziji. Osiguravanjem prijevoza za studente s invaliditetom i osobe

s invaliditetom omogućuje im se jednaki pristup tržištu rada i pristupu fakultetima.

Razvoj socijalnih poduzeća za zapošljavanje osoba s invaliditetom podupire njihovu

integraciju na tržište rada. Unapređenjem učinkovitosti i kvalitete sustava

obrazovanja i osposobljavanja u skladu s potrebama tržišta rada povećava se razina

sudjelovanja u cjeloživotnom učenju i dostupnost cjeloživotnog učenja (Tomić,

2015.). Korisnici mogu biti dječji vrtići, osnovne škole, srednje škole, visoka učilišta,

sveučilišta, sastavnice sveučilišta, veleučilišta, visoke škole, udruge učenika i

studenata, centri za obrazovanje djece, učenika, studenata s invaliditetom, nevladine

udruge, javne ustanove zadužene za razvoj i provedbu obrazovnih politika,

istraživački instituti, jedinice lokalne uprave i regionalne samouprave, udruge

poslodavaca, sindikati i druge relevantne nevladine organizacije, uključujući i

studentske organizacije (OPULJP, 2014.).

Dobro upravljanje znači ulaganja u institucionalne kapacitete te u

učinkovitost javne uprave i javnih usluga na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

19

(Pečarić, 2016.). Cilj dobrog upravljanja je reformiranje i bolje uređivanje, te

izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, osposobljavanje te

zapošljavanje i socijalne politike radi omogućavanja reformi na nacionalnoj,

regionalnoj i lokalnoj razini OPULJP, (2014.). Termin dobrog upravljanja

povezujemo sa strukturalno funkcionalnom teorijom koja se nastoji usmjeriti na ono

što odnose održava stabilnima i dugotrajnima, one opisuju i analiziraju strukture,

njihove funkcije i procese unutar i između struktura (Derenčinović, i Getoš, (2008.).

Krajnji korisnici takvih projekata su osobe koje se nalaze u nepovoljnom položaju,

nezaposleni, ili osobe koje rade s takvim skupinama ljudi, te djelatnici javnih

ustanova koje sudjeluju u procesu obrazovanja, odgoja, usavršavanja i zapošljavanja

(Ivanova i sur., 2015.). Prijavitelji, partneri i ostali dionici za realizaciju projekata su

tijela državne uprave, ministarstva i njihove ispostave, lokalna regionalna

samouprava, državni zavodi, agencije, javne i privatne obrazovne ustanove i

organizacije civilnog društva (OPULJP, 2014.). Dobrim upravljanjem jača uloga

organizacija civilnog društva za društveno-ekonomski rast i demokratski razvoj

(Matančević i Bežovan, 2013.). Korisnici mogu biti ovisno o raspisanim natječajima,

a sudjelovati mogu organizacije civilnoga društva ili mreže istih koje su registrirane

kao udruge, udruge poslodavaca, sindikati, zaklade, pravne osobe vjerskih zajednica

te socijalne zadruge. Predviđena je i mogućnost sudjelovanja jedinica lokalne i

područne regionalne samouprave, javnih ustanova i međunarodnih organizacija u

ulozi partnera OPULJP, (2014.). Institucionalni okvir za ESF u Republici Hrvatskoj

je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a posrednička tijela prve razine su

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo demografije, obitelji,

mladih i socijalne politike, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te Ured za

udruge Vlade RH. Za posrednička tijela druge razine imenovani su Hrvatski zavod za

zapošljavanje, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Agencija za strukovno

obrazovanje koje prate projektni ciklus izravno komunicirajući s provoditeljem i o

tome izvještavaju viša tijela (Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu

ESIF u RH u financijskom razdoblju 2014. – 2020. NN, broj 92/14). Primjer projekta

dobrog upravljanja je LO.PA.Z. PLUS, čiji je cilj osposobljavanjem i usavršavanjem

u različitim područjima povećati zapošljavanje ranjivih skupina na tržištu rada.

Projekt koji je odobren iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 2.000.000,00

20

kuna, započeo je sa provedbom 14. svibnja 2018. i traje do 14. studenog 2020.

godine. Vodeći partner je Riječka razvojna agencija Porin d.o.o., koja projekt razvija

u suradnji s Gradom Rijekom, Sveučilištem u Rijeci, Centrom tehničke kulture

Rijeka, Općinom Viškovo, Hrvatskom gospodarskom komorom – Županijskom

komorom Rijeka, HOK – Obrtničkom komorom Primorsko-goranske županije i

Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Regionalnim uredom Rijeka. Projektni

partneri zajedno su osmislili inovativne lokalne inicijative kako bi doprinijeli

povećanju zapošljavanja ranjivih skupina na tržištu rada, a usklađenih s lokalnim

potrebama i strateškim prioritetima. Sve nezaposlene i dugotrajno nezaposlene osobe

odnosno one koje se nalaze u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i

ostali koji dokažu isti status, moći će sudjelovati u aktivnostima projekta i povećati

mogućnosti zapošljavanja. Te aktivnosti odnose se na osposobljavanje i usavršavanje

u područjima: 1; osnova programiranja i upravljanja CNC glodalicom; 2; 3D

modeliranje, skeniranje i printanje; 3; javna nabava; 4; korištenje računala, EBC*L-B

razine (međunarodni certifikat za poslovne kompetencije); 5; izrada i provedba EU

projekata; produkcija u kulturi te, sustavno poduzetništvo. One nezaposlene osobe

koje žele pokrenuti vlastiti posao, dobit će potporu za samozapošljavanje uz

savjetovanje i mentorstvo. Projektom se želi potaknuti zapošljavanje ranjivih skupina

na tržištu rada. Tijekom provedbe projekta izradit će se materijali koji će se usmjeriti

svim ciljnim skupinama, a što uključuje program poticanja poduzetništva u

Primorsko-goranskoj županiji, analizu deficitarnih zanimanja u Primorsko-goranskoj

županiji, razvoj alata za praćenje potreba kadrova u IT sektoru te će se stvoriti

koalicija za razvoj digitalnih znanja i vještina. Cilj je uključiti minimalno 145 osoba

u aktivnosti projekta od kojih se 85 odnosi na nezaposlene osobe, a 60 na

zaposlenike partnera. Projekt će doprinijeti ostvarenju horizontalnih tema OPULJP,

2014. putem jednakih mogućnosti, održivom razvoju i zaštiti okoliša te promicanju

dobrog upravljanja, uključujući suradnju s civilnim sektorom.

21

4. SOCIJALNI RAD I FONDOVI

Društvene promjene dovele su do povećane potrebe za novim

samoinicijativnim poslovnim idejama u svijetu i u Hrvatskoj. Takav pristup potiče

timski rad i plodno je tlo za razvoj profesije socijalnog rada. Koraci u tom razvoju

jesu postavljanje standarda i kompetencija čime socijalni rad potvrđuje svoju

potrebitost u društvu i unapređuje svoj razvoj. Socijalni radnici posjeduju znanja i

vještine za razna područja projektnih ideja ESF. Suvremeni teorijski koncepti i

osnovne postavke prakse socijalnog rada, usvojene vještine i kompetencije socijalnih

radnika stvaraju vodič profesije u korištenju ESIF-a. Navedeni vodič im može

pomoći u radu na tom još uvijek novom i izazovnom području projektne prakse.

Socijalno psihološke teorije i teorije socijalnog učenja prema (Aronson i sur.,

2005.), usmjerene su na osobnu i interpersonalnu razinu, proučavaju kako se

pojedinci razvijaju i uče te kako utječu jedni na druge te doprinose istraživačkom

radu profesije i pomažu pronaći odgovore koji su članovi zajednice uključeni, kako

ih to obilježava psihološki i što motivira njihove interese? Područje socijalnog rada

daje doprinos izravnom planiranju pružanja socijalnih usluga, njihovom

organiziranju i koordiniranju. Kompetencije i uloga socijalnih radnika u korištenju

fondova temelj su za daljnji razvoj profesije u navedenim aktivnosti ESIF-a.

Međunarodna definicija socijalnog rada ističe kako je to profesija prakse, ali i

akademska disciplina, te da ona promovira socijalnu promjenu, socijalni razvoj,

socijalnu koheziju, osnaživanje i oslobađanje ljudi. Ključni principi profesije su

socijalna pravda, ljudska prava, kolektivna odgovornost i poštivanje različitosti. Sve

navedeno ima bitnu poveznicu sa ciljevima Strategije Europa 2020. Ključne spoznaje

socijalni radnici dobivaju iz društvenih znanosti i humanističkih vrijednosti. Uloga

socijalnog rada je angažirati se i mobilizirati ljude i strukture da se premoste životni

izazovi i unaprijedi blagostanje (Knežević, 2013.). Navodimo područja gdje mogu

ravnopravno doprinijeti znanja i vještine struke socijalnog rada vezane uz siromaštvo

i socijalnu isključenost, te postizanja ekonomske i socijalne kohezije smanjenjem

razlika između skupina ljudi, stvaranjem radnih mjesta, poticanjem malog i srednjeg

poduzetništva te infrastrukturnih i proizvodnih investicija. Struka socijalnog rada i

socijalne politike na tom području može doprinijeti različitim znanjima i

interdisciplinarnim vještinama stečenim na studiju i u praksi rada. Pregledom osi u

22

svakom fondu pojedina ideja se može financirati ako se dobro argumentira korist

koja nastaje planiranim aktivnostima. Iznimno je teško u početku prepoznati i

definirati potrebu i svrhu projekta, ciljeve i proces provedbe. Tu ključnu ulogu imaju

edukacije koje su brojne i provode se na nacionalnoj razini, ali se stječu i na studiju

socijalnog rada u sklopu kolegija Strategijsko planiranje u socijalnoj politici na trećoj

godini studija, te Socijalni rad u organiziranju zajednice na četvrtoj godini

preddiplomskog studija. Diplomski studij socijalne politike i poslijediplomski

specijalistički studij socijalne politike opširnije obrazuju na tom području rada.

Unutar struke socijalne politike provode se edukacije, vježbe i seminari koji uspješno

pokrivaju veliki dio potencijalnih mogućnosti ESI fondova.

Socijalni rad u organiziranju zajednice dalje može pomoći u ispunjenju

ciljeva socijalnog rada kao profesije i doprinosi uključivanju marginaliziranih,

društveno isključenih, obespravljenih, ranjivih i rizičnih skupina ljudi. Doprinosi

obrazovanju ljudi s ciljem dobivanja usluga i resursa u njihovim zajednicama, te

pomaže u otkrivanju i suočavanju s preprekama u društvu, društvenim

nejednakostima i nepravdom. Sve navedeno je u skladu s ciljevima OPULJP, 2014. i

politikama Europske unije, te može zauzetim angažmanom pridonijeti u

iskorištavanju sredstava ESI fondova. Specifični zadaci i ciljevi socijalnog rada kroz

metodu SROZ-a su i pisanje projektnih ideja i upravljanje projektima u zajednici, te

jačanje snaga i uspješnosti u zajednici. Proces osnaživanja unapređuje psihosocijalnu

dobrobit i omogućuje pojedincu povećanje individualnih sposobnosti. Socijalni rad u

zajednici bavi se osnaživanjem ljudi kako bi otkrili svoje resurse, mogućnosti i kako

bi postigli pozitivnu promjenu u svojoj okolini (Žganec, 2008.). Jačanje aktivnog

građanstva i omogućavanje ljudima da sudjeluju u javnom donošenju odluka

doprinosi rastu i razvoju pojedinaca i grupa (Domazet i sur., 2017.). Građani

zajedničkim aktivnostima odlučuju o smjeru razvoja svoje zajednice i potiče se

njihova odgovornost na taj način. Ljudi imaju pravo na sudjelovanje u donošenju

odluka koje ih se tiču i utječu na njihove živote. Time preuzimaju odgovornost za

vlastitu budućnost. Danas je u velikoj mjeri potrebno ekonomsko osnaživanje

građana kroz socijalno poduzetništvo, stvaranje prihoda koji poboljšavaju uvjete

života, posebno za ljude u deprivilegiranim uvjetima, poticanje stambene socijalne

23

politike koja podupire mlade obitelji i rješava pitanja stanovanja i kvalitetne skrbi u

zajednici, te strukturirano provođenje slobodnog vremena. Prevencija socijalnih

problema, promocija deinstitucionalizacije te socijalna integracija i jačanje socijalnih

mreža kojima se teži u socijalnom radu doprinosi svim ciljevima Strategije EU 2020.

Razvoj socijalnih usluga, kohezija, solidarnost i suradnja u zajednici te promicanje

volonterstva potiču lokalne zajednice da budu samoodržive. Projektnim idejama

potiče se pomoć osiromašenim zajednicama, pomoć marginaliziranim i manjinskim

zajednicama, pomoć zajednicama pogođenim krizom ili katastrofom. Metode

socijalnog planiranja i projektnog menadžmenta znanja su koja pomažu kod

osiguravanja financija, održivosti, jačanje kapaciteta i vodstva u zajednici. Provedba

evaluacije, vidljivosti projekta i marketinga znanja su kojim je također obogaćena

profesija socijalnog rada. Globalizacija traži izgradnju novih oblika solidarnosti i

osnaživanja na lokalnoj razini (Domazet i sur., 2017.). Suvremeni razvoj ističe

doprinos feminističkog pokreta na ulogu socijalnog rada i zalaganja za socijalnu

promjenu. Navedeni pokret zahtijeva veće sudjelovanje žena na vodećim mjestima u

zajednici i najavljuje nova područja rada; rodna jednakost žene, zauzetost za osobe s

invaliditetom, antiglobalizacijski pokret, multikulturalizam i ljudska prava.

24

5. ZAKLJUČAK

Iz pregleda završnog rada vidljivo je kako Europska unija ima instrumente za

postizanje svojih politika. Zauzeto se zalaže za postizanje ravnopravnosti, održiv

rast, skrbi za budućnost i postavlja temelje na kojima će buduće mlade generacije

imati veće blagostanje. Proračun Europske unije se troši za financiranje aktivnosti

koje djeluju u korist predstavljenih politika. Strateški okvir Strategija Europa 2020.

obuhvaća prioritete koji su vodilja ostvarenju postavljenih ciljeva, predstavlja

osnovicu daljnjih strategija koje su izrađene u svrhu doprinošenja rastu Europske

unije kao jedinstvene zajednice. Postavljajući jasne i mjerljive ciljeve proistekle iz

strategije, države osmišljavaju dokumente koji su uvjet za pristupanje fondovima

koje je Europska unija stavila na raspolaganje. Preduvjet pristupanju fondovima je

usklađivanje institucionalnih i zakonskih okvira zemalja članica za svako

programsko razdoblje. Iako svaki fond ima posebne karakteristike u pojedinim

sektorima međusobno se ideje isprepliću. Izvrsni su financijski mehanizam, svaka

lokacija se može pomoću njih unaprijediti, stanovnici imaju mogućnost podrške

razvoja i uspjeha. U Hrvatskoj postoje velike potrebe koje su prepoznate.

Raspoloživi iznosi prelaze 10 milijardi eura, i stoga je nužno puno bolje upoznati

građane s izvrsnim mogućnostima koje se pružaju putem aktualnih natječaja.

Informiranje javnosti i korisnika fondova je najčešće putem medija i internetskih

portala te je bitno ažurno praćenje relevantnih izvora. Građani naše zemlje koja ima

potencijal zaslužuju kvalitetnije živjeti. To je zagarantirano podrškom unutar

Europske unije svim europskim građanima. Dobivenim podatcima dobio se opširniji

uvid u ESI fondove i predstavljena je kreativnost poslovnih prilika putem istih. Rad

otvara nova pitanja fenomena projektne raznolikosti unutar ESI fondova i različite

uloge u stvaranju poslovnih mogućnosti u svijetu socijalnog rada.

25

LITERATURA:

1. Akrap, A., (2015). Demografski slom Hrvatske: Hrvatska do 2051. Bogoslovska smotra 85 (3), 855–881.

2. Aronson, E., Wilson, T.D., Akert, R.M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate.

3. Bađun, M. (2015). EK: Mirovine u Hrvatskoj će do 2030. pasti na 27 posto plaće. Posjećeno 29. 08. 2018. na http://www.banka.hr/hrvatska/ek-mirovine-u-hrvatskoj-ce-do-2030-pasti-na-27-posto-place.

4. Bakšaj, P., (2016). Provedba europske politike za mlade i zapošljavanje mladih u Republici Hrvatskoj. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, Diplomski studij politologije.

5. Bežovan, G. (2008). Objavljena predavanja Strategijsko planiranje u socijalnoj politici. Interna skripta Studijski centar socijalnog rada.

6. Derenčinović, D., Getoš, A.M., (2008). Uvod u kriminologiju. Sveučilište u Zagrebu, Pravni fakultet.

7. Domazet, I., Lazić, M., Filimonović, D. (2017). Koncept aktivnog starenja i smanjenje marginalizacije starije populacije. FBIM Transactions: Finance, Business, Information & Industrial technologies, Management, 5(1), 45-58.

8. Europska komisija (2010). Priopćenje komisije Europa 2020. Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast. Bruxelles: Europska komisija.

9. Europska unija (2015). Europski strukturni i investicijski fondovi 2014-2020. Službeni tekstovi i komentari. Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije 2016.

10. Fontaine, P. (2014). Europa u 12 lekcija. Luksemburg: Ured za službene publikacije Europskih zajednica, Europska Komisija.

11. Gerin, F. (2017). Integracija nacionalnih manjina u osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj - primjer Roma u Sisku. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek.

12. Ivanova, M., Ivanova, D., Hranilović, M., (2015). Zbirka primjera dobre prakse. Evaluacija prethodne pomoći pružene kroz IPA HRD OP. EuropeAid/133183/D/SER/HR. Ecorys International B.V.

13. Jurić, M. (2016). EU fondovi u funkciji razvoja poljoprivrede u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Završni rad. Sveučilište u Zadru, Odjel za ekonomiju, Preddiplomski sveučilišni studij menadžmenta.

14. Klobučarić, K. (2017). Socijalna politika i gospodarski razvoj Republike Hrvatske. Završni specijalistički rad. Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet.

15. Knežević, M. (2013). Socijalni rad − profesija krize: je li vrijeme i za krizu profesije?. Ljetopis socijalnog rada, 20 (1) 31-50.

16. Koprić, I. (lipanj, 2016). Reforma javne uprave u Hrvatskoj: ni bolni rezovi ni postupne promjene – nužna je nova upravna paradigma. Političke analize 26.

26

17. Koprić, I., Marčetić G., Musa A., Đulabić V., Lalić Novak G. (2014). Upravna znanost - Javna uprava u suvremenom europskom kontekstu. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

18. Kovačić, T., (2016). Europski strukturni i investicijski fondovi. Završni rad. Veleučilište u Požegi, Društveni odjel, Preddiplomski stručni studij računovodstvo.

19. Maruna, SD., Drvarić, M. (2016). Konferencija upravljanja kvalitetom i učinkovitošću u lokalnoj samoupravi i javnoj upravi. Vijesti, 16(1), 175-191.

20. Matančević, J., Bežovan, G. (2013). Dometi i ključni čimbenici razvoja civilnog društva u Hrvatskoj temeljem tri vala istraživanja. Revija za socijalnu politiku, 20(1), 21-41.

21. Mišura, M. (2016). Korištenje fondova EU u poticanju gospodarske prekogranične suradnje. Završni rad. Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet Split.

22. Nacionalni program reformi (travanj, 2016). Republika Hrvatska.23. Novak, M. (2015). Tržište rada – radni odnosi u Hrvatskoj nakon ulaska u

Europsku uniju. Diplomski rad. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma "dr. Mijo Mirković" Pula.

24. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. (2014). Zagreb: Vlada RH.

25. Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020. (2015). Zagreb: Vlada RH.

26. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. (2014). Zagreb: Vlada RH.

27. Paić, I. (2017). Europski programi za mlade. Završni rad. Veleučilište u Šibeniku, Odjel Uprava.

28. Pečarić, M. (2016). Heterarhični model dobrog upravljanja: stjecište prilagodljivosti, razlika, sličnosti, demokracije i odgovornosti. Hrvatska i komparativna javna uprava: časopis za teoriju i praksu javne uprave,15(4), 909-934.

29. Plan implementacije garancije za mlade (za razdoblje od 2017. do 2018.). Republika Hrvatska, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

30. Pokos, N. (2012). Starenje stanovništva kao temeljni dugoročni demografske proces u zemljama u regiji. Prezentacija na skupu o starenju stanovništva. Zagreb.

31. Potočnik, D. (2017). Sužene mogućnosti mladih u Hrvatskoj: perspektiva (samo)ograničavanja. Dvadeset pet godina hrvatske neovisnosti: kako dalje? Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 349-391.

32. Potočnik, D., Spajić Vrkaš, V., (2017). Mladi u Hrvatskoj: sudjelovanje na tržištu rada i prostorna mobilnost.

33. Puhovski, T. ( 2010). Europska unija - i kako podučavati o njoj. Zagreb: Forum za slobodu odgoja.

27

34. Puljiz, V. (2011). Kriza, reforme i perspektive mirovinskih reformi u europskim zemljama i u Hrvatskoj. Privredna kretanja i ekonomska politika, 21(129), 27-63.

35. Puljiz, V. (2014). Migracije i imigracijske politike u Europi. In V. Puljiz, J. Tica & D.Vidović (ur.), Migracije i razvoj Hrvatske, Podloga za hrvatsku migracijsku strategiju. Zagreb: Hrvatska gospodarska komora.

36. Puljiz, V. (2016). Starenje stanovništva – izazov socijalne politike. Revija za socijalnu politiku, 23(1).

37. Puljiz, V., Bežovan, G., Matković, T., Šućur, Z., Zrinščak, S. (2008). Socijalna politika Hrvatske. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

38. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. –2020. (2014). Zagreb: Vlada RH.

39. Sporazum o partnerstvu (2014). između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. Hrvatski prijevod engleskog originala "Partnership Agreement Republic of Croatia 2014 HR16M8PA001 - 1.2" Zagreb.

40. Stubbs, P., Zrinščak, S. (2012). Hrvatska u Europskoj uniji: Kako dalje? Europeizacija i socijalna politika: između retorike i stvarnosti. Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Mika Tripalo.

41. Tolušić, M., Koporčić, N. (2013). Uloga i važnost EU fondova za Republiku Hrvatsku. Ekonomski vjesnik, 1, 215-222.

42. Tomić, I. (2015): Zaposlenost i nezaposlenost u Hrvatskoj – stanje, trendovi i okruženje. u: Vidović, D. (ur.): ZAPOSLIMO HRVATSKU! Strateške smjernice za rast zaposlenosti. Zagreb: Hrvatska gospodarska komora, 21-43.

43. Vela, A. (2015). Menadžment ESI fondova 2014.-2020. Zagreb: Školska knjiga.

44. Wertheimer-Baleti, A., (2017). Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika. Samobor: Meridijani.

45. Zakon o djelatnosti socijalnog rada. Narodne Novine, broj 120/12.46. Zakon o socijalnoj skrbi. Narodne Novine, broj 16/17.47. Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu Europskih strukturnih

i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. Narodne novine, broj 92/14.

48. Zrinščak, S. (2012). Aktivno starenje, rodna ravnopravnost i socijalna isključenost. Revija za socijalnu politiku,19 (1), 73-81.

49. Žganec, N. (2008). Objavljena predavanja Socijalni rad u organiziranju zajednice. Interna skripta Studijski centar socijalnog rada

Mrežni izvori:

28

1. Državni zavod za statistiku (2018). Baze podataka. Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2017. Posjećeno 12.8. 2018. na mrežnoj stranici https://www.dzs.hr/.

2. Euratom (2018). Konačno donošenje (EU, Euratom) 2018/251 općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018. Posjećeno 26.7. 2018. na mrežnoj stranici https://eur-lex.europa.eu/eli/budget/2018.

3. Europska komisija. Prioriteti za razdoblje 2014.-2020. Posjećeno 30.7.2018. na mrežnoj stranici: http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/policy/how/priorities.

4. Europska komisija. Europski fond za regionalni razvoj. Posjećeno 31.7. 2018. na mrežnoj stranici: http://ec.europa.eu/regional_policy/index.cfm/hr/funding/erdf/.

5. Europski strukturni i investicijski fondovi. Posjećeno 30.6. 2018. na mrežnoj stranici: https://strukturnifondovi.hr/

29