SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Ana Drača

RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija

Mentor: izv. prof. dr. sc. Davor Vašiček

Student: Ana Drača

Financije i bankarstvo

0081128997

Rijeka, srpanj 2015.

Sadržaj

1. UVOD .............................................................................................. 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................. 2

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ................................................................. 2

1.3. Svrha i cilj istraživanja ..................................................................................... 3

1.4. Znanstvene metode ........................................................................................... 4

1.5. Struktura rada ................................................................................................... 4

2. VRSTE I ZAKONSKI OKVIR DJELOVANJA NEPROFITNIH

ORGANIZACIJA ................................................................................. 6

2.1. Vrste neprofitnih organizacija ........................................................................ 16

2.1.1. Državne neprofitne organizacije ............................................................... 20

2.1.2. Nevladine neprofitne organizacije ............................................................ 21

2.2. Zakonski okvir ................................................................................................ 22

2.2.1. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija

24

2.2.2. Zakon o udrugama .................................................................................... 26

2.2.3. Registri neprofitnih organizacija .............................................................. 27

3. RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA ........ 36

3.1. Obilježja računovodstva neprofitnih organizacija .......................................... 40

3.1.1. Jednostavno knjigovodstvo ...................................................................... 42

3.1.2. Dvojno knjigovodstvo .............................................................................. 43

3.2. Kontni plan ..................................................................................................... 45

3.3. Knjigovodstvene isprave ................................................................................ 51

3.4. Poslovne knjige .............................................................................................. 51

4. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH

ORGANIZACIJA ............................................................................... 55

4.1. Pojam financijskih izvještaja .......................................................................... 56

4.2. Temeljni financijski izvještaji neprofitnih organizacija ................................. 56

4.2.1. Financijsko izvještavanje u sustavu dvojnog knjigovodstva ....................... 58

4.2.2. Financijsko izvještavanje u sustavu jednostavnog knjigovodstva ............ 61

4.2.3. Izjava o neaktivnosti ................................................................................. 61

4.2.4. Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava ............................................. 63

5. PRIMJER RAČUNOVODSTVA NEPROFITNE

ORGANIZACIJE – UDRUGE ........................................................... 66

5.1. Udruga u sustavu poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit ....................... 70

5.2. Financijski izvještaji udruge ................................................................................ 73

6. ZAKLJUČAK ............................................................................... 81

LITERATURA ......................................................................................... 83

POPIS ILUSTRACIJA............................................................................... 86

PRILOZI ................................................................................................ 88

1

1. UVOD

Nalazimo se u dobu neprekidnog mijenjanja globalne društveno - ekonomske strukture

svjetskog poretka koje obilježavaju brojni etnički konflikti, kulturne razlike, građanski

ratovi i dr. Istodobno društvenoj zajednici postaju sve važniji novi sadržaji poput prava

čovjeka, demokracije, problema okoliša, tržišta i jednakosti pa dolazi do razvoja brojnih

organizacija koje na neprofitnim osnovama djeluju na tim područjima. Neprofitne

organizacije dio su tzv. trećeg sektora odnosno civilnog društva. U novijoj se povijesti

pojam i organizacije civilnog društva usko vezuju uz modernu socijalnu državu.

Institucije civilnog društva razvijene su u demokratskim zemljama utemeljenim na

vladavini prava, s razvijenim tržišnim gospodarstvom. Za neprofitne organizacije može

se reći da ublažavaju posljedice profitnog djelovanja u društvu te se one od profitnih

organizacija razlikuju u prirodi i smislu svojega postojanja. Smisao osnivanja i

djelovanja neprofitnih organizacija različit je od ostvarivanja financijskih interesa

osnivača i aktivista, te je njihovo temeljno obilježje odsustvo profita, drugim riječima

odsutstvo dobiti njenim osnivačima već pružanje usluga od zajedničkog i javnog

interesa. Za neprofitne organizacije vrlo je važno postojanje vizije koja se odnosi na

zadovoljavanje očekivanih socijalnih potreba društva koje proizlaze iz budućih

socijalnih problema.

Neprofitne organizacije razlikuju se od profitnih organizacija u mnogim elementima

pogotovo u području računovodstva i financijskog izvještavanja. Uspješnost neprofitnih

organizacija – sastavnica civilnog društva u izvršavanju postavljenih ciljeva i zadataka

izravno je povezano s dobrim upravljanjem. Za osiguranje informacijske podloge kao

podrške upravljanju nužno je ustrojavanje primjerenog računovodstveno -

informacijskog sustava. Pri definiranju računovodstva neprofitnih organizacija potrebno

je uvažiti sve specifičnosti djelatnosti neprofitne organizacije i osigurati

računovodstvene informacije koje će biti potpora ne samo eksternom izvještavanju nego

i odgovornom upravljanju i mobilizaciji resursa kojima organizacija raspolaže.

Na području Republike Hrvatske najzastupljeniji oblik neprofitnih organizacija su

udruge koje najčešće djeluju u kulturnom pa socijalnom području djelovanja.

2

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Problem istraživanja diplomskog rada je utvrditi posebnosti računovodstva i

financijskog izvještavanja neprofitnih organizacija u Republici Hrvatskoj s naglaskom

na novi zakonodavni okvir i oblikovanje računovodstvenog sustava.

Iz definiranog problema istraživanja postavljen je predmet istraživanja: analiziranje

temeljnih karakteristika i način računovodstvenog poslovanja neprofitnih organizacija u

Republici Hrvatskoj.

Problem i predmet istraživanja odnose se na objekt istraživanja: elemente

računovodstvenog i izvještajnog sustava neprofitnih organizacija, a posebice udruga kao

najbrojnijeg segmenta neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Na osnovu prethodno navedenih: problema, predmeta i objekta istraživanja moguće je

postaviti temeljnu radnu hipotezu koja glasi: za osiguranje informacijske podloge kao

podrške upravljanju i nadzoru poslovanja neprofitnih organizacija nužno je ustrojavanje

primjerenog računovodstveno - informacijskog sustava.

U radu su osim radne hipoteze postavljene i pomoćne hipoteze:

1. Razvoj civilnog društva izravno je povezan sa stupnjem razvoja demokracije.

2. Djelovanje neprofitnih organizacija nije tržišno orijentirano niti profitno

orijentirano.

3. Za sustavno praćenje neprofitnog sektora važno je uspostaviti kvalitetan i

sveobuhvatan registar neprofitnih organizacija.

4. Registar proračunskih korisnika i registar neprofitnih organizacija pomažu u

podjeli neprofitnih organizacija na državne i nedržavne što je važno za primjenu

računovodstva proračuna ili računovodstva neprofitnih organizacija.

3

5. Računovodstveni sustav treba prilagoditi potrebama neprofitnih organizacija s

obzirom na njihov ekonomski i financijski status.

6. Udruge kao najzastupljeniji oblik neprofitnih organizacija pri čemu je prisutan

veliki raskorak između stvarnog broja formalno registriranih i stvarno aktivnih

udruga.

1.3. Svrha i cilj istraživanja

U skladu s problemom, predmetom i objektom istraživanja te postavljenom radnom

hipotezom i pomoćnim hipotezama definirani su svrha i cilj istraživanja.

Svrha istraživanja je istražiti i analizirati pojam i obilježja neprofitnih organizacija te

njihovu sve veću ulogu u razvoju civilnog društva. Pritom se naglasak stavlja na

računovodstveno praćenje njihova poslovanja te financijsko izvještavanje kao izvore

upravljačkih i nadzornih informacija.

U kontekstu cilja istraživanja objašnjavaju se promjene koje je donio novi zakonodavni

okvir kojemu je svrha podizanje razine financijske discipline i harmonizacije

računovodstvenog praćenja poslovanja neprofitnih organizacija na nacionalnoj razini.

Također, u radu se daju odgovori na sljedeća pitanja:

1. Što je civilno društvo?

2. Što je potaknulo razvoj neprofitnog sektora?

3. Koja su temeljna obilježja neprofitnih organizacija?

4. Koje karakteristike razlikuju neprofitne organizacije od profitnih

(poduzetničkih) organizacija?

5. Koje su promjene nastale u području zakonodavnog okvira neprofitnih

organizacija?

6. Koje su posebnosti računovodstva neprofitnih organizacija?

7. Koji su temeljni financijski izvještaji neprofitnih organizacija?

8. Koje su dužnosti neprofitnih organizacija koje ostvaruju sredstva iz javnih

izvora?

9. Na kojim se načelima treba temeljiti poslovanje neprofitnih organizacija?

4

10. Što su udruge i njihova temeljna obilježja?

1.4. Znanstvene metode

Prilikom izrade diplomskog rada korištene su sljedeće znanstvene metode: induktivna i

deduktivna metoda, metoda kvalitativne analize, metoda studije slučaja i promatranja,

metoda deskripcije, metoda generalizacije i specijalizacije, metoda dokazivanja, metode

komparacije i kompilacije.

1.5. Struktura rada

Diplomski rad sastoji se od šest međusobno povezanih dijelova.

U prvom dijelu, UVODU, postavljen je problem istraživanja, predmet istraživanja,

objekt istraživanja, formulirana je radna hipoteza zajedno s pomoćnim hipotezama,

definirana je svrha i cilj istraživanja, navedene su znanstvene metode koje su korištene

pri izradi diplomskog rada te je obrazložena struktura rada.

Naslov drugog dijela je VRSTE I ZAKONSKI OKVIR DJELOVANJA

NEPROFITNIH ORGANIZACIJA u kojem je objašnjen pojam i razvoj civilnog

društva i neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj. Isto tako objašnjen je pojam i

obilježja te vrste i djelatnosti neprofitnih organizacija. Definiran je i pravni okvir koji

uređuje propise i pravila poslovanja neprofitnih organizacija te pojam registara

neprofitnih organizacija.

RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA je naslov trećeg dijela u

kojem je definiran pojam i cilj računovodstva, njegova organizacija na jednostavno i

dvojno knjigovodstvo. Pojašnjen je način iskazivanja imovine i obveza, prihoda i

rashoda te postupak utvrđivanja rezultata poslovanja uz to objašnjene su posebnosti

kontnog plana, knjigovodstvenih isprava i poslovnih knjiga.

5

Četvrti dio naslova FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH

ORGANIZACIJA osim pojma i vrste financijskih izvještaja ističe tko su obveznici

podnošenja financijskih izvještaja i njihove korisnike, razlike između izvještavanja

neprofitnih organizacija u sustavu jednostavnog i dvojnog knjigovodstva, kao i sadržaj

temeljnih financijskih izvještaja Bilance, Izvještaja o prihodima i rashodima te Bilješki

te Izjave o neaktivnosti i Izvještaju o potrošnji proračunskih sredstava.

U petom dijelu pod naslovom PRIMJER RAČUNOVODSTVA NEPROFITNE

ORGANIZACIJE – UDRUGE kao prvo objašnjen je pojam udruge, načela i

posebnosti udruga, udruge u sustavu poreze na dodanu vrijednost i poreza na dobit.

Također na primjeru financijskih izvješća udruge napravljena je njihova analiza.

U posljednjom dijelu, ZAKLJUČKU, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je

dokazana radna hipoteza.

6

2. VRSTE I ZAKONSKI OKVIR DJELOVANJA NEPROFITNIH

ORGANIZACIJA

„Civilno je društvo prostor između obitelji, države i tržišta gdje se građani udružuju

zbog promicanja zajedničkih interesa“. (Bežovan i Zrinščak, 2007, str. 18)

Civilno društvo kao pojam počinje se spominjati u 18.st. kada zbog pojave građanskih

revolucija dolazi do odvajanja sfere političke vlasti od sfere građanskog društva.

Građanska klasa tada je postavila zahtjev za radikalnim ograničenjem intervencije

države u područje građanskog društva, tržišta i poduzetništva. Tada je zadaća civilnog

društva bila štititi i podučavati građane kako se obraniti od države. (Barić i Dobrić,

2012, str. 884)

Pojam civilnog društva u latinskom jeziku označava societas civilis, a u starogrčkom

politike koinona. Pod tim pojmovima Grci i Rimljani mislili su na nešto poput

političkog društva s aktivnim građanima koji su oblikovali njegove institucije i politiku.

U to doba zakon je bio izrazom javnih vrlina, a upravljači su više bili rukovođeni

javnim nego privatnim interesima. (Bežovan, 2004, str. 13)

Od sredine 18. do sredine 19. stoljeća Adam Ferguson, Thomas Paine, G. W. F. Hegel i

Alexis de Tocqueville pojam civilnog društva stavljaju u kontekst društvenih promjena.

U 20. st dolazi do ponovnog pokretanja ideje civilnog društva te ono postaje predmetom

znanstvenih interesa i empirijskih istraživanja na svjetskoj razini. Godine 1991. dolazi

do ideje stvaranja svjetskog udruženja pojedinaca i organizacija kojemu bi glavni ciljevi

bili: osnaživanje institucija civilnog društva, sudjelovanje civilnih društava u procesu

donošenja odluka na svjetskoj razini i poticanje na komunikaciju između organizacija

civilnog društva kao i na poboljšanje komunikacije između organizacija civilnog

društva te profitnog i neprofitnog sektora. Tu inicijativu pokrenulo je dvadesetak

aktivista iz organizacija civilnog društva iz cijeloga svijeta pa je 1993. godine osnovan

CIVICUS (Svjetski savez za građansku participaciju). Neke od aktivnosti Svjetskog

saveza za građansku inicijativu su: pripremanje regionalnih izvješća o stanju civilnog

društva, širenje broja članova organizacije diljem svijeta, održavanje sastanaka za

promicanje civilnih društava itd. (CIVICUS World Alliance for Citizen Participation,

2015)

7

Za civilno društvo možemo reći da je to „društvo građana, njihovih inicijativa, skupina i

organizacija koje imaju svoj ustroj, vlastitu upravu, neprofitni status, a u svoje

aktivnosti uključuju volontere, građani ulaze u njihovo članstvo na dobrovoljnoj osnovi,

a kao takvima različiti im dionici1 daju materijalne potpore. Civilno društvo je mjesto

ostvarivanja zajedništva, okvir potvrđivanja slobode, prostor traganja za smislom,

nepresušni izvor inovacija, titravi poticaj za društvenom obnovom.“ (Bežovan i

Zrinščak, 2007, str. 18)

Poimanje civilnog društva je iznimno raznoliko. Prema Robinsonu motivi koji

usmjeravaju pozornost prema civilnom društvu su:

· demokratizacija društva;

· liberalizacija ekonomije;

· osiguravanje najvažnijih socijalnih usluga u čemu se država pokazala

neuspješnom.

Diamond (1991) smatra da je civilno društvo jedan od polaznih uvjeta demokracije te

navodi šest funkcija civilnog društva:

1. raznolikost civilnog društva sprečava da država postane robom interesa samo

nekih društvenih skupina;

2. razvoj procesa udruživanja dopunjuje djelovanje političkih stranaka i potiče

političku participaciju;

3. civilno je društvo jedan od stabilizatora države, jer pomaže razvijanju osjećaja

socijalnog reda u državljana;

4. civilno društvo umnožava potrebe države i istodobno potencijale njegovih

skupina pri poboljšanju razine njegova bogatstva;

5. civilno je društvo područje u kojemu se razvijaju novi oblici političkog

voditeljstva;

6. civilno društvo suprotstavlja se autoritarnosti. (Ovsenik i Ambrož, 1999, str. 45)

Ne postoji opće prihvaćena definicija civilnog društva, civilno društvo se interpretira u

različitim kontekstima i za različite ideološke svrhe, a neke od njih su:

· prema Antoniju Gramasci civilno je društvo područje socijalnih interakcija, prije

svih institucija i organizacija u sferi kulture, između države i tržišta;

1 Dionici su svaka osoba, skupina ili organizacija koja može postaviti zahtjev određenoj organizaciji u

smislu resursa, pozornosti ili rezultata projekata koji provodi (npr. dionici civilnog društva su: članovi, zaposleni, članovi upravnog odbora, volonteri, donatori itd.). (Bežovan i Zrinščak, 2007, str. 24)

8

· prema Michaelu Walzeru civilno društvo je prostor neprisilnog čovjekovog

udruživanja i također niz s tim povezanih mreža, formiranih po volji obitelji,

vjere, interesa, ideologija koje ispunjavaju taj prostor;

· civilno društvo postoji kao suprotnost i dopuna državi, ono je svetište kulture,

slobode i neovisnosti koje nam omogućuje država.

U nastavku slijedi Grafikon 1. CIVICUS-ov dijamant civilnog društva kojim se

procjenjuje stanje civilnog društva.

Grafikon 1. CIVICUS-ov dijamant civilnog društva

Izvor: Bežovan i Zrinščak, 2007, str. 21.

Indeks civilnog društva (ICD) služi za ispitivanje, procjenu stanja civilnog društva kroz

četiri glavne dimenzije: (Bežovan i Zrinščak, 2007, str. 20)

1. strukturu civilnog društva (članstvo u organizacijama civilnog društva, davanje i

volontiranje, broj i karakteristike krovnih organizacija i infrastruktura civilnog

društva, ljudski i financijski resursi);

2. vanjska okolina u kojoj civilno društvo egzistira i funkcionira (zakonodavni,

politički, kulturni i ekonomski kontekst, odnosi između civilnog društva i države

te privatnog sektora);

3. vrijednosti koje se prakticiraju i promiču u civilnom društvu (demokracija,

tolerancija, zaštita okoliša);

9

4. utjecaj aktivnosti koje poduzimaju čimbenici civilnog društva (utjecaj javne

politike, osnaživanje ljudi, podmirenje socijalnih potreba).

Svaka od dimenzija je podijeljena je u poddimenzije koje sadrže 74 indikatora. Ti

indikatori čine srž Indeksa civilnog društva. Rezultati Indeksa civilnog društva

prikazuju se pomoću grafikona koji se naziva dijamant civilnog društva. Na tom

grafikonu prikazani su jakosti i slabosti civilnog društva. Dijamant je rezultat

individualnih indikatora agregiranih u poddimenzije i na kraju u rezultat dimenzije.

Dijamant civilnog društva može dati informacije za raspravu i uvid o stanju civilnog

društva u pojedinim zemljama. Dijamant opisuje civilno društvo u određenom razdoblju

te mu zbog toga manjka dinamička perspektiva, a ako se primjenjuje kroz duže vrijeme

može ukazivati na razvojne probleme civilnog društva te se može uspoređivati stanje

civilnog društva u pojedinim zemljama. (Bežovan i Zrinščak, 2007, str. 21)

Nasljeđe hrvatskog civilnog društva započinje u drugoj polovini 19. st. koju obilježava

pojava prve industrijalizacije, urbanizacije i modernizacije društva no prvi oblici

pojavljuju se 1870-ih godina u obliku okupljanja stručnjaka u profesionalnim udrugama

radi ostvarivanja profesionalnih interesa i utjecaja u javnom životu. Za te se udruge

smatralo da se udružuju radi ostvarivanja nacionalnih političkih ciljeva, a članovi su bili

elita bez malograđanskih slojeva, bez utjecaja izvan Zagreba. Isto tako Katolička crkva

početkom 20. st. nastoji uvesti katoličke vrijednosti u javni i privatni život. No ideje

Katoličke crkve nisu imali značajnijeg utjecaja. U razdoblju poslije Drugog svjetskog

rata dolazi do udaljavanja Crkve od utjecaja u društvu i od unošenje u život postavki

socijalnih nauka. Tijekom 1980-ih godina započinju rasprave o civilnom društvu kao

zahtjevima za političkom demokratizacijom i modernizacijom, te se tada o civilnom

društvu misli kao o: (Bežovan, 2004, str. 99-102)

· suprotnosti militalirističkom (uniformnom) društvu, odnosno militarizaciji

države;

· civilizirano društvo koje njeguje toleranciju prema onima koji drugačije misle,

prema različitim stilovima života, kao i pravni poredak i jednakost pred

zakonom;

10

· sekularizirano društvo kao suprotnost klerikalnom, ideološkom ili

paternalističkom društvu;

· nositelj legitimnosti u sankcijski subjekt političke vlasti. (Mastnak, 1988)

U Republici Hrvatskoj 1980-ih godina započinju civilne inicijative koje u prvi red

stavljaju pitanja zaštite okoliša, dolazi do aktivnosti ženskih organizacija i zalaganja za

ljudska prava.

Organizacije civilnog društva u Republici Hrvatskoj potječu iz razdoblju neposredno

prije, za vrijeme i nakon Domovinskog rata kroz djelovanje humanitarnih i mirovnih

organizacija. Prve organizacije bile su vođene načelom da ljudska prava pripadaju svim

osobama neovisno o njihovoj etničkoj, rasnoj, vjerskoj ili drugoj pripadnosti. „Iako je

velika većina organizacija nikla kao spontani iskaz želje za građanskim organiziranjem

oko nekih vrijednosti ili interesa, nedvojbeno je kako su brojne međunarodne

organizacije i donatori prisutni u to vrijeme u Hrvatskoj znatno utjecali na razvoj

civilnog društva i rad nekih organizacija, prenoseći im znanja i vještine potrebne za rad

i razvoj.“ Temeljni pravni oblici organizacija civilnog društva u Republici Hrvatskoj su:

udruge, zaklade i fondacije, privatne ustanove i neformalne skupine bez pravne

sposobnosti. (Barić i Dobrić, 2012, str 905.) Godine 1998. osnovan je Ured za udruge

Vlade Republike Hrvatske Uredbom o Uredu za udruge. Ured za udruge je pridonjeo

transparentnijoj raspodjeli sredstava iz državnog proračuna namijenjenih udrugama,

suradnji na kreiranju i predlaganju novih zakonskih okvira za djelovanje neprofitnog

sektora, izradi programa, standarda i preporuka za financiranje djelovanja organizacija

civilnoga društva iz državnoga proračuna i drugih javnih izvora te fondova Europske

unije. Ured za udruge organizirao je izradu Programa suradnje Vlade Republike

Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora koji je usvojen 4. siječnja 2001. godine. Taj

program nije pravno obvezujući, ali sadrži odrednice za potporu civilnoga društva te

sadrži smjernice za njegovo usvajanje i unaprjeđenje. Na temelju Prijedloga suradnje

potpisano je oko petnaestak povelja o suradnji gradova i županija s organizacijama

civilnoga društva koje djeluju na tim područjima. Nacionalnu strategija stvaranja

poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva za razdoblje od 2006. do 2011. godine,

usvojena je 12. srpnja 2006. (Barić i Dobrić, 2012, str. 907) Cilj Nacionalne strategije

bio je stvaranje uvjeta za razvoj zajednice u kojoj građani i organizacije civilnoga

11

društva u sinergiji s drugim sektorima sudjeluju za ostvarivanje društva blagostanja i

jednakih prilika za sve. Kako bi se to postiglo potrebno je da svi dionici u društvu

prihvate i primjenjuju zajedničke vrijednosti demokracije koje su utemeljene na

društvenim promjenama, suradnji, otvorenosti, solidarnosti, socijalnoj pravdi i

socijalnoj koheziji, javnosti rada, osobnoj moći i odgovornosti, sudjelovanju u

odlučivanju, uvažavanju osobnosti i različitosti, samoorganiziranju, cjeloživotnom

učenju i slobodnoj informacijskoj povezanosti. Uz Nacionalnu strategiju donesen je i

Operativni plan provedbe Nacionalne strategije u kojem su predviđeni načini praćenja,

izvještavanja i ocjenjivanja uspješnosti izvršavanja pojedinih mjera za postizanje

utvrđenih strateških ciljeva. (Ured za udruge, 2015)

Na sjednici održanoj 12. srpnja 2012. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacionalnu

strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016.

godine. Ova strategija daje smjernice za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj

civilnoga društva do 2016. godine kako bi se još više unaprijedio pravni, financijski i

institucionalni sustav potpore djelovanju organizacija civilnoga društva kao važnih

čimbenika društveno-ekonomskoga razvoja u Republici Hrvatskoj, ali i važnih dionika

u oblikovanju i provedbi politika Europske unije. Uključeni su i konkretni rokovi i

nositelji njihove provedbe, izvori sredstava za provedbu planiranih mjera i aktivnosti

kao i pokazatelji za mjerenje uspješnosti provedbe. Strategija se odnosi na četiri

područja:

I. Institucionalni okvir za potporu razvoja civilnog društva;

II. Civilno društvo i sudionička demokracija;

III. Osnaživanje uloge OCD-a za društveno – ekonomski razvoj;

IV. Djelovanje i daljnji razvoj civilnoga društva u međunarodnom kontekstu.

(Ured za udruge, 2015)

Ostale važne institucije povezane s razvojem civilnog društva su: Nacionalna zaklada za

razvoj civilnog društva, Savjet za razvoj civilnoga društva i Gospodarsko socijalno

vijeće.

Svjetski savez za građansku participaciju (CIVICUS) započinje 1999. godine s

međunarodnim projektom naziva „Indeks civilnog društva.“ Projekt je pokrenut radi

procjene stanja i razvoja civilnoga društva širom svijeta. Sudionici projekta su:

12

nacionalne i lokalne vlasti, organizacije civilnog društva, donatori, akademska

zajednica, mediji i šira javnost. Osnovni instrument istraživanja čine anketni upitnici

kojima se mjeri pet osnovnih dimenzija: građanska participacija, vrijednosti, razina

organizacije, percipirani utjecaj i okolina. U Republici Hrvatskoj istraživanje je

provedeno tri puta od strane Centra za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO).

Prvo istraživanje provedeno je 2001. godine, drugo u razdoblju od 2003. do 2006. te

posljednje, treće od 2008. do 2010 godine. (Barić i Dobrić, 2012, str. 911)

U nastavku slijedi Grafikon 2. ICD dijamant civilnog društva od 2008. do 2010. godine.

Grafikon 2. : ICD dijamant civilnog društva od 2008. do 2010. godine

Izvor: Bežovan i Matančević, 2013.

Dijamant civilnog društva oblikovan je na 67 kvantitativnih indikatora koji su

agregirani u 28 poddimenzija iz kojih se izračunavaju vrijednosti 5 dimenzija prema

skali od 0 do 100. Veličina dijamanta oslikava empirijski dobivenu sliku stanja civilnog

društva, učinke aktivnosti civilnog društva u društvu u cjelini. (CERANEO, CIVICUS,

2011)

13

Prema rezultatima istraživanja oko 17% građana je član organizacija civilnog društva

dok 7% građana volontira što je izrazito slabo. Istraživanjem su također definirane

jakosti, slabosti i preporuke za jačanje civilnog društva koje slijede u nastavku.

„Jakosti su: (CERANEO, CIVICUS, 2011)

· jačanje mreže volonterskih centara u većim gradovima kao institucionalne

potpore građanima s interesom za volontiranje;

· dugoročni programi financiranja doprinose održivom razvoju organizacija

civilnoga društva;

· europski programi potpore civilnom društvu daju šansu dijelu organizacija da se

učvrste kao regionalni lideri;

· lokalne vlasti prihvaćaju suradnju s civilnim organizacijama;

· bolje stojeći gospodarski subjekti razvijaju praksu društvene odgovornosti.

Slabosti su:

· gospodarska kriza utječe na pasivnost građana i na opadanje povjerenja;

· u javnosti i dalje postoji određeno nepovjerenje prema organizacijama civilnoga

društva;

· mali broj udruga koje u javnosti promoviraju neke važne društvene vrijednosti;

· mediji ne razumiju poslanje civilnoga društva i nisu partnerima u njegovom

razvoju;

· niska razina članstva u organizacijama civilnoga društva;

· relativno mali broj građana volontira, obavlja dobrovoljni neplaćeni rad u

različitim organizacijama;

· civilno društvo i civilna kultura nedovoljno su ukorijenjeni u lokalnim

zajednicama;

· organizacije civilnog društva teško ostvaruju utjecaj, a država im ne honorira

dobre prakse u različitim područjima razvoja.

Neke od preporuka su:

· honorirati volontiranje prilikom natjecanja za stipendije ili radna mjesta;

· u suradnji većeg broja donatora, pokrenuti pilot programe zapošljavanja mladih

stručnjaka u civilnim organizacijama;

14

· jačati profesionalne kapacitete za suradnju s civilnim društvom u jedinicama

lokalne i regionalne samouprave;

· podučavanje studenata o značenju, ulozi i postignućima civilnog društva može

biti prepoznatljiv doprinos ulaganju u održivi razvoj civilnog društva;

· potrebno je promovirati građanske vrline i volontiranje kroz sustav obrazovanja,

kontinuirano i od najranije dobi itd.“ (CERANEO, CIVICUS, 2011)

Na sljedećem grafikonu, Grafikonu 3. prikazan je Indeks održivosti OCD-a u Republici

Hrvatskoj od 1997. do 2012. godine.

Grafikon 3. Indeks održivosti OCD-a u Republici Hrvatskoj od 1997. do 2012. godine

Izvor: CERANEO 2013.

Uz civilno društvo vezan je i pojam socijalnog kapitala. Socijalni kapital predstavlja

obilježje organizacije društva koje čine norme i vrijednosti kao i društvene mreže koje

olakšavajući koordinirane akcije povećavaju učinkovitost društva. (Bežovan i Zrinščak,

2007, str. 156)

15

„Civilno društvo kao zbirna imenica uključuje različite organizacije civilnog društva

koje se nazivaju dobrovoljačkim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim i trećim

sektorom.“ Zajednička stavka im je sloboda udruživanja i djelovanje za opće dobro. U

nastavku slijede objašnjenja prethodno navedenih pojmova:

Neprofitni sektor označava da se organizacije primarno ne osnivaju radi ostvarivanja

profita, dobrotvorni sektor odnosi se na pomoć koju organizacije dobivaju od privatnih

osoba npr. dobrotvorne donacije u humanitarne svrhe. Dobrovoljni sektor ističe ulogu

dobrovoljnog – volonterskog rada u organizacijama dok treći sektor naglašava da osim

države i privatnog sektora postoji i treće područje koje utječe na razvoj društva.

(Bežovan, 2004, str. 18) U nastavku slijedi Dijagram 1. koji prikazuje civilno društvo

kao dio tri sektora društva.

Dijagram 1.: Civilno društvo kao dio tri sektora društva

Izvor: samostalna izrada prema Holloway 2001, str. 7

Privatni

sektor

Građanski sektor

Javni

sektor

Civilno

društvo

16

„Pojam neprofitnog sektora odnosi se na organizacije koje pružaju različite javne

usluge. Neprofitnost se može povezati s povoljnim poreznim statusom koji organizacije

imaju vezano uz djelovanje i mogućnost primanja donacija kao porezno priznatih

rashoda.“ (Bežovan i Zrinščak, 2007, str. 18) John Hopkins proveo je prvo važnije

međunarodno istraživanje neprofitnog sektora, Comparative Nonprofit Sector Project

(CNP). Njegovo istraživanje rezultiralo je boljem shvaćanju ekonomske funkcije

sektora, njegove veličine, strukture i financiranja. (Matanević i Bežovan, 2013, str, 22-

23)

Prema Lesteru Salomonu (1993) i njegovim istraživanjima uzročnik razvoja neprofitnog

sektora su krize i promjene koje se događaju u zadnjih par desetljeća. Krize koje su

utjecale su kriza socijalne države, kriza razvoja, kriza okoliša i kriza socijalizma.

Kriza socijalne države pojavila se nakon Drugog svjetskog rata kada se javlja interes za

razvoj privatnih, neprofitnih organizacija, a povezana je i s naftnim šokovima

sedamdesetih godina koji je uzrokovao smanjenje ekonomskog rasta i utjecao na

smanjenje javnih izdataka za javne potrebe. Tada dolazi do promjena u programima

socijalne politike jer osim državnih programa postoje i programi neprofitnih i privatnih

profitnih organizacija.

Kriza razvoja je usporedan proces s krizom socijalne države. Povezana je s problemima

dominacije države i državnih organizacija u problemima razvoja. Novoosnovane

neprofitne organizacije pokazuju se fleksibilnijim i uspješnijim u svojim programima.

Kriza okoliša sedamdesetih godina pokazuje zabrinjavajuće rezultate. Država sa svojim

postojećim aparatima ne može utjecati na te probleme pa građani kroz privatne,

neprofitne organizacije prisiljavaju državu na nove oblike ponašanja.

Kriza socijalizma odnosi se na obećanja o socijalnoj pravdi i gospodarskom obilju koja

postaju neuvjerljiva u drugoj polovici osamdesetih godina. Dolazi do pojave brojnih

inicijativa i organizacija koje organiziraju alternativne programe koji pomažu

građanima u podmirivanju potreba. (Bežovan, 1995, str. 195)

2.1.Vrste neprofitnih organizacija

Neprofitne organizacije dio su civilnog društva. „Neprofitna organizacija sva stečena

sredstva troši za djelovanje i razvijanje svoje djelatnosti.“ Ukoliko ostvari dobitak njega

17

ne dijeli sa zaposlenima i za razvijanje svoje djelatnosti već ga koristi za ostvarivanje

svojih ciljeva, za vlastiti razvoj i kvalitetu svoga rada. (Ovsenik i Ambrož, 1999, str.

101) Djelatnosti neprofitnih organizacija služe za zadovoljavanje općih interesa i

zajedničkih potreba šire zajednice isporukom dobara i usluga. Ukoliko je djelatnost

neprofitne organizacije podržana od strane države, isporuka dobara i usluga obavlja se u

skladu s državnom politikom. Odnosi s korisnicima usluga uspostavljaju se bez

neposredne tržišne veze. (Vašiček i suradnici, 2000, str. 11)

Salomon i Anheier (1992) su oblikovali više definicija neprofitnih organizacija koje

slijede u nastavku. Pravna definicija zapisana je u pozitivnom pravu uz pomoć kojeg

država uređuje djelovanje neprofitnih organizacija koje ubrajamo u neprofitni sektor.

Neprofitna je organizacija ona čije su značajke opisane u zakonu kao takve. Ekonomska

definicija opisuje izvor dohotka neprofitne organizacije. Prema toj definiciji u treći

sektor ubrajamo samo neprofitne organizacije koje veći dio svojih prihoda prikupe od

članarine i dobrotvornih donacija, a ne prodajom proizvoda i usluga na tržištu i ne iz

državnih financijskih izvora. Funkcionalna definicija služi za razlikovanje organizacije

prema cilju i funkciji, a prema strukturno – operacionalnoj definiciji neprofitne

organizacije su one koje su formalno ustanovljene i imaju određeni stupanj

organizacijskog kontinuiteta, čime su isključeni asocijacijski oblici udruživanja ljudi,

privatne i nevladine prema svom ustrojstvu, ali ih može financirati država i u svojim

upravnim odborima mogu imati predstavnike vladine i državne administracije. (Ovsenik

i Ambrož, 1999, str. 101-102)

Neprofitne organizacije imaju brojna obilježja koja ih razlikuju od profitnih organizacija

pa možemo reći da neprofitne organizacije ublažavaju posljedice profitnog djelovanja u

društvu. Ostala obilježja neprofitnih organizacija s naglaskom na razlike između

profitnih i neprofitnih organizacija su:

1. „odsustvo mjerenja profita (djelatnost nije usmjerena stvaranju profita, tako da

ta mjera nije nužna);

2. razlika u poreznim i zakonskim određenjima (neprofitne organizacije imaju

drugačiji porezni tretman i posebnu zakonsku regulativu u odnosu na profitne

organizacije);

3. razvoj neprofitnih organizacija usmjeren je pretežito na pružanje usluga;

18

4. veća su ograničenja neprofitnih organizacija u određivanju (promjeni) ciljeva i

formuliranju strategija;

5. manja zavisnost od financijske podrške stranaka (klijenata) (uspješnost

poslovanja profitno orijentiranih jedinica zavisi od financijske podrške klijenata

npr. ako kupci ne plate kupljene proizvode profitna organizacije je u

financijskom škripcu dok to ne mora biti slučaj kod neprofitnih organizacija;

prema načinu financiranja postoje dvije vrste neprofitnih organizacija:

organizacije financirane prodajom usluga čiji prihod i uspješnost zavise od broja

klijenata npr. privatne škole i bolnice i organizacije financirane donacijama,

subvencijama i potporama gdje nema izravne veze između primaoca usluga

(klijenata) i izvora financiranja što znači da uspješnost ne zavisi od financijske

podrške klijenata (klijent ne plaća primljenu uslugu));

6. dominantnost visokog stupnja profesionalizma (ta obilježja izražena su u

strukovnim udruženjima);

7. različitost u načinu upravljanja neprofitnim organizacijama (neprofitnim

organizacijama upravljaju razni odbori i skupštine koje izvršne ovlasti prenose

na imenovane izvršitelje npr. odbore ili pojedince; postoji niz utjecaja na

upravljačke strukture iz raznih izvora, te često može doći do konfliktnosti

ciljeva;

8. različitosti u strukturi upravljanja (podijeli ovlasti);

9. važnost političkog utjecaja (neprofitne organizacije mogu biti produžena ruka

nečije političke moći, ali i obrnuto u neprofitnim organizacijama može se

koncentrirati značajna politička snaga koja će imati utjecaj na tekuća politička

zbivanja);

10. tradicija neadekvatne upravljačke kontrole (iz ciljeva poslovanja (odsustvo

profita kao motiva poslovanja) i organizacije neprofitnih organizacija

(postojanje skupština, odbora i raznih drugih upravljačkih tijela) proizlazi

odsustvo značajne upravljačke kontrole; navedeno ne znači da kontrole nema,

nego da nije izražena u tako značajnom obimu kao kod profitno orijentiranih

organizacija“. (Antony i Young, 1988, str. 54)

19

Prema gore navedenim obilježjima organizacije možemo podijeliti prema brojnim

kriterijima na:

1. prema kriteriju vlasništva:

a) privatne,

b) javne (državne, društvene).

2. prema kriteriju djelatnosti koju obavljaju:

a) privredne,

b) neprivredne organizacije.

3. prema kriteriju mjerenja uspjeha poslovanja organizacije su ustrojene kao:

a) profitne organizacije – osnovni cilj egzistencije je ostvarivanje profita

(dobiti),

b) neprofitne organizacije – njihov primarni cilj egzistencije nije ostvarivanje

profita nego zadovoljavanje određenih javnih potreba; kod neprofitnih

organizacija ne postoji neposredna tržišna veza između tih organizacija kao

davatelja usluga i njihovih korisnika kao primatelja usluga.

4. prema kriteriju načina financiranja organizacije se dijele na:

a) organizacije financirane prodajom proizvoda, roba ili usluga – tržišni

mehanizam je instrument mjerenja učinkovitosti poslovanja profitno

orijentirane organizacije,

b) organizacije financirane sredstvima doprinosa, poreza, raznih subvencija,

dotacija, članarina i sl. – nepostojanje tržišta kao instrumenta alokacije

resursa u zadovoljavanju javnih potreba.

Obilježja koja ističu razlike između profitnih i neprofitnih organizacija prema Granofu

(1998) su:

1. različitost svrhe i cilja osnivanja i djelovanja;

2. financiranje putem proračuna i drugih izvora, ne putem tržišta;

3. rashodi poslovanja pokrivaju se osiguranim prihodima;

4. proračun, a ne godišnji financijski izvještaj je najvažniji financijski dokument;

20

5. izvršenje proračuna je pokriveno računovodstvom i financijskim izvještavanjem;

6. potrebno je osigurati uravnotežen proračun;

7. prihodi ne zavise od odnosa ponude i potražnje;

8. nema direktne povezanosti između prihoda i rashoda;

9. dugotrajna imovina nije povezana s prihodima niti s očuvanjem imovine;

10. izvori mogu biti restriktivni;

11. nema izraženih vlasničkih interesa (npr. mogućnost prodaje);

12. smanjenje razlike između internog i eksternog računovodstva i izvještavanja.

Na temelju navedenih kriterija neprofitne organizacije možemo definirati kao javne i

privatne organizacije iz područja neprivrede koje se financiraju iz poreza, doprinosa,

subvencija, dotacija, članarina i sl. (Vašiček i suradnici, 2000, str. 12-13)

2.1.1. Državne neprofitne organizacije

„Neprofitne organizacije koje su u cijelosti financirane iz proračuna nazivaju se državne

(javne, proračunske) neprofitne organizacije. Državne neprofitne organizacije su u

vlasništvu ili s osnivačkim pravima države ili lokalnih jedinica te su osnovane

proračunskim sredstvima. One se dijele na:

1. tijela državne uprave i državne vlasti;

2. tijela jedinica lokalne uprave i samouprave;

3. druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće i/ili izdaci osiguravaju u

proračunu i proračunima jedinica lokalne uprave i samouprave (proračunski

korisnici → predškolske ustanove, škole, sveučilišta, fakulteti, druge znanstvene

organizacije, socijalne ustanove.

Proračunski korisnici (pravne osobe) mogu se prepoznati prema kriteriju izravnog

financiranja njihovih plaća i/ili izdataka iz proračuna. U praksi se pojavljuju dvije

mogućnosti:

a) sredstva za plaće i/ili izdatke neprofitne jedinice predviđaju se u posebnom

razdjelu i glavi proračuna – u tom slučaju neprofitna jedinica je proračunski

korisnik i time je obveznik primjene računovodstvenog sustava proračuna;

21

b) sredstva za plaće i/ili izdatke ne predviđaju se u posebnom razdjelu i glavi

proračuna već se djelatnost neprofitne organizacije financira transferiranjem

sredstava krajnjem korisniku – u tom slučaju neprofitna organizacije nije

proračunski korisnik i nije obveznik primjene računovodstvenog sustava

proračuna već računovodstva za neprofitne organizacije.“ (Vašiček i suradnici,

2000, str. 14-15)

2.1.2. Nevladine neprofitne organizacije

Kod pojma nevladinih (nedržavnih, privatnih) organizacija naglašava odvojenost od

Vlade i njenog utjecaja. Pojam nevladine organizacije ulazi u uporabu 1950-ih godina i

povezan je s radom agencija Ujedinjenih naroda u zemljama trećega svijeta u

postkolonijalnom razdoblju. Najčešće se pojam nevladinih organizacija veže uz

organizacije koje se bave ljudskim pravima i demokratizacijom. (Bežovan i Zrinščak,

2007, str. 18)

Nedržavne neprofitne organizacije financiraju se kao:

1. dobrotvorne (crkve i druge vjerske zajednice, humanitarne organizacije, zaklade

i sl.) ili na osnovi dotacija i subvencija (sportski klubovi);

2. članske (gospodarske komore, interesne i poslovne udruge, sindikati);

3. subjekti na komercijalnoj osnovi (ZOO vrtovi, parkovi).

Ostale nedržavne organizacije koje se ne financiraju iz proračuna su:

· političke organizacije i političke stranke;

· športska društva, klubovi i savezi;

· kulturno – umjetnička društva;

· strukovne udruge, zajednice i savezi;

· socijalno – humanitarne društvene organizacije;

· vjerske zajednice;

· organizacije i udruge mladeži;

· sindikati;

· udruge građana;

22

· druge organizacije osnovane po posebnim propisima za koje proizlazi da su

neprofitne i koje se ne financiraju iz proračuna (HAK, ZAP, turističke zajednice,

gospodarske komore, udruge poslodavaca i dr.)

Također, neke od nedržavnih neprofitnih organizacija mogu biti djelomično financirane

iz proračuna, najčešće putem transfera. Financirati se tako može određena djelatnost ili

pojedini projekt iz proračuna (npr. osim sredstava osnivača pojavljuju se i sredstva iz

proračuna). (Vašiček i suradnici, 2000, str. 15)

2.2. Zakonski okvir

Prvi propisi koji su oblikovali računovodstveni sustav neprofitnih organizacija doneseni

su 1994. kao Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 112/93) i

Pravilnik o računovodstvu i računskom planu neprofitnih organizacija (NN, br. 20/94 i

40/14). Tom Uredbom uređivalo se prikupljanje i obrada podataka, knjigovodstvene

isprave, temeljna financijska izvješća i druga područja glede računovodstva neprofitnih

organizacija. Neprofitna organizacije bila je obvezna voditi poslovne knjige i sastavljati

financijska izvješća prema načelu urednog knjigovodstva. Ova Uredba odnosila se na

ustanove, tijela državne uprave, Republiku i tijela državne vlasti, jedinice lokalne i

samouprave i uprave, te njihova tijela, vjerske zajednice, političke stranke, sindikate i

druge udruge građana te druge pravne osobe za koje iz zakona proizlazi da su neprofitne

organizacije. Ukoliko je neprofitna organizacija pored redovne djelatnosti obavljala i

djelatnost koja prema propisima obuhvaća plaćanje poreza na dobit tada se za tu

djelatnost trebalo voditi i računovodstvo u skladu s Zakonom o računovodstvu (NN, br.

90/92). (Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 112/93, 1994., - čl. 1)

Godine 2008. donesena je nova Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN

10/08) koja je donijela važne promjene kao što su ukidanje primjene fondovskog

računovodstva za neprofitne organizacije koje su imale obvezu primjene fondovskog

računovodstva u slučaju postojanja više od jedne djelatnosti kada su svaku djelatnost

morale pratiti kroz zaseban fond. Računovodstveno načela nastanka događaja

zamijenilo je modificirani novčani model pa računovodstvo i financijsko izvještavanje

23

postaje kompatibilno i usporedivo s neprofitnim državnim sektorom. Što se tiče

troškova nabave dugotrajne imovine isto je došlo do promjena te se oni kapitaliziraju i

ne priznaju u rashode u trenutku nabave već u vijeku korištenja imovine. Prve izmjene i

dopune Uredbe obavljene su početkom 2009. godine, a najveća izmjena dogodila se u

području financijskog izvještavanja uvođenjem Registra neprofitnih organizacija. Jedna

od izmjena vezana je i za način priznavanja donacija povezanih s izvršavanjem

ugovorenih programa (projekata i aktivnosti) i nefinancijskom imovinom koja se

amortizira te promjene u računskom planu. (Uredba o računovodstvu neprofitnih

organizacija 10/08, 2008) (Milić i suradnici, 2009, str. 13-14)

U listopadu 2014. godine donesen je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu

neprofitnih organizacija (NN, br. 121/14) o kojem će detaljnije biti napisano u poglavlju

2.2.1.

Ostali zakoni koji se moraju poštivati su: Zakon o računovodstvu (NN 109/07), Zakon o

proračunu (NN, 87/08), Zakon o fiskalnoj odgovornosti (NN 139/10), Zakon o lokalnoj

i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 19/13).

Zakon o udrugama (NN 70/97) donesen je 18. lipnja 1997. godine. Njime se uređuje

osnivanje, ustroj, pravni položaj i prestanak djelatnosti stranih udruga ako posebnim

zakonom nije drugačije određeno. Ovaj zakon ne odnosi se na sindikate, udruge

poslodavaca, političke stranke i vjerske zajednice. U međuvremenu se dogodilia

promjena Zakona o udrugama (NN 88/01) 2001. godine, a 6. lipnja 2014. godine

donesen je novi Zakon o kojemu će više biti rečeno u poglavlju 2.2.2.

Ostali zakoni koji se moraju poštivati su: Zakon o zakladama i fundacijama (NN

36/1995), Zakon o ustanovama (NN 29/1997), Zakon o humanitarnoj pomoći (NN

128/2010), Zakon o političkim strankama (NN 76/1993) i drugi.

24

2.2.1. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija

Nakon dugogodišnje primjene Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN

10/08) dolazi do promjena uspostavljanjem novog zakonodavnog okvira s kojim bi

došlo do uspostave dobrog financijskog upravljanja i kontrola u području

računovodstva, planiranja i programiranja, izrade financijskih planova i njihovog

izvršavanja te izvještavanja. Uredba je podbacila u zahtjevima za primjenom načela

javnosti i transparentnosti pogotovo u dijelu financijskog izvještavanja i nemogućnošću

propisivanja prekršajnih i kaznenih odredbi što je za posljedicu imalo da jedan dio

neprofitnih organizacija nije sastavljao financijske izvještaje koje je bio obvezan

sastaviti (nije ih predavao u utvrđenim rokovima). Isto tako veliki dio neprofitnih

organizacija nije upisan u Registar neprofitnih organizacija, a trebao bi biti. Zbog svih

tih nedostataka trebalo je oblikovati novi zakon kojim će se urediti sustav financijskog

poslovanja, računovodstva te nadzora nad financijskim poslovanjem i računovodstvom

neprofitnih organizacija. (Jakir-Bajo, 2014, str. 59) Tako je u listopadu 2014. godine

donesen novi Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih

organizacija (NN 121/14) s datumom stupanja na snagu 1. siječnja 2015. Tim zakonom

predviđeno je donošenje tri pravilnika:

1. Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola, izradi i izvršavanju

financijskih planova neprofitnih organizacija,

2. Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih

organizacija,

3. Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu,

4. Pravilnik o službenoj iskaznici i službenoj znački inspektora financijskog i

proračunskog nadzora će se uskladiti s odredbama ovog Zakona.

Danom stupanja na snagu Zakona prestala je vrijediti Uredba o računovodstvu

neprofitnih organizacija koja je uređivala područje: knjigovodstvenih isprava, poslovnih

knjiga, organizacije knjigovodstva, obavljanje popisa imovine i obveza, vlastitih izvora,

prihoda i rashoda, sadržaj i primjenu računskog plana, financijsko izvještavanje i druga

područja koja se odnose na računovodstvo neprofitnih organizacija.

25

Novim Zakonom definirani su obveznici primjene, načela sustava financijskog

poslovanja, izrada i izvršavanje financijskih planova, izvještavanje o potrošnji

proračunskih sredstava, računovodstvena načela i računovodstveni poslovi, poslovne

knjige i knjigovodstvene isprave, obveza i provedba popisa imovine i obveza, način

iskazivanja imovine, obveza i vlastitih izvora, priznavanje prihoda, rashoda, primitaka i

izdataka, financijsko izvještavanje, revizija godišnjih financijskih izvještaja, Registar

neprofitnih organizacija, javna objava godišnjih financijskih izvještaja te nadzor nad

financijskim poslovanjem, računovodstvenim poslovima i predajom financijskih

izvještaja. (Jakir-Bajo, 2015, str. 283)

Obveznici primjene ovog Zakona su: domaće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade,

ustanove, fondacije, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca,

sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti,

za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera. Što se tiče političkih

stranki na njih se odnose samo odredbe za vođenje poslovnih knjiga i upis u Registar

neprofitnih organizacija. Financijsko poslovanje, izvještavanje i nadzor političkih

stranaka uređen je Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe

(NN 24/11). Vjerske zajednice primjenjuju Zakon u dijelu koji se odnosi na dostavu i

sastavljenje izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava. Vjerske zajednice mogu biti

predmet kontrole na licu mjesta o utrošku proračunskih sredstava kao i financijskog

nadzora. Vjerske zajednice posebne su i po tome što se nisu obvezne upisati u Registar

neprofitnih organizacija niti voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća

prema Zakonu.

Ovaj Zakon ne odnosi se na poduzetnike na koje se primjenjuju odredbe Zakona o

računovodstvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i na proračunske

korisnike koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji

svoj cijeli sustav vode prema Zakonu o proračunu (NN 87/07). Isto tako obveznici

ovog Zakona nisu ni poduzetnici na koje se primjenjuju odredbe Zakona o

računovodstvu niti ustanove kojima su osnivači fizičke i druge pravne osobe koji su

obveznici utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost. (Jakir-Bajo,

2014, str. 59-60)

O ostalim posebnostima Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih

organizacija dotaknuti ćemo se u narednim poglavljima.

26

2.2.2. Zakon o udrugama

Novi Zakon o udrugama (NN 74/14) donesen je 6. lipnja 2014. Zakon o udrugama

regulira osnivanje i djelovanje udruga kao najbrojnije vrste organizacija civilnoga

društva u Republici Hrvatskoj. „Cilj donošenja novog zakona je osiguravanje

učinkovitog djelovanja udruga sa svojstvom pravne osobe te stvaranje preduvjeta za

djelotvorno financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode

udruge u Republici Hrvatskoj.“ (Ured za udruge, 2015) Zakonom se razrađuje Ustavom

zajamčeno pravo na udruživanje građana kao svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog

udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, radi zaštite probitaka ili zauzimanja

za zaštitu ljudskih prava i sloboda, ekoloških, humanitarnih, informacijskih, kulturnih,

nacionalnih, pronatalitetnih, prosvjetnih, socijalnih, strukovnih, sportskih, tehničkih,

zdravstvenih, znanstvenih ili drugih uvjerenja i ciljeva, a bez namjere stjecanja dobiti.

(Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014, -čl. 4)

Neki od razloga donošenja novog Zakona su: (Ured za udruge, 2014)

· „previše složen postupak likvidacije i brisanja udruga iz registra;

· velika razlika između broja registriranih i stvarno aktivnih udruga;

· nedovoljno razrađeni uvjeti dodjele financijskih podrška udrugama iz javnih

izvora;

· otežana mogućnost članovima udruga i zainteresiranoj javnosti da se redovito

upoznaju s temeljnim aktima, djelatnostima i rezultatima rada udruga te provode

nadzor u područjima od njihovog interesa;

· ograničeni opseg podataka u registru udruga;

· nedostupnost podataka iz financijskih izvještaja udruga o financijskom

poslovanju udruga prepreka je približavanju udruga široj javnosti;

· neodgovarajuća klasifikacija udruga u registru udruga,

· neprecizne odredbe o nadzoru;

· različita tumačenja i neujednačene primjene odredbi iz Zakona, od strane

nadležnih registracijskih tijela i samih udruga koje nisu te elemente uredile

statutom;

· nejasne odredbe o upravljanju udrugom i tijelima udruge, udruživanju udruga u

saveze, članstvu, skupštini udruge, poštivanje načela demokratskog zastupanja i

27

demokratskog očitovanja volje članova kod unutarnjeg ustroja udruge, stjecanju

i raspodjeli imovine te obavljanju gospodarskih djelatnosti;

· značajan korak u jačanje autonomije u radu udruga, kao privatno – pravnih

osoba koje osnivaju i kojima upravljaju njihovi članovi;

· temelji za razvoj mjerila, kriterija i postupaka za proračunske dotacije

projektima i programima od interesa za opće dobro koje provode udruge.“

Novim Zakonom o udrugama uređuje se:

· osnivanje;

· pravni položaj;

· djelovanje;

· registracija;

· financiranje;

· imovina;

· odgovornost;

· statusne promjene;

· nadzor;

· prestanak postajanja udruge sa svojstvom pravne osobe;

· upis i prestanak djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj;

· druga pitanja od značaja za statusno – pravni položaj udruga.

Budući da je udruživanje u političke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge

poslodavaca uređeno drugim propisima na njihovo djelovanje se ne odnosi Zakon o

udrugama. Ovim Zakonom nije uređeno djelovanje udruga koje nemaju svojstvo pravne

osobe. (Ured za udruge, 2014)

Ostale posebnosti i obilježja udruga biti će objašnjeni u sljedećim poglavljima.

2.2.3. Registri neprofitnih organizacija

U ovom poglavlju obrađene su dvije vrste registara, Registar neprofitnih organizacija i

Registar udruga.

28

„Registar neprofitnih organizacija je središnji izvor podataka o neprofitnoj organizaciji

potrebnih za utvrđivanje i praćenje obveze sastavljanja i podnošenja financijskih

izvještaja, utvrđivanje financijskog položaja i poslovanja te namjenskog korištenja

sredstava proračuna.“ (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih

organizacija, NN 121/14, 2014., -čl. 33) Ministarstvo financija zaduženo je za vođenje

Registra neprofitnih organizacija koji se vodi u elektroničkom obliku na njihovim

stranicama. Ministarstvo financija propisuje i njegov izgled i sadržaj prijave. Neprofitna

organizacije je obvezna upisati se u Registar neprofitnih organizacija i to na temelju

prijave (Obrazac RNO) dostavljene Ministarstvu financija najkasnije 60 dana od upisa u

matični registar2. Prijava se popunjava i predaje samo jednom prilikom upisa u

Registar. Sami upis u Registar je uvjet za dobivanje sredstava iz državnog proračuna,

proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih javnih izvora

međutim to ne vrijedi za političke stranke i vjerske zajednice. Ukoliko dođe do

promjene podataka neprofitne organizacije ona je dužna podnijeti prijavu (Obrazac

RNO-P) za upis promjene u roku od sedam dana od upisa promjene u matični registar, a

ako se promjena ne upisuje u matični registar onda je rok 30 dana od nastanka

promjene. Brisanjem iz matičnog registra neprofitna organizacija biva izbrisana iz

Registra neprofitnih organizacija, a voditelj odgovarajućeg registra šalje obavijest o

brisanju Ministarstvu financija u roku od 30 dana. (Zakon o financijskom poslovanju i

računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014., - čl 33-36)

Prijava (Obrazac RNO) neprofitnih organizacija se sastoji od tri dijela podataka:

(Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih

organizacija, 2015, -čl. 16)

1. opće podatke (naziv neprofitne organizacije, skraćeni naziv neprofitne

organizacije, OIB, matični broj, račun, adresu, statističku ocjenu, naziv matičnog

registra, šifru djelatnosti itd.);

2. podatke o zakonskom zastupniku/osobama ovlaštenima za zastupanje;

3. podaci za bazu financijskih izvještaja.

2 Matični registar je odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj u koji je neprofitna organizacija upisana

prilikom osnivanja. (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN

121/14, 2014., - čl. 34)

29

Ministarstvo financija prilikom upisa podataka iz Obrasca RNO dodjeljuje redni broj

neprofitnoj organizaciji. U nastavku slijede prilozi, Slika 1. na kojem je prikazan

Obrazac RNO i Slika 2. s prikazom Obrasca RNO-P te Slika 3. koja prikazuje ulaz u

sustav za pretraživanje Registra neprofitnih organizacija.

Slika 1. Obrazac RNO

Izvor: Ministarstvo financija, 2015.

30

Slika 2. Obrazac RNO-P

Izvor: Ministarstvo financija, 2015.

31

Slika 3. Registar neprofitnih organizacija

Izvor: Ministarstvo financija, 2015.

U Registar udruga, udruge se upisuju dobrovoljno i na zahtjev osnivača udruge. Zahtjev

za upis podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge. „Registar udruga i Registar

stranih udruga su središnje elektroničke baze podataka koje vode nadležni uredi

jedinstveno za sve udruge, odnosno strane udruge u Republici Hrvatskoj.“ (Zakon o

udrugama, NN 74/14, 2014, -čl.22) Sadržaj Registara propisan je pravilnikom od strane

Ministra kao i način njihova vođenja, obrasci za upis u registre te zahtjev za upis

promjena u te registre. Oba Registra udruga su javna, a njihovi podaci dostupni su na

mrežnoj stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za opću upravu. U Registru

udruga putem poveznice na Registar neprofitnih organizacija javnosti su dostupna

izvješća o financijskom poslovanju udruge s propisanom dokumentacijom. „Zahtjevu za

upis u Registar udruga prilažu se: (Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014, -čl. 23)

· zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupine;

32

· odluka skupštine o pokretanju postupka za upis u Registar udruga, ako takva

odluka nije donesena na osnivačkoj skupštini;

· statut;

· popis osnivača;

· osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje i osobno ime ili naziv likvidatora;

· izvod iz sudskog ili drugog registra za stranu pravnu osobu osnivača udruge;

· preslika osobne iskaznice ili putovnice za osnivače, likvidatora i osobe ovlaštene

za zastupanje;

· suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela za obavljanje određene djelatnosti, kada

je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge;

· ovjerena suglasnost zakonskog zastupnika;

· ovjerena izjava o nazivu udruge.“

Nakon predaje zahtjeva za upis, nadležni ured je dužan donijeti rješenje o zahtjevu za

upis u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis. Ukoliko službena

osoba nadležnog ureda utvrdi da statut udruge nije u skladu sa zakonom ili ako nisu

priloženi odgovarajući dokazi podnositelj zahtjeva za upis u registar treba uskladiti

statut ili dostaviti dokaze u roku koji ne može biti kraći od 15 dana. Rješenje o upisu u

registar mora sadržavati: naziv, sjedište, registarski broj upisa, ciljeve i djelatnosti

udruge ako su propisane statutom, dokaz da udruga upisom u Registar udruga stječe

svojstvo pravne osobe te da će se upis u Registar udruga izvršiti danom izvršenosti

rješenja, ime ili naziv likvidatora udruge te imena osoba ovlaštenih za zastupanje

udruge. Upis u Registar udruga izvršava se po izvršenosti rješenja o upisu. Rješenje o

upisu udruge koja je u statutu propisala djelatnosti nadležni je ured obvezan po upisu u

Registar udruga dostaviti Poreznoj upravi (Ministarstvu financija). Ukoliko nadležni

ured ne donese rješenje o upisu u roku od 30 dana do dana predaje zahtjeva

podrazumijeva će se da je udruga upisana u Registar idućeg dana nakon isteka tog roka.

Zahtjev za upis može biti i odbijen ako su statutom određeni ciljevi i djelatnosti koji

stoje u suprotnosti s Ustavom ili zakonom ili ako podnositelj u roku ne priloži

odgovarajuće dokaze. Osoba ovlaštena za zastupanje udruge podnosi nadležnom uredu i

zahtjev za promjenom podataka u roku od 60 dana od dana donošenja odluke o

33

promjeni, ali ako je zahtjev podnesen nakon tog roka, osim ako se odnosi na prestanak

udruge, odbacit će se s rješenjem. (Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014., - čl. 22 – 27)

„Cilj registra udruga je olakšati uvid javnosti u djelovanje i financiranje udruga iz

javnih izvora i pridonijeti transparentnosti njihova djelovanja za opće dobro.“ (Ured za

udruge, 2014)

Na sljedećim slikama, Slici 4. prikazan je upis udruge u Registar udruga Republike

Hrvatske i Slika 5. koja prikazuje sustav za pretraživanje Registra udruga.

Slika 4. Upis udruge u Registar udruga

34

Izvor: Ministarstvo uprave, 2015.

35

Slika 5. Registar udruga

Izvor: Ministarstvo uprave, 2015.

U Registar neprofitnih organizacija je do sredine lipnja 2014. godine upisano 26.362

neprofitnih organizacija. Najviše je upisano udruga 23.617 od 51.435 koliko ih je

upisano u matični Registar udruga. U Registar neprofitnih organizacija upisano je još i:

598 saveza udruga, 112 udruga poslodavaca, 24 strane udruge, 422 ustanove, 292

turističke zajednice, 282 sindikata, 227 umjetničkih organizacija, 137 zaklada, 199

vjerskih zajednica i pravnih osoba osnovanih od strane vjerskih zajednica, 96 političkih

stranaka, 4 fundacije i 64 komore.

36

3. RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Računovodstvo se razvija od početka ljudske civilizacija. Pojava prvih

računovodstvenih dokumenata povijesna je pretpostavka o postajanju poslovnog života

starih civilizacija i o prvim računovođama.

Postoje različite definicije računovodstva te postoje četiri pristupa njihovog definiranja:

1. računovodstvo kao vještina, tehnika ili umijeće;

2. računovodstvo kao znanstvena disciplina;

3. računovodstvo kao uslužna funkcija poslovnog subjekta;

4. računovodstvo kao dio upravljačkog informacijskog sustava poslovnog subjekta.

Definiranje računovodstva kao vještine, tehnika ili umijeća evidentiranja poslovnih

događaja podrazumijeva jednu od najstarijih definicija. Povijest te definicije seže u

vrijeme srednjovjekovnih talijanskih trgovačkih obitelji. Sličnu definiciju donosi 1941.

godine Američki institut ovlaštenih javnih računovođa (AICPA) koji definira

računovodstvo kao „vještinu evidentiranja, klasificiranja i sumiranja u novcu izraženih

poslovnih transakcija kao i interpretacija rezultata te vještine“.

Mnogo autora definira računovodstvo kao znanstvenu disciplinu, a najvažnija definicija

smatra se E. S. Hendriksena koja glasi: „Računovodstvo kao teorija može se definirati

kao logičko zaključivanje na temelju uspostavljenih načela koja pružaju opći okvir u

kojem djeluje računovodstvena praksa, ali i vodič za razvoj nove prakse i postupaka.“.

Prilikom promatranja računovodstva kao jedne od uslužnih funkcija prema jednoj

skupini autora definicija glasi: „Računovodstvo je uslužna aktivnost poduzeća. Njegova

funkcija je pružanje računovodstvenih informacija o poslovnim događajima

zainteresiranim stranama kao što su menadžeri, investitori i kreditori.“ Prema drugoj

definciji, definiciji Američkog instituta ovlaštenih javnih računovođa (AICPA)

„računovodstvo treba osigurati kvantitativne informacije primarno financijske prirode o

poslovanju subjekata s namjerom njihova korištenja u poslovnom odlučivanju.“.

Razvojem informatičke tehnologije sedamdesetih i osamdesetih godina o računovodstvu

se govori kao o dijelu informacijskog sustava. Jedna od široko prihvatljivih definicija je:

„Računovodstvo je informacijski sustav. Računovodstveni informacijski sustav je

podsustav upravljačkog informacijskog sustava.“, razradom te definije, nova definicija

37

glasi: „Računovodstvo je informacijski sustav koji mjeri poslovne događaje, procesira

informacije u izvještaje te komunicira pomoću informacija s nositeljima odlučivanja

poslovnog subjekta.“. (Gulin i suradnici, 2010, str. 11-15)

Prvi računovodstveni dokumenti pronađeni su na prostoru staroga Babilona, a veliki

doprinos razvoju računovodstva i računovodstvenog zanimanja imale su egipatska,

grčka i rimska civilizacija. Egipatska i grčka civilizacija doprinjele su razvoju državnog

računovodstva i potrebnih znanja za državne računovođe dok je rimska civilizacija

utemeljila institut poreznog računovodstva i poreznog računovođe. (Gulin i suradnici,

2010, str. 3)

Pronalaskom pisma i papira, izumom tiskarskog stroja3 te zamjenom rimskih brojeva

arapskima stvorena je podloga za razvoj računovodstva. Hamurabijevim zakonom u 8.

st. prije Krista trgovci su se obvezali bilježiti podatke o primitcima i izdacima novca. U

Egiptu na Sveučilištu u Aleksandriji računovodstvo se predavalo kao posebna znanost.

Na području stare Grčke, u državama gdje je bila razvijena trgovina poslovanje se

vodilo pomoću više knjiga od kojih je svaka imala drugačiju namjenu. U knjigama su se

iskazivali državni prihodi i rashodi, a to iskustvo se prenjelo na područje Italije (Rim,

Genova, Venecija). U Italiji dolazi do širenja trgovine i trgovačkih kuća, bankarstva,

pomorstva i obrtništva, a čiji se podaci iskazuju u poslovnim knjigama. Svaka od tih

poslovnih knjiga je imala svoju namjenu, a vođene su od strane vlasnika. U jednu

knjigu bilježene su poslovne promjene vremenskim slijedom i ta se knjiga smatra

prethodnicom današnje knjige „dnevnik“ kao kronološke evidencije. U drugoj su se

bilježili izdatci i primitci novca, kreditni odnosi s drugim osobama, što danas

predstavlja „knjigu blagajne i analitičkog računovodstva kupaca i dobavljača“. (Safret,

2006, str. 6)

U računovodstvenoj povijesti posebno mjesto zauzima razvoj dvojnog knjigovodstva

čiji su početci vezani za Italiju odnosno Genovu i 14. st. koje talijanski računovođe

uzimaju kao vrijeme i mjesto nastanka dvojnog knjigovodstva. U Genovi je 1340.

godine pronađena najstarija glavna knjiga (Massari of Genova) u kojoj su trgovačke

transakcije knjižene po načelu dvojnog knjigovodstva. Metoda dvojnog knjigovodstva

nazivana je tada i „talijanskom metodom“. U razvoju računovodstva veliku ulogu imali

3 Gutenberg, početak 15. st.

38

su talijanski franjevac fra Luca Pacioli i Dubrovčanin Benedikt Kotruljević koji je živio

u Napulju. Fra Luca Pacioli smatra se „ocem suvremenog računovodstva“ jer je prvi u

pisanom obliku objavio i ilustrirao sustav dvojnog knjigovodstva u knjizi Summa de

Aritmetica, Geometria, Proportioni et Proportionalita4 iz 1494. godine, ali se također

navodi da Luca Pacioli „nije izmislio dvojno knjigovodstvo, već je sistematizirao i

popularizirao metodu dvojnog knjigovodstva.“ Prvu knjigu u kojoj se znanstveno

teorijski i praktično opisuje dvojno knjigovodstvo te su objašnjena načela

računovodstva: urednosti, ažurnosti i javnog značaja knjiga trgovca je knjiga Benedikta

Kotruljevića „O trgovini i savršenom trgovcu“ iz 1458. godine. Nizozemski inženjer i

matematičar S. Stevin (1605.) napravio je prvi godišnji obračun rezultata, a pola stoljeća

kasnije (1673.) Francuz J. Savary pod utjecajem francuskog trgovačkog zakona (Code

de Commerce) propisao je izradu bilance i izvještaja o dobiti svake druge godine.

Pojava industrijske revolucije nametnula je potrebu ujednačavanja zakonskih propisa na

području računovodstva. Od 19. st. može se govoriti o sustavnom obrazovanju za

računovodstvenu profesiju za čiji su razvoj bili potrebni određeni preduvjeti: razvoj

profesionalnih udruga računovođa i uvođenje računovodstva na sveučilišta. Godine

1887. osnovana je prva računovodstvena udruga u Americi, Američka udruga javnih

računovođa (AAPA), a 1896. godina uzima se kao „rođenje znanstvene profesije“ kada

država New York donosi Zakon o ovlaštenju javnih računovođa (CPA). Razvojem

suvremene informatičke tehnologije tijekom 20. st. ubrzao se rast financijskih tržišta i

povećala se potreba za ujednačavanjem računovodstvene regulative i izvještavanja. Veći

dio zemalja ima razvijene računovodstvene standarde međutim za potrebe izvještavanja

na međunarodnim tržištima koriste se američki računovodstveni standardi (US GAAP)

ili Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI). (Gulin i suradnici, 2010,

str. 4-5)

Do 1991. godine svi poslovni subjekti u Republici Hrvatskoj bili su u državnom

vlasništvu međutim stjecanjem neovisnosti 1991. započinje vlasnička i gospodarska

reforma. Tada dolazi do privatizacije dijela poslovnih subjekata dok ostatak ostaje u

vlasništvu države i dio je daljnje privatizacije. Privatiziranim poslovnim subjektima više

ne odgovara postojeća računovodstvena infrastruktura. Temeljno obilježje

4 O aritmetici, geometriji, proporcijama i proporcionalnostima

39

računovodstvene infrastrukture do 1992. godine bio je singularan sustav financijskog

izvještavanja. Karakteristika tog sustava bila je da su se svi financijski izvještaji prema

Zakonu o računovodstvu predavali u Službu društvenog knjigovodstva. Osnovna

obilježja računovodstvenog sustava bila su:

a) knjigovodstvena evidencija temelji se na sustavu dvojnog knjigovodstva;

b) jednoobrazno računovodstvo realizira se jedinstveno propisanim kontnim

planom za sva društvena poduzeća;

c) jednoobraznim računovodstvom osigurava se unifikacija financijskih izvještaja

(bilanca stanja i bilanca uspjeha);

d) kategorija uspjeha državnih poduzeća do 1989. bio je dohodak kao razlika

između ukupnog prihoda i utrošenih sredstava; utrošena sredstva ne sadrže plaće

(osobne dohotke) koji su element raspodjele dohotka;

e) dobit (ili gubitak) je kategorija uspjeha koja se zahtijeva od društvenih poduzeća

prvi put prema Zakonu o računovodstvu iz 1989.; dobit (prije poreza) jest razlika

između ukupnog prihoda i ukupnih rashoda u kojima su sadržani i troškovi

plaća.

Krajem 1992. godine donesen je novi Zakon o računovodstvu s datumom stupanja na

snagu 1. siječnja 1993. Tim zakonom je inauguriran dualni sustav financijskog

izvještavanja, sustav u kojem se sastavlja jedan set financijskih izvješća za vanjske

korisnike, a drugi set sastavlja se prema poreznim zakonima i dostavlja se državnim

institucijama. Osnovna obilježja Zakona o računovodstvu iz 1992. godine su:

a) Zakonom se ne propisuje kontni plan, već razradu kontnog plana čini svaki

subjekt prema svojim specifičnim potrebama, pri čemu mora osigurati pozicije

bilance i računa dobiti i gubitka koje su propisane Zakonom;

b) propisan je okvirni sadržaj temeljnih financijskih izvještaja (bilance i računa

dobiti ili gubitka) na temelju IV. Direktive EU;

c) propisana su osnovna načela procjenjivanja po uzoru na IV. Direktivu EU;

d) Zakon poziva sve subjekte (koji se listaju i ne listaju) na izravnu primjenu MRS

– a; ovim zakonom osnovan je Hrvatski odbor za računovodstvo i

računovodstvene standarde (HORRS); zadatak HORRS-a bio je praćenje,

usklađivanje i objašnjavanje primjene MRS-a.;

40

e) propisana je konsolidacija financijskih izvještaja subjekata koji su matica (imaju

kontrolu ili više od 50% udjela u podružnicama);

f) propisana je revizija financijskih izvještaja jednom godišnje svih velikih i

srednjih subjekata koji su dionička društva (listaju se ili bi se mogli listati na

financijskim tržištima), za male subjekte propisana je revizija svake treće

godine. (Gulin i suradnici, 2010, str. 8-10)

Dobivanjem statusa kandidata za punopravno članstvo5 Hrvatske u Europskoj uniji

nastavljen je proces usklađivanja računovodstvene regulative s regulativama Europske

unije. Za proces usklađivanja bila je važna Uredba EU iz 2002. godine prema kojoj

poslovni subjekti članica EU trebaju od 01. siječnja 2005. obvezno primjenjivati MSFI

ukoliko kotiraju na burzama i sastavljaju konsolidirane financijske izvještaje. U skladu s

tom Uredbom Republika Hrvatska donijela je novi Zakon o računovodstvu s datumom

stupanja na snagu od 01. siječnja 2006. Novim Zakonom implementiraju se MSFI za

sve velike poslovne subjekte, a za srednje i male subjekte dopuštena je primjena MSFI

ili standarada financijskog izvještavanja koje donosi Odbor za standarde financijskog

izvještavanja koji su u skladu s MSFI. Budući da u toku pregovara o članstvu,

pregovarači EU zahtijevaju razvoj nacionalnih (lokalnih) računovodstvenih standarada

za potrebe malih i srednjih poduzeća dolazi do promjene Zakona o računovodstva.

Tada, treći po redu Zakon o računovodstvu stupa na snagu 01. siječnja 2008. godine.

Promjene Zakona dogodile su se i 2013. i 2014. godine. Promjena Zakona iz 2014.

godine bila je prekretnica u smislu zakonodavnog okvira za neprofitne organizacije

budući da stupanjem Zakona o računovodstvu na snagu 1. siječnja 2015. prestaje

vrijediti Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija.

3.1. Obilježja računovodstva neprofitnih organizacija

Prikupljanje i obrada podataka, računovodstvena načela i poslovi, poslovne knjige i

knjigovodstvene isprave, popis obveza i imovine, načela iskazivanja obveza, imovine i

5 Republika Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno članstvo 21. veljače 2003. godine, a 18. lipnja

2004. godine dobiva službeni status kandidata.

41

vlastitih izvora te priznavanja rashoda, prihoda, izdataka i primitaka, temeljna

financijska izvješča i ostala pitanja uređena su Zakonom o financijskom poslovanju i

računovodstvu neprofitnih organizacija.

Obveznici primjene računovodstva neprofitnih organizacija su:

· domaće i strane udruge i njihovi savezi;

· zaklade;

· fundacije;

· ustanove;

· umjetničke organizacije;

· komore;

· sindikati;

· udruge poslodavaca;

· druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje

dobiti.

Računovodstvo neprofitnih organizacija temelji se na načelima istinitosti, točnosti,

pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanja podataka. (Zakon o financijskom poslovanju i

računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -čl.7) Načelo točnosti

označava da svaka informacija koja se objavi u financijskom izvještaju istinito iskazuje

transakcije i druge poslovne događaje. Načelo pouzdanosti odražava svaku informaciju

u financijskom izvještaju u kojoj nema značajne pogreške i pristranosti, tj. kada vjerno

odražava ono što predstavlja. Osiguravanje prikazivanja podataka pojedinačno po

vrstama prihoda, rashoda, imovine, obveza i vlastitih izvora karakteristika je načela

pojedinačnog iskazivanja pozicija. (Jakir-Bajo, 2014, str. 61) Također, samo poslovanje

neprofitne organizacije mora se temeljiti na načelu dobrog financijskog upravljanja i

kontrola te načelu javnosti i transparentnosti.

Prema načinu knjiženja poslovnih događaja, i prema novčanom računovodstvenom

načelu i računovodstvenom načelu nastanka događaja razlikujemo jednostavno i dvojno

knjigovodstvo.

42

3.1.1. Jednostavno knjigovodstvo

Prema sustavu jednostavnog knjigovodstva poslovni se događaji knjiže u jednoj stavci,

tj. bez protustavke. Osnovna značajka jednostavnog knjigovodstva je da se izoliranim

bilježenjem prati stanje i kretanje samo određenih dijelova aktive i pasive. (Safret, 2006,

str. 9)

Zakonski zastupnik neprofitnih organizacija može donijeti Odluku o vođenju

jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog načela ukoliko je: (Zakon o

financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -

čl. 9)

1. vrijednost imovine neprofitne organizacije na kraju svake od prethodne tri

godine uzastopno manja od 230.000,00 kn;

2. godišnji prihod neprofitne organizacije u svakoj od prethodne tri godine

uzastopno manji od 230.000,00 kn;

3. prve tri godine od osnivanja neprofitna organizacija obvezna je voditi dvojno

knjigovodstvo pri čemu se godina osnivanja bez obzira na datum smatra prvom

godinom.

Prilikom vođenja jednostavnog knjigovodstva u poslovnim knjigama se iskazuju

poslovne promjene tek kada nastanu prometi gotovog novca te prihodi i rashodi prema

novčanom načelu. Novčano računovodstveno načelo znači da se učinci transakcija i

ostalih događaja priznaju ne kad nastanu već kad se primi ili isplati novac i/ili novčani

ekvivalent. Što znači da se primici i izdaci priznaju uz primjenu novčanog

računovodstvenog načela (načelo blagajne) te se oni kronološki iskazuju u poslovnim

knjigama na temelju primljenih uplata i obavljenih isplata uključujući i obračunska

plaćanja.

Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni računovodstvenog novčanog

načela donosi zakonski zastupnik neprofitne organizacije u roku koji je predviđen za

podnošenje godišnjih financijskih izvješća za prethodnu poslovnu godinu i ona traje dok

organizacija ispunjavalja propisane uvjete. Postoji mogućnost da neprofitna organizacija

koja zadovoljava uvjete za vođenje jednostavnog knjigovodstva donese odluku za

vođenjem dvojnog knjigovodstva. Tada se neprofitna organizacija mora pridržavati

43

Zakona u pogledu sastavljanja i predaje financijskih izvješća. (Jakir – Bajo, 2015,. str.

285)

3.1.2. Dvojno knjigovodstvo

Dvojno knjigovodstvo je cjelovit i logički povezan krug knjigovodstvenih računa

kojima je obuhvaćena imovina prema sastavu, glavnica i obveze pojedinih dijelova i

skupno, te rashodi, prihodi i financijski rezultat poslovanja. Temelj dvojnog

knjigovodstva je načelo dvojnosti (dvostavnosti, dvostrukosti) prema kojem se svaka

poslovna promjena istodobno knjiži u istom iznosu na jednom ili više računa na

dugovnoj strani ili više računa na potražnoj strani što omogućuje automatsku kontrolu.

(Safret, 2006, str. 10)

Neprofitna organizacija koja vodi dvojno knjigovodstva provodi samoprocjenu

učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola.

Za provođenje sustava financijskog upravljanja i kontrola zadužen je zakonski

zastupnik, a sustav se sastoji od pet međusobno povezanih komponenti unutarnjih

kontrola:

· kontrolno okruženje;

· upravljanje rizicima;

· kontrolne aktivnosti;

· informacije i komunikacije;

· praćenje i procjena sustava.

Kontrolno okruženje odnosi se na osobni i profesionalni integritet te etične vrijednosti

zakonskih zastupnika i zaposlenika, rukovođenje i stil upravljanja, određivanje misije,

vizije i ciljeva neprofitne organizacije, organizacijska struktura, uključujući dodjelu

ovlasti i odgovornosti te uspostavu odgovarajuće linije izvješćivanja, praksu upravljanja

ljudskim potencijalima i kompetentnost zaposlenika.

Upravljanje rizicima je cjelokupan proces utvrđivanja, procjenjivanja i praćenja rizika,

uzimajući u obzir ciljeve neprofitne organizacije te poduzimanja potrebnih radnji kroz

promjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola sa svrhom smanjenja rizika.

44

Kontrolne aktivnosti utemeljene su na pisanim pravilima i načelima, postupcima i

drugim mjerama koje se uspostavljaju radi ostvarivanja ciljeva neprofitne organizacije

smanjenjem rizika na prihvatljivu razinu.

Informacije su sadržane u financijskim i drugim izvješćima te one omogućuju

upravljanje i kontrolu poslovanja neprofitne organizacije. Kako bi komunikacija bila

učinkovita informacije moraju biti odgovarajuće, ažurne, točne i dostupne.

Praćenje sustava financijskog upravljanja i kontrola obavlja se u svrhu procjenjivanja

njegovoga odgovarajućeg funkcioniranja i osiguranja daljnjeg poboljšanja. (Zakon o

financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -

čl. 3-4)

Obveznici dvojnog knjigovodstva moraju izrađivati godišnji program rada i financijski

plan za njegovu provedbu. Financijski plan sastoji se od: plana prihoda i rashoda, plana

zaduživanja i otplata, obrazloženja financijskog plana. (Zakon o financijskom

poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -čl. 5)

Neprofitne organizacija koji su obveznici dvojnog knjigovodstva poslovne događaje

iskazuju prema računovodstvenom načelu nastanka događaja. Imovine i obveza iskazuje

se prema tom načelu, kao i prihodi i rashodi. Primjena računovodstvenog načela

nastanka događaja utvrđena je Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija.

Načelo nastanka događaja znači da se učinci transakcija i ostalih događaja priznaju kad

nastanu. Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija,

kao i prije Uredbom definirani su recipročni i nerecipročni prihodi. Recipročni prihodi

(prihodi na temelju isporučenih dobara i usluga) priznaju se u izvještajnom razdoblju na

koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeriti neovisno o naplati, dok se

nerecipročni prihodi (donacije, članarine, pomoći, doprinosi i drugo) priznaju u

izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni)

najkasnije do trenutka predočavanja financijskih izvještaja za isto razdoblje. Donacije

povezane s izvršavanjem ugovorenih programa (projekata i aktivnosti) priznaju se u

bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno

troškovima provedbe ugovorenih programa (projekata i aktivnosti). Donacije povezane

s nefinancijskom imovinom koja se amortizira priznaju se u bilanci kao odgođeni

45

prihod uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno

troškovima upotrebe nefinancijske imovine u razdoblju korištenja.

Rashodi se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju, a

rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine u trenutku stvarnog utroška tj.

prodaje. Troškovi nabave dugotrajne imovine se kapitaliziraju, a u rashode se priznaju

tijekom korisnog vijeka upotrebe. (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu

neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -čl. 26)

3.2. Kontni plan

Kontni (računski plan) je sistematizirani popis naziva i šifri konta6 koji nam

omogućavaju lako i jednostavno snalaženje u poslovnim knjigama. Određivanje šifre

odnosno „adrese“ konta na kojem treba zabilježiti neku promjenu posebno je važno u

uvjetima računalne obrade podataka. (Žager i suradnici, 2010, str. 154)

Računski plan neprofitnih organizacija propisuje Ministar financija Pravilnikom o

neprofitnom računovodstvu i računskom planu. U računskom planu utvrđene su

brojčane oznake i nazivi pojedinih računa po kojima su neprofitne organizacije dužne

knjigovodstveno iskazivati imovinu, obveze i izvore vlasništa te prihode i rashode.

Računi su razvrstani na: razrede, skupine, podskupine i odjeljke. Prema potrebi odjeljci

iz računskog plana mogu se raščlaniti na analitičke i podanalitičke račune.

Raščlanjivanje se obavlja prema dekadnom sustavu. Računski plan se sastoji od 7

razreda:

0 – Nefinancijska imovina,

1 – Financijska imovina,

2 – Obveze,

3 – Prihodi,

4 – Rashodi,

5 – Vlastiti izvori,

6 – Izvanbilančni zapisi.

6 Konto je naziv za knjigovodstveni račun koji je u računovodstvu označen nazivom, brojem (šifrom)

računa i sadržajem iz računskog okvira ili kontnog plana

46

Imovina je podijeljena u dva razreda na Nefinancijsku i Financijsku u skladu s

vrijednosti, trajnosti i funkcijom imovine. Nefinancijska imovina obuhvaća:

01 – Neproizvedenu dugotrajnu imovinu,

02 – Proizvedenu dugotrajnu imovinu,

03 – Plemenite metale i ostale pohranjene vrijednosti,

04 – Sitni inventar,

05 – Dugotrajnu nefinancijsku imovinu u pripremi,

06 – Proizvedenu kratkotrajnu imovina.

Financijska imovina obuhvaća:

11 – Novac u banci i blagajni,

12 – Depozite, jamčevne pologe i potraživanje od radnika te za više plaćene poreze i

ostalo,

13 – Zajmove,

14 – Vrijednosne papire,

15 – Dionice i udjele u glavnici,

16 – Potraživanja za prihode poslovanja,

19 – Rashode budućih razdoblja i nedospjele naplate prihoda (aktivna vremenska

razgraničenja).

Obveze se sastoje od:

24 – Obveza za rashode,

25 – Obveza za vrijednosne papire,

26 – Obveze za kredite i zajmove,

29 – Odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućeg razdoblja (pasivna vremenska

razgraničenja). (Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, 2015)

Na početku poslovanja neprofitna organizacija je obvezna navesti pojedinačne

vrijednosti imovine obveza u količinama i novčanom iznosu. Dužnost neprofitne

organizacije je i da jednom godišnje, na kraju poslovne godine popiše imovinu i obveze

sa stanjem na datum bilance radi usklađivanja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem.

Popis imovine i obveza obavlja povjerenstvo za popis koje se osniva u skladu sa

47

statutom ili drugom najvišem općem aktu neprofitne organizacije. Datum popisa,

rokove obavljanje popisa i dostavljanje izvještaja s priloženim popisnim listima

određeni su od strane zakonskog zastupnika. U popisne liste podaci se unose

pojedinačno naturalnim odnosno novčanim izrazima. Popisne liste predstavljaju

knjigovodstvene isprave čija se istinitost potvrđuje potpisima članova povjerenstva za

popis. Povjerenstvo za popis, završetkom popisa je obavezno sastaviti izvještaj na

temelju gore navedenih popisnih lista i svojih zapažanja te ga predati zakonskom

zastupniku. Zakonski zastupnik odlučuje i o:

1. nadoknađivanju utvrđenih manjkova,

2. priznavanju i evidentiranju utvrđenih viškova,

3. otpisu nenaplativih i zastarjelih potraživanja i obveza,

4. rashodovanju imovine,

5. mjerama protiv osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenost

knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativost potraživanja i slično.

(Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN

121/14, 2014, čl. 19 – 21)

Imovina, obveze i vlastiti izvori definiraju financijski položaj neprofitne organizacije.

Imovina su resursi koje neprofitna organizacija kontrolira kao rezultat prošlih događaja i

od kojih se očekuju buduće koristi u obavljanju djelatnosti. Imovina se klasificira prema

vrsti, trajnosti i funkciji u obavljanju djelatnosti. Obveze su neizmjerena dugovanja

proizlašla iz prošlih događaja za čiju se namiru očekuje odljev resursa. Klasifikacija

obveza vrši se prema namjeni i ročnosti. Imovina i obveze iskazuju se prema

računovodstvenom načelu nastanka događaja.

Imovina se iskazuje prema nabavnoj vrijednosti7 (trošku nabave) odnosno po

procijenjenoj vrijednosti. Jedna od podjela imovine je na dugotrajnu i kratkotrajnu.

Dugotrajna imovina može biti financijska i nefinancijska te je njen uporabni vijek duži

od jedne godine kao i pojavni oblik. Dugotrajna nefinancijska imovina čija je

pojedinačna nabavna vrijednost niža od 3.500,00 kn može se otpisati jednokratno,

stavljanjem u upotrebu uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vijeku

upotrebe. Predmeti dugotrajne nefinancijske imovine čija je vrijednost veća od 3.500,00 7 Nabavna vrijednost je kupovna cijena uvećana za carinu, nepovratne poreze, troškove prijevoza i sve

druge troškove koji se mogu izravno dodati troškovima nabave i osposobljavanja za početak nabave.

48

kn se amortiziraju, tj. ispravljaju linearnom metodom u korisnom vijeku uporabe

počevši od prvog dana mjeseca iza mjeseca u kojem je imovina stavljena u uporabu.

Osnovica za ispravak vrijednosti je početna ili revalozirana nabavna vrijednost koja se

amortizira prema stopama koje je odredio Ministar financija Pravilnikom o neprofitnom

računovodstvu i računskom planu. (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu

neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -čl. 23-24) U nastavku slijedi Tablica 1.

koja prikazuje stope amortizacija.

Tablica 1. Stope amortizacije

Redni

broj Imovina

Korisni

vijek

trajanja

Godišnja stopa

amortizacije

(%)

1 2 3 4

I GRAĐEVINSKI OBJEKTI

1. stambeni i poslovni objekti

od betona, metala, kamena i opeke 80 1,25

od drveta i ostalog materijala 20 5

2. ceste, željeznice i slični građevinski objekti 25 4

3. ostali građevinski objekti 20 5

II POSTROJENJA I OPREMA

1. Uredska oprema i namještaj

računala i računalna oprema 4 25

uredski namještaj 8 12,5

ostala uredska oprema 5 20

2. Komunikacijska oprema

komunikacijski uređaji 5 20

pokretni komunikacijski uređaji 2 50

3. Oprema za održavanje i zaštitu 5 20

4. Medicinska i laboratorijska oprema 5 20

5. Instrumenti, uređaji i strojevi 8 12,5

precizni i optički instrumenti 5 20

mjerni i kontrolni uređaji:

- mehanički 8 12,5

- elektronički 5 20

6. Sportska i glazbena oprema 5 20

7. Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 5 20

III PRIJEVOZNA SREDSTVA

1. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 8 12,5

osobni automobili i vozila hitne pomoći 5 20

2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 8 12,5

3. Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu

8 12,5

brodovi veći od 1000 brt 20 5

49

4. Prijevozna sredstva u zračnom prometu 10 10

IV KNJIGE

Knjige u knjižnicama 5 20

V VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO 5 20

VI NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA

1. Ulaganja u istraživanja rudnih bogatstva 10 10

2. Ulaganja u računalne programe 4 25

3. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 4 25

VII NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA

IMOVINA

patenti, koncesije, licence, pravo korištenja tuđih sredstava, višegodišnji zakup i slično

prema trajanju iz

ugovora

Izvor: Ministarstvo financija, 2015.

Stope amortizacije određuju se prema skupinama dugotrajne imovine i procijenjenom

korisnom vijeku upotrebe. Dugotrajna imovina se revolorizira koristeći koeficijent

porasta cijena proizvođača industrijskih proizvoda ukoliko je inflacija mjerena istim

koeficijentom u prethodne tri godine kumulativno veća od 30%. Revalorizacijski učinak

dugotrajne imovine pripisuje se vlastitim izvorima. (Zakon o financijskom poslovanju i

računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, - čl. 25)

Prihodi se dijele na skupine računa:

31 – Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga,

32 – Prihodi od članarina i članskih doprinosa,

33 – Prihodi po posebnim propisima,

34 – Prihodi od imovine,

35 – Prihodi od donacija,

36 – Ostali prihodi,

37 – Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija.

Prihodi su povećanje ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala tijekom izvještajnog

razdoblja u obliku pritjecanja imovine bez istodobnog povećanja obveza ili smanjenja

obveza bez istodobnog odljeva imovine.

Dok se rashodi dijele na sljedeće skupine računa:

41 – Rashodi za radnike,

50

42 – Materijalni rashodi,

43 – Rashodi amortizacije,

44 – Financijski rashodi,

45 – Donacije,

46 – Ostali rashodi,

47 – Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija.

Rashod je umanjenje ekonomskih koristi ili uslužnog potencijala u obliku smanjenja

imovine ili povećanja obveza bez istodobnog povećanja financijske imovine.

Primjenom računovodstvenog načela nastanka događaja priznaju se prihodi i rashodi.

Vlastiti izvori klasificiraju se kroz dvije skupine računa:

51 – Vlastiti izvori,

52 – Rezultat poslovanja.

Vlastiti izvori su ostatak vrijednosti imovine nakon odbitka svih obveza. Također,

revalorizacija koja utječe na razliku između imovine i obveza evidentira se na

odgovarajućim računima obveza i imovine, a u korist ili teret revalorizacijskih rezervi.

Na temelju skupine 52, Rezultat poslovanja na kraju izvještajnog razdoblja utvrđuje se

rezultat sučeljavanjem prihoda i rashoda. Ukoliko je potražna strana na računu prihoda i

rashoda skupine 52 veća od dugovne za tu razliku zadužuje se račun obračuna prihoda i

rashoda poslovanja i odobrava račun viška prihoda u skupini 52, ali ako je dugovna

strana prilikon obračuna rashoda i prihoda na računa 52 veća od potražne tada se

zadužuje račun manjka prihoda u skupini 52.

Razred 6 čine Izvanbilačni zapisi koji sadrže stavke koje su vezane, a nisu bilančne

kategorije, a to su:

· tuđa materijalna imovina,

· prava, i

· vrijednosni papiri. (Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu,

2015)

51

3.3. Knjigovodstvene isprave

„Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastalom poslovnom događaju, a služi kao

podloga za unošenje podataka u poslovne knjige i za kontrolu poslovanja.“ (Vašiček i

suradnici, 2000, str. 37) U poslovnim knjigama knjiženje i evidentiranje poslovnih

događaja mora se temeljiti na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno

kontroliranim knjigovodstvenim ispravama koje mogu biti pisani dokument ili

elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju. Knjigovodstvena isprava je

vjerodostojna ako potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj. Pod urednošću

isprave podrazumijeva se kada se nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina

sastavljanja i materijalni sadržaj koji se odnosi na narav, vrijednost i vrijeme nastanka

poslovnog događaja zbog kojeg je i sastavljena. Čuvaju se kao izvorne isprave na

nositelju elektroničkog zapisa ili nositelju mikrografske obrade. Za njihovo čuvanje

propisani su rokovi ukoliko drugim propisima nije određen dulji rok. Trajno se čuvaju

obračuni plaća, odnosno naknade plaća ili analitičke evidencije o plaćama za koje se

plaćaju obvezni doprinosi. Najmanje jedanaest godina čuvaju se isprave na temelju

kojih su podaci uneseni u dnevnik, glavnu knjigu i knjigu primitaka i izdataka.

Najmanje sedam godina se čuvaju isprave na temelju kojih su uneseni podaci u

pomoćne knjige s izuzećem knjige primitaka i izdataka, knjige blagajne, knjige ulaznih

računa, knjige izlaznih računa te popisa dugotrajne nefinancijske imovine. Rok za

čuvanje knjigovodstvenih isprava počinje teći istekom zadnjeg dana poslovne godine na

koju se odnose poslovne knjige u koju su isprave unesene. (Zakon o financijskom

poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, - čl. 17-18)

3.4. Poslovne knjige

„Poslovne knjige predstavljaju skup evidencija o poslovanju nekog subjekta. Obvezni

su ih voditi svi poslovni subjekti i to prema načelima ažurnosti i urednosti“. (Žager i

suradnici, 2010, str. 156) Poslovne knjige otvaraju se na dan osnivanja ili na početku

poslovne godine te se one vode za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj.

Poslovne knjige vode se na način da osiguravaju ispravnost i kontrolu unesenih

podataka, čuvanje i mogućnost korištenja podataka, dobivanje uvida u promet i stanja

52

na računima glavne knjige te vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih događaja te

početna stanja glavne knjige na početku poslovne godine moraju biti ista kao zaključna

stanja na kraju prethodne godine. (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu

neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -čl. 15)

Neprofitna organizacija koja primjenjuje sustav jednostavnog knjigovodstva obvezna je

voditi:

1. knjigu primitaka i izdataka;

2. knjigu blagajne;

3. knjigu ulaznih računa;

4. knjigu izlaznih računa;

5. popis dugotrajne nefinancijske imovine.

Osim gore navedenih knjiga neprofitna organizacija može voditi druge knjige i

pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama.

Knjiga primitaka i izdataka može se smatrati glavnom knjigom u sustavu jednostavnog

knjigovodstva, a sadrži podatke o svim gotovinskim i negotovinskim primicima i

izdacima uključujući i obračunska plaćanja. Knjiga primitaka i izdataka mora sadržavati

najmanje ove podatke: redni broj, datum/razdoblje primitka/izdatka, broj i naziv

knjigovodstvene isprave na temelju koje se unosi podatak, opis poslovne promjene,

iznos primitka, iznos izdatka. Knjiga blagajne služi za kronološki unos podataka o

gotovinskim uplatama i isplatama, a sadrži sljedeće podatke: redni broj, datum, broj i

oznaku knjigovodstvene isprave, opis poslovne promjene, iznos gotovinske novčane

transakcije. Knjiga ulaznih računa sadrži podatke kao što su: redni broj, podatke o

primljenom računu (broj i datum), podaci o dobavljaču (naziv, sjedište, OIB), ukupni

iznos računa (s PDV-om) dok knjiga izlaznih računa sadrži: redni broj, podatke o

izdanom računu (broj i datum), podatke o kupcu (naziv, sjedište, OIB), ukupan iznos

računa (s PDV-om). I na kraju popis dugotrajne nefinancijske imovine sadrži podatke o

dugotrajnoj imovini kao što su: redni broj, vrsta dugotrajne imovine s osnovnim

identifikacijskim obilježjem (naziv, marka i slično), datum i broj dokumenta po kojem

je imovina nabavljena, nabavna vrijednost, datum i opis otuđenja (prodaja, donacija,

uništenje). (Pravilnik o neprofitnom računovodsvu i računskom planu, 2015)

53

Knjige neprofitnih organizacija koje vode dvojno knjigovodstvo su: dnevnik, glavna

knjiga i pomoćne knjige.

Dnevnik je vrsta poslovne knjige u kojoj se poslovne promjene unose prema njihovom

vremenskom nastanku. Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija svih

poslovnih događaja nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima, prihodima i

rashodima. Podaci se u glavnu knjigu unose prema unaprijed određenom računskom

planu. Pomoćne knjige su analitičke knjigovodstvene evidencije poslovnih događaja

koji su u glavnoj knjizi iskazani sintetički i druge pomoćne evidencije o stanju i

promjenama imovine i obveza za potrebe nadzora i praćenja poslovanja. Pomoćne

knjige koje se vode su:

1. knjiga dugotrajne nefinancijske imovine – po vrsti, količini i vrijednosti

(nabavna i otpisna);

2. knjiga kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe) -

po vrsti, količini i vrijednosti;

3. knjigu financijske imovine i obveza: potraživanja i obveza, primljenih i izdanih

vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata, potraživanja i obveza po

osnovi primljenih zajmova i kredita te danih zajmova;

4. knjiga (dnevnik) blagajni (kunska, devizna, porto i druge)

5. evidencija putnih naloga i korištenja službenih vozila.

Osim pomoćnih knjiga postoje i posebne pomoćne evidencije:

1. evidencija danih i primljenih jamstava i garancija;

2. knjiga ulaznih računa;

3. knjiga izlaznih računa;

4. ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama.

Pomoćne knjige i posebne pomoćne evidencije ne moraju se voditi ako se izravnim

raščlanjivanjem stavki glavne knjige osiguravaju potrebni podaci.

Poslovne knjige zaključuju se na kraju poslovne godine te ukoliko se poslovna knjiga

vode kao elektronički zapis, glavna knjiga odnosno knjiga primitaka i izdataka mora se

nakon zaključivanja na kraju poslovne godine zaštititi kako bi se onemogućila izmjena

podataka. Kao i za knjigovodstvene isprave i za poslovne knjige propisani su rokovi

čuvanja:

54

· dnevnik i glavna knjiga – najmanje jedanaest godina;

· pomoćne knjige – najmanje sedam godina;

· knjiga primitaka i izdataka – najmanje jedanaest godina;

· knjiga blagajne, knjiga ulaznih računa, knjiga izlaznih računa i popis

dugotrajne nefinancijske imovine – najmanje sedam godina.

Rok čuvanja poslovnih knjiga počinje teči istekom poslovne godine na koju se poslovne

knjige odnose. (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih

organizacija, NN 121/14, 2014, -čl. 12-16)

55

4. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE NEPROFITNIH

ORGANIZACIJA

Neprofitne organizacije obveznici su sastavljanja financijskih izvještaja, a temeljni

financijski izvještaji su: Bilanca, Izvještaj prihoda i rashoda i Bilješke uz financijske

izvještaje.

Prema predanim financijskim izvještajima neprofitnih organizacija za 2013. godinu

neprofitne organizacije su iskazale sljedeće podatke na dan 31.12.2013. godine:

· u Bilanci ukupnu imovinu u iznosu od 37,3 milijarde kuna:

- ukupnu imovinu od 37,3 milijarde kuna čini 21,8 milijardi kuna nefinancijske

imovine te 15,5 milijardi kuna financijske imovine,

- dio financijske imovine čini 2,2 mililijarde kuna na računima banaka i 2,1

milijarde kuna depozita.

· u Bilanci ukupne obveze u iznosu od 11,2 milijarde kuna:

- dio ukupnih obveza od 11,2 milijarde kuna čini 6 milijardi kuna obveza po

kreditima i zajmovima i 1,2 milijarde kuna obveza za materijalne rashode

· u Izvještaju o prihodima i rashodima iskazan je prihod od 12 milijardi

kuna, a najznačajniji prihodi su:

- prihodi po posebnim propisima iz proračuna i donacije iz proračuna u iznosu

od 3,2 milijarde kuna,

- prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora 3,2 milijarde kuna,

- prihod od prodaje roba i pružanja usluga na tržištima 1,8 milijarde kuna,

- prihod od članarina i članskih doprinosa 1,4 milijarde kuna,

- prihodi od imovine 550,7 milijuna kuna.

· u Izvještaju o prihodima i rashodima iskazan je rashod od 11,4 milijarde

kuna, najznačajniji rashodi su:

- materijalni rashodi od 5,4 milijarde kuna,

- rashodi za radnike 2,2 milijarde kuna,

56

- donacije od 1,8 milijardi kuna.

Također, u Izvještaju o prihodima i rashodima za 2013. godinu iskazano je stanje

novčanih sredstava u iznosu od 2,5 milijardi kuna dok su ukupni priljevi na novčane

račune i blagajne iznosili 33,2 milijarde kuna, a ukupni odljevi 33,4 milijarde kuna. U

2014. godinu prenes je višak sredstava 2013. i prethodnih godina u iznosu od 8,1

milijardu kuna. Ukupan prosječni broj zaposlenih radnika u 2013. iznosio je 20.947.

(Jakir-Bajo, 2014, str. 62)

4.1. Pojam financijskih izvještaja

Financijski izvještaji su proizvod računovodstva te su namijenjeni unutarnjim i

vanjskim korisnicima. Financijski izvještaji su važni jer prezentiraju financijski položaj,

financijsku uspješnost i novčane tokove. Na značajnost financijskih izvještaja upućuje i

stavak 12. Okvira za međunarodnih računovodstvenih standarada gdje se posebna

pozornost daje definiciji, korisnicima, ciljevima i kvalitativnim obilježjima, elementima

te mjerenju elemenata financijskih izvještaja, „Cilj je financijskih izvještaja da pruže

informaciju o financijskom položaju poslovnog subjekta, što je korisno širokom krugu

korisnika u donošenju ekonomskih odluka“. Kako bi financijski izvještaji ispunili tako

važne zadaće i ostvarili postavljene ciljeve, trebaju udovoljiti kvalitativnim obilježjima

kao što su: razumljivost, važnost, pouzdanost i usporedivost. Zakonom o računovodstvu

propisana je obveza sastavljanja i objavljivanja financijskih izvještaja. (Tadijančević i

suradnici, 2010, str. 50)

4.2. Temeljni financijski izvještaji neprofitnih organizacija

Pravilnikom o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih

organizacija propisan je oblik i sadržaj financijskih izvještaja i izjava o neaktivnosti,

razdoblja za koja se financijski izvještaji sastavljaju te obveza i rokovi njihovog

podnošenja. Pravilnikom je uređen i minimalni sadržaj kao i rokovi dostave izvještaja o

potrošnji proračunskih sredstava, način vođenja, upis, brisanje i promjena podataka u

Registru neprofitnih organizacija.

57

Neprofitna organizacija je obvezna sastavljati financijske izvještaje. Oni se sastavljaju

na hrvatskom jeziku, a podaci koji se odnose na novčane iznose upisuju se u valuti

hrvatske kune. (Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru

neprofitnih organizacija, 2015) Financijski izvještaji podnose se Ministarstvu financija

međutim ono može ovlastiti neku drugu instituciju za zaprimanje i obradu financijskih

izvještaja. Za sastavljanje financijskih izvještaja odgovorna je osoba koja vodi

računovodstvene poslove neprofitne organizacije ili druga stručna pravna ili fizička

osoba koja vodi računovodstvo. Zakonski zastupnik potpisuje financijske izvještaje,

izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava, izjavu o neaktivnosti i odgovoran je za

njihovu vjerodostojnu predaju. (Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i Registru

neprofitnih organizacija, 2015) Financijski izvještaji se podnose i sastavljaju na razini

pravne osobe s uključenim podacima o poslovanju njezinih organizacijskih dijelova.

Općeprihvaćeni koncepti koji se koriste prilikom sastavljanja financijskih izvještaja su:

· koncept subjekta,

· koncept neograničenog vremena poslovanja,

· koncept periodičnosti,

· koncept novčanog mjerenja.

Koncept subjekta podrazumijeva da se računovodstvo vodi za subjekte (izvještajne

jedinice), a ne za osobe koje ih posjeduju, upravljalju njima ili su drugačije povezane s

ovim subjektima. Koncept neograničenog vremena poslovanja pretpostavlja da će

izvještajna jedinica nastaviti poslovati iz godine u godinu te da u budućnosti neće

smanjivati opseg poslovanja. Uz koncept neograničenog vremena poslovanja vezan je

koncept periodičnosti odnosno određenog vremenskog razdoblja koji zahtijeva

izvještavanje u određenim vremenskim intervalima s naglaskom da se u financijskim

izvještajima mora vidjeti razdoblje na koje se financijski izvještaji odnose. Koncept

novčanog mjerenja (stabilne valute) znači da se u financijskim izvještajima prikazuju

samo činjenice koje imaju novčani izraz vrijednosti te da se kupovna moć novčane

jedinice ne mijenja (zbog pojave inflacije/deflacije u različitim vremenskim razdobljima

potrebno je izvršiti korekciju pozicija u financijskim izvještajima). (Vašiček i suradnici,

2000, str. 54)

58

Financijski izvještaji moraju pružiti objektivnu i realnu sliku financijskog položaja i

poslovanja neprofitne organizacije. (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu

neprofitnih organizacija, NN 121/14, 2014, -čl. 28)

Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija uvedena

je obveza predaje financijskih izvješća, ali s prilagodbom koja ovisio o visini prihoda i

vrijednosti imovine odnosno obvezi vođenja jednostavnog ili dvojnog knjigovodstva.

4.2.1. Financijsko izvještavanje u sustavu dvojnog knjigovodstva

Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo sastavljaju financijske

izvještaje za razdoblja: od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1.

siječnja do 30. rujna i za poslovnu godinu. Financijski izvještaji za razdoblja u tijeku

poslovne godine čuvaju se do datuma predaje financijskih izvješća za isto razdoblje

sljedeće godine dok se godišnji financijski izvještaji čuvaju trajno i u izvorniku.

(Pravilnik o izvještanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih

organizacija, 2015)

Kao što je već rečeno temeljni financijski izvještaji su: Bilanca, Izvještaj o prihodima i

rashodima i Bilješke uz financijske izvještaje. Bilanca je sustavan pregled aktive i

pasive na određeni datum (Obrazac BIL-NPF). Račun prihoda i rashoda prikazuje

prihode i rashode odnosno višak ili manjak ostvaren u određenom vremenskom

razdoblju (Obrazac PR-RAS-NPF). Sastavlja se i Skraćeni izvještaj o prihodima i

rashodima (Obrazac S-PR-RAS-NPF). Bilješke uz financijske izvještaje su razrada i

dopuna podataka iz bilance i računa prihoda i rashoda.

Obrazac BIL-NPF, Obrazac PR-RAS-NPF i Obrazac S-PR-RAS-NPF imaju jedinstveno

definirani izgled i sastav zaglavlja i podnožja obrasca. (Uredba o računovodstvu

neprofitnih organizacija, NN 10/08, 2008, - čl. 67)

U nastavku slijedi Tablica 2. koja prikazuje izgled zaglavlja obrazaca i Tablica 3. koja

prikazuje podnožje obrazaca.

59

Tablica 2. Način popunjavanja zaglavlja obrazaca

UPISUJE SE:

naziv obveznika naziv neprofitne organizacije iz propisa, rješenja ili drugoga

odgovarajućeg akta

poštanski broj poštanski broj sjedišta neprofitne organizacije iz popisa

poštanskih brojeva

mjesto naziv mjesta/grada prema sjedištu neprofitne organizacije

adresa sjedišta adresa sjedišta neprofitne organizacije: ulica i broj

RNO broj broj iz Registra neprofitnih organizacija

matični broj matični broj iz Obavijesti o razvrstavanju poslovnog

subjekta prema NKD – u 2007. Državnog zavoda za

statistiku

OIB osobni identifikacijski broj kojeg je neprofitnoj organizaciji

dodijelilo Ministarstvo financija – Porezna uprava

račun račun za redovno poslovanje neprofitne organizacije

šifra djelatnosti brojčana oznaka razreda djelatnosti iz Obavijesti o

razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007.

Državnog zavoda za statistiku

šifra županije statistička oznaka županije prema Pravilniku o registru

prostornih jedinica dodjeljuje Državna geodetska uprava

šifra grada/općine statistička oznaka grada/općine koja prema Pravilniku o

registru prostornih jedinica dodjeljuje Državna geodetska

uprava

oznaka razdoblja godina i mjesec kojim završava razdoblje za koje se obrazac

predaje u formatu GGGG-MM

Izvor: samostalna izrada prema Pravilniku o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu

i Registru neprofitnih organizacija, 2015.

60

Tablica 3. Način popunjavanja podnožja obrazaca

UPISUJE SE:

zakonski zastupnik ime osobe koja je određena kao zakonski

zastupnik neprofitne organizacije

potpis zakonskog zastupnika

datum sastavljanja izvještaja

M.P. mjesto za pečat neprofitne organizacije

osoba za kontakt ime osobe koja je sastavila izvještaj

telefon telefonski broj neprofitne organizacije ili

osobe za kontakt

telefaks fax neprofitne organizacije ili osobe za

kontakt

adresa e-pošte e-mail neprofitne organizacije ili osobe

koja je sastavila izvještaj

Izvor: samostalna izrada prema Pravilniku o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu

i Registru neprofitnih organizacija, 2015.

Bilješke predstavljaju dopunu podataka uz financijske izvještaje. One mogu biti opisne,

brojčane ili kombinirane, a označavaju se rednim brojevima s pozivom na AOP oznaku

izvještaja na koju se odnose. Bilješke uz bilancu su:

- pregled ugovornih odnosa i slično koji, uz ispunjenje određenih uvjeta, mogu

postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu

koji su u tijeku),

- pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih kredita i zajmova

te posebno robnih kredita i financijskih najmova (leasing).

U Bilješkama vezanim uz Izvještaj o prihodima i rashodima potrebno je navesti razloge

koji su uzrokovali odstupanja u odnosu na ostvarenje prethodne godine. (Pravilnik o

izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, 2015)

61

4.2.2. Financijsko izvještavanje u sustavu jednostavnog knjigovodstva

Neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo i primjenjuju novčano

računovodstveno načelo sastavljaju godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima

za prethodnu poslovnu godinu. Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima

sastavlja se na Obrascu: G-PR-IZ-NPF. Zaglavlje i podnožje Obrasca popunjava se na

isti način kao i kod financijskih izvještaja neprofitnih organizacija koje vode dvojno

knjigovodstvo. Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima predaje se u roku

od 60 dana od isteka poslovne godine. Obrazac G-PR-IZ-NPF sadrži sljedeće podatke:

-stupac 1 – redni broj;

- stupac 2 – opis;

- stupac 3 – AOP oznaka;

- stupac 4 – ostvareno u prethodnoj poslovnoj godini;

- stupac 5 – ostvareno u tekućoj poslovnoj godini.

4.2.3. Izjava o neaktivnosti

Izjavu o neaktivnosti sastavlja ona neprofitna organizacija koja u prethodnoj poslovnoj

godini nije imala poslovnih događaja niti u poslovnim knjigama prikazane podatke o

imovini i obvezama. Na Obrascu: IZJAVA-NPF sastavlja se izjava o neaktivnosti.

Njeno zaglavlje i podnožje ispunjava se na isti način kao i kod temeljnih financijskih

izvješća. Izjava o neaktivnosi predaje se Ministarstvu financija za prethodnu poslovnu

godinu u roku od 60 dana od isteka poslovne godine. U nastavku slijedi Slika 6. koja

prikazuje Izjavu o neaktivnosti. (Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu

i Registru neprofitnih organizacija, 2015)

62

Slika 6. Izjava o neaktivnosti

Izvor: Ministarstvo financija, 2015.

63

4.2.4. Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava

Ako neprofitna organizacija ostvaruje sredstva iz javnih izvora (sredstva iz državnog

proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) dužna je

sastaviti i predati izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava u roku od 60 dana od

isteka poslovne godine davatelju sredstava. Na Obrascu: PROR-POT sastavlja se

Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava. Obrazac PROR-POT sadrži sljedeće

podatke:

1. Opći podaci

- primatelj sredstava,

- davatelj sredstava,

- naziv projekta/programa/ostalo,

- razdoblje izvještavanja.

2. Financijski podaci

3. Ostali javni izvori financiranja (projekata/programa/ostalo za koji se izvještaj o

potrošnji proračunskih sredstava podnosi)

4. Bilješke (o provedenim aktivnostima vezanim uz realizaciju

projekta/programa/ostalo, postignutim rezultatima i slično).

Prilikom popunjavanja Općih podataka u Obrascu: PROR-POT vjerske zajednice ne

popunjavaju podatak o RNO broju. Obrazac se također može dopuniti o podacima o

specifičnosti financiranja te ukoliko je definirano da dodijeljena sredstva ne moraju biti

utrošena u godini u kojoj su i dodiljeljena navodi se podatak o sredstvima prenesenim iz

prethodne poslovne godine i način njihove potrošnje. Neprofitna organizacija koja je

primatelj javnih sredstava, na zahtjev davatelja sredstava mora dostaviti kopiju

vjerodostojne dokumentacije za rashode/izdatke prikazane u Obrascu: PROR-POT. U

nastavku slijedi Slika 7. koja prikazuje Obrazac: PROR-POT. (Pravilnik o izvještavanju

u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, 2015)

64

Slika 7. Obrazac PROR-POT

65

Izvor: Ministarstvo financija, 2015.

66

5. PRIMJER RAČUNOVODSTVA NEPROFITNE

ORGANIZACIJE – UDRUGE

„Udruga je oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih

osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i

sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna,

prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga

uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju

ustroj i djelovanje toga oblika u udruživanja.“ (Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014, -čl.

4) Pravnu sposobnost udruge stječu upisom u Registar udruga. Na djelovanje udruge

utječu određena načela:

· načelo neovisnosti,

· načelo javnosti,

· načelo demokratskog ustroja,

· načelo neprofitnosti,

· načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu.

Načelo neovisnosti označava da udruga uz samostalno određivanje ciljeva, djelatnosti,

područja djelovanja određuje i svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja djelatnosti koje

nisu u suprotnosti s Ustavom i Zakonom. Načelo javnosti ostvaruje se kroz javnost

podataka koji se upisuju u Registar udruga te predajom godišnjih financijskih izvješća

koji se objavljuju putem Registra neprofitnih organizacija i Registra udruga. Načelo

demokratskog ustroja odnosi se na članove koji upravljaju udrugom i unutarnji ustroj

udruge koji mora biti zasnovan na demokratskom načinu očitovanja volje članova te

načelu demokratskog zastupanja. Načelo neprofitnosti označava da se udruge ne

osnivaju sa svrhom stjecanja profita, ali može obavljati gospodarsku djelatnost kojom se

ostvaruje prihod sukladno Zakonu i Statutu. Načelo slobodnog sudjelovanja u javnom

životu označava da udruge slobodno sudjeluju u razvoju, praćenju, provođenju i

vrednovanju javnih politika, ali i u oblikovanju javnog mišljenja. U sklopu ovog načela

udruge izražavaju svoja stajališta i mišljenja te poduzimaju inicijative o pitanjima od

svoga interesa. (Zakon o udrugama 74/14, 2014, -čl. 6-10)

67

Najmanje tri osnivača mogu osnovati udrugu, a u trenutku osnivanja jedan osnivač mora

biti punoljetan te poslovno sposobna fizička osoba kojoj nije oduzeta poslovna

sposobnost za sklapanje pravnih poslova, a to se isto odnosi i na osobu koja je ovlaštena

za zastupanje. Osnivači mogu biti i svaka poslovno sposobna fizička osoba i pravna

osoba kao i maloljetna osoba s navršenih 14 godina te osoba koja je punoljetna, ali koja

je lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova, a za njih odgovara

zakonski zastupnik odnosno skrbnik. Članom udruge može postati svaka fizička i

pravna osoba suklano Zakonom i Statutom. Dužnost udruge je da vodi popis članova

bilo elektroničkim putem ili na drugi prikladni način. Popis članova sadrži podatke kao

što su: ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB), datum rođenja, datum upisa u

udrugu, kategorija članstva itd. Popis članova mora biti dostupan na uvid svim

članovima i nadležnim tijelima na zathjev. (Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014, -čl.

11-12)

Svaka udruga ima statut koji predstavlja temeljni opći akt udruge. Skupština udruge je

zadužena za donošenje statuta. Ukoliko udruga donose i druge opće akte oni moraju biti

sukladni sa statutom. Statut sadrži odredbe o: (Zakon o udrugama, 74/14, 2014, -čl. 13)

· „nazivu i sjedištu,

· zastupanju,

· izgledu pečata udruge,

· područjima djelovanja sukladno ciljevima,

· ciljevima,

· djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi,

· gospodarskim djelatnostima sukladno zakonu, ako ih obavlja,

· načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge,

· uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, pravima, obvezama i

odgovornosti te stegovnoj odgovornosti članova i načinu vođenja popisa

članova,

· tijelima udruge, njihovom sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru,

opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja

skupštine u slučaju isteka mandata,

· izboru i opozivu likvidatora udruge,

· prestanku postojanja udruge,

68

· imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom,

· postupkom s imovinom u slučaju prestanka udruge,

· načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge.

Ujedno statut udruge može sadržavati i:

· odredbe o teritorijalnom djelovanju udruge,

· znaku udruge i njegovom izgledu,

· drugim pitanjima od značaju za udrugu.“

Zakonom o udrugama propisan je i način nazivanja udruga. Naziv udruge mora biti na

hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, ali može sadržavati pojedine riječi na stranom ili

mrtvom jeziku. Udruga može koristiti i skraćeni naziv koji mora sadržavati

karakteristični dio naziva udruge. Naziv udruge mora biti različit od naziva druge

udruge upisane u Registar udruga. (Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014, -čl. 14)

Udrugom upravljaju neposredno članovi udruge ili putem izabranih predstavnika koje

imenuju osoba ovlaštena za zastupanje prave osobe ako unutarnjim aktom pravne osobe

nije propisan drukčiji način imenovanja.

Skupština je najviše tijelo udruge. Nju čine svi članovi udruge ili njihovi predstavnici.

Zadaci skupštine su: (Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014, -čl. 18)

· „usvajanje statusa, njegove izmjene i dopune,

· biranje i razrješavanje osobe ovlaštene za zastupanje, osima ako statutom nije

propisano da osobe ovlaštene za zastupanje bira i razrješava drugo tijelo

udruge koje bira skupština,

· biranje i razrješavanje drugih tijela skupštine,

· odlučivanje o udruživanju u saveze, zajednice, mreže i druge oblike

povezivanja udruga,

· usvajanje plana rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i

izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu,

· usvajanje godišnjih financijskih izvješća,

· odlučivanje o promjeni ciljeva i djelatnosti, gospodarskih djelatnosti,

prestanku rada i raspodjeli preostale imovine udruge,

· donošenje odluka o statusnim promjenama,

· odlučivanje o drugim pitanjima.“

69

Osobe ovlaštene za zastupanje udruge:

· „odgovaraju za zakonitost rada udruge,

· vode poslove udruge sukladno odlukama skupštine, ako statutom nije

drugačije određeno,

· odgovornost za podnošenje skupštini prijedloga godišnjeg financijskog

izvješća,

· dostavljanje zapisnika s redovnih sjednica skupština nadležnom uredu koji

vodi registar udruga,

· sklapanje ugovora i poduzimanje drugih pravnih radnji u ime i za račun

udruge,

· obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom, stututom i aktima udruge.“

Udruga može prestati s radom kada:

· skupština donese odluku o prestanku udruge,

· dođe do spajanja s drugom udrugom, pripajanja drugoj udruzi te podjeli udruge

razdvajanjem,

· neodržavanje redovne sjednice iako je njeno održavanje bilo predviđeno,

· ukinuće udruge pravomoćnom sudskom odlukom,

· pokretanje stečajnog postupka,

· ukoliko broj članova padne ispod broja osnivača koji su potrebni za osnivanje

udruge, a nadležno tijelo udruge nije u roku godine dana donijelo odluku o

primanju novih članova, a sve na zahtjev člana. (Zakon o udrugama, NN 74/14,

2014, -čl. 48)

U većini gore navedenih razloga za prestanak rada udruge postupak likvidacije provodi

likvidator. Likvidacijski postupak mora biti proveden u roku od 60 dana od primitka

rješenja za otvaranje likvidacijskog postupka kojeg šalje nadležni ured. (Zakon o

udrugama, NN 74/14, 2014, -čl. 49)

Novčana sredstva čine imovinu udruge. Novčana sredstva udruga stječu se uplatom

članarina, darovima i dobrovoljnim prilozima. U novčana sredstva ulaze i sredstva koja

udruga ostvari obavljanjem djelatnosti kojima ostvaruje ciljeve, obavljanjem

70

gospodarskih djelatnosti, provođenjem programa i projekata financiranih iz državnog

proračuna i proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave kao i iz fondova,

inozemnih izvora i ostala novčana sredstva ostvarena sukladno zakonu, pokretna i

nepokretna imovina te druga imovinska prava. (Zakon o udrugama, NN 74/14, 2014, -

čl. 30)

5.1. Udruga u sustavu poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit

Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, porezni obveznici nisu: tijela državne

uprave i vlasti, tijela i jedinice lokalne i regionalne samouprave, komore te druga tijela s

javnim ovlastima kada ubiru pristrojbe, naknade i druga plaćanja u vezi obavljanja

djelatnosti ili transakcija u domeni svoga djelokruga ili ovlasti. Ukoliko bi njihovo

obavljanje djelatnosti dovelo do remećanja tržišne utakmice prilikom obavljanja tih

djelatnosti gore navedenih ne porezni obveznici postaju porezni obveznici. (Zakon o

porezu na dodanu vrijednost, 143/14, 2015, -čl. 5)

Udruga postaje porezni obveznik:

· ako je u prethodnoj godini ostvarila ukupnu godišnju vrijednost oporezivih

isporuku dobara i/ili usluga od gospodarske djelatnosti u iznosu većem od

230.000,00 kn, a koje ne ulaze u djelatnost općekorisne prirode u kontekstu

kojih je udruga osnova,

· prilikom uvoza dobara u tuzemstvo,

· ako prilikom izdavanja računa na računu prikaže PDV za prodana dobra i/ili

usluge, a za to nije ovlaštena,

· udruga je i obveznik PDV-a kada joj inozemni poduzetnik pruži uslugu koje je

oporeziva u tuzemstvu. (Porezna uprava, 2015)

Udruga nije obveznik plaćanja PDV-a te ne ostvaruje pravo na odbitak pretporeza kada:

· za korist svojih članova za članarinu definiranu u skladu sa statutom obavlja

usluge i s njima usko povezane isporuke dobara uz uvjet da ne remeti tržišnu

utakmicu,

71

· ispunjavanja zadaće utvrđene statutom na temelju članirana koje ubire od svojih

članova kada je članski doprinos utvrđen po kriteriju jednako za sve članove;

međutim kada udruga za članarinu obavlja isporuku određenih dobara/usluga ta

članarina onda predstavlja naknadu za dobra i/ili usluge te je udruga obveznik

plaćanja PDV-a ako se nalazi u sustavu PDV-a,

· udruga koja obavlja djelatatnosti zbog kojih je i osnovana na temelju donacija,

dobrovljnih priloga i darova, dotacija iz državnog proračuna i proračuna jedinica

lokalne i regionalne samouprave te druga novčana sredstva ostvarena sukladno

zakonu; međutim udruga nije oslobođena plaćanja PDV-a kada se radi o

donacijama, dobrovoljnim prilozima i darovima kada za ta primljena sredstva

radi određenu činidbu u kontekstu protuisporuke dobara i/ili usluga. (Porezna

uprava, 2015)

One neprofitne organizacije čije je djelovanje usmjereno prema ispunjavanju vjerskih,

domoljubnih, filozofskih i dobrotvornih ciljeva te drugih općekorisnih namjena

oslobođene su plaćanja PDV-a. Te neprofitne organizacije oslobođene su plaćanja

PDV-a i u slučaju ako njihovi članovi plaćaju članarinu ili se njihova djelatnost temelji

na donacijama i dobrovoljnim prilozima. (Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost,

2013, -čl. 24 i 60)

Neprofitne organizacije koje nisu u sustavu PDV-a nisu obvezne na isporuke svojih

dobara i usluga obračunati PDV niti imaju pravo da za kupnju dobara i usluga priznaju

PDV po ulaznim računima. Neprofitne organizacije su u ovom slučaju krajnji potrošači

te im cijeli PDV ulazi u nabavnu vrijednost. Pri izdavanju računa za isporuku dobara i

usluga neprofitne organizacije moraju naznačiti da nisu u sustavu PDV-a. Neprofitne

organizacije trebale bi voditi brigu o poreznom statusu dobara i usluga koje isporučuju

kako bi doznale na vrijeme jesu li obvezne prijaviti se u sustav oporezivanja.

„Ako neprofitne pravne osobe nisu upisane u registar obveznika PDV-a, one mogu biti

osobe registrirane za potrebe PDV-a ako su obveznici plaćanja PDV-a kao:

1. stjecatelji dobara iz druge države članice,

2. primatelji usluga za koje je propisan prijenos porezne obveze.“ (Glavota, 2012,

str. 49)

72

Uvjet za ulazak u poduzetnički sustav je da je godišnja ukupna prodaja dobara i/ili

usluga veća od 230.000,00 kn. Također, neprofitne organizacije imaju pravo na odbitak

pretporeza ako ostvaruju poduzetničku djelatnost zbog koje su i postali obveznicima

PDV-a. Kad neprofitna organizacija primi ulazni račun koji se sastoji od poduzetničke i

nepoduzetničke djelatnosti tada bi trebala u knjigovodstvenim i izvanknjigovodstvenim

evidencijama pripremiti podatke o pretporezu koji se odnosi na isporuku dobara i/ili

usluga koje su oslobođene PDV-a zajedno s dijelom podataka koji obuhvaćaju

poduzetničku djelatnost koji se odbijaju kao pretporez. (Glavota, 2014, str. 49)

Udruga se mora upisati u Registar poreznih obveznika do 15. siječnja tekuće godine

ukoliko je u prethodnoj godini ostvarila iznos veći od 230.000,00 kn za isporuku dobara

i/ili usluga od gospodarskih djelatnosti.

Za udruge koje obavljaju gospodarsku djelatnost koja nije općekorisne prirode porez na

dodanu vrijednost se obračunava po stopama od 25% ili 13% ili 5%. Porezni obveznik

za razdoblje oporezivanja utvrđuje i obračunava porez na dodanu vrijednost te ga

iskazuje u obrascu za prijavu PDV-a koji se mora predati do 20-og dana tekućeg

mjeseca za prethodni mjesec. Porezni obveznik u ovom slučaju udruga ima pravo na

odbitak pretporeza ako je u razdoblju oporezivanja pretporez veći od porezne obveze

kada ostvaruje pravo na povrat razlike između plaćenog poreza i porezne obveze.

(Porezna uprava, 2015)

Prema Zakonu poreza na dobit tijela državne uprave i regionalne samouprave kao i

tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka ako nije Zakon drugačije propisano

nisu obveznici poreza na dobit. U kontekstu oslobođanje plaćanja poreza na dobit

ubrajaju se još i: vjerske zajednice, sindikati, političke stranke, udruge, komore,

sindikati, umjetničke udruge, zajednice tehničke kulture, dobrovoljna vatrogasna

društva, sportski klubovi, zaklade, sportski klubovi, fundacije, sportska društva i savezi,

državne ustanove i ustanove jedinica regionalne uprave i samouprave te državni zavodi.

Ako gore navedene neprofitne organizacije obavljaju poduzetničku djelatnost koja

dovodi do stjecanja neopravdanih povlastica zbog neoporezivanja Porezna uprava tada

utvrđuje rješenjem obvezu poreza na dobit. (Zakon o porezu na dobit, NN 143/14, 2014,

-čl. 2) Kada neprofitna organizacija osim prihoda od poduzetničke djelatnosti ostvaruje

73

prihode iz članarina, dotacija, poklona i obavljanjem negospodarskih i neprofitnih

djelatnosti koje su i razlog njena osnivanja taj drugi dio prihoda ne podliježe porezu na

dobit. (Ured za udruge, 2015)

Osnovicu poreza na dobit predstavlja razlika između ostvarenih prihoda i rashoda od

poduzetničke djelatnosti. Stopa poreza na dobit iznosi 20%.

5.2. Financijski izvještaji udruge

U nastavku slijedi analiza izvještaja udruge koja je za tu svrhu nazvana „Zmaj“ zbog

tajnosti i zaštite podataka.

U ovom poglavlju analizirani su Bilanca i Izvještaj o prihodima i rashodima udruge za

2013. i 2014. godinu. U nastavku slijedi Tablica 4. koja prikazuje imovinu udruge

„Zmaj“ u 2013. i 2014. godini

Tablica 4. Imovina udruge „Zmaj“ u 2013. i 2014. godini

Račun iz računskog

plana

Opis AOP 2013. 2014. Indeks

IMOVINA

IMOVINA (AOP 002+074) 001 224.126 271.718 121,23

0

Nefinancijska imovina

(AOP 003+018+047+051+055+064) 002 2.061 0

01

Neproizvedena dugotrajna imovina

(AOP 004+008-017) 003 0 0

02

Proizvedena dugotrajna imovina

(AOP 019+023+031+034+039+042-

046)

018 2.061 0

022 Postrojenja i oprema 023 2.061 0

03

Plemeniti metali i ostale

pohranjene vrijednosti (AOP 048) 047 0 0

04 Sitni inventar (AOP 052+053-054) 051 0 0

05

Nefinancijska imovina u pripremi

(AOP 056 do 059+062+063) 055 0 0

06

Proizvedena kratkotrajna

imovina (AOP 065+070+073) 064 0 0

74

Račun iz računskog

plana

Opis AOP 2013. 2014. Indeks

IMOVINA

1

Financijska imovina

(AOP 075+083+100+105+125+133+142) 074 222.065 271.718 122,36

11

Novac u banci i blagajni

(AOP 076+080+081+082) 075 158.654 190.461 120,05

111 Novac u banci (AOP 077 do 079) 076 157.541 190.297 120,79

1111

Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka

077 157.541 190.297 120,79

113 Novac u blagajni 081 1.113 164 14,73

12

Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja

od radnika te za više plaćene poreze i ostalo 083 0 981

129 Ostala potraživanja (AOP 096 do 099) 095 0 981

1291 Potraživanja za naknade koje se refundiraju 096 0 981

16

Potraživanja za prihode

(AOP 134 do 137+140-141) 133 63.411 80.276 126,60

163

Potraživanja za prihode po posebnim propisima

136 63.333 80.167 126,58

164

Potraživanja za prihode od imovine (AOP 138+139)

137 78 109 139,74

1641

Potraživanje za prihode od financijske imovine

138 78 109 139,74

Izvor: samostalna izrada prema financijskim izvještajima udruge „Zmaj“

Ukupna aktiva udruge „Zmaj“ u 2013. godini iznosi 224.126,00 kn, a čini ju

nefinancijska imovina u obliku postrojenja i opreme u iznosu od 2.061,00 kn zajedno s

financijskom imovinom iznosa 222.065,00 kn. Financijsku imovinu čini novac u banci i

blagajni u iznosu od 157.541,00 kn i potraživanja za prihode u iznosu od 63.411,00kn.

U 2014. godini aktiva udruge „Zmaj“ iznosi 271.718,00 kn te je ostvaren porast za

21,23% u odnosu na 2013. godinu. Aktivu udruge u 2014. godini čini samo financijska

imovina u iznosu u 271.718,00 kn, koja se sastoji od novca u banci i blagajni u iznosu

75

od 190.461,00 kn, potraživanja za naknade koje se refundiraju u iznosu od 981,00 kn te

potraživanja za prihode u iznosu 80.267,00 kn.

Vrijednost financijske imovine porasla je za 22,36% u 2014. godini u odnosu na 2013.,

s 222.065,00 kn na 271.718,00kn. U tom kontekstu novac u banci i blagajni je porastao

za 20,05% i potraživanja za prihode za 26,6%.

U nastavku slijedi Tablica 5. koja prikazuje obveze i vlastite izvore udruge „Zmaj“ u

2013. i 2014. godini

Tablica 5. Obveze i vlastiti izvori udruge „Zmaj“ u 2013. i 2014. godini

Račun iz računskog

plana

Opis AOP 2013. 2014. Indeks

OBVEZE I VLASTITI IZVORI

OBVEZE I VLASTITI IZVORI

(AOP 146+195) 145 224.126 271.718 121,23

2 Obveze (AOP 147+174+182+190) 146 135.349 90.025 66,51

24

Obveze za rashode

(AOP 148+156+164+168+169+170) 147 135.349 90.025 66,51

241 Obveze za radnike (AOP 149 do 155) 148 89.899 76.308 84,88

2411 Obveze za plaće - neto 149 55.001 47.442 86,26

2414 Obveze za porez u prirez na dohodak iz plaća 152 5.757 3.367 58,49

2415 Obveze na doprinose iz plaća 153 15.190 12.563 82,71

2416 Obveze na doprinose na plaće 154 11.544 10.805 93,60

2417 Ostale obveze radnike 155 2.407 2.131 88,53

242

Obveze za materijalne rashode (AOP 157 do

163) 156 14.189 13.717 96,67

2425 Obveze prema dobavljačima u zemlji 161 14.189 13.717 96,67

249 Ostale obveze (AOP 171 do 173) 170 31.261 0 0,00

2493

Obveze za predujmove, depozite, primljene

jamčevine

i ostale nespomenute obveze 173 31.261 0 0,00

5 Vlastiti izvori (AOP 196+199-200) 195 88.777 181.693 204,66

51 Vlastiti izvori (AOP 197+198) 196 18.942 18.942 100,00

511 Vlastiti izvori 197 18.942 18.942 100,00

5221 Višak prihoda 199 69.835 162.751 233,05

Izvor: samostalna izrada prema financijskim izvještajima udruge „Zmaj“

76

Obveze i vlastiti izvori u 2014. godini porasli su za 21,23% u odnosu na 2013., s

224.126,00 kn na 271.718,00 kn.

U 2013. godini obveze iznose 135.349,00 kn koje u najvećem dijelu čine obveze za

radnike 89.899,00 kn, obveze za materijalne rashode 14.189,00kn i ostale obveze

31.261,00 kn. U 2014. godini dolazi do pada vrijednosti obveza za 33,49%, te obveze za

radnike iznose 76.308,00 kn, a obveze za materijalne rashode 13.717,00 kn.

Vlastiti izvori su u 2014. godini porasli za 104,66% u odnosu na 2013. godinu, najveća

promjena vidiljiva u dijelu višak prihoda gdje u 2013. iznose 69.835,00 kn, a u 2014.

162.751,00 kn što predstavlja rast od 133,05%.

U nastavku slijedi Tablica 6. koja prikazuje prihode udruge „Zmaj“ u 2013. i 2014.

godini

Tablica 6. Prihodi udruge „Zmaj“ u 2013. i 2014. godini

Račun iz

Opis AOP 2013. 2014. Indeks

računskog plana

PRIHODI

3 PRIHODI 1 1.361.907 1.256.732 92,28

31

Prihodi od prodaje roba i

2 25.709 3.600 14 pružanja usluga (AOP 003+004)

3112 Prihodi od pružanja usluga 4 25.709 3.600 14

32

Prihodi od članarina i

5 420 330 78,57 članskih doprinosa (AOP 006+007)

3211 Članarine 6 420 330 78,57

33

Prihodi po posebnim propisima

8 0 120.695 iz proračuna (AOP 009+010)

3311

Prihodi po posebnim propisima

10 0 120.695 iz ostalih izvora

34 Prihodi od imovine (AOP 012+021) 11 341 340 99,71

341

Prihodi od financijske imovine (AOP 013 do

020) 12 341 340 99,71

3413

Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 15 341 340 99,71

77

Račun iz

Opis AOP 2013. 2014. Indeks

računskog plana

PRIHODI

35 Prihodi od donacija (AOP 025+028 do 031) 24 1.312.933 1.131.766 86,2

3511 Prihodi od donacija iz državnog proračuna 26 463.333 306.666 66,19

3512

Prihodi od donacija iz proračuna jedinica

27 780.000 804.000 103,08 lokalne i područne (regionalne) samouprave

353

Prihodi od trgovačkih društava i

29 65.800 12.600 19,15 ostalih pravnih osoba

354 Prihodi od građana i kućanstva 30 3.800 8.500 223,68

36 Ostali prihodi (AOP 033+036+037) 32 22.504 1 0

361

Prihodi od naknade šteta

33 12.440 0 0 i refundacija (AOP 034+035)

3612 Prihod od refundacija 35 12.440 0 0

363 Ostali nespomenuti prihodi (AOP 038 do 040) 37 10.064 1 0,01

3631 Otpis obveza 38 4.064 1 0,02

3633 Ostali nespomenuti prihodi 40 6.000 0

Izvor: samostalna izrada prema financijskim izvještajima udruge „Zmaj“

Prihodi udruge su u 2013. godini iznosili 1.361.907,00 kn, a u 2014. 1.256.732,00 kn

što je pad za 7,72%. Najznačajnijii prihodi 2013. godine su: prihodi od prodaje dobara i

pružanja usluga 25.709,00 kn, prihode od donacija 1.312.933,00 kn i prihodi od

trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba 65.800,00 kn. Najznačajniji prihodi 2014.

godine su: prihodi po posebnim propisima iz proračuna 120.695,00 kn i prihodi od

donacija 1.131.766,00 kn. Iz Tablice 6. uočljivo je da većina kategorija prihoda u padu.

U nastavku slijedi Tablica 7. koja prikazuje rashode udruge „Zmaj“ u 2013. i 2014.

godini

78

Tablica 7. Rashodi udruge „Zmaj“ u 2013. i 2014. godini

Račun iz

Opis AOP 2013. 2014. Indeks

računskog plana

RASHODI

4

RASHODI

41 1.328.197 1.163.815 87,62 (AOP 042+052+093+094+105+110)

41

Rashodi za radnike (AOP

043+048+049) 42 1.047.863 916.852 87,5

411 Plaće (AOP 044 do 047) 43 909.002 785.975 86,47

4111 Plaće za redovan rad 44 909.002 785.975 86,47

412 Ostali rashodi za radnike 48 700 0 0

413 Doprinosi na plaće (AOP 050+051) 49 138.161 130.877 94,73

4131 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 50 122.709 117.516 95,77

4132 Doprinosi za zapošljavanje 51 15.452 13.361 86,47

42

Materijalni rashodi

52 251.245 239.673 95,39

421

Naknade troškova radnicima

53 41.523 50.518 121,66 (AOP 054 do 056)

4211 Službena putovanja 54 3.798 10.741 282,81

4212

Naknade za prijevoz, za rad na terenu

55 33.325 28.252 84,78 i odvojeni život

4213 Stručno usavršavanje radnika 56 4.400 11.525 261,93

422

Naknade članovima u predstavničkim i

62 0 2.800

izvršnim tijelima,

povjerenstvima i slično (AOP 058 do 061)

4224 Ostale naknade 66 0 2.800

4242 Naknade troškova službenih putovanja 69 0 474

425 Rashodi za usluge (AOP 073 do 081) 72 98.958 80.634 81,48

4251 Usluge telefona, pošte i prijevoza 73 15.925 11.885 74,63

4252

Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 74 13.301 10.808 81,26

4253 Usluge promidžbe i informiranja 75 295 295 100

4254 Komunalne usluge 76 7.422 8.751 117,91

4257 Intelektuakne i osobne usluge 79 60.075 46.975 78,19

4259 Ostale usluge 81 1.940 1.920 98,97

79

Račun iz

Opis AOP 2013. 2014. Indeks

računskog plana

RASHODI

426

Rashodi za materijal i energiju

82 110.764 105.247 95,02 (AOP 083 do 086)

4261 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 83 8.790 7.388 84,05

4262 Materijal i sirovine 84 73.175 72.782 99,46

4263 Energija 85 28.799 23.957 83,19

4264 Sitan inventar i auto gume 91 0 1.120

43 Rashodi amortizacije 93 19.119 2.061 10,78

44 Financijski rashodi (AOP 095+096+100) 94 4.341 2.945 67,84

443 Ostali financijski rashodi (AOP 101 do 104) 100 4.341 2.945 67,84

4431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 101 3.531 2.675 75,76

4432 Negativne tečajne razlike i valutna klauzula 102 32 0 0

4433 Zatezne kamate 103 548 0 0

4434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 104 230 270 117,39

46 Ostali rashodi (AOP 111+116) 110 5.629 2.284 40,58

462

Ostali nespomenuti rashodi (AOP 117 do

120) 116 5.629 2.284 40,58

4622 Otpisana potraživanja 118 5.296 0 0

4624

Ostali nespomenuti rashodi (AOP 117 do

120) 120 333 2.284 685,89

UKUPNI RASHODI

125 1.328.197 1.163.815 87,62 (AOP 041-123 ILI 041+124)

VIŠAK PRIHODA (AOP 001-125) 126 33.710 92.917 275,64

MANJAK PRIHODA (AOP 125-001)

5221 Višak prihoda - preneseni 128 36.124 69.834 193,32

5222 Manjak prihoda - preneseni 129

Višak prihoda raspoloživ u

130 69.835 162.751 233,05

sljedećem razdoblju (AOP 127+129-126-

128)

Izvor: samostalna izrada prema financijskim izvještajima udruge „Zmaj“

Rashodi u 2013. godini iznosili su 1.328.197,00 kn, čine ih rashodi za radnike

1.047.863,00 kn, materijalni rashodi 251.245,00 kn, rashodi amortizacije 19.119,00 kn,

financijski rashodi 4.341,00 kn, ostali rashodi 5.629,00 kn. Rashodi za 2014. godinu

niži su za 12,38%, a čine ih: rashodi za radnike 916.852,00 kn, materijalni rashodi

80

239.673,00 kn, rashodi amortizacije 2.061,00 kn, financijski rashodi 2.945,00 kn i ostali

rashodi 2.284,00 kn.

U nastavku slijedi Tablica 8. koja prikazuje dodatne podatke udruge iz Izvještaja o

prihodima i rashodima.

Tablica 8. Dodatni podaci udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu

Račun iz

Opis AOP 2013. 2014. Indeks računskog plana

DODATNI

PODACI

11,00

Stanje novčanih sredstava na početku godine 140 78.375 158.654 202,43

11-dugovno

Ukupni priljevi na novčane račune i blagajne 141 1.417.127 1.259.067 88,85

11-potražno

Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni 142 1.336.849 1.227.260 91,80

11,00

Stanje novčanih sredstava na kraju razdoblja 143 158.653 190.461 120,05

Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja 144 8 7 87,50

Prosječan broj radnika na osnovi sati rada 145 8 7 87,50

Izvor: samostalna izrada prema financijskim izvještajima udruge „Zmaj“

U dodatnim podacima prikazano je stanje novčanih sredstava na početku godine koje je

veće u 2014. u odnosu na 2013. za 102,43% u odnosu na kraj godine kada je taj iznos

veći za 20,05%. Prosječan broj radnika je u 2014. za jednu osobu tj. 12,50% naspram

2013.

Prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija

udruga „Zmaj“ dužna je predati financijske izvještaje, Bilancu, Izvještaj o prihodima i

rashodima i Bilješke Ministarstvu financija. Udruga „Zmaj“ nalazi se u sustavu dvojnog

knjigovodstva, ali nije obveznik plaćanja poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit.

81

6. ZAKLJUČAK

Neprofitne organizacije dio su civilnog društva. Neprofitne organizacije nisu osnovane

radi ostvarenja dobiti svojim osnivačima već ispunjavanju nekih viših, javno –

zajedničkih interesa te djeluju u okviru neprofitnog sektora.

Poslovanje neprofitnih organizacija u Republici Hrvatskoj prvotno je bilo uređeno

Uredbom o neprofitnom računovodstvu (NN, br. 112/93) iz 1994. godine. Godine 2008.

donesena je nova Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija, a već iduće, 2009.

godine dolazi do nje izmjene. Tada dolazi do osnivanja Registra neprofitnih

organizacija. Njegova uspostava pridonosi jednostavnijem prikupljanju financijskih

izvještaja te povećanju transparentnosti poslovanja neprofitnih organizacija. Mogućnost

ostvarivanja sredstava iz javnih izvora uvjetovan je upisom u sami Registar. Od 1.

siječnja 2015. godine prestaje važiti Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija

jer tada na snagu stupa Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih

organizacija. Novim zakonodavnim okvirom teži se srediti sustav financijskog i

računovodstvenog poslovanja, praćenja i nadzora. Zakon o financijskom poslovanju i

računovodstvu neprofitnih organizacija propisane su novčane kazne vezane uz prekršaje

ukoliko se otkriju nepravilnosti vezane uz računovodstveno i financijsko poslovanje.

Visina tih kazni ovisi o tome vodi li neprofitna organizacija jednostavno ili dvojno

knjigovodstvo. Neprofitna organizacija koja u tri godine za redom ima vrijednost

imovine veću od 230.000,00 kn, godišnji prihod veći od 230.000,00 kn te ukoliko nisu

prošle tri godine od osnivanja neprofitna organizacija je obveznik vođenja dvojnog

knjigovodstva i primjene računovodstva nastanka događaja u protivnom je obveznik

jednostavnog knjigovodstva i novčanog načela. Obveznici dvojnog knjigovodstva

sastavljaju Bilancu, Izvještaj o prihodima i rashodima i Bilješke, a obveznici

jednostavnog knjigovodstva Izvještaj o prihodima i rashodima. One organizacije koje

tijekom godine nisu imale poslovne događaje dužne su sastaviti izjavu o neaktivnosti

dok organizacije koje su ostvarile sredstva iz javnih izvora podnose izvještaj o potrošnji

proračunskih sredstava. Svi financijski izvještaji predaju se Ministarstvu financija.

U Republici Hrvatskoj najzastupljenije neprofitne organizacije su udruge koje se

klasificiraju u 17 kategorija. Udruge se na dobrovoljnoj bazi upisuju u Registar udruga

82

čiji je cilj doprinjeti transparentnosti i omogućiti uvid u poslovanje te način financiranja

i potrošnje financijskih sredstava.

Rezultati učinka Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih

organizacija će se očitovati u narednoj godini/godinama budući da je 2015. prva godina

primjene ovog Zakona.

83

Literatura

a) KNJIGE:

1. Baica, N., Ćirić Paić, M., Lukač, D., Milić, A., Vranar, K. (2009): Novo

računovodstvo neprofitnih organizacija, TEB poslovno savjetovanje. Zagreb

2. Bežovan, G. (2004): Civilno društvo, Nakladi zavod globus, Zagreb

3. Bežovan, G., Zrinščak, S. (2007): Civilno društvo u Hrvatskoj, Naklada

Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb

4. Brkanić, V., Dremel, N., Javor, LJ., Parać, G., Turković – Jarza, L. (2007):

Računovodstvo neprofitnih organizacija, RRIF plus, Zagreb

5. Dražić – Lutilsky, I., Gulin, D., Mamić – Sačer, I., Tadijančević, S., Tušek, B.,

Vašiček, V., Žager K., Žager, L. (2010): Računovodstvo, Hrvatska zajednica

računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

6. Dremel, N., Javor, Lj., Parać, G., Turković – Jarža, L. (2004): Računovodstvo

neprofitnih organizacija, RRIF plus, Zagreb

7. Granof, M.H. (1998): Government and non-for-profit accounting, New York,

Chishester, Weinheim, Brisbane, Singapore, Toronto: John Wiley & Sons

8. Hromatko, A. (2007): Procjena stanja razvoja organizacija civilnoga društva u

Republici Hrvatskoj, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Zagreb

9. Jakir – Bajo, I., Maletić, I., Sirovica, K., Vašiček, D., Vašiček, V. (2009):

Računovodstvo neprofitnih organizacija s primjenom kontnog plana i poreznih

propisa, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

10. Ovsenik, M., Ambrož M. (1999): Neprofitni autopoetični sustavi, Alinea d.o.o.,

Zagreb

11. Safret, M. (2006): Knjigovodstvo s bilanciranjem 1. Školska knjiga, Zagreb

12. Vašiček, V., Vašiček, D., Sirovica, K. (2000): Računovodstvo neprofitnih

organizacija, Računovodstvo i financije, Zagreb

13. Young, W.D., Anthony, N. R. (1988): Management control in nonprofin

organizations, 4th edition, Homewood, III, Irwin

14. Zelenika, R. (2000): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog

djela, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka

84

b) ČLANCI:

1. Barić, S., Dobrić, D. (2012): Europeizacija civilnog društva u RH: Shvaćanje

socijalnog kapitala ozbiljno?, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,

Vol. 33 No.2, str. 883-916

2. Bežovan, G. (2002): Struktura civilnog društva u Hrvatskoj, Politička misao,

Vol. 39 No.1, str. 63-87

3. Bežovan, G. (2003): Razvoj organizacija civilnog društva kao pretpostavka

uspješne reforme socijalne države u Hrvatskoj, Politička misao, Vol. 40 No. 1,

str. 72 - 91

4. Bežovan, G. (1995): Neprofitne organizacije i kombinirani model socijalne

politike, Revizija za socijalnu politiku, Vol. 2 No. 3, str. 195-214

5. Matančević, J., Bežovan, G. (2012): Dometi i ključni čimbenici razvoja civilnog

društva u Hrvatskoj temeljem tri vala istraživanja, Revizija za socijalnu

politiku, Vol. 20 No. 1, str. 21-40

c) ČASOPISI:

1. Dremel, N. (2014): Što neprofitne organizacije ne smiju zaboraviti, prilog

časopisu Računovodstvo, revizija i financije, br. 12/2014, str. 43 – 44

2. Glavota, M. (2014): Stjecanje poduzetničkih prihoda kod neprofitnih

organizacija, prilog časopisu Računovodstvo, revizija i financije, br. 12/2014,

str. 48 - 56

3. Jakir – Bajo, I. (2014): Donesen novi Zakon o financijskom poslovanju i

računovodstvu neprofitnih organizacija, Računovodstvo i porezi u praksi, br.

11/2014, str. 59 - 65

4. Jakir – Bajo, I. (2014): Novi Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i

računskom planu, Računovodstvo, revizija i financije, br. 2/2015, str. 283 – 286

5. Vidačak, I. (2014): Što donosi novi Zakon o udrugama, Računovodstvo, revizija

i financije, br. 8/2014, str. 161 – 165

85

d) PROPISI:

1. Zakon o računovodstvu, NN 109/07, 54/13, 121/14

2. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN

121/14

3. Zakon o udrugama, NN 74/14

4. Zakon o porezu na dodanu vrijednost, NN 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14

5. Zakon o porezu na dobit, NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12,

148/13, 143/14

6. Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija, NN 109/07

7. Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, NN 1/15

8. Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih

organizacija, NN 31/15

9. Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, NN 73/13

e) WEB STRANICE:

1. http://www.porezna-uprava.hr/udruge/Stranice/default.aspx, 2.06.2015.

2. http://www.mfin.hr/hr/neprofitne-organizacije, 20.02.2015.

3. http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=179, 30.04.2015.

4. http://www.ceraneo.hr/, 16.03.2015.

5. http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/Ceraneo%20-

%20Indeks%20odr%C5%BEivosti%20OCD-a.pdf, 16.03.2015.

6. http://www.undp.hr/upload/file/113/56995/FILENAME/razvoj_civilnog_drustva

_u_hrvatskoj.pdf, 18.03.2015.

86

Popis ilustracija

Popis tablica

Broj Naziv prikaza Stranica

Tablica

1.

Stope amortizacije 48

Tablica

2.

Način popunjavanja zaglavlja obrasca 59

Tablica

3.

Način popunjavanja podnožja obrasca 60

Tablica

4.

Imovina udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu 73

Tablica

5.

Obveze i vlastiti izvori udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu 75

Tablica

6.

Prihodi udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu 77

Tablica

7.

Rashodi udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu 79

Tablica

8.

Dodatni podaci udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu 80

Popis grafikona

Broj Naziv prikaza Stranica

Grafikon

1.

CIVICUS-ov dijamant civilnog društva 8

Grafikon

2.

ICD dijamant civilnog društva od 2008. do 2010. godine 12

Grafikon

3.

Indeks održivosti OCD-a u Republici Hrvatskoj od 1997. do

2012. godine

14

87

Popis dijagrama

Broj Naziv prikaza Stranica

Dijagram

1.

Civilno društvo kao dio tri sektora društva 15

Popis slika

Broj Naziv prikaza Stranica

Slika 1. Obrazac RNO 29

Slika 2. Obrazac RNO-P 30

Slika 3. Registar neprofitnih organizacija 31

Slika 4. Upis udruge u Registar udruga 33

Slika 5. Registar udruga 35

Slika 6. Izjava o neaktivnosti 62

Slika 7. Obrazac PROR-POT 64

Popis priloga

Broj Naziv prikaza

Prilog 1. Bilanca udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu

Prilog 2. Izvještaj o prihodima i rashodima udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu

88

Prilozi

Prilog 1. Bilanca udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu

89

90

91

92

Prilog 2. Izvještaj o prihodima i rashodima udruge „Zmaj“ za 2013. i 2014. godinu

93

94