Poslovanje neprofitnih organizacija 2015/12

Računovodstvo Revizija i Financije

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

12/

15.

RRiF-plus, Zagreb, 2015.

RAČUNOVODSTVOMr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Financijski planovi u sustavu neprofitnog računovodstva ..........................................................................................3Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Sustav financijskog upravljanja i kontrola u neprofitnim organizacijama .....................................................10Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.Godišnji popis (inventura) kod neprofitnih organizacija ...........................................................................................13Mr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i por. savj.Računovodstvene provjere za 2015. u neprofitnom računovodstvu ................................................................17Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Financijsko izvještavanje u neprofitnom računovodstvu za 2015. godinu....................................................30POREZIDr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. vis. škole i ovl. rač.Obrazac PDV za posljednje razdoblje kalendarske godine za neprofitne osobe.......................................38Ksenija CIPEK, dipl. oec.; Dražen OPALIĆ, bacc. oec.Porezni tretman sindikalnih isplata..........................................................................................................................................49JAVNE FINANCIJEMr. sc. Nediljka ROGOŠIĆFinancijsko poslovanje zaklada prema financijskim izvještajima za 2014. godinu ..................................52Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., dipl. rač., ovl. rev. i por. savj.Zaklade .......................................................................................................................................................................................................54

PROČIŠĆENI TEKSTOVIRačunski plan .........................................................................................................................................................................................61

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2015. PROSINAC2

SAŽETCI

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.FINANCIJSKI PLANOVI U SUSTAVU NEPROFITNOM SUSTAVU

Neprofitne organizacije koje primjenjuju obvezno dvostavno ne-profitno knjigovodstvo, osim političkih stranaka i vjerskih zajednica, imaju temeljem općeg zakona obvezu usvajanja financijskog plana.

Radi ujednačavanja metodologije izrade financijskih planova ona je propisana posebnim provedbenim propisom. Ta metodolo-gija morat će se primjenjivati tek za financijske planove koji će se donositi za 2017., dok će se za financijske planove koji se moraju do-nijeti do kraja 2015. za 2016. primjenjivat metodologija koju odre-di neprofitna organizacija koja mora rezultirati samo propisanim sastavnicama financijskog plana prema odredbama općeg zakona.

O svemu tome se može pročitati u ovom članku u kojem se daje i predložak svih bitnih sastavnica financijskog plana.

Ključne riječi: neprofitno računovodstvo, financijski planovi, programi rada, prihodi, rashodi, višak/manjak prihoda

stranica: 3

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.SUSTAV FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA

I KONTROLA U NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMAOd početka 2015. novim uređenjem poslovanja neprofitnih or-

ganizacija uvedena je obveza samoprocjene za sve one koje obve-zno vode dvostavno knjigovodstvo. Ona se provodi popunjavanjem upitnika koji je sastavni dio posebnog propisa koji će se morati po-puniti za 2015., potpisat će je zakonski zastupnik i neće se predavati.

Ključne riječi: neprofitne organizacije, upitnik, samoprocjena, financijsko upravljanje, planiranje

stranica: 10

Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.GODIŠNJI POPIS (INVENTURA)

KOD NEPROFITNIH ORGANIZACIJAPropisana je obveza popisa imovine i obveza i kod osoba koje pri-

mjenjuju neprofitno računovodstvo. One moraju na kraju poslovne godine obvezno uskladiti knjigovodstveno stanje sa stvarnim sta-njem koje se utvrđuje popisom (inventurom).

Popis imovine i obveza omogućuje i kontrolu pravilnosti rada i ru-kovanja svih onih kojima je imovina povjerena na čuvanje i rukovanje.

Ključne riječi: neprofitno računovodstvo, popis, imovina, obve-ze, povjerenstvo

stranica: 13

Mr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnikRAČUNOVODSTVENE PROVJERE ZA 2015.

U NEPROFITNOM RAČUNOVODSTVUOd 1. siječnja 2015. primjenjuju se novi propisi koji uređuju ra-

čunovodstvo neprofitnih organizacija. No, iako je formalno riječ o novim propisima, računovodstvena postupanja su se neznatno mi-jenjala u odnosu na ona koja su bila u primjeni za 2014.

S obzirom na to da se završna računovodstvena provjera, u na-čelu, obavlja krajem godine, u ovom se članku objašnjava računo-vodstveni pristup nizu poslovnih promjena koje su svojstvene radu neprofitnih organizacija koje se ponajprije nalaze u dvostavnom ra-čunovodstvenom sustavu.

Upozoravamo sve osobe u sustavu neprofitnog računovodstva da dužnu pažnju posvete svom poreznom položaju, osobito u su-stavu PDV-a.

Ključne riječi: neprofitno računovodstvo, neprofitna organiza-cija, imovina, obveze, izvori, razdoblja, stanje, popis

stranica: 17

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE U NEPROFITNOM

RAČUNOVODSTVU ZA 2015. GODINUPo prvi put se ovogodišnji financijski izvještaji u sustavu nepro-

fitnog računovodstva predaju prema propisima koji se primjenjuju od početka godine.

Uz uobičajene standardne financijske izvještaje uvode se dva potpuno nova izvještaja: godišnji financijski izvještaj o primicima i

izdacima (za one koji vode jednostavno knjigovodstvo) i izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava koji sastavljaju sve neprofitne or-ganizacije koje se financiraju iz javnih izvore.

U članku se uz pojašnjenje ovih novih izvještaja osvrće i na druge osobitosti godišnjeg financijskog izvještavanja za 2015. godinu.

Ključne riječi: neprofitno računovodstvo, izvještaji, proračun-ska sredstva, obrasci

stranica: 30

Dr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. vis. škole i ovl. rač.POSEBNOSTI NEPROFITNIH OSOBA KAO OBVEZNIKA PDV-A

Osobe koje svoje poslovne događaje bilježe u sustavu neprofit-nog računovodstva u svojoj biti su osobe koje ako stječu prihode obavljanjem neke djelatnosti često puta se nalaze u posebnom, u načelu, povoljnijem, položaju u sustavu poreza na dodanu vrijed-nost. Iz tog razloga na njih se primjenjuju porezna postupanja koja nisu svojstvena poreznim obveznicima iz poduzetničkog okruže-nja. No, uvažavajući ove posebnosti, one se, u načelu, ponašaju kao „obični“ porezni obveznici.

Ovim člankom se one upozoravaju na te posebitosti i obračunske radnje koje se povezuju s obračunom PDV –a za prosinac 2015.

Ključne riječi: porez nadodanu vrijednost, pretporez, porezni obveznici, isporuke, ispravak pretporeza, prosinac 2015.

stranica: 38

Ksenija CIPEK, dipl.oecDražen OPALIĆ, bacc.oec

POREZNI TRETMAN SINDIKALNIH ISPLATA Sindikati imaju u sustavu oporezivanja primitaka fizičkih osoba

ponešto drukčiji položaj od istovrsnih isplata ostalih isplatitelja – pravih osoba. U ovom članku se osvrće na porezni položaj darova koje sindikati daju svojim članovima i ostalih troškova. Članak je oslonjen na mišljenju Porezne uprave kojim se daje odgovor na neke prijepore uz primjenu oporezivanja primitaka fizičkih osoba koje isplaćuje sindikat, bez obzira isplaćuje li se članovima, radnicima ili drugim osobama, što daje smjernica za ujednačeno postupanje u navedenim okolnostima.

Ključne riječi: porez na dohodak, sindikati, članarine, izleti, služ-bena putovanja

stranica: 49

mr. sc. Nediljka ROGOŠIĆFINANCIJSKO POSLOVANJE ZAKLADA

PREMA FINANCIJSKIM IZVJEŠTAJIMA ZA 2014.Zaklade su posebna grupa pravnih osoba koje ostvaruju svojim

djelovanjem općekorisne ili dobrotvorne svrhe. U Republici Hrvat-skoj zaklade ostvaruju svoje zakladne svrhe s imovinom koja ima široki raspon vrijednosti i prihodima koji variraju.

U članku se daje prikaz osnovnih informacija o zakladnom poslo-vanju u Republici Hrvatskoj analizirajući osnovne kategorije koje su javno dostupne ponajprije iz njihovih financijskih izvještaja.

Ključne riječi: zaklade, prihodi, rashodi, imovina, 2014., razdoblje,stranica: 52

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., dipl. rač., ovl. rev. i por. savjetnik

ZAKLADEZaklade u našem pravnom poretku se osnivaju za određene svr-

he pri čemu moraju očuvati svoju osnovnu zakladnu imovinu. Pri tome mogu obavljati samo djelatnosti koje su im dopuštene zako-nom na temelju kojeg su osnovane. One, s obzirom na svoju opće-korisnu namjenu, uživaju i povlašteni položaj u poreznom sustavu.

No, pri promatranju njihova rada javlja se niz pitanja na koje se ovim člankom, uz to što se pojašnjava njihovo osnivanje i rad, daje odgovor odnosno upozorava se na svojevrsnu podnormiranost nji-hova rada.

Ključne riječi: zaklade, imovina, djelatnost, dohodak, oporezi-vanje

stranica: 54

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2015.PROSINAC 3

RAČUNOVODSTVO

Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec. UDK 336.12/617.2

Financijski planovi u sustavu neprofitnog računovodstva

Neprofitne organizacije koje primjenjuju obvezno dvostavno neprofitno knjigovodstvo, osim poli-

tičkih stranaka i vjerskih zajednica, imaju na temelju op-ćeg zakona obvezu usvajanja financijskog plana.

Radi ujednačavanja metodologije izrade financijskih planova, ona je propisana posebnim provedbenim pro-pisom. Ta će se metodologija morati primjenjivati tek za financijske planove koji će se donositi za 2017., dok će se za financijske planove koji se moraju donijeti do kra-ja 2015. za 2016. primjenjivati metodologija koju odredi neprofitna organizacija koja mora rezultirati samo propi-sanim sastavnicama financijskog plana prema odredba-ma općeg zakona.

O svemu tome može se pročitati u ovom članku u ko-jem se daje i predložak svih bitnih sastavnica financij-skog plana.

Neprofitne organizacije koje vode dvojno knji-govodstvo iako udovoljavaju uvjetima iz Zakona za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ali nisu donijele Odluku o vođenju jednostavnog knjigo-vodstva i primjeni novčanoga računovodstvenog načela, nemaju obvezu primjenjivati odredbe ovoga Pravilnika u dijelu planiranja.

Propisanu metodologiju planiranja ne primje-njuju niti političke stranke, niti vjerske zajednice.

Pravilnik se odnosi na cjelokupnu djelatnost ne-profitnih organizacija, uključujući i njihovu gos-podarsku djelatnost. Na ovaj je način naglašena či-njenica da se dobar sustav financijskog upravljanja i kontrola treba primijeniti kroz sve djelatnosti ne-profitne organizacije, ali i u svim neprofitnim orga-nizacijama koje vode dvojno knjigovodstvo, neovi-sno ostvaruju li sredstva iz javnih izvora ili ne.

2. NAČIN I ROKOVI DONOŠENJA FINANCIJSKOG PLANA

Obveza izrade godišnjeg programa rada i finan-cijskog plana za njegovu provedbu za neprofitne organizacije koje su obveznici vođenja dvojnog knji-govodstva utvrđena je u čl. 5. Zakona. Do stupanja na snagu Zakona tu su obvezu neprofitne organiza-cije najčešće uređivale statutom i drugim propisima kojima se uređuje njihov ustroj i djelovanje. Nepro-fitne organizacije nisu pridavale veliku pozornost procesu planiranja. Na to upućuje i činjenica da se financijski plan uobičajeno donosio u veljači, odno-sno ožujku na istoj sjednici na kojoj se raspravljalo, bolje rečeno, primalo na znanje financijsko izvješće za prethodnu godinu. Dakle, veća je pozornost bila usmjerena informacijama o prošlim događajima na koje se više ne može utjecati, nego na planiranje tekuće godine, iako je poznato da je dobro planira-nje temelj uspješnog poslovanja svake neprofitne organizacije. Razlozi takva postupanja često su or-ganizacijske (i financijske) prirode budući da je za donošenje plana potrebno sazvati skupštinu. Uva-žavajući i takve zahtjeve, u budućnosti se vrijeme organiziranja skupština treba više prilagoditi vre-menu donošenja financijskog plana, a ne primanja na znanje financijskih izvješće. Tu treba sagledati i mogućnosti koje pruža e-komunikacija.

U pogledu primjene odredaba Zakona koje su detaljnije uređene Pravilnikom, podsjećamo da su propisane novčane kazne od 5.000,00 kuna do 200.000,00 kuna za neprofitnu organizaciju i od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna za zakonskog za-stupnika neprofitne organizacije u slučajevima da:

1. ZAKONODAVNI OKVIR I OBVEZNICIPlaniranje je osnova svakog dugoročnog razmi-

šljanja i temelj za uspješno poslovanje neprofitne organizacije. Rezultat svakog procesa planiranja je plan. Uredba o računovodstvu neprofitnih organiza-cija (koja je bila na snazi do 2015. godine) nije regu-lirala područje planiranja. Tu su obvezu neprofitne organizacije najčešće uređivale statutom i općim ak-tima kojima se uređuje ustroj i djelovanje neprofitne organizacije, a izgled i sadržaj financijskih planova osmišljavala je svaka neprofitna organizacija za sebe.

Zakonom o financijskom poslovanju i računo-vodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14.; u daljnjem tekstu: Zakon) po prvi se puta na zakonskoj razini uređuje proces planiranja kod neprofitnih organizacija i sadržaj financijskog pla-na kao ključnog proizvoda ovoga procesa. Izradi financijskog plana prethodi još jedan značajan do-kument – godišnji program rada.

Na temelju Zakona donesen je novi Pravilnik o su-stavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih orga-nizacija (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Ovaj je Pravil-nik objavljen u Nar. nov., br. 119/15. Njime se, između ostaloga, utvrđuje metodologija izrade financijskog plana, izmjena i dopuna financijskog plana te način i uvjeti izvršavanja financijskog plana.

Zakon obvezuje neprofitne organizacije obvezni-ke vođenja dvojnog knjigovodstva na izradu i godiš-njeg programa rada i financijskog plana za njegovu provedbu sukladno odredbama Zakona.

Međutim, Pravilnikom je propisana isključivo metodologija izrade i sadržaj financijskog plana, dok sadržaj godišnjeg programa rada nije detalj-nije utvrđen.


1. najviše tijelo neprofitne organizacije, odnosno tijelo koje je na temelju statuta za to ovlašteno ne usvoji financijski plan do 31. prosinca i

2. financijski plan ne sadržava plan prihoda i ras-hoda, plan zaduživanja i otplata te obrazloženje.

3. OBVEZNI DIJELOVI FINANCIJSKOG PLANA Obvezni, Zakonom propisani dijelovi financij-

skog plana su:1. plana prihoda i rashoda2. plana zaduživanja i otplata te 3. obrazloženja financijskog plana. Financijski planovi neprofitnih organizacija koji

se donose za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. obvezni su sadržavati sve navedene dijelove. Jasno, ako se neprofitna organizacija ne planira za-duživati u 2016. godini, njezin financijski plan neće sadržavati plan zaduživanja, odnosno ako nema ot-plata po prije preuzetim obvezama, onda neće imati niti plan otplata.

Pravilnikom je propisan detaljniji sadržaj di-jelova financijskog plana. S obzirom na to da je Pravilnik donesen tek u listopadu 2015. godine, prvi financijski planovi koji sadržajno moraju biti usklađeni s odredbama Pravilnika bit će oni izra-đeni za 2017. godinu.

Dakle, za financijske planove za 2016. godinu bit-no je da sadržavaju plan prihoda i rashoda, plan za-duživanja i otplata te da imaju i obrazloženje. Sadržaj navedenih dijelova financijskog plana za 2016. godi-nu utvrđuje svaka neprofitna organizacija proizvolj-no, dok je za iduće godine on propisan Pravilnikom.

3.1. PLAN PRIHODA I RASHODAPlan prihoda i rashoda pokazuje na što se sred-

stva tijekom godine planiraju utrošiti i na temelju čega se namjeravaju prikupiti. O razini na kojoj će planirati prihodi i rashodi za 2016. godinu odlučuje neprofitna organizacija. Fleksibilnost planova je po-trebna da bi se umanjila opasnost od neočekivanih događaja. Viša razina daje veću fleksibilnost u izvr-šavanju, ali zato manje informacija. Plan prihoda i rashoda za 2017. i naredne godine mora se izrađivati i donositi najmanje na razini skupine iz Računskog plana za neprofitne organizacije koji je objavljen kao sastavni dio Pravilnika o neprofitnom računovod-stvu i računskom planu (Nar. nov., br. 1/15.).

Prihodi iskazani na razini skupine iz Računskog plana:

31 – Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga32 – Prihodi od članarina i članskih doprinosa33 – Prihodi po posebnim propisima34 – Prihodi od imovine35 – Prihodi od donacija - naplaćeni36 – Ostali prihodi i37 – Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija.Rashodi iskazani na razini skupine iz Računskog

plana: 41 – Rashodi za radnike42 – Materijalni rashodi43 – Rashodi amortizacije44 – Financijski rashodi

45 – Donacije46 – Ostali rashodi i47 – Rashodi vezani uz financiranje povezanih

neprofitnih organizacija.To je minimalna razina na kojoj se moraju iska-

zati prihodi i rashodi, što znači da je poželjno da se financijski plan izrađuje i na detaljnijoj razini. On na detaljnijoj razini može sadržavati i obrazloženja prihoda i rashoda prilagođena jednostavnijem ra-zumijevanju tijela koja će donositi sam plan.

Planiranje prihoda i rashoda u financijskim pla-novima treba pratiti način iskazivanja prihoda i rashoda u računovodstvenim evidencijama koje su temelj za praćenje izvršenja financijskog plana. Pri-hodi i rashodi u planu prihoda i rashoda planiraju se u skladu s računovodstvenim načelom nastanka događaja (čl. 26. Zakona). Primjena načela nastanka događaja znači da se:

- recipročni prihodi (prihodi na temelju isporu-čenih dobara i usluga) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose, pod uvjetom da se mogu izmjeriti neovisno o naplati

- nerecipročni prihodi (prihodi po posebnim propisima, donacije, članarine, pomoći, dopri-nosi i ostali slični prihodi) priznaju u izvještaj-nom razdoblju na koje se odnose, pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) u izvještajnom razdoblju, a mogu se priznati u izvještajnom razdoblju ako su naplaćeni najkasnije do tre-nutka predočavanja financijskih izvještaja za isto razdoblje

- donacije povezane s izvršenjem ugovorenih programa (projekata i aktivnosti) priznaju kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode iz-vještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa (projekata i aktivnosti)

- donacije povezane s nefinancijskom imovinom koja se amortizira priznaju u bilanci kao odgo-đeni prihod uz priznavanje u prihode izvještaj-nog razdoblja na sustavnoj osnovi razmjerno troškovima upotrebe nefinancijske imovine u razdoblju korištenja

- rashodi priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju

- rashodi za utrošak kratkotrajne nefinancijske imovine priznaju u trenutku stvarnog utroška, odnosno prodaje i

- troškovi nabave dugotrajne imovine kapitali-ziraju, a u rashode priznaju tijekom korisnog vijeka upotrebe.

U financijskom planu neprofitne organizaci-je mora biti vidljiv planirani rezultat poslovanja za koji se očekuje da će ga neprofitna organizacija ostvariti na 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se donosi financijski plan.

Promjene u računovodstvu neprofitnih organi-zacija izazvane prelaskom s novčanog na načelo na-stanka događaja utjecale su u prošlosti i na izradu financijskih planova. Financijski plan koji uključuje isključivo plan prihoda i rashoda bez rezultata poslo-vanja ne pruža cjelovit financijski okvir za donošenje odluka o budućoj potrošnji i izvorima financiranja. Evidentno je da izvori financiranja poslovanja nisu isključivo prihodi tekuće godine, već i viškovi iz pret-


hodnih godina. S druge strane, neprofitne organiza-cije koje posluju s gubitkom trebaju kroz financijski plan pokazati korekcije pogrešnih odluka iz prošlosti iz kojih su manjkovi proizišli i iznaći načine za nji-hovo pokriće. Manjkovi se mogu pokriti ili na teret novih izvora financiranja, odnosno rasta prihoda ili smanjenjem ukupne rashodovne strane u visini na-stalih manjkova (kroz jednu ili više godina).

Neprofitne organizacije svjesne su potrebe uklju-čivanja rezultata u financijski plan, ali najčešće ne znaju na koji način tehnički to provesti. Rezultat o kojem govorimo je u računovodstvenim evidencija-ma iskazan na podskupini računa 522 Višak / ma-njak prihoda (primjer 1).

9 Primjer 1.

522 – Višak / manjak prihoda

5211 – Obračun prihoda i rashoda

200.000 150.000 (S0) 1.1.2015. 200.000 200.000 50.000 (S0) 31.12.2015.

Rezultat prethodne godine sučeljava se s rezultatom tekuće godine

Rezultat poslovanja (njegova procjena) koji se uključuje u financijski plan

Rezultat tekuće godine

Višak i manjak se u financijskom planu ne iskazu-je na računima razreda 3 i 4, već se u sam financijski plan uključuje bilančna pozicija 5221 Višak prihoda i 5222 Manjak prihoda. Činjenica je da je konačni re-zultat poslovanja poznat tek u veljači godine za koju se donosi financijski plan pa se zbog toga prilikom planiranja, tj. izrade financijskog plana, u obzir uzi-ma planirani rezultat poslovanja (procjena rezul-tata poslovanja). Rezultat poslovanja (50.000 kuna manjka iskazan u primjeru 1 sastoji se od prenese-nog manjka, odnosno viška iz prethodnih godina (150.000 kuna viška iskazanog u primjeru 1 i oče-kivanog manjka (200.000 kuna manjka iskazanog u primjeru 1, odnosno viška za godinu koja prethodi godini za koju se donosi financijski plan. Bitno je napomenuti kako preneseni manjkovi, odnosno viškovi iz prethodnih godina ne moraju biti nužno pokriveni, odnosno iskorišteni (utrošeni) u godini za koju se sastavlja financijski plan, što je i izrijekom utvrđeno u čl. 16. st. 1. Pravilnika.

Radi bolje ilustracije u nastavku dajemo primje-re mogućih načina uključivanja rezultata (viška ili manjka) u financijski plan neprofitne organizacije.

9 Primjer 2. Pokriće cjelokupnog prenesenog manjka

3 PRIHODI TEKUĆE GODINE 387.000

31 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga 90.00032 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 120.00034 Prihodi od imovine 2.00035 Prihodi od donacija 160.00036 Ostali prihodi 15.000 4 RASHODI TEKUĆE GODINE 337.000

41 Rashodi za radnike 172.00042 Materijalni rashodi 87.00043 Rashodi amortizacije 19.00044 Financijski rashodi 12.00045 Donacije 5.00046 Ostali rashodi 42.000

522 POKRIĆE MANJKA PRENESENOG IZ PRETHODNIH GODINA 50.000

Neprofitna organizacija koja procjenjuje da će godi-nu završiti s manjkom prihoda, u modelu financijskog plana na kraju iskaza plana rashoda uključuje i kate-goriju prenesenog manjka. Iskaz procjene prenesenog manjka iz prethodne godine u financijskom planu je obvezan, ali je na samoj neprofitnoj organizaciji da odluči hoće li taj manjak pokriti u tekućoj godini (u ci-jelosti ili djelomično) ili neće. U danom primjeru 2 pro-cijenjeni preneseni manjak od 50.000 kuna planira se u cijelosti pokriti u tekućoj godini, i to iz prihoda teku-će godine, dok je u primjeru 3 pokazano na koji način u financijski plan uključiti pokriće dijela manjka. Ma-njak se u financijskom planu ne iskazuje na računima rashoda razreda 4, već se u financijski plan uključuje bilančna pozicija 5222 Manjak prihoda.

9 Primjer 3. Pokriće dijela prenesenog manjka


31 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga 88.00032 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 110.00034 Prihodi od imovine 1.50035 Prihodi od donacija 145.00036 Ostali prihodi 12.500

4 RASHODI TEKUĆE GODINE 347.000


POKRIĆE DIJELA MANJKA PRENESENOG IZ PRETHODNIH GODINA 10.000

522 UKUPNO PRENESENI MANJAK IZ PRETHODNIH GODINA 50.000

1. Za pokriće u 2016. godini 10.000

2. Ostatak manjka za pokriće u narednim godinama 40.000

Već 17 godina kao vaša potpora u pronalaženju propisa!

Godišnja pretplata iznosi 380,00 + 19,00 PDV = 399,00 kn.

PREGLEDPROPISA


Ako neprofitna organizacija procjenjuje da će po-slovnu godinu završiti s viškom prihoda, taj rezultat iskazuje i u financijskom planu za sljedeću godinu. Međutim, na samoj je neprofitnoj organizaciji da od-luči hoće li se tim viškom koristiti (u cijelosti ili dje-lomično) ili neće. U danom primjeru 4 neprofitna je organizacija odlučila koristiti se cjelokupnom viškom prihoda iz prethodnih godina kao dodatnim izvorom financiranja u narednoj godini, za razliku od postu-panja u primjeru 5 u kojem neprofitna organizacija ne planira iskoristiti ukupno raspoloživ višak iz prethod-ne godine u sljedećoj godini jer kreće u projekt čija se realizacija proteže na dvije godine. Ipak, sastavni dio financijskog plana je i informacija o ukupno procije-njenim viškovima neprofitne organizacije.

9 Primjer 4. Korištenje cjelokupnoga prenesenog viška prihoda



522 KORIŠTENJE PRENESENOG VIŠKA PRIHODA 50.000



9 Primjer 5. Djelomično korištenje prenesenog viška prihoda



KORIŠTENJE PRENESENOG VIŠKA PRIHODA 10.000



OSTATAK OD PRENESENOG VIŠKA PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA

522 UKUPNO PRENESENI VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 50.000

1. Višak prihoda koji će se koristiti u 2016. godini 10.0002. Ostatak viška prihoda iz prethodnih godina 40.000

3.2. PLAN ZADUŽIVANJA I OTPLATASadržaj plana zaduživanja i otplata definiran je

člankom 14. Pravilnika. Prilikom izrade financij-skog plana u planu zaduživanja i otplata potrebno je navesti visinu planiranih:

- primitaka od dugoročnog zaduživanja na temelju primljenih kredita i zajmova, primitaka od proda-je vrijednosnih papira, dionica i udjela u glavnici, primitaka od povrata glavnice danih zajmova

- izdataka od danih dugoročnih zajmova, ula-ganja u vrijednosne papire, dionice i udjele u glavnici te otplata glavnice primljenih dugo-ročnih kredita i zajmova.

Plan zaduživanja i otplata mora sadržavati i naj-višu svotu do koje se neprofitna organizacija može jednokratno kratkoročno zadužiti, kao i najvišu svotu do koje neprofitna organizacija može jedno-kratno dati kratkoročne zajmove. Na taj se način najvišem tijelu neprofitne organizacije, najčešće je to skupština, daje veća kontrola nad raspolaganjem sredstvima neprofitne organizacije, a ujedno i mo-gućnost ograničavanja zaduživanja. To se u praksi, u velikom broju slučajeva, pokazalo kao potrebno, a uzimajući u obzir da se kroz plan prihoda i rashoda ne vide priljevi od zaduživanja, kao niti odljevi na temelju otplata prije primljenih zajmova i kredita.

9 Primjer 6. Plan zaduživanja i otplataNeprofitna organizacija planira u 2016. uzeti kre-

dit za nabavu prilagođenog vozila za invalide na rok od 7 godina. Cijena je takva vozila 75.000,00 kuna. U nastavku se daje pregled uvjeta zaduživanja i troška kreditiranja.

Valuta kredita kuna Traženi iznos kredita 75.000Rok otplate 7Troškovi uključeni u svotu kredita (DA / NE) DAOdobrena svota kredita 77.977Trošak naknade za obradu kreditnog zahtjeva 750Trošak premije osiguranja tražbine kredita 1.871Trošak upisa fiducije 356Efektivna kamatna stopa (EKS) 7,92 %Mjesečni anuitet 1.157Kamata za razdoblje otplate kredita 19.613Ukupna svota za plaćanje 97.590

Neprofitna organizacija neće se tijekom 2016. go-dine kratkoročno zaduživati, niti davati kratkoroč-ne zajmove.

9 Primjer 7. Plan zaduživanja i otplataNeprofitna organizacija otplaćuje gotovinski ne-

namjenski kredit uzet u 2014. godini za podmirivanje obveza prema XY na temelju izgubljenoga sudskog spora u svoti od 10.000,00 eura, uz efektivnu kamatnu stopu od 9,40 %. Mjesečni anuitet je 153 EUR-a.

Na razini 2016. godine potrebno je otplatiti 1.836 EUR-a (odnosno 13.994, 2 kuna po srednjem tečaju HNB-a na 19. studenog 2015.) kredita. Trošak ka-mate koja tereti 2016. godinu iskazan je u financij-skom planu.

Neprofitna organizacija može se kratkoročno zadužiti u 2016. godini isključivo za potrebe za pre-


mošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza, i to do jedno-kratne svote od 50.000,00 kuna.

Neprofitna organizacija neće tijekom 2016. godi-ne davati kratkoročne zajmove.

3.3. OBRAZLOŽENJEObrazloženje je obvezni element financijskog pla-

na propisan Zakonom. Financijski planovi za razdo-blje 1. siječnja do 31. prosinca 2016. moraju sadržava-ti, ali sadržaj takva obrazloženja mogu proizvoljno utvrditi. Obrazloženje koje slijedi sadržaj propisan Pravilnikom bit će obvezno primijeniti počevši od izrade financijskih planova za 2017. godinu pa nada-lje. Takvo obrazloženje mora imati sljedeći sadržaj:

- obrazloženja skupina prihoda i rashoda te- obrazloženja programa, aktivnosti i projekata

koji se planiraju provoditi u onoj godini za koju se donosi financijski plan.

U obrazloženju se navode i okolnosti te parame-tri koji su uzeti u obzir prilikom izračuna potrebnih sredstava za svaku od skupina prihoda i rashoda.

9 Primjer 8. Obrazloženje skupine prihodaU nastavku se daje primjer dobrog obrazloženja

za iskazni plan lučkih pristojbi koje su prihod lučkih uprava, a koji je preuzet iz Plana rada s uključenim financijskim planom Lučke uprave XY:

Prihodi od lučkih pristojbi planirani su u iznosu od xy kuna. To je smanjenje od x % u odnosu na n-1 go-dinu. Prihodi lučke uprave koji se generiraju iz lučkih pristojbi imaju za osnovicu izračuna BT kod brodova na kružnim putovanjima, broj ukrcanih putnika u li-nijskoj plovidbi i duljinu broda za kabotažna kružna putovanja i jahte. U svrhu usporedbe prometa slje-deća tabela prikazuje kretanje putnika za prethodne dvije godine s indeksima i projekcijom za godinu n za koju se izrađuje financijski plan.

Total LINIJA - (domaći + međunarodni) putnici

447.179 395.307 88 28 % 383.447

Total CRUISE - putnici 743.087 940.533 127 66 % 847.364

Total OSTALI - putnici 85.062 90.580 106 6 % 87.863

Total - putnici 1.275.328 1.426.420 112 1.318.674

DOMAĆI PROMET - VOZILADužobalna linija 2.125 1.878 88 9 % 1.822Suđurađ 4.332 5.717 132 29 % 5.545Total - domaći promet 6.457 7.595 118 38 % 7.367

MEĐUNARODNI PROMET - VOZILADubrovnik – Bari - Dubrovnik 13.940 12.412 89 62 % 12.039

Total – vozila 20.397 20.007 98 19.406

9 Kretanje putnika godina n-2 i n-1 s projekcijama za go-dinu n

RELACIJA godinan-2

godinan-1 indeks

udjeli n-1 godine u

totalu

plan za godinu n

DOMAĆI PROMET - PUTNICIDuž obalna linija 20.292 18.033 89 1 % 17.492Elafiti i Suđurađ 223.475 221.095 99 15 % 214.462Mljet 74.362 68.038 91 5 % 65.997Izleti – agencije 41.136 33.191 81 2 % 34.954Izleti – jedrenjaci 40.976 54.220 132 4 % 49.581Marina 3.018 3.169 105 0 % 3.327Total - domaći promet 403.259 397.746 99 28 % 385.813

MEĐUNARODNI PROMET - PUTNICIKRUŽNA PUTOVANJATotal - kružna putovanja 743.087 940.533 127 66 % 847.364

LINIJEDubrovnik – Bari Dubrovnik 129.050 88.141 68 6 % 85.496

Total - međunarodni promet

872.137 1.028.674 118 72 % 932.860

9 Primjer 9. Obrazloženje skupine prihoda 32 Prihod od članarina i članskih doprinosaU 2016. godini planiran je prihod od članarina

u svoti od 400.400 kuna. On je nešto viši od razine ostvarenog prihoda od članarina iz 2015. godine.

Odlukom o visini godišnje članarine uređuju se visina, svota i način plaćanja članarine redovitih članova Udruge i razlozi zbog kojih se člana Udru-ge može privremeno ili trajno osloboditi od dužno-sti plaćanja članarine. Odluka se donosi na temelju odredaba Statuta. Odluka za 2016. godinu istovjetna je Odluci za 2015. godinu. Prema istoj članarina fi-zičkih osoba članova Udruge godišnje iznosi 800,00 kuna, pravnih osoba - obrta članova Udruge 2.800 kuna i pravnih osoba - tvrtki 3.600 kuna

Članovi Udruge

Visina članarine

(u kunama)

Broj članova u 2015.

Ukupno ostvaren prihod u

2015.

Procjena broja

članova za 2016.

Procjena prihoda za 2016.

fizičke osobe 800 123 98.400 120 96.000

pravne osobe - obrti

2.800 51 142.800 65 182.000

pravne osobe - tvrtke

3.600 43 154.800 34 122.400

UKUPNO 217 396.000 219 400.400

Procjena broja članova za 2016. godinu na-pravljana je na temelju nazočnosti članova ra-dionicama koje je organizirala Udruga u 2015. godini, ali i već pristiglih zahtjeva za članstvom u 2016. godini.

U dijelu Obrazloženja pojedinih skupina ras-hoda daju se obrazloženja skupina rashoda. Posebnu je pozornost potrebno posvetiti obra-zloženju rashoda sa značajnim udjelom u uku-pnom prijedlogu financijskog plana.

Primjerice, kada je riječ o skupini 41 Rashodi za radnike, potrebno je navesti parametre koji su uzeti u obzir kod izračunavanja sredstava potreb-nih za rashode radnika u neprofitnoj organizaci-ji. Uobičajeni parametri su broj radnika, njihova


stručna sprema, elementi koji su temelj za izračun pla-će radnika za svaku kategoriju / stručnu spremu i sl.

9 Primjer 10. Obrazloženje skupine rashoda 41 Rashodi za radnikeU 2016. godini planirani su niži rashodi za radni-

ke u odnosu na plan 2015. godine jer je jedan od 17 radnika najavio odlazak iz neprofitne organizacije u veljači 2016. godine. Razrada plana rashoda za rad-nike daje se tablicom u nastavku.

VRSTA RASHODA PLAN 2015.

PLAN 2016.

41 Rashodi za radnike 045 2.093.032 2.206.674

411 Plaće 046 1.759.197 1.876.477

4111 Plaće za redovan rad 047 1.759.197 1.876.477

412 Ostali rashodi za radnike 051 16.000

413 Doprinosi na plaće 052 333.834 314.197

4131 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 053 300.120 282.466

4132 Doprinosi za zapošljavanje 054 33.714 31.731

9 Primjer 11. Obrazloženje skupine rashoda 42 Materijalni rashodiMaterijalni rashodi za 2016. godinu planirani su u

svoti od 1.476.733 kuna što je za 104.869 kuna manje od plana materijalnih rashoda za 2015. godinu. Kao što se vidi iz tablice u nastavku, u 2016. godini provest će se racionalizacija na svim troškovima (zbog sma-njenih prihoda od donacija), izuzevši na službenim putovanjima, računalnim uslugama i ostalim uslu-gama. Na službenim putovanjima i ostalim usluga-ma planirano je 32,7 % povećanje u odnosu na 2015. godinu zbog nastavka provedbe projekta „Mi u vre-menu i prostoru“. Pod ostalim uslugama podrazumi-jevaju se ponajprije grafičke i tiskarske usluge.

42 Materijalni rashodi 057 1.581.602 1.476.733421 Naknade troškova radnicima 058 97.630 99.9044211 Službena putovanja 059 51.002 83.184

4212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 060 45.728 9.360

4213 Stručno usavršavanje radnika 061 900 7.360

424 Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa 072 140.268 66.441

4241 Naknade za obavljanje aktivnosti 073

4242 Naknade troškova službenih putovanja 074 140.268 66.441

4243 Naknade ostalih troškova 075 4244 Ostale naknade 076 425 Rashodi za usluge 077 1.048.892 1.149.002

4251 Usluge telefona, pošte i prijevoza 078 231.280 214.593

4252 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 079 10.827 5.478

4253 Usluge promidžbe i informiranja 080

4254 Komunalne usluge 081 16.630 15.0734255 Zakupnine i najamnine 082 54.965 53.107

4256 Zdravstvene i veterinarske usluge 083

4257 Intelektualne i osobne usluge 084 314.371 245.487

4258 Računalne usluge 085 58.634 134.4124259 Ostale usluge 086 362.185 480.852

426 Rashodi za materijal i energiju 087 100.623 97.120

4261 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 088 50.904 60.370

4262 Materijal i sirovine 089 4263 Energija 090 49.719 36.7504264 Sitan inventar i auto gume 091

429 Ostali nespomenuti materijalni rashodi 092 194.189 64.266

4291 Premije osiguranja 093 4292 Reprezentacija 094 191.460 50.7654293 Članarine 095 708 1.2764294 Kotizacije 096 1.119 500

4295 Ostali nespomenuti materijalni rashodi 097 902 11.725

9 Napomena: Obrazloženje ne treba sadržavati račune iz Računskog plana.Ipak, niti jedan plan nije sam sebi svrhom. On

mora pridonositi postizanju ciljeva neprofitne orga-nizacije koji su vidljivi kroz programe, aktivnosti i projekte koji se provode. Stoga je bitno kroz finan-cijski plan prezentirati i čime će se organizacija ba-viti tijekom godine, odnosno koliko to košta. Dakle, obrazloženje programa, aktivnosti i projekata mora sadržavati poveznicu s godišnjim programom rada i potrebnim sredstvima za njihovu provedbu. Ako neprofitna organizacija ima više organizacijskih djelova (podružnica), u obrazloženju treba pokazati koji će se programi provoditi u kojim organizacij-skim dijelovima (relevantno za veće neprofitne or-ganizacije), koliko se sredstava namjerava uložiti u svaki od programa te koji su im izvori financiranja.

Godišnji program rada osnova je za izradu finan-cijskog plana. Godišnji program rada trebao bi sa-državati:

1. UVOD (u kojem se osvrće na osnovne zadaće neprofitne organizacije, ali koji predstavlja i pove-znicu s programom rada za prethodnu godinu)

2. OSNOVNE CILJEVE NEPROFITNE ORGANIZA-CIJE U 20XX. GODINI

3. AKTIVNOSTI I RAZVOJNE PROJEKTE U 20XX. GODINI KOJI SE PROVODE RADI REALIZACIJE PO-STAVLJENIH CILJEVA

4. RESURSE POTREBNE ZA OSTVARIVANJE PLA-NIRANIH CILJEVA (ljudske i financijske).

Prikaz osnovnih aktivnosti neprofitne organiza-cija može biti vrlo jednostavan, kao što je prikazano u nastavku:

SiječanjProvedba projekta za rekreaciju osoba s invalidnošću „Vjež-bajmo zajedno“.

VeljačaProvedba kreativnih radionica „U zdravom tijelu – zdrav duh“ u Splitu.Sjednica Upravnog odbora.

OžujakKreativna radionica na temu „Ususret Uskrsu“.Sudjelovanje na Međunarodnom sajmu zaštitnih radionica u Nürnbergu koji se održava od 14. do 17. ožujka.Nastavak rada na organizaciji 9. Međunarodnog stručnog skupa u Rijeci.


TravanjKreativne radionice. „U zdravom tijelu – zdrav duh“ u Zagre-bu.Pripreme Stručnog skupa u Zadru.

SvibanjSastanak Upravnog odbora.Domaćin na 9. tradicionalnom Međunarodnom stručnom skupu, koji se održava 16. i 17. svibnja u Rijeci.

LipanjTradicionalna akcija „Likovna kolonija“, čiji je nositelj ustano-va „Ljepota izražavanja“.Sportske aktivnost u suradnji s udrugom „Liebe“ iz Beča.

RujanSastanak Upravnog odbora. Sudjelovanje sportaša na tradicionalnom „Lebenshilfe-Spor-tfestu“ u Berlinu.Konkretna suradnja s inozemnim partnerima.

ListopadIzložba najboljih radova polaznika Likovnog ateljea „Art-vo-lim“ u prostorijama galerije „Mjesec“ u Zagrebu.Jesenska radionica – Work-shop – na temu profesionalne re-habilitacije i zapošljavanja osoba s invalidnošću.Studijsko putovanje članica Udruge.

StudeniTematska kreativna radionica „Ususret Božiću“Sjednica Upravnog odbora.

Prosinac„Božićni turnir“ - sportsko natjecanje osoba s invalidnošću u stolnom tenisu, malom nogometu i pikadu, koji je predviđen kao međunarodno natjecanje.Izložba radova „Art-volim“ u povodu Međunarodnog dana osoba s invalidnošću.

U dijelu obrazloženja programa, aktivnosti i proje-kata financijskog plana potrebno je napraviti pove-znicu godišnjeg programa rada i potrebnih sredstava za njegovu provedbu. To znači da je potrebno elabo-rirati troškove, ali i potencijalne prihode u provedbi najznačajnih aktivnosti neprofitne organizacije, a konkretno, na našem primjeru, potrebno je iznijeti posebice troškove, ali i prihode koje će donijeti: uloga domaćina koju naša neprofitna organi-

zacija ima u organizaciji 9. Međunarodnoga stručnog skupa koji će se održati 16. i 17. svibnja u Rijeci

organizacija kreativnih radionica i turnira· realizacija projekta za rekreaciju osoba s inva-

lidnošću.

3.4. PLAN NOVČANIH TIJEKOVAUz navedene obvezne dijelove, financijski plan

može (dakle, nije obveza) sadržavati i plan novčanih tijekova. Primitci i izdatci (priljevi i odljevi) u planu novčanih tijekova planiraju se u skladu s novčanim računovodstvenim načelom (načelom blagajne), što znači da se planiraju na temelju planirane svote uplata i predviđenih isplata, uključujući i obračun-ska plaćanja.

Kroz primjere dane u nastavku nastojat će se ilu-strirati potreba izrade navedenog plana. Trošak nabave dugotrajne imovine ne evi-

dentira se u cijelosti na rashodima u trenutku stjecanja (kao u prijašnjem sustavu na računu 472 Redoviti izdaci nematerijalne i materijalne imovine), već se iskazuje na rashodima tijekom korisnog vijeka uporabe imovine. Dakle, u fi-

nancijskom planu nabava nefinancijske imo-vine bit će iskazana u visini troška amortiza-cije za tu godinu, a u okviru skupine računa 43 Amortizacija. Ipak, za planiranje likvidnosti i donošenja odluke o nabavi dugotrajne imovi-ne potrebna je informacija, ne o visini troška amortizacije nego o ukupnim odljevima – iz-datcima proizišlih iz same nabave.

U financijskom se planu ne iskazuje prihod za primljeni kredit ili zajam, niti rashod u visini otplata ili danih zajmova, a podatci o primitci-ma i izdatcima po osnovi zaduživanja bitan su element za planiranja likvidnosti i donošenje strateških odluka.

Iz navedenih primjera razvidno je da financijski plan ne osigurava praćenje ukupnih novčanih pri-ljeva i odljeva na razini organizacije i stoga je pre-poruka neprofitnim organizacijama da uz navedene osnovne dijelove financijskog plana, izrađuju i plan novčanih tijekova čiji se izgled daje u nastavku.

PLAN NOVČANIH TIJEKOVA ZA 20XX GODINUPOSLOVNE AKTIVNOSTI U 20XX.Novčani primitci (od prodaje roba i usluga, kama-

ta, primljenih donacija, doprinosa, članarina, po-vrata poreza itd.)

Novčani izdatci (plaće, naknade, nabava materi-jala, sirovina, robe, energije, usluga, dane donacije, članarine, kamate itd.)

A. NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTIINVESTICIJSKE AKTIVNOSTI U 20XX.Novčani primitci (od prodaje dugotrajne imovine

i vrijednosnih papira itd.)Novčani izdatci (nabava / ulaganje u dugotrajnu

imovinu, vrijednosne papire, plasmani itd.)B. NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIV-

NOSTIFINANCIJSKE AKTIVNOSTI U 20XX.Novčani primitci (primljeni krediti, zajmovi itd.)Novčani izdatci (povrat kredita, zajmova itd.)C. NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIV-

NOSTI(A+B+C) ČISTI NOVČANI TIJEK

4. PRERASPODJELE TE IZMJENE I DOPUNE RAČUNSKOG PLANA

Preraspodjelom sredstava na stavkama financij-skog plana mijenjaju se svote na stavkama rashoda usvojenoga financijskog plana na način da se odre-đene stavke rashoda smanjuju, a druge povećavaju u istoj svoti. Razinu preraspodjele, tj. postotak do ko-jega se sredstva mogu preraspodijeliti po pojedinoj stavci, utvrđuje najviše tijelo neprofitne organizaci-je, odnosno tijelo koje je na temelju statuta neprofit-ne organizacije ovlašteno za donošenje financijskog plana. Preraspodjele će izvršiti zakonski zastupnik, i to na način koji je dopustilo najviše tijelo nepro-fitne organizacije, odnosno tijelo koje je na temelju statuta neprofitne organizacije ovlašteno za dono-šenje financijskog plana.

Ako preraspodjela nije dovoljna ili je sredstva po stavkama potrebno preraspodijeliti u višoj svoti, ti-jekom godine moguće je donositi izmjene i dopune financijskog plana. Izmjene i dopune financijskog plana donosi tijelo koje je donijelo i sam financijski


UDK 336.12/617.2Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.

Sustav financijskog upravljanja i kontrola u neprofitnim organizacijama

Od početka 2015. novim uređenjem poslovanja neprofitnih organizacija uvedena je obveza sa-

moprocjene za sve one koje obvezno vode dvostavno knjigovodstvo. Ona se provodi popunjavanjem upitni-ka koji je sastavni dio posebnog propisa koji će se mora-ti popuniti za 2015., potpisat će je zakonski zastupnik i neće se predavati.

stupanja na Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14.; u daljnjem tekstu: Zakon) uočena potre-ba za uspostavljanjem zakonodavnog okvira kojim bi se propisao sustav dobrog financijskog upravlja-nja i kontrola, ne samo u dijelu računovodstva, već i planiranja i programiranja, izrade financijskih pla-nova i njihovog izvršavanja te izvještavanja.

Ta se potreba intenzivirala članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji u kojoj su se za neprofit-ne organizacije otvorile mogućnosti korištenja sred-stava iz fondova Europske unije. Obzirom na obveze koje se moraju ispuniti prije i tijekom korištena sred-stava iz fondova Europske unije, od potencijalnih korisnika sredstava zahtijeva se izgrađen i transpa-rentan sustav financijskog upravljanja i kontrola.

2. OBVEZNICI SAMOPROCJENE UČINKOVITOG I DJELOTVORNOG FUNKCIONIRANJA SUSTAVA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA

Zakonom obvezuje se neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo na provođenje sa-moprocjene učinkovitog i djelotvornog funkcioni-ranja sustava financijskog upravljanja i kontrola. Iznimka su neprofitne organizacije koje vode dvoj-no knjigovodstvo iako udovoljavaju uvjetima za vo-đenje jednostavnog knjigovodstva, ali nisu donijele odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i pri-mjeni novčanog računovodstvenog načela.

Pravilnikom o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 119/15.) koji je donesen na temelju Zakona detaljnije se utvrđuje način provođenja samoprocjene funkcioniranja su-stava financijskog upravljanja i kontrola neprofitne organizacije. Samoprocjena se provodi na cjeloku-pnoj djelatnosti neprofitne organizacije, uključujući i gospodarsku djelatnost.

1. UVODFinancijsko upravljanje i kontrola može se defini-

rati kao sustav kojim su financijski aspekti poslova-nja neprofitne organizacije usmjereni i kontrolirani tako da podupiru realizaciju ciljeva te organizacije. Adekvatni sustavi financijskog upravljanja i kontro-la uspostavljeni su onda kada upravljačka struktu-ra planira i organizira djelovanje tj. poslovanje na način koji osigurava da se s jedne strane osigurava realizacija svih ciljeva neprofitne organizacije. S druge strane, potrebno je sredstva koja za rad ne-profitne organizacije daju njeni članovi, ali i sva druga sredstva trošiti pravilno, etično, ekonomično, učinkovito i djelotvorno. Dakle, financijsko uprav-ljanje i kontrole odnosi se na upravljačku odgovor-nost u planiranju, programiranju, izradi financij-skih planova i njihovoj realizaciji, računovodstvu i izvješćivanju, kako bi se postigli postavljeni ciljevi i osigurala zaštita resursa od gubitaka, neadekvat-nog korištenja i prijevara. Financijsko upravljanje i kontrole obuhvaćaju sve aspekte vezane uz prihode/primitke, rashode/izdatke, imovinu i obveze.

Poslovanje neprofitne organizacije treba se te-meljiti na načelu javnosti i transparentnosti te na-čelu dobrog financijskog upravljanja i kontrola. Rano uspostavljeno dobro financijsko upravljanje usmjerava razvoj neprofitne organizacije kroz go-dine, pružajući podršku organizacijskoj stabilnosti i uravnoteženom donošenju odluka. Stoga je i prije

plan, i to po istoj proceduri. Izmjene i dopune finan-cijskog plana obvezno se provode u slučaju znatnih odstupanja nastalih prihoda i rashoda u odnosu na planirane, a posebice kod: nastanka novih obveza za čije podmirenje

sredstva nisu osigurana smanjenja prihoda uz čije je ostvarenje vezano

podmirenje već nastalih obveza.To je, primjerice, slučaj sudske presude u kojoj se

neprofitnu organizaciju obvezuje na plaćanje znat-nih troškova postupka, a sredstva nisu niti planira-na, a niti osigurana.

Neprofitna organizacija sama u svom statutu ili drugim općim aktima definira što se za nju smatra značajnim odstupanjem.

Izmjene i dopune financijskog plana nije potrebno provoditi za manje planirane ili neplanirane obveze za rashode koji se financiraju iz osiguranih sredstava. To konkretno znači da ako neprofitna organizacija nije planirala sredstva donacija iz državnog proraču-na, a ostvarila ih je, može ih i trošiti bez provedenih izmjena i dopuna financijskog plana. Ili, primjerice, situacija u kojoj je neprofitna organizacija planirala određenu svotu sredstava od članarina, ali je ostva-rila puno viši te ih može iskoristiti bez provedenih izmjena i dopuna financijskog plana. Međutim, pre-poruka je za opisane situacije, a s obzirom na to da najviše tijelo mora donijeti financijski plan za iduću godinu do 31. prosinca, na istoj sjednici predložiti i iz-mjene i dopune financijskog plana za tekuću godinu.


Kao što je prethodno istaknuto, samoprocjenu po odredbama Pravilnika primjenjuju isključivo neprofitne organizacija koje su obveznice vo-đenja dvojnog knjigovodstva (uz gore navedenu iznimku utvrđenu Zakonom).

Međutim, ako je takvim neprofitnim organizacija-ma osnivač Republika Hrvatska i jedna ili više jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a utvrđene su u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti, nisu obvezne temeljem Zakona i Pra-vilnika ponovo raditi samoprocjenu. Takve nepro-fitne organizacije provode samoprocjenu funkcio-niranja sustava financijskog upravljanja i kontrola davanjem Izjave o fiskalnoj odgovornosti u skladu sa odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti1 i pod-zakonskih propisa koji su doneseni na temelju njega.

Propisanu metodologiju samoprocjene ne pri-mjenjuju niti političke stranke, ni vjerske zajednice.

3. NAČIN PROVOĐENJA SAMOPROCJENESamoprocjena učinkovitosti i djelotvornosti

funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola se provodi popunjavanjem Upitnika o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola. Upitnik je dan u prilogu Pravilnika i njegov je sastavni dio. Kroz pitanja iz Upitnika za-konski zastupnik bi trebao dobiti sliku i objektivno procijeniti kvalitetu uspostavljenog sustava finan-cijskog upravljanja i kontrola. Cilj samoprocjene je i potvrda da se sredstva kojima raspolaže neprofitna organizacija koriste zakonito, namjenski i svrhovi-to te da sustav financijskog upravljanja i kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno. Upitnik sa-država pitanja iz područja planiranja, izvršavanja, računovodstva i izvještavanja. Uz to, Upitnikom se posredno od neprofitnih organizacija zahtijeva postojanje određenih procedura financijskog po-slovanja (pitanja od br. 20.-26.): Propisana je procedura za nabavu roba, radova

i usluga Postoji pisana procedura u kojoj su utvrđeni

svi postupci, odgovorne osobe i kontrole koje je potrebno provesti od zaprimanja robe/izvođe-nja radova/izvršenja usluga, zaprimanja raču-na do plaćanja

Internim aktima utvrđeni su kriteriji za plaća-nje predujmom

Postoji posebna pisana odluka o prijenosu ovla-sti i odgovornosti za davanje naloga za plaćanje na osobe različite od zakonskog zastupnika

Preuzimanje višegodišnjih ugovornih obveza koje imaju financijski učinak utvrđeno je statu-tom ili drugim općim aktom

Ako se raspoloživa novčana sredstva koriste za ulaganje u vrijednosne papire i druge oblike fi-nancijske imovine, statutom ili drugim općim aktima predviđeno je takvo postupanje

Statutom ili drugim općim aktima su zakon-skom zastupniku utvrđena ograničenja za ras-polaganja imovinom

1 Nar. nov., br. 139/10. i 19/14.

Postojanje navedenih procedura nije utvrđeno kao obveza niti jednim zakonskim i podzakonskim aktom, ali njihovo postojanje ukazuju da je sustav financijskog upravljanja i kontrola dobro uspostav-ljen te da se poštuju zahtjevi koji proizlaze iz načela dobrog financijskog upravljanja. Tako su primjerice i do sada učestalo neprofitne organizacije u svojim statutima propisivale ograničenja zakonskom za-stupniku za raspologanje imovinom, iako ta obveza nigdje nije bila izričito propisana.

Ako je neprofitna organizacija u godini za koju se provodi samoprocjena ostvarila prihode u iznosu 3.000.000,00 kuna ili višem iznosu i ako, prilikom samoprocjene tj. odgovaranja na pita-nja iz Upitnika na sva pitanja iz Upitnika nije dala potvrdan odgovor, njezin zakonski zastupnik ima obvezu sastavljanja akcijskog plana za poboljšanje sustava financijskog upravljanja i kontrola. Forma akcijskog plana nije propisana Pravilnikom. Ne-profitne organizacije akcijski plan sastavljaju pre-ma svojim potrebama, ali je bitno u takvom akcij-skom planu navesti:

1. pitanja na koja je dan negativan ili djelomično potvrdan odgovor

2. aktivnosti koje će se poduzeti kako bi se sustav financijskog upravljanja i kontrola poboljšao, a čija će provedba i primjena dovesti do otkla-njanja manjkavosti koje su utjecale na davanje negativnog ili djelomično potvrdnog odgovora

3. podaci o osobama koje će biti zadužene i odgo-vorne za poduzimanje tih aktivnosti.

Primjerice neprofitna organizacija negativ-no je odgovorila na pitanje br. 30 Kod predaje financijskih izvještaja poštivali su se rokovi i na-čin predaje utvrđeni Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organi-zacija i na temelju njega donesenim propisima. Neprofitna organizacija iako obveznica vođenja dvojnog knjigovodstva nije tijekom 2015. godi-ne podnosila financijske izvještaje Financijskoj agenciji sukladno odredbama Zakona i Pravilni-ka o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 31/15), već je sastavila i predala polugodišnji i go-dišnji financijski izvještaj.

Aktivnosti koje će poduzeti u 2016. godini: sastavit će Skraćeni izvještaj o prihodima i

rashodima za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2016. na Obrascu: S-PR-RAS-NPF i predati ga Financijskoj agenciji do 20. trav-nja 2016.

sastavit će Skraćeni izvještaj o prihodima i ras-hodima za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2016. na Obrascu: S-PR-RAS-NPF i predati ga Financijskoj agenciji do 20. listopada 2016.

Odgovorna osoba za navedene aktivnosti jest Jure Jurić, voditelj računovodstva.

Važno je napomenuti da manji broj negativnih i djelomično potvrdnih odgovora u Upitniku u odno-su na prethodnu godinu ukazuje na poboljšanje su-stava financijskog upravljanja i kontrola neprofitne organizacije.


4. ROK IZRADE I DOSTAVA UPITNIKA Što se tiče roka provedbe samoprocjene za odre-

đenu poslovnu godinu, Upitnik je potrebno popu-niti, odnosno samoprocjenu je potrebno provesti najkasnije u roku od 30 dana od roka predviđenog za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja za tu poslovnu godinu. Do toga je roka potrebno izraditi i akcijski plan ako su u Upitniku dani ne-gativni ili djelomično potvrdni odgovori. Samo-procjenu učinkovitosti i djelotvornosti funkcioni-ranja sustava financijskog upravljanja i kontrola zakonski zastupnici obvezni su provoditi za svaku poslovnu godinu.

Upitnik i akcijski plan sastavljaju se isključivo za potrebe neprofitne organizacije, dakle njezi-nih članova koji na taj način dobivaju informaciju o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola.

Stoga, zakonski zastupnik o provedenoj samopro-cjeni izvještava najviše tijelo neprofitne organizaci-je, odnosno tijelo koje je temeljem statuta neprofitne organizacije za to ovlašteno. To tijelo prima na zna-nje da je ispunjena zakonska obveza provedbe go-dišnje samoprocjene sustava.

Upitnike nije potrebno dostavljati Ministarstvu financija, već ostaju kod neprofitne organizacije koja ih je dužna čuvati najmanje sedam godina od završetka godine na koju se Upitnik odnosi.

Iznimka su slučajevi kada tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, odnosno drugo tijela javne vlasti koje je nepro-fitnoj organizaciji doznačio sredstva iz proračuna zatraži dokaz o provedenoj samoprocjeni. U takvim situacijama neprofitna organizacija je obvezna do-staviti traženu dokumentaciju. Međutim, ako je to zatraži primjerice jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave ili ministarstvo, a od njih nije ostvarila sredstva iz proračuna, neprofitna organi-zacija nije obvezna dostaviti Upitnik, odnosno do-kaze o provedenoj samoprocjeni.

U skladu sa čl. 28. Pravilnika, samoprocjenu će po prvi puta biti potrebno provesti za 2015. godinu. Upitnik kao ključni instrument samoprocjene je ob-vezno popuniti najkasnije u roku od 30 dana od roka predviđenog za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja za 2015. godinu, dakle za 2015. godinu do 30. ožujka 2016. U slučaju postojanja negativnih i djelomično potvrdnih odgovora u Upitniku, sastav-lja se i akcijski plan u istom roku kao i Upitnik, dakle za 2015. godinu do 30. ožujka 2016.


UDK 657Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

Godišnji popis (inventura) kod neprofitnih organizacija

Propisana je obveza popisa imovine i obveza i kod osoba koje primjenjuju neprofitno računovodstvo.

One moraju na kraju poslovne godine obvezno uskladiti knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem koje se utvr-đuje popisom (inventurom).

Popis imovine i obveza omogućuje i kontrolu pravil-nosti rada i rukovanja svih onih kojima je imovina povje-rena na čuvanje i rukovanje.

Neprofitne organizacije koje obavljaju knjižni-čarsku i bibliotečnu djelatnost izuzete su od obve-ze godišnjeg popisa svake godine. Te su neprofitne pravne osobe obvezne obaviti popis u roku koji nije dulji od tri godine.

Zakonom su dane obveze i ovlasti zakonskog za-stupnika i povjerenstva za popis koji on imenuje.

Iako Zakon ne određuje u kom se roku popis mora obaviti, već je to dano u nadležnost zakonskog zastu-pnika, mora se uvažavati rok u kojem se moraju sasta-viti financijski izvještaji za poslovnu godinu. Oni se moraju sastaviti i predati u roku od 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja. Za 2015. to je 29. veljače 2016.

Popis kao mjera provjere i usklađenja stvar-nog i knjigovodstvenog stanja od velike je koristi i važnosti i za same neprofitne organizacije jer se upravo na taj način, između ostalog, osigurava vjerodostojnost financijskih izvještaja.

2. PREDMET POPISAPredmet obveznog popisa neprofitnih pravnih

osoba su njezina imovina i obveze koje se knjigo-vodstveno evidentiraju ukupno na sljedećim skupi-nama računa:

SkupinaNaziv

IMOVINA

01 – Neproizvedena dugotrajna imovina (Materijalna imovina – prirodna bogatstva, Nematerijalna imovina)

02 – Proizvedena dugotrajna imovina (Građevinski objekti, Postrojenja i oprema, Prijevozna sredstva, Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti, Višegodišnji nasadi i osnovno stado, Nematerijalna proizvedena imovina)

03 – Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti 04 – Sitan inventar (Zalihe sitnog inventara, Sitan

inventar u uporabi)05 – Nefinancijska imovina u pripremi (Građevinski

objekti u pripremi, Postrojenja i oprema u pripremi, Prijevozna sredstva u pripremi, Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi, Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi, Ostala nefinancijska imovina u pripremi)

06 – Proizvedena kratkotrajna imovina u pripremi (Zalihe za obavljanje djelatnosti, Proizvodnja i proizvodi, Roba za daljnju prodaju)

11 – Novac u banci i blagajni (Novac u banci, Izdvojena novčana sredstava, Novac u blagajni, Vrijednosnice u blagajni)

12 – Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo (Depoziti u bankama i ostalim financijskim institucijama, Jamčevni polozi, Potraživanja od zaposlenih, Potraživanja za više plaćene poreze i doprinose, Ostala potraživanja)

1. INVENTURA – POPIS IMOVINE I OBVEZANa temelju odredaba čl. 19. do 21. Zakona o finan-

cijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih or-ganizacija (Nar. nov., br. 121/14., dalje: Zakon) utvr-đena je obveza i osnove provedbe popisa imovine i obveza koje moraju primjenjivati one organizacije koje svoje poslovne događaje iskazuju u neprofitnom računovodstvu (dalje: neprofitne organizacije).

Neprofitne organizacije moraju popisati imovinu i obveze ne samo na kraju svake poslovne godine nego i u nekim drugim okolnostima. U ovom članku se obrađuje popis imovine i obveza bez obzira ne te-melju čega je morao biti proveden.

Redoviti godišnji popis imovine i obveza za ne-profitne osobe predstavlja potrebu ne samo zbog zakonske obveze nego i zbog tijela neprofitne orga-nizacije koje upravljaju i provode nadzor nad radom neprofitne organizacije jer svođenje poslovnih knji-ga na stvarno stanje je jedan od pouzdanih pokaza-telja djelovanja neprofitne organizacije. Osim toga, popis imovine i obveza omogućuje i kontrolu pravil-nosti rada i rukovanja svih onih kojima je imovina povjerena na čuvanje i rukovanje.

Za neprofitne pravne osobe koje svoje poslovne događaje iskazuju u knjigovodstvenom sustavu jednostavnog knjigovodstva Zakonom nije isklju-čena obveza popisa imovine i obveza. Smatramo da je ona obvezna za svu imovinu za koje se vode poslovne knjige u sustavu jednostavnog knjigovod-stva: novac i dugotrajna nefinancijska imovina.

Smatramo da bi bilo primjereno da i one obave popis sve imovine i obveza koju popisuju i one ne-profitne organizacije koje vode dvostavno knjigovod-stvo bez obzira na to što s njima ne mogu usporediti knjigovodstvene podatke jer one u vrijeme godišnjeg popisa imovine i obveza ne mogu znati hoće li za sljedeće obračunsko razdoblje voditi jednostavno ili dvostavno knjigovodstvo. Ako će voditi dvostavno knjigovodstvo, tada je popis imovine i obveza sigu-ran pokazatelj imovine i obveza kojima treba otvoriti poslovne knjige dvostavnog knjigovodstva.

Podatci o popisu unose se pojedinačno u natu-ralnim, odnosno novčanim pokazateljima u popi-sne liste.


SkupinaNaziv

IMOVINA

13 – Zajmovi (Zajmovi građanima i kućanstvima, Zajmovi poduzetnicima, Zajmovi ostalim subjektima)

14 – Vrijednosni papiri (Čekovi, Komercijalni i blagajnički zapisi, Mjenice, Obveznice, Opcije i drugi financijski derivati, Ostali vrijednosni papiri)

15 – Dionice i udjeli u glavnici (Dionice i udjeli u glavnici banaka i ostalih financijskih institucija, Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava)

16 – Potraživanja za prihode (Potraživanja od kupaca, Potraživanja za članarine i članske doprinose, Potraživanja za prihode po posebnim propisima, Potraživanja za prihode od imovine, Ostala nespomenuta potraživanja)

24 – Obveze za rashode (Obveze za zaposlene, Obveze za materijalne rashode, Obveze za financijske rashode, Obveze za prikupljena sredstva pomoći, Obveze za kazne i naknade šteta, Ostale obveze)

25 – Obveze za vrijednosne papire (Obveze za čekove, Obveze za mjenice)

26 – Obveze za kredite i zajmove (Obveze za kredite banaka i ostalih kreditora, Obveze za robne i ostale zajmove)

Prema našem mišljenju, popisom treba obuhva-titi i popisati izvanbilančne zapise jer je u izvanbi-lančne zapise također uključena imovina i obveze. Osim toga, imovina koja je evidentirana u pomoć-nim knjigama i u financijskom knjigovodstvu (glav-noj knjizi) također treba biti obuhvaćena popisom.

Nebitno je pritom ima li ta imovina knjigovod-stvenu vrijednost jer se imovina bilančno prati sve dok se ne otuđi.

3. OSNIVANJE I ZADATCI POPISNOG POVJERENSTVAZakonski predstavnik neprofitne pravne osobe

obvezan je osnovati povjerenstvo za popis. Zakon nije uredio način osnivanja povjerenstva za popis već je samo odredio da se način njegova osnivanja mora urediti statutom ili drugim najvišim općim aktom neprofitne organizacije.

Prema našem mišljenju, zakonski predstavnik pi-smenom odlukom provodi osnivanje povjerenstva za popis. S obzirom na to da se podatci u poslovne knjige unose na temelju vjerodostojne dokumentacije, na taj se način osigurava i vjerodostojna dokumentacija.

Prirodno je da je uloga zakonskog predstavnika neprofitne pravne osobe da brine o organiziranju fi-nancijskog poslovanja, kao i da poduzima odgovara-juće mjere radi zakonite uporabe njezinih sredstava.

Isprava je istinita i realno pokazuje poslovni do-gađaj odnosno transakciju ako zakonski predstav-nik ili osoba koju on za to ovlasti jamči svojim pot-pisom na ispravi ili memoriranom šifrom ovlaštenja (čl. 17. Zakona).

Iz formulacije navedenih obveza, a u vezi s tim i od-govornosti, proizlazi obveza zakonskog predstavnika da odredi interna „pravila poslovanja“ za određene di-jelove materijalno-financijskog i ukupnog poslovanja.

Prema našem mišljenju, zakonski predstavnik treba odrediti sva bitna pitanja za pravodobno, sveobuhvat-no i kvalitetno obavljanje popisa imovine i obveza.

Zakon ni Pravilnik o neprofitnom računovod-stvu i računskom planu (Nar. nov., br. 1/15., dalje:

Pravilnik) nisu detaljno uredili sam postupak popi-sa imovine i obveza.

Propisi određuju samo:- predmet popisa – usklađenja stvarnog i knji-

govodstvenog stanja- vrijeme popisa – usklađenja, na kraju godine- obveza zakonskog predstavnika da osnuje

popisno povjerenstvo- pravo i obveza zakonskog predstavnika da

na temelju izvještaja popisnog povjerenstva donese odluke i provede mjere u skladu s utvrđenim rezultatima popisa.

Prema našem mišljenju, zakonski bi predstavnik trebao donijeti interne akte kojima bi uredio sva ostala pitanja koja se odnose na način i rokove po-pisa, kao i usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem.

Forma internog akta nije propisana te ona može biti različita. To može biti npr. odluka o popisu imo-vine i obveza, obavijest popisnom povjerenstvu, od-luka o obavljanju popisa, interni pravilnik i sl.

Popisno povjerenstvo obično čine predsjednik i dva člana.

Odluka osim imena članova povjerenstva i njiho-ve funkcije u povjerenstvu treba sadržavati djelo-krug rada popisnog povjerenstva te rokove i način obavljanja popisa i izvještavanja o rezultatima po-pisa. Treba napomenuti da broj članova popisnog povjerenstva nije propisan. Povjerenstva za popis se u praksi obično osnivaju prema veličini i specifično-stima neprofitne pravne osobe.

Nema zapreke da povjerenstvo za popis kod ne-profitnih pravnih osoba ima i samo jednog člana, što se može dogoditi kod manjih neprofitnih prav-nih osoba. Ako je riječ o jednom članu popisnog po-vjerenstva, vjerodostojnost popisne liste dvojbena je, stoga preporučujemo angažiranje vanjskih čla-nova popisnog povjerenstva.

Zakonom nije propisano tko sve može biti član popisnog povjerenstva, no neovisno o tome, sma-tramo da članovi povjerenstva ne mogu biti osobe materijalno zadužene za sredstva koja se popisuju kao ni njihovi neposredni voditelji. Dakle, član po-pisnog povjerenstva može biti svaki djelatnik koji nije izravno odgovoran za predmet popisa.

Pri izboru predsjednika i članova povjerenstva osobito treba voditi brigu o njihovoj stručnosti kao jamstvu kvantitativnog i kvalitativnog izvještaja o stvarnom stanju imovine i obveza.

Popisno je povjerenstvo obvezno popisati imo-vinu i obveze na dan koji je odredio zakonski pred-stavnik.

Izvještaj (zapisnik) o rezultatima obavljenog po-pisa s priloženim popisnim listama obvezno je sa-staviti popisno povjerenstvo, a zatim ga predati zakonskom predstavniku u roku određenom njego-vom odlukom.

Neprofitna pravna osoba može imati potrebu osnivanja više od jednog povjerenstva zbog vrste, količine i vrijednosti imovine i obveza, a sa svrhom kvalitetnijeg i pravodobnijeg obavljanja popisa.

Ako postoji potreba za osnivanjem više povjeren-stava, tada se, u pravilu, osniva i središnje povjeren-


stvo kojem su odgovorna ostala osnovana povjeren-stva i koje koordinira i nadzire rad svih povjerenstava.

4. PLAN I ORGANIZACIJA POPISAPovjerenstvo za popis, kao i odjel u kojem se obav-

lja popis, trebalo bi obaviti određene pripremne rad-nje radi obavljanja popisa u što kraćem roku. Osigu-ravanjem pripremnih radnja omogućuje se lakša provedba popisa te se osigurava izvršenje popisa u predviđenim rokovima.

Kod većih i specifičnih neprofitnih pravnih osoba se pri osnivanju povjerenstva za popis zbog veličine popisa detaljno razrađuje i planira tko obavlja popis. Uobičajeno se osniva središnje povjerenstvo te se o obvezi i rokovima pripremnih radnja pisanim putem obavještava predsjednike i članove povjerenstva. Pri-premne radnje obuhvaćaju plan popisa u kojemu su razrađeni svi poslovi popisa, pribavljanje popisnih lista, način popisa i rok, utvrđuje se datum do kojeg treba napisati izvještaj o obavljanjem popisu. Ako ne-profitna pravna osoba u svom sastavu ima određen broj organizacijskih dijelova (podružnica, ogranaka i sl.), i organizacijski su dijelovi te neprofitne pravne osobe obvezni obaviti pripremne radnje.

Popisnom se povjerenstvu pri popisu obvezno osigurava dostupnost imovine, dostupnost doku-mentacije o imovini i obvezama koje su predmet po-pisa, provjerava se postojanje inventarnih brojeva na imovini i sl.

Ako je riječ o popisu koji se odnosi na potraživanje i obveze, treba provjeriti je li za svako potraživanje od-nosno obvezu izdan dokument te jesu li iskazani svi poslovni događaji iz dokumenata. Neprofitna pravna osoba treba uskladiti podatke evidentirane u pomoć-nim knjigama i evidencijama s podatcima u glavnoj knjizi. Ovdje bi bilo najprikladnije radi vjerodostoj-nosti popisanih potraživanja i obveza uskladiti sta-nja s poslovnim partnerima pisanim putem, u praksi se rabi pojam izvoda otvorenih stavki. No, ova obve-za nije ni izrijekom ni uputom Ministarstva financija uvedena u sustav neprofitnog računovodstva.

Pri obavljanju popisa treba sve osobe koje su od-govorne za popis upozoriti na svrhu popisa, njihove zadatke, odgovornost i druge okolnosti koje su bitne za obavljanje popisa.

9 Primjer 1. Odluka o popisu i osnivanju povje-renstva za popis

Na temelju čl. 20. Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija(Nar. nov., br. 121/14.), donosim

Odluku o godišnjem popisu i osnivanju popisnih povjerenstava

1. Sa stanjem na 31. prosinca 2015. treba obaviti sveobuhvatni popis imovine i obveza Udruge „Izvor”, i to:

- dugotrajne i kratkotrajne nefinancijske imovine- financijske imovine- potraživanja- obveze.

2. Za obavljanje popisa osnivam popisno povjerenstvo u sastavu:2.1. Povjerenstvo za popis dugotrajne i kratkotrajne

nefinancijske imovine, Ana Glavaš – predsjednik povjerenstvaLuka Milić – članMarina Ivanković – član

2.2. Povjerenstvo za popis financijske imovine Damir Čivrag – Gašpar predsjednik komisijeMateja Galić – članFilip Gović – član

2.3. Povjerenstvo za popis potraživanjaIvan Mrčela – predsjednikAna-Marija Bašić – članŽeljko Podrug – član

2.4. Povjerenstvo za popis obvezaMartina Jakuš – predsjednikMirela Erceg – član Lorena Miletić – član

3. Organizaciju popisa vodi Ivan Gašpar, voditelj računovodstva. 4. Popis će se obavljati u razdoblju od 20. prosinca do 29. prosinca 2015. prema planu rada pojedinog povjerenstva.5. Mjesto i način obavljanja popisa odredit će rukovoditelj popisa u planu i uputama za provođenje popisa, koje će se dostaviti popisnim povjerenstvima 8 dana prije početka popisa.

Izvještaj o popisu i rezultati popisa s obrazloženjima, mišljenjima i prijedlozima u vezi s inventurnim razlikama mora biti izrađen i dostavljen najkasnije do 8. siječnja 2016.

U Zagrebu 1. prosinca 2015. Zakonski predstavnik: M. P. Mirela Glavota, dipl. oec. _____________________

5. POVJERENSTVO ZA POPIS I POPISPopisno povjerenstvo ima zadatak pri provedbi

samog popisa utvrditi stvarno stanje predmeta po-pisa (količinu, vrstu i vrijednost). Mjerenje i prebro-javanje predmeta popisa način su utvrđivanja pred-meta popisa. Pojedinačno u naturalnim i novčanim pokazateljima dobiveni podatci unose se u popisne liste. Zadatak povjerenstva je da nakon unosa stvar-nih stanja u popisne liste unese podatke o knjigo-vodstvenom stanju te utvrđene popisne (inventurne) razlike (viškove i manjkove). Oblik i sadržaj popisnih lista nije utvrđen propisima, stoga se popisna lista može razlikovati ovisno o predmetu popisa. Prema našem mišljenju, popisna bi lista trebala sadržavati naziv i vrstu imovine, jedinicu mjere, cijenu, nomen-klaturni broj, stvarno stanje, knjigovodstveno stanje te popisne razlike. Istinitost popisnih lista svojim potpisom potvrđuju predsjednik povjerenstva za popis te svi članova povjerenstva. U skladu s odred-bama Zakona, tako potpisane liste smatraju se knji-govodstvenim ispravama, što znači da se na temelju njih podatci unose u poslovne knjige.

Povjerenstvo za popis osim utvrđivanja razlika između stvarnog stanja i knjigovodstvenog stanja utvrđuje i uzroke tih razlika te daje prijedlog njiho-ve likvidacije.

Redoslijed obavljanja popisa materijalne i nema-terijalne imovine, potraživanja i obveze te utvrđe-nih razlika također je od velike važnosti za popisno povjerenstvo.

Patenti, koncesije, licencije, ostala prava, go-odwill, osnivački izdatci, izdatci za razvoj i ostala nematerijalna imovina predstavljaju nematerijalnu imovinu. U skladu s iznesenim, navedena je imovi-na neopipljiva imovina bez fizičkog obilježja, a nje-zino stvarno stanje popisno povjerenstvo utvrđuje uvidom u knjigovodstvene isprave. Dakle, spome-nuta se imovina popisuje unošenjem knjigovodstve-


nih podataka u popisne liste. Nasuprot navedenom, ako je riječ o popisu materijalne imovine, utvrđiva-nje stvarnog stanja podrazumijeva popis materijal-ne imovine prije nego što se knjigovodstveni podatci o navedenoj imovini unesu u popisne liste.

Ako je došlo do promjena od dana popisa do 31. prosinca, sve se promjene moraju dodati ili oduze-ti od iskazanog stanja u popisnim listama, ovisno o poslovnim događajima, tako da se dobije stanje na 31. prosinca.

U tom se slučaju stanje popisa svodi na 31. pro-sinca. Svođenje se obavlja na dva načina. Ako je po-pis obavljen na dan koji je prethodio 31. prosinca, na utvrđena stanja treba dodati sve nabave, a oduzeti sve utroške predmeta popisa. Nasuprot tomu, ako je popis obavljen dana koji je poslije 31. prosinca, popi-snom stanju treba dodati utroške, a oduzeti nabave.

Predsjednik popisnog povjerenstva i članovi trebaju biti upoznati sa svojim obvezama koje proizlaze iz do-dijeljenih im zadataka, ali i sa svojim odgovornostima.

Popisno povjerenstvo snosi odgovornost za stanje utvrđeno popisom, ispravno sastavljanje popisnih lista, pridržavanje rokova za obavljanje popisa te za istinitost i točnost izvještaja o obavljenom popisu.

6. IZVJEŠTAJ O OBAVLJENOM GODIŠNJEM POPISUIzvještaj o rezultatima popisa nakon obavljenog

popisa sastavlja povjerenstvo za popis, a uz izvještaj popisno je povjerenstvo obvezno priložiti i popisne liste. Ako je zbog potreba neprofitne pravne osobe osnovano središnje povjerenstvo, obvezno je objedi-niti pojedine izvještaje o popisu svih povjerenstava.

Sadržaj izvještaja ovisi o tome što je povjerenstvo popisivalo.

Izvještaj bi trebao, prema našem mišljenju i uvri-ježenoj poslovnoj praksi, sadržavati:

- naturalne i vrijednosne podatke o razlici stvar-nog i knjigovodstvenog stanja

- prijedloge o načinu knjiženja manjkova odnosno viškova (razlika) i ispravak vrijednosti sredstva

- mišljenje o sumnjivim, spornim i zastarjelim potraživanjima

- mišljenja o neplaćenim obvezama kojima je prošao rok plaćanja

- mišljenje o nenaplaćenim potraživanjima koji-ma je prošao rok naplate

- mišljenje o načinu likvidacije neuporabljive dugotrajne nefinancijske imovine

- primjedbe i objašnjenja radnika koji rukuju materijalnim i novčanim vrijednostima o utvr-đenim razlikama

- objašnjenja o nastalim razlikama koje su po-sljedica zamjene pojedinih sličnih vrsta od-nosno dimenzija istovrsnog materijala, sitnog inventara, proizvodnje, proizvoda i robe i

- različite druge prijedloge i primjedbe vezane za popis.

7. ODLUČIVANJE O POPISNIM RAZLIKAMA Popisno je povjerenstvo obvezno sastaviti izvještaj

o popisu i dostaviti ga zakonskom predstavniku za-jedno s priloženim popisnim listama. U skladu s čl. 15. Uredbe zakonski predstavnik donosi odluku o:

- načinu nadoknađivanja utvrđenih manjkova

- priznavanju i evidentiranju utvrđenih viškova- načinu na koji će otpisati nenaplativa i zastar-

jela potraživanja i obveze- rashodovanju opreme i sitnog inventara, kao i

ostalih sredstava- mjerama koje treba poduzeti protiv osoba odgo-

vornih za nastale manjkove, oštećenja, neuskla-đenost knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem te zastaru i nenaplativost potraživanja i sl.

Izvještaj popisnog povjerenstva zajedno s popi-snim listama i odlukom zakonskog predstavnika o obavljenom popisu imovine i obveza na 31. prosinaca dostavlja se u računovodstvo. Na temelju dostavljenih dokumenata u knjigovodstvu i drugim evidencijama neprofitne će pravne osobe uskladiti stanje sredstava i obveza iskazanih u knjigovodstvu sa stvarnim sta-njem utvrđenim popisom. Usklađivanje u poslovnim knjigama treba obaviti pod 31. prosinca.

8. POPISNE RAZLIKES računovodstvenog motrišta, razlike utvrđene

popisom imaju, u pravilu, obilježje prihoda ili ras-hoda. Iskazani viškovi utvrđeni popisom povećava-ju prihode i evidentiraju se na odjeljku 3633 – Osta-li nespomenuti prihodi jer u računskom planu koji je sastavni dio Pravilnika nije predviđen poseban odjeljak za iskazivanje popisnih viškova. Viškovi utvrđeni godišnjim popisom imovine i obveza pre-težito su rezultat pogrešnog iskazivanja u knjigo-vodstvu. Kada nastane promet dobara uknjiženih na temelju popisnih viškova, porez na dodanu vri-jednost platit će se (ako je riječ o neprofitnoj organi-zaciji koja je obveznik PDV-a) ili se neće platiti (ako je riječ o neprofitnoj organizaciji koja nije obveznik PDV-a). Kada je višak utvrđen, nije nastao promet pa nema ni temelja za obračun PDV-a.

9 Primjer 2. 1. Udruga Sunce je na temelju izvještaja o obav-

ljenom popisu imovine i obveza utvrdila da je računalna oprema popisni višak. Procijenjena vrijednost računalne opreme je 4.000,00 kn.

2. Popisno je povjerenstvo utvrdilo višak od 200,00 kn u glavnoj blagajni.

02210 – Uredska oprema i namještaj 1131 – Glavna blagajna 3633 – Ostali nespomenuti

prihodi(1) 4.000,00 (2) 200,00 4.000,00 (1)

200,00 (2)

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za utvrđeni višak opreme(2) Za utvrđeni višak u blagajni

Način utvrđivanja procijenjene vrijednosti imovi-ne nije utvrđen propisima, tj. utvrđuje li se po bruto-načelu (procijenjena vrijednost imovine u trenutku nabave i ispravak vrijednosti u trenutku uknjiženja) ili po neto-načelu – samo procijenjena (tržišna) vri-jednost nabave imovine koja se uknjižava.

U pretežitom broju slučajeva teško je odrediti vri-jeme nabave imovine, a samim tim i utvrditi njezinu procijenjenu vrijednost nabave u trenutku kada je bila kupljena. Prema našem mišljenju, procjenu tr-žišne vrijednosti imovine najprimjerenije bi trebalo odrediti u vrijeme u kojem se višak i utvrdio.


Smatramo da bi samo u pojedinim okolnostima bila primjerena bruto-metoda.

S računovodstvenog motrišta manjkovi utvrđeni inventurom ovise o načinu postupanja s njima.

Na odjeljku 4623 – Ostali nespomenuti rashodi iskazuju se kao rashod inventurni manjkovi dugo-trajne nematerijalne i materijalne imovine za koje se tereti odgovorna osoba.

Za svotu tzv. subjektivnog manjka teretit će se osoba koja je prouzročila manjak ili odgovorna oso-ba, a prihod ostvaren na spomenutoj osnovi može se iskazati na odjeljku 3633.

Računskim planom nije propisan poseban odje-ljak za iskazivanje prihoda od namirenja manjkova.

Ako neprofitna pravna osoba odluči da za manjak neće teretiti odgovornu osobu jer je u okvi-ru nekoga prihvatljivog manjka za koji bi bilo primjereno da bude onaj koji je dopu-stiv u skladu sa sustavom poreza na doda-nu vrijednost, tada manjak treba eviden-tirati na teret rashoda neprofitne pravne osobe (tzv. objektivni manjak).

Neprofitne pravne osobe koje nisu u sustavu PDV-a ne obračunavaju PDV-e ni na manjkove.

Neprofitne pravne osobe, obveznici PDV-a, obvezene su za manjkove za koje se tereti odgovorna osoba plaćati PDV ako je manjak na osnovi kala, rasipa, kvara i loma nastao u svoti većoj od svote koja je utvrđena odgo-varajućom odlukom Hrvatske gospodarske komore, tehnološki manjak iznad normati-va, kao i za manjkove koji su utvrđeni bez prisutnosti ovlaštene osobe iz Porezne uprave, a odnose se na ne-odgovarajuću kvalitetu ili zastarjelost zalihe.

0221 – Uredska oprema i namještaj

0291 – Ispravak vrijednosti

dugotrajne proizvedene imovine

3633 – Ostali nespomenuti prihodi

St 6.000,00 6.000,00 (1) (1) 4.000,00 4.000,00 St 3.000,00 (2)

4624 – Ostali nespomenuti rashodi 1231 – Potraživanja od

zaposlenih 0612 – Zalihe materijala za redovne potrebe

(1) 500,00 (2) 3.000,00 St 800,00 800,00 (3)(3) 800,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:St Za stanje(1) Za utvrđeni manjak pri inventuri(2) Za potraživanja od odgovorne osobe za manjak(3) Za manjak prouzročen provalom

9 Literatura1. Barberić et al. (2011.) Računovodstvo neprofitnih

organizacija,VI. izdanje, Zagreb, RRiF plus.

9 Primjer 3. Povjerenstvo za popis udruge Radost utvrdilo je

manjak jednog računala. Podatci u knjigovodstvu su sljedeći: nabavna vrijednost 6.000,00 kn, a ispravak vrijednosti 4.000,00 kn. Procijenjena tržišna vrijed-nost računala je 3.000,00. Utvrđen je i manjak materi-jala u svoti od 800,00 kn za koji je terećena odgovorna osoba s kojom je sklopljen ugovor o radu. Naknadno je utvrđeno da je manjak materijala prouzročen pro-valom o kojoj postoji policijski zapisnik pa se za prou-zročeni manjak tereti Udruga Radost. Udruga Radost nije u sustavu PDV-a.

Razlike nastale inventurom radi usklađenosti sin-tetičke i analitičke evidencije obvezno treba provesti u analitičkoj i sintetičkoj evidenciji (glavnoj knjizi).

UDK 657.1Mr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i por. savj.

Računovodstvene provjere za 2015. u neprofitnom računovodstvu

Od 1. siječnja 2015. primjenjuju se novi propisi koji uređuju računovodstvo neprofitnih organizacija.

No, iako je formalno riječ o novim propisima, računovod-stvena postupanja su se neznatno mijenjala u odnosu na ona koja su bila u primjeni za 2014. S obzirom na to da se završna računovodstvena provjera, u načelu, obavlja kra-jem godine, u ovom se članku objašnjava računovodstve-ni pristup niza poslovnih promjena koje su svojstvene radu neprofitnih organizacija koje se ponajprije nalaze u dvostavnom računovodstvenom sustavu.

Upozoravamo sve osobe u sustavu neprofitnog raču-novodstva da dužnu pažnju posvete svom poreznom po-ložaju, osobito ako su u sustavu PDV-a.

1. UVODPravni okvir koji uređuje poslovanje neprofitnih

organizacija je raznovrstan. Ovom se prigodom prednost daje onim propisima kojima se uređuje računovodstvo neprofitnih organizacija (dalje: ne-profitna organizacija). Propisi koji su se koristili u ovom članku su: Zakon o financijskom poslovanju i računo-

vodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14., dalje: Zakon)

Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i Ra-čunskom planu (Nar. nov., br. 1/15., dalje: Pra-vilnik)

Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. - 143/14., dalje: Zakon o PDV-u)

Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13. - 157/14.)

TELEFONSKI

SAVJETI(uz vaš PIN):01/ 46 99 111


Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12.)

Opći porezni zakon (Nar. nov., br. 147/08. - 26/15.) Zakon o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. -

143/14.) Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br.

35/05. - 78/15., dalje: ZOO) Naredba o vođenju nadzorne knjige o kapitalnim

poslovima s inozemstvom (Nar. nov., br. 127/13.).U nastavku se daju neka pojašnjenja stavaka pro-

pisanih računskim planom neprofitnog računovod-stva koji je sastavni dio Pravilnika i koji se na propi-sanoj razini ne može mijenjati. Propisana razina je razina odjeljka koji sadržava četiri broja. Dakle, sve poslovne promjene moraju se razvrstati u četvero-znamenkaste knjigovodstvene račune i ne mogu se otvarati novi četveroznamenkasti knjigovodstveni računi. Nasuprot ovome, dopuštena je razrada pe-tero i višeznamenkastih knjigovodstvenih računa prema odluci neprofitne organizacije.

Pretpostavke svih knjiženja u ovom pregledu:- Pri ispisu naziva računa ne rabi se uvijek puni

naziv računa, već samo propisani broj računa.- Obračunsko razdoblje je 2015.- Neprofitna organizacija nije obveznik obraču-

navanja poreza na dodanu vrijednost. Ona je porezni obveznik iz čl. 90. st. 2. Zakona o PDV-u.

- Ona nije ni obveznik poreza na dobit prema Za-konu o porezu na dobit .

- Osnovni materijalni propis koji se rabi u prizna-vanju navedenih poslovnih promjena je Zakon i Pravilnik .

Napominje se da računovodstvena postupanja ne daju pravo neprofitnim organizacijama za po-stupanja koja se njima prikazuju. Pravni temelj po-stupanja koja se računovodstveno pojašnjavaju ne-profitne organizacije moraju tražiti u zakonima na temelju kojih su osnovane, zakonima koji uređuju određeno poslovanje koje se računovodstveno iska-zuje i svojim općim i internim aktima. Naprimjer, davanje zajmova je dopustivo samo ako je to do-pušteno aktima neprofitne organizacije, darivanje i dr. Porezno rasterećenje nekih promjena nije isto izravni temelj dopustivosti određenih izdataka, već to može biti posredan izvor prava.

2. IMOVINA (RAZREDI 0 I 1)Sva se imovina iskazuje ili u razredu 0 - Nefinancij-

ska imovina ili u razredu 1 - Financijska imovina. Te-meljna je postavka iskazivanja ikoje imovinske pozi-cije da je riječ o resursu (sredstvu koje stvara zaradu) koji je rezultat prošlih događaja i od kojeg se očekuju buduće koristi u obavljanju djelatnosti. Sve promjene koje ne zadovoljavaju ove postavke mogu biti jedno-kratni rashod i ne mogu dobiti obilježje imovine.

U razredu 0 nalaze se svi oblici nefinancijske imovine bez obzira na njezinu ročnost odnosno vi-jek trajanja. U načelu, tu će se najčešće nalaziti du-gotrajna imovina, jer samo se u nekim okolnostima koji u biti i nisu svojstveni neprofitnom poslovanju iskazuje kratkotrajna imovina.

� Je li posebno označena imovina za koju se obra-čun amortizacije knjiži kao rashod od one za koju se on knjiži kao ispravak vlastitih izvora?

U analitičkoj evidenciji dugotrajne nefinancij-ske imovine morala se na primjeren način odvojiti dugotrajna imovina čiji obračun amortizacije treba knjižiti zaduženjem računa razreda 4 (odjeljak 4311) od one čiji obračun amortizacije treba knjižiti za-duženjem računa razreda 5 (odjeljak 5111). Razred 4 teretit će se za obračunanu amortizaciju za svu onu imovinu za koju se pri nabavi nije priznao rashod, a razred 5 za svu onu imovinu pri čijoj je nabavi bio iskazan rashod (Dremel, 2008. e, str. 52.). Nije nužno odvajanje računa za ove potrebe u glavnoj knjizi.

� Je li pri nabavi dugotrajne imovine u 2015. bio iskazan rashod u razredu 4?

Ako je pri nabavi bio iskazan rashod, to je, u na-čelu, pogreška. Tada ta knjiženja treba stornirati i prenijeti na račune razreda 0. U razredu 4 (na odjelj-ku 4311) mogla bi se iskazati samo nabava imovine kojoj postupak nabave nije bio završen do 31. pro-sinca 2007., što je u 2015. rijetkost. Iskazivanje ras-hoda u vezi s nabavom dugotrajne imovine neće biti pogreška samo ako je riječ o nabavama izvanpro-računskih korisnika državnog proračuna koji su za 2015. poimenično navedeni u Podatcima iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (Nar. nov., br. 73/14.)

� Je li odgovarajuće označena dugotrajna imovina koja je nabavljena u 2015. plaćena darovanim novcem, odnosno koja je dobivena na dar, ako se amortizira?

Primljene donacije povezane s nefinancijskom imovinom koja se amortizira priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod. Odgođeni se prihod uključu-je u prihode razdoblja u visini iskazanog rashoda amortizacije. Ako je dio dugotrajne imovine koja se amortizira kupljen novčanim sredstvima iz donaci-je, a dio iz drugih izvora, mora se razmjerno izvori-ma odrediti amortizacija da bi se odgovarajući dio odgođenih prihoda uključio u prihode razdoblja.

9 Primjer:Udruga je dobila novčani dar za nabavu računa-

la – 12.000,00 kn. Darovatelj je trgovačko društvo, a dar je uplaćen na račun kod poslovne banke. Udruga je kupila računalo. Vrijednost računala (s uključenim PDV-om) je 16.000,00 kn. Račun i računalo preuzeti su 25. rujna 2015. Računalo se počelo upotrebljavati u rujnu 2015. Udruga nije obveznik PDV-a. Računalo je bilo spremno za uporabu danom preuzimanja. Go-dišnja stopa otpisa je 25 %.

- časopis s najvećom nakladom u Hrvatskoj!

Zašto tolika čitanost?

Sadrži najviše članaka za praktičnu upo-rabu, jer su Vam savjetnici za konzultacije svakodnevno na raspolaganju i jer njeguje-mo najviše standarde stručnosti.


9 Knjiženje: Nabava dugotrajne nefinancijske imovine koja se amortizira iz darovanog novca

0221 - Uredska oprema

(2) 16.000,00

0291 - Ispravak vrijednosti

1.000,00 (3)

1111 - Novac u banci

2922 - Odgođeni prihodi

14.000,00 (1)

2425 - Dobavljači u zemlji

(1) 14.000,00

16.000,00 (2)

4311 - Amortizacija

(3) 1.000,00

353 1 - Prihodi od trgovačkih društava

750,00 (3a)

Knjižne oznake i njihov opis:(1) Za primljeni novčani dar(2) Za kupnju računala(3) Za obračuna amortizacije(3a) Za prevođenje odgođenih prihoda u prihode (razdoblja)

(3a) 750,00

9 Izračuni:Obračun otpisa: 16.000,00 x 0,25 : 12 mj. x 3 mj. =

1.000,00Razmjer između izvora koji su uporabljeni pri na-

bavi dugotrajne imovine: 12.000,00 : 16.000,00 = 0,75Amortizacija koja se odnosi na izvor donacije:

1.000,00 x 0,75 = 750,00 Amortizacija koja se odnosi na ostale izvore:

1.000,00 - 750,00 = 250,00 � Je li pravilno razvrstana dugotrajna nefinancij-

ska imovina koja se iskazuje na računima skupine 02 - Proizvedena dugotrajna imovina od sitnog inventa-ra koji se iskazuje na skupini 04 - Sitni inventar?

S obzirom na to da su se u propisima od 1. siječnja 2015. uvele neke novosti u vezi s razvrstavanjem ne-financijske imovine u prethodno navedene skupine, upozorava se na to da se u biti u skupini 04 može od 1. siječnja 2015. svrstati samo dugotrajna materijal-na imovina kojoj je pojedinačna nabavna odnosno procijenjena vrijednost niža od 3.500,00 kn1. Dakle, ona se ne mora svrstati u skupinu 04, ne mora se jed-nokratno otpisati i u nju se ne može svrstati dugo-trajna nefinancijska imovine iz skupina 01 - Neproi-zvedena dugotrajna imovine i 03 - Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti.

� Je li dosljedno poštovana računovodstvena poli-tika u vezi s iskazivanjem nabavljanja stvari zaliha-ma ili rashodima u trenutku nabave?

Kratkotrajna nefinancijska imovina je ona koja je namijenjena obavljanju djelatnosti ili daljnjoj prodaji u roku kraćem od godine dana i koja se iskazuje u skupini 06 - Proizvedena kratkotrajna imovina. Ona se priznaje u rashode tek pri utrošku odnosno prodaji. Stoga je ovo skupina računa koja nije svojstvena neprofitnom poslovanju. Upozora-va se da ne bi bilo prikladno na ovoj skupini ra-čuna iskazivati nabavu stvari koje se koriste u re-dovitom poslovanju neprofitne organizacije, npr.

1 Detaljnije o tome pisano je u RRiF-u br. 2/15., Dremel, N.: Knjigovod-stveni sažetak neprofitnog računovodstva, str. 279.

uredski materijal, materijal za održavanje, mate-rijal za čišćenje i sl.

� Jesu li predujmovi za nabavu nefinancijske imo-vine iskazani u okviru odgovarajućih računa razreda 0 ili u okviru razreda 1 (odjeljak 1293)?

Prema našem bi se mišljenju ti predujmovi trebali iskazivati u razredu 0. Naime, novac koji je dan za nabavu nefinancijske imovine ima novčano obi-lježje te imovine i nije više financijska imovina. Oko toga treba također usvojiti odgovarajuću računo-vodstvenu politiku.

� Je li u analitičkom knjigovodstvu i na odgova-rajućim računima glavne knjige iskazana nabavna vrijednost i ispravak vrijednosti imovine koja nema knjižne vrijednosti?

Kad je nabavna vrijednost imovine jednaka nje-zinu ispravku vrijednosti, ako se još uvijek koristi, ona mora biti iskazana u poslovnim knjigama. Njoj nije mjesto u poslovnim knjigama u času otuđenja (prodaja, darovanje…). Za imovinu koja se iskazuje u skupini 04 - Sitni inventar, imovina će se nalaziti u evidenciji bez obzira na njezinu knjigovodstvenu vrijednost i njezina uporabna svojstva sve dok se ne otuđi. Ovakav pristup rashodovanoj imovini odno-sno imovini koja se ne upotrebljava u skupinama 01 - Neproizvedena dugotrajna imovina, 02 - Proizvede-na dugotrajna imovina i 03 - Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti nije izrijekom propisan, no preporučuje se radi jednoobraznosti postupanja sa svim imovinskim pozicijama.

� Je li ispravno formirana nabavna vrijednost nefi-nancijske imovine?

Trošak nabave (nabavnu vrijednost) nefinan-cijske imovine čini kupovna cijena uvećana za carine, nepovratne poreze na promet, troškove prijevoza i sve druge troškove koji se mogu izrav-no dodati troškovima nabave i osposobljavanja za početak uporabe.

U nastavku se daju još neka pojašnjenja u vezi s određenim skupina računa imovine.

Razred 0 - Nefinancijska imovina

skupina 01 - Neproizvedena dugotrajna imovina � Je li kao prirodno bogatstvo iskazano u skupini

01 - Neproizvedena dugotrajna imovina zabilježeno samo ono prirodno bogatstvo nad kojim organizacija ima vlasništvo?

Ako nije tako, to bogatstvo treba stornirati i preni-jeti u izvanbilančnu evidenciju.

� Je li obračunana amortizacija na prirodna bo-gatstva?

Ako je, treba provjeriti razlog obračuna. U načelu se prirodna bogatstva ne amortiziraju.

Je li pri nabavi građevinskih objekata razdvojena vrijednost zemljišta od vrijednosti građevine?

To se razdvajanje vrijednosti mora napraviti. Samo u iznimnim okolnostima to nije moguće. Tada se ta vrijednost iskazuje objedinjeno kao ona imovi-na koja u toj simbiozi ima veću vrijednost (u načelu, kao građevinski objekt). skupina 02 - Proizvedena dugotrajna imovina


� Jesu li pri ispravku vrijednosti proizvedene dugo-trajne imovine korištene stope otpisa koje su propisa-ne Pravilnikom?

Na podskupini ispravka vrijednosti skupina raču-na 02 (podskupina 029) iskazuje se ispravak vrijed-nosti sve imovine bez obzira na to je li riječ o imovi-ni čija svota obračunane amortizacije tereti razred 4 ili razred 5 i ne smije se primijeniti druga stopa go-dišnjeg otpisa vrijednosti za određenu skupinu imo-vine od one koja je propisana Pravilnikom. Jednako se tako mora poštovati razrada imovine po skupina-ma koje su sastavni dio Pravilnika bez obzira na to što se možda imovina koju je potrebno razvrstati ne prepoznaje u nekoj od navedenih skupina. Tada se ona mora razvrstati u jednu od raspoloživih skupina i nakon toga je potrebno taj pristup dosljedno pri-mjenjivati za istovrsnu imovinu.

U nastavku se daju stope koje se moraju primi-jeniti pri otpisu dugotrajne nefinancijske imovine. One su iste kao i za 2014., osim što je uvedena poseb-na skupina sredstava u nematerijalnoj proizvedenoj imovini, ostala nematerijalna proizvedena imovina s godišnjom stopom od 25 %.

9 Tablica: Stope amortizacije (otpisa vrijednosti)

Red. br Naziv sredstva ili skupine sredstva Vijek

trajanjaGodišnja stopa (%)

1 2 3 4

I GRAĐEVINSKI OBJEKTI 1. stambeni i poslovni objekti od betona, metala, kamena i opeke 80 1,25 od drveta i ostalog materijala 20 5

2. ceste, željeznice i slični građevinski objekti 25 4

3. ostali građevinski objekti 20 5II POSTROJENJA I OPREMA 1. Uredska oprema i namještaj računala i računalna oprema 4 25 uredski namještaj 8 12,5 ostala uredska oprema 5 202. Komunikacijska oprema komunikacijski uređaji 5 20 pokretni komunikacijski uređaji 2 503. Oprema za održavanje i zaštitu 5 204. Medicinska i laboratorijska oprema 5 205. Instrumenti, uređaji i strojevi 8 12,5 precizni i optički instrumenti 5 20 mjerni i kontrolni uređaji: - mehanički 8 12,5 - elektronički 5 206. Sportska i glazbena oprema 5 20

7. Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 5 20

III PRIJEVOZNA SREDSTVA

1. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 8 12,5

osobni automobili i vozila hitne pomoći 5 20

2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 8 12,5

3. Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu 8 12,5

Red. br Naziv sredstva ili skupine sredstva Vijek

trajanjaGodišnja stopa (%)

1 2 3 4

brodovi veći od 1000 brt 20 5

4. Prijevozna sredstva u zračnom prometu 10 10

IV KNJIGE Knjige u knjižnicama 5 20

V VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO 5 20

VI NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMOVINA

1. Ulaganja u istraživanja rudnih bogatstva 10 10

2. Ulaganja u računalne programe 4 25

3. Ostala nematerijalna proizvedena imovina 4 25

VII NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINA

patenti, koncesije, licencije, pravo korištenja tuđim sredstvima, višegodišnji zakup i slično

prema trajanju iz ugovora

Upozorava se da ako za skupinu patenata, kon-cesija, licencija, prava korištenja tuđim sredstvima i dr. nije ugovorom utvrđen rok korištenja, računo-vodstveni propisi ne određuju kako se u pogledu ot-pisa ponašati prema toj imovini. Predlažemo da se drži u knjigama sve do raskida ugovora s nabavnom vrijednosti jer nije mjerljiv parametar prema kojem bi se utvrdilo vrijeme otpisa. Svakako preporučuje-mo u toj okolnosti o tome napraviti bilješku uz fi-nancijske izvještaje. skupina 04 - Sitni inventar

� Je li dosljedno poštovana računovodstvena po-litika u vezi s iskazivanjem nabave sitnog inventara kao nabave za zalihe? Je li dosljedno poštovana politi-ka u vezi s otpisom sitnog inventara?

S obzirom na to da su samo za dugotrajnu imovi-nu propisane stope otpisa, za sitan se inventar mogu primijeniti stope prema odluci organizacije. Nema zapreka da otpis bude i odmah pri nabavi sitnog in-ventara.

� Je li u analitičkom knjigovodstvu i na odgovara-jućim računima glavne knjige iskazana nabavna vri-jednost i ispravak vrijednosti i onoga sitnog inventara koji nema knjižne vrijednosti? skupina 05 - Nefinancijska (dugotrajna) imovi-

na u pripremi � Je li dosljedno poštovana računovodstvena poli-

tika u vezi s korištenjem računom skupine 05?Pravilnik propisuje da se računi skupine 05 kori-

ste samo u tijeku izrade ili nabave proizvedene du-gotrajne imovine. Dakle, neprofitna će organizacija sama odlučiti što smatra nabavom imovine i prema tome će odrediti uporabljuje li račune ove skupine ili ne. Preporučuje se da ako se rabe ovi računi da se rabe za sve nabave dugotrajne nefinancijske imo-vine radi ujednačenosti pri iskazivanju poslovnih promjena. skupina 06 - Proizvedena kratkotrajna imovina

� Je li razdužen račun skupine 06 za svu prodanu proizvedenu kratkotrajnu imovinu?


Ako nije, nisu terećeni rashodi. Stoga je rezultat (višak / manjak) poslovanja netočan. Pri razduže-nju, knjiženju na potražnu stranu računa 06, treba obratiti pozornost da se računi razdužuju po nabav-nim ili procijenjenim vrijednostima. Dakle, razdu-žuju se po onim vrijednostima po kojima su bili i zaduženi (knjiženje na dugovnu stranu računa 06).

� Je li ispravljana vrijednost kratkotrajne nefinan-cijske imovine na tržišnu vrijednost?

Niti jednom odredbom računovodstvenih propi-sa nije propisano da se vrijednost imovine nakon njezina početnog iskazivanja po nabavnoj ili pro-cijenjenoj vrijednosti mora iskazivati po pravičnoj (fer) vrijednosti, odnosno da se poštuje načelo opre-znosti. Stoga ovo usklađenje nije obvezno, a smatra-mo da ne bi bilo pogrešno. No, ne preporučujemo ga.

Razred 1 - Financijska imovina

Nije sporno da i ti oblici imovine mogu stvarno vrijediti različito od vrijednosti iskazane u knjiga-ma. Za neke od njih, npr. potraživanja od kupaca, predviđene su posebne podskupine računa (169 – Ispravak vrijednosti potraživanja) koje se rabe radi usklađenja početno iskazane vrijednosti, dok za druge, npr. sk. 12, za umanjenje vrijednosti ne po-stoji odgovarajuća podskupina računa.

9 Knjiženje: Ispravak vrijednosti potraživanja

1231 0 - Potraživanja od radnika

St 1.500,00

1231 9 - Ispravak vrijednosti potraživanja od radnika

1.000,00 (1)

4622 - Otpisana potraživanja

(1) 1.000,00

Knjižne oznake i njihov opis:(1) Za početno stanje(2) Za vrijednosno usklađenje

potraživanja

� Ima li ikoji račun financijske imovine potražno stanje, odnosno je li se od aktivnoga knjigovodstvenog računa pretvorio u pasivan knjigovodstveni račun?

� Postoje li dokumenti koji su sporni i prema koji-ma nije bilo moguće utvrditi prirodu poslovnih pro-mjena?

� Jesu li svi dokumenti o obračunskim namirama (cesija, asignacija, preuzimanje duga, prijeboj i dr.) dostavljeni za knjiženje?

� Koja je kvaliteta iskazane imovine s obzirom na unovčivost? Ako je kvaliteta sporna, treba predložiti imovinu koju treba vrijednosno uskladiti ili otpisati.

� Jesu li usklađena stanja u pomoćnim knjigama i pomoćnim evidencijama s podatcima u glavnoj knjizi? skupina 11 - Novac u banci i blagajniS obzirom na to da ne postoje propisani knjigo-

vodstveni računi za novac na računu kod domaće poslovne banke u domaćoj valuti i za novac u stra-noj valuti, preporučujemo otvoriti analitičke račune za tu vrstu računa kod poslovne banke. Neprofitna organizacija može imati nekoliko poslovnih računa

kod različitih poslovnih banaka. Oni se često otva-raju kako bi se pratila jedna od djelatnosti neprofit-ne organizacije. Tako se djelatnost prati preko raču-na, a ne preko posebnih obračunskih jedinica. To nije nužno jer se uspješnost neke djelatnosti može pratiti preko posebno organiziranih računa prihoda i rashoda, a otežano je poslovanje s novcem.

Na knjigovodstvenom računu na kojem se iskazu-je novac u stranoj valuti kod domaće poslovne banke treba osigurati podatak o stanju strane valute. Taj po-datak treba osigurati za svaku valutu posebno. On se može osigurati otvaranjem subanalitičkih računa u glavnoj knjizi, ali i vođenjem pomoćne evidencije ili knjige. Jednako treba postupiti i pri vođenju knjigo-vodstvenog računa za račun u stranoj valuti kod ino-zemne poslovne banke (knjigovodstveni račun 1112). Napominjemo da za otvaranje računa u inozemstvu ne treba posebno odobrenje Hrvatske narodne ban-ke. No, treba pripaziti na moguće devizne evidencije (nadzorne knjige, kapitalni poslovi) te moguća stati-stička izvješća Hrvatske narodne banke2.

� Treba li obračunati tečajnu razliku na stanje strane valute na računima kod poslovnih banaka?

Tečajna razlika nastaje isključivo u transakcija-ma u stranoj valuti zbog promjene valutnog tečaja između dana transakcije i datuma podmirenja tih transakcijskih stavaka. Rashod tečajne razlike iska-zuje se i pri izračunu tečajne razlike na stanje nov-čanih sredstva u stranoj valuti. U stručnoj praksi ove se tečajne razlike nazivaju realizirane (ostvare-ne) tečajne razlike.

Ostale tečajne razlike, tečajne razlike koje se od-nose na stanja potraživanja i obveza (npr. „otvore-ne“ stavke kupaca i dobavljača) koja su iskazana u stranoj valuti ne mogu se priznati rashodima nego će se, ako se evidentiraju na stanjima potraživanja i obveza, u ovoj okolnosti, priznati (zadužiti) kao ras-hodi budućih razdoblja. Iz odredaba Pravilnika is-ključene su razlike zbog primjene valutne klauzule, odnosno razlike koje se pojave između transakcijske vrijednosti i vrijednosti podmirenja tih stavaka ako je ugovorena primjena ZOO-a. Prema čl. 22. ZOO-a, dopuštena je odredba ugovora prema kojoj se vri-jednost ugovorne obveze u valuti RH izračunava na temelju tečaja valute RH u odnosu prema stranoj va-luti. One su se prije u smislu računovodstvenih pro-pisa smatrale tečajnim razlikama i s njima se jedna-ko postupalo kao i s tečajnim razlikama.

Prema našem mišljenju, a s obzirom na bit pro-mjena vezanih uz primjenu valutne klauzule, i na-dalje bi se trebao zadržati pristup koji je bio određen Uredbom, dakle jednako kao i s tečajnim razlikama. Ovome u prilog navodi se da je i u računskom planu isti račun rashoda predviđen za ove obje okolnosti.

9 PrimjerNeprofitna organizacija ima devizni račun u RH.

Njegovo je stanje 31. prosinca 2015. godine 200,00 eura (tečaj na datum bilanciranja 7,55 kn). Kunska protuvrijednost deviznog računa je 1.470,00 kn.

2 Detaljnije o tome pisano je u RRiF-u br. 8/13., Miškić, G.: Odgovori na neka pitanja u vezi sa statističkim izvješćem kreditnih i depozitnih poslova s inozemstvom, str. 163.


1111 – Novac na računu - euro 3415 – Prihodi od pozitivnih tečajnih razlikaeuro knp knp euro

(1) 200 1.470,00 40,00 (2)(2) 40,00 Knjižne oznake:

(1) Za stanje.(2) Za tečajnu razliku na stanje

novčanih sredstava.

∑ 1.510,00

9 Tablica: Izračun tečajne razlike

Svota Kunska protuvrijednost(knp)

Tečaj Tečajna razlikaeuro 7,55

200,00 1.470,00 1.510,00 40,00

Jednak pristup je i pri priznavanju pozitivnih te-čajnih razlika koje se iskazuju u razredu 3. Ostvare-ne pozitivne razlike i razlike na novčanim računima iskazuju se prihodima, a pozitivne tečajne razlike na stanja potraživanja i obveza se odgađaju odobre-njem računa 2922 - Odgođeno priznavanje prihoda.

� Jesu li uspoređena stanja računa novčanih sred-stva i novčanih ekvivalenata s izvodima iz poslovnih knjiga kod osoba koda kojih se oni nalaze?

S obzirom na to da se prometi po računima finan-cijske imovine, u načelu, bilježe na temelju izvoda o prometima i stanjima računa koji su otvoreni kod poslovne banke, treba provjeriti jesu li dostavljeni svi izvodi. Ako su dostavljeni svi izvodi, treba pro-vjeriti jesu li svi knjiženi, odnosno jesu li knjižene sve promjene koje su iskazane na njima.

Ako postoji negativno stanje računa novčanih sred-stava kod poslovne banke, a ono je jednako stanju na izvodu, izvjesno je da je korišten kredit. Podatak o kreditu treba iskazati u okviru razreda 2 – Obveze, a stanje knjigovodstvenog računa novčanih sredsta-va treba biti nula. Ako postoji više poslovnih računa u bankama, preporučujemo za svaki račun voditi analitički račun novčanih sredstava kako bi se lakše uskladili prometi i stanja po tim računima. U sluča-ju postojanja više blagajni, treba osigurati podatke o prometima i stanjima vezanim za svaku od tih bla-gajni. Treba, stoga, provjeriti jesu li možda pogreš-kom prometi jedne blagajne knjiženi kao prometi druge blagajne. Ako se uplaćuje i isplaćuje gotovina, treba provjeriti ima li prijelazni račun stanje. Ako prijelazni račun ima stanje, treba istražiti zbog čega se ono pojavilo jer stanja ne smije biti. skupina 12 - Dani depoziti i druga potraživa-

nja, osim za prihode � Odgovara li stanje depozita stanju depozita kod

poslovne banke ili druge financijske institucije? Ako ne odgovora, treba provjeriti: je li depozitom namirena neka od obveza pre-

ma osobi kod koje se depozit položio ako se jedan depozit prevodio u drugi depozit,

a ugovorena je kamata, je li ona uredno pripisa-na depozitu

jesu li možda temelj knjiženja na knjigovod-stvenim računima depozita bili dokumenti ko-jima se ne prate promjene na depozitnim raču-nima

je li depozit koji se nalazi u jednoj poslovnoj banci prenesen na glavni poslovni račun koji se nalazi u drugoj poslovnoj banci.

� Odgovara li stanje jamčevine ili kaucije dane kao osiguranje izvršenja ugovorne obveze podatku koji o tome postoji kod osobe kojoj je dano jamstvo?

Ako ne odgovora, treba provjeriti: odgovora li stanje otvorenih stavaka koje se od-

nose na obveze na knjigovodstvenim računima osoba kojima dana su ta sredstva

Često se jamčevine / kaucije prevode, na temelju naknadno sklopljenih ugovora, u oblik namire neke obveze. Ta obveza može biti, ali i ne mora, povezana s poslom za koji se dala jamčevina ili kaucija. U tim su okolnostima obveze prema tim osobama često nenamirene točno u svoti u kojoj postoji potraživa-nje za danu jamčevinu ili kauciju. jesu li nastali prijeboji između potraživanja i

obveze prema istom poslovnom partneru za koje ne postoji pisani dokument

kvalitetu tih potraživanja od različitih poslov-nih partnera kako bi se mogao dati prijedlog za ispravak njihove vrijednosti ili njihov otpis.

Nije propisan način provjere. Mogu se rabiti razli-čite metode i različite spoznaje.

� Postoje li potraživanja od osobe koja je podigla gotovinu na bankomatu? Ako postoje, što je razlog? Je li možda riječ o danom zajmu ili utrošak nije oprav-dan odgovarajućom dokumentacijom?

Naime, fizička osoba ne bi smjela kod sebe za-državati gotovinu jer tada to zadržavanje poprima oblik zajma. Ne postoji propisan rok u kojem bi fi-zička osoba za potrebe djelatnosti pravne osobe mogla imati gotovinu koja pripada pravnoj osobi. S obzirom na to, moglo bi se zaključiti da ona nikada ne bi mogla imati tu gotovinu, ali u praksi je sasvim sigurno opravdano da je ona možda dan-dva ima kod sebe, odnosno da neutrošenu gotovinu ne treba krajem radnog dana polagati na račun jer joj treba za neku kupnju sljedećeg dana. Je li riječ o tim okol-nostima ili je riječ o prikrivenom pozajmljivanju, odlučivat će se u svakoj pojedinoj situaciji.

� Jesu li otvorena potraživanja za ona službena pu-tovanja za koja su dani predujmovi ili iskazana potra-živanja odgovaraju saldu obveza po ostvarenim puto-vanjima i danim predujmovima za buduća putovanja?

S obzirom na to da se tijekom godine, u većini slučajeva, potraživanja i obveze vezane za službena putovanja iskazuju na jednom knjigovodstvenom računu, krajem godine treba provjeriti stanje na ra-čunu potraživanja. Ono se mora uskladiti sa stvarno danim predujmovima za službena putovanja koja će se ostvariti u sljedećim razdobljima.

Iako se putni nalozi trebaju analitički pratiti, usklađenje potraživanja za dane predujmove za službena putovanja može se napraviti jedinstvenim knjiženjem kako se ne bi trebali „otvarati“ obračuni za svaku osobu i za svaki putni nalog. Time se posti-že ispravan prikaz potraživanja u bilanci.

� Jesu li predani obračuni za službena putovanja koja su ostvarena?

Iako ne postoji propisan rok u kojem se treba na-praviti obračun troškova nastalih na službenom putu, primjereno ga je napraviti u roku od najviše sedam dana. Naime, to je rok propisan Uredbom o izdaci-ma za službena putovanja u inozemstvo koji se kori-


snicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove (Nar. nov., br. 50/92. i 73/93.) i on bi se mogao prihvatiti kao objektivan rok. Svako zadržavanje nov-ca izvan toga roka, ako se po obračunu putnog naloga novac treba vratiti, može dobiti obilježje danog zajma. Tada se postavlja i pitanje obračuna kamata.

� Odgovora li stanje potraživanja za porez na do-danu vrijednost podatcima iz probnog obračuna po-reza na dodanu vrijednost?

Podatak o pretporezu i podatak o potraživanju poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV) u skladu sa Zakonom o PDV-u po obračunu mora biti u skladu s probnim obračunom PDV-a.

Ako ne odgovora, treba provjeriti: imaju li knjigovodstveni računi pretporeza stanjeOni ne bi smjeli imati stanje na dan probnog obra-

čuna PDV-a jer je stanje računa znak da pretporez u knjigovodstvu nije uključen u obračun PDV-a. jesu li potraživanja za PDV po obračunskim

razdobljima smanjivana ako su korištena za namirenje obveze po nekom od sljedećih obra-čunskih razdoblja

je li pri tom usklađenju isključeno početno sta-nje koje se odnosi na prethodne godine.

� Odgovaraju li potraživanja za dane predujmove njihovom stanju ili možda nisu zatvorene obveze za koje su dani?

Ta je provjera usko povezana s provjerom otvo-renih stavaka obveza prema poslovnim partnerima kojima su dani predujmovi.

Bez obzira na to je li primatelj predujma za taj predujam neprofitnoj organizaciji dao račun za pri-mljeni predujam, odnosno bez obzira na to je li ne-profitna osoba obveznik PDV-a, predujam ne mije-nja svoje obilježje: on ostaje predujam sve dok se ne provede ugovorni odnos za koji je dan.

� Jesu li otvorena potraživanja nastala na temelju ugovornih odnosa u vezi s obračunskim namirama (cesija, asignacija, preuzimanje duga i dr.) ili su na temelju tih ugovora samo zatvorena potraživanja po-slovnih partnera iz izvornoga pravnog posla?

Jesu li namirena potraživanja nastala na temelju ugovornih odnosa u vezi s obračunskim namirama (cesija, asignacija, preuzimanje duga i dr.) ili su mož-da te namire otvorene kao potražna stanja na drugim računima imovine (npr. potraživanja od kupaca)? skupina 13 - Dani zajmovi

� Jesu li na tim računima iskazana samo potraži-vanja za dane zajmove ili su iskazana potraživanja i za kamate?

Ako su iskazana za kamate, treba ih stornirati. Naime, potraživanja za kamate na dane zajmove, bez obzira na to je li riječ o redovitim ili zateznim kamatama, iskazuju se odvojeno od potraživanja za dane zajmove. Ona se vode u podskupini 16 – Potra-živanja za prihode.

9 Primjer:Udruga je dala zajam trgovačkom društvu koje je

osnovala. Svota zajma je 5.000,00 kn, zajam je dan u veljači 2015. Zajam je dan s transakcijskog računa. (1)

Sklopljen je ugovor o zajmu. Rok otplate je dvije go-dine. Ugovorena je kamata u svoti od 900,00 kn. Od

ukupno ugovorenih kamata, 2015. pripada 700,00 kn, a 2016. 200,00 kn. (2)

U 2015. vraćen je jedan obrok – 800,00 kn (glavnica 550,00 kn, kamata 250,00 kn).

9 Knjiženje: Dani zajam

Tek. br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Zajmovi pravnim osobama koje obavljaju poduzetničku djelatnost

Kunski računZa dani zajam

132111110

5.000,005.000,00

2. Potraživanja za prihode od financijske imovine

Prihodi od kamata za dane zajmoveOdgođeno priznavanje prihoda

Za obračunane kamate

164103411

29228

900,00700,00200,00

3. Kunski računZajmovi pravnim osobama koje obavljaju poduzetničku djelatnostPotraživanja za prihode od financijske imovine

Za naplatu jednog obroka

11110

1321

16410

800,00

550,00

250,00

Potraživanja za kamate iskazuju se odvojeno od potraživanja za dani zajam. Osobitu pozornost tre-ba obratiti na kamate koje se odnose na 2015., a koje na 2016. i sljedeća izvještajna razdoblja. skupina 14 - Vrijednosni papiri Vrijednost računa skupine 14 početno se iskazuje

po metodi troška, odnosno njezinu vrijednost čine svi izdatci za njezino stjecanje. Obvezna je revalorizacija propisana samo za dugotrajnu imovinu, i to samo u određenim okolnostima koji nisu ispunjeni u 2015.

Treba obratiti pozornost na kvalitetu te imovine. Možda su neki od primljenih vrijednosnih papira nekvalitetni ili nenaplativi. U tom slučaju, popi-snom povjerenstvu treba predložiti da ih predlože za vrijednosno usklađenje ili za otpis. Treba napra-viti probni popis kako bi se utvrdilo odgovara li sta-nje vrijednosnih papira koji se nalaze kod nepro-fitne organizacije onome koje je na odgovarajućim knjigovodstvenim računima. U tom slučaju vrijed-nosne papire ne popisuje popisno povjerenstvo, nego ga radi osoba koja usklađuje knjigovodstvene račune vrijednosnih papira. Da bi tiskanica bila vri-jednosni papir, ona mora imati određene elemente (Gorenc, 2005., str. 218.).

� Jesu li kao imovina iskazani samo vrijednosni papiri ili možda i papiri koji su primljeni samo kao osiguranje naplate, a da nemaju sve elemente vrijed-nosnih papira?

� Jesu li otpisani vrijednosni papiri koji su nena-plativi? skupina 15 - Dionice i udjeli u glavniciDionice i udjeli u glavnici razvrstavaju se prema

osobi u koju je uloženo: u glavnici banaka i ostalih financijskih institucija, u glavnici trgovačkih dru-štava. Ta skupina (skupina 15) ima svoj račun isprav-ka vrijednosti – odjeljak 1591.

� Je li neprofitna organizacija koja ima dionice / udjele upisana u odgovarajuće evidencije u registrima?

� Je li iskazano povećanje udjela ako se dobitak pretvorio u udjele?


� Postoje li potraživanja od pravnih osoba koja su se prevela u dionice / udjele?

� Jesu li dionice / ulaganja bitno promijenile svoju vrijednost i treba li ih stoga vrijednosno uskladiti?

Ako treba, na koji način treba utvrditi njihovu vri-jednost? skupina 16 - Potraživanja za prihodePotraživanja za prihode uključuju: potraživa-

nja od kupaca – podskupina 161, potraživanja za članarine i članske doprinose – podskupina 162, potraživanja za prihode po posebnim propisima – podskupina 163, potraživanja za prihod od imovine – podskupina 164, ostala nespomenuta potraživanja – podskupina 164 i ostala nespomenuta potraživa-nja – podskupina 165.

Upozorava se ne sljedeće:- samo one neprofitne osobe koje su obveznici

poreza na dobitak obveznici su i fiskalizacije pa time i ispunjenja svih zahtijeva koji se postav-ljaju pred obveznike fiskalizacije u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom

- s obzirom na to da su gotovo sve neprofitne osobe porezni obveznici u sustavu poreza na dodanu vrijednost, prema odredbama Opće-ga poreznog zakona trebaju izdavati račune za sve isporuke. Dakle, i kada one nisu obveznici obračunavanja poreza na dodanu vrijednost, one jesu porezni obveznici u sustavu poreza na dodanu vrijednost pa time i Općega poreznog zakona.

Za skupinu potraživanja 16 otvoren je poseban odjeljak računa za ispravak njihove vrijednosti – odjeljak 1691.

Za potraživanja od kupaca treba otvoriti analitič-ke račune potraživanja od domaćih i stranih kupaca. Oni će se iskazati na analitičkim računima odjeljka 1611 – Potraživanja od kupaca jer s tom svrhom nisu otvoreni posebni odjeljci računa. Sva potraživanja za prihode ne moraju nužno biti i prihod razdoblja. Naime, samo su potraživanja za recipročne prihode izravno povezana s prihodima, dok potraživanja za nerecipročne prihode moraju biti naplaćena u izvje-štajnom obračunskom razdoblju ili u kratkom vre-menu iza njega.

Da bi se moglo iskazati potraživanje, ono mora biti mjerljivo. Nema zapreke za iskazivanje potra-živanja za članarine. Rjeđe će biti moguće iskazati potraživanje za prihode po posebnim propisima jer, u načelu, ono nije pouzdano mjerljivo.

� Treba analizirati otvorene stavke potraživanja kako bi se ispravilo moguće knjiženje potraživanja ili naplatio knjigovodstveni račun poslovnog partnera.

� Jesu li obračunane kamate ako je tako ugovoreno – u slučaju redovnih kamata, odnosno je li iskorišteno pravo na naplatu zatezne kamate?

� Treba provjeriti poslovne partnere koji imaju veli-ke promete i velika stanja nenaplaćenih potraživanja.

� Treba provjeriti stanja poslovnih partnera s obzi-rom na dospijeće naplate.

Ako se kasni s naplatom, treba poduzeti aktiv-nosti koje su predviđene za te okolnosti: opomena, tužba i dr.

� Treba pratiti je li nad kojim od poslovnih partnera otvoren stečajni postupak ili je on možda likvidiran.

Ako je otvoren stečajni postupak pa se propu-stio rok za prijavu u stečajnu masu, postaje upitna naplata potraživanja. Ako je poslovni partner li-kvidiran, potraživanje treba isknjižiti. Ako je riječ o isknjiženju potraživanja, odgovarajuće se treba postaviti u porezne sustave (porez na dohodak, ako je riječ o potraživanju od fizičke osobe odno-sno porez na dobitak, ako je riječ o potraživanju od pravne osobe).

� Jesu li na računu potraživanja za prihode od prodaje (podskupini 161) proknjižena potraživanja za obračunane kamate?

One moraju biti proknjižene na računu podsku-pine 164.

� Jesu li na računu podskupine 162 proknjižena potraživanja za članarine ili su možda proknjižena na podskupini 161?

Potraživanja za članarine moraju biti proknjižena na podskupini 162. Ako se na jednom računu nala-ze zaračunani različiti prihodi, moraju biti iskazani tim prihodima pripadajuća potraživanja.

� Ako su neprofitne organizacije obveznici poreza na dobitak, pri otpisu potraživanja moraju paziti na porezni položaj otpisanih potraživanja.

� Je li osiguran podatak o stanju potraživanja u stranim sredstvima plaćanja? skupina 19 - Rashodi budućih razdoblja i nedo-

spjela naplata prihoda � Treba provjeriti jesu li svi budući rashodi iz po-

četnog stanja uključeni u rashode 2015. ako se na nju odnose.

� Jesu li uključeni u prihode svi novčani priljevi koji se odnose na nerecipročne prihode 2015. koji su naplaćeni do određenog dana u 2016., ako je tako od-lučila neprofitna organizacija?

� Jesu li u prihode uključeni svi recipročni prihodi 2015. za koje nisu do 31. prosinca 2015. mogli biti iz-dani računi?

3. OBVEZE (RAZRED 2)Obveze u razredu 2 uključuje obveze za rashode

(skupina 24), obveze za vrijednosne papire (skupi-na 25) i obveze za kredite i zajmove (skupina 26). U razredu 2 nalazi se odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja (skupina 29). Obveze za potrebe računskog plana nisu podijeljene prema ročnosti. Stoga ne postoje posebni odjeljci računa za dugoročne i kratkoročne obveze. Ako se taj podatak želi osigurati, za svaki odjeljak treba otvoriti odgo-varajući analitički račun ili ga se može osigurati u analitičkom knjigovodstvu pridruživanjem odgova-rajućih parametara svakom računu. skupina 24 - Obveze za rashode

� Odgovaraju li podatci iz glavne knjige podatci-ma iz pomoćnih knjiga?

Ako analitičke evidencije u pomoćnim knjigama nisu sastavni dio glavne knjige izravnim prijenosom u glavnu knjigu, postoji mogućnost da podatci u po-


moćnim knjigama nisu pravilno uključeni u glavnu knjigu. Tu mogućnost treba odmah isključiti.

� Jesu li proknjižene sve obveze, uključujući i one za koje se trebao dobiti račun, ali je njegova dostava izostala?

Dakle, obveze se knjiže kad je nastala poslovna promjena koja je vezana za nastajanje obveze (npr. primljena stvar, korištena usluga i sl.). Svota obveze može se knjižiti u okviru računa dobavljača ili neke druge prirodne vrste obveze, ali trebalo bi otvoriti analitički račun. Svota po kojoj se obveza knjiži je ugovorena vrijednost posla.

� Jesu li dobiveni knjigovodstveni dokumenti u vezi s tzv. obračunskim namirama (cesijama, asignacijama, preuzimanjem dugova i sl.) i jesu li svi proknjiženi?

Iako ugovorni odnosi vezani za tzv. obračunske namire ne moraju biti u pisanom obliku, da bi po-stali knjigovodstveni dokumenti, moraju udovolja-vati temeljnim postavkama pripisanim za knjigo-vodstvenu dokumentaciju: Knjigovodstvena isprava jest pisani ili memorirani elektronički dokaz o nasta-loj poslovnoj promjeni (Zakon, čl. 17. st. 2.).

Obveze se bilježe na knjigovodstvenim računima u razdoblju u kojem su nastale. Dakle, za njihovo bi-lježenje u razdoblju nije presudno razdoblje u kojem je njihovo dospijeće, već razdoblje njihova nastanka.

Dugovnu stranu prometa obveza za rashode čine namirenja obveza. Namirenja ne moraju biti samo novčana, već mogu biti povezana s nekim od ugo-vora kojima obveze namiruju (obračunske namire: cesija, asignacija, preuzimanje duga i dr.).

� Jesu li usklađeni prometi knjigovodstvenih raču-na dobavljača s prometima odgovarajućih knjigovod-stvenih računa kod tih poslovnih partnera?

To se odnosi posebno na poslovne partnere s koji-ma je ostvaren velik promet. Nije dovoljno uskladiti samo stanje otvorenih stavaka jer rashode ne čine samo otvorena stavke, već ukupni promet.

� Jesu li usklađene kartice obveza za rashode po poslovnim partnerima?

� Ima li koja od kartica poslovnih partnera i na-kon usklađenja dugovno stanje?

Ako ga ima, riječ je o danom predujmu za budu-će isporuke ili danom zajmu. No nije isključeno da je previše plaćeno po nekom računu i da se novac treba potraživati. Predujmove bi trebalo prenijeti na aktivne račune, račune razreda 1 (potraživanja za dane predujmove u skupini računa 12), a zajmove na račune skupine 13. Ako je riječ o danim preduj-movima za buduće isporuke, oni se mogu na teme-lju zbrojnog pregleda objedinjeno, samo za potrebe bilanciranja, prenijeti na knjigovodstveni račun skupine 12, a početkom 2016. treba ih vratiti natrag.

Danim predujmovima pozornost trebaju posve-titi obveznici poreza na dodanu vrijednost: trebaju provjeriti jesu li dobili ulazne račune za dane pre-dujmove. Tim računima predujam ostaje na istoj bilančnoj poziciji, poziciji danih predujmova jer is-poruka nije još nastala.

� Jesu li proknjižene sve obveze za plaće za prethod-na razdoblja bez obzira na to jesu li plaće isplaćene?

Obveza za plaću nastaje i kada plaća nije isplaćena.

� Odgovaraju li potražni prometi na knjigovod-stvenim računima obračunanih doprinosa i poreza analitičkom evidencijom obračunanih plaća?

Ti podatci trebaju odgovarati poreznim izvješći-ma koja se dostavljaju mjesečno ili godišnje.

� Odgovaraju li stanja na računima obveza za za-poslene nenamirenim obvezama pa svakoj od prirod-nih vrsta obveze?

Time se treba isključiti mogućnost knjiženja na pogrešnu vrstu obveze za zaposlene.

� Jesu li kao obveze za doprinose i poreze na pod-skupini 241 iskazane samo obveze za zaposlene ili su se možda uključile i istovrsne obveze za poslove koje su odradile osobe koji nisu zaposlenici (radnici)?

Tu se moraju iskazati samo obveze prema za-poslenicima (radnicima), a istovrsne obveze koje se odnose na osobe koje nisu zaposlenici (radnici) trebaju biti dio prirodne vrste temeljne obveze (npr. doprinosi na osobnu uslugu sastavni su dio obve-ze na podskupini 242). Smatramo da ne bi trebalo izdvajati obveze za poreze u vezi s tim odnosima i iskazivati ih na računu odjeljka 2491 jer se time gubi podatak o ukupnoj obvezi za te poslove.

� Odgovara li obveza za porez na dodanu vrijed-nost po obračunu probnom obračunu poreza na do-danu vrijednost?

Ti podatci moraju biti jednaki. Ako nisu jednaki, treba provjeriti:- imaju li knjigovodstveni računi obračunanog

PDV-a stanje. Ako imaju, nisu uključeni u obra-čun PDV-a po obračunskim razdobljima;

- jesu li plaćanja ili namire obveza za PDV po obračunskim razdobljima dobro proknjižene.

Naime, ne mora se utvrđena obveza za plaćanje PDV-a namiriti odgovarajućim odljevom novca. Ona se može namiriti novčanim odljevom (plaćanjem) iz prethodnih razdoblja (preplatom PDV-a), a može se namiriti ustupom potraživanja za preplaćeni PDV od neke druge osobe.

� Jesu li u obveze za primljene predujmove uklju-čena i potražna stanja kupaca?

Treba paziti da aktivni računi (u načelu, računi ra-zreda 1) nemaju potražno stanje. Ako ih imaju, riječ je o predujmu za buduće isporuke ili o dobivenoj pozaj-mici ili novce treba vratiti. Time nastaje obveza.

Je li vođena nadzorna knjiga kreditnih poslova ako neprofitna osoba ima odnose određene vrste s devi-znim nerezidentima?

Prema odredbama Naredbe o vođenju nadzorne knjige o kapitalnim poslovima s inozemstvom, sve pravne osobe koje imaju sjedište u RH smatraju se deviznim nerezidentima i trebaju za kapitalne po-slove voditi posebnu poslovnu knjigu – nadzornu knjigu za kapitalne poslove. Za potrebe iskazivanje prometa s deviznim nerezidentima u ovu nadzornu knjigu uključuju se i poslovi koji nemaju obilježje kapitalnog posla, ali se smatraju za njezine potrebe kretanjima kapitala. Riječ je o autorskim naknada-ma (patentima, dizajnima, trgovačkim markama, izumima), povratima u slučaju otkaza ugovora i po-vrati za nepotrebne uplate, obeštećanja i sl. U ovu nadzornu knjigu unose se i transferi koji se mogu


smatrati kapitalnim (npr. darovi, donacije, plaćanja po sudskim presudama i sl.

Jesu li uvažene odredbe Zakona o porazu na dobit u vezi s plaćanjem poreza na dobitak po odbitku?

Bez obzira na to je li riječ o osobama koje su ob-veznici poreza na dobitak ili je riječ o onima koje to nisu, u skladu s odredbom čl. 31. Zakona o porezu na dobit, ako tuzemni isplatitelji, dakle ne samo po-rezni obveznici, plaćaju, između ostaloga, neke na-knade i neke usluge inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe, trebaju obračunati i platiti porez (na dobitak) po odbitku. Porezna se stopa kreće u raspo-nu od 12 % do 20 %. O kojim naknadama i uslugama je riječ, uređuje čl. 31. Zakona o porezu na dobit. skupina 26 - Obveze za kredite i zajmoveUz načelne provjere koje su opisane u okviru sku-

pine 24 – Obveze za rashode, u skupini 26 – Obveze za kredite i zajmove treba provjeriti sljedeće:

� Jesu li odvojene obveze za kredite i zajmove od obveza za kamate u vezi s njima?

Obveze za kamate iskazuju se odvojeno od obve-za za primljene kredite i zajmove. Obveze za kredi-te i zajmove iskazuju se na skupini 26, a za kamate po tim zajmovima i kreditima na skupini 24. Stoga tome treba uskladiti i promete.

� Odgovaraju li podatci na knjigovodstvenim ra-čunima skupine 24 i 26 u vezi s primljenim kreditima i zajmovima podatcima koje imaju kreditori ili za-jmodavci?

To usklađenje treba obaviti prije popisa obveza. Postupak usklađivanja nije propisan.

� Ako su kamate za primljeni zajam isplaćivane, a zajmodavac je fizička osoba, jesu li obračunane pore-zne obveze?

Naime, najmodavac fizička osoba ostvarila je do-hodak od kapitala. Na taj se dohodak obračunava porez na dohodak (po odbitku) od kapitala i plaća se istodobno s isplatom kamate. On se iskazuju za-jedno s mogućom obvezom za plaćanje prireza na odjeljku računa 2491. Nikako se ne smiju zaboraviti porezni izvještaji; u ovoj okolnosti obrazac JOOPD.

� Je li možda neki zajmodavac ili kreditor otpu-stio dug?

Otpust duga nastupa kada obveza prestaje vje-rovnikovom izjavom dužniku da neće zahtijevati njezino ispunjenje, a dužnik se s tim suglasi (Zakon o obveznim odnosima, čl. 203.). Dakle, nema obveze na temelju otpusta duga ako je to volja kreditora ili zajmodavca. Tada se dug pretvara u dar i iskazuje se prihod od darivanja.

� Jesu li pravilno razvrstane obveze za primljene kredite i zajmove?

Naime, otvoren je poseban odjeljak za kredite, a poseban za zajmove. Kredite daju banke i slične or-ganizacije, a zajmove daju ostale osobe.

� Jesu li odvojeni domaći krediti i zajmovi od onih koji su odobreni iz inozemstva?

Posebnim se odjeljkom prate krediti i zajmovi do-biveni u zemlji od onih dobivenih u inozemstvu.

� Jesu li kao obveze iskazane i obveze dane po na-čelu odobrenja negativnog stanja na računu kod po-

slovne banke ili je samo negativno stanje određenog dana iskazano kao obveza za primljeni kredit?

Ne bi bilo primjerno iskazati kao obveze za zajam samo ono što je negativno stanje posljednjeg dana obračunskog razdoblja jer je zajam dan u svoti koja je jednaka najvećem negativnom stanju računa kod poslovne banke. Upozorava se da bi postupanja tre-bala biti uređena u skladu sa zaduživanjima poseb-nim aktima neprofitne organizacije. skupina 29 - Odgođeno plaćanje rashoda i na-

plaćeni prihodi budućih razdobljaNa računu skupine 29 nalaze se i prihodi i rasho-

di: obračunani rashodi koji nisu fakturirani, a terete tekuće razdoblje (odjeljak 2911) i naplaćeni prihodi koji se odnose na buduća razdoblja (unaprijed pla-ćeni prihodi – odjeljak 2921 te odgođeno priznava-nje prihoda – odjeljak 2922). Računi skupine 29 su poveznica poslovnih promjena koje se istodobno trebaju prikazati u nekoliko obračunskih razdoblja.

� Iskazuju li se potraživanja za nerecipročne prihode?Ako se iskazuju potraživanja za nerecipročne

prihode, treba za svotu nenaplaćena potraživanja povećati potražni promet podskupine 292. Tu treba pripaziti na mogući pomak priznavanja nereciproč-nih prihoda do dana koji omogućuje njihovo uklju-čivanje u financijske izvještaje.

� Je li specificirano stanje otvorenih pozicija skupi-ne 29 sa stanjem na dan kontrole stanja?

Takva će razrada pomoći pravilnom rasknjižava-nju otvorenih pozicija u sljedećoj godini.

4. PRIHODI (RAZRED 3)Prihodi se iskazuju u nekoliko podskupina: od

podskupine 311 – Prihodi od prodaje robe i pružanja usluga do 363 – Ostali nespomenuti prihodi.

Neki od njih imaju obilježje recipročnih, a neki ne-recipročnih prihoda. S obzirom na tu podjelu, različita su pravila njihova priznavanja (Dremel, 2008. b, str. 9.).

Za iskazivanje nerecipročnih prihoda (donacija, članarina, pomoći, doprinosa i ostalih sličnih priho-da) bitno je ostvarenje novčanog tijeka ili neke druge imovinske koristi, a za iskazivanje recipročnih priho-da (prihoda na temelju isporučenih dobara i usluga) nije bitan novčani tijek. Dakle, prihodima razdoblja iskazuju se naplaćeni nerecipročni prihodi (bez obzi-ra na oblik namire: stvari, obračunske namire i dr.) i zaračunani recipročni prihodi koji se odnose na 2015.

Za iskazivanje (priznavanje, knjiženje) prihoda bitno je odrediti razdoblje na koje se oni odnose, odnosno kojem pripadaju. Ako oni ne pripadaju iz-vještajnom obračunskom razdoblju, moraju se iska-zati kao odgođeni prihodi (skupina 29). Oni se sa skupine 29, odnosno odgođenih prihoda, uključuju u razred 3, odnosno prihode izvještajnog razdoblja, kada nastupi razdoblje na koje se odnose.

� Je li pravilno utvrđena vrsta prihoda s obzirom na različito vrijeme njihova iskazivanja?

Nerecipročne prihode čine donacije, članarine, pomoći, doprinosi i ostali slični prihodi. Dakle, kod njih ne postoji međusobna povezanost između či-nidbe i protučinidbe. To su jednosmjerne promjene. Oni se priznaju po novčanom načelu ako je ispunjena pretpostavka da se odnose na izvještajno razdoblje.


U Zakonu je pojašnjena mogućnost korekcije toga temeljnog novčanog načela. Prema odredbi čl. 26. Zakona, prihodi se mogu priznati u izvještajnom razdoblju ako su naplaćeni najkasnije do trenutka predočavanja financijskih izvještaja za isto razdo-blje. Stoga, iako su ovi prihodi naplaćeni u izvještaj-nom razdoblju koje slijedi iza izvještajnog razdoblja za koje se sastavljaju financijski izvještaji, oni se mogu uključiti u prihode izvještajnog razdoblja za koje se sastavljaju financijski izvještaji. Odluku o uključivanju tada naplaćenih prihoda u izvještajno razdoblje za koje se sastavljaju financijski izvještaji donosi samostalno svaka neprofitna osoba. Smatra-mo da ako takva odluka nije donesena, u prihode izvještajnog razdoblja mogu se priznati samo oni nerecipročni prihodi koji su naplaćeni do kraja iz-vještajnog razdoblja za koje se sastavljaju izvještaji.

9 Primjer:Neprofitna organizacija naplaćuje članarinu. Svo-

ta članarine je 500,00 kn za cijelu godinu. Njezino je dospijeće plaćanja kraj godine za tu istu godinu. Član udruge platio je 20. prosinca 2015. na blagajni 200,00 kn, 13.veljače 2016. 20,00 kn, na transakcijski račun 25. veljače 2016. godine 10,00 kn. Neprofitna je orga-nizacija donijela odluku da će financijske izvještaje za 2015. predati 25. veljače 2016. i da će u nereciproč-ne prihode za 2015. uključiti sve one koji su naplaćeni do 15. veljače 2016.

� U kojoj su svoti ostvareni prihodi koji se prema pravilima oporezivanja porezom na dodanu vrijed-nost smatraju poduzetničkim prihodima?

Ako će poduzetničkih prihoda biti ostvareno više od 230.000,00 kn, neke se neprofitne organizacije tre-baju prijaviti u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost do 15. siječnja 2016.

� Jesu li prihodima iskazani i novčani tijekovi koji-ma ne raspolaže neprofitna organizacija?

Naime, da bi se novčani tijek iskazao prihodom, potrebno je da neprofitna organizacija tim novcem i raspolaže. Ako ona njime ne raspolaže, primitkom novca priznaje se obveza za daljnje usmjeravanje novca. Kada se novac proslijedi, smanjuje se obveza (Dremel, 2008. c, str. 63–64.).

No, bez obzira na ovu temeljnu odredbu u vezi s priznavanjem prihoda, one neprofitne organizacije koje moraju iz primljenih sredstava financirati dru-ge neprofitne organizacije, poglavito prema odred-bama posebnih propisa (primjerice, u sustavu spor-ta, tehničke kulture i sl.), i ona sredstva koja moraju usmjeriti tim organizacijama moraju prikazati svo-jim prihodom prema njegovoj prirodnoj vrsti. Kada će ta sredstva usmjeravati tim povezanim organi-zacijama, iskazat će rashod u skupini 47 – Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organi-zacija. Te će organizacije ovako primljene prihode

iskazati na skupini računa 37 - Prihodi od povezanih organizacija.

Je li prodavana dugotrajna imovina?Ako je prodavana, prihodi se ne iskazuju

u skupini računa 31, nego u podskupini 362 – Prihodi od prodaje dugotrajne imovine. Ri-ječ je o recipročnim prihodima.

� Je li iznajmljivana dugotrajna imovina?Ako je iznajmljivanja, prihodi se ne iska-

zuju u skupini 31, nego u podskupini 341 – Prihodi od nefinancijske imovine. Ti prihodi pripadaju skupini recipročnih prihoda.

� Jesu li obračunavane kamate koje su povezane s potraživanjima?

Ako su obračunavane, treba ih iskazati prihodima podskupine 341 – Prihodi od fi-nancijske imovine.

� Jesu li donacije pravilno iskazane?Donacije su prema računskom planu

razvrstane prema osobama koje su ih dale i pripadaju skupini nerecipročnih prihoda. No, ne iskazuju se sve primljene donacije kao prihod u trenutku primitka novca. Ako su primljene donacije za preraspodjelu, ne iskazuju se prihodom u trenutku primit-ka novca, nego kao obveza za raspodjelu. Kada se proslijede osobi kojoj su namije-njene, iskazuju se prihodom i rashodom od donacija.

9 Primjer:Humanitarna udruga prikuplja sredstva za pru-

žanje pomoći potrebitim kućanstvima. Ona je od ku-ćanstava prikupila stvari (odjeće) čija je procijenjena vrijednost 600,00 kn. Prikupila je i gotova novca u svoti od 1.500,00 kn. Gotov se novac položio na račun.

9 Knjiženje: Nerecipročni prihodi, naplata u izvještajnom raz-doblju i iza izvještajnog razdoblja

2015.

1111 – Novac na računu 2922 – Odgođeni prihodi 3211 – Članarine

(2) 200,00 (2a) 200,00 500,00 (1) 200,00 (2a) 20,00 (3) 20,00 (3)

1131 – Glavna blagajna

Knjižne oznake:(1) Za potraživanje za članarinu(2) Za naplatu članarine u 2015.(3) Za naplatu članarine u 2016. koja se uključuje

u prihode 2015.

1621 – Članarine

(1) 500,00 200,00 (2)

2016.

1111 – Novac na računu 2922 – Odgođeni prihodi 3211 – Članarine

(1) 200,00 (3a) 10,00 280,00 (1) 10,00 (3a)(3) 10,00

1131 – Glavna blagajna 5221 – Višak prihoda

(2) 20,00 220,00 (1)

Knjižne oznake:(1) Za početno stanje.(2) Za naplatu članarine za 2015. u blagajnu u

2016. koja je već uključena u prihode 2015.(3) Za naplatu članarine za 2015. nakon 15.

veljače 2016.

1621 – Prihodi od nefinancijske imovine

(1) 300,00 20,00 (2)10,00 (3)

U primjeru je korišten račun potraživanja za čla-narine3.

3 Detaljnije o tome se može pročitati u ovom članka pod naslovom: Potraživanja za prihode (skupina 16) .


Udruga je podigla novac za raspodjelu. (3)Ona je kućanstvima podijelila svu odjeću i 700,00

kn novčane pomoći. 9 Knjiženje: Prikupljena i podijeljena sredstva

pomoći

Tek. br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Zalihe za preraspodjeluKunska blagajna

Obveze za donacije za prikupljena sredstva pomoći

Za prikupljena sredstva

06111113100

2451

600,001.500,00

2.100,00

2. Kunski računPrijelazni račun

Za polog na račun u poslovnoj banci - izvod o prometu na računu

1111011130

1.500,001.500,00

2.a Prijelazni računKunska blagajna

Za isplatu iz blagajne na račun u poslovnoj banci - promet blagajne

11130113100

1.500,001.500,00

3. Prijelazni računKunski račun

Kunska blagajnaPrijelazni račun

Za podizanje gotovine s računa u blagajnu (promet poslovnog računa i blagajne)

1113011110

11310011130

700,00

700,00700,00

700,00

4. Obveze za donacije za prikupljena sredstva pomoći

Kunska blagajnaZalihe za preraspodjelu

Dane tekuće donacijeDonacije od kućanstava

Za podijeljenu prikupljenu pomoć

245111310006111

45111035410

1.300,00

1.300,00

700,00600,00

1.300,00

Na toj podskupini ne mogu se iskazivati obveze za prikupljene tuđe prihode. Te obveze bi se trebale iskazati na odjeljku 2493. Podskupina 245 ne smije biti rabljena za izbjegavanje iskazivanja prihoda, odnosno za uravnoteženje prihoda i rashoda, kako bi se izbjeglo iskazivanje viška / manjka prihoda.

Ni kada su donacije primljene za provedbu proje-kata ne iskazuju se odmah kao prihodi izvještajnog razdoblje, nego kao odgođeni prihod na odjeljku 2922 – Odgođeno priznavanje prihoda. Tek u svoti iskaza-nih rashoda koji se odnose na provedbu tog projekta otpuštaju se odgođeni rashodi tako da se tereti odje-ljak 2922 i odobri odgovarajuća skupina računa 35. Prirodna vrsta rashoda može biti različita.

S prihodima se jednako postupa ako je riječ o sredstvima koja su primljena za nabavu dugotraj-ne imovine koja se amortizira, odnosno o primitku dugotrajne imovine u stvarima i pravima. Razlika u odnosu na prethodni slučaj je što se tu iskazuju samo rashodi na računu odjeljka 4311. Tim zahtjevi-ma, odnosno utvrđivanju rashoda koji će biti temelj za utvrđivanje odgođenih prihoda koji se otpuštaju u prihode izvještajne godine, treba prilagoditi i evi-dencije, bez obzira na to je li riječ o knjigovodstve-nim ili pomoćnim evidencijama.

� Postoje li zastarjele obveze?Ako su obveze zastarjele, mogu se ispuniti vjerov-

niku. No, neprofitna osoba može donijeti odluku da će, ako vjerovnik postavi zahtjev za namirenje ob-veze, staviti prigovor zastare i da neće platiti obve-

zu. Ako takvu odluku donese tijekom 2015., tu vrstu smanjenja obveza može iskazati kao ostale prihode. Ne može je iskazati kao otpis obveze jer za otpis ob-veze treba vjerovnikova suglasnost. Zastara nastupa u različitim razdobljima (Pavičić, 2008., str. 258.).

� Treba provjeriti otvorene stavke na računima vri-jednosno usklađenih potraživanja.

Smatramo da se na računu 3632 mogu iskazati i naplaćena potraživanja koja su bila vrijednosno usklađena naniže, a ne samo naplaćena otpisana potraživanja. Naime, bit jedne i druge naplate je da su ostvarena iza razdoblja u kojem su bila smanjena. Razlika između otpisanih i vrijednosno usklađenih potraživanja je što otpisana potraživanja nestaju iz bilance, dok se vrijednosno usklađena potraživanja bilančno iskazuju na dugovnoj i potražnoj strani knjigovodstvenog računa imovine.

5. RASHODI (RAZRED 4)Osnovno je načelo da se rashodima razdoblja

mogu iskazati samo rashodi koji se odnose na izvje-štajno razdoblje. Rashodi koji nemaju obilježje pri-padnosti izvještajnom razdoblju iskazuju se na knji-govodstvenom računu budućih rashoda – odjeljku 1911. Oni se s tog računa u odgovarajućem razdoblju prevode u rashode razdoblja i iskazuju prema svojoj prirodnoj vrsti u razredu 4.

Sve obveze za rashode ne iskazuju se odmah ras-hodima, nego se mogu iskazati kao imovina (dugo-trajna, kratkotrajna, sitan inventar)4.

� Jesu li odgođeni rashodi iz početnog stanja sku-pine 19 pravilno uključeni u rashode 2015., odnosno odnose li se na 2015. ili na neku godinu nakon 2015. godine?

� Je li kao rashod amortizacije iskazan samo onaj obračun amortizacije koji se odnosi na dugotrajnu imovinu koja je nabavljena počevši od 2008., odnosno onu koja je nabavljena zaključno s 31. prosinca 2007., ali pri čijoj nabavi rashod nije bio odmah priznat?

Tom problemu treba posvetiti osobitu pozornost. Analitička evidencija dugotrajne imovine mora se dobro ustrojiti kako bi se svakoj dugotrajnoj imovini dalo obilježje obračunane amortizacije: za rashod amortizacije – razred 4 ili za ispravak vrijednosti vlastitih izvora – razred 5.

� Je li se pravilno razvrstala dugotrajna od krat-kotrajne imovine s obzirom na različit pristup otpisu njezine nabave vrijednosti?

Ako je nabavljana kratkotrajna imovina kojom možemo, prema naslijeđenim pravilima struke sve do kraja 2014., smatrati sitnim inventarom, tada nje-gov otpis nije propisan. Dakle, sve su metode otpisa dopustive. Rashod u vezi s tim otpisom knjiži se na račun 4264 – Sitni inventar i auto gume. Ovdje će se uključiti i otpis dugotrajne nefinancijske materijal-ne imovine koja je nabavljena u 2015., čija je nabav-na vrijednost uključivo 2.499,99 kn ako se ona raz-vrstala u skupinu 04 - Sitni inventar. Ta se imovina može isto otpisati jednokratno ili sustavno prema odluci neprofitne organizacije.

4 Detaljnije o tome se može pročitati u ovom članka pod naslovom: Imovina (razred 0 i 1)


On se ne može iskazati na računu 4311 – Amor-tizacija jer rashodi amortizacije obuhvaćaju trošak nabave dugotrajne imovine koja se amortizira u vi-jeku uporabe prema propisanim stopama amortiza-cije (Zakon, čl. 24.).

Prama odredbi čl. 41. Pravilnika, amor-tizacija se počinje obračunavati od prvoga idućeg mjeseca u kojem je imovina predana na uporabu. No, odredba čl. 24. Zakona pro-pisuje da se vrijednost pojedinog predmeta dugotrajne imovine amortizira počevši od prvog dana mjeseca iza mjeseca u kojem je stavljena u upotrebu. S obzirom na to da se razlikuje pojam „predati u uporabu“ (s ob-zirom na to da se pritom imovina ne mora nužno upotrebljavati) i „staviti u uporabu“ (pri čemu se mora upotrebljavati) upitno je kako postupiti? Smatramo da bi se trebalo prikloniti odredbi Zakona i dugotrajnu imovinu bi se trebalo početi amortizirati tek kada se počne upotrebljavati odnosno stavi u uporabu. Iz ovoga se može zaklju-čiti da imovina koja je stavljena u uporabu zadržava vrijednost iskazanu pri nabavi i da se ona ne mijenja sve dok se ne počne upotrebljavati ili do otuđenja.

Je li ujednačen otpis sitnog inventara?S obzirom na to da postoje različite mogućnosti

izračuna vrijednosti za koju se smanjuje vrijednost sitnog inventara preko računa ispravka vrijednosti sitnog inventara, neprofitna organizacija mora u vezi s tim imati poznatu računovodstvenu politiku i nje se pri obračunu treba pridržavati.

� Je li ispravno iskazan rashod u vezi s otuđenjem dugotrajne imovine?

Knjižna se vrijednost (nabavna vrijednost sma-njena za ispravak vrijednosti) mora otpisati na teret računa 4621 – Neotpisana vrijednost i drugi rashodi otuđene i rashodovane dugotrajne imovine.

� Je li tijekom godine rashodovana dugotrajna imovina?

Ako je rashodovana, a još postoji dio neotpisane vrijednosti, treba je proknjižiti na teret računa 4621.

Je li za određene izdatke korišten odgovarajući ra-čun skupine 47 – Rashodi vezani za financiranje po-vezanih neprofitnih organizacija?

Ovim se računom iskazuje prijenos sredstava koja u sustavu financiranja „nadređene“ neprofitne organizacije moraju prenositi svojim „podređenim“ neprofitnim organizacijama s kojima je povezana osnivačkim ili drugim općim aktima. Smatramo da prijenosi sredstava između „nadređenih“ i „po-dređenih“ neprofitnih organizacija koji ne bi imali obilježje obveznom međusobnog financiranja ne bi trebali biti uključeni u ovi skupinu računa već da bi, u načelu, pripadali skupini 45 - Donacije

9 Primjer:Vatrogasna zajednica platila je račun dobrovoljno-

ga vatrogasnog društva za kupnju vatrogasnog apa-rata u svoti od 5.000,00 kn.

Vatrogasna zajednica

1111 – Žiro račun2493 – Ostale nespomenute

obveze4721 – Kapitalni rashodi

povezanih NO

5.000,00 (2) (2) 5.000,00 5.000,00 (1) (2a) 5.000,00

1911 – Rashodi budućih

razdobljaKnjižne oznake i njihov opis:(1) Za preuzimanje obveze(2) Za namirenje preuzete obveze.

(1) 5.000,00 5.000,00 (2a)

Dobrovoljno vatrogasno društvo

0221 – Uredska oprema 2425 – Dobavljači u zemlji

(1) 5.000,00 (2) 5.000,00 5.000,00 (1)

3721 – Kapitalni prihodi od povezanih NO

2922 – Odgođeno priznavanje prihoda

5.000,00 (3) (3) 5.000,00 5.000,00 (2)

Knjižne oznake i njihov opis:(1) Za nabavu vatrogasnog aparata.(2) Za prijenos obveze vatrogasnoj zajednici.

6. VLASTITI IZVORI (RAZRED 5)Razred vlastitih izvora (razred 5) čine vlastiti izvori

– skupina 51 i rezultat poslovanja – skupina 52.Zakon ne propisuje da se vlastiti izvori formiraju

iz nabavne vrijednosti dugotrajne imovine kao što je to bilo u godinama kada se rashod dugotrajne imo-vine priznao u cijelosti pri njezinoj nabavi. Stoga bi se vlastiti izvori u skupini 51 mogli formirati iz viška prihoda prema odluci osnivača ako takvo utemelje-nje postoji u aktima o osnivanju odnosno ako za to postoji zakonska pretpostavka. U načelu se onda tim aktima određuje i namjena njihove uporabe. Sku-pina 52 formira se pri utvrđivanju rezultata izvje-štajnog razdoblja. Sučeljavanjem prihoda i rashoda može biti ostvaren manjak ili višak prihoda. Za što se koristi višak prihoda, odnosno kako se nadokna-đuje manjak prihoda, odlučuje neprofitna organiza-cija u skladu s posebnim zakonom na temelju kojeg je osnovana i sa svojim statutom.

Višak prihoda ne može se uključiti u prihode te-kućeg razdoblja samo zato da bi se poboljšao rezul-tat tekućeg razdoblja. On se ne smije uključiti u pri-hode razdoblja ni kako bi bio usporediv s planom djelatnosti odnosno financijskim planom za izvje-štajnu godinu ako se on sastavlja prema novčanom načelu. Samo kada rezultatom koji ima protutežu u imovini može raspolagati osoba koja je izvan ne-profitne osobe (npr. osnivač) i ako se ona te imovi-ne odriče u korist neprofitne osobe, za odrečenu se svotu može iskazati prihod. To nije prihod iz viška prihoda, nego prihod iz imovine kojom raspolaže ta osoba. To odricanje od raspolaganja ne treba pratiti novčani tijek.

AKTUALNO

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST- Primjena u praksi -

VII. naklada 2015., skupina autoraRedaktor: dr. sc. Ljerka MARKOTA

Opseg: 1332 str. Cijena (s PDV-om): 588,00 kn


U ostalim okolnostima višak prihoda izvještajnog razdoblja ostaje neraspoređen. U sljedećim obra-čunskim razdobljima ostvarit će se višak ili manjak. Višak će povećati postojeći višak koji je donesen iz prethodnog razdoblja, a manjak će smanjiti višak donesen iz prethodnog razdoblja.

� Ako je za obračunsko razdoblje siječanj – rujan utvrđen višak / manjak prihoda, treba li ga stornirati ili će se raditi ispravak tog rezultata u skladu s rezul-tatom kraja godine?

� Je li u početnom stanju iskazan višak i manjak prihoda ili je iskazano njihovo prebijeno stanje?

S obzirom na to da nije postojao poseban sinte-tički račun za manjak prihoda, može se dogoditi da neprofitna osoba ne zna točno strukturu stanja na bivšem računu – saldo fonda.

� Treba provjeriti je li stornirana obračunana amortizacija za razdoblje siječanj – rujan 2015.?

S obzirom na to da se na izvorima mora proknji-žiti svota ukupno obračunane amortizacije koja se odnosi na „staru“ imovinu, treba već proknjiženu amortizaciju stornirati ili doknjižiti.

Preporučujemo storniranje zbog jednostavnosti i usklađenja s izvještajnim razdobljem.

7. PREGLED PRAKTIKUMA NEPROFITNOG RAČUNOVODSTVA OBJAVLJENIH TIJEKOM 2015.

Vrednovanje imovine i nerecipročni prihodi 12/15Obdarivanje i osporeno potraživanje 11/15Donos obveze PDV – ino-porez po odbitku 9/15Prodaja dugotrajne nefinancijske imovine i financijska imovina 8/15

Operativni i financijski lizing 7/15

Prodaja dugotrajne imovine i povrat primljenog dara 6/15Oročenje novca i nesigurna potraživanja 5/15Dugotrajna nefinancijska imovina i zamjena stvari 4/15Dugotrajna nefinancijska imovina i povrat neutrošene donacije 3/15

Službeni put i JOPPD kod neprofitnih organizacija 2/15Uzastopno darivanje i rashod dugotrajne nefinancijske imovine 1/15

9 LITERATURA1. Barberić et al. (2011.) Računovodstvo neprofitnih or-

ganizacija. VI. izdanje. Zagreb, RRiF plus.2. Dremel, N. (2008. a) Športske organizacije. Računo-

vodstvo, revizija i financije, Zagreb, god. XVIII., br. 11/08., str. 57–68.

3. Dremel, N. (2008. b) Temeljne postavke i prijelaz iz starog sustava u novi sustav. Računovodstvo, revizija i fi-nancije. Prilog: Poslovanje neprofitnih organizacija, Za-greb, god. XVIII., br. 3/08., str. 9–22.

4. Dremel, N. (2008. c) Transferi i ugovori o djelu. Ra-čunovodstvo, revizija i financije, Zagreb, god. XVIII., br. 5/08., str. 63–66.

5. Dremel, N. (2008. d) Revalorizacija i nabava dugo-trajne imovine. Računovodstvo, revizija i financije, Za-greb, god. XVIII., br. 6/08., str. 51–53.

6. Dremel, N. (2008. e) Nabava dugotrajne imovine koja je započela prije 1. siječnja 2008. Računovodstvo, re-vizija i financije, Zagreb, god. XVIII., br. 6/08., str. 51–53.

7. Glavota, M. (2008.) Dugotrajna nefinancijska imovi-na. Računovodstvo, revizija i financije, Zagreb, god. XVIII., br. 11/08., str. 53–57.

8. Gorenc, V. (2005.) Osnove statusnog i ugovornog trgo-vačkog prava. Zagreb: Gorenc i dr.

9. Pavičić, D. (2008.) Zastara tražbina prema ZOO-u i nekim posebnim propisima. Računovodstvo, revizija i fi-nancije, Zagreb, god. XVIII., br. 2/08., str. 258–268.

UDK 336.12/617.2Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.

Financijsko izvještavanje u neprofitnom računovodstvu za 2015. godinu

Po prvi put se ovogodišnji financijski izvještaji u su-stavu neprofitnog računovodstva predaju prema

propisima koji se primjenjuju od početka godine. Uz uobičajene standardne financijske izvještaje, uvo-

de se dva potpuno nova izvještaja: Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima (za one koji vode jedno-stavno knjigovodstvo) i Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava koji sastavljaju sve neprofitne organizacije koje se financiraju iz javnih izvora.

U članku se uz pojašnjenje ovih novih izvještaja osvrće i na druge osobitosti godišnjega financijskog izvještava-nja za 2015. godinu.

1. UVODZakon o financijskom poslovanju i računovod-

stvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14. – dalje u tekstu: Zakon) uređuje i sustav financijskog izvještavanja u neprofitnom računovodstvu. Zakon propisuje da su sve neprofitne organizacije dužne sastavljati financijske izvještaje koji moraju pružiti objektivnu i realnu sliku financijskog položaja i po-slovanja neprofitne organizacije. Periodičnost izvje-štavanja i vrsta financijskih izvještaja ovisi o tome vodi li neprofitna organizacija jednostavno ili dvoj-no knjigovodstvo, o čemu detaljnije govori Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Re-gistru neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 31/15;


dalje u tekstu: Pravilnik). Pravilnik je donesen na temelju Zakona i propisuje:

- oblik i sadržaj financijskih izvještaja- oblik i sadržaj izjave o neaktivnosti- razdoblja za koja se financijski izvještaji sastav-

ljaju te obveza i rokovi njihova podnošenja te- minimalni sadržaj i rokovi dostave izvještaja o

potrošnji proračunskih sredstava.Člankom 45. Zakona su predviđene novčane ka-

zne ako se ne sastavi financijski izvještaj, odnosno ako se ne preda u zakonom utvrđenom roku i to: 5.000,00 kuna do 200.000,00 kuna za neprofit-

nu organizaciju koja vodi dvojno knjigovodstvo 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna za zakonskog

zastupnika neprofitne organizacije koja vodi dvojno knjigovodstvo

1.000,00 kuna do 50.000,00 kuna za neprofitnu organizaciju koja vodi jednostavno knjigovod-stvo i

1.000,00 kuna do 10.000,00 kuna za zakonskog zastupnika neprofitne organizacije koja vodi jednostavno knjigovodstvo.

2. OBVEZNICI FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJAObveznici izvještavanja u neprofitnom susta-

vu definirani su čl. 2. Zakona i utvrđeni Registrom neprofitnih organizacija. To znači da su obveznici primjene ovoga Pravilnika domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjet-ničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslo-davaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobitka, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera.

Pravilnikom je prepoznat i poseban položaj poli-tičkih stranaka i vjerskih zajednica kao neprofitnih organizacija.

1. Političke stranke ne izvještavaju u skladu s odredbama Zakona i Pravilnika.

2. Vjerske zajednice izuzete su od obveze sastav-ljanja i predaje financijskih izvještaja i upisa u Regi-star. One isključivo sastavljaju izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava ako tijekom godine ostvare sredstva iz javnih izvora.

Međutim, pravne osobe kojima su osnivači vjer-ske zajednice, a nisu osnovane s ciljem ostvarivanja dobitka (primjerice Caritas) obveznici su financij-skog izvještavanja.

Obveza financijskog izvještavanja ovisi o tome je li neprofitna organizacija obveznica vođenja jedno-stavnog ili dvojnog knjigovodstva.

Neprofitna organizacija kojoj je:1. vrijednost imovine na kraju svake od prethod-

ne tri godine uzastopno manja od 230.000,00 kuna i 2. godišnji prihod uzastopno u svakoj od prethod-

ne tri godine manji od 230.000,00 kuna godišnje te 3. ako su prošle najmanje tri godine od osnivanjanije u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i pri-

mjene računovodstvenog načela nastanka događaja. U godišnji prihod (iz navedenog kriterija) ulaze

samo prihodi iz tekuće godine (razred 3), a ne ula-zi preneseni višak iz prethodne godine. Neprofitna organizacija koja zadovoljava ove kriterije može (ali i ne mora) voditi jednostavno knjigovodstvo i sa-

stavljati isključivo godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima na obrascu: G-PR-IZ-NPF.

Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela do-nosi zakonski zastupnik neprofitne organizacije u roku predviđenom za podnošenje godišnjih finan-cijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu i važeća je dok neprofitna organizacija zadovoljava propisane uvjete, odnosno do opoziva. O ovoj Od-luci i promjeni u načinu vođenja računovodstva izvještava se Ministarstvo financija na način da se dostavi obrazac RNO-P kojim se provode promjene u Registru neprofitnih organizacija.

One neprofitne organizacije koje su odlučile vo-diti dvojno knjigovodstvo iako udovoljava uvjetima za vođenje jednostavnog knjigovodstva obvezne su tromjesečno sastavljati i predavati financijske izvje-štaje na jednako način i u rokovima kao i sve nepro-fitne organizacije koji su obveznici dvojnog knjigo-vodstva.

3. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE U SUSTAVU DVOJNOG KNJIGOVODSTVA

Neprofitna organizacija obveznik vođenja dvoj-nog knjigovodstva i neprofitna organizacija koja udovoljava uvjetima za vođenje jednostavnog knjigovodstva, a nije donijela Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanoga računovodstvenog načela, sastavlja financijske iz-vještaje za poslovnu godinu. Financijski izvještaji sastavljaju se i podnose na razini pravne osobe s uključenim podacima o poslovanju njenih organi-zacijskih dijelova.

Financijski izvještaji sastavljaju se na sljedećim obrascima:

– Bilanca na obrascu BIL-NPF – Izvještaj o prihodima i rashodima na obrascu

PR-RAS-NPF – Skraćeni izvještaj o prihodima i rashodima na

obrascu S-PR-RAS-NPF.Zaglavlje i podnožje obrazaca financijskih izvje-

štaja jedinstveno su definirana za obrasce BIL-NPF i PR-RAS-NPF.

Financijske izvještaji na propisanim obrascima prikuplja Financijska agencija (dalje u tekstu: FINA) za potrebe Ministarstva financija, i to financijske iz-vještaje u elektroničkom obliku objavljene na inter-netskoj stranici Ministarstva financija. Neprofitna organizacija uz financijske izvještaje u elektronič-kom obliku predaje i Referentnu stranicu ovjerenu potpisom zakonskog zastupnika i pečatom. Refe-rentna stranica objavljena je u prilogu Pravilnika i jednaka je za sve financijske izvještaje, uključujući i godišnji financijski izvještaj o primitcima i izdat-cima koje sastavljaju neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo na obrascu: G-PR-IZ-NPF. Neprofitna organizacija može predati FI-NA-i financijske izvještaje i u papirnatom obliku, ali na obrascima propisanim Pravilnikom. Ministar-stvo financija i FINA uvijek preporučuju predaju fi-nancijskih izvještaja u elektronskom obliku jer ovi obrasci imaju ugrađene matematičke i logičke kon-trole što omogućava brzu kontrolu ispravnosti obra-zaca i svakako bržu obradu.


Potrebno je naglasiti da se financijski izvje-štaji, uključujući i godišnje financijske izvještaje, više ne dostavljaju Državnom uredu za reviziju.

Financijski se izvještaji za razdoblja u tijeku po-slovne godine čuvaju do predaje financijskih izvje-štaja za isto razdoblje sljedeće godine, a godišnji se financijski izvještaji čuvaju trajno i u izvorniku.

SRIJEDA, 18. OŽUJKA 2015. BROJ 31 – STRANICA 15 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

Referentna stranica

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

za razdoblje od ________ do _______Naziv obveznika: ____________________________________Poštanski broj: _______________ Mjesto: _________________Adresa sjedišta: _____________________________________RNO broj: __________ Matični broj: _______ OIB: ___________Račun: _______________________ Oznaka razdoblja: _______Šifra djelatnosti: ___ Šifra grada/općine: ___ Šifra županije: ___

Izvještaj sadrži pogreške (DA/NE): Kontrolni broj:

BIL-NPF AOP Stanje 1. siječnja Stanje 31. prosinca

IMOVINA (AOP 002+074) 001

OBVEZE I VLASTITI IZVORI (AOP 146+195)

145

PR-RAS-NPF AOPOstvareno u

istom razdoblju prethodne

godine

Ostvareno u izvještajnom

razdoblju

PRIHODI (AOP 002+005+008+011+024+032+041)

001

UKUPNI RASHODI (AOP 044-131 ili 044+132)

133

VIŠAK PRIHODA raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP134-136+135-137-138)

138

MANJAK PRIHODA za pokriće u sljedećem razdoblju (AOP135+137-134-136+138)

139

S-PR-RAS-NPF AOPOstvareno u


godine


razdoblju

PRIHODI (AOP 002 do 008) 001

RASHODI (AOP 010 do 016) 009

G-PR-IZ-NPF AOPOstvareno u

prethodnoj po-slovnoj godini

Ostvareno u tekućoj poslovnoj

godini

PRIMICI UKUPNO (AOP 001 do 004+011 do 014)

015

IZDACI UKUPNO (AOP 016+019 do 027)

028

VIŠAK/MANJAK PRIMITAKA TEKUĆE POSLOVNE GODINE

029

Potpis zakonskog zastupnikaZakonski zastupnik: __________________ _______________________Datum: ______________________

M.P.Osoba za kontakt: _____________________Telefon: _____________________Telefax: _____________________Adresa e-pošte: _____________________

6. Primici od zakupa, iznajmljivanja i ostale nefi nancijske imovine

012

7. Primici od prodaje dugotrajne imovine 013 8. Ostali primici (od naknade štete, refun-

dacija i sl.)014

PRIMICI UKUPNO 015 0 0II. IZDACI 1. Izdaci za radnike (1.1.+1.2.) 016 0 01.1. plaće (bruto) 017 1.2. doprinosi na plaću 018 2. Izdaci za naknade troškova radnicima

(službena putovanja, prijevoz, stručno usavršavanje)

019

3. Izdaci za naknade volonterima 020 4. Izdaci za naknade ostalim osobama izvan

radnog odnosa (službeni put i ostalo)021

5. Izdaci za usluge (pošta, telefon, najamni-na, komunalne, računalne, intelektualne usluge i sl.)

022

6. Izdaci za materijal i energiju (uredski materijal, sirovine, energija, sitni inven-tar i auto gume)

023

7. Izdaci za kamate i usluge platnog pro-meta

024

8. Izdaci za dane donacije 025 9. Izdaci za nabavu dugotrajne imovine 026 10. Ostali izdaci (reprezentacija, članarina,

kotizacija, premije osiguranja i sl.)027

IZDACI UKUPNO 028 0 0III. VIŠAK/MANJAK PRIMITAKA TEKU-

ĆE POSLOVNE GODINE 029 0 0

IV. VIŠAK/MANJAK PRIMITAKA - PRE-NESEN IZ PRETHODNE POSLOVNE GODINE

030

Red. br. DODATNI PODACI AOP

Stanje na kraju

prethodne godine

Stanje na kraju iz-

vještajnog razdoblja

1. Stanje novčanih sredstava na računu 031 2. Stanje novčanih sredstava u blagajni 032 3. Stanje oročenih sredstava 033 4. Obveze po neplaćenim računima 034 5. Potraživanje za nenaplaćene račune 035 6. Primitak ostvaren iz sredstava Europske

unije036

7. Prosječan broj zaposlenih 037 8. Broj volontera 038 9. Broj sati volontiranja 039 KONTROLNI ZBROJ 040



Financijski izvještaji koje neprofitne organizacije trebaju sastaviti i predati za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca jesu: Bilanca na obrascu: BIL–NPF Izvještaj o prihodima i rashodima na obrascu:

PR-RAS-NPF i

Bilješke.Godišnji financijski izvještaji predaju se isključivo

FINA-i u roku od 60 dana od isteka poslovne godine.

Rok za predaju financijskih izvještaja za 2015. je 29. veljače 2016.

Bilješke su dopuna podataka uz financijske izvje-štaje i mogu biti opisne, brojčane ili kombinirane. Označavaju se rednim brojevima s pozivom na AOP oznaku izvještaja na koju se odnose. Obvezne Bi-lješke uz Bilancu jesu: 1. pregled ugovornih odnosa i slično koji, uz ispunjenje određenih uvjeta, mogu postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hi-poteke, sporovi na sudu koji su u tijeku…) i 2. pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih kredita i zajmova te posebno robnih kredita i finan-cijskih najmova (lizing). Sadržaj Bilješki dopunjen je i zahtjevom za navođenjem razloga zbog kojih je došlo do većih odstupanja u odnosu na ostvarenje prethodne godine u Bilješkama uz Izvještaj o priho-dima i rashodima.

4. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE U SUSTAVU JEDNOSTAVNOG KNJIGOVODSTVA

Neprofitna organizacija koja udovoljava uvjeti-ma za vođenje jednostavnog knjigovodstva i koja je donijela Odluku o vođenju jednostavnog knjigovod-stva i primjeni novčanog računovodstvenog načela sastavlja godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima za prethodnu poslovnu godinu.

Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdaci-ma sastavlja se na obrascu G-PR-IZ-NPF koji se nala-zi u prilogu Pravilnika, a sadržava sljedeće podatke:

– stupac 1 – redni broj – stupac 2 – opis– stupac 3 – AOP oznaka– stupac 4 – ostvareno u prethodnoj poslovnoj go-

dini– stupac 5 – ostvareno u tekućoj poslovnoj godini.Podatci o primitcima i izdatcima unose se u obra-

zac: G-PR-IZ-NPF iz Knjige primitaka i izdataka koju možemo uvjetno smatrati glavnom knjigom u susta-vu jednostavnog knjigovodstva. Ona sadržava po-datke o svim gotovinskim i negotovinskim primit-cima i izdatcima, uključujući i obračunska plaćanja. Podsjetimo, primitci i izdatci priznaju se uz primje-nu novčanoga računovodstvenog načela (načelo blagajne), što znači da se primitci i izdatci iskazuju u Knjizi primitaka i izdataka na temelju primljenih uplata i obavljenih isplata, uključujući i obračunska plaćanja. Primitci i izdatci jesu priljevi i odljevi nov-ca i novčanih ekvivalenata.

Obrazac G-PR-IZ-NPF može se podijeliti u četiri dijela. Prvi dio obuhvaća AOP oznake 001 do 015 i u okviru njega prate se ukupno ostvareni primitci neprofitne organizacije u poslovnoj godini. Razra-da vrste primitaka u obrascu: G-PR-IZ-NPF bliska je razradi vrste primitaka iz Računskog plana koji primjenjuju neprofitne organizacije, obveznice vo-đenja dvojnog knjigovodstva.

www.rrif.hr



Referentna stranica







145



godine


razdoblju

PRIHODI (AOP 002+005+008+011+024+032+041)

001


133


138


139



godine


razdoblju






godini


015


028


029




012


dacija i sl.)014



019




022


023


024






030


Stanje na kraju

prethodne godine

Stanje na kraju iz-



unije036




STRANICA 14 – BROJ 31 SRIJEDA, 18. OŽUJKA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

053 Prijevozna sredstva u pripremi 045 054 Višegodišnji nasadi i osnovno stado

u pripremi046

055 Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi

047

056 Ostala nefi nancijska imovina u pri-premi

048

Račun iz rač. plana

OPIS STAVKE AOP Stanje 1. siječnja

Stanje na kraju iz-

vještajnog razdoblja In

deks

(5/4

)

Stanje zaliha 049 Kontrolni zbroj (AOP 043 do 049) 050



Obrazac: G-PR-IZ-NPF

GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ O PRIMICIMA I IZDACIMA


u kunama (bez lipa)

Red. br. OPIS AOP

Ostvareno u prethodnoj poslovnoj

godini


godini1 2 3 4 5I. PRIMICI

1. Primici od prodaje roba i pružanja usluga 001 2. Primici od članarina i članskih doprinosa 002 3. Primici iz javnih izvora na temelju po-

sebnih zakona003

4. Primici od donacija (od 4.1.do 4.6.) 004 0 04.1. iz državnog proračuna 005 4.2. iz proračuna jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave006

4.3. od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija

007

4.4. od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba

008

4.5. od građana i kućanstava 009 4.6. iz ostalih izvora 010 5. Primici od kamata i ostale fi nancijske

imovine011

32 Prihodi od članarina i članskih do-prinosa

003

33 Prihodi po posebnim propisima 004 34 Prihodi od imovine 005 35 Prihodi od donacija 006 36 Ostali prihodi 007 37 Prihodi od povezanih neprofi tnih

organizacija008

4 RASHODI (AOP 010 do 016) 009 41 Rashodi za radnike 010 42 Materijalni rashodi 011 43 Rashodi amortizacije 012 44 Financijski rashodi 013 45 Donacije 014 46 Ostali rashodi 015 47 Rashodi vezani uz fi nanciranje pove-

zanih neprofi tnih organizacija 016


DODATNI PODACI AOPOstvareno prethodne

godine

Ostvareno u izvje-štajnom

razdoblju Inde

ks (5

/4)

Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj)

017

Prosječan broj radnika na osnovi sati rada (cijeli broj)

018

Broj volontera 019 Broj sati volontiranja 020 3311 Prihodi po posebnim propisima iz

proračuna 021

411 Plaće 022 412 Ostali rashodi za radnike 023 413 Doprinosi na plaće 024 4211 Službena putovanja 025 4212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu

i odvojeni život026

4213 Stručno usavršavanje radnika 027 422 Naknade članovima u predstavnič-

kim i izvršnim tijelima, povjerensta-vima i slično

028

423 Naknade volonterima 029 424 Naknade ostalim osobama izvan rad-

nog odnosa030

4241 Naknade za obavljanje aktivnosti 031 425 Rashodi za usluge 032 4257 Intelektualne i osobne usluge 033 426 Rashodi za materijal i energiju 034 4291 Premije osiguranja 035 4292 Reprezentacija 036 4293 Članarine 037 4431 Bankarske usluge i usluge platnog

prometa038

4512 Stipendije 039 452 Kapitalne donacije 040 4623 Rashodi za ostala porezna davanja 041 Kontrolni zbroj (AOP 017 do 042) 042


VRIJEDNOST OSTVARENIH INVESTICIJA U NOVU

DUGOTRAJNU IMOVINUAOP

Ostvarena vrijednost u istom razdoblju

Inde

ks (5

/4)

prethodne godine

tekuće godine

051 Građevinski objekti u pripremi 043 052 Postrojenja i oprema u pripremi 044

Drugi dio obrasca G-PR-IZ-NPF obuhvaća AOP oznake 016 do 028 i u okviru njega prate se ukupni izdatci neprofitne organizacije u poslovnoj godini.


Referentna stranica







145



godine


razdoblju

PRIHODI (AOP 002+005+008+011+024+032+041)

001


133


138


139



godine


razdoblju






godini


015


028


029




012


dacija i sl.)014



019




022


023


024






030


Stanje na kraju

prethodne godine

Stanje na kraju iz-



unije036




U trećem dijelu obrasca G-PR-IZ-NPF na AOP 029 iskazuje se ostvareni financijski rezultat poslovne godine koji se utvrđuje kao razlika ukupnih primi-taka na AOP oznaci 015 i ukupnih izdataka na AOP oznaci 028 po svima osnovama po kojima su ostva-reni u toj poslovnoj godini. Financijski se rezultat poslovne godine iskazuje kao višak ili manjak pri-mitaka. Međutim, obrazac G-PR-IZ-NPF na AOP 030 prati i financijski rezultat koji je ostvaren u prethod-noj poslovnoj godini.


Referentna stranica







145



godine


razdoblju

PRIHODI (AOP 002+005+008+011+024+032+041)

001


133


138


139



godine


razdoblju






godini


015


028


029




012


dacija i sl.)014



019




022


023


024






030


Stanje na kraju

prethodne godine

Stanje na kraju iz-



unije036




Posljednji dio obrasca G-PR-IZ-NPF čini kategori-ja tzv. dodatnih podataka koju imaju svi financijski izvještaji, pa tako i ovaj posebno izrađen za neprofit-ne organizacije koje vode jednostavno računovod-stvo. Razlog je tomu potreba za specifičnim podat-cima koje iskazuju ponajprije statističari koji prate neprofitni sektor u cjelini. Ovaj dio obrasca uklju-čuje podatke o stanju novčanih sredstva na računu i blagajni, ali i oročenih sredstava u depozitu. Kako neprofitne organizacije koje vode jednostavno raču-novodstvo od 1. siječnja 2015. godine imaju obvezu voditi i Knjigu ulaznih računa te Knjigu izlaznih ra-čuna, raspolažu i podatcima o obvezama po nepla-ćenim računima i potraživanjima za nenaplaćene račune koje unose na AOP oznake 034 i 035. Ostali dodatni podatci služe isključivo za statističke svrhe, a to su podatci od primitcima ostvarenim iz sred-stva Europske unije, podatci o prosječnom broju za-poslenih te broju volontera i broju sata volontiranja.


Referentna stranica







145



godine


razdoblju

PRIHODI (AOP 002+005+008+011+024+032+041)

001


133


138


139



godine


razdoblju






godini


015


028


029




012


dacija i sl.)014



019




022


023


024






030


Stanje na kraju

prethodne godine

Stanje na kraju iz-



unije036




Godišnji financijski izvještaj o primitcima i izdat-cima koji se sastavlja na obrascu G-PR-IZ-NPF pre-daju se isključivo FINA-i (za potrebe Ministarstva financija). Obrazac G-PR-IZ-NPF je u elektroničkom obliku objavljen na internetskoj stranici Ministar-stva financija i preporuka je da se u elektroničkom obliku predaje FINA-i, iako postoji mogućnost da se ovaj obrazac preda i u papirnatom obliku. Elek-tronička verzija obrasca ima ugrađene matematičke i suštinske kontrole što olakšava njegovo popunja-vanje. Uz obrazac G-PR-IZ-NPF u elektroničkom obliku predaje se i Referentna stranica ovjerena pot-pisom zakonskog zastupnika i pečatom. Izgled Re-ferentne stranice također je propisan Pravilnikom.

Godišnji financijski izvještaj o primitcima i izdatci-ma na obrascu G-PR-IZ-NPF predaje se jednom godiš-nje, i to u roku od 60 dana od isteka poslovne godine.

Dakle, prvi će puta neprofitne organizacije koje su u 2015. godini vodile jednostavno knjigovod-stvo ovaj izvještaj predati 29. veljače 2016. godine.


Godišnji financijski izvještaj čuva se trajno i u izvorniku.

5. IZJAVA O NEAKTIVNOSTIIzjavu o neaktivnosti sastavlja neprofitna orga-

nizacija za prethodnu poslovnu godinu ako tije-kom te poslovne godine nije imala poslovnih doga-đaja, niti u poslovnim knjigama iskazane podatke o imovini i obvezama.

Javna je rasprava pokazala potrebu jasnijeg isti-canja obveze sastavljanja i predaje financijskih iz-vještaja i onih neprofitnih organizacija koje u pret-hodnoj poslovnoj godini nisu, izuzevši troškove povezane s vođenjem računa neprofitne organizaci-je (provizija banke) i drugih sličnih troškova, imali drugih transakcija i poslovnih događaja.

Dakle, iako navedeni troškovi mogu biti jedi-ni troškovi neprofitne organizacije u prethodnoj godini, ona nije u mogućnosti sastaviti izjavu o neaktivnosti.

Izjava o neaktivnosti sastavlja se na obrascu IZJA-VA-NPF koji se nalazi u prilogu Pravilnika. Zaglav-lje i podnožje ovoga obrasca popunjava se kao i kod obrazaca financijskih izvještaja. Potpisuje ga za-konski zastupnik koji izjavljuje sljedeće (u nastavku je dan isječak iz obrasca IZJAVA-NPF):

STRANICA 16 – BROJ 31 SRIJEDA, 18. OŽUJKA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

II. FINANCIJSKI PODACI(u kunama)

Red. br. OPIS IZNOS

1 2 3I. PRIHODI / PRIMICI 1. UGOVORENO 2. UPLAĆENO 3. RAZLIKA II. PRIJENOS IZ PRETHODNE POSLOVNE GODINE 1. SREDSTVA DOZNAČENA, A NEPOTROŠENA U PRETHODNOJ

POSLOVNOJ GODINI

III. RASHODI / IZDACI 1. RASHODI ZA RADNIKE (PLAĆE I DOPRINOSI) 2. MATERIJALNI RASHODI UKUPNO (2.1.+2.2.+2.3.+2.4.+2.5.) 02.1. NAKNADE TROŠKOVA RADNICIMA 2.2. IZDACI ZA NAKNADE OSOBAMA IZVAN RADNOG ODNOSA 2.3. RASHODI ZA USLUGE 2.4. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU 2.5. OSTALI MATERIJALNI RASHODI 3. DANE DONACIJE 4. RASHODI ZA KAMATE I USLUGE PLATNOG PROMETA 5. NABAVLJENA NEFINANCIJSKA IMOVINA 6. OSTALI RASHODI RASHODI / IZDACI – UKUPNO 0IV. RAZLIKA (PRIHOD/PRIMITAK + PRIJENOS IZ PRETHODNE

POSLOVNE GODINE – RASHOD/IZDATAK)0

III. OSTALI JAVNI IZVORI FINANCIRANJA*

Red.br. NAZIV DAVATELJA SREDSTAVA IZNOS

1. 2. 3. 4. UKUPNO SREDSTVA IZ OSTALIH JAVNIH IZVORA

IV. BILJEŠKE

(najviše 1 stranica teksta)



* (projekt/program/ostalo, za koji se izvještaj o potrošnji proračunskih sred-stava podnosi)

Obrazac: IZJAVA-NPF

IZJAVA O NEAKTIVNOSTIza godinu _______

Naziv obveznika: ____________________________________Poštanski broj: _______________ Mjesto: _________________Adresa sjedišta: _____________________________________RNO broj: __________ Matični broj: _______ OIB: ___________Račun: _______________________ Oznaka razdoblja: _______Šifra djelatnosti: ___ Šifra grada/općine: ___ Šifra županije: ___

Sukladno članku 28. stavku 5. Zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14)

POD KAZNENOM I MATERIJALNOM ODGOVORNOŠĆU IZJAVLJUJEMO:

Tijekom poslovne godine nismo imali poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama iskazane podatke o imovini i

obvezama.



Obrazac: PROR-POT

IZVJEŠTAJ O POTROŠNJI PRORAČUNSKIH SREDSTAVA

I. OPĆI PODACI1. Primatelj sredstava: ________________________________Poštanski broj: _______________ Mjesto: _________________Adresa sjedišta: _____________________________________RNO broj: __________ Matični broj: _______ OIB: ___________Račun: ____________________________________________

2. Davatelj sredstava: _________________________________Poštanski broj: _______________ Mjesto: _________________Adresa sjedišta: _____________________________________RNO broj: __________ Matični broj: _______ OIB: ___________Račun: ____________________________________________3. Naziv projekta/programa/ostalo: _______________________4. Razdoblje izvještavanja: _____________________________

To konkretno znači da, primjerice, ona neprofitna organizacija koja tijekom 2015. godine nije imala po-slovnih događaja, niti u poslovnim knjigama iskaza-ne podatke o imovini i obvezama, a njezin zakonski zastupnik preda do 1. ožujka 2016. godine, izjavu o neaktivnosti, nije bila obvezna sastavljati financijske izvještaje za 2015. godinu (a to uključuje tromjesečne, polugodišnje i godišnje financijske izvještaje za 2015.).

Dakle, neprofitna organizacija uvijek dostavlja Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu go-dinu Ministarstvu financija u roku od 60 dana od isteka poslovne godine.

Ova je mogućnost dana i novoosnovanim nepro-fitnim organizacijama.

I novoosnovane neprofitne organizacije koje imaju obvezu vođenja dvojnog knjigovodstvo tije-kom prve tri godine od osnivanja mogu dati Izjavu o neaktivnosti ako tijekom poslovne godine nisu imale poslovnih događaja, niti u poslovnim knjiga-ma imaju iskazane podatke o imovini i obvezama te zbog toga nisu predavale financijske izvještaje.

6. IZVJEŠTAJ O POTROŠNJI PRORAČUNSKIH SREDSTAVA

Proračuni, proračunski i izvanproračunski ko-risnici isplaćuju neprofitnim organizacijama na-mjenska i nenamjenska sredstva koja se u sustavu proračuna klasificiraju kao donacije. I do sada je jedan broj isplatitelja takvih sredstva¸ a poštujući načelo dobroga financijskog upravljanja, ojačano odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, tražio od neprofitnih organizacija podnošenja izvještaja o načinu potrošnje proračunskih sredstava.

Novim Zakonom regulirano je ne samo područ-je računovodstva, izrade financijskih planova i nji-hovog izvršavanja te financijskog izvještavanja, već i izvještavanja o potrošnji proračunskih sredstava. Sam sadržaj i rokovi dostave izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava dodatno je razrađen Pravil-nikom donesenim na temelju Zakona.

Obvezan rok za dostavu ovog izvještaja je isti kao i rok za ostale financijske izvještaje: 60 dana od isteka poslovne godine na koju se izvještaj od-nosi, za 2015. godinu do 29. veljače 2016.

6.1. OBVEZA IZVJEŠTAVANJA O POTROŠNJI PRORAČUNSKIH SREDSTVA

Ako isključimo pojedine kategorije neprofitnih organizacija (dobrovoljna vatrogasna društva, va-trogasne zajednice, općinska, gradska i županijska društva Crvenog križa i sl.) koje se financiraju na temelju posebnih propisa, ponajviše iz sredstava proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obveza izvještavanja o potrošnji pro-računskih sredstva nije bila zakonski definirana. Nju su najčešće utvrđivali davatelji proračunskih sredstava aktom, odnosno dokumentom na temelju kojih su sredstva kasnije i doznačavana (ugovorom, odlukom i sl.). Veliki broj jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave koji je financirao rad / programe / projekte neprofitnih organizacija nije niti tražio dostavu izvještaja o potrošnji. S druge strane, do početka ove godine nije postojala niti zakonska odredba koja bi obvezivala, kako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tako i ministarstva te ostale proračunske i izvanprora-čunske korisnike na provjeru namjenskog korištenja sredstvima doznačenih neprofitnim organizacija-ma. Istina, prisutnost praćenja i kontrola namjen-skog korištenja isplaćenih donacija do krajnjeg korisnika do sada je predstavljalo jedan od eleme-nata učinkovitog i djelotvornog sustava financijskog upravljanja i kontrola, a pratilo se putem jednog od pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti (koji je

Čitajte najnovije financijske vijesti na

RRiF- ovim internetskim stranicama

www.rrif.hr


podloga za davanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti). Međutim, tek se ovim Zakonom, a istodobno i Za-konom o izmjenama i dopunama Zakona o prora-čunu (Nar. nov., br. 15/15.), po prvi puta, propisuje za jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, proračunske i izvanproračunske korisnike na državnoj, ali i lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, obveza kontrole korištenja namjenski ispla-ćenih proračunskih sredstava neprofitnim organi-zacijama. Dakle, kako bi se dodatno ojačala odgo-vornost za upravljanje proračunskim sredstvima, propisuje se da su jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave, proračunski i izvanproračun-ski korisnici za isplate kojima je unaprijed utvrđena namjena obvezni pratiti da su isplaćena primjerene novčane kazne za nepoštovanje navedenih odreda-ba Zakona. Novčanom kaznom u svoti od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će za prekršaj čelnik pro-računa i proračunskog korisnika za isplate za koje se nije provjerilo, odnosno kontroliralo da su sredstva isplaćena neprofitnim organizacijama korištena za-konito i namjenski. Prekršajne odredbe za neprofit-ne organizacije koje ne sastave Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava propisane su drugim zako-nom - Zakonom o financijskom poslovanju i raču-novodstvu neprofitnih organizacija. Novčanom ka-znom u svoti od 5.000,00 kuna do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj neprofitna organizacija koja vodi dvojno knjigovodstvo, a novčanom kaznom u svoti od 1000,00 kuna do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj neprofitna organizacija koja vodi jed-nostavno knjigovodstvo ako ne dostavi Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava nadležnom tijelu državne uprave, odnosno jedinici lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave. Za ovaj prekršaj ka-žnjava se i zakonski zastupnik neprofitne organiza-cije, i to novčanom kaznom u svoti od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna one neprofitne organizacije koja vodi dvojno knjigovodstvo, a novčanom kaznom u svoti od 1.000,00 kuna do 10.000,00 kuna neprofitne organizacije koja vodi jednostavno knjigovodstvo.

6.2. OBVEZNICI SASTAVLJANJA IZVJEŠTAJA O POTROŠNJI PRORAČUNSKIH SREDSTAVA

Neprofitne organizacije koje ostvaruju sredstva iz javnih izvora, uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obvezne su nadležnom tijelu državne uprave, jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno drugom nadlež-nom tijelu javne vlasti dostaviti izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava.

Pod neprofitnim organizacijama podrazumijeva-ju se one neprofitne organizacije koje su definirane čl. 2. Zakona i utvrđene Registrom neprofitnih or-ganizacija. To znači da su obveznici sastavljanja Iz-vještaja o potrošnji proračunskih sredstava domaće i strane udruge i njihove saveze, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindi-kate, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stje-canje dobitka, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera, a ostvarile su sredstva iz javnih izvora.

Zakon ne daje zasebno definiciju javnih izvora.

Međutim, iz odredaba čl. 6. Zakona proizlazi da u javne izvore ulaze sredstva ostvarena iz dr-žavnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Uz navede-no, javni izvor zasigurno predstavljaju i sredstva ostvarena od izvanproračunskih korisnika držav-nog proračuna i proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračun-skih korisnika su: Hrvatske ceste, Hrvatske vode, Centar za restrukturiranje i prodaju, Državna agen-cija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih kori-snika su županijske uprave za ceste.

Zakonom je prepoznat i poseban položaj politič-kih stranaka i vjerskih zajednica kao neprofitnih organizacija. Na političke stranke ne primjenjuju se odredbe Zakona u vezi s izvještavanjem o potrošnji proračunskih sredstva jer je cjelokupni sustav iz-vještavanja za te neprofitne organizacije reguliran posebnim zakonom – Zakonom o financiranju po-litičkih aktivnosti i izborne promidžbe (Nar. nov., br. 24/11., 64/11., 27/13. i 2/14.). Međutim, vjerske za-jednice primjenjuju odredbe Zakona, a samim time i Pravilnika koje se odnose na dostavu izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava.

Iako odredbe Zakona, a i samoga Pravilnika, ra-zlikuju obveznika financijskog izvještavanja, ovisno o tome je li neprofitna organizacija obveznica vođe-nja dvojnog knjigovodstva ili se odlučila za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ova podjela ne postoji kod utvrđivanja obveznika izvještavanja o potrošnji proračunskih sredstava.

Sve su neprofitne organizacije bez obzira na to vode li dvojno ili jednostavno knjigovodstvo, obveznici sastavljanja istog Izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava.

Dakle, sadržaj ovoga Izvještaja ne razlikuje se za neprofitne organizacije koje vode dvojno od onog koje su obvezne sastavljati neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo, kao što je to slučaj kod financijskih izvještaja.

6.3. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI VS. IZVJEŠTAJ OPOTROŠNJI PRORAČUNSKIH SREDSTAVA

Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava po-trebno je razlikovati od financijskih izvještaja.

Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava sa-stavlja se na obrascu PROR-POT. Obrazac je dan u prilogu Pravilnika, kao i obrasci financijskih izvje-štaja. Međutim, financijski izvještaji za poslovnu go-dinu sastavljaju se na obrascima BIL i PR-RAS-NPF.

Godišnji financijski izvještaji javno su dostupni na internetskim stranicama Ministarstva financi-ja, putem Registra godišnji financijski izvještaji, uz određene iznimke (za sindikate i udruge posloda-


vaca). Ministarstvo financija ne prikuplja, niti ne objavljuje izvještaje o potrošnji proračunskih sred-stva. Oni se dostavljaju isključivo davateljima sred-stava. Njih mogu, ali i ne moraju, objavljivati sami davatelji.

Financijski izvještaji obuhvaćaju prihode koje neprofitna organizacija ostvari tijekom jedne go-dine iz svih izvora financiranja, a Izvještaj o po-trošnji proračunskih sredstva obuhvaća isključi-vo prihod ostvaren od jednoga javnog davatelja (i način potrošnje tih sredstava).

Ako neprofitna organizacija ostvaruje proračun-ska sredstva, primjerice od više različitih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za svaku jedinicu sastavlja poseban Izvještaj o potroš-nji proračunskih sredstva.

Financijski izvještaji razlikuju se od Izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava i u načinu prizna-vanja i iskazivanja prihoda i rashoda, primitaka i iz-dataka, posebice kod neprofitnih organizacija koje vode dvojno knjigovodstvo.

Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava iskazuje prihode i rashode po novčanoj osnovi, dakle, na temelju primljenih uplata i obavljenih isplata.

Neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigo-vodstvo priznaju prihode i rashode u financijskim izvještajima uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja. Zbog navedenoga će kod ne-profitnih organizacija koje vode dvojno knjigovod-stvo doći do znatnog odstupanja u iskazivanju istih poslovnih događaja u ova dva izvještaja. Tako će, između ostaloga, kod nabave dugotrajne nefinan-

cijske imovine u Izvještaju o potrošnji proračunskih sredstava trošak nabave dugotrajne nefinancijske imovine biti iskazan u cijelosti, a u financijskom iz-vještaju samo dio jer će se cjelokupan trošak iskaza-ti na rashodima tijekom korisnog vijeka uporabe te imovine.

6.4. IZGLED I SADRŽAJ IZVJEŠTAJA O POTROŠNJI PRORAČUNSKIH SREDSTAVA

Kao što je već prethodno istaknuto, Pravilnikom je propisan obrazac PROR-POT na kojem se sastav-lja Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava. Me-đutim, ako je drugim propisima ili aktima utvrđen detaljniji sadržaj i izgled obrasca izvještaja o potroš-nji proračunskih sredstava, nije obvezna uporaba obrasca PROR-POT.

Izvještaj se obvezno sastavlja za poslovnu go-dinu, ali se može sastavljati i za razdoblja u tijeku poslovne godine, ali ako to zatraži davatelj sred-stava.

Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava, koji se sastavlja na obrascu PROR-POT, dostavlja se da-vatelju sredstava u roku od 60 dana od isteka po-slovne godine. Međutim, Pravilnikom je dopušteno da se Izvještaj može dostaviti davatelju sredstava i u roku različitom od ovoga roka, ako je rok utvrđen u drugim propisima ili aktima.

Obrazac PROR-POT, koji se nalazi u prilogu Pra-vilnika, sadržava najmanje sljedeće podatke:

I. Opće podatke o:1. primatelju sredstava2. davatelju sredstava3. nazivu projekta / programa / ostalo4. razdoblju izvještavanjaII. Financijske podatke

II. FINANCIJSKI PODACI(u kunama)

Red. br. OPIS IZNOS

1 2 3

I. PRIHODI / PRIMICI1. UGOVORENO2. UPLAĆENO3. RAZLIKA

II. PRIJENOS IZ PRETHODNE POSLOVNE GODINE1. SREDSTVA DOZNAČENA, A NEPOTROŠENA U PRETHODNOJ POSLOVNOJ GODINI

III. RASHODI / IZDACI1. RASHODI ZA RADNIKE (PLAĆE I DOPRINOSI)2. MATERIJALNI RASHODI UKUPNO (2.1.+2.2.+2.3.+2.4.+2.5.) 0

2.1. NAKNADE TROŠKOVA RADNICIMA 2.2. IZDACI ZA NAKNADE OSOBAMA IZVAN RADNOG ODNOSA2.3. RASHODI ZA USLUGE2.4. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU2.5. OSTALI MATERIJALNI RASHODI

3. DANE DONACIJE4. RASHODI ZA KAMATE I USLUGE PLATNOG PROMETA5. NABAVLJENA NEFINANCIJSKA IMOVINA6. OSTALI RASHODI

RASHODI / IZDACI - UKUPNO 0IV. RAZLIKA (PRIHOD/PRIMITAK + PRIJENOS IZ PRETHODNE POSLOVNE GODINE – RASHOD/IZDATAK) 0


pokazati i način, odnosno rashode plaćene iz tih sredstva u dijelu III. 1-6.

Ključni dio obrasca PROR-POT je onaj u kojem se unose podatci o plaćenim rashodima i izdacima.

Pod rashodima za radnike podrazumijevaju se isplaćene plaće za zaposlenike u neprofitnoj orga-nizaciji u bruto-svoti, uključujući i doprinose na plaću. Podsjećamo da su plaće naknade koje poslo-davac isplaćuje zaposlenima za obavljeni nesamo-stalni rad.

Pod materijalnim rashodima iskazuju se:1. naknade troškova radnicima - dnevnice za služ-

beni put, prijevoz na službenom putu, terenski dodatak, odvojeni život, seminari, školarine, tečajevi, stručni ispiti i sl. dio su materijalnih rashoda, a ne rashoda za radnike, kako se to če-sto u praksi pogrešno klasificira

2. izdaci za naknade osobama izvan radnog odno-sa – najčešće naknade troškova službenih pu-tovanja osobama koje nisu radnici / zaposleni-ci neprofitne organizacije

3. rashodi za usluge - usluge telefona, pošte, pri-jevoza, tekućeg i investicijskog održavanja, promidžbe i informiranja, komunalne usluge, zakupnine i najamnine, zdravstvene i veteri-narske, intelektualne i osobne (koji uključuju isplaćene autorske honorare i ugovore o djelu), računalne i ostale usluge

4. rashodi za materijal i energiju – uredski mate-rijal, materijal i sirovine, sitni inventar i auto gume

5. ostali materijalni rashodi – reprezentacija, čla-narine, kotizacije, premije osiguranja i ostalo.

Ako neprofitna organizacija doznačuje sredstva ostvarena iz javnog izvora drugim neprofitnim or-ganizacijama, taj poslovni događaj iskazuje u obras-cu PROR-POT kao danu donaciju.

Nabavljena nefinancijska imovina iskazuje se u obrascu PROR-POT u visini ukupnog troška nabave.

Neprofitna organizacija u dijelu obrasca u kojem se unose podatci o ostvarenim prihodima / primit-cima unosi i ugovorenu i uplaćenu svotu sredstava koje ostvaruje iz javnih izvora. Nadležno tijelo dr-žavne uprave, jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave, odnosno drugo nadležno tijelo jav-ne vlasti navodi u ugovoru, odnosno drugom aktu o odobrenju sredstava neprofitnoj organizaciji, izme-đu ostaloga, i svotu koja će u toj proračunskoj godini biti dodijeljena neprofitnoj organizaciji i namjenu za koju sredstva moraju biti utrošena. Svota koja je navedena u ovom dokumentu unosi se u obrazac PROR-POT kao ugovoreni prihod / primitak. Svota koja je tijekom godine doznačena neprofitnoj orga-nizaciji unosi se u obrazac PROR-POT kao uplaće-na. Te se dvije svote mogu razlikovati (iako to treba izbjegavati), a razlika se također iskazuje u obrascu PROR-POT. U slučaju izmjena i dopuna državnog proračuna, odnosno proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su utjeca-le na smanjenje sredstava neprofitnim organizaci-jama, posljedično je potrebno upoznati neprofitne organizacije s tim promjenama te izmijeniti i ugo-vore, odnosno druge akte o odobrenju sredstava ne-profitnim organizacijama. U tom slučaju se u redak ugovoreni prihod / primitak unosi podatak iz izmi-jenjenog akta o odobrenju sredstava.

Obrazac PROR-POT uvažava i činjenicu da poje-dini davatelji sredstva, posebice za doznake nepro-fitnim organizacijama u posljednjem tromjesečju poslovne godine, omogućavaju prijenos nepotroše-nih sredstva i potrošnju istih u sljedećoj poslovnoj godini. Tako je Pravilnikom utvrđeno da ako je pro-pisom ili drugim aktom na temelju kojeg su dodije-ljena proračunska sredstva definirano da ne moraju biti utrošena u poslovnoj godini u kojoj su doznače-na, u Izvještaju o potrošnji proračunskih sredstava navodi se podatak o sredstvima prenesenim iz pret-hodne poslovne godine, u liniji II.1, ali je potrebno

NOVO IZIŠLO IZ TISKASustav računa prema kojemu se vodi glavna knjiga i sastavljaju

financijski izvještaji PODUZETNIKA sadržan je u:RRiF-ovom računskom planu

za poduzetnikeXX. dopunjeno izdanje, Zagreb, prosinac 2015.

Opseg: 160 str. Cijena: 73,50 knCijena sa CD-om: 84,00 kn

Ovo je izdanje nastalo u neobičnim okolnostima. S novim Zakonom o računo- vodstvu (Nar. nov., br. 78/15.) prekinuta je nakon više od dva desetljeća sloboda oblikovanja računskog plana jer je u čl. 11. određeno kako će ministar financija donijeti propisani kontni plan. Primjena propisanoga kontnog plana trebala je započeti od 1. siječnja 2016.


POREZI

UDK 061.2/336.2Dr. sc. Ljerka MARKOTA, prof. vis. škole i ovl. rač.

Obrazac PDV za posljednje razdoblje kalendarske godine za neprofitne osobe

Osobe koje svoje poslovne događaje bilježe u su-stavu neprofitnog računovodstva, u svojoj su biti

osobe koje, ako stječu prihode obavljanjem neke djelat-nosti, često se nalaze u posebnom, u načelu, povoljnijem, položaju u sustavu poreza na dodanu vrijednost. Zbog toga se na njih primjenjuju porezna postupanja koja nisu svojstvena poreznim obveznicima iz poduzetničkog okruženja. No, uvažavajući ove posebnosti, one se, u na-čelu, ponašaju kao „obični“ porezni obveznici.

Ovim se člankom one upozoravaju na te posebitosti i obračunske radnje koje se povezuju s obračunom PDV-a za prosinac 2015.

su navedeni u čl. 39. Zakona o PDV-u. Osim navede-noga, neprofitne pravne osobe javljaju se kao obve-znici PDV-a, i to ne samo u tuzemstvu nego i u dru-gim državama članicama EU-a te će se u tom smislu morati registrirati za potrebe PDV-a. U tom slučaju Porezna uprava neprofitnoj pravnoj osobi dodjeljuje PDV identifikacijski broj (OIB s predznakom „HR“) kako bi te pravne osoba mogle sudjelovati u transak-cijama na jedinstvenome zajedničkom tržištu i po-stupati prema odredbama drugih država članica i u pogledu svih ostalih administrativnih obveza.

2. TEMELJNE ODREDBE U VEZI S OPOREZIVANJEM NEPROFITNIH PRAVNIH OSOBA KAO OBVEZNIKA PDV-a

Sustav poreza na dodanu vrijednost načelno se u određenju neprofitnih osoba prvenstveno oslanja na temeljnu podjelu tih osoba na one koje se, u pra-vilu, ne smatraju poreznim obveznicima i one koje su porezni obveznici u smislu sustava oporezivanja porezom na dodanu vrijednost.

Ako je riječ o neprofitnim osobama koje se sma-traju poreznim obveznicima u skladu s odredbama Zakona o PDV-u, na njih se na jednak način primje-njuju sve odredbe kao da je riječ i o profitnim osoba. To znači da samo neprofitne osobe koje se u pravi-lu ne smatraju poreznim obveznicima imaju nešto drukčiji porezni status u smislu sustava oporeziva-nja PDV-om. No taj različit status ovisi o propisanim kriterijima u skladu sa Zakonom o PDV-u.

Obveznici primjene neprofitnog računovodstva, kao obveznici PDV-a, primjenjuju sva pravila koja pro-pisuju propisi o oporezivanju PDV-om. To znači da za isporuke dobara i obavljene usluga trebaju izdavati račune sukladno odredbi čl. 79. st. 1 Zakona o PDV-u, trebaju voditi propisane porezne knjige i evidencije, sastaviti prijave za mjesečna ili tromjesečna razdoblja oporezivanja u tijeku godine, te su obvezni sastaviti prijavu PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja ka-lendarske godine. Razlika u odnosu na ostale mjesece ili tromjesečje u kojem obveznici predaju PDV obra-zac je u tome što se u obrascu PDV za prosinac trebaju provesti sva usklađenja i ispravci za tu kalendarsku godinu, što proizlazi iz čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u. U obrascu PDV za prosinac 2015. porezni će obveznici prvi put provesti navedene obveze, odnosno sve rad-nje koje su uobičajeno godinama iskazivali u konač-nom obračunu PDV-a na obrascu PDV-K.

Radi osiguranja podataka o naplaćenim i plaće-nim naknadama, u skladu s čl. 125.k st. 3. Pravilni-

1. UVODNa početku obavljanja djelatnosti porezni se obve-

znici mogu odlučiti na ulazak u sustav PDV-a tijekom poslovne godine, odnosno „dobrovoljno“. Ako ne pri-je, kraj poslovne godine, a ponajprije ostvareni pro-met u tijeku godine, odlučujući je element za upis u registar poreznih obveznika. Visina ostvarenog pro-meta (isporuka dobara i usluga) u prethodnoj godi-ni, u vrijednosti većoj od 230.000,00 kn je kriterij za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV). Međutim, mnogi će poduzetnici upravo zbog visine praga prometa iskoristiti mogućnost izlaska iz sustava PDV-a. Pritom trebaju voditi brigu o po-reznim posljedicama, ponajprije obvezi ispravka pretporeza za nabavljena gospodarska dobra u pret-hodnim poreznim razdobljima za koja su pri nabavi koristili pretporez. Za izlazak iz sustava PDV-a treba-ju predati zahtjev nadležnoj Poreznoj upravi jer će se u protivnom smatrati da žele i nadalje, ali dobrovolj-no, ostati u sustavu PDV-a. Osim ulaska u registar ob-veznika PDV-a „po sili zakona“ neke se osobe trebaju samo registrirati za potrebe PDV-a.

Sve navedeno odnosi se i na neprofitne pravne osobe kao obveznike PDV-a koji se također trebaju prilagoditi poreznim pravilima koja su uređena u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. – Rješenje USRH, 148/13., 153/13. – Rješenje USRH i 143/14. – dalje: Zakon o PDV-u) i Pravilniku o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13., 85/13., 160/13., 35/14. i 157/14. - dalje: Pravilnik o PDV-u).

U određenim situacijama neke neprofitne pravne osobe bit će osobe koje se ne smatraju poreznim ob-veznicima, a u nekim situacijama smatrat će se ma-lim poreznim obveznicima i osobama koje obavljaju isključivo isporuke koje su oslobođene PDV-a, a koji


ka o PDV-u, obveznici koji utvrđuju obvezu prema naplaćenoj naknadi mogu u poreznim evidencija-ma, knjigama U-RA i I-RA, odnosno na drugi odgo-varajući način iskazati naplaćene i plaćene račune. U praksi se najčešće u knjigama dodaje još jedan stupac u kojemu se bilježi plaćanje odnosno naplata. Tako plaćeni račun znači pravo priznavanja pretpo-reza iz plaćene svote računa, a po naplaćenom raču-nu nastaje porezna obveza. Stoga se i evidentiranje u poreznim evidencijama ovih obveznika, vezano za priznavanje pretporeza, obveza te utvrđivanje ukupne porezne obveze u razdoblju oporezivanja može voditi na način kako odluči odnosno ustroji evidenciju sam porezni obveznik.

2.1. KOJE SU NEPROFITNE OSOBE OBVEZNICI PDV-aNeprofitne pravne osobe, osim onih za koje je na

temelju Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u nave-deno da se ne smatraju poreznim obveznicima ili su prema čl. 39. Zakona o PDV-u oslobođeni PDV-a, u načelu su porezni obveznici. Zakon o PDV-u pojam poreznog obveznika posebno pojašnjava u čl. 6. st. 1. Zakona o PDV-u, čl. 6. st. 1. i čl. 4. Pravilnika o PDV-u.

Neprofitne pravne osobe, ovisno o poreznom sta-tusu, u načelu mogu biti: osobe koje se ne smatraju poreznim obvezni-

cima – neka javnopravna tijela (čl. 6. st. 5. Za-kona o PDV-u, npr. komore)

porezni obveznici na temelju rješenja Porezne uprave - odnosi se na neprofitne pravne osobe koje su temeljem obavljanja gospodarske – ko-mercijalne djelatnosti, odnosno isporuka do-bara i usluga, prešle prag od 230.000,00 kn

„mali porezni obveznici“ – ako obavljaju gospo-darsku djelatnost čija vrijednost isporuka doba-ra ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendar-skoj godini nije bila veća od 230.000,00 kn

osobe koje obavljaju isključivo isporuke koje su oslobođene PDV-a – obavljaju isključivo is-poruke od javnog interesa koje su, prema čl. 39. Zakona o PDV-u, oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza

osobe u sustavu PDV-a koje obavljaju isporu-ke oslobođene plaćanja PDV-a i one koje nisu oslobođene plaćanja PDV-a – ako obavlja gos-podarsku djelatnost od koje je u prethodnoj godini ostvarila isporuke dobara ili usluga u vrijednosti iznad 230.000,00 kn, a ima pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima samo u dijelu koji se odnosi na usluge za koje je obveznik PDV-a

porezni obveznici upisani u registar obvezni-ka PDV-a – ako obavljaju gospodarsku djelat-nost od koje su u prethodnoj godini ostvarili isporuke dobara ili usluga u vrijednosti iznad 230.000,00 kn.

Ako neprofitne pravne osobe nisu upisane u regi-star obveznika PDV-a, trebaju se u određenim situ-acijama registrirati za potrebe PDV-a, ako su obve-zne platiti PDV, odnosno preuzeti obvezu plaćanja PDV-a kao:

– stjecatelji dobara iz druge države članice EU-a – ako su na osnovi stjecanja dobara unutar po-dručja EU-a prešli prag stjecanja (ili odustali od praga) te su obveznici plaćanja PDV-a na

stjecanje dobara iz druge države članice, za što su dobili PDV identifikacijski broj

– primatelji usluga za koje je propisan prijenos porezne obveze ili reverse charge, u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. i čl. 75. st. 2. Zakona o PDV-u.

Osim temeljnih odredaba propisa o PDV-u koji su se primjenjivali u razdoblju oporezivanja, a koje tre-baju primjenjivati svi obveznici PDV-a, a to je obveza izdavanja računa sa svim propisanim elementima, primjena temeljnih pravila za priznavanje pretpore-za, prijava obveze PDV-a u mjesečnim ili tromjeseč-nim obračunskim razdobljima i dr., neprofitni pore-zni obveznici trebaju voditi brigu i o posebnostima koje proizlaze upravo iz načina obavljanja djelatno-sti, odnosno prepoznavanja koji su prometi oporezi-vi, a koji oslobođeni PDV-a. To s druge strane uvjetuje obvezu podjele pretporeza, usklađenja tijekom go-dine priznatog pretporeza s pravom na priznavanje pretporeza na kraju godine te ispravku pretporeza. Pritom također treba voditi brigu i o posebnostima koje proizlaze iz načina financiranja tih djelatnosti.

Neprofitni porezni obveznici imaju specifičan porezni položaj koji je rezultat redovite, uobičajene djelatnosti za koju su registrirani, a isporuke doba-ra i usluga u okviru obavljanja tih djelatnosti su, u pravilu, oslobođene PDV-a i drugih prometa – is-poruka za koje se ova skupina obveznika ponaša poduzetnički i za koju su obveznici PDV-a. Nadalje, neprofitni se obveznici mogu jednim dijelom finan-cirati iz sredstava državnih i lokalnih proračuna, donacija, sponzorstva, što u pravilu ne određuje niti uvjetuje da na temelju primitka tih sredstava trebaju biti u sustavu PDV-a. No, ako osim prometa koji su oslobođeni PDV - ostvaruju oporezive promete, npr. najam prostora, komercijalne seminare i dr. (veće od 230.000,00 kn tijekom poreznog razdoblja), trebaju se upisati u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja sljedeće godine. Oslobođene isporuke za ovu skupi-nu poreznih obveznika navedene su u čl. 39. Zakona o PDV-u i čl. 48. – 73. Pravilnika o PDV-u.

Isporuke dobara i usluga koje obavljaju udru-ge, ustanove, sindikati, komore i dr. pravne osobe iz čl. 39. Zakona o PDV-u, oslobođene su plaća-nja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. No, ako navedeni porezni obveznici obavljaju i neku drugu djelatnost – isporuke koje nisu oslobođene plaćanja PDV-a, a komercijalne su naravi, tada su za taj dio poslovanja obveznici PDV-a s pravom na odbitak pretporeza, ali samo za tu oporezivu dje-latnost. To znači da svi navedeni porezni obvezni-ci koji obavljaju oporezive i oslobođene isporuke trebaju često dijeliti pretporez iz ulaznih računa. Obveza podjele pretporeza odnosi se isključivo na ulazne račune koji su istodobno povezani s is-porukama koje su oslobođene PDV-a i oporezive PDV-om, odnosno koje se ne mogu izričito pripi-sati oporezivima ili oslobođenim isporukama.

Posljedica ulaska u sustav PDV-a je i obveza po-reznog postupanja prema odredbama Zakona i Pra-vilnika o PDV-u, odnosno vođenja poreznih knjiga i evidencija, izdavanja računa kako to određuju pro-pisi o PDV-u, utvrđivanja obveze PDV-a, plaćanja poreza i dr. No kako je riječ o poreznim obveznicima


koji obavljaju i oslobođene isporuke, problemi mogu biti s određivanjem vrste usluga ili prepoznavanjem oporezivih i oslobođenih usluga i isporuka dobara, a posebno pri određivanju prava na odbitak pretpore-za po ulaznim računima i njihovim svrstavanjem u račune po kojima je u potpunosti dopušten odbitak pretporeza, odnosno po kojima je samo djelomično dopušten odbitak pretporeza.

Nadalje, i unutar čl. 6. st. 5. Zakona o PDV-u neka tijela mogu biti neprofitne pravne osobe. Sukladno odredbama navedenog članka, poreznim se obvezni-kom ne smatraju tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kad ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Me-đutim, ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja, kod obavljanja takvih dje-latnosti ili transakcija, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakci-jama. Ako obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. ovoga Zakona, smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. Tako je čl. 5. st. 5. Pravilnika o PDV-u navedeno da će tijelo nadlež-no za zaštitu tržnog natjecanja odrediti da je došlo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja te će PU utvrditi rješenjem da su navedena tijela porezni obveznici za te djelatnosti ili transakcije.

U Dodatku I. navedene su sljedeće djelatnosti:1. telekomunikacijske usluge2. isporuka vode, plina, električne energije i grijanja3. prijevoz dobara4. lučke usluge i usluge zračnih luka5. prijevoz putnika6. isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju7. transakcije u vezi s poljoprivrednim proizvodi-

ma koje obavljaju poljoprivredne interventne službe u skladu s propisima o zajedničkoj orga-nizaciji tržišta tih proizvoda

8. organizacija trgovačkih sajmova i izložbi9. skladištenje

10. djelatnosti pravnih osoba koje se bave komerci-jalnim oglašavanjem

11. djelatnosti putničkih agencija12. vođenje trgovina za potrebe osoblja, zadruga,

industrijskih kantina i slično.Ako tijela državne vlasti, tijela državne uprave,

tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, komore te druga tijela s javnim ovlasti-ma obavljaju gospodarsku djelatnost iz Dodatka I. koja uključuje i djelatnost iskorištavanja materijal-ne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slič-no), smatrat će se poreznim obveznicima, osim ako te djelatnosti obavljaju u zanemarivom opsegu. Za-nemarivi opseg je vrijednost navedenih isporuka u svoti ispod 230.000,00 kn.

No, ako navedene osobe obavljaju istodobno dje-latnosti u okviru svog djelokruga ili ovlasti i neku drugu gospodarsku djelatnost u smislu Zakona o PDV-u, smatrat će se poreznim obveznikom, ali samo u odnosu na gospodarsku djelatnost koju obavljaju. Pritom treba voditi brigu o pravilnoj po-djeli pretporeza.

Međutim, također treba istaknuti da će se na-vedene osobe koje prema čl. 6. st. 5. Zakona o PDV-u zapravo nisu porezni obveznici smatrati poreznim obveznicima u određenim poreznim situacijama kako pri stjecanju dobara iz EU-a (ako su prešli prag stjecanja ili ako su odustali od praga) tako i za usluge koje im zaračunavaju ino-zemni porezni obveznici prema načelu B2B (engl. business to business).

Kada će ta tijela nabavljati dobra iz drugih država članica ili obavljati stjecanje dobara unutar EU-a u tuzemstvu, obvezno se trebaju registrirati za potrebe PDV-a, ako vrijednost do-bara koja stječu u tekućoj kalendarskoj godini ili prethodnoj kalendarskoj godini prijeđu svotu od 77.000,00 kn (prag stjecanja). U tom će im sluča-ju PU dodijeliti PDV identifikacijski broj – u po-stupku registracije za potrebe PDV-a predajom obrasca PDV-P, kako bi mogli sudjelovati u tran-sakcijama na zajedničkom tržištu.

Navedene osobe mogu i unaprijed odlučiti da će odustati od navedenog praga stjecanja, a to znači da će se registrirati za potrebe PDV-a već prvim transak-cijama unutar EU-a, odnosno prije nego što prijeđu prag od 77.000,00 kn. Za te potrebe trebaju nadležnoj ispostavi PU-a podnijeti pismenu izjavu da odustaju od propisanog praga i time se obvezuju na rok od 2 kalendarske godine. Protekom propisanog roka na-vedena se izjava može opozvati u pismenom obliku.

Prema stajalištu Ministarstva financija (MF Kl.: 410-19/13-01/312, od 13. rujna 2013.) upravo se za ovu skupinu poreznih obveznika i preporučuje dodjela PDV identifikacijskog broja iz razloga odustajanja od praga stjecanja.

Nakon što se pravna osoba koja nije porezni obveznik jednom registrira za potrebe PDV-a (u opisanom slučaju za stjecanje dobara), u daljnjim transakcijama, također i u pogledu primanja uslu-ga od poreznih obveznika iz drugih država članica, odnosno u transakcijama između dvaju poreznih obveznika (B2B), smatrat će se poreznim obvezni-kom. To znači da su obvezni obračunati i platiti PDV, u skladu s odredbama čl. 75. st. 1. t. 6. Zako-na o PDV-u prema kojima svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a re-gistrirana je za potrebe PDV-a, kojem se obavljaju usluge iz čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u, mora plaćati PDV ako mu te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Međutim, kako su navedene osobe samo registrirane za potrebe PDV-a, nemaju pravo priznavanja pretporeza.

Može se zaključiti da se sve obveze koje su pro-pisane odredbama Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u odnose i na neprofitne pravne osobe koje su obveznici PDV-a. Jedina dodatna obveza koju trebaju provesti neprofitne osobe, a ne odnosi se a većinu trgovačkih društava, je usklađenje i ispra-vak pretporeza u obrascu PDV za posljednje raz-doblje oporezivanja kalendarske godine (u našem primjeru za prosinac 2015.).


3. SASTAVLJANJE OBRASCA PDV ZA POSLJEDNJE RAZDOBLJE OPOREZIVANJA KALENDARSKE GODINE

Za sve obveznike PDV-a, a tako i porezne obvezni-ke koji primjenjuju neprofitno računovodstvo, 2014. godina bila je zadnja godina za koju je postojala obve-za sastavljanja konačnog obračuna PDV-a na obras-cu PDV-K. Tako je propisano u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u koji je objavljen u Nar. nov., br. 143/14., a koji se primjenjuje od 1. siječnja 2015. Ova je skupina obveznika svakako specifična kako po načinu poslovanja te bilježenju poslovnih događaja tako i obračunavanju poreza u prometu do-bara i usluga. Umjesto konačnog obračuna za 2015., svi, pa i ovi porezni obveznici, trebaju, prema čl. 85. st. 7. Zakona o PDV-u i čl. 173. st. 6. Pravilnika o PDV-u, u prijavi PDV-a koja se podnosi za posljednje raz-doblje oporezivanja kalendarske godine provesti sva usklađenja i ispravke PDV-a za tu kalendarsku go-dinu. Za 2015. to znači da obrazac PDV za prosinac 2015. treba predati do 20. siječnja 2016.

3.1. KOJI RAČUNI ULAZE U POSLJEDNJE RAZDOBLJE OPOREZIVANJA KALENDARSKE GODINE I POREZNE EVIDENCIJE

Temeljni uvjeti kojima se propisuje koji računi od-nosno isporuke treba evidentirati u mjesečni odno-sno tromjesečni obrazac PDV ujedno su uvjeti koje treba primjenjivati i pri izradi obrasca PDV za po-sljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine.

To znači da u posljednje, kao i svako drugo, razdo-blje oporezivanja treba evidentirati sve isporuke po kojima je nastala porezna obveza te sve ulazne raču-ne na temelju kojih se može priznati pretporez. Pravi-la u vezi s nastankom porezne obveze propisuju čl. 29. – 32. Zakona o PDV-u i čl. 36. – 40. Pravilnika o PDV-u i to: Oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nasta-ju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene.

Za primljene predujmove obveza PDV-a nastaje u trenutku primitka predujma, a ako je isporuka dobra ili usluge obavljena, a nije izdan račun, obveza obra-čuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj.

Pravila za priznavanje pretporeza uređuju čl. 57. – 61. Zakona o PDV-u i čl. 130. – 136. Pravilnika o PDV-u. Tako je čl. 133. Pravilnika o PDV-u propisano da:

(1) Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretpo-reza u razdoblju oporezivanja u kojem je primio do-bro ili su mu obavljene usluge za što ima račun sa po-dacima iz članka 79. Zakona. Ako porezni obveznik ima račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je primio dobro ili mu je obavljena usluga. Ako porezni obveznik nema račun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnošenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdo-blju oporezivanja u kojem je primio račun.

(2) Porezni obveznik koji treba platiti PDV na stjeca-nje dobara unutar Europske unije prema članku 4. stav-ku 1. točki 2.a) i članku 9. stavcima 3. i 4. Zakona ima pravo na odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a, odnosno u trenutku izdavanja računa ili istekom roka iz članka 78. stavka 4. Zakona ako račun do tada nije izdan.

(3) Porezni obveznik koji prema članku 75. stavku 1. točki 6. te članku 75. stavcima 2. i 3. Zakona treba platiti PDV na primljene isporuke ima pravo na od-bitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza obračuna PDV-a za te isporuke.

Međutim, poreznom obvezniku koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim nakna-dama, u skladu s čl. 125.i st. 3. i 4. Zakona o PDV-u obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja, a ima pravo na odbitak pretporeza u tre-nutku kada je isporučitelju platio račun za isporu-čena dobra ili obavljene usluge.

U posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine treba također evidentirati obračunani PDV na manjkove dobara koji su utvrđeni po godišnjem popisu – inventuri.

Podatci se u obrazac PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine unose iz ustroje-nih knjigovodstvenih evidencija i obrazaca I-RA i U-RA te izvanknjigovodstvenih i drugih pomoćnih evidencija te carinskih i drugih knjigovodstvenih isprava rabljenih tijekom godine za utvrđivanje po-reznih obveza u razdoblju oporezivanja. Osim knjiga I-RA i U-RA, prema čl. 163. st. 4. Pravilnika o PDV-u, porezni su obveznici trebali radi osiguravanja poda-taka o ostalim isporukama u EU i trećim zemljama i drugdje voditi posebne evidencije, i to:

1. EVIDENCIJU ZA STJECANJE DOBARA IZ EU-a2. EVIDENCIJU ZA STJECANJE USLUGA IZ EU-a3. EVIDENCIJU ZA STJECANJE DOBARA I USLU-

GA OD POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH (treće zemlje)

4. EVIDENCIJU ZA TUZEMNI PRIJENOS PORE-ZNE OBVEZE

5. EVIDENCIJU O PDV-u PRI UVOZU DOBARA.

3.2. OBVEZE U VEZI S PODJELOM PRETPOREZA U 2015. IZ ULAZNIH RAČUNA

Obveza podjele pretporeza odnosi se na obve-znike PDV-a koji obavljaju oporezive i oslobođene promete iz čl. 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u. Prema čl. 62. st. 1. Zakona o PDV-u i čl. 137. Pravilnika o PDV-u, ako se porezni obveznik koristi primljenim ili uvezenim dobrima i uslugama koje su mu obav-ljene djelomično za isporuke dobara i obavljanje usluga za koje nije dopušten odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je do-pušten odbitak pretporeza.

Pretporez se može priznati samo iz ulaznih računa koji se odnose i koji su povezani s opore-zivim isporukama. No svota pretporeza koja se odnosi na isporuke dobara i usluge za koje je do-pušten odbitak, a koji se ne može izravno pripi-sati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao razmjerni dio koji se može odbiti, od-nosno kao postotak. Izračunava se stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih isporuka bez PDV-a za koje je dopušten odbitak pretporeza u odnosu na ukupnu svotu isporuka bez PDV-a.

To konkretno znači da se pretporez NE može priznati za oslobođene isporuke iz čl. 39. Zakona o


PDV-u koje prema st. 1. t. l) navedenog članka obav-ljaju neprofitne pravne osobe čiji su ciljevi političke, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobro-tvorne ili druge općekorisne naravi svojim člano-vima u njihovo zajedničkom interesu u zamjenu za članarinu utvrđenu u skladu s pravilima tih osoba, a pod uvjetom da to oslobođenje neće narušiti načela tržnog natjecanja. Jednako ako oslobođene su us-luge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj što ih obavljaju neprofitne pravne osobe osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju, pre-ma čl. 39.s t. 1. t. m) Zakona o PDV-u i dr.

Postotak priznavanja pretporeza u tijeku 2015. je izračunani postotak na temelju prometa ostva-renog u 2014., odnosno na temelju isporuka dobara i usluga koje su ušle u PDV-K za 2014. To znači da se postotak izračunan u PDV-K za 2014. primjenjivao za podjelu pretporeza u cijeloj 2015. Međutim, za usklađenje postotka korištenog pretporeza u tije-ku 2015. treba prema čl. 62. st. 2. Zakona o PDV-u, i to prije izrade obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, odnosno u na-šem primjeru za prosinac 2015., izračunati novi po-stotak na temelju prometa cijele 2015. te nakon toga provesti usklađenje, kako se pokazuje u nastavku:

% podjele pretporeza =

oporezive isporuke (bez PDV-a) za koje se mogao koristiti pretporez

oporezive isporuke (bez PDV-a) za koje se mogao koristiti pretporez + isporuke za koje nije dopušten odbitak pretporeza (oslobođenja iz čl. 39., 40. i 114. Zakona o PDV-u) i svote subvencija (osim onih koje su izravno povezane s cijenom

isporuka dobara ili usluga)

Kako je iz formule vidljivo, primljene subvencije ulaze u izračun (nazivnik), osim onih koje su izrav-no povezane s cijenom isporuka dobara i usluga. U nastavku se daje stajalište Ministarstva financija koje pojašnjava porezni položaj subvencija MF Kl.: 410-19/14-01/246, od 16. srpnja 2014.

Porezni obveznik iz dostavnog popisa postavio je upit o oporezivanju subvencija porezom na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV). U upitu se navodi da porezni obveznik temeljem ugovora o obvezi obav-ljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza potpisanog s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) ostvaruje pravo na naknadu koja čini razliku između neostvarenih priho-da u odnosu na troškove obavljanja iste usluge. Nada-lje, navodi se da Ministarstvo planira sredstva u držav-nom proračunu kao subvenciju za očuvanje prometne povezanosti regija. Cijenu karte porezni obveznik utvr-đuje samostalno osiguravajući najveći mogući prihod po letu prema potražnji za prijevozom. U upitu se na-vodi da su domaće linije nerentabilne, da su troškovi uvijek veći od prihoda za prodane karte te Ministarstvo na osnovu zahtjeva i specifikacije prihoda, rashoda i financijskog rezultata (gubitka) doznačuje naknadu koja čini razliku prihoda i rashoda na mjesečnoj razi-ni. Postavlja se pitanje da li je moguće navedenu vrstu naknade smatrati neoporezivom sukladno članku 41. stavku 8. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13., 85/13., 160/13. i 35/14., u daljnjem tekstu: Pravilnik) te što se smatra subvencijama koje nisu izravno povezane s cijenom usluge.

Na postavljeno pitanje odgovaramo u nastavku.Predmet oporezivanja PDV-om je isporuka doba-

ra i obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu koju obavi porezni obveznik koji djeluje kao takav suklad-no članku 4. stavku 1. točki 1. i 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. - Rje-šenje USRH, 148/13. i 153/13. - Rješenje USRH, u dalj-njem tekstu: Zakon).

Odredbom članka 33. stavka 1. Zakona i članka 41. stavka 1. Pravilnika propisano je da se poreznom osnovicom pri isporuci dobara i usluga smatra na-knada koju čini sve ono što je isporučitelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te is-poruke uključujući iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporučenih dobara ili usluga.

Prema odredbi članka 41. stavka 8. Pravilnika u naknadu ne ulaze subvencije i ostala poticajna sred-stva iz proračuna ako nisu izravno povezana s cije-nom isporučenih dobara ili usluga.

Prema navodima iz upita, porezni obveznik cijenu karata za obavljene usluge domaćeg linijskog zračnog prijevoza određuje samostalno osiguravajući najveći mogući prihod po letu prema potražnji za prijevozom.

Nadalje, iz navoda proizlazi da u ovom slučaju poreznom obvezniku naknada nije unaprijed za-jamčena, niti je ugovorena u određenom iznosu, već ju porezni obveznik ostvaruje kao razliku vrijednosti rashoda i prihoda ostvarenih u određenom mjesecu za pokriće gubitka ostvarenog u tom mjesecu.

Slijedom navedenog, ukoliko naknada, odnosno subvencija čini razliku rashoda ostvarenih prometo-vanjem na domaćim linijama u određenom mjesecu i prihoda ostvarenih prodajom karata na istim linija-ma u tom mjesecu, mišljenja smo da subvencija koju porezni obveznik ostvaruje temeljem ugovora o ob-vezi obavljanja domaćeg linijskog zračnog prijevoza zaključenog s Ministarstvom nije izravno povezana s cijenom isporučenih usluga domaćeg linijskog zrač-nog prijevoza te sukladno odredbi članka 41. stavka 8. Pravilnika ne ulazi u naknadu i ne podliježu opo-rezivanju PDV-om.

Utvrđeni su postotak neprofitne pravne osobe trebali u 2015. koristiti kao kriterij – svotu prizna-vanja pretporeza iz ulaznih računa, ali samo za one ulazne račune koji se nisu u cijelosti mogli izravno pripisati određenim isporukama. Za ostale ulazne račune koji se odnose na više neprepoznatljivih is-poruka, dio pretporeza koji se može odbiti trebalo je utvrditi na godišnjoj razini kao postotak uku-pnih isporuka te ga je trebalo zaokružiti najviše do sljedećeg cijelog broja.

Nadalje, poduzetnici su mogli dio pretporeza koji se može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio po-slovanja – prometa, uz uvjet da su vodili odvojeno knjigovodstvo i o tome su trebali izvijestiti nadležnu ispostavu PU 15 dana prije početka obračunskog raz-doblja u kojem su započeli primjenjivati ovaj način podjele pretporeza. No tada su trebali primjenjivati izabrani način odbitka pretporeza najmanje 2 godi-ne, o čemu također nadležna ispostava PU donosi rje-šenje. Ako žele ponovno promijeniti izabrani način utvrđivanja odbitka pretporeza, treba o tome ponovo izvijestiti nadležnu ispostavu PU, najkasnije 15 dana prije početka kalendarske godine u kojoj počinje pri-mjenjivati postotak za razmjerni odbitak pretporeza.


Napominjemo da se obveza podjele pretporeza u tijeku 2015. godine NIJE odnosila na porezne obve-znike koji su utvrdili pravo na priznavanje pretpo-reza najmanje u svoti od 98 %.

U nastavku se daju primjeri kako je trebalo izra-čunati postotak priznavanja pretporeza te usklađe-nje korištenog pretporeza na kraju 2015. za nepro-fitnog obveznika PDV-a u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine – PDV obrazac za prosinac 2015.

3.3. IZRAČUN POSTOTKA ZA PRIZNAVANJE PRETPOREZA U PROSINCU 2015. KOD NEPROFITNE PRAVNE OSOBE – SPORTSKE UDRUGE

U nastavku se daje pregled ukupnog prometa na te-melju kojeg je neprofitni obveznik - sportska udruga utvrdio postotak priznavanja pretporeza za potrebe izrade obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezi-vanja 2015, odnosno prije samog usklađenja. Pretpo-stavka izračunanog postotka iz primjera je da je po-rezni obveznik neke ulazne račune izravno pripisao oporezivim isporukama i priznao pretporez u cijelosti te drugima koje se odnose samo na oslobođene ispo-ruke te je u cijelosti isključio priznavanje pretporeza.

Tek. br. Opis prometa Svota u kn

Raspored na brojnik i nazivnik ovisno o tome može li se

priznati pretporez i je li gospodarska djelatnost

8. kamate na pozajmice – nije povremena financijska transakcija 285.200,00

ulazi u nazivnik (Ako se na kraju 2015. utvrdi da je riječ o povremenoj transakciji - nekoliko pozajmica, neovisno o visini kamate, može se provesti usklađenje i vratiti pretporez.)

9. zatezne kamate

77.000,00

ne ulazi u brojnik i nazivnik – nije predmet oporezivanja niti gospodarska djelatnost

10. kamate po a-vista i oročenim depozitima

213.000,00ne ulazi u brojnik i nazivnik – nije gospodarska djelatnost

11. donacije društava, fizičkih osoba i dr. 295.000,00

ne ulazi u brojnik i nazivnik – nije gospodarska djelatnost

12. prodaja dugotrajne imovine

745.000,00ne ulazi u brojnik i nazivnik(isključeno iz formule)

UKUPNO BROJNIK(1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6)

5.110.800,00

UKUPNO NAZIVNIK(1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6 + 7 + 8)

6.295.000,00

NE UZLAZI U IZRAČUN(9 + 10 + 11 + 12)

1.326.000,00

Osim navedenih prometa u tablici, u brojnik JE TREBALO evidentirati izuzimanje dobara i usluga, a NIJE TREBALO uključiti povremeno davanje da-rova u vrijednosti do160,00 kn i uzoraka te isporuke nekretnina koje nisu predmet oporezivanja PDV-om (tzv. „stare“ nekretnine i zemljište).

U nazivnik SE TREBALA UKLJUČITI ukupna vri-jednost godišnjih isporuka – promet (bez PDV-a) te sve druge isporuke dobara i usluga iz čl. 39. i 40. Za-kona o PDV-u. U nazivnik se NISU SMJELI UKLJU-ČITI, uz promete navedene u tablici, i prihodi koji se ne smatraju prihodima od gospodarske djelatnosti (npr. od tečajnih razlika).

Postotak priznavanja pretporeza trebalo je izra-čunati na sljedeći način:

% PRIZNAVANJA PRETPOREZA =

5.110.800,00= 81,19% = 82 % (zaokruženo)

6.295.000,00

Kako je vidljivo iz izračuna, dio pretporeza koji je sportska udruga kao obveznik PDV-a mogla privre-meno odbiti u 2015. treba ispraviti s novim postot-kom za priznavanje pretporeza na temelju prometa u 2015. te ga treba uskladiti u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine (prosinac 2015.) za potrebe usklađenja korištenog pretporeza. U opi-sanom primjeru, PDV iz ulaznih računa koji se ne može priznati u visini 18 % (100 - 82) treba knjižiti na trošak (prema prirodnoj vrsti troška), odnosno u ovom slučaju knjižit će se razlika između priznatog

9 Tablica: Izračun postotka za priznavanje pret-poreza za neprofitnog obveznika u posljednjem raz-doblju oporezivanja kalendarske godine (prosinac 2015.) za potrebe usklađenja korištenog pretporeza

Tek. br. Opis prometa Svota u kn

Raspored na brojnik i nazivnik ovisno o tome može li se

priznati pretporez i je li gospodarska djelatnost

1. prihodi od promidžbenih usluga

2.770.000,00oporezivo – ulazi u brojnik i nazivnik

2. usluga najma poslovnog prostora drugom poreznom obvezniku – komercijalno

295.000,00

oporezivo – ulazi u brojnik i nazivnik

3. usluga najma športske dvorane – komercijalno

387.500,00oporezivo – ulazi u brojnik i nazivnik

4. sponzorstva za uslugu reklamiranja

852.000,00oporezivo – ulazi u brojnik i nazivnik

5. prihodi od obavljenih usluga unutar EU-a 551.000,00

prijenos porezne obveze prema čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u – reverse charge – ulazi u brojnik i nazivnik

6. prihodi od isporuka dobara obavljenih u drugim državama članicama

255.300,00

oslobođeno prema čl. 41. st. 1. t. a) Zakona o PDV-u – ulazi u brojnik i nazivnik

7. prihodi od članarina – za članove prema statutu udruge – naknada za uslugu

899.000,00

oslobođeno PDV-a – ulazi samo u nazivnik


pretporeza u tijeku 2015. (npr. 73 %) i izračunanog na kraju 2015. (82 %) u posljednjem obračunskom razdoblju. To znači da je iz ulaznih računa koji se odnose na oporezive i oslobođene isporuke pretpo-rez priznavan u tijeku 2015. samo u visini 82 % neo-visno o tome je li bila riječ o ulaznim računima koji se odnose na troškove tekućeg održavanja, nabavi sitnog inventara, dugotrajnoj imovini i dr. Kriterij je da se odnose na oporezive i oslobođene promete.

Napominjemo također da svota odbitka pretpo-reza koji se usklađuje u posljednjem razdoblju opo-rezivanja kalendarske godine ne utječe na visinu troška nabave i proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poreznog obveznika, u skladu s čl. 138. st. 5. Pravilnika o PDV-u.

3.4. USKLAĐENJE POSTOTKA ZA PRIZNAVANJE PRETPOREZA U PROSINCU 2015. – NEPROFITNA OSOBA

U posljednjem razdoblju oporezivanja kalendar-ske godine – prosinac, a prema ostvarenom prometu tijekom 2015. (kako je prikazano u prethodnoj tabli-ci), utvrđen je postotak u visini 82 %. Ako je u tijeku 2015. (na temelju PDV-K za 2014.) porezni obveznik koristio postotak priznavanja pretporeza u postotku od 73 %, u PDV obrascu za prosinac 2015. može još dodatno priznati svotu pretporeza (kao razliku), što se može izračunati na sljedeći način:

9 Primjer: Usklađenje postotka za priznavanje pretporeza za neprofitnu osobu u prosincu 2015. – povećanje priznatog pretporeza

Tek. br. O P I S % Svota

pretporeza

1. Postotak priznavanja pretporeza u tijeku 2015. 73% 420.500,00

2. Novi izračun postotka priznavanja pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine - obrazac PDV za 12. mjesec 2015.420.500,00 x100 / 73 = 576.027,40 x 82 % (ili 420.500,00 x 82/73)

82% 472.342,47

3. RAZLIKA PRETPOREZA ZA PRIZNATI (2 - 1) 51.842,47

9 Knjiženje: Usklađenje priznatog pretporeza u prosincu 2015. – povećanje priznatog pretporeza za 2015.

Tek.

br.O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Potraživanja za porez na dodanu vrijednost

Ostali nespomenuti prihodiZa povećanje priznavanja pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine - obrazac PDV za prosinac 2015.

1242036338

51.842,4751.842,47

Na kraju godine porezni obveznici koji dijele pret-porez trebaju provesti usklađenje za promet cijele godine.

9 Primjer: Usklađenje postotka za priznavanje pretporeza za neprofitnu osobu u prosincu 2015. – smanjenje priznatog pretporeza

Na kraju 2015., a prema ostvarenom prometu ti-jekom 2015., utvrđen je postotak u visini 82 %. Ako je u tijeku 2015. (na temelju PDV-K za 2014.) porezni obveznik koristio postotak priznavanja pretporeza u postotku od 93%, u posljednjem razdoblju opore-zivanja kalendarske godine - obrazac PDV za pro-sinac 2015. porezni obveznik treba smanjiti svotu pretporeza (kao razliku), što se može izračunati na sljedeći način:


pretporeza

1. Postotak priznavanja pretporeza u tijeku 2015. 93% 420.500,00

2. Novi izračun postotka priznavanja pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine - obrazac PDV za prosinac 2015.420.500,00 x100 / 93 = 452.150,54 x 82 % (ili 420.500,00 x 82 / 93)

82% 370.763,44

3. RAZLIKA PRETPOREZA ZA SMANJENJE (1 - 2) 49.736,56

9 Knjiženje: Usklađenje priznatog pretporeza u prosincu 2015. – smanjenje priznatog pretporeza

Tek.

br.O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Potraživanja za porez na dodanu vrijednostOstali nespomenuti prihodiZa smanjenje priznavanja pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine - obrazac PDV za prosinac 2015.

1242046248

49.736,5649.736,56

Na opisani način neprofitne pravne osobe, obve-znici PDV-a, trebaju provesti usklađenje pretporeza za sve ulazne račune po kojima je korištena podjela pret-poreza neovisno o tome je li riječ o rashodima koji su povezani ili nisu povezani s nabavom dugotrajne imo-vine, u skladu s čl. 138. st. 5. Pravilnika o PDV-u.

3.5. KORIŠTENJE POSTOTKA PRIZNAVANJA PRETPOREZA U NOVOM OBRAČUNSKOM RAZDOBLJU

Porezni obveznici koji imaju obvezu podjele pret-poreza, vezano za priznavanje pretporeza u prvom obračunskom razdoblju sljedeće godine (mjeseč-nom ili tromjesečnom - siječanj, veljača…), trebaju postupiti kako je određeno čl. 138. st. 8. i 9. Pravilni-ka o PDV-u, i to: Porezni obveznici čije je razdoblje oporeziva-

nja od prvog do zadnjeg dana u mjesecu može za prvo razdoblje oporezivanje tekuće godine primjenjivati postotak koji je privremeno pri-mjenjivao za proteklu godinu.

Porezni obveznici čije je razdoblje oporezivanja od prvog do zadnjeg dana u tromjesečju moraju za prvo razdoblje oporezivanja tekuće godine primijeniti novoutvrđeni postotak izračunan na temelju isporuka protekle godine.

Smatramo da porezni obveznici koji su stvarni postotak podjele pretporeza izračunali prije nave-denih rokova mogu novoutvrđeni postotak početi primjenjivati i prije. Tako, u našem primjeru, ako


mjesečni obveznici predaju obrazac PDV za pro-sinac 2015. početkom siječnja 2016., smatramo da postotak za podjelu pretporeza koji su izračunali u posljednjem razdoblju oporezivanja trebaju početi primjenjivati za siječanj 2016. Ovo se posebno može primijeniti za tromjesečne obveznike PDV-a.

3.6. ISPRAVAK PRETPOREZAPrema čl. 64. Zakona o PDV-u i čl. 139., 140. i 141. Pra-

vilnika o PDV-u, ispravak pretporeza treba provesti ako se u vezi s nekim gospodarskim dobrom u roku od pet godina uključujući kalendarsku godinu u kojoj je gospodarsko dobro nabavljeno ili proizvedeno pro-mijene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za od-bitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Promjenom uvjeta mje-rodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena tih uvjeta koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u ko-joj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Kada je riječ o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godi-na primjenjuje razdoblje od 10 godina.

Dakle, ispravak pretporeza je promjena pret-hodno priznatog pretporeza različita od one koja je povezana s usklađenjem priznavanja pretporeza ti-jekom godine na temelju izračuna postotka prizna-vanja pretporeza.

Godišnja svota ispravka pretporeza iznosi 1/5, odnosno 1/10 svote PDV-a koji je bio zaračunan za gospodarska dobra, a provodi se na temelju inter-nog obračuna.

Treba voditi brigu o tome da se ispravak treba pro-vesti i ako se dobro prodaje, a pretporez je djelomično korišten. Ako porezni obveznik, u skladu s čl. 65. Za-kona o PDV-u, unutar razdoblja za ispravak pretpore-za isporučuje gospodarsko dobro, smatra se da je gos-podarsko dobro korišteno za gospodarsku djelatnost poreznog obveznika do isteka razdoblja za ispravak pretporeza. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti oporezivom ako je isporuka gospodarskog dobra oporezivana. Gospodarska djelatnost smatrat će se u cijelosti oslobođenom PDV-a ako je isporuka gospodarskog dobra oslobođena. U opisanom sluča-ju ispravak odbitka pretporeza provodi se odjednom za cijelo preostalo razdoblje ispravka.

Ispravak pretporeza NE provodi se ako pret-porez koji bi se trebao ispraviti po svakom dobru dugotrajne imovine, gospodarskom dobru, ne premašuje svotu od 1.000,00 kn. Pritom se gos-podarskim dobrima prema čl. 64. st. 3. Zakona o PDV-u smatraju dobra koja prema računovodstve-nim propisima spadaju u dugotrajnu imovinu po-reznog obveznika.

Međutim, ispravak korištenog pretporeza zbog promjene postotka utvrđenog za odbitak pretpo-reza ne provodi se ako ukupna razlika pretporeza po pojedinom dobru je manja od 1.000,00 kn (čl. 142. Pravilnika o PDV-u). Misli se na izračuna-nu razliku po svakom dobru koju tek tada treba ispraviti za 1/5 ili 1/10 utvrđene svote.

Prema navedenome, ispravke pretporeza kod gos-podarskih dobara u obrascu PDV za posljednje raz-

doblje oporezivanja kalendarske godine (u našem primjeru za prosinac 2015.), treba provesti u sljede-ćim slučajevima:

1. izlazak iz sustava PDV-a zbog promjene „cen-zusa” – visine ostvarenog prometa (ispod 230.000,00 kn) – poduzetnička se djelatnost i dalje obavlja

2. prenamjena korištenja dugotrajne imovine (obavljanje oporezive djelatnosti u 2014., a po-tom oslobođene u 2015. – iz čl. 39., 40. i 114. Za-kona o PDV-u)

3. promjena postotka utvrđenog za odbitak pret-poreza – odnosi se na porezne obveznike koji obavljaju oporezive isporuke i isporuke oslo-bođene PDV-a (za dugotrajnu imovinu nabav-ljenu u razdoblju od 2010. do 2014., a za nekret-nine nabavljene u razdoblju od 2005. do 2014.);

4. kod isporuke gospodarskih dobara ako je pret-porez djelomično korišten pri nabavi.

Ističemo da se izuzimanje dobara – dugotraj-ne imovine za privatne potrebe članova udruge ne smatra prenamjenom dobara, nego prometom, pre-ma čl. 4. st. 1. t. 1. i čl. 7. Zakona o PDV-u, koji pod-liježe oporezivanju. Osnovica za obračun PDV-a je tržišna cijena – vrijednost takva izuzetog dobra u trenutku izuzimanja.

3.6.1. Ispravak pretporeza zbog izlaska iz sustava PDV-a ili prelaska u cijelosti na promete oslobođene PDV-a

Uz zadovoljenje kriterija za izlazak iz sustava PDV-a (isporuke manje od 230.000,00 kn u prethod-noj godini i da u sustav PDV-a nije ušao dobrovoljno), porezni obveznik treba nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti zahtjev za brisanje iz registra obve-znika PDV-a, do 15. siječnja tekuće godine. To zna-či da za izlazak iz sustava PDV-a od 1. siječnja 2016. zahtjev treba predati najkasnije do 15. siječnja 2016.

Pisani zahtjev može imati sljedeći sadržaj:

Zdravstvena ustanova Zdravlje10 000 Zagreb, Korčulanska 5OIB 12345612345

MINISTARSTVO FINANCIJA- POREZNA UPRAVA- PODRUČNI URED ZAGREBNadležna ispostava Porezne uprave: Medveščak

Predmet: Zahtjev za izlazak iz sustava PDV-aZbog smanjenja ostvarenog prometa oporezivih isporuka u 2015. koje su manje od 230.000,00 kn (bez PDV-a) molim da mi se u skladu s čl. 90. st. 1. Zakona o PDV-u odobri izlazak iz sustava PDV-a te da me se briše iz registra obveznika PDV-a.Zagreb, 14. siječnja 2016. Podnositelj zahtjeva Ustanova Zdravlje

potpis i pečat

Pri izlasku iz sustava PDV-a na kraju 2015., pri čemu porezni obveznik nastavlja obavljati registri-ranu djelatnost (ali bez obračuna PDV-a), treba po-stupiti na sljedeći način:

1. provesti ispravak pretporeza za dugotrajnu imovinu za koju je korišten pretporez


2. provesti ispravak pretporeza u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine

3. provesti ispravak pretporeza za zalihe.Neprofitni porezni obveznik sportska udruga Koš

izlazi iz sustava PDV-a, a u dugotrajnoj imovini ima evidentiranu „novu“ nekretninu.

9 Primjer: Ispravak pretporeza zbog izlaska iz su-stava PDV-a u 2016.Sportska udruga Koš je u svibnju 2013. nabavila

nekretninu te je po stopi PDV-a od 25% korišteno pravo na pretporez u svoti od 228.000,00 kn. To zna-či da je porezni obveznik u četvrtoj godini korištenja gospodarskog dobra izašao iz sustava PDV-a. Stoga je porezni obveznik za preostalo razdoblje za ispra-vak pretporeza u koje se uključuje i godina u kojoj je došlo do promjene (dakle od 2016. do 2022.) obve-zan izvršiti ispravak pretporeza, odnosno za uku-pno 7 godina.

Svota pretporeza koju treba ispraviti izračunava se na sljedeći način:

228.000,00 / 10 x 7 = 159.600,00 kn.Ispravak pretporeza smatra se rashodom pore-

znog obveznika i ne utječe na visinu troška nabave dugotrajne imovine, a knjiženje poslovnog događaja treba provesti kako slijedi:

9 Knjiženje: Ispravak pretporeza zbog izlaska iz sustava PDV-a u posljednjem razdoblju oporeziva-nja kalendarske godine (prosinac 2015.)

Tek.

br.O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Potraživanja za porez na dodanu vrijednost kod obveznikaOstali nespomenuti rashodi poslovanjaZa provedeni ispravak pretporeza zbog izlaska iz sustava PDV-a

12420

46248

159.600,00

159.600,00

Ako će neprofitni porezni obveznik od 1. siječnja 2016. nastaviti u okviru svoje registrirane djelatnosti obavljati samo oslobođene isporuke, treba provesti ispravak pretporeza, ali na kraju 2016., i to u visini 1/10 ili 1/5 pretporeza koji je koristio pri nabavi du-gotrajne imovine. Nasuprot tome, ako će nastaviti obavljati oslobođene i oporezive isporuke, ispravak pretporeza treba iskazati također na kraju 2016. na poziciji III. - 15., s predznakom minus (–), ali u visini 1/10 ili 1/5 korištenog pretporeza, i to za dugotrajnu imovinu koja će se koristiti samo za oslobođene is-poruke u 2016.

3.6.2. Ispravak pretporeza zbog promjene postotka za priznavanje pretporeza

Obveza ispravka pretporeza zbog promjene po-stotka za priznavanje pretporeza proizlazi iz čl. 140. st. 7. Pravilnika o PDV-u gdje je navedeno: Promje-nom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza sma-tra se i promjena postotka iz čl. 62. st. 4. Pravilnika utvrđenog za odbitak pretporeza za gospodarska do-bra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka.

Navedenim postupkom treba ispraviti dio pret-poreza u obrascu PDV za posljednje razdoblje opo-rezivanja kalendarske godine (prosinac 2015.) za du-gotrajnu imovinu za koju od početka uporabe kada

je dobro nabavljeno ili proizvedeno, ili kada je od-bijen pretporez do kraja godine za koju se izrađuje obrazac PDV, nije prošlo 5 ili 10 godina. Ispravak se za dugotrajnu imovinu provodi za 1/5 ili 1/10 (ako je riječ o nekretnini) koja je nastala zbog promjene postotka utvrđenog za odbitak pretporeza.

Za te potrebe, odnosno za ispravak pretporeza u obrascu PDV za posljednje razdoblje oporeziva-nja kalendarske godine, porezni obveznici treba-ju popisati svu nabavljanu dugotrajnu imovinu te korišteni pretporez, i to za „nove“ nekretnine koje su nabavljene u razdoblju 2005. – 2014., a za ostalu dugotrajnu imovinu u razdoblju 2010. – 2014. Tada pojedinačno za svako gospodarsko dobro treba izračunati koliko iznosi svota pretporeza za ispra-vak. Ako je pojedinačna svota manja od 1.000,00 kn po dobru dugotrajne imovine (misli se na ci-jelu svotu ispravka, a ne samo jednu petinu/de-setinu), za tu imovinu ne treba provesti ispravak pretporeza, u skladu s čl. 142. Pravilnika o PDV-u.

U nastavku se daje primjer izračuna i knjiženja ispravka pretporeza za nabavljenu dugotrajnu imo-vinu – nekretnina za neprofitnu pravnu osobu koji je utvrđen zbog promjene postotka priznavanja pret-poreza u 2009. u odnosu na 2015. kada je došlo do promjene postotka priznavanja pretporeza.

9 Primjer: Obračun „ispravka“ pretporeza kod ne-profitne pravne osobe – nekretnina nabavljena 2009.Neprofitni porezni obveznik sportska udruga

Koš nabavio je nekretninu u ožujku 2009. i priznao pretporez pri nabavi u postotku od 100% i u svoti od 455.000,00 kn. Na temelju ostvarenog prometa u 2015. utvrđuje se novi postotak priznavanja pret-poreza u obrascu PDV za prosinac 2015. koji iznosi 85 %. Taj postotak (i svota pretporeza) uspoređu-je se s postotkom priznavanja pretporeza u godini nabave, odnosno 2009. Neprofitni korisnik treba izračunati svotu za ispravak pretporeza kao 1/10 razlike pretporeza koji je priznat u 2009. u odnosu na pretporez koji je u obrascu PDV za prosinac 2015. utvrđen u visini od 85 %. Izračun se pokazuje u na-stavku, a izračunanu svotu ispravljenog pretporeza treba iskazati u obrascu PDV za prosinac 2015. na poziciji III. - 15. s predznakom minus (–).


pretporeza

1. Postotak priznavanja pretporeza u 2009. 100% 455.000,00

2. Novi izračun postotak priznavanja pretporeza u obrascu PDV za prosinac 2015.455.000,00 x 85%

85% 386.750,00

3. RAZLIKA PRETPOREZA – ZA SMANJENJE (1 - 2) 68.250,00

4. 1/10 RAZLIKE PRETPOREZA ZA ISPRAVAK 6.825,00

Iz izračuna je vidljivo da je ukupna razlika za ispravak veća od 1.000,00 kn, odnosno u našem pri-mjeru je 68.250,00 kn. U obrascu PDV za prosinac 2015. treba ispraviti samo 1/10 koja je 6.825,00 kn


9 Knjiženje: Ispravak pretporeza zbog promjene postotka u prosincu 2015. – smanjenje priznatog pretporeza

Tek.

br.O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Potraživanja za porez na dodanu vrijednost kod obveznikaOstali nespomenuti rashodi poslovanjaZa provedeni ispravak pretporeza zbog promjene postotka priznavanja pretporeza u obrascu PDV za prosinac 2015.

12420

46248

6.825,00

6.825,00

9 Primjer: Obračun „ispravka“ pretporeza kod neprofitne pravne osobe – oprema nabavljena 2014.Neprofitna sportska udruga Koš nabavila je

sportsku opremu za vježbanje u 2014. i u cijelo-sti priznala pretporez pri nabavi, a na kraju 2014. provedeno je usklađenje na postotak od 80%, što je ukupno 4.500,00 kn priznatog pretporeza za tu opremu. Na temelju ostvarenog prometa u 2015. utvrđuje se novi postotak priznavanja pretporeza u obrascu PDV za prosinac 2015. koji iznosi 85 %. Neprofitna pravna osoba treba izračunati svotu za ispravak pretporeza kao 1/5 razlike pretporeza koji je priznat u 2014. u odnosu na pretporez koji je u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendar-ske godine, prosincu 2015., utvrđen u visini 85 %. Izračun se pokazuje u nastavku.


pretporeza

1. Postotak priznavanja pretporeza u PDV-K za 2014. 80 % 4.500,00

2. Novi izračun postotak priznavanja pretporeza u obrascu PDV za 12. mjesec 2015.4.500,00 x 100/80 = 5.625,00 x 85 % (ili 4.500,00 x 85/80)

85 % 4.781,25

3. RAZLIKA PRETPOREZA (1-2) 281,254. 1/5 RAZLIKE PRETPOREZA ZA ISPRAVAK -

U opisanom primjeru neprofitna udruga Koš ne tre-ba provesti ispravak pretporeza za nabavljenu opremu jer je razlika pretporeza manja od 1.000,00 kn.

I kod neprofitne pravne osobe napominjemo da se obveza ispravka pretporeza zbog promjene po-stotka u obrascu PDV za prosinac 2015. ne odnosi na nabavljenu dugotrajnu imovinu u 2015. Ispravak za tu dugotrajnu imovinu treba provesti u zadnjem obračunskom razdoblju za 2016. u dijelu koji se od-nosi na razliku stope priznavanja pretporeza iskaza-nu u obrascu PDV za prosinac 2015. i novu stopu koja će se tek utvrditi na temelju ostvarenog prometa za 2016. Za imovinu nabavljenu u 2015. treba na kraju 2015. provesti samo usklađenje korištenog postotka u tijeku 2015. (prema postotku iz PDV-K za 2014.) i onog koji se izračuna prema prometu 2015.

3.7. SASTAVLJANJE OBRASCA PDV ZA POSLJEDNJE RAZDOBLJE I ZAKLJUČIVANJE POREZNIH KNJIGA I EVIDENCIJA

Iako su djelatnost i poslovanje neprofitnih prav-nih osoba specifični u odnosu na porezne obvezni-ke trgovačka društva, s motrišta PDV-a nema znatne razlike. To znači da neprofitne pravne osobe – obve-znici PDV-a trebaju za usluge i isporuke dobara koje su oporezive PDV-om primjenjivati sva pravila koja propisuje Zakon i Pravilnik o PDV-u.

Za izradu obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, kao pripremu za sastavljanje obrasca, porezni obveznici trebaju uskladiti i zaključiti sljedeće porezne i knjigovod-stvene evidencije: knjigu I-RA za redovite isporuke te za primlje-

ne predujmove knjigu U-RA za redovite nabave te za dane pre-

dujmove evidenciju o prodanim dobrima (obrazac PDV-

MI) i evidenciju o nabavljenim dobrima u po-sebnom postupku oporezivanja marže (obra-zac PDV-MU)

internu evidenciju (na temelju računovodstve-nih podataka) o nezaračunanim isporukama

PDV-F evidenciju o naknadnim oslobođenji-ma, povratima PDV-a strancima u okviru osob-nog putničkog prometa

evidenciju o plaćenom PDV-u pri uvozu dobara evidenciju za stjecanje dobara iz EU-a evidenciju za stjecanje usluga iz EU-a evidenciju za stjecanje dobara i usluga od pore-

znih obveznika bez sjedišta u RH evidenciju za tuzemni prijenos porezne obveze.

9 Napomena: Porezni obveznici koji su u tijeku godine imali povrat PDV-a strancima u putničkom prometu trebaju, uz obrazac PDV koji se predaje za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, u skladu s odredbom čl. 115. Pravilnika o PDV-u, priložiti evidenciju računa o dobrima pro-danim strancima, odnosno obrazac PDV-F.Obveza zaključivanja (zbrajanja) poreznih evi-

dencija, knjige I-RA i U-RA proizlazi iz čl. 166. st. 1. Pravilnika o PDV-u. Knjige izdanih i primljenih ra-čuna zaključuju se za svaku kalendarsku godinu i pri prestanku poslovanja. Zaključivanje je zapravo upisivanje kumulativnih zbrojeva osnovica i iska-zanog PDV-a kao obveze ili pretporeza. Odredbama Zakona i Pravilnika o PDV-u nije propisana obveza zbrajanja posebnih evidencija koje porezni obve-znici trebaju voditi prema čl. 163. st. 4. Pravilnika o PDV-u (za stjecanje dobara iz drugih država članica, primljenim i obavljenim uslugama u druge države članice kao i treće zemlje te evidenciju o plaćenom PDV-u pri uvozu dobara).

www.rrif.hr

DOKUP MINUTA ZA STRUČNE SAVJETEmožete obaviti na:

01/4699-760; mob. 099/4699-760


Prema čl. 166. st. 4. Pravilnika o PDV-u, obveza zaključivanja knjiga odnosi se i na preprodavatelje koji primjenjuju poseban postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolek-cionarske i antikne predmete koji vode evidenciju o prodanim dobrima (obrazac PDV-MI) i eviden-ciju o nabavljenim dobrima u posebnom postup-ku oporezivanja marže (obrazac PDV-MU). Ovi porezni obveznici izravno iz navedenih evidenci-ja unose podatke u obrazac PDV na poziciju II. 3., obvezu za PDV, a za pretporez na poziciju III. 3.

Nakon predaje obrasca PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine te zaključenja po-slovnih knjiga i poreznih evidencija, od 1. siječnja pore-zni obveznici trebaju otvoriti nove porezne evidencije, knjige U-RA i I-RA, za račune koji se odnose na porezno razdoblje sljedeće godine. To znači, primjerice, da za-ključivanjem knjiga za 2015. porezni obveznici trebaju ustrojiti i otvoriti nove knjige koje se odnose na 2016.

Kako ne postoji konzistentnost porezne evidencije (knjiga I-RA i U-RA) s pojedinim pozicijama prijave na obrascu PDV, nego se podatci moraju uzimati i iz dru-gih obračuna i pomoćnih evidencija odnosno vjerodo-stojnih knjigovodstvenih i poslovnih isprava, proizlazi da je za ispunjavanje porezne prijave, kako mjesečne tako i godišnje, najtočnija knjigovodstvena evidencija.

To znači da treba obvezno koristiti i podatke iz knjigovodstvenih evidencija, a za neprofitne pravne osobe - obveznike PDV-a to su podatci iskazani na analitičkim računima podskupina računa 124 i 249 u skladu s računskim planom za neprofitne organizacije koji je sastavni dio Pravil-nika za neprofitno računovodstvo.

3.8. SALDIRANJE PRETPOREZA I OBVEZE PDV-a U RAČUNOVODSTVENIM EVIDENCIJAMA

Shematski prikaz saldiranja pretporeza i obveze PDV-a za porezno razdoblje ova skupina neprofitnih pravnih osoba - obveznika PDV-a, može prikazati na sljedeći način:

9 Knjiženje: Pretporez je veći od obveze

Opis knjiženja:

(1) Prijenos ukupne porezne obveze za sve isporuke tijekom poreznog razdoblja (knjiženje u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine)

(2) Prijenos razlike – više priznatog pretporeza u odnosu na ukupnu poreznu obvezu u poreznom razdoblju

(X – Y ) Označava više priznati pretporez nego li je bila ukupna porezna obveza u razdoblju oporezivanja

12420 – Pretporezxxxxx

2492 – Obveze za PDVx y y

yy(x – y)

12429 – Potraživanja za razliku većeg pretporeza od obveze po obračunu u posljednjem razdoblju oporezivanja

(x – y)

9 Knjiženje: Obveza je veća od pretporeza

12420 – Pretporezxxxx

2492 – Obveze za PDVx y y

yyyy

24922 – Obveze za PDV u posljednjem razdoblju oporezivanja

(y – x)

(y – x)

Opis knjiženja: (1) Prijenos manje svote pretporeza po svim ulaznim ra-

čunima tijekom razdoblja oporezivanja (2) Prijenos više obračunane porezne obveze u odnosu na

pretporez tijekom razdoblja oporezivanja (Y – X) Označava više obračunanu poreznu obvezu u odnosu

na pretporez u razdoblju oporezivanja

Obveza izrade obrasca PDV za posljednje razdo-blje oporezivanja kalendarske godine za ovu sku-pinu poreznih obveznika, odnosno neprofitnih pravnih osoba, podrazumijeva i kontrolu isprav-no obračunanog PDV-a na promete dobara i uslu-ga u poslovnoj godini za koju se sastavlja obrazac PDV. Osim temeljnih odredaba Zakona i Pravilni-ka o PDV-u koje trebaju primjenjivati svi obveznici PDV-a, a to je obveza izdavanja računa sa svim pro-pisanim elementima, primjena temeljnih pravila za priznavanje pretporeza, prijava obveze PDV-a u mjesečnim ili tromjesečnim obračunskim razdo-bljima i dr., neprofitni porezni obveznici, obvezni-ci PDV-a, trebaju voditi brigu i o posebnostima koje proizlaze upravo iz načina obavljanja djelatnosti, odnosno prepoznavanja koji su prometi oporezivi, a koji oslobođeni PDV-a.

Neprofitni porezni obveznici trebaju dijeliti pret-porez ako obavljaju oporezive i oslobođene promete u tijeku godine, što znači da imaju i obvezu uskla-đivanja pretporeza te ispravka pretporeza za nabav-ljenu dugotrajnu nefinancijsku imovinu u obrascu PDV za posljednje razdoblje oporezivanja kalendar-ske godine.

Svaka tri mjeseca izlazi ažurirani regis-tar svih propisa

PRETPLATITE SE NA RRiF-ov PREGLED PROPISA ILI OBNOVITE PRETPLATU

Godišnja pretplata iznosi 380,00 + 19,00

PDV = 399,00 kn.

PREGLED PROPISA


UDK 061.2/336.2Ksenija CIPEK, dipl. oec.Dražen OPALIĆ, bacc. oec.

Porezni tretman sindikalnih isplataSindikati imaju u sustavu oporezivanja primitaka

fizičkih osoba ponešto drukčiji položaj od istovr-snih isplata ostalih isplatitelja – pravih osoba. U ovom se članku osvrće na porezni položaj darova koje sindi-kati daju svojim članovima i ostalih troškova. Članak ima uporište u mišljenju Porezne uprave kojim se daje odgovor na neke prijepore vezane uz primjenu opore-zivanja primitaka fizičkih osoba koje isplaćuje sindikat, bez obzira na to isplaćuje li se članovima, radnicima ili drugim osobama, što daje smjernice za ujednačeno po-stupanje u navedenim okolnostima.

navedenog, isplaćene sindikalne socijalne pomoći članovima sindikata smatraju se primitcima na koje se ne plaća porez na dohodak, ako su isplaćene u skladu s navedenim odredbama, neovisno o tome jesu li iste isplaćene u naravi i/ili u novcu, ali isklju-čivo iz sredstava sindikalne članarine.

3. SINDIKALNE SOCIJALNE POTPORE ČLANOVIMA Sindikati mogu, bez obveze obračuna i uplate

poreza na dohodak, uz uvjet da su navedene isplate omogućene svim članovima pod istim uvjetima, a na temelju odluke nadležnih tijela sindikata i da je izvor financiranja sindikalna članarina (ne donacije ili ostali izvori): a) isplatiti (u novcu ili naravi) pojedinačnu pomoć

članu sindikata:- zbog podmirenja osnovnih životnih potreba

socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba - svladavanje i ublažavanje teškoća u vezi s s bo-

lešću ili smrću člana obitelji te- druge pomoći za socijalne namjene i druge

socijalne namjene odluka o pomoći socijalno ugroženim članovima

b) podmiriti ili refundirati određene troškove i to osobito:- potpore članovima povodom blagdana (tradi-

cionalno darivanje članova)- potpore članovima u vidu sufinanciranja sin-

dikalnih sportskih igara- potpore članovima u vidu organizacije i sufi-

nanciranja izleta, kino i kazališnih predstava, izdavanje ribičkih dozvola i slično.

4. ISPLATE ČLANOVIMA SINDIKATA IZ OSTALIH IZVORA I ISPLATE OSOBAMA KOJE NISU ČLANOVI SINDIKATA

Ako sindikat isplaćuje novac ili daje darove:- fizičkim osobama koje nisu njegovi članovi i/ili - fizičkim osobama koji jesu njegovi članovi, ali

izvor isplate / davanja novca nisu sredstva pri-kupljene sindikalne članarine,

svaka isplata ili davanje u naravi tom prigodom i istodobno s isplatom odnosno davanjem, a ovisno o osobi primatelja, smatra se primitkom od nesamo-stalnog rada fizičke osobe primatelja iz čl. 14. st. 1. t. 1. i st. 3. Zakona ili primitkom od kojega se toj osobi utvrđuje drugi dohodak iz čl. 32. st. 1. i st. 3. t.5. ili t. 11. istoga Zakona, iz kojega je sindikat kao isplatitelj odnosno davatelj obvezan obračunati i uplatiti pre-dujam poreza na dohodak i prirez porezu na doho-dak u skladu s čl. 45. odnosno čl. 48. istoga Zakona, pod uvjetom da nije riječ o primitcima koji su prema čl. 9., 10. ili 11. toga Zakona oslobođeni oporeziva-nja, a i doprinose za obvezna osiguranja su u skla-du s odredbama Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08 .̧, 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14. i 143/14.).

1. UVODČlankom 10. t. 15. Zakona o porezu na dohodak1

(dalje: Zakon) propisano je da se porez na doho-dak ne plaća na sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine čla-novima sindikata. Nadalje, čl. 7. st. 10. Pravilnika o porezu na dohodak2 (dalje: Pravilnik) podrob-nije je objašnjeno da se predmetnim socijalnim pomoćima, u smislu Zakona i Pravilnika, osobito smatraju pomoći za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba, svladavanje i ublažavanje teškoća u vezi s bolešću ili smrću člana obitelji te druge pomoći za socijalne namjene.

Uzimajući u obzir posebnu ulogu sindikata u društvu, koja je prepoznata i Ustavom Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/10., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.), Ministarstvo financija, Porezna uprava, izdala je mišljenje KLASA: 410-01/15-01/2091, URBROJ: 513-07-21-01/15-2 od 23. listopada 2015. kojim se po-drobnije uređuje pitanje drugih pomoći za socijalne namjene članova sindikata, kao i porezni tretman, u smislu oporezivanja dohotka, ostalih troškova koje sindikati imaju u odnosu na svoje članove.

U nastavku članka prikazuje se kratak presjek na-vedenoga mišljenja.

2. ISPLATA ČLANOVIMA SINDIKATA IZ SREDSTAVA ČLANARINA

Kako je već navedeno, u skladu s čl. 10. t. 15. Zako-na i čl. 7. st. 10. Pravilnika, porez na dohodak ne pla-ća se na sindikalne socijalne pomoći koje se ispla-ćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata, pri čemu se socijalnim pomoćima osobito smatraju pomoći za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba, svladavanje i ublažavanje teškoća u vezi s bo-lešću ili smrću člana obitelji te druge pomoći za so-cijalne namjene i druge socijalne namjene. Slijedom

1 Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., Odluka USRH - 120/13.,125/13., 148/13., Odluka USRH - 83/14. i 143/14.

2 Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13. i 157/14.


5. POREZNI TRETMAN VEZAN UZ OPOREZIVANJE DOHOTKA TE OSTALIH TROŠKOVA SINDIKATA I DANIH POZAJMICA

5.1. POREZNI TRETMAN TROŠKOVA VEZANIH UZ SINDIKALNE SASTANKE / SEMINARE / SIMPOZIJE

U vezi s poreznim tretmanom konzumacije vode, kave, sokova, grickalica na sindikalnim sastancima / seminarima / simpozijima ili troškovima organi-zacije zajedničkog ručka za sve sudionike sastanka / seminara / simpozija, riječ je o troškovima organiza-tora (sindikata) koji se kao takvi ne smatraju primitci-ma koji podliježu oporezivanju porezom na dohodak.

5.2. POREZNI TRETMAN TROŠKOVA VEZANIH UZ DAVANJE POZAJMICA ČLANOVIMA SINDIKATA

Prema čl. 14. st. 3. Zakona, primitcima u naravi smatraju se: korištenje zgradama, prometnim sred-stvima, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji pri-mitka, odnosno plaće iz st. 1. i 2. toga članka, daju radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju pri-mitke iz st. 1. i 2. toga članka. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovo-rene niže i stope kamate od 3 % godišnje, osim ka-mata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.

Navedene će se odredbe Zakona o porezu na do-hodak primijeniti i na kamate po pozajmicama koje daje sindikat ili sindikalna podružnica samo ako su izvor sredstava za davanje pozajmica od sindikata, sredstva poslodavca.

Međutim, ako su sredstva za davanje pozajmica uz povoljnije kamate radnicima - članovima sindi-kata u socijalne svrhe osigurana iz sredstava sindi-kata ostvarenim od sindikalne članarine, nije riječ o primitcima od kojih bi se trebao utvrditi dohodak, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, a u skladu s navedenom odredbom Zakona.

6. POREZNI TRETMAN TROŠKOVA VEZANIH UZ SLUŽBENA PUTOVANJA ČLANA SINDIKATA

Vezano uz porezni tretman naknade za službena putovanja koje sindikat isplaćuje osobama koje kod njega nisu u radnom odnosu, potrebno je razliko-vati prima li takva osoba oporezivu naknadu ili se naknada za službena putovanja isplaćuje osobama koji ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz čl. 14. Zakona, odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz čl. 32. Zakona: ako je riječ o osobi koja prima oporezivu na-

knadu za rad u sindikatu, takvoj se osobi mogu, na temelju putnog naloga, a u skladu s čl. 7. st. 6. Pravilnika, u vezi s čl. 10. t. 11. Zakona, neo-porezivo podmiriti naknade za službena puto-vanja za potrebe sindikata, po osnovi prijevoza i noćenja iz čl. 13. st. 2. t. 1. i 2. Pravilnika, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama pri-jevoza i noćenja glase na isplatitelja – sindikat;

ako je riječ o osobi koja ne prima naknadu, oporezivim primitcima, u skladu s čl. 10. t. 11. Zakona, ne smatraju se naknade iz čl. 13. st. 2. t. 1., 2., 5., 13. i 14. te st. 12. Pravilnika isplaćene

po osnovi službenih putovanja fizičkim oso-bama koje u neprofitnim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz čl. 14. Zakona, odnosno primitke od ko-jih se utvrđuje drugi dohodak iz čl. 32. Zakona, uz uvjet da su službena putovanja za potrebe sindikata (dalje: volonter u sindikatu).

Prema čl. 10. t. 9. Zakona o porezu na dohodak i čl. 13. st. 2. t. 13. i 14. Pravilnika o porezu na dohodak, sindikat može volonteru u sindikatu isplatiti: dnevnice za službena putovanja u zemlji do

170,00 kuna, za putovanje više od 12 sati dnev-no. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi je dio dnevnica 85,00 kuna;

dnevnice za službena putovanja u inozemstvu pod uvjetima i do svota koje su propisane za ko-risnike državnog proračuna. Neoporezive svote dnevnica za službena putovanja u inozemstvo propisane su Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog prora-čuna (Nar. nov., br. 8/06.). Za te su svrhe neo-porezive svote dnevnica za službena putovanja u inozemstvo propisane u stranim valutama - eurima (od 30 do 80) odnosno američkim do-larima (od 35 do 95) za ukupno 98 država koje su posebno propisane te 35 američkih dolara za sve ostale države koje nisu posebno navedene odnosno propisane. Jedna dnevnica za službe-no putovanje u inozemstvo obračunava se za svaka 24 sata provedena na službenom putova-nju u inozemstvu, a i za ostatak vremena pro-vedenog na tom putovanju koji traje dulje od 12 sati. Za ostatak vremena od osam do 12 sati obračunava se pola dnevnice, a pola dnevnice se obračunava i za službeno putovanje koje tra-je od 8 i manje od 12 sati.

Na temelju odredaba čl. 13. st. 3. Pravilnika, dnev-nice za službena putovanja isplaćuju se i namijenje-ne su za pokriće troškova prehrane (ručka i večere, osim troškova doručka koji mogu biti uračunati u cijenu smještaja te na taj način i neoporezivo nami-reni kroz naknadu za troškove smještaja, uz predo-čavanje izdanog računa za te usluge), pića, prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno puto-vanje (javni gradski prijevoz, taksi-usluge) i ostalih troškova koji su osobne naravi. Ako sindikat volon-terima u sindikatu na službenom putu plaća puni pansion ili polupansion (jedan glavni obrok) ili na drugi način osigurava jedan glavni obrok, možebit-na isplata dnevnice smatrala bi se oporezivim pri-mitkom odnosno oporezivim dohotkom koja pod-liježe obvezi obračuna, obustave i uplate poreza na dohodak na način propisan za dohodak od nesamo-stalnog rada te obvezi doprinosa u skladu sa Zako-nom o doprinosima.

Dnevnice za službena putovanja u zemlji i u ino-zemstvu mogu se neoporezivo isplatiti za službena putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta odnosno uobičajenog boravišta radnika ili druge fizičke osobe koja se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište, a udaljenosti najmanje 30 kilometara - odnosno 16,20


morske milje), radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u vezi s djelatnosti sindikata. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za po-kriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje.

U skladu s posebnim propisom (Odlukom o visi-ni dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna), službenim se putovanjem u inozemstvo smatra službeno putovanje iz Republike Hrvatske u stranu državu i obratno, putovanje iz jedne u drugu stranu državu te putovanje iz jednog mjesta u drugo mjesto na području strane države. Propisana svota dnevnice za službeno putovanje u određenu državu, obračunava se od sata prelaska granice Republike Hrvatske, pa do sata prelaska granice u povratku u Republiku Hrvatsku. Ako se na službeno putovanje u inozemstvo kao prijevozno sredstvo koristi avio-nom, dnevnice se obračunavaju od sata polaska avi-ona sa zadnjeg aerodroma, do sata povratka na prvi aerodrom u Republici Hrvatskoj. Ako se na službeno putovanje u inozemstvo kao prijevozno sredstvo ko-risti brodom, dnevnice se obračunavaju od sata po-laska broda sa zadnjeg pristaništa, do sata povratka na prvo pristanište u Republici Hrvatskoj.

Osim dnevnica, porezno priznatim izdatcima ve-zanim uz službena putovanja, priznaju se i sljedeći izdatci:

- naknade prijevoznih troškova na službenom pu-tovanju u visini stvarnih izdataka (od mjesta rada do odredišta u mjestu u koji je poslan na službeni put)

- naknade noćenja na službenom putovanju u vi-sini stvarnih izdataka

- naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe (ako radnik koristi svoj automobil kao prijevozno sredstvo od mjesta rada do mjesta u koje je poslan na službeni put),

- ostali troškovi (troškovi parkiranja, goriva).Neoporezive isplate naknada potpora i nagrada

se do propisanih svota i pod propisanim uvjetima priznaju na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugih).

7. OBVEZA PODNOŠENJA IZVJEŠĆA (OBRAZAC JOPPD)

Člankom 76. st. 1. t. 6. Pravilnika, između ostalo-ga, propisano je da su isplatitelji primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak iz čl. 10. Zakona o porezu na dohodak obvezni dostavljati obrazac JOPPD za sve isplate tijekom jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku, odnosno fizičkoj osobi, osim ako ti primitci nisu iskazani pojedinač-no na izvješću na dan isplate, i to najkasnije do pet-naestog dana u mjesecu za primitak koji je ostvaren, odnosno isplaćen u prethodnom mjesecu (čl. 76. st. 7. Pravilnika). Primitci isplaćeni za službena puto-vanja za svrhe kojih je isplaćen predujam iskazuju se u obrascu JOPPD prema konačnom obračunu tih primitaka. Troškovi putovanja za koje se ne izdaje putni nalog, kao što su sindikalni izleti i slično, ne prikazuju se u obrascu JOPPD.

Neoporezivi primitci po osnovi službenih puto-vanja iskazuju se na sljedeći način:

- pod oznakom 17 iz priloga 4 obrasca JOPPD iskazuje se ukupna svota isplaćenih dnevnica za-poslenim osobama u sindikatu u izvještajnom raz-doblju – s načinom isplate 1 ili 4 – do 15. u mjesecu protekom mjeseca (stvarne) isplate;

- pod oznakom 39 iz priloga 4 obrasca JOPPD iskazuju se troškovi prijevoza (trošak cestarine i pri-jevoznih karata) i troškovi noćenja na službenom putovanju zaposlenih osoba u sindikatu u visini stvarnih izdataka, prema konačnom obračunu put-nih naloga, i to do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec u kojem je izvršen konačni obračun putnog naloga – bez obzira na to jesu li troškovi plaćeni ili nisu – s načinom isplate 5;

- pod oznakom 27 iz priloga 4 obrasca JOPPD iskazuju se naknade za službena putovanja po os-novi prijevoza i noćenja fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovog djelokru-ga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama glase na isplatitelja – sindikat;

- pod oznakom 52 iz priloga 4 obrasca JOPPD iskazuju se dnevnice isplaćene po osnovi službenih putovanja fizičkim osobama koje u se smatraju vo-lonterima u sindikatu;

- pod oznakom 53 iz priloga 4 obrasca JOPPD iska-zuju se troškovi prijevoza (trošak cestarine i prijevo-znih karata) i troškovi noćenja na službenom puto-vanju u visini stvarnih izdataka prema konačnom obračunu putnih naloga koje isplaćuju / podmiruju sindikati volonterima u sindikatu, i to do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec u kojem je izvršen konačni obračun putnog naloga – bez obzira na to jesu li troškovi plaćeni ili nisu – s načinom isplate 5.

Svote troškova koji se iskazuju u obrascu JOPPD iskazuju se u ukupnoj svoti (svoti u kojoj je sadržan porez na dodanu vrijednost) te bez možebitnih na-knadnih smanjenja popusta od strane izdavatelja računa / pružatelja usluga. Ako je izdavatelj računa izdao jedan račun za noćenje ili prijevoz više radni-ka / primatelja i ne postoji mogućnost izdavanja po-jedinačnih računa, zbog ekonomičnosti postupka, isplatitelj može podijeliti ukupnu svotu na sve rad-nike primatelje, uz obvezu da tako bude navedeno u samom putnom nalogu te da se u svakom od putnih naloga navede gdje se nalazi izvornik računa.

Ako do roka za podnošenje obrasca JOPPD nije izdan račun od pružatelja usluge za usluge koje su konzumirane na službenom putu (noćenje, troško-vi prijevoza), temelj za iskazivanje troška (u putnom nalogu i obrascu JOPPD) mogu biti i drugi dostupni dokazi, kao što je izlist uvida trošenja uplaćenih sredstava po ENC uređaju, potvrde plaćanja putem kreditnih kartica i slično. Troškovi goriva, ostali ne-navedeni troškovi koji mogu nastati na službenom puta te troškovi cestarine koji su nastali na temelju obavljanja registrirane djelatnosti prijevoza putnika ili tereta, ne prikazuju se u obrascu JOPPD;

- pod oznakom 30 iz priloga 4 obrasca JOPPD iskazuju se sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovi-ma sindikata.

www.rrif.hr


8. PRIMITCI KOJE ISPLAĆUJU SINDIKATI, A ZA KOJE NE POSTOJI OBVEZA IZVJEŠĆIVANJA U OBRASCU JOPPD

Obrazac JOPPD ne podnosi se za: - potpore članovima sindikata u povodu blagda-

na od strane sindikata iz sredstava sindikalne članarine u novcu ili naravi

- pomoći članovima sindikata kod podmirenja troškova organizacije sindikalnih sportskih igara iz sredstava sindikalne članarine koje sindikati organiziraju jednom godišnje za svoje članove

- troškove koji nastaju kod organiziranja izleta, kazališnih predstava i slično.

JAVNE FINANCIJE

UDK 342.9Mr. sc. Nediljka ROGOŠIĆ*

Financijsko poslovanje zaklada prema financijskim izvještajima za 2014. godinu

Zaklade su posebna skupina pravnih osoba koje ostvaruju svojim djelovanjem općekorisne ili do-

brotvorne svrhe. U Republici Hrvatskoj zaklade ostvaru-ju svoje zakladne svrhe s imovinom koja ima široki ras-pon vrijednosti i prihodima koji variraju.

U članku se daje prikaz osnovnih informacija o za-kladnom poslovanju u Republici Hrvatskoj, analizirajući osnovne kategorije koje su javno dostupne ponajprije iz njihovih financijskih izvještaja.

Prema Zakonu o zakladama, zakladna su tijela dužna svake godine, kada pravne osobe podnose fi-nancijske izvještaje, podnijeti Ministarstvu uprave, Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju zaključni račun za proteklu kalendarsku godinu. Za-ključni račun mora sadržavati, između ostalog, po-datke o prihodima i rashodima zaklade u proteklom obračunskom razdoblju te stanje imovine zaklade.

Zakonom o financijskom poslovanju i računo-vodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14., dalje: Zakon o financijskom poslovanju), uređen je okvir financijskog poslovanja i elementi računovodstvenog sustava neprofitnih organizaci-ja, i to: načela sustava financijskog poslovanja, izra-da i izvršavanje financijskih planova, izvještavanje o potrošnji proračunskih sredstava, računovodstve-na načela i poslovi, poslovne knjige i knjigovodstve-ne isprave, popis imovine i obveza, načela iskaziva-nja imovine, obveza i vlastitih izvora te priznavanja prihoda, rashoda, primitaka i izdataka, financijsko izvještavanje, revizija godišnjih financijskih izvje-štaja, javna objava godišnjih financijskih izvještaja, nadzor nad financijskim poslovanjem i računovod-stvom i druga područja koja se odnose na financij-sko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organi-zacija. Odredbe Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija odnose se na domaće i strane udruge te njihove saveze, zakla-de, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikate, udruge poslodavaca i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelo-vanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propi-sa proizlazi da su neprofitnog karaktera.

Prema odredbama čl. 9. Zakona o financijskom po-slovanju, neprofitna organizacija vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz računskog plana za neprofitne organizaci-je (Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i Račun-skom planu, Nar. nov., br. 1/15.). Iznimno, zakonski zastupnik neprofitne organizacije može donijeti Od-

1. UVODOsnivanje, ustrojstvo, djelatnost i prestanak za-

klada, registracija i prestanak predstavništava stra-nih zaklada te nadzor nad njihovim radom uređeni su Zakonom o zakladama i fundacijama (Nar. nov., br. 36/95. i 64/01., dalje: Zakon). Prema Zakonu, za-klada je imovina namijenjena da sama, odnosno prihodima koje stječe, trajno služi ostvarivanju op-ćekorisne ili dobrotvorne svrhe. Općekorisna svrha je ona koja općenito unaprjeđuje kulturnu, pro-svjetnu, znanstvenu, duhovnu, ćudorednu, sport-sku, zdravstvenu, ekološku ili koju drugu društvenu djelatnost, odnosno svrhu ili općenito materijalno stanje društva. Dobrotvorna je svrha ona koja pruža potporu osobama kojima je potrebna pomoć. Svrha je zaklade općekorisna, odnosno dobrotvorna i ako se tiče samo osoba koje pripadaju određenom sta-ležu, pozivu, nacionalnoj, jezičnoj, kulturnoj, znan-stvenoj ili vjerskoj grupi, određenom krugu osoba, odnosno osoba koje žive na određenom području ili su obuhvaćene djelatnošću određene udruge, usta-nove ili druge pravne osobe. Poslove u vezi s osni-vanjem i radom zaklada, kao i drugim pitanjima određenim ovim Zakonom, obavlja ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.

* Republika HrvatskaDržavni ured za reviziju


luku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primje-ni novčanog računovodstvenog načela ako je:

– vrijednost imovine neprofitne organizacije na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno manja od 230.000,00 kuna i

– godišnji prihod neprofitne organizacije u sva-koj od prethodne tri godine uzastopno manji od 230.000,00 kuna godišnje.

Navedena se Odluka donosi u roku predviđenom za podnošenje godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu i važeća je dok nepro-fitna organizacija zadovoljava navedene uvjete, od-nosno do opoziva.

Neprofitna je organizacija obvezna sastavljati fi-nancijske izvještaje. Financijski izvještaji za poslovnu godinu predaju se Ministarstvu financija, odnosno drugoj instituciji koju Ministarstvo financija ovlasti za zaprimanje i obradu financijskih izvještaja, u roku od 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja.

2. PODATCI O FINANCIJSKOM POSLOVANJU ZAKLADA

Financijske izvještaje za 2014. je dostavilo 127 za-klada. U nastavku se daje pregled osnovnih pozicija financijskih izvještaja za 2014. čime se stječe slika o njihovu poslovanju i njihovu financijskom položaju.

2.1. OSTVARENI PRIHODIPrema financijskim izvještajima, zaklade su u 2014.

ostvarile ukupne prihode u svoti 219.839.363,00 kn. U tablici u nastavku daju se podatci o prihodima po vr-stama i njihovoj strukturi koje je ostvarilo 127 zaklada.

9 Tablica 1. Ostvareni prihodi zaklada prema fi-nancijskim izvještajima za 2014.

Red. br. Vrsta prihoda Svota %

udjela

1. Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga 8.015.525,00 3,652. Prihodi od članarina i članskih doprinosa 3.184.859,00 1,45

3. Prihodi po posebnim propisima iz proračuna 19.468.124,00 8,86

4. Prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora 48.222.006,00 21,93

5. Prihodi od financijske imovine 16.760.967,00 7,626. Prihodi od nefinancijske imovine 9.099.278,00 4,147. Prihodi od donacija iz državnog proračuna 79.481.088,00 36,15

8. Prihodi od donacija iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 3.621.894,00 1,65

9. Prihodi od inozemnih vlada i međunarodnih institucija 4.971.220,00 2,26

10. Prihodi od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba 12.835.270,00 5,84

11. Prihodi od građana i kućanstava 3.585.963,00 1,6312. Ostali prihodi 10.593.169,00 4,82 UKUPNO PRIHODI 219.839.363,00 100,00

Vrijednosno najznačajnije prihode ostvarile su zaklade iz proračuna u obliku donacije ili na temelju posebnih propisa. Navedeni su prihodi u 2014. izno-sili 102.571.106,00 kn ili 46,66 % ukupno ostvarenih prihoda. Od 127 zaklada koje su dostavile financij-ske izvještaje, 32 zaklade financiraju se iz proračuna putem donacija ili prema posebnim propisima.

Jedna je zaklada ostvarila prihode iz proračuna u svoti od 79.000.000,00 kn ili 77,02 % ukupnih prihoda iz proračuna, dok je 31 zaklada ostvarila iz proračuna ukupno 23.571.106, kn (18 zaklada ostvarilo je priho-de iz proračuna u svoti manjoj od 100.000,00 kn).

9 Tablica 2. Broj zaklada prema ostvarenim pri-hodima

Red. br. Ostvareni prihodi Broj

zaklada

1. od 50.000.001 do 100.000.000 12. od 10.000.001 do 50.000.000 13. od 5.000.001 do 10.000.000 54. od 1.000.001 do 5.000.000 175. od 500.001 do 1.000.000 76. od 100.001 do 500.000 387. od 10.001 do 100.000 388. do 10.000 20 UKUPNO 127

Prema podatcima iz tablice 2, najveći broj zakla-da (96 ili 75,59 % od ukupnog broja zaklada) ostvari-lo je prihode manje od 500.000,00 kn.

2.2. OSTVARENI RASHODIZaklade su u financijskim izvještajima za 2014.

iskazale rashode u iznosu 191.989.236,00 kn, a vri-jednosno najznačajniji su rashodi za donacije koji čine 46,50 % ukupnih rashoda te materijalni rashodi koji čine 41,54 % ukupnih rashoda. Podaci o ostvare-nim rashodima prema vrstama i njihovoj strukturi daju se u tablici broj 3.

9 Tablica 3. Ostvareni rashodi zaklada prema fi-nancijskim izvještajima za 2014.

Red. br. Vrsta rashoda Svota %

udjela

1. Rashodi za radnike 18.186.740,00 9,472. Materijalni rashodi 79.753.628,00 41,543. Rashodi amortizacije 2.365.514,00 1,234. Financijski rashodi 2.226.887,00 1,165. Donacije 89.283.835,00 46,506. Ostali rashodi 172.632,00 0,10 UKUPNO RASHODI 191.989.236,00 100,00 VIŠAK PRIHODA TEKUĆE GODINE 33.411.353,00 - MANJAK PRIHODA TEKUĆE GODINE 5.561.226,00 -

9 Tablica 4. Broj zaklada, prema ostvarenim ras-hodima

Red. br. Ostvareni rashodi Broj

zaklada

1. od 50.000.001 do 100.000.000 12. od 10.000.001 do 50.000.000 13. od 5.000.001 do 10.000.000 54. od 1.000.001 do 5.000.000 175. od 500.001 do 1.000.000 66. od 100.001 do 500.000 347. od 10.001 do 100.000 428. do 10.000 21 UKUPNO 127


Prema podatcima iz tablice 4, najveći broj zakla-da (97 zaklada ili 76,38 % od ukupnog broja zaklada) ostvarilo je rashode manje od 500.000,00 kn.

2.3. VRIJEDNOST IMOVINE, OBVEZE I VLASTITIH IZVORA

Prema podatcima iz sljedeće tablice, zaklade su krajem 2014. iskazale vrijednost imovine u svoti od 636.736.231,00 kn, od čega se vrijednosno najznačaj-nija imovina odnosi na depozite, jamčevne pologe i potraživanja od radnika te za više plaćene poreze i ostalo (48,26 %), proizvedenu dugotrajnu imovinu (18,09 %) te novac u banci i blagajni 15,14 %.

9 Tablica 5. Struktura imovine, obveza i vlastitih izvora na dan 31. prosinca 2014.

Red. br. Imovina Svota %

udjela1. Neproizvedena dugotrajna imovina 52.418.948,00 8,232. Proizvedena dugotrajna imovina 115.165.741,00 18,093. Plemeniti metali i ostale pohranjene

vrijednosti 118.900,00 0,02

4. Sitan inventar 12.188,00 0,005. Nefinancijska imovina u pripremi 3.540.365,00 0,566. Proizvedena kratkotrajna imovina 1.093.004,00 0,177. Novac u banci i blagajni 96.383.516,00 15,148. Depoziti, jamčevni polozi i

potraživanja od radnika te za više plaćene poreze i ostalo

307.304.734,00 48,25

9. Zajmovi 31.363.146,00 4,9310. Vrijednosni papiri 1.969.074,00 0,3111. Dionice i udjeli u glavnici 15.137.271,00 2,3812. Potraživanja za prihode 6.114.672,00 0,9613. Rashodi budućih razdoblja i

nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgraničenja)

6.114.672,00 0,96

UKUPNO IMOVINA 636.736.231,00 100,00 Obveze i vlastiti izvori Iznos %

udjela14. Obveze za rashode 7.278.586,00 15. Obveze za kredite i zajmove 43.481.427,00

16. Odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja (pasivna vremenska razgraničenja)

7.421.488,00

Ukupno obveze 58.181.501,00 9,1917. Vlastiti izvori 298.962.839,00 18. Višak prihoda 285.425.472,00 19. Manjak prihoda 9.668.783,00 Ukupno vlastiti izvori 574.719.528,00 90,81 UKUPNO OBVEZE I VLASTITI IZVORI 632.901.029,00 100,00

Iz prethodne je tablice vidljivo da obveze za-klada iznose 58.181.501,00 kn, a vlastiti izvori 574.719.528,00 kn. Ako se u odnos stavi vrijednost imovine i obveza, odnosno vlastitih izvora, tada je vidljivo da je imovina financirana putem obveza u visini 9,19 %, a iz vlastitih izvora u visini 90,81 %.

Iz podataka iskazanih u financijskim izvještajima vidljivo je da su tri (3) zaklade iskazale veći manjak prihoda od vlastitih izvora, što upućuje na zaključak da je osnovna imovina zaklade smanjena, odnosno izgubljena. Jednako je tako osam (8) zaklada iskaza-lo veće obveze od vlastitih izvora.

2.4. ZAPOSLENI U ZAKLADAMAPrema podatcima iz financijskih izvještaja, pro-

sječan broj zaposlenih na temelju stanja krajem izvještajnog razdoblja je sljedeći: 34 zaklada imale su ukupno 168 zaposlenika, a 93 zaklade nisu imale zaposlenika. Najveći se broj zaposlenika (47) odnosi na jednu zakladu, a kod 29 zaklada broj zaposlenih kreće se između 1 i 6.

3. ZAKLJUČAKZaklade čine skupinu civilnog društva koje svo-

jim djelovanjem pridonose boljitku ranjivih skupina društva. Njihov je rad uređen posebnim propisima te one svojim djelovanjem stvaraju određene eko-nomske kategorije koje upućuju na njihovu snagu.

Istraživanjem tih temeljnih ekonomskih katego-rija koje su vidljive iz njihovih financijskih izvješta-ja za 2014. može se zaključiti da su neke od njih oz-biljni društveni čimbenici, dok neke od njih djeluju marginalno.

UDK 339.7Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., dipl. rač., ovl. rev. i por. savj.

ZakladeZaklade se u našem pravnom poretku osnivaju za

određene svrhe, pri čemu moraju očuvati svoju osnovnu zakladnu imovinu. Pri tome mogu obavljati samo djelatnosti koje su im dopuštene zakonom na te-melju kojeg su osnovane. S obzirom na svoju općekori-snu namjenu, one uživaju i povlašteni položaj u pore-znom sustavu. No, pri promatranju njihova rada javlja se niz pitanja na koje se ovim člankom, uz to što se pojašnja-va njihovo osnivanje i rad, daje odgovor odnosno upozo-rava se na svojevrsnu podnormiranost njihova rada.

1. UVODU pravnom se poretku zaklade osnivaju prema

posebnom propisu koji im, iako je u biti riječ o imo-vini, daje pravnu osobnost. S obzirom na to da je to posebna skupina neprofitnih osoba, njihov je polo-žaj u poslovnom okruženju koje uključuje i porezno okruženje ponekad prijeporno. K tome, pri primjeni odgovarajućeg posebnog zakona postoje neka po-stupanja koja nisu jasno postavljena pa se javljaju pitanja. Stoga se u članku daje pravni okvir njihova djelovanja, pojašnjavaju se instituti odgovarajućega posebnog zakona s upućivanjem na njegove prije-


porne odredbe te se navodi osnovni porezni sustavi i njihov položaj u ostalim poslovnim područjima.

2. PRAVNI OKVIRPoslovanje zaklada uređeno je zakonom koji je

donesen relativno rano u hrvatskom zakonodavstvu i samo je jednom mijenjan. Uz taj je zakon done-sen samo jedan njegov provedbeni propis. Stoga su zaklade statusno uređene Zakonom o zakladama i fundacijama (Nar. nov., br. 36/95. i 64/01., dalje: Zakon) i Pravilnikom o upisu u zakladni zapisnik (Nar. nov., br. 4/96. i 103/01.). Primjena ovog Zakona u vezi s osnivanjem i radom zaklada i bitnim pita-njima koja uređuje Zakon u nadležnosti je ministar-stva nadležnog za poslove opće uprave, trenutačno Ministarstva uprave (dalje: Ministarstvo).

3. OSNOVNE ODREDBE ZAKONAZaklada je pravna osoba koja stječe pravnu osob-

nost danom upisa u zakladni upisnik, a djelovati može tek kad ministarstvo odobri statut zaklade. Zaklada je imovina čija je namjena da sama, odno-sno prihodi koji se njome stječu, trajno služi ostva-rivanju općekorisnih ili dobrotvornih svrha. Tako određena svrha naziva se zakladna svrha. Dakle, vijek postojanja zaklade nije zakonski ograničen, odnosno, pretpostavka joj je neograničenost poslo-vanja. Imovina zaklade mora biti dostatna za trajno ispunjavanje svrhe zaklade.

Smatra se da imovina nije dostatna za trajno ispunjavanje svrhe zaklade ako bi njezini predvi-divi prihodi trajno ili dulje vrijeme omogućavali samo očuvanje te imovina, napose nekretnina, ali ne ostvarivanje neposredne svrhe zaklade.

Smatramo, stoga, da bi se ostvarenim prihodim omogućilo puko održavanje nekretnine i namiriva-nje troškova u vezi s održavanjem, a ne bi se osigu-ralo ostvarenje neposredne svrhe zaklade, imovina ne bi bila dostatna za trajno ispunjenje svrhe zakla-de i ona se ne bi mogla ni osnovati. U svotu prihoda koju bi se trebalo ostvariti smatramo da bi se trebala uključiti i svota otpisa tih nekretnina u skladu s ra-čunovodstvenim propisima.

Prethodno navedene dvije moguće svrhe određe-ne su Zakonom. Općekorisno se smatra unaprjeđenje kulturne, prosvjetne, znanstvene, duhovne, ćudo-redne, sportske, zdravstvene, ekološke ili ikoje druge društvene djelatnosti ili općenito materijalno stanje društva. Za razliku od toga, dobrotvorno se smatra pružanje potpore osobama kojima je potrebna po-moć. Svrha navedenih pojmova postiže se ako se od-nosi na osobe koje pripadaju određenoj skupini lju-di: staležu, pozivu, nacionalnoj, jezičnoj, kulturnoj, znanstvenoj i vjerskoj skupini i sl. te ako pripadaju određenom krugu osoba odnosno osoba koje žive na određenom području ili su obuhvaćene djelatnošću određene udruge, ustanove ili druge pravne osobe.

Zakladu može osnovati fizička ili pravna osoba koja se naziva zakladnik. Zakladu može osnovati jedna ili više osoba. Ako je osniva jedna osoba, onda se ona osniva izjavom o osnivanju zaklade koja se može nazivati različitim imenima (odluka, izjava

posljednje volje i sl.), a ako je osniva više osoba, ona se osniva ugovorom između tih osoba.

Osobe koje namjeravaju osnovati zakladu moraju donijeti akt o osnivanju zaklade kojim se određena imovina (zakladna imovina) namjenjuje određenoj zakladnoj svrsi. Akt o osnivanju mora biti u pisa-nom obliku koji može uz odredbe koje sadržava sta-tut zaklade sadržavati i odredbe o upravitelju zakla-de. Odredbe o imovini koja je namijenjena zakladi u aktu o osnivanju moraju biti neprijeporne kako bi se već na temelju njega mogli obaviti prijenosi imovine u odgovarajućim upisnicima na zakladu. Imovina koja je namijenjena zakladi postaje zakladnom imo-vinom upisom zaklade u zakladni upisnik. Ako je akt o osnivanju z skladu sa Zakonom, Ministarstvo donosi rješenje kojim se dopušta osnivanje zaklade i određuje njezin upis u zakladni upisnik te se za-klada smatra osnovanom, upisom u zakladni upi-snik. Nakon upisa u zakladni zapisnik u Narodnim novinama, Ministarstvo objavljuje oglas u kojem se navodi ime, sjedište i svrha zaklade. Te troškove snosi zaklada. Primitkom akta o osnivanju zaklade Ministarstvo određuje privremenog upravitelja za-klade koji obavlja svoju dužnost sve dok se zakladi ne postavi upravitelj.

U nastavku se posebno osvrće na upravitelja za-klade, imovinu zaklade, statut zaklade, promjenu svrhe i imovine zaklade, zakladna izvješća te pre-stanak zaklade.

3.1. UPRAVITELJ ZAKLADEMinistarstvo rješenjem postavlja upravitelja za-

klade. On već može biti određen aktom o osnivanju, ali ne mora biti prihvaćen od ministarstva. Upravi-telj zaklade mora, između ostaloga, predložiti statut zaklade na odobrenje Ministarstvu. Upravitelj ima pravo na primjerenu nagradu za svoj rad i na nakna-du troškova. Ta se sredstva isplaćuju iz sredstava zaklade. O ovim naknadama odlučuje tijelo uprav-ljanja i zastupanja zaklade, a do njihova postavljanja - Ministarstvo. Smatramo da bi izvor ovih sredsta-va trebao biti prihod koji ostvaruje zaklada, odno-sno da se ovo pravo ne bi smjelo ostvarivati na teret osnovne zakladne imovine jer bi se time osnovna zakladna imovina smanjivala ispod vrijednosti s ko-jom je osnovana, što je zapriječeno čl. 16. Zakona.

3.2. IMOVINA ZAKLADEImovinu zaklade određuje zakladnik u aktu o

osnivanju. Vrijednost te imovine pri ispunjenju svr-he zaklade ne smije se smanjivati ili gubiti. Ta imo-vina ima obilježje osnovne imovine. Ona je navede-na u statutu i smije se promijeniti samo ako se time ne smanjuje njezina vrijednost i ako se ne dovodi u pitanje ispunjenje svrhe zaklade.

Ovdje prijepor izaziva činjenica da ako je osnov-na imovina u stvarima, poglavito u nekretninama, gubi li se vrijednost zakladne imovine njezinom upo-rabom, odnosno moraju li ostvareni prihodi od upo-rabe zakladne imovine namiriti najmanje ispravak vrijednosti imovine koji je iskazan u poslovnim knji-gama prema računovodstvenim pravilima? Odnosno, upitno je bi li se pri prestanku postojanja zaklade u odnosu na činjenicu da osnovna zakladna imovina


u načelu treba biti očuvana promatrala procijenjena vrijednost po kojoj je ona unesena u osnovnu zaklad-nu imovinu, njezina tržišna vrijednost ili samo činje-nica da je imovina ostala u istom pojavnom i upo-rabnom obliku u kojem je i unesena? Prema našem mišljenju, trebala bi se promatrati procijenjena vri-jednost po kojoj je imovina vrednovana kao osnov-na zakladna imovina, odnosno uporabom osnovne zakladne imovine trebalo bi se steći najmanje pri-hoda u svoti knjigovodstvenog otpisa te imovine. Naime, ni jednom se odredbom Zakona ne zahti-jeva nova procjena te imovine radi određivanja je li sačuvana osnovna imovina. Zakonom je uređeno samo da se nepokretna imovina ne smije otuđiti na štetu već ostvarene financijske podloge i svrhe glav-nice. Stoga smatramo da je, uvažavajući prethodno ograničenje, dopušteno pretvaranje jednog oblika zakladne imovine u drugi oblik zakladne imovine.

Osim osnovne imovine, imovinu zaklade čini i imovina koju stekne zaklada gospodarskim isko-rištavanjem svoje imovine, prilozima, donacijama i sl. Gospodarsko iskorištavanje imovine uključuje zakupnine, najamnine, kamate, dividende, prihode od autorskih prava, patenata, licencije i sl. te priho-de od zemljišta.

Zaklada može radi stjecanja imovine organizirati neke aktivnosti koje su kao primjer navedene u čl. 16. Zakona. Riječ je o organiziranju dobrotvornih priredaba, lutrija, izrada i prodaja prigodnih tisko-vina, amblema, znački i sl.

Ove odredbe upućuju na to da se zaklada ne bi smjela baviti djelatnostima koje nisu prethodno na-vedene radi stjecanja prihoda bez obzira na to da možda posebni propisi koji uređuju obavljanje tih djelatnosti dopuštaju i zakladama da ih obavljaju.

Pritom se osobito misli na to da se ne bi bavila gospodarskim aktivnostima koje nisu prethodno navedene, čija bi se naplata prikrivala darivanjima (donacijama).

Ako imovinu zaklade čine novčana sredstva koja se nalaze u inozemstvu, moraju se unijeti u Repu-bliku Hrvatsku i položiti na račun zaklade. Prema odredbi čl. 16. st. 3. Zakona, ostala se imovina zakla-de može nalaziti u inozemstvu. Iz ovoga se može za-ključiti da iako Zakon o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03. - 76/13.) dopušta rezidentnim prav-nim osobama otvaranje (depozitnog) računa u ino-zemstvu i poslovanje s njime, zakladama bi poslo-vanje po njemu bilo Zakonom zabranjeno. Naime, Zakon ne brani samo da se osnovna imovina drži na računu u inozemstvu nego čl. 16. st. 3. uređuje da se sva novčana sredstva koja čine dio imovine zakla-de moraju unijeti u zemlju. Stoga bi zaklada mogla imati račun u inozemstvu na koji bi mogla skupljati imovinu u obliku novčanih sredstava, ali bi je od-mah morala prenijeti na račun u zemlji.

Mora li zaklada imati otvoren transakcijski (žiro) račun ako je osnovna zakladna imovina u stvarima?

Iako ovih obvezujućih odredaba nema u Zakonu, a nema ih ni u Zakonu o platnom prometu (Nar. nov., br. 133/09. i 136/12.), smatramo da je priklad-no da se za poslovanje otvori transakcijski račun.

Naime, nepostojanje transakcijskog računa može zakladi biti ograničavajuća okolnost pri poslovanju. Imovinom zaklade može se koristiti samo za ostva-rivanje svrhe zbog koje je ona i osnovana.

Nepokretna se imovina (bilo da je riječ o osnov-noj zakladnoj imovini ili onoj koja je kupljena od ka-mata radi uvećanja njezine financijske podloge) ne smije otuđiti na štetu već ostvarene financijske pod-loge i svrhe glavnice. Iz ovog bi se moglo zaključiti da je otuđenje nepokretne imovine koja ima izvore u aktu o osnivanju odnosno u kamatama ikoje vrste, može se otuđiti samo ako se iz tog otuđenja postigne više imovine od vrijednosti otuđene imovine.

Ako se pitamo može li zaklada ostvariti manjak prihoda u izvještajnom razdoblju prema računo-vodstvenim pravilima, smatramo da odgovor može biti potvrdan jer očuvanje imovine nije određeno za izdvojeno razdoblje nego za cijelo vrijeme postoja-nja zaklade. No, zaklada nikako ne bi smjela imati kumulirani manjak prihoda kroz izvještajna razdo-blja jer bi to upućivalo na moguće poteškoće pri traj-nom ostvarivanju svrhe zaklade, a time i razlog za moguću promjenu statuta odnosno i za njezin pre-stanak postojanja.

Zakon je stvorio pretpostavke za posebne pogod-nosti zaklada u poreznom sustavu i u svojevrsnim javnim izvorima vlasništva. Imovina zaklade i nje-zini prihodi uživaju posebne porezne olakšice1. Za-klade se mogu financirati i iz prihoda od igara na sreću ili iz dobitka određenih trgovačkih društava u državnom vlasništvu.

3.3. STATUT ZAKLADEUz osnovne odredbe koje statut mora sadržava-

ti, a koje su navedene čl. 18. Zakona, ovdje se ističu neke od njih:

- podatci o osnovnoj imovini zaklade- odredbe o uporabi prihoda odnosno krugu

osoba koje se pomažu zakladom te o načinu kako se te potpore odobravaju

- odredbe o ovlastima zakladnih tijela i pravu na nagradu za posao koji obavljaju te na naknadu troškova

- odredbe o podnošenju izvješća o radu i polaga-nju računa ministarstvu i Ministarstvu financi-ja o imovinskom i financijskom stanju zaklade

- odredbe o prenamjeni preostale imovine u slu-čaju prestanka zaklade.

Statut zaklade mogu mijenjati zakladna tijela (izmijeniti i dopuniti) kako je to dopušteno aktom o osnivanju zaklade, statutom i zakonom. Ministar-stvo mora rješenjem odobriti promjenu statuta koje se po pravomoćnosti dostavlja za upis u zakladni upisnik. Ako se ove promjene odnose na podatke koji su već objavljeni u Narodnim novinama, do-stavljaju se na objavu u Narodne novine.

3.4. ZAKLADNA TIJELAČlanove predviđenih zakladnih tijela predlaže

upravitelj zaklade. Zakladna tijela i njihove članove po prvi put, u načelu, postavlja Ministarstvo između tih osoba. Rad u zakladnim tijelima je u pravilu poča-

1 Detaljnije o tome se može pročitati niže u ovom članka pod naslo-vom: Porezni položaj.


stan i dragovoljan. Članovi zakladnih tijela imaju pra-vo na nagradu odnosno plaću, primjerenu radu koji obavljaju, samo iz prihoda zaklade ako je to predvi-đeno statutom zaklade. Dakle, nagrada odnosno pla-ća moraju biti predviđene statutom zaklade i moraju postojati izvori koji ne smanjuju vrijednost osnovne imovine. Neprijeporno je da članovi zakladnih tijela imaju pravo na naknadu prijeko potrebnih troškova u vezi s obavljanjem svoje dužnosti. Osiguranje sredsta-va za članove zakladnih tijela ne smije bitno utjecati na ostvarivanje svrhe zaklade. Dakle, smatramo da ne bi bilo dopustivo da se svi raspoloživi prihodi isko-riste za ove isplate. Te nagrade i naknade mogu biti uređene općim aktom ili pojedinačnom odlukom, što odobrava Ministarstvo. Zaklada može imati i stručnu službu koja se uređuje statutom zaklade.

U određenim okolnostima Ministarstvo može po-staviti svoga povjerenika koji ima pravo na primje-renu nagradu i naknadu troškova. Pri tome Zakon ne postavlja posebne uvjete u pogledu izvora finan-ciranja tih primitaka zakladnog povjerenika. Sma-tramo da se ove naknade mogu isplaćivati samo ako postoje prihodi koji bi osiguravali ovaj odljev kako se ne bi smanjivala osnovna zakladna imovina.

3.5. PROMJENA SVRHE I IMOVINE ZAKLADESvrha zaklade može se mijenjati samo pod okol-

nostima koje uređuje čl. 24. Zakona. Tek ako bez promjene svrhe zaklada ne može ostvarivati statu-tom utvrđenu zadaću, odnosno ako bi njezina svr-ha prestala biti općekorisna ili dobrotvorna, svrha zaklade može se mijenjati. Za promjenu svrhe treba postojati suglasnost Zakladnog vijeća.

Jednako tako, osnovna imovina zaklade koja je navedena u statutu smije se promijeniti samo ako se time ne smanjuje njezina vrijednost te zbog te pro-mjene nije upitno ispunjenje svrhe zaklade. Dakle, nije dopušteno smanjenje vrijednosti osnovne imo-vine zaklade već samo promjena njezina oblika uz prethodno ograničenje.

Iz prethodno navedenoga može se zaključiti da se svi dopustivi rashodi mogu namirivati iz prihoda zaklade, odnosno mogućeg viška prihoda iz pret-hodnih računovodstvenih izvještajnih razdoblja, koji bi trebali biti uvećani i za troškove otpisa koji u biti predstavljaju svotu koja se po poznatim kriteriji-ma smatra svotom kojom se održava vrijednost une-sene osnovne imovine u zakladu. U suprotnome bi se moglo postaviti pitanje provodi li se odredba čl. 16. st. 1. Zakona koja propisuje da se vrijednost osnovne zakladne imovine ne smije smanjivati ni gubiti.

3.6. IZVJEŠĆAZakon traži od zakladnih tijela da svake godine

u istom roku u kojem se podnose računovodstvena financijska izvješća Ministarstvu uprave, Ministar-stvu financija i Državnom uredu za reviziju dostavi zaključni račun koji mora sadržavati pregled priho-da i rashoda zaklade u proteklom obračunskom raz-doblju te stanje imovine zaklade.

Može li se ovim izvješćem smatrati financijski iz-vještaji koji se sastavljaju prema računovodstvenim pravilima i koji nose druge nazive ili to moraju biti neki drugi izvještaji?

Naime, pojam zaključnog računa u računovod-stvenim propisima neprofitnih organizacija nije se upotrebljavao ni 2009. kada je donesen Zakon, kao što se ni danas ne upotrebljava, pa je prijepor na što je predlagatelj Zakona mislio jer pojam i sadržaj zaključnog računa nije pojašnjen Zakonom. Stoga smatramo da bi se o tome trebala izjasniti nadležna tijela sve do moguće promjene Zakona kojim bi ovo područje bilo jasnije uređeno. Do tada predlažemo da se nadležnim tijelima predaju financijski izvje-štaji iz računovodstvenog sustava jer oni sadržavaju podatke koje traži Zakon, iako se oni ne nazivaju za-ključnim računom premda, kada se odnose na cijelu kalendarsku godinu, oni to jesu prema svojoj svrsi.

3.7. PRESTANAK ZAKLADEPrema odredbama Zakona, Zaklada prestaje, iz-

među ostaloga, ako izgubi imovinu, ako imovina pre-stane biti dostatna za trajno ispunjenje svrhe zaklade te ako svrha prestane biti općekorisna ili dobrotvor-na, pri čemu nije moguća promjena statuta. Dakle, za prestanak zaklade u čl. 25. Zakona nije predviđeno da se izgubi osnovna imovina već (sva) imovina.

Smatramo da to ostavlja prostor za tumačenje ako je riječ o gubitku imovine je li riječ o gubitku sve imo-vine koju je imala zaklada u odnosu na neki dan, je li riječ samo o osnovnoj imovini u ukupnoj vrijednosti, je li riječ samo o umanjenju, a ne gubitku, imovine odnosno osnovne imovine?

Prema našem mišljenju, a prema tome kako je napisana odredba čl. 25. t. 1. Zakona, bila bi riječ o potpunom gubitku imovine, a ne samo o smanjenju osnovne imovine. Time se otvara pitanje usporedivo-sti ove odredbe s odredbom čl. 16. st. 1. Zakona koji zahtijeva da se osnovna imovina koja služi za ostva-renje svrhe zaklade ne smije smanjivati ili gubiti.

O prestanku zaklade Ministarstvo odlučuje rje-šenjem u kojem će ono postaviti povjerenika koji odmah preuzima upravljanje i zastupanje zakla-de. U rješenju o prestanku zaklade odredit će se na koga prelazi preostala zakladna imovina. Ona će se prenijeti fizičkim i pravnim osobama uz njihovu suglasnost kojima ona treba pripasti prema aktu o osnivanju zaklade ili statutom u slučaju prestan-ka zaklade. Ako to nije moguće provesti, zakladna će se imovina namijeniti nekoj općekorisnoj ili do-brotvornoj svrsi koja je najbliža volji utemeljitelja zaklade koja prestaje. Prestankom zaklade njezina preostala imovina postaje imovinom osobe koja je imenovana rješenjem o prestanku zaklade. Nad za-kladom se može provesti i stečaj i likvidacija. Tu se na odgovarajući način primjenjuju propisi o stečaju i likvidaciji ustanova. U tim se okolnostima preosta-la imovina predaje Ministarstvu koje o njoj odlučuje prema pravilima za slučaj prestanka zaklade.

4. POREZNI POLOŽAJU nastavku se daje osnovni pregled položaja zakla-

de u sustavu oporezivanja porezom na dodanu vri-jednost, porezom na dohodak i porezom na dobitak.

4.1. POREZ NA DODANU VRIJEDNOSTZaklade se prema Zakonu o porezu na dodanu

vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. - 143/14., dalje: Za-


kon o PDV-u) smatra poreznim obveznicima iako neke od njih nisu obveznici obračunavanja poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV) na svoje isporuke. Naime, samo ako im je vrijednost poduzetničkih is-poruka veća od 230.000,00 kn u jednoj godini, obve-zno postaju obveznicima obračunavanja i plaćanja PDV-a od godine koja se naslanja na tu godinu.

Smatramo da se zaklade u odnosu na podupiraju-će članove ne bi moglo uvrstiti u oslobođenja od pla-ćanja PDV-a prema čl. 39. Zakona o PDV-u. Naime, u skladu s čl. 39. Zakona o PDV-u, PDV-a su oslobođe-ne usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne osobe, čiji su ciljevi, između ostalih, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi, obavljaju svojim članovima u njihovom zajedničkom interesu u zamjenu za članarinu. S obzirom na to da zakla-de prema Zakonu nemaju članove već mogu imati samo podupiratelje koji se mogu nazivati članovi, upitno je pruža li zaklada u smislu Zakona o PDV-u usluge i s njima povezane isporuke dobara članovi-ma u zajedničkom interesu u zamjenu za članarinu. Naše je mišljenje da se tome ne bi moglo prikloniti jer je bit podupirajućih članova stjecanje sredstava zadruge radi ostvarivanja svrhe za koju nije pretpo-stavka članstvo, odnosno, svrha je zaklade usmjere-na prema osobama za ostvarivanje čijih prava Za-kon ne predviđa članstvo. Osnovna imovina koja se unosi kod zadruga je izvor stjecanja prihoda kojima se ostvaruje odgovarajuća svrha.

Smatraju li se isporuke kojima se ostvaruje svrha zaklade (npr. pružanje smještaja određenoj skupini studenata), a s obzirom na to da se ne naplaćuju, is-porukama uz naknadu odnosno jesu li oporezive?

S obzirom na odredbu čl. 4. Zakona o PDV-u, pred-met oporezivanja je isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu, uz naknadu koju obavi porezni obveznik. Iako se u postavljenom pitanju isporuka ne naplaćuje, i dalje je upitno smatra li se takva ispo-ruka dobara odnosno pružanje usluge korisnicima zakladnih sredstava isporukama uz naknadu.

Isporukom dobara uz naknadu smatra se kori-štenje dobrima koja čine dio poslovne imovine po-reznog obveznika ako se ne koriste za njegovu dje-latnost, a za njih je odbijen pretporez. Obavljanjem usluga uz naknadu smatra se i korištenje dobrima koja čine dio poslovne imovine poreznog obvezni-ka za svrhe koje nisu povezane s njegovom djelat-nosti za koju je odbijen pretporez odnosno obavlja-nje usluga bez naknade u svrhe koje nisu povezane s njegovom djelatnosti. Dakle, da bi se usluga koja se ne naplati, a da nema izvor u korištenju dobrima smatrala isporukom uz naknadu, nije pretpostavka priznavanje pretporeza koji su povezani s troškovi-ma tih usluga. Stoga smatramo da ako su pri ostva-rivanju svrhe zaklade isporučivana dobra ili su dana na korištenje, a da je pri nabavi odbijen pretporez, vrijednost tih isporuka smatra se poslovnom ispo-rukom uz naknadu i potrebno ga je uključiti u vri-jednost isporuka od 230.000,00 kn, što je granica za uvođenje zaklade u sustav obračunavanja PDV-a, dok se pružanje usluga obvezno ubraja u vrijednost tih isporuka, Drugima riječima, u obje je navedene okolnosti riječ o isporuci uz naknadu iako je u biti nema jer je darovana radi ispunjenja svrhe zaklade. U tim će se okolnostima pri neobračunavanju PDV-

a zaklada pozivati na čl. 90. st. 2. Zakona o PDV i neće obračunati PDV. Smatramo da za te isporuke odnosno pružanje usluga treba izdati račun koji će biti usklađen s odredbama čl. 54.a Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08. - 26/15.)

Porezna je osnovica prema odredbi čl. 33. Zakona o PDV-u nabavna cijena tih ili sličnih dobara, odno-sno, ako ona nije poznata, visina troškova utvrđenih u trenutku isporuke. Ako je riječ o uslugama koje se ne naplaćuju, porezna je osnovica ukupni trošak obavljanja usluga. Ako je zaklada obveznik obraču-navanja PDV-a, smatramo da nema zapreke da se za takve isporuke odnosno korištenje imovinom prizna pretporez pa se zaračuna korisnicima zaklade pri isporukama dobara odnosno korištenju dobrima. Ovo bi prihvatili kao primjereniji i transparentniji postupak u sustavu PDV-a. Sve se navedeno odnosi na okolnost ako isporuke dobra odnosno korištenje dobrom te pružanje usluga nisu oslobođene obraču-navanja PDV-a po nekoj drugoj zakonskoj osnovi.

Ako neprofitne organizacije i postanu obveznici-ma PDV-a, većina od njih morat će pripaziti na pri-znavanje pretporeza i većina od njih neće ga moći priznati u cijelosti već će ga morati dijeliti. Oni po-rezni obveznici koji nisu obveznici obračunavanja PDV-a moraju pripaziti na stjecanja dobara i usluga iz inozemstva (EU i trećih zemalja) kako možda ne bi morali obračunati hrvatski PDV i platiti ga u Dr-žavni proračun. U tom se dijelu u načelu ponašaju kao obveznici obračunavanja PDV.

4.2. POREZ NA DOBITAKPrema izravnoj odredbi Zakona o porezu na dobit

(Nar. nov., br. 177/04. – 143/14.), zaklade nisu obve-znici poreza na dobitak. No, njihovo isključenje iz sustava poreza na dobitak nije bezuvjetno. Naime, one u skladu s čl. 2. st. 7. Zakona o porezu na dobit same procjenjuju izlaze li iz neprofitnog područja koje se ponajprije isključuje iz sustava oporeziva-nja dobitka te se uključuju u područje gospodarskih djelatnosti kojima narušavaju tržišnu konkurenciju zbog čega se trebaju prijaviti Poreznoj upravi kao obveznik poreza na dobitak.

Prema Zakonu o porezu na dobit, zaklade koje obavljaju gospodarsku djelatnost, u smislu Općega poreznog zakona, čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, treba-ju se u roku od osam dana od početka obavljanja te djelatnosti upisati u registar obveznika poreza na dobitak. Gospodarskom se djelatnosti prema Op-ćemu poreznom zakonu smatra razmjena dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohot-ka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi2. Slično kao i kod PDV-a, neprofitne organizacije ne moraju biti obveznici poreza na dobitak, a da mora-ju obračunati i platiti porez na dobitak po odbitku na određene usluge, kamate, autorska prava i dr.

S obzirom na to da neke od dopustivih djelatnosti prema Zakonu imaju obilježje gospodarskih djelat-nosti u smislu Općega poreznog zakona, za te dje-latnosti treba procjenjivati bi li neoporezivanje tih gospodarskih djelatnosti dovelo do stjecanja neo-

2 Detaljnije o tome pisano je u RRiF-u br. 1/15., Dremel, N.: Oporeziva-nje dobitka neprofitnih organizacija, str. 185.


pravdanih povlastica na tržištu. S obzirom na to da porezni propisi ne pojašnjavaju koje su to okolnosti, radi svoje porezne sigurnosti, pretežiti će se broj za-klada, kada obavljaju gospodarsku djelatnost, prija-viti u sustav oporezivanja porezom na dobitak.

Upozoravaju se zaklade da pri obavljanju djelat-nosti koje su dopustive Zakonom, odnosno gospo-darsko iskorištavanje imovine3, moraju uvažavati posebne propise u okviru djelatnosti koje bi se mo-gle ubrojiti u gospodarsko iskorištavanje imovine.

4.3. POREZ NA DOHODAKU jednom bitnom segmentu u radu svih nepro-

fitnih organizacija (uključivo i zaklade), koje se kao takve i navode u odgovarajućem propisu, vidljivo je da se one pri oporezivanju isplata koje daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici ponašaju različi-to od „poduzetničkih“ („profitnih“) osoba. U osta-lim je segmentima sustav oporezivanja primitaka, odnosno dohodaka koje fizičkim osobama isplate neprofitne osobe, u načelu jednak onomu koji ispla-te i svi drugi isplatitelji.

Neprofitne organizacije, za razliku od „profitnih“ organizacija, mogu neoporezivo isplatiti troškove službenog puta i osobama koje nisu njihovi radni-ci. Za te neoporezive isplate propisano je ispunjenje niza preduvjeta koji su propisani Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. – 143/14.). Upozo-rava se da se u praksi različito tumači što je to služ-beni put za porezne potrebe. O njima se izvještava na JOPPD-obrascu. 4

Sustav obračuna poreza na dohodak i prireza, su-stav izvješćivanja Porezne uprave, sustav obveznih evidencija jednak je kao i kod “poduzetničkih” oso-ba. U sustavu oporezivanja porezom na dohodak poželjno je napomenuti da se ne isplaćuje primitak koji ima položaj drugog dohotka samo na temelju ugovora o djelu koji se sklapa na temelju Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. - 78/15.). Temelj za primitak fizičke osobe može biti imenova-nje u određenim zakladnim tijelima. U toj okolno-sti, iako primitci za rad tom osnovom imaju u pore-znom smislu obilježje drugog dohotka, odnosno isti položaj koji imaju i ako su utemeljeni na ugovoru o djelu, nije prihvatljivo da se za poslove koje te osobe na temelju imenovanja moraju raditi sklapa ugovor o djelu jer je tada sporna pravna osnova rada. Sma-tramo da se ovaj poseban neprofitni položaj ne bi mogao primjenjivati u dijelu u kojem su zaklade ob-veznici poreza na dobitak jer se te djelatnosti prema poreznim propisima smatraju gospodarskim djelat-nostima za koje je svojstveno da se smatraju profit-nim djelatnostima.

Za zaklade koje imaju određenu namjenu propi-san je položaj pri isplati nekih primitaka fizičkim osobama. Prema odredbi čl. 10. t. 18. Zakona o po-rezu na dohodak, porez na dohodak se ne plaća na stipendije studenata za redovito školovanje na vi-sokim učilištima koje isplaćuju odnosno dodjeljuju zaklade registrirane u Republici Hrvatskoj za od-

3 Detaljnije o tome može se pročitati u dijelu ovoga članka: Imovina zaklade.

4 Detaljnije o tome može se pročitati u RRiF-u br. 2/15.: Glavota, M.: Službeni put i JOPPD kod neprofitnih organizacija, str. 153.

gojno-obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe ako su osnovane s namjenom stipendiranja. Dakle, stipendiranje bi trebalo zakladama biti način kojim ostvaruju svoju zakladnu svrhu. U ovoj okolnosti nije propisana svota neoporezive stipendije kao što je to propisano za ostale „obične“ stipendije - do 1.600,00 kn za svaki mjesec stipendiranja. U ovo su prema odredbi čl. 10. t. 22. Zakona o porezu na do-hodak uključene i stipendije studenata na poslijedi-plomskim studijima za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja. Koji su to troškovi, uređuje čl. 7. Pravilnika o porezu na doho-dak (Nar. nov., br. 95/05. - 157/14.)

Isplatitelji stipendija iz čl. 10. t. 18. i 22. Zakona o porezu na dohodak moraju voditi evidenciju o dodi-jeljenim stipendijama prema odredbama iz čl. 45. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak. Ona se vodi na obrascu ST – Evidencija o isplaćenim stipendijama za akademsku godinu i dostavlja se Poreznoj upra-vi tek na njezin zahtjev. Isplata ove vrste stipendije ne isključuje mogućnosti neoporezive isplate „obič-ne“ stipendije. Prema odredbama čl. 90. Pravilnika o porezu na dohodak, neoporezive stipendije stu-denata za redovito školovanje mogu se isplatiti na tekući ili žiro-račun, dok se stipendije studenata na poslijediplomskim studijima te stipendije istraživa-ča i znanstvenika mogu isplatiti i u gotovu novcu.

Za ovu vrstu primitaka nije izrijekom dopušteno njihovo ostvarivanje u naravi odnosno obračun-skom namirom jer između isplatitelja i primatelja nema prometa dobara i usluga kako za tu okolnost predviđa čl. 8. st. 9. Zakona o porezu na dohodak. Smatramo stoga da bi to trebalo biti prihvatljivo da se vode sve porezne evidencije za osobe koje ostva-ruju te primitke. U nekoliko se navrata tako očitova-la i Porezna uprava svojim mišljenjima.

Ostvaruje li korisnik zaklade primitke koji su oporezivi, ako mu se, primjerice, dopušta korište-nje imovinom (npr. smještaj), koji se ne naplaćuje primitkom koji bi bio opterećen javnim davanjima (porezom / prirezom i doprinosima), kao da je riječ o drugom dohotku. Pri tome je u biti riječ o darivanju fizičke osobe u naravi. Darivanja u naravi mogu biti i u drugim pojavnim oblicima.

Naime, prema odredbi čl. čl. 32. st. 3. t. 11. Zakona o porezu na dohodak, primitcima koji se smatraju drugim dohotkom razumijevaju se svi u tom članku posebno nenavedeni primitci koje fizičkim osoba-ma daju i pravne osobe, naravno, ako od toga nisu drugim odredbama Zakona o porezu na dohodak od toga opterećenja izuzeti. S obzirom na to da ne postoje izravne odredbe o izuzimanju primitaka koje isplaćuju zaklade osim prethodno navedenih stipendija, smatramo da ako se ovim pravom kori-štenja imovine ne namiruje obveza za neoporezi-vu stipendiju koju može dati zaklada, riječ bi bila o oporezivim primitcima u obliku drugog dohotka, o čemu bi se trebalo izvještavati i Poreznu upravu pu-tem JOPPD-a. Prostora za neoporezive primitke pro-nalazi se i u mogućim socijalnim potporama, prema posebnim propisima u okviru npr. humanitarne dje-latnosti, o čemu svakako trebaju prema posebnim (socijalnim) propisima postojati odgovarajući akti. Dakle, ako se ne pronađe prostor za oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak odnosno ako nije riječ


o primitcima koji po nekoj drugoj osnovi iz Zakona o porezu na dohodak nisu opterećeni porezom, da-rivanje fizičkih osoba koje obavi pravna osoba, uk-ljučujući zakladu, smatra se oporezivim primitkom (drugim dohotkom).

5. OSTALA PODRUČJAU okviru ostalih pitanja koja se najčešće postavlja-

ju, pitanja su iz područja radnog prava, obračunavanja socijalnih doprinosa i „poduzetničkih“ djelatnosti.

5.1. RADNO PRAVO I SOCIJALNI DOPRINOSIZaklade u načelu nemaju ni u jednom dijelu druk-

čiji položaj u radnom pravu od onoga koje imaju „po-duzetničke“ pravne osobe. Dakle, za sve poslove za koje se mora sklopiti ugovor o radu prema odredbama Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14.) taj ugovor treba i sklopiti. Ta jednakost uključuje i sustav propisanih evidencija u području rada: evidenciju o radnicima i radnom vremenu i obračunu plaće i naknade plaće.

Posebitost je ta što većina zaklada neće sklapati ugovora o radu jer se ne bavi poslovima za čije su izvršenje potrebni radnici. Određeni oblici “rada” u neprofitnim će se organizacijama moći smatrati djelom i za to će se obavljanje stoga morati sklapati ugovor o djelu. No, potrebno je s dužnom pažnjom pristupiti određenju može li se određeno izvršenje rada smatrati djelom ili radom za koji treba sklapa-ti ugovor o radu ili može biti riječ o volonterskom radu na temelju ugovora o volontiranju. Iz prakse je razvidno da sve ove poslove obavljaju osobe koje podupiru rad zaklade ili osobe koje su u zakladu unijele zakladnu imovinu bez ikakva ugovornog od-nosa, stoga se smatra da im te osnove daju to pravo, za što se u propisima ne nalazi izravno uporište. No, svakako treba upozoriti zaklade da mogu prema po-sebnom propisu biti organizatori volontiranja, kroz što se mogu obavljati određeni poslovi za koje se ne mora sklapati ugovor o radu.5

Zaklade nemaju poseban položaj u sustavu soci-jalnih doprinosa.

5.2. OBAVLJANJE “PODUZETNIČKIH” DJELATNOSTI

Rasprostranjeno je da neprofitne organizacije, uključujući i zaklade, ostvaruju prihode za djelat-nost za koju su osnovane i “klasičnim” poduzet-ničkim aktivnostima: prodajom dobara i usluga na tržištu. Za takvo stjecanje prihoda odnosno obav-ljanje takvih djelatnosti kojima se prema izvornom određenju mogu baviti samo trgovačka društva koja se za poduzetničke djelatnosti i osnivaju, u načelu, prema Zakonu o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. - 110/15.), treba uzeti u obzir i odredbe posebnih zakona koje možda sprječavaju obavljanje određenih djelatnosti u statusu zaklade6. Temeljna bi pretpostavka za takvo stjecanje prihoda, sma-tramo, iako tako nije propisano odredbama čl. 18. Zakona, trebala biti dio statuta ili najmanje nekoga

5 Detaljnije o tome može se pročitati u RRiF-u, br. 7/15., Jasna Vuk: Or-ganiziranje i provedba volontiranja, str. 182. i RRiF-u br. 8/15., Jasna Vuk: Naknade troškova volonterima, str. 55.

6 Detaljnije o tome se može pročitati u dijelu ovog članka s naslovom: Imovina zaklade.

drugog općeg akta zaklade. Dakle, prema posebnim zakonima koji uređuju obavljanje nekih djelatnosti, te djelatnosti nije dopušteno obavljati svim pravnim osobama pa tako neke djelatnosti određeni oblici neprofitnih osoba ne mogu obavljati.

Uz moguće sprječavanje obavljanja takvih djelat-nosti, izvjesno je da se stečeni višak prihoda kod ne-profitnih organizacija u načelu ne bi trebao ostvari-vati, a ako se ostvari, nikako se ne bi smio dijeliti kao dobitak članovima ili drugim fizičkim osobama. On se mora rabiti za razvijanje aktivnosti zbog kojih je neprofitna organizacija osnovana. Upozorava se da postoje, što je većini svih neprofitnih organizacija zanimljivo, ograničenja u obavljanju trgovine. Za-klade nisu od toga izuzete. No, zaklada može pro-davati svoje proizvode, pri čemu mora poštovati ograničenja i pretpostavke koje propisuju propisi iz područja trgovine i zaštite potrošača.7

U ovom će se članku osvrnut i na ugostiteljsku djelatnost. U njemu se posebno ne razmatra mogu-će pružanje ugostiteljske djelatnosti (pripremanja i usluživanje jela, pića i napitaka i pružanje usluga smještaja), odnosno pružanje usluga prehrane, pića i smještaja na koje se ne primjenjuju odredbe Zako-na o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar. nov., br. 85/15.), a koje su navedene u čl. 6. Zakona o ugostiteljskoj dje-latnosti, za zaklade. Zaklade se prema jasnim odred-bama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ne mogu ubrojiti u zajedničku skupinu organizacija iz čl. 6. st. 1. t. 4. na koje se ovaj Zakon ne primjenjuje jer se ova točka odnosi na udruge koje pružaju određene uslu-ge svojim članovima odnosno pravne osobe koje te iste usluge pružaju svojim radnicima. Ako bi zaklada pružala ugostiteljske usluge ili obavljala ugostiteljsku djelatnost, a uporište za to bi čak i imala u svojim te-meljnim aktima kojima se uređuje stjecanje prihoda, moglo bi se smatrati da bi bila izvan okvira registri-rane djelatnosti prema Zakonu o zabrani i sprječava-nju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Nar. nov., br. 61/11.), što je kažnjivo. Dakle, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, zaklade ne mogu biti ugo-stitelji niti im je, iako nisu ugostitelji iz čl. 5. st. 2. ovog Zakona izrijekom dano pravo obavljanja ugostiteljske djelatnosti, prema čl. 6. st. 1. istog Zakona upitno je mogu li one npr. pružati smještaj odnosno prehranu svojim korisnicima. Odgovor na ovo pitanje trebalo bi dati nadležno ministarstvo.

6. FINANCIJSKO POSLOVANJE I RAČUNOVODSTVO

Temelji „opći“ neprofitni zakon je Zakon o finan-cijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14., dalje: Zakon o neprofitnim organizacijama). Financijski se izvje-štaji sastavljaju na temelju poslovnih knjiga koje su propisane istim ovim Zakonom. Zakonom o ne-profitnim organizacijama i njegovim provedbenim propisima uređeno je i računovodstvo neprofitnih organizacija. Računovodstvo je detaljnije uređeno Pravilnikom o neprofitnom računovodstvu i ra-čunskom planu (Nar. nov., br. 1/15.), a financijsko izvještavanja Pravilnikom o izvještavanju u nepro-

7 Detaljno o tome može se pročitati u RRiF-u, br. 6/14.: Marečić, D.: Tr-govina i zaštita potrošača u neprofitnim organizacijama, str. 157.


fitnom računovodstvu i Registru neprofitnih orga-nizacija (Nar. nov., br. 31/15.). Prethodno navedeni akti su u biti računovodstveni standardi koji se mo-raju primjenjivati pri bilježenju poslovnih promjena u sustavu neprofitnog računovodstva.

Knjigovodstveni se sustav utvrđuje za izvještajnu godinu najkasnije do podnošenja financijskih izvje-štaja za prethodnu godinu. Dakle, knjigovodstve-ni sustav za 2015.8 već je određen i nije predviđena mogućnost njegove promjene. Stoga neprofitna or-ganizacija za 2015. računovodstvo mora voditi kao jednostavno ili dvostavno, ovisno o tome kako se izjasnila na obrascu RNO (obrazac Registar nepro-fitnih organizacija), odnosno, ako je bilo promjena u tom dijelu, obrascu RNO-P (obrazac Promjene u Registru neprofitnih organizacija). U ovom području zaklade nisu posebno istaknute u odnosu na ostale obveznike primjene ovih propisa stoga ovdje se isti-če samo nekoliko upozorenja:

- samo one zaklade koje obvezno vode dvostav-no knjigovodstvo provode samoprocjenu učin-kovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava upravljanja i kontrola

8 Detaljnije o tome se može pročitati u RRiF-u, br. 5/15.: Dremel, Nada i Belančić, Paulina: Jednostavno knjigovodstvo u sustavu neprofitnog računovodstva, str. 39.

- prethodno navedene zaklade moraju obvezno izraditi program rada i njemu pripadajući fi-nancijski plan do kraja godine za sljedeću godi-nu, a mora ga prihvatiti najviše zakladno tijelo

- ako je zaklada korisnik proračunskih sredsta-va, najmanje za kraj godine mora sastaviti iz-vještaj o potrošnji proračunskih sredstava koji mora dostaviti nadležnom tijelu javne ovlasti

- možda se treba angažirati revizija financijskih izvještaja, što ovisi o prihodima zaklade pret-hodne godine.

7. ZAKLJUČAKZaklade posluju ne temelju posebnog zakona ko-

jim se uređuje pitanje imovine koja nju čini, moguć-nosti njezine promjene, njezinu očuvanju, načinu stjecanja prihoda te dostavljanja izvješća nadležnim tijelima. Samo u ograničenom opsegu zaklade ima-ju poseban položaj u poreznom sustavu u odnosu na ostale neprofitne organizacije. Zaklade mogu stjecati prihode samo na način kako im je dopušteno poseb-nim zakonom na temelju kojeg su osnovane, bez ob-zira na to je li im to možda dopušteno i nekim drugim propisima koji uređuju obavljanje nekih djelatnosti. U računovodstvenom području, odnosno njemu od-govarajućim financijskim izvještajima, zaklade ne-maju drukčiji položaj od ostalih neprofitnih organi-zacija koje moraju primjenjivati te propise.

PROČIŠĆENI TEKSTOVI

R A Č U N S K I P L A NRazred/ Skupina

Pod skupina Odjeljak Naziv

0 Nefinancijska imovina

01 Neproizvedena dugotrajna imovina 011 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 0111 Zemljište 0112 Rudna bogatstva 0113 Ostala prirodna materijalna imovina 012 Nematerijalna imovina 0121 Patenti 0122 Koncesije 0123 Licence 0124 Ostala prava 0125 Goodwill 0126 Osnivački izdaci 0127 Izdaci za razvoj 0128 Ostala nematerijalna imovina 019 Ispravak vrijednosti neproizvedene dugotrajne imovine 0191 Ispravak vrijednosti neproizvedene dugotrajne imovine

02 Proizvedena dugotrajna imovina 021 Građevinski objekti 0211 Stambeni objekti 0212 Poslovni objekti 0213 Ostali građevinski objekti 022 Postrojenja i oprema 0221 Uredska oprema i namještaj

Razred/ Skupina


0222 Komunikacijska oprema 0223 Oprema za održavanje i zaštitu 0224 Medicinska i laboratorijska oprema 0225 Instrumenti, uređaji i strojevi 0226 Sportska i glazbena oprema 0227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 023 Prijevozna sredstva 0231 Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 0232 Ostala prijevozna sredstva 024 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 0241 Knjige u knjižnicama 0242 Umjetnička djela (izložena u galerijama, muzejima i slično) 0243 Muzejski izlošci i predmeti prirodnih rijetkosti 0244 Ostale nespomenute izložbene vrijednosti 025 Višegodišnji nasadi i osnovno stado 0251 Višegodišnji nasadi 0252 Osnovno stado 026 Nematerijalna proizvedena imovina 0261 Ulaganja u računalne programe 0262 Umjetnička, literarna i znanstvena djela 0263 Ostala nematerijalna proizvedena imovina 029 Ispravak vrijednosti proizvedene dugotrajne imovine 0291 Ispravak vrijednosti proizvedene dugotrajne imovine

03 Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti 031 Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti


Razred/ Skupina


0311 Plemeniti metali i drago kamenje 0312 Pohranjene knjige, umjetnička djela i slične vrijednosti

04 Sitni inventar 041 Zalihe sitnog inventara 0411 Zalihe sitnog inventara 042 Sitni inventar u uporabi 0421 Sitni inventar u uporabi 049 Ispravak vrijednosti sitnog inventara 0491 Ispravak vrijednosti sitnog inventara u uporabi

05 Nefinancijska imovina u pripremi 051 Građevinski objekti u pripremi 0511 Građevinski objekti u pripremi 052 Postrojenja i oprema u pripremi 0521 Postrojenja i oprema u pripremi 053 Prijevozna sredstva u pripremi 0531 Prijevozna sredstva u pripremi 054 Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi 0541 Višegodišnji nasadi u pripremi 0542 Osnovno stado u pripremi 055 Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi 0551 Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi 056 Ostala nefinancijska imovina u pripremi 0561 Ostala nefinancijska imovina u pripremi

06 Proizvedena kratkotrajna imovina 061 Zalihe za obavljanje djelatnosti 0611 Zalihe za preraspodjelu drugima 0612 Zalihe materijala za redovne potrebe 0613 Zalihe rezervnih dijelova 0614 Zalihe materijala za posebne potrebe 062 Proizvodnja i proizvodi 0621 Proizvodnja u tijeku 0622 Gotovi proizvodi 063 Roba za daljnju prodaju 0631 Roba za daljnju prodaju

1 Financijska imovina

11 Novac u banci i blagajni 111 Novac u banci 1111 Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka 1112 Novac na računu kod inozemnih poslovnih banaka 1113 Prijelazni račun 112 Izdvojena novčana sredstva 1121 Izdvojena novčana sredstva 113 Novac u blagajni 1131 Glavna blagajna 114 Vrijednosnice u blagajni 1141 Vrijednosnice u blagajni

12 Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od radnika te za više plaćene poreze i ostalo

121 Depoziti u bankama i ostalim financijskim institucijama

1211 Depoziti u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama

1212 Depoziti u inozemnim bankama i ostalim financijskim institucijama

122 Jamčevni polozi 1221 Jamčevni polozi 123 Potraživanja od radnika 1231 Potraživanja od radnika

Razred/ Skupina


124 Potraživanja za više plaćene poreze i doprinose 1241 Potraživanja za više plaćene poreze 1242 Potraživanja za porez na dodanu vrijednost kod obveznika 1243 Potraživanja za više plaćene carine i carinske pristojbe 1244 Potraživanja za više plaćene ostale poreze 1245 Potraživanja za više plaćene doprinose 129 Ostala potraživanja 1291 Potraživanja za naknade koje se refundiraju 1292 Potraživanja za naknade štete 1293 Potraživanja za predujmove 1294 Ostala nespomenuta potraživanja

13 Zajmovi 131 Zajmovi građanima i kućanstvima 1311 Zajmovi građanima i kućanstvima

132 Zajmovi pravnim osobama koje obavljaju poduzetničku djelatnost

1321 Zajmovi pravnim osobama koje obavljaju poduzetničku djelatnost

133 Zajmovi ostalim subjektima 1331 Zajmovi ostalim subjektima 139 Ispravak vrijednosti danih zajmova 1391 Ispravak vrijednosti danih zajmova

14 Vrijednosni papiri 141 Čekovi 1411 Čekovi - tuzemni 1412 Čekovi - inozemni 142 Komercijalni i blagajnički zapisi 1421 Komercijalni i blagajnički zapisi - tuzemni 1422 Komercijalni i blagajnički zapisi - inozemni 143 Mjenice 1431 Mjenice - tuzemne 1432 Mjenice - inozemne 144 Obveznice 1441 Obveznice - tuzemne 1442 Obveznice - inozemne 145 Opcije i drugi financijski derivati 1451 Opcije i drugi financijski derivati - tuzemni 1452 Opcije i drugi financijski derivati - inozemni 146 Ostali vrijednosni papiri 1461 Ostali tuzemni vrijednosni papiri 1462 Ostali inozemni vrijednosni papiri 149 Ispravak vrijednosti vrijednosnih papira 1491 Ispravak vrijednosti vrijednosnih papira

15 Dionice i udjeli u glavnici

151 Dionice i udjeli u glavnici banaka i ostalih financijskih institucija

1511 Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih banaka i ostalih financijskih institucija

1512 Dionice i udjeli u glavnici inozemnih banaka i ostalih financijskih institucija

152 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava 1521 Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih trgovačkih društava 1522 Dionice i udjeli u glavnici inozemnih trgovačkih društava 159 Ispravak vrijednosti dionica i udjela u glavnici 1591 Ispravak vrijednosti dionica i udjela u glavnici

16 Potraživanja za prihode 161 Potraživanja od kupaca 1611 Potraživanja od kupaca


Razred/ Skupina


162 Potraživanja za članarine i članske doprinose 1621 Članarine i članski doprinosi 163 Potraživanja za prihode po posebnim propisima 1631 Potraživanja za prihode po posebnim propisima 164 Potraživanja za prihode od imovine 1641 Potraživanja za prihode od financijske imovine 1642 Potraživanja za prihode od nefinancijske imovine 165 Ostala nespomenuta potraživanja 1651 Ostala nespomenuta potraživanja 169 Ispravak vrijednosti potraživanja 1691 Ispravak vrijednosti potraživanja

19 Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgraničenja)

191 Rashodi budućih razdoblja 1911 Rashodi budućih razdoblja 192 Nedospjela naplata prihoda 1921 Nedospjela naplata prihoda

2 Obveze

24 Obveze za rashode 241 Obveze za radnike 2411 Obveze za plaće - neto 2412 Obveze za naknade plaća – neto 2413 Obveze za plaće u naravi - neto 2414 Obveze za porez i prirez na dohodak iz plaća 2415 Obveze za doprinose iz plaća 2416 Obveze za doprinose na plaće 2417 Ostale obveze za radnike 242 Obveze za materijalne rashode 2421 Naknade troškova radnicima

2422 Naknade članovima u predstavničkim i izvršnim tijelima, povjerenstvima i slično

2423 Naknade volonterima 2424 Nakanade ostalim osobama izvan radnog odnosa 2425 Obveze prema dobavljačima u zemlji 2426 Obveze prema dobavljačima u inozemstvu 2429 Ostale obveze za financiranje rashoda poslovanja 244 Obveze za financijske rashode 2441 Obveze za kamate za izdane vrijednosne papire 2442 Obveze za kamate za primljene kredite i zajmove 2443 Obveze za ostale financijske rashode 245 Obveze za prikupljena sredstva pomoći 2451 Obveze za donacije iz prikupljenih sredstava pomoći 246 Obveze za kazne i naknade šteta 2461 Obveze za kazne, penale i naknade šteta 249 Ostale obveze 2491 Obveze za poreze 2492 Obveze za porez na dodanu vrijednost

2493 Obveze za predujmove, depozite, primljene jamčevine i ostale nespomenute obveze

25 Obveze za vrijednosne papire 251 Obveze za čekove 2511 Obveze za čekove - tuzemne 2512 Obveze za čekove - inozemne 252 Obveze za mjenice 2521 Obveze za mjenice - tuzemne 2522 Obveze za mjenice - inozemne 259 Ispravak vrijednosti obveza za vrijednosne papire

Razred/ Skupina


2591 Ispravak vrijednosti obveza za vrijednosne papire26 Obveze za kredite i zajmove 261 Obveze za kredite banaka i ostalih kreditora 2611 Obveze za kredite u zemlji 2612 Obveze za kredite iz inozemstva 262 Obveze za robne i ostale zajmove 2621 Obveze za zajmove u zemlji 2622 Obveze za zajmove iz inozemstva 269 Ispravak vrijednosti obveza za kredite i zajmove 2691 Ispravak vrijednosti obveza za kredite i zajmove

29 Odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja (pasivna vremenska razgraničenja)

291 Odgođeno plaćanje rashoda

2911 Obračunati rashodi koji nisu fakturirani, a terete tekuće razdoblje

292 Naplaćeni prihodi budućih razdoblja 2921 Unaprijed plaćeni prihodi 2922 Odgođeno priznavanje prihoda

3 Prihodi

31 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga 311 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga 3111 Prihodi od prodaje roba 3112 Prihodi od pružanja usluga

32 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 321 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 3211 Članarine 3212 Članski doprinosi

33 Prihodi po posebnim propisima 331 Prihodi po posebnim propisima 3311 Prihodi po posebnim propisima iz proračuna 3312 Prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora

34 Prihodi od imovine 341 Prihodi od financijske imovine 3411 Prihodi od kamata za dane zajmove 3412 Prihodi od kamata po vrijednosnim papirima 3413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 3414 Prihodi od zateznih kamata 3415 Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika 3416 Prihodi od dividendi

3417 Prihodi od dobiti trgovačkih društava, banaka i ostalih financijskih institucija po posebnim propisima

3418 Ostali prihodi od financijske imovine 342 Prihodi od nefinancijske imovine 3421 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 3422 Ostali prihodi od nefinancijske imovine

35 Prihodi od donacija 351 Prihodi od donacija iz proračuna 3511 Prihodi od donacija iz državnog proračuna

3512 Prihodi od donacija iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

352 Prihodi od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija 3521 Prihodi od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija 353 Prihodi od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba 3531 Prihodi od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba 354 Prihodi od građana i kućanstava 3541 Prihodi od građana i kućanstava 355 Ostali prihodi od donacija


Razred/ Skupina


3551 Ostali prihodi od donacija36 Ostali prihodi 361 Prihodi od naknade štete i refundacija 3611 Prihodi od naknade šteta 3612 Prihodi od refundacija 362 Prihodi od prodaje dugotrajne imovine

3621 Prihodi od prodaje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine

363 Ostali nespomenuti prihodi 3631 Otpis obveza 3632 Naplaćena otpisana potraživanja 3633 Ostali nespomenuti prihodi

37 Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija 371 Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija 3711 Tekući prihodi od povezanih neprofitnih organizacija 3712 Kapitalni prihodi od povezanih neprofitnih organizacija

39 Raspored prihoda 391 Raspored prihoda 3911 Raspored prihoda

4 Rashodi

41 Rashodi za radnike 411 Plaće 4111 Plaće za redovan rad 4112 Plaće u naravi 4113 Plaće za prekovremeni rad 4114 Plaće za posebne uvjete rada 412 Ostali rashodi za radnike 4121 Ostali rashodi za radnike 413 Doprinosi na plaće 4131 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 4132 Doprinosi za zapošljavanje 4133 Doprinosi za mirovinsko osiguranje koje plaća poslodavac

4134 Posebni doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

42 Materijalni rashodi 421 Naknade troškova radnicima 4211 Službena putovanja 4212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 4213 Stručno usavršavanje radnika

422 Naknade članovima u predstavničkim i izvršnim tijelima, povjerenstvima i slično

4221 Naknade za obavljanje aktivnosti 4222 Naknade troškova službenih putovanja 4223 Naknade ostalih troškova 4224 Ostale naknade 423 Naknade volonterima 4231 Naknade za obavljanje djelatnosti 4232 Naknade troškova službenih putovanja 4233 Naknade ostalih troškova 4234 Ostale naknade 424 Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa 4241 Naknade za obavljanje aktivnosti 4242 Naknade troškova službenih putovanja 4243 Naknade ostalih troškova 4244 Ostale naknade 425 Rashodi za usluge 4251 Usluge telefona, pošte i prijevoza

Razred/ Skupina


4252 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 4253 Usluge promidžbe i informiranja 4254 Komunalne usluge 4255 Zakupnine i najamnine 4256 Zdravstvene i veterinarske usluge 4257 Intelektualne i osobne usluge 4258 Računalne usluge 4259 Ostale usluge 426 Rashodi za materijal i energiju 4261 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 4262 Materijal i sirovine 4263 Energija 4264 Sitni inventar i auto gume 429 Ostali nespomenuti materijalni rashodi 4291 Premije osiguranja 4292 Reprezentacija 4293 Članarine 4294 Kotizacije 4295 Ostali nespomenuti materijani rashodi

43 Rashodi amortizacije 431 Amortizacija 4311 Amortizacija

44 Financijski rashodi 441 Kamate za izdane vrijednosne papire 4411 Kamate za izdane mjenice 442 Kamate za primljene kredite i zajmove 4421 Kamate za primljene kredite banaka i ostalih kreditora 4422 Kamate za primljene robne i ostale zajmove 4423 Kamate za odobrene, a nerealizirane kredite i zajmove 443 Ostali financijski rashodi 4431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 4432 Negativne tečajne razlike i valutna klauzula 4433 Zatezne kamate 4434 Ostali nespomenuti financijski rashodi

45 Donacije 451 Tekuće donacije 4511 Tekuće donacije 4512 Stipendije 452 Kapitalne donacije 4521 Kapitalne donacije

46 Ostali rashodi 461 Kazne, penali i naknade štete 4611 Naknade šteta pravnim i fizičkim osobama 4612 Penali, ležarine i drugo 4613 Naknade šteta radnicima 4614 Ugovorene kazne i ostale naknade šteta 462 Ostali nespomenuti rashodi

4621 Neotpisana vrijednost i drugi rashodi otuđene i rashodovane dugotrajne imovine

4622 Otpisana potraživanja 4623 Rashodi za ostala porezna davanja 4624 Ostali nespomenuti rashodi

47 Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija

471 Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija


Razred/ Skupina


4711 Tekući rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija

4712 Kapitalni rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija

49 Raspored rashoda 491 Raspored rashoda 4911 Raspored rashoda

5 Vlastiti izvori

51 Vlastiti izvori 511 Vlastiti izvori 5111 Vlastiti izvori od osnivača i od poslovanja 512 Revalorizacijska rezerva 5121 Revalorizacijska rezerva

52 Rezultat poslovanja 521 Utvrđivanje rezultata poslovanja 5211 Obračun prihoda i rashoda 522 Višak/manjak prihoda 5221 Višak prihoda 5222 Manjak prihoda

Razred/ Skupina


6 Izvanbilančni zapisi

61 Izvanbilančni zapisi - aktiva 611 Tuđa materijalna imovina 6111 Tuđa materijalna imovina 612 Prava 6121 Prava 613 Vrijednosni papiri 6131 Vrijednosni papiri 614 Ostali izvanbilančni zapisi - aktiva 6141 Ostali izvanbilančni zapisi

62 Izvanbilančni zapisi - pasiva 621 Obveze za tuđu materijalnu imovinu 6211 Obveze za tuđu materijalnu imovinu 622 Obveze za prava 6221 Obveze za prava 623 Obveze za primljene vrijednosne papire 6231 Obveze za primljene vrijednosne papire 624 Ostali izvanbilančni zapisi - pasiva 6241 Ostali izvanbilančni zapisi

NOVO NOVO

Priručnik

OBRAČUN PLAĆA, NADOKNADA, DRUGOG DOHOTKA UZ PRIKAZ U JOPPD-u

primjena u praksi - II. dopunjeno izdanjeprosinac 2015.Skupina autora

Redaktor: Lucija TURKOVIĆ-JARŽA

IZ SADRŽAJA KNJIGEPredgovor

I. POJAM I PRAVNO ODREĐENJE PLAĆE II. NAKNADA PLAĆE III. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA I ISKAZIVANJE

U OBRASCU JOPPD IV. NAKNADA ZA NEISKORIŠTENI GODIŠNJI ODMOR I JOPPD V. ISPLATE BIVŠIM RADNICIMA VI. PRIMITCI OSTVARENI IZVAN RADNOG ODNOSA VII. OPOREZIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA VIII. ISPLATNA LISTA PLAĆE I NAKNADE PLAĆE IX. OVRHA NA PLAĆI I KOMPENZACIJA PLAĆE X. PRIJAVE NA OBVEZNA OSIGURANJA XI. PRILOZI:

• UPLATNI RAČUNI I NAČIN UPISIVANJA PODATAKA U NALOZIMA ZA UPLATU

• OBRAZACJOPPD• ŠIFREDRŽAVA• PREGLEDUGOVORAOIZBJEGAVANJUDVOSTRUKOGOPOREZIVANJAURH• ZAKONIIPROVEDBENIPROPISIZAKONANAKOJIMASETEMELJIOVAJPRIRUČNIK

Opseg: 832 str.

Cijena: 493,50 kn


ACCOUNTINGIvana Jakir-Bajo, MSEc

Financial Plans in System of Non-Profit Organizations ................................................................................3

Ivana Jakir-Bajo, MSEcSystem of Financial Management and Controlling in Non-Profit Organizations ......................................... 10

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAAnnual Listing (Stock-Taking) by Non-Profit Organizations ........................................................................13

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA, Tax AdvisorAccounting Check-Ups for 2015 in Non-Profit Accounting ..........................................................................17

Ivana Jakir-Bajo, MSEcFinancial Reporting in Non-Profit Accounting for 2015 ..............................................................................30

TAXESLjerka MARKOTA, PhD, College Professor, CPA

Specifics of Non-Profit Persons as VAT Payers ..........................................................................................38

Ksenija CIPEK, MSEc; Dražen OPALIĆ, BSEcTaxation of Payments Made by Trade Unions ............................................................................................49

PUBLIC FINANCENediljka ROGOŠIĆ, MSc

Financial Operations of Foundations according to Financial Reports for 2014 ..........................................52

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA, Tax AdvisorFoundations ...............................................................................................................................................54

CONTENTS

NOVO NOVO

U nakladi RRiF-a veliki priručnik

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST- Primjena u praksi -

VII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, lipanj 2015.Skupina autora

Redaktor: dr. sc. Ljerka MARKOTA

Narudžbenica na kraju časopisa RRiF. Opseg: 1336 str. - tvrdi uvez. Cijena (s PDV-om): 588,00 kn

Nakon dvogodišnje primjene sustava poreza na dodanu vri-jednost prema pravilima poslovanja u EU, RRiF je pripremio novo – značajno dopunjeno izdanje ovog Priručnika. U ovom izdanju prošireni su tekstovi i primjeri kojima se na praktičan način objašnjava primjena PDV-a u Hrvatskoj, ali i u odnosi-ma stjecanja i isporuka iz/u članice EU, odnosno kod uvoza ili izvoza u treće zemlje. Postupke oporezivanja bitno je po-znavati kako bismo u praksi mogli odrediti poslovni model s kupcima, odnosno dobavljačima dobara i usluga.


SUMMARIES

Ivana JAKIR-BAJO, MSEcFINANCIAL PLANS IN SYSTEM

OF NON-PROFIT ORGANIZATIONSThe non-profit organizations which obligatorily apply double-

entry non-profit book-keeping, except political parties and religious communities, are obliged to adopt the financial plan by the law.

The preparation of the financial plan is determined by the specif-ic regulation, in order to equalize its methodology. Such a method-ology of preparation of financial plans is to be applied on the plans for 2017. The financial plans for 2016, which should be adopted until the end of 2015, will be prepared according to the methodology determined by the non-profit organization. It should result in the defined elements of the financial plan according to the provisions of the general act.

The article presents the above stated issues and the example of all the relevant elements of the financial plan.

Keywords: non-profit accounting, financial plans, programs of work, income, expenditure, surplus/deficit of income.

Page: 3

Ivana JAKIR-BAJO, MSEcSYSTEM OF FINANCIAL MANAGEMENT

AND CONTROLLING IN NON-PROFIT ORGANIZATIONSThe new regulations on operations of non-profit organizations,

which have been applied since the beginning of 2015, have intro-duced the obligation of self-evaluation for all those organizations ap-plying double-entry book-keeping. The self-evaluation is performed by filling in a special questionnaire, which is a constituent part of the special regulation and which is to be filled in for the year of 2015. It is to be signed by the legal representative and is not to be filed.

Keywords: non-profit organizations, questionnaire, self-evalua-tion, financial management, planning.

Page: 10

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAANNUAL LISTING (STOCK-TAKING) BY NON-PROFIT ORGANIZATIONS

The obligation to make the list of assets and liabilities comprises the persons applying the non-profit accounting, as well. At the end of the business year the entries in the records should be adjusted to the stock-taking list.

The list of assets and liabilities enables the control of the correct work and handling by the persons responsible for keeping and han-dling such assets.

Keywords: non-profit accounting, list, assets, liabilities, com-mission.

Page: 13

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA, Tax AdvisorACCOUNTING CHECK-UPS FOR 2015

IN NON-PROFIT ACCOUNTINGThe new regulations on the accounting of non-profit organiza-

tions have been applied since 1 January 2015. Although they are formally new regulations, the accounting procedures have been slightly changed in comparison to those applied in 2014.

Due to the fact that the final accounting check-ups are principally carried out at the end of the year, this article explains the accounting approach in a number of business events, which are characteristics of the work of non-profit organisations, especially in view of double-entry accounting system.

All the persons in the non-profit accounting system should pay attention to their tax position, especially within the VAT system.

Keywords: non-profit accounting, non-profit organization, as-sets, liabilities, sources, periods, balance, list.

Page: 17

Ivana JAKIR-BAJO, MSEcFINANCIAL REPORTING

IN NON-PROFIT ACCOUNTING FOR 2015The financial reports for 2015 in the system of non-profit ac-

counting are to be delivered for the first time according to the new regulations, which have been in effect since the beginning of 2015.

Besides the standard financial reports, two completely new re-ports have been introduced: the annual financial report on receipts

and expenses (for those engaged in double-entry book-keeping) and the report on the spent budget assets, which is to be prepared by all the non-profit organisations financed by the public sources.

The article presents the new reports and points to other specifics of the annual financial reporting for 2015.

Keywords: non-profit accounting, reports, budget assets, forms.Page: 30

Ljerka MARKOTA, PhD, College Professor, CPA

SPECIFICS OF NON-PROFIT PERSONS AS VAT PAYERSThe persons who record their business events in the system of

non-profit accounting and make income based on provision of cer-tain activities are frequently in a better position in view of the VAT taxation. Accordingly, they subject to the taxation procedures which are not typical of the tax payers in the entrepreneurial environment. Without taking into consideration such specifics they principally act as regular tax payers.

The article presents such specifics and calculations referring to the VAT taxation for December 2015.

Keywords: value added tax, pre-tax, tax payers, deliveries, cor-rection of pre-tax, December 2015.

Page: 38

Ksenija CIPEK, MSEcDražen OPALIĆ, BSEc

TAXATION OF PAYMENTS MADE BY TRADE UNIONSWithin the system of taxation of receipts by physical persons,

trade unions have a different status than the status of the payments by other payers – legal persons. This article presents a tax status of the gifts presented to the members by trade unions and other ex-penses. The article is based on the opinion of the Tax Administration. It provides the answers to some dilemmas regarding the taxation of the receipts paid to physical persons by trade unions. According to the guidelines they should be treated equally, regardless of whether such payments have been effected to trade union members, em-ployees or other persons.

Keywords: income tax, trade unions, membership fees, trips, business trips.

Page: 49

Nediljka ROGOŠIĆ, MScFINANCIAL OPERATIONS OF FOUNDATIONS

ACCORDING TO FINANCIAL REPORTS FOR 2014Foundations represent a specific group of legal persons who per-

form their activities for the general benefit or charaities. The founda-tions in the Republic of Croatia realize their activities with the assets of a diverse value and with the varying income.

The article presents an overview of the relevant information on the operations of foundations in the Republic of Croatia and analy-ses the main categories which have been publicly disclosed in their financial reports.

Keywords: foundations, income, expenditure, assets, 2014, pe-riod.

Page: 52

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA, Tax AdvisorFOUNDATIONS

In the Croatian legislation foundations are established for certain purposes and are obliged to keep their basic foundation assets. They may perform only those activities for which they are registered. Due to their general benefit they have a privileged position in the taxa-tion system.

However, a number of issues have arisen during their work. This article explains the way of their establishment and points to the fact that there are insufficient regulations regarding their work.

Keywords: donations, assets, activity, income, taxation.Page: 54

RRiF-ovi savjetnici odgovaraju na pitanja od 8 do 13 sati

01/46 99 111

Pozivamo Vas na pretplatu na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2016.

POREZI POGAĐAJU SVE!!Zašto platiti ono što nije obveza?

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj 01/4699-760; mob. 099/4699-766 ili e-poštom: [email protected]

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2016. je najkompletnija zbirka propisa, naputaka i službenih stajali-šta koja je sadržajno namijenjena za praktičan rad.Dva toma s uvezanim knjigama sadržavaju 10 poglavlja izvornih ili pročišćenih tekstova svih po-reznih propisa i doprinosa, ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te službena stajališta Ministarstva financija i sudsku praksu o poreznim pitanjima. Poglavlje „Porezni postupak“ sadržava naputke i praktične primjere kako sastaviti prigovor, žalbu i tužbu u poreznim stvarima.Ažuriranje je tijekom godine, a dopune i izmjene uključene su u cijenu pretplate. Uz osnovno izdanje daje se i CD sa svom tiskanom građom, programom za pretraživanje i s moguć-nošću ispisa. U pretplatu je uključeno i 20 minuta pristupa našim poreznim i pravnim savjetnicima.Pretplatiti se možete i na e-izdanje Poreznog priručnika pa umjesto tiskanih knjiga, koje sačinja-vaju Porezni priručnik, e-poštom dobivate poveznice (linkove) za svaku knjigu i trajno ih čuvate na računalu (koje je prethodno registrirano na Adobe stranicama, te je preuzet čitač u programu Adobe Digital Editions). Porezni priručnik se može preuzeti na jedno računalo i jedan prijenosni uređaj (tablet ili pametni telefon), a mogućnost ispisa je dopuštena.Priručnik izlazi iz tiska početkom 2016., a očekivani opseg je oko 4.000 stranica.Cijena pretplate za RRiF-ov porezni priručnik 2016. (tiskano izdanje+CD+ažuriranje tijekom 2016.) iznosi 987,00 kn (940,00 kn + PDV 5%).Cijena e-pretplate za RRiF-ov porezni priručnik 2016. iznosi 750,00 kn (600,00 kn + PDV 25%).

- Sadržaj je razvrstan u uvezane knjige – nema zamjenjivih listova- Nove izmjene u novoj knjizi koja sadrži pročišćeni tekst propisa ili novi propis- Kompletni propisi se arhiviraju radi naknade uporabe u slučaju nadzora

ili kontrole u ukrasno oblikovane kutije

Documents

Poslovanje neprofitnih organizacija 2015/12