Click here to load reader
View
1
Download
0
Embed Size (px)
1
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
NIKOLINA KIRINČIĆ
VIZUALNI IDENTITET MARKE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
2
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
VIZUALNI IDENTITET MARKE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Strateški marketing menadžment
Mentor: Doc.dr.sc. Ivana First Komen
Studentica: Nikolina Kirinčić
0081112105
Smjer: Marketing
Rijeka, 2013.
3
SADRŽAJ
1. UVOD.......................................................................................................2
2. OBILJEŽJA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA...............................6
2.1. POJAM I KLASIFIKACIJA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA.................8
2.2. KORISNICI NEPROFITNIH ORGANIZACIJA.............................................9
2.2.1. Donatori........................................................................................................10
2.2.2. Volonteri.......................................................................................................13
3. STVARANJE VIZUALNOG IDENTITETA MARKE.....................15
3.1. OPĆR ODREDNICE STVARANJA VIZUALNOG IDENTITETA.............16
3.2. ELEMENTI VIZUALNOG IDENTITETA.....................................................16
4. VIZUALNI IDENTITET MARKE U NEPROFITNIM
ORGANIZACIJAMA..........................................................................21
4.1. ODABIR ELEMENATA VIZUALNOG IDENTITETA MARKE
NEPROFITNIH ORGANIZACIJA........................................................................23
4.2. UTJECAJ VIZUALNIG IDENTITETA NA PREPOZNAVANJE
NEPROFITNIH ORGANIZACIJA........................................................................25
5. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE UTJECAJA STVARANJA
VIZUALNOG IDENTITETA MARKE NA PREPOZNAVANJE
NEPROFITNIH ORGANIZACIJA I PRIVLAČENJE NOVIH
KORISNIKA........................................................................................29
5.1. STUDIJA JEDAN.............................................................................................29
5.1.1.Metodologija istraživanja..........................................................................29
5.1.2. Rezultati istraživanja................................................................................31
5.2. STUDIJA DVA.................................................................................................41
5.2.1. Metodologija istraživanja.........................................................................41
5.2.2. Rezultati istraživanja................................................................................45
6. ZAKLJUČAK......................................................................................51
LITERATURA.............................................................................................................53
POPIS TABLICA I GRAFIKONA............................................................................56
PRILOZI......................................................................................................................58
4
ZAHVALA
Zahvaljujem se mentorici doc. dr. sc. Ivani First Komen na stručnoj pomoći i savjetima pruženim
tijekom izrade diplomskog rada. Veliko hvala na uloženom vremenu, trudu i strpljenju.
POSVETA
Ovaj rad posvećujem roditeljima i sestrama koji su mi omogućili studiranje, te svojim
razumijevanjem i podrškom bili uz mene sve ove godine.
5
1. UVOD
Rast broja nevladinih udruga, odnosno neprofitnih organizacija posljednjih nekoliko godina
jedan je od najznačajnijih fenomena u cijelom svijetu. Najčešće ih se naziva „treći sektor“, ali
one imaju nezamjenjivu ulogu kada je riječ o generiranju i provođenju društvenih promjena, ali i
očuvanju stabilnosti društva. Posebno se njihova važnost uočava pojavom ekonomske krize,
kada društvo postaje financijski sve osjetljivije. Razvoj neprofitnih organizacija možemo
pripisati porastu osjetljivosti na tuđe nevolje i time porastu volonterstva, smanjenju tradicionalne
(državne) potpore kao i porastu privatizacije.
Upravo zbog njihove brojnosti, veliki dio stanovništva uopće nije informirano o postojanju nekih
udruga, prvenstveno onih koje bi im mogle biti korisne. To za organizacije predstavlja veliki
problem jer neprofitne organizacije služe za ostvarivanje određenog javnog interesa. Ukoliko
društvo nije upoznato s njihovim radom, njihova svrha nije u potpunosti ostvarena.
Zbog navedenih razloga, možemo zaključiti da se svaka organizacija mora pobrinuti da dopre do
ciljne skupine i pridobije njihovo povjerenje. Kao što je već navedeno, u posljednjih nekoliko
godina bilježi se strahoviti porast broja neprofitnih organizacija, što za posljedicu ima jačanje
konkurentnosti među njima. U Hrvatskoj je početkom 2012. godine bilo registrirano preko
45.100 udruga, pokazuju podaci Registra udruga. Dnevno se u prosjeku registrira čak osam
novih udruga (Simonović, 2012.).
Zbog toga je nužno da voditelji takvih organizacija shvate ono što su njihovi kolege iz profitnog
sektora odavno shvatili, a to je da je jako bitno stvoriti identitet svoje organizacije. Stvaranje
identiteta organizacije važno je, ne samo radi stvaranja prepoznatljivosti, nego i zbog stvaranja
povjerenja i lojalnosti od strane donatora i volontera, te šire javnosti. Jedan od načina stvaranja
identiteta je stvaranje marke jer je identitet marke proizvoda jedinstven skup asocijacija koji
predstavlja ono što to marka zastupa i obećava.
6
Identitet marke proizvoda omogućava uspostavljanje odnosa između marke proizvoda i
potrošača stvarajući vrijednosti koje uključuju funkcionalne i emotivne koristi te koristi koje
omogućuju izražavanje osobnosti potrošača.
Suština stvaranja identiteta marke udruge je da udruge ojačaju vlastitu poziciju i na taj način
brane ugled organizacije, koja je nezamjenjiva imovina neprofitnog sektora. Kako bi se uspješno
stvorila marka, voditelji organizacija najprije bi trebali odgovoriti na nekoliko pitanja:
Po čemu se naš program razlikuje od drugih?
Po čemu želimo biti prepoznatljivi?
Zašto je naš rad važan?
Koja je naša ciljna skupina?
Lijović (2012) navodi kako je koncept identiteta marke proizvoda novijeg datuma i suštinski je
za spoznaju što je stvarno marka proizvoda. Nastao je iz potrebe da se utvrdi što su postojeće
marke proizvoda stvarno, odnosno što je to što čini ih posebnim i jedinstvenim. Također navodi
kako se pojam identiteta i vizualnog identiteta često poistovjećuju, što nije isto budući da
vizualni identitet predstavlja samo vanjsku pojavnost marke proizvoda.
Vizualni identitet je sustav vizualne prezentacije koji omogućava prepoznavanje određene tvrtke
ili proizvoda na tržištu od strane potrošača (Valdez, 2013). Uloga vizualnog identiteta je
stvaranje prvog dojma koji tvrtka ostavlja na potencijalne potrošače, korisnike, partnere,
investitore i slično.
Nakon što se ponude odgovori na navedena pitanja, potrebno je donjeti odluke vezane uz
vizualni identitet marke na temelju kojeg će organizacija biti poznata u javnosti. Voditelji trebaju
odlučiti koji će naziv dodijeliti organizaciji, koji znak će koristiti, koja će ih boja predstavljati i
ukoliko namjeravaju vršiti marketinške aktivnosti preporuča se da smisle slogan i jingl za svo ju
organizaciju.
7
Poznato je da je kreiranje vizualnog identiteta marke u profitnom sektoru neizbježna pojava,
međutim takva praksa trebala bi se početi primjenjivati i u neprofitnom sektoru. Navedeno bi
trebalo iz razloga što, zbog povećane konkurentnosti, ljudi ne prepoznaju i ne razlikuju
organizacije i na kraju ih poistovjećuju. Najčešća pogreška je odabir pogrešnog imena koje
dodatno može zbuniti korisnike. Ono što je trenutno nepoznato, odnosno neistraženo i time
postaje problem istraživanja ovog diplomskog rada, je utječe li vizualni identitet na
prepoznavanje misije neprofitnih organizacija.
Stoga, svrha ovog rada je istražiti prepoznatljivost neprofitnih organizacija i njihovih misija
temeljem vizualnih elemenata identiteta marke, te utvrditi u kojoj mjeri dobro definirani vizualni
elementi mogu privući veći broj korisnika.
Izradi ovog diplomskog rada prethodilo je sveobuhvatno istraživanje vezano uz problem i
predmet istraživanja. Proučena je brojna literatura vezana uz upravljanje markama, elementima
identiteta marke, neprofitnim organizacijama, njihovom financiranju te volonterima.
Istraživanje će se provesti za stolom i terenski. Istraživanjem za stolom prikupiti će se
sekundarni podaci, metodom analize, deduktivnom metodom, te metodom kompilacije.
Metodom analize složeni pojmovi, poput filantropije, elemenata v