Click here to load reader
Upload
others
View
6
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
1
9 – Podsustavi sustava
e-poslovanja
Izvor slike:
http://blog.senddr.com/post/2012/10/24/2012-
Global-E-Invoicing-Study.aspx
M. Zekić-Sušac
Što ćete naučiti u ovom
poglavlju?
Koji su podsustavi (moduli) sustava e-poslovanja
Što je SCM i e-nabava
Što je sustav za upravljanje proizvodnjom/uslugama
Što je CRM i e-prodaja
Kako se CRM koristi u e-bankarstvu
Što su elektronički dokumenti i transakcije (e-narudžba,
e-račun),
Kako se koristi e-račun
2
E-poslovanje kao sustav
E-poslovanje se odvija u okviru poslovnog informacijskog sustava
Poslovni informacijski sustav koji ima za svrhu upravljati tijekom informacija
između svih poslovnih funkcija u tvrtci i povezanošću s okolinom
(stakeholder-ima) zove se ERP (eng. Entreprise Resource Management)
sustav (Bidgoli, 2004).
ERP sustav dijeli se na ove module ili podsustave:
1) Sustav upravljanja lancem dobave
(eng. Supply Chain Management - SCM)
2) Sustav upravljanja proizvodnjom /
uslugama (eng. MRP)
3) Sustav upravljanja financijama (eng. FM)
4) Sustav upravljanja ljudskim resursima
(eng. HRM)
5) Sustav upravljanja odnosima s klijentima
(eng. CRM)
M. Zekić-Sušac
Izvor slike:
http://www.greenbeacon.com/GreenBeaconW
ebsite/Microsoft-CRM-ERP-
Solutions/EnterpriseResourcePlanningERP.a
spx
Tehnološke komponente
ERP-a Glavne tehnološke komponente od kojih se sastoji neki ERP sustav su:
Transakcijska baza podataka (baza u kojoj se pohranjuju svi ulazi i izlazi
roba, novca i dr. kapitala) – s bazom se ostvaruje veza u stvarnom vremenu
kako bi svi menadžeri mogli imati izvještaje
Portal za upravljanje – aplikacija s pomoću koje se upravlja cijelim
sustavom
Upravljanje radnim tijekom (eng. Workflow management)
Prilagodljivo izvještavanje
Upravljanje dokumentima
Razmjena poruka i razgovori (chat)
Vanjski pristup s pomoću tehnologija, kao npr. web usluge
Pretraživanje informacija
Analiziranje
Poslovna inteligencija – sustav koji sintetizira informacije potrebne za
odlučivanje i koristi prediktivne i druge modele
M. Zekić-Sušac
3
Vrste aplikacija u ERP-u
Klijent-server (korisnik-poslužitelj) aplikacije - aplikacija se instalira na
svako korisničko računalo, a pri upotrebi se spaja na baze podataka koje se
nalaze na poslužitelju
Prednosti: brži rad, veća mogućnost zaštite podataka
Nedostatci: potrebna instalacija na lokalna računala kod svake promjene
inačice i nadogradnje
Web aplikacije – u potpunosti su instalirane na udaljenom web poslužitelju
i nije potrebno instaliranje aplikacije na korisničko računalo, već se aplikaciji
pristupa putem web preglednika (npr. Internet Explorer, Mozilla Firefox i dr.)
Prednosti: nije potrebno instalirati aplikaciju na lokalno računalo, moguć
pristup s bilo kojeg mjesta i sa mobilnih uređaja
Nedostatci: sporiji rad (brzina ovisi o brzini Internet veze), može se
dogoditi da neki preglednici ne podržavaju sve funkcije aplikacije, pa se
mogu pojaviti razlike u izgledu ekrana i dr., web aplikacije su „ranjivije”
na napade s Interneta
M. Zekić-Sušac
Poznate ERP aplikacije
Popis ERP aplikacija na tržištu je velik (vidi: Wikipedia, List of ERP
software packages:
http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_ERP_software_packages), ali su
najpoznatije:
Oracle E-Business Suite
SAP
Microsoft Dynamics
PeopleSoft (Oracle)
OpenERP
M. Zekić-Sušac
http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_ERP_software_packages
4
Upravljanje lancem nabave
(SCM)
SCM je sustav upravljanja sirovinama i
materijalima, informacijama i financijama u
njihovom kolanju između dobavljača,
proizvođača, kupca u veleprodaji do kupca u
maloprodaji. (Search Manufacturing ERP, 2013)
DOBAVLJAČ
KUPAC
Tijek sirovina, materijala ili robe
Tijek informacija (narudžbe, status isporuke)
Tijek financija (dinamika plaćanja, krediti i dr)
mogući povrati od strane kupca
SCM aplikacije
SCM sustav uključuje:
Aplikacije za planiranje narudžbi –
koriste napredne algoritme za
određivanje trenutka ili količine
nabave (npr. Metode za optimizaciju
zaliha)
Aplikacije za provedbu narudžbi –
omogućuju praćenje statusa robe,
upravljanje materijalom i financijske
informacije o plaćanju između svih
uključenih partnera
M. Zekić-Sušac
E-nabava (eng. E-procurement) – postupak kojim se na javnim e-tržištima
može tražiti najbolja ponuda za traženu robu, uslugu, sirovinu ili materijal, pri
čemu su omogućene aukcije, upravljanje natječajem za nabavu i dr.
Portal nabava.net, http://www.nabava.net
5
Upravljanje proizvodnjom /
uslugama
Sustav za upravljanje proizvodnjom uključuje:
Procesni inžinjering
Praćenje radnih naloga
Upravljanje rokovima izvedbe
Upravljanje kapacitetima
Upravljanje tijekom procesa
Upravljanje kvalitetom
Upravljanje projektima
Izvođenje same proizvodnje ili usluge
Upravljanje proizvodnim ciklusom
M. Zekić-Sušac
Izvor:
BusinessKnowledgeSource.com,
http://www.businessknowledgesourc
e.com/manufacturing/cat_lean_man
ufacturing.html
Upravljanje odnosima s
klijentima (CRM) CRM je model za upravljanje odnosima s trenutnim i budućim klijentima. Uključuje
upotrebu ICT za organizaciju, automatizaciju i sinkronizaciju prodaje, marketinga, usluga
prema klijentima, te tehničke podrške. (Shaw, 1991)
Dakle, CRM sadrži skup alata za unapređivanje kvalitete odnosa s klijentima, kao npr.
alate kojima se omogućuje:
Automatizacija prodaje – praćenje i zapisivanje svakog koraka u procesu prodaje
za svakog klijenta, kako bi se proces bio što transparentniji za klijenta
Marketing – alati za praćenje i mjerenje učinkovitosti reklamnih kampanja kroz
različite kanale, npr. e-mail, search, društvene mreže, telefonski i dr. praćenjem
klikova, odgovora, te ugovorenih prodaja.
Usluga prema kupcima i pružanje podrške – alati za kreiranje, dodjelu i upravljanje
zahtjevima od strane klijenata, npr. alati za Call centar, za detektiranje i nagrađivanje
vjernih kupaca, te tehničku podršku
Društvene mreže – alati za koordinaciju sa društvenim mrežama npr. sa
Twitter, LinkedIn, Facebook, Google Plus kako bi se ostvarila i pratila komunikacija s
klijentima, dijelila mišljenja o proizvodu/usluzi.
Neprofitne djelatnosti i stvaranje zajednice – alati za neprofitne djelatnosti korisne
za cijelu zajednicu, npr. prikupljanje novca za humanitarne svrhe, volontiranje,
demografske djelatnosti, posebne informacije samo za članove itd.
http://en.wikipedia.org/wiki/Engineering
6
CRM alati
Kod alata za CRM trend su web aplikacije u oblaku (na virtualnim
iznajmljenim poslužiteljima)
Mogućnost prilagodbe (custom-izacije) aplikacije prema potrebama
svakog kupca
M. Zekić-Sušac
Primjer:
CRM sustav uključen
u Microsoft Navision,
sadrži module:
• Sales
• Customer Care
• Marketing
• Social
• Technology Izvor:
http://www.microsoft.com/en-
us/dynamics/crm.aspx
CRM u bankarstvu CRM u bankarstvu omogućava bankama bolje razumijevanje klijenata i
jačanje povezanosti s klijentima.
Bankama CRM pomaže u upravljanju transakcijskim podacima, te u izradi
analitike koja može biti od koristi u kreiranju novih programa. Nove ponude
usluga omogućuju da se klijenti osjećaju povezanije i unaprijedit će kvalitetu
bankarskih usluga.
Primjer: Tvrtka Ignify proizvodi sustav „CRM for banks and credit unions” temeljen na MS
Navision sustavu, koji ima sljedeće module:
Bankarstvo za građane
Bankarstvo za poslovne subjekte
Investicijsko bankarstvo
Kreditne zajednice i privatni bankari.
Bankarstvo za građane i poslovne subjekte omogućava ove funkcionalnosti:
•Upravljanje tekućim i štednim računima
•Plaćanja i informacije o plaćanjima
•Pojedinačne preference i pomoć korisnicima (Izvor: http://www.ignify.com/bank_management_for_dynamics_crm.asp)
7
Komponente CRM-a u
bankarstvu
Trafton (2013) ističe 4 osnovne komponente CRM sustava za
bankarstvo današnjice:
Upravljanje dokumentima (eng. Document management) – ugovori,
izjave, zahtjevi za račune, zahtjevi za kredite, obavijesti, i dr.
dokumenti iz svakodnevnog poslovanja banaka
E-potpisi – za omogućavanje elektroničkih dokumenata i smanjenje
papira.
Robusne komunikacije i sigurnost – omogućavanje pristupa
klijentima sa svakog mjesta i u bilo koje vrijeme, uz zaštitu podataka
Digitaliziranje čekova i slika kod rukovanja novcem, kako bi se
smanjio izlaz papira iz banke
Online otvaranje računa, održavanje, plaćanje računa i dr. usluge
koje ukidaju potrebu za papirom u bilo kojem bankovnom procesu.
M. Zekić-Sušac
Komponente CRM sustava u
bankarstvu
Chaundry (2003) ističe noviji pristup CRM-u u bankarstvu
koji se temelji na tome da su klijenti KAPITAL banke koji
treba cijeniti i njime dobro upravljati.
Prema njemu, glavne komponente CRM-a u bankarstvu su:
1. Razvoj poslovne strategije
2. Kreiranje infrastrukture podataka o klijentima - koja će
omogućiti interakciju
3. Kreiranje tehnološke infrastrukture
4. Kreiranje kanala komunikacije s klijentima
5. Provoditi stalni dijalog s kupcima
M. Zekić-Sušac
8
1. Razvoj strategije CRM-a u
bankarstvu Za razvoj strategije CRM-a u bankarstvu važne su ove smjernice:
CUSTOMER EQUITY DURING DIFFERENT ECONOMIC CYCLES -
Odnosi s klijentima su važan kapital banke i treba ih koristiti i u
vremenima kad je poslovanje lošije. Kako?
Čuvati podatke o svojim klijentima kao što vjeverica čuva svoje
lješnjake za zimu
Prepoznati tko su najvrijedniji klijenti (MOST VALUABLE
CUSTOMERS – MVC) i prema njima uvesti poseban odnos (tzv.
„Picket fence” strategija)
M. Zekić-Sušac
Rast ekonomije –
fokus na
pridobivanje
novih klijenata
Pad ekonomije –
fokus na
zadržavanje
postojećih
klijenata
Razvoj strategije CRM-a u
bankarstvu - nastavak
PRODUCT VERSUS
CUSTOMER-CENTRIC
BUSINESS STRATEGY –
fokusirati na klijenta, a ne na
proizvod (danas se još uvijek
banke većinom fokusiraju na
proizvode koji nude)
Stavljanjem klijenta u centar,
banke bi mogle značajno
povećati svoj profit, načine
ulaganja,smanjiti troškove
kapitala i ostvariti druge koristi. M. Zekić-Sušac
Izvor:
http://www.smoketechnologies.com/seo.as
px?name=crm
9
2. Kreiranje infrastrukture
podataka o klijentima Većina banaka danas ima online sustav za upravljanje računima i
transakcijama klijenata, a takav sustav se fokusira na transakcije, a ne
detektira najvrijednije klijente (MVC)
Potrebno je kreirati takvu bazu podataka koja će omogućiti inteligentni
informacijski sustav o klijentima (Customer Information System – CIS)
Fokus CIS-a je prikupiti i upravljati sljedećim podacima o klijentima:
Identifikacijski i kontakt podaci o klijentu i njegovom domaćinstvu
Rangiranje (veličina, vrijednosna razina, doprinos profitabilnosti banke)
Naslijeđe (demografski podaci, životni stil)
Podaci o dosadašnjoj komunikaciju (dosadašnji kontakti, sudjelovanje u
marketinškim programima, tip usluge koji je klijent tražio, kanali za kontakt, i
dr.
Ponašanje u kupovini (učestalost, novčana vrijednost)
Kreditna vrijednost
Rangiranje uspješnosti, kreditni skoring, povijest otplata kredita i dr.
Prikupljanje podataka s pomoću upitnika za klijente
3. Kreiranje tehnološke
infrastrukture
Tehnološka infrastruktura za CIS temelji se na skladištu podataka
(eng. Data warehouse)
M. Zekić-Sušac
Skladište podataka je posebna
vrsta baze koja je organizirana
na način da se podaci mogu
pratiti po funkcijskim cjelinama,
kroz više dimenzija (npr. kroz
dimenzije: proizvod/usluga,
tržište, vrijeme), dugoročno (kroz
više godina), te obraditi s
naprednim modelima i tehnikama
(OLAP analize, poslovne analize,
metode rudarenja podataka)
Izvor: http://datawarehouse4u.info/
10
Kreirenje tehnološke
infrastrukture - nastavak
Skladište podataka predstavlja dobru osnovu za inteligentne analize
klijenata, tj. za uvođenje SUSTAVA POSLOVNE INTELIGENCIJE
koji će omogućiti:
Segmentiranje klijenata – prepoznavanje karakterističnih skupina
klijenata
Povećanje Cross-selling indeksa
Povećanje Up-selling indeksa
M. Zekić-Sušac
Primjer: SAS Banking Intelligence Solutions sustav može dati ove analize:
Ako klijent već ima otvoren tekući račun u banci i debitnu karticu, tada je
vjerojatnost 32% da će pozitivno odgovoriti i na ponudu Visa Gold kreditne kartice.
Ako takav klijent ima i depozit na štednji u iznosu od 250,000 dolara, tada je
vjerojatnost 73%.
Uz ovu informaciju, menadžer može ciljati na klijente čija je vjerojatnost veća i
ponuditi im Visa Gold karticu.
E-dokumenti i transakcije u e-
poslovanju
Elektronički dokument je bilo koji sadržaj u elektroničkom obliku, koji se
može koristiti ili u digitalnom ili papirnatom obliku (Wikipedia, 2013)
E-dokumenti – su dokumenti koji postoje samo u elektroničkom obliku kao
podaci pohranjeni na računalu, mreži,arhivi ili drugom mediju za pohranu.
Primjeri e-dokumenata su: e-mail poruke, instant poruke, e-kalendari, audio
datoteke, animacije, metapodaci, grafike, fotografije, tablice, web stranice,
crteži i drugi tipovi elektroničkih podataka (About.com, 2013)
U e-poslovanju, e-dokumente promatramo kao dokumente koji prate
poslovne procese i omogućuju obavljanje transakcija, npr. e-katalog, e-
ponuda, e-narudžbenica, e-račun, itd. Na temelju tih e-dokumenata može se
npr. izvršiti e-narudžba, ili obaviti e-plaćanje.
E-dokumenti su važni u poslovanju jer omogućuju uštede u materijalnim
troškovima (papir, vrijeme), ali i dodane vrijednosti (npr. mogućnost uvida u
različite izvještaje o poslovanju i pretraživanja).
M. Zekić-Sušac
11
Načini slanja e-dokumenata Za razmjenu e-dokumenata može se koristiti:
1. Elektronička razmjena podataka (eng. Electronic Data Interchange - EDI)
2. neka druga metoda razmjene (slanje pdf dokumenta mailom ili putem
Interneta ili dr.)
EDI razmjena e-dokumenata
Koristi se između subjekata koji su povezani u EDI mrežu (korištenje mreže
se naplaćuje) preko nekog informacijskog posrednika (EDI provider). Bilo
koja dva poslovna subjekta, koja imaju tehničke mogućnosti, mogu ugovoriti
EDI razmjenu elektroničkih računa ili drugih poruka. – koristi se u B2B
sustavima
Najčešći korisnici EDI sustava su veće tvrtke, trgovački lanci te njihovi
dobavljači.
Putem EDI sustava razmjenjuju se e-računi i drugi dokumenti kao što su:
narudžba, dostavnica, potvrda primitka, stanja skladišta i sl.
M. Zekić-Sušac
Načini slanja e-dokumenata -
nastavak Neka druga metoda slanja e-dokumenata
Ako se ne koristi EDI razmjena, po zakonu se može koristiti i neka druga
metoda koja mogućuje povezivanje računa sa isporukama dobara i usluga i
drugim poslovnim dokumentima te provjeru vjerodostojnosti podrijetla i
cjelovitosti sadržaja računa prema utvrđenim procesima izdavanja odnosno
primanja računa. Druga metoda koristi se najčešće za fizičke osobe (npr. kad
tvrtka za vodovod šalje građanima račune za vodu), ali isto tako se može
koristiti između poslovnih subjekata, ako jedan od njih ne može ili ne želi
račun primiti kao datoteku u okviru EDI mreže.
Način provedbe: primatelju se račun šalje u PDF formatu (mailom ili na drugi
način) koji u sebi sadrži elektronički potpis.
Za identifikaciju subjekata koristi se GLN, OIB, IBAN ili sl.
EDInet sustav za ovu metodu koristi proizvod pod nazivom EDInet PKI
Adapter. Pošiljatelj računa koristi isti format kao i u slučaju slanja računa kao
EDI datoteku. Program EDInet PKI Adapter treba biti instaliran kod izdavatelja
i on vrši pretvorbu dokumenta u pdf format.
Primatelj računa ne mora biti povezan s EDInet sustavom ili nekim drugi EDI
provider-om.
12
Načini slanja e-dokumenata -
nastavak
Izvor: http://www.optimit.hr/eracun-nacini-slanja
Slika A. Način slanja e-računa putem
EDI mreže Slika A. Način slanja e-računa na drugi
način – slanjem pdf dokument
Formati e-dokumenata
Pri razmjeni e-dokumenata, tvrtka koja šalje e-dokument treba imati
jedinstveni GLN broj koji dodjeljuje nacionalna GS1 organizacija –
GLN broj se najčešće koristi kao identifikator pojedinog subjekata.
Osim GLN broja, moguće je korištenje i bilo kojeg drugog
jedinstvenog identifikatora kao što je OIB, IBAN itd.
U kojem se formatu šalje e-dokument?
Eko se koristi EDI, e-dokument se šalje kao datoteka iz sustava
izdavatelja u sustav primatelja računa (dakle ne mailom nego
direktno u sustav)
Poslana datoteka može biti u jednom formatu (npr. XML -a), dok se
primatelju može slati i istom ili nekom drugom formatu (npr.
EDIFACT, XML -b).
M. Zekić-Sušac
13
E-račun Elektronički račun (e-račun) je digitalni oblik računa kojeg prodavatelj
robe ili usluge izdaje kupcu, pod uvjetom da ima sve elemente koji su
propisani zakonom.
e-Račun je internetski servis za elektroničku razmjenu računa između
dobavljača i kupaca te upravljanje cjelokupnim poslovnim procesom
izdavanja, zaprimanja te arhiviranja računa (FINA, 2013).
Zakonska osnova e-računa:
U Hrvatskoj se e-račun počinje koristiti kao službeni dokument od
01.08.2011.g. kada je stupio na snagu u Narodnim Novinama broj
89/11 objavljen "Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o
porezu na dodanu vrijednost". Od tada je u potpunosti izjednačen s
papirnato izdanim računom.
M. Zekić-Sušac
Izvor: http://www.poslovni-
savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-
primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-
primjene-u-see-regiji
Izvor: http://www.banka-
celje.si/poslovne-finance/e-racun
Zakonske odredbe e-računa Članak 104.a Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost propisuje:
(1) Računom u elektroničkom obliku smatra se račun ispostavljen kao
elektronička isprava sukladno Zakonu o elektroničkoj ispravi pod
uvjetom da postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. U
smislu ovoga Pravilnika računom u elektroničkom obliku, ispostavljenim
kao elektronička isprava, smatra se i račun potpisan elektroničkim
potpisom sukladno Zakonu o elektroničkom potpisu.
(2) Računom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i račun ispostavljen
primjenom jedne od sljedećih metoda: 1. putem elektroničke razmjene podataka, ako ugovor o razmjeni omogućuje
korištenje postupaka kojima je zajamčena vjerodostojnost podrijetla računa i
cjelovitost podataka odnosno sadržaja računa,
2. pomoću bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa
sa isporukama dobara i usluga i drugim poslovnim dokumentima te provjeru
vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja računa prema utvrđenim procesima
izdavanja odnosno primanja računa
14
Zakonske odredbe e-računa -
nastavak
(3) Metode iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:
1. mora biti zajamčena vjerodostojnost podrijetla računa na način da
primatelj računa može nedvojbeno utvrditi da je taj račun poslao izdavatelj
računa,
2. mora biti zajamčena cjelovitost sadržaja računa na način da primijenjena
tehnologija i postupci onemogućavaju promjenu podataka na računu,
3. mora biti zajamčena vjerodostojnost podrijetla i cjelovitost sadržaja
računa tijekom prijenosa računa elektroničkim putem od izdavatelja do
primatelja računa,
4. mora biti zajamčena čitljivost računa odnosno vizualan i razumljiv prikaz
tako ispostavljenog računa na zaslonu računala ili drugih elektroničkih
uređaja kao i na papiru,
5. mora biti vidljivo vrijeme i adresa otpreme odnosno primitka tako
ispostavljenog računa.
M. Zekić-Sušac
Kriteriji za upotrebu e-računa
Iz zakonskih odredbi se može zaključiti: - Da bi se račun smatrao
elektroničkim računom, potrebno je zadovoljiti sve ove kriterije:
suglasnost primatelja za primanje tako izdanih računa
korištenje elektroničkog potpisa (bilo običnog bilo naprednog) –
AUTENTIČNOST i NEPORECIVOST
korištenje jednog od sigurnih kanala dostave – CJELOVITOST i
VJERODOSTOJNOST
elektronička arhiva računa mora biti u skladu s propisima
Pri tome je važno koristiti digitalni potpis i sigurnosne protokole za
kreiranje i slanje e-računa. Certifikate za digitalni potpis u Hrvatskoj
dodjeljuje Financijska agencija (FINA), vidi:
http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963
M. Zekić-Sušac
http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963
15
Digitalni certifikati
Digitalni certifikat = skup podataka u elektroničkom obliku koji predstavlja
elektronički identitet u raznim elektroničkim interakcijama te sigurnu i povjerljivu
komunikaciju internetom. (Fina, 2013)
Digitalnim certifikatom dokazuje se primateljima online informacije da je
elektronička informacija koju su zaprimili od vas autentična.
Uporaba digitalnih certifikata koristi se za mnoge aplikacije, npr. za elektroničku
poštu, elektroničku razmjenu dokumenata, mrežne (on-line) usluge države i
ostale mrežni servise.
FINA je preko Registra digitalnih certifikata jedini pružatelj usluga certificiranja
u RH, registrirana kod Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, od
kojeg je dobila dozvolu za izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata.
Digitalne certifikate FINA izdaje na multifunkcionalnoj pametnoj (smart) kartici
pod nazivom FINA e-kartica. (Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963, 2013)
Digitalni certifikati koje izdaje
FINA FINA izdaje sljedeće certifikate (FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963, 2013) Autentifikacijski, (normalizirani) certifikat
Osigurava autentičnost, cjelovitost, izvornost i tajnost dokumenta ili elektroničke
transakcije. Ne osigurava neporecivost.
Potpisni (kvalificirani) certifikat
Koristi se za elektroničko potpisivanje dokumenata ili transakcija naprednim
elektroničkim potpisom u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu. Jamči
autentičnost, cjelovitost i izvornost, priskrbljuje i neporecivost zamjenjujući u
cijelosti vlastoručni potpis ili vlastoručni potpis i otisak pečata.
Certifikati, prema namjeni, mogu biti:
1. Osobni (za građane – fizičke osobe)
2. Poslovni (za poslovne subjekte)
- fizičke osobe povezane s poslovnim subjektom/organizacijom
- poslužitelj povezan s poslovnim subjektom/organizacijom
- aplikacija/servis povezana s poslovnim subjektom/organizacijom
- uređaj – VPN povezan s poslovnim subjektom/organizacijom
3. TDU – za tijela državne uprave
- osobe/zaposlenici
M. Zekić-Sušac
http://www.fina.hr/lgs.axd?t=24&id=974http://www.fina.hr/lgs.axd?t=24&id=941http://www.fina.hr/lgs.axd?t=24&id=941http://www.fina.hr/lgs.axd?t=24&id=941http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963
16
E-račun FINA-e
M. Zekić-Sušac
e-Račun usluga koju nudi FINA, temelji se na PKI tehnologiji, sukladno
x.509v3 standardu, što jamči visoku razinu sigurnosti i autentikacije
korisnika servisa, e-potpisivanje računa te ovjeru vremenskim žigom. Svi
računi potpisuju se e-potpisom što znači da je integritet sadržaja
elektroničkog računa zajamčen, a njegova autentičnost kao i autentičnost
njegova pošiljatelja nedvojbeno je zagarantirana.
e-Račun se zasniva na CEN i IDABC preporukama, sukladan je standardu
UBL 2.1 i nacrtu e-Računa koji je predložilo Povjerenstvo za e-Račun na
razini RH čiji je član i Fina.
e-Račun FINA-e je razvijan u skladu s preporukama EU i kao takav
kompatibilan sa sličnim rješenjima na inozemnom tržištu.
Fina je razvila 'zvjezdasti' model e-Računa što znači da nije potrebna
uspostava bilateralnih ugovornih odnosa ili sporazuma između svih strana u
sustavu već je dovoljna registracija u sustavu. Samom registracijom na
sustav koja je potpuno besplatna možete razmjenjivati elektroničke račune s
drugim korisnicima koji su se registrirali na servis.
Izgled aplikacije za e-račune
M. Zekić-Sušac
(Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx?art=9878, 2013)
Demo
verzija
aplikacije
može se
pokrenuti na
svom
računalu.
17
E-računi kod banaka Gotovo sve veće banke omogućuju upotrebu e-računa i drugih e-dokumenata putem e-
bankarstva, na način da su uvele uslugu i-Račun. Što je usluga i-račun?
Usluga i-Račun sastoji se od mogućnosti primanja e-računa i njihovog plaćanja putem Internet
bankarstva. Sastoji se od dokumenata e-uplatnice i e-računa.
e-uplatnica je nalog ispunjen svim podacima potrebnim za plaćanje (račun primatelja, poziv na
broj, iznos i dr.) koji korisnik umjesto poštom, može preuzeti putem Internet bankarstva - pri
plaćanju korisnik samo potvrdi već ispunjen nalog
e-račun - e-račun je račun u elektroničkom (pdf) obliku koji sadrži sve informacije kao i
papirnati, a korisnik ga može ga primati putem Internet bankarstva ili na svoju e-mail adresu, a
ugovaranje i primanje e-računa je besplatno kod većine banaka.
M. Zekić-Sušac
Primjer: Privredna banka Zagreb, usluga i-Račun
Izdavatelj računa e-Račun i e-Uplatnicu šalje krajnjem korisniku kroz i-Račun infrastrukturu.
e-Račun krajnji korisnik dobiva putem internetskog bankarstva, putem e-maila i posebnog
portala za pregled e-Računa, dok e-Uplatnicu dobiva kroz internetsko/mobilno bankarstvo.
Putem internetskog/mobilnog bankarstva krajnji korisnik odabire i autorizira već popunjene e-
Uplatnice te ih šalje na plaćanje.
Banka provodi plaćanje i obavještava izdavatelja računa o provedenoj transakciji. Izvor: Privredna banka Zagreb, http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2076
E-dokumenti između tvrtki
Tvrtke međusobno mogu razmjenjivati e-dokumente (e-narudžbu, e-račun, e-
ugovor i dr.) također putem
EDI sustava
Nekom drugom metodom – danas se sve više koriste Internetske aplikacije
za B2B poslovanje
Većina B2B aplikacija u Hrvatskoj ima djelomično podržane e-procese i e-
dokumente, npr. može biti podržano preuzimanje e-kataloga, e-cjenika, provjera
raspoloživosti proizvoda, slanje e-narudžbe, ali često tu nije uključen e-račun.
Poznate svjetske aplikacije za B2B razmjenu dokumenata:
Microsoft BizTalk
IBM Rosetta Net
M. Zekić-Sušac
18
Primjeri B2B
sustava za
razmjenu e-
dokumenata
M. Zekić-Sušac
Izvor:
http://www.kenda.hr
Izvor:
http://www.msan.hr
Primjer e-računa
M. Zekić-Sušac
Izvor: http://www.fina.hr
19
Zaključak
Integrirani sustav e-poslovanja koji povezuje sve poslovne funkcije zove se
ERP
Glavni podsustavi (moduli) ERP-a su: SCM, sustav za upravljanje
proizvodnjom / uslugama, CRM, i dr.)
Posebna pozornost se danas poklanja CRM-u pri čemu se klijent stavlja u
centar
E-dokumenti i e-transakcije omogućuju poslovanje bez papira – uštede i
dodane vrijednosti
E-račun mora imati suglasnost primatelja za primanje, koristiti e-
potpis, koristiti jedan od sigurnih kanala dostave, te elektroničku
arhivu računa u skladu s propisima
E-račun se može provesti putem EDI mreže ili drugom metodom (Internet)
U Hrvatskoj FINA izdaje digitalne certifikate za digitalne potpise e-
dokumenata
Tvrtke razmjenjuju e-dokumente putem B2B aplikacija M. Zekić-Sušac
M. Zekić-Sušac
Literatura
1. Bidgoli, H. (2004). The Internet Encyclopedia, Volume 1, John Wiley & Sons, Inc. p.
707.
2. Spremić, M., Menadžment i elektroničko poslovanje, Narodne novine, Zagreb, 2004.
3. Search Manufacturing ERP, Supply Chain Management,
http://searchmanufacturingerp.techtarget.com/definition/supply-chain-management,
22.03.2013.
4. Otvorena mreža, CRM – Customer Relationship Management,
http://www.otvorena.hr/crm-customer-relationship-management/261/33, 22.03.2013.
5. Shaw, R. Computer Aided Marketing & Selling, Butterworth Heinemann, 1991.
6. Ignify, CRM for banks and credit unios,
http://www.ignify.com/bank_management_for_dynamics_crm.asp, 23.03.2013.
7. COCC Financial Technology Solutions, The New Rules for Banks Technology,
http://www.cocc.com/wp-bank-technology.html, 23.03.2013.
8. Trafton, J., COCC Financial Technology Solutions, Paperless Banking – The Dream is
Real, http://www.cocc.com/paperless-banking.html, 23.03.2013.
9. Chaudhry, A., SAS Institute Inc., CRM: Making it Simple for the Banking Industry,
http://www2.sas.com/proceedings/sugi29/180-29.pdf, 23.03.2013.
http://searchmanufacturingerp.techtarget.com/definition/supply-chain-managementhttp://searchmanufacturingerp.techtarget.com/definition/supply-chain-managementhttp://searchmanufacturingerp.techtarget.com/definition/supply-chain-managementhttp://searchmanufacturingerp.techtarget.com/definition/supply-chain-managementhttp://searchmanufacturingerp.techtarget.com/definition/supply-chain-managementhttp://www.ignify.com/bank_management_for_dynamics_crm.asphttp://www.cocc.com/wp-bank-technology.htmlhttp://www.cocc.com/wp-bank-technology.htmlhttp://www.cocc.com/wp-bank-technology.htmlhttp://www.cocc.com/wp-bank-technology.htmlhttp://www.cocc.com/wp-bank-technology.htmlhttp://www.cocc.com/paperless-banking.htmlhttp://www.cocc.com/paperless-banking.htmlhttp://www.cocc.com/paperless-banking.htmlhttp://www2.sas.com/proceedings/sugi29/180-29.pdfhttp://www2.sas.com/proceedings/sugi29/180-29.pdfhttp://www2.sas.com/proceedings/sugi29/180-29.pdf
20
Literatura - nastavak
Huber, Understanding the Importance of CRM,
http://www.focus2grow.com/blog/bid/104830/Understanding-the-
Importance-of-CRM, 23.03.2013.
Poslovni savjetnik, Prednosti i primjene e-Računa u EU i ubrzavanje
njegove primjene u SEE regiji, http://www.poslovni-
savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-
eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regiji, 16.06.2011.
OptimIT, Elektronički račun=e-račun, http://www.optimit.hr/eracun,
23.03.2013.
OptimiIT, Edinet e-račun - načini slanja, http://www.optimit.hr/eracun-
nacini-slanja, 23.03.2013.
M. Zekić-Sušac
http://www.focus2grow.com/blog/bid/104830/Understanding-the-Importance-of-CRMhttp://www.focus2grow.com/blog/bid/104830/Understanding-the-Importance-of-CRMhttp://www.focus2grow.com/blog/bid/104830/Understanding-the-Importance-of-CRMhttp://www.focus2grow.com/blog/bid/104830/Understanding-the-Importance-of-CRMhttp://www.focus2grow.com/blog/bid/104830/Understanding-the-Importance-of-CRMhttp://www.focus2grow.com/blog/bid/104830/Understanding-the-Importance-of-CRMhttp://www.focus2grow.com/blog/bid/104830/Understanding-the-Importance-of-CRMhttp://www.focus2grow.com/blog/bid/104830/Understanding-the-Importance-of-CRMhttp://www.focus2grow.com/blog/bid/104830/Understanding-the-Importance-of-CRMhttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regijihttp://www.optimit.hr/eracunhttp://www.optimit.hr/eracunhttp://www.optimit.hr/eracunhttp://www.optimit.hr/eracun-nacini-slanjahttp://www.optimit.hr/eracun-nacini-slanjahttp://www.optimit.hr/eracun-nacini-slanjahttp://www.optimit.hr/eracun-nacini-slanjahttp://www.optimit.hr/eracun-nacini-slanjahttp://www.optimit.hr/eracun-nacini-slanjahttp://www.optimit.hr/eracun-nacini-slanjahttp://www.optimit.hr/eracun-nacini-slanja