Vodni promet

SveuSveuččiliiliššte u Zagrebute u ZagrebuFakultet prometnih znanostiFakultet prometnih znanosti

Zagreb, VukeliZagreb, Vukeliććeva 4eva 4

Prof. dr. Prof. dr. scsc. . NatalijaNatalija JoliJolićć

Zagreb, ak. god. 2009/2010

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

- Vodni promet -

Vodni promet

RAZVOJ I PODJELA VODNOG PROMETARAZVOJ I PODJELA VODNOG PROMETA

VODNI PROMET

POMORSKIPROMET NA

UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMATERETNI

PUTNIČKI

LOKALNI

OBALNI

PREKOMORSKIPREKOOCEANSKI

RIJEČNI

JEZERSKI

KANALSKI

Vodni promet, u najužem smislu prijevoz osoba i tereta, pojavljuje se s nastankom prvih civilizacija Egipćana, Feničana, Grka, Rimljana i Ilira. Sustav vodnog prometa (uvjetno rečeno tadašnji) čine podsustav luka i podsustav brodarstva. Prve luke služile su isključivo prekrcaju tereta i prema načinu izgradnje pripadale prirodnim lukama.

Vodni promet

SUSTAV VODNOG PROMETASUSTAV VODNOG PROMETA

Podsustave sustava vodnog prometa danas čine podsustavi luka, brodarstva, brodogradnje, nautičkog turizma, ribolova i marikulture.

Elemente sustava vodnog prometa i njegovih podsustava moguće je definirati u horizontalnom i vertikalnom smislu, pri čemu između elemenata horizontalne strukture vladaju ekvivalentni (neovisni) odnosi, a između elemenata vertikalne strukture hijerarhijski (ovisni) odnosi, te je funkcioniranje više pozicioniranih elemenata uvjetovano funkcioniranjem niže pozicioniranih elemenata (pravodobnim i usklađenim).

Vodni promet

GLOBALIZACIJA TRANSPORTA I POMORSTVA GLOBALIZACIJA TRANSPORTA I POMORSTVA

Globalizaciju transporta i prometa moguće je definirati kao proces povezivanja svih transportnih i prometnih aktivnosti, elemenata, resursa, potencijala na svjetskome transportnome i prometnome tržištu, a koji se kvalitativno i kvantitativno implementira u sve ljudske aktivnosti.

Globalizacija je povećala učinke kontejnerizacije budući da omogućuje door-to-doorkoncept dopreme i transporta tereta što je uvjet globalizacije. Kako pomorski sustav ima obilježje globalnog tržišta, organizacija, menadžment i logistika lučkog sustava moraju se izučavati i sustavno primjenjivati. Globalizacija inicira niz promjena: promjene organizacije velikih kompanija s ciljem boljeg suočavanja s promjenama, promjene u edukaciji i obučavanju i promjene u institucionalnim okosnicama.

Vodni promet

GLOBALIZACIJA TRANSPORTA I POMORSTVA GLOBALIZACIJA TRANSPORTA I POMORSTVA

Globalizacija transporta i pomorstva najviše se odražava na lučki sustav inicirajući koncentraciju krcatelja, lučkih operatera, pomorskih kompanija i pružatelja logističkih usluga kroz integraciju vodnog i kopnenog transporta. Na ulasku u 21. stoljeće jasno je da se luke suočavaju sa znatnim promjenama na globalnoj razini. Njihov položaj u novim logističkim lancima koji se šire na cijeli svijet slabi dominacijom pomorskim alijansi u svjetskoj trgovini.

Vodni promet

STRUKTURA VODNOG PROMETA STRUKTURA VODNOG PROMETA

• PLOVNI PUTEVI-Europska mreža-Podunavski koridor VII

• INFRASTRUKTURA I SUPRASTRUKTURA-Luke-Pristaništa-Terminali

• PLOVNA SREDSTVA-Teglenice-Potisnice-Samohodni brodovi

Vodni promet

PREDNOSTI I NEDOSTACI PROMETA PREDNOSTI I NEDOSTACI PROMETA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMANA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

• PREDNOSTI-mala vučna snaga-relativno mali otpori-mali udjel radne snage (3-5 članova posade na nekoliko tis. tona robe)-malo zagađenje okoliša (ekologija)

• NEDOSTACI-mala brzina plovidbe (4-8 km/h uzvodno i 12-15 km/h nizvodno)-velika ovisnost o prirodnim i klimatskim uvjetima-nejednaka obilježja i kapaciteti pojedinih dijelova plovnog puta

Vodni promet

MREMREŽŽA PLOVNIH PUTEVA EUROPEA PLOVNIH PUTEVA EUROPE

Vodni promet

EUROPSKA PLOVNA MAGISTRALAEUROPSKA PLOVNA MAGISTRALAS POSEBNIM OSVRTOM NA KORIDOR VIIS POSEBNIM OSVRTOM NA KORIDOR VII

Vodni promet

EUROPSKA MREEUROPSKA MREŽŽA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVAA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVA

MREŽU ČINE ČETIRI PLOVIDBENA SUSTAVA

1. podunavski – Dunav s pritokama

2. sjevernozapadni – Rajna, Majna, Laba (Elba), Odra, Visla

3. jugozapadni – Rohna, Seina i Marna

4. istočni – Volga, Dnjepar i Don

Vodni promet

KLASE PLOVNIH PUTEVAKLASE PLOVNIH PUTEVA

Prema odluci komisije Ministara prometa Europe unutarnji plovni putevi(Inland waterways) dijele se u 7 kategorija:

1. I klasa – za plovila nosivosti 250-400 t, duljine do 55 m, širine do 9 m i gaza do 1,2 m2. II klasa – za plovila nosivosti 400-650 t, duljine do 55 m, širine 8,5-11 m i gaza 1,3-1,6 m3. III klasa – za plovila nosivosti 650-1000 t, duljine 65-67 m, širine 8,2 m i gaza 1,8-2,0 m

Plovni putevi velikih gabarita

4. IV klasa (međunarodna)–za plovila 1000-1500 t, duljine 80 m, širine 11,4 m, gaza do 2,5m 5. V klasa a– za plovila 1500-3000 t, duljine 90-110 m, širine 13-14 m i gaza 2,8 m

b– za plovila 3200-6000 t, duljine 110 m, širine 14 m i gaza 2,8 m6. VI klasa a– za plovila 3200-6000 t, duljine 135 m, širine 16 m i gaza 3,5 m

b– za plovila 6400-12000 t, duljine 150 m, širine 20 m i gaza 3,8 m (okvirno)c– za plovila 9600-18000 t, duljine 150-200 m, širine 20 i više m i gaza preko 4 m

7. VII klasa – za plovila 14500-27000 t, duljine 180-250 m, širine 25 i više m i gaza preko 6 m

Vodni promet

DULJINA PLOVNIH PUTOVA NA RIJEKAMA U RHDULJINA PLOVNIH PUTOVA NA RIJEKAMA U RH

plovna rijekaduljina plovnih putova (km) za plovila nosivosti

do 400 t do 1000 t do 1500 tDunav (u RH) 137,5 137,5 137,5

Sava 446 446 -Drava 198,6 151 14Kupa 136 5 -

Ukupno 918,1 739,5 151,5

UNUTARNJI PLOVNI PUTOVI U RH PO KLASAMAUNUTARNJI PLOVNI PUTOVI U RH PO KLASAMA

plovna rijeka

duljina plovnih putova (km) prema klasama

I. II. III. IV.

Dunav (u RH) - - - 137,5

Sava 198,6 151 22 14

Drava - 446 276 -

Kupa 136 5 5 -

Neretva - - - 20

Vodni promet

Riječni promet dobiva usvajanjem Europskog akcijskog plana na razini Europske unije novi okvir za razvitak. Neuravnoteženost razvitka i postojanje uskih grla na vodnim putovima predstavljaju glavni problem većoj popularnosti ovog načina prijevoza. Ovaj problem treba se rješavati koordinirano na razini Zajednice pa je stoga važno da Hrvatska aktivno sudjeluje u implementaciji akcijskog plana.

Slika:Transportni doseg po vrstama prometa po toni uz konstantnu količinu energije

HRVATSKI RIJEHRVATSKI RIJEČČNI PROMETNI PROMET

Vodni promet

HRVATSKI RIJEHRVATSKI RIJEČČNI PROMETNI PROMET• Ukupna duljina sadašnjih i planiranih vodnih putova u Hrvatskoj je 866,7 km, od čega

je 601,2 km uvršteno u mrežu europskih vodnih putova od međunarodnog značaja. • Opći parametri za određivanje klasa unutarnjih vodnih putova u Europi određeni su

UN/ECE klasifikacijom vodnih putova iz 1992. godine (tablica 3), koja je prihvaćenaAGN ugovorom iz 1996. god.

• Prema AGN ugovoru u sustav europskih vodnih putova (E-vp) uvršteni su sljedećivodni putovi:

Tablica 10: Hrvatski vodni putovi uvršteni u mrežu europskih vodnih putova po AGN Oznaka v. puta

Vodni put – dionica Potrebna klasa prema AGN-u

Duljina km

E 80 rijeka Dunav od Batine do Iloka

VI c 137,5

E 80-08 rijeka Drava do Osijeka IV 22,0

E 80-10 budući višenamjenski kanal Dunav-Sava od Vukovara do Šamca

V b 61,5

E 80-12 rijeka Sava od Račinovacado Siska

IV 380,2

Ukupna duljina međunarodni po AGN: 601,2

Vodni promet

HRVATSKI RIJEHRVATSKI RIJEČČNI PROMETNI PROMET

Hrvatski vodni putovi – sadašnje stanje

Vodni promet

HRVATSKI RIJEHRVATSKI RIJEČČNI PROMETNI PROMET

Hrvatski vodni putovi – buduće stanje

Vodni promet

2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

Osijek 184.000 197.000 256.414 355.856 478.000 464.105 466.420

Sisak 210.000 205.000 201.000 198.000 174.000 156.935 139.899

Sl. Brod 210.000 205.000 201.000 198.000 174.000 156.935 139.364

Vukovar 75.000 110.000 248.856 386.891 803.651 925.534 875.125

Ukupno 679.000 717.000 907.270 1.138.747 1.629.651 1.703.509 1.620.808

Rast prometa ostvaren je isključivo u međunarodnom prometu, dok domaćeg prometa, osim prijevoza sirove nafte na Savi, gotovo nema. Domaći promet ne može ostvariti značajniji porast dok su savski i dunavski vodni put u Hrvatskoj prometno izolirani.

Tablica: Promet tereta u lukama unutarnjih voda otvorenim za javni promet u tonama

HRVATSKI RIJEHRVATSKI RIJEČČNI PROMETNI PROMET

Vodni promet

LUKA KAO SUSTAVLUKA KAO SUSTAV

Luka, u najširem smislu, je prirodno ili umjetno zaštićen bazen gdje brodovi nalaze zaklon, zaštitu od djelovanja neprijateljskih napadaja, gdje mogu uzeti gorivo, vodu i hranu i izvršiti popravke te prekrcati teret i putnike i gdje mogu odmoriti posadu.Zakon o morskim lukama koristi pojam “luke otvorene za javni promet” i definira ih kao “…morske luke koje, pod jednakim uvjetima, može upotrebljavati i svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i granicama raspoloživih kapaciteta”.

Luke otvorene za javni promet Zakon dijeli na:1.luke od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH2.luke županijskog značenja3.luke lokalnog značenja

Vodni promet

LUKA KAO SUSTAVLUKA KAO SUSTAV

Prema vrsti tereta, luke se mogu razvrstati na:

1. Višenamjenske i univerzalne luke – grade se u nerazvijenim zemljama s nedovoljno definiranim i jakim prometnim tokovima koji ne pružaju dovoljno razloga za specijalizaciju infrastrukture i izgradnju specijaliziranih luka za pojedine vrste tereta. U okruženju mješovitog tereta i nedefiniranih prometnih tokova izgradnja višenamjenskih luka je preporučljiva zbog njihove fleksibilnosti i efikasnosti s ekonomskog stajališta. U prijelaznom razdoblju višenamjenska luka može uspješno pružiti kvalitetnu lučku uslugu. Univerzalnu luku obilježavaju opremanje univerzalnom opremom s ciljem smanjenja broja radne snage i prostora za specijalizirana lučka postrojenja.

Vodni promet

LUKA KAO SUSTAVLUKA KAO SUSTAV

2. Specijalizirane luke često se nazivaju terminalima budući da se pojedini dijelovi luke specijaliziraju za manipulaciju određene vrste tereta. Specijalizirane luke mogu se razvrstati na:

a) terminale za tekuće tereteb) kontejnerske terminalec) Ro – Ro terminaled) terminale za rasute predmetee) terminale za teglenicef) terminale za stokug) terminale za drvo i drvne proizvodeh) terminale za opasne teretei) terminale za teške predmetej) terminale za voće

Vodni promet

TEHNITEHNIČČKI ELEMENTI LUKI ELEMENTI LUČČKOG SUSTAVAKOG SUSTAVA

Tehnički elementi lučkog sustava su: infrastruktura, suprastruktura i prekrcajna mehanizacija.

Infrastrukturu luka i terminala čine svi objekti na terenu i u akvatoriju luke ili terminala, koji istodobno služe svim poduzećima, organima luke i institucijama koji imaju bilo kakve aktivnosti u tom prostoru.Infrastrukturu čine akvatorij, sidrišta, lučki ili pristanišni bazeni, dokovi, pristani, operativna obala, gatovi, krcalište, rampe, lukobrani, valobrani, brodobrani, distanceri, privezište, plutače, željezničke i cestovne prometnice, mostovi, terminal i dr.

Suprastrukturu čine električne i vodovodne instalacije, dojavni i protupožarni uređaji, komunikacijski i telekomunikacijski uređaji i oprema, instalacije gromobrana i uzemljenja.

Vodni promet

TEHNITEHNIČČKI ELEMENTI LUKI ELEMENTI LUČČKOG SUSTAVAKOG SUSTAVA

Osnovna podjela prekrcajne mehanizacije temelji se na prekidnom i neprekidnom djelovanju. Sredstva neprekidnog djelovanja jesu: cjevovodi, transporteri, konvejeri i elevatori. Sredstva s povremenim djelovanjem su dizalice, dizala i prekrcajno –prijevozna sredstva, kako je prikazano u tablici.

S NEPREKIDNIM DJELOVANJEM S PREKIDNIM DJELOVANJEM

cjevovodi transporteri konvejeri elevatori dizalice dizala prekrcajno –prijevozna sredstva

Vodni promet

TEHNOLOTEHNOLOŠŠKI ELEMENTI LUKI ELEMENTI LUČČKOG SUSTAVAKOG SUSTAVA

Tehnološke elementi predstavljaju procesi koji će se obavljati na terminalu, odnosno procesi priveza/odveza, iskrcaja/ukrcaja, skladištenja, pružanja dodatnih usluga teretu (razvrstavanje, brojenje, mjerenje, vaganje…). Da bi se svi ti procesi mogli odvijati potrebni su odgovarajući tehnički elementi i rad u stvarnom vremenu.

Najčešći tehnološki procesi u luci su iskrcaj tereta s broda, razvrstavanje, uskladištenje, ukrcaj u brod, prekrcaj u željezničke vagone ili cestovna vozila i djelomična prerada robe. Osim toga, obavljaju se i određene navigacijske radnje u vezi s pristajanjem ili odvezom brodova, opskrba gorivom i mazivom namirnicama i drugim potrepštinama, popravci i održavanje broda, sanitarni i drugi pregledi. Specijalizacija luka omogućuje ekonomičniju i djelotvorniju manipulaciju tereta proizašlu iz potrebe za postojanjem terminala za svaku pojedinu vrstu tereta.

Vodni promet

INFRASTRUKTURNI OBJEKTI NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMAINFRASTRUKTURNI OBJEKTI NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

• PRIJEVODNICE• LUKE• PRISTANIŠTA• TERMINALI

Tipovi prijevodnica:

1. Jednostavna 2. Jednostavna bunarska

3. Blizna – spojene komore

Vodni promet

INFRASTRUKTURNI OBJEKTI NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMAINFRASTRUKTURNI OBJEKTI NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

Tipovi prijevodnica:

4. Blizna – dvokomorna 5. Prijevodnica sa štednim bazenima

6. Dvostupanjska 7. Stepenasta

8. Prijevodnice u nizu

Vodni promet

PRISTANIPRISTANIŠŠTETE

INFRASTRUKTURNI OBJEKT smješten uz tok rijeke, kanal ili obalu jezera.Namijenjen prihvatu plovilu, iskrcaju i ukrcaju putnika i tereta.U pristaništu se susreću cestovni i željeznički promet s vodnim.

Osnovne funkcije luka, pristaništa i terminala:

• primarne su prihvat, prijenos i otprema tereta/putnika između sredstava vodnog i kopnenog transporta• sekundarne su skladištenje, distribucija, oblikovanje i pregled tereta i

kompletiranje transportne dokumentacije• pomoćne su usluge za transportna sredstva, prekrcajnu mehanizaciju,

popravak, klasiranje tereta i druge usluge

Vodni promet

LUKA WINERHAFEN U BELUKA WINERHAFEN U BEČČUU

Vodni promet

INFRASTRUKTURNI OBJEKTI koji su podsustavi sustava luke, a mogudjelovati i kao neovisni sustavi.

Veliki lučki i pristanišni terminali sadrže slijedeće elemente:-pristane za velike i male kontejnerske brodove-pristane i terminale za Ro-Ro brodove-operativno slagalište kontejnera za privremeno slaganje-slagalište za skladištenje kontejnera-željezničke kolosijeke za izravni pristup pristanima-željezničke kolosijeke za prihvat i otpremu kontejnerskih vlakova-kolosijeke i kranske staze za prekrcajne tornjeve, mostove i dizalice-zatvorena i otvorena skladišta za obradu kontejnera-unutarnje cestovne prometnice-servise za popravak kontejnera, tran.ambalaže, prekrcajnih sredstava i mehanizacije-prekrcajne tornjeve, prekrcajne mostove, portalne i mosne dizalice i ostalu mehaniz.-prijevozna sredstva za opsluživanje terminala-parkirališta i garaže za prekrcajnu mehanizaciju, prijevozna sredstva i partnere-upravnu zgradu i informatički centar-carinsku zonu te prostor s predstavništvima drugih organizacija

TERMINALITERMINALI

Vodni promet

KONTEJNERSKI TERMINAL U SINGAPURUKONTEJNERSKI TERMINAL U SINGAPURU

Vodni promet

RORO--RO TERMINALRO TERMINAL

Vodni promet

TERMINAL ZA TEKUTERMINAL ZA TEKUĆĆE TERETEE TERETE

Vodni promet

PLOVNA SREDSTAVA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMAPLOVNA SREDSTAVA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

Na unutarnjim plovnim putevima postoje tri skupine plovila:

• teglenice

• potisnice

• samohodni brodovi

TEGLJENI SASTAVIPozitivna obilježja teglenica:-dobra prilagodljivost različitim plovnim putevima, prilagodljivost gaza-jednostavno povezivanje i razvezivanje povorke, pojedina teglenica iz sastava može se odvezati bez zaustavljanja cijele povorke jer posjeduje vlastito kormilo i posadu-tegljač ne mora čekati neiskorišten prilikom prekrcaja

Nedostaci teglenica:-svaki brod u povorci mora imati vlastitu posadu-vrijeme potrebno za slaganje i organiziranje plovnog sustava duže je nego kod potiskivanih sastava-otpor vode pri plovidbi veći je u odnosu na potiskivane sastave-veći je utrošak energije po toni prevezenog tereta nego kod potiskivanog sastava-zauzimanje mnogo veće površine rijeke pri plovidbi u odnosu na potiskivani sastav

Vodni promet

OSNOVNI OBLICI TEGLJENIH SASTAVAOSNOVNI OBLICI TEGLJENIH SASTAVA

Vodni promet

POTISKIVANI SASTAVIPOTISKIVANI SASTAVI

Najznačajnije prednosti potiskivanih sastava u odnosu na tegljene su:

• otpori kretanja su za 20 do 25 posto manji od tegljenog sastava jednakog deplasmana • potrebna snaga je 25 do 33 posto manja od tegljenog sastava jednakog deplasmana • manevriranje je olakšano, što rezultira smanjenjem posade potiskivanog sastava i do 35 posto• troškovi izgradnje potisnica niži su za 20 do 35 posto u odnosu na izgradnju teglenica iste nosivosti

• veća brzina plovidbe za 5 do 20 posto

Vodni promet

VRSTE POTISKIVANIH SASTAVAVRSTE POTISKIVANIH SASTAVA

Vodni promet

POTISKIVANI SASTAVPOTISKIVANI SASTAV

Vodni promet

SAMOHODNI BRODOVISAMOHODNI BRODOVI

Prednosti samohodnih brodova u odnosu na tegljene i potiskivane sastave:

• veće brzine plovidbe• bolje manevarske sposobnosti• lakše savladavanje prijevodnica• potreban manji broj članova posade (2-3 člana)• mogu se koristiti kao tegljači ili potiskivači

Vodni promet

OSNOVNE DIMENZIJE I KARAKTERISTIKE SAMOHODNIH BRODOVAOSNOVNE DIMENZIJE I KARAKTERISTIKE SAMOHODNIH BRODOVANA EUROPSKIM PLOVNIM PUTEVIMANA EUROPSKIM PLOVNIM PUTEVIMA

Od svih plovila koja se koriste za plovidbu unutarnjim plovnim putevimasamohodni su brodovi najsličniji morskim brodovima, no ipak, postoje značajne razlike između njih.

Bitna je razlika u osnovnim dimenzijama:• Duljina samohodnog broda može biti i do 30 puta veća od njegove visine, dok je tajodnos kod morskih brodova najviše do 14, eventualno do 18 ako brod plovi u blizini obale. Što je veći odnos između duljine i visine, to se trup broda više savija u uzdužnom smjeru zbog djelovanja valova. Trup klasičnog riječnog broda pukao bi pod utjecajem većih morskih valova, pa zbog toga riječni brodovi ne plove morima.• Odnos visine bočne stranice i gaza veći je kod pomorskih brodova, dok plovila naunutarnjim plovnim putevima pri kretanju kanalima mogu biti toliko nakrcana dapokrov namoći vodom.• Širina riječnih brodova obično je oko 4 puta veća od njihovog gaza, dok je taj odnosza morske brodove oko 2. Uski i duboko uronjeni pomorski brodovi imaju manji otpor pri plovidbi u odnosu na široke i plitko uronjene riječne brodove, pa je zbog iz toga razloga specifična potrošnja goriva veća kod riječnih brodova. Veća razlika

između širine i gaza riječnih brodova omogućuje bolju stabilnost, čime se smanjuje opasnost od prevrtanja.

Vodni promet

SUVREMENE TRANSPORTNE TEHNOLOGIJE I INTEGRALNI I SUVREMENE TRANSPORTNE TEHNOLOGIJE I INTEGRALNI I INTERMODALNI TRANSPORT NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMAINTERMODALNI TRANSPORT NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

• prijevoz kontejnera• Ro-Ro, Ro-Lo, Ro-Ro-OBO (sustav potisnica)• LASH• BACAT• SEABEE

Vodni promet

SUSTAV VODNOG PROMETA U 21. STOLJESUSTAV VODNOG PROMETA U 21. STOLJEĆĆUU

Sustav vodnog prometa današnjice obilježava dinamika porasta količine tereta u sustavu, izazvana eliminacijom međunarodnih trgovačkih prepreka, nižim porezima i pomicanjem središta globalne proizvodnje i potrošnje. Predviđa se da će transport tereta kontejnerima porasti budući da se kontejnerima objedinjuje više vrsta tereta.

Trenutačno u prometnom sustavu sudjeluje otprilike 15 milijuna kontejnera s tendencijom rasta sljedećih desetak godina po stopi od 10 posto.

Očekuje se da će svaka glavna nacionalna luka za kontejnere udvostručiti i možda utrostručiti svoj teret do 2020. g.

Vodni promet

SUSTAV VODNOG PROMETA U 21. STOLJESUSTAV VODNOG PROMETA U 21. STOLJEĆĆUU

Najvažniji trend razvoja sustava vodnog prometa i prometnog sustava u cjelini danas je uspostava održivog razvitka. Održivi razvitak podrazumijeva strateško planiranje razvoja djelotvornih, učinkovitih i integriranih transportnih podsustava uvažavajući potrebu zaštite okoliša, na lokalnoj i globalnoj razini.