Ekonomika transportnog sustava

8/13/2019 Ekonomika transportnog sustava

http://slidepdf.com/reader/full/ekonomika-transportnog-sustava 1/25

EKONOMIKA TRANSPORTNOG SUSTAVA

Seminarski rad

SADRŽAJ



Stranica

1. UVOD....................................................................................................................1

2. TRANSPORT.....................................................................................................2

2.1.Povijest prometa…………………………………………………………………………….3

2.2 Podjela prometa……………………………………………………………………….5

3. ŠPEDICIJA........................................................................................................7

3.1. Špediterske aktivnosti ........................................................................................8

3.2 Aktivnosti kontrole…………………………………………………………………….9

3.3. Uovor o prijevo!"…………………………………………………………………..1#

4. POJAM TRANSPORTNOG LANCA……………………………………….12

$.1. %lementi i !na&ajke loisti&ko lanca……………………………………………...15

$.2. '"nkcije transportni( i loisti&ki( lanaca " loisti&kim s"stavima……………..17

$.3. )e*"odnos loisti&ki( i transportni( lanaca……………………………………...18

5. CARINSKO POSLOVANJE……………………………………………………19

5.1. Post"pak carinjenja ro+e…………………………………………………………….19

6. OSIGURANJE TRANSPORTA……………………………………………….2#

ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………....22

LITERATURA…………………………………………………………………………...23

POPIS ILUSTRACIJA………………………………………………………………...2$

1. UVOD



,ransport ili prijevo! !na&i prijenos- premjetanje- prenoenje- prevo/enje-

transportiranje neki( stvari- tvari- materijala- ro+e- tereta- /ivi( /ivotinja- p"tnika s

jedno mjesta na dr"o svladavaj"0i prostorne i vremenske "daljenosti.

Premjetanje neke stvari s jedno mjesta na dr"o- odnosno prijevo! ili transport-

po&elo je pojavom pra&ovjeka. ,e operacije " samim s" se po&ecima odvijale na vrlo

primitivne na&ine i vrlo primitivnim sredstvima !a rad.

ajva/niji elementi proi!vodnje transportni( "sl"a jes" transportna s"prastr"kt"ra i

inrastr"kt"ra- lj"dski- odnosno intelekt"alni kapital- inancijski kapital- enerija- te

predmeti transportiranja. U proces" proi!vodnje transportni( "sl"a s"djel"je

najmanje tri s"dionika 4poiljatelj prijevo!nik primatelj6- a mo/e i( +iti i vie. ,ako

nastaje transportni lanac " kojem svaki s"dionik ima svoj pose+ni interes- a "

kona&nici i( sve pove!"je !ajedni&ki interes. 4elenika- 2##54a6- p. 2156.

,ransport ima veliki !na&aj " sistem" kretanja ro+a. r!- eikasan- pravovremeni i

kvalitetan prijevo! tereta tre+a da doprinese stvaranj" dodatne vrijednosti i

ostvarenj" +olje poslovno re!"ltata te sta+ilno ekonomsko rasta. ,o je mo"0e

ostvariti "savravanjem materijalni(- lj"dski(- inancijski( i inormacijski( res"rsa.

2. TRANSPORT1

1

V. Bulat: Teorija organizacije, Informator, Zagreb, 1977.



Pod transportom " "/em smisl" podra!"mjeva se prijevo! stvari 4do+ara6 s jedno

mjesta na dr"o.

,ransport " irem smisl" podra!"mjeva sve aktivnosti potre+ne !a o+avljanje

prijevo!a i dr"i( prijevo!ni( radnji- &"vanje i osi"ranje stvari i dok"mentacije

tijekom transportno procesa.

Ako se transport odvija " jednom eoraskom ili ekonomskopoliti&kom kr""- takav

transport na!ivamo domaćim ili nacionalnim transportom.

Ako se pak transport odvija i!me*" jedne ili vie eoraskopoliti&ki( !ajednica tj.

dr/ava- tada takav transport na!ivamo međunarodnim ili internacionalnim.

Domaći ili nacionalni transport mo/e se o+avljati " "/em ili irem kr"" pa se ovori

o me*"radskom- lokalnom ili ostalim vrstama prijevo!a- odnosno transporta "n"tar

/"panija- radova- op0ina i dr"i( naseljeni( mjesta.

S o+!irom na na&in odvijanja- promet mo/e +iti

1. Javni - tj. prist"pa&an svim korisnicima prijevo!ni( "sl"a "! jednake "vjete- a

odvijati se mo/e kao

- linijski prijevoz - tj. prijevo! na odre*enoj relaciji po "naprijed "tvr*enom p"t"

4 plovid+i- /elje!ni&kom ili cestovnom red" vo/nje ili let" !rakoplova6 i tarii prijevo!a

- slobodni prijevoz dje se relacija i dr"i "vjeti prijevo!a "tvr*"j" pose+no !a svaki

prijevo!

,ako*er se javljaj" i pose+ne vrste prijevo!a- kao to s"• kabotaža- tj. prijevo! p"tnika i stvari i!me*" pojedini( mjesta " :;. <+avljaj" a

doma0i vo!ari na osnovi pose+no pri+avljene do!vole nadle/no orana

• izvanredni prijevoz kod koje s" dimen!ije vo!ila ili masa tereta ve0e od

propisani(.

=od i!vanredno prijevo!a potre+no je pose+no odo+renje nadle/no dr/avno

orana- pose+ne o!nake na prijevo!nom sredstv" koje "po!oravaj" na opasnost



prijevo!a- o+ave!na pratnja-… Pose+na mjera se tre+a pod"!eti i kod prijevo!a

opasni( tvari- kod "krcaja i iskrcaja- kao i kod prijevo!a /ivi( /ivotinja.

,ri s" ra!li&ita prijevo!na p"ta. =oji mo" +iti prirodni ili "mjetni.

1. Vodeni - more- rijeka- plovni kanali- je!era

2. Kopneni – /elje!ni&ki- cestovni- prijevo! cjevovodima

3. Zračni predstavljaj" a odre*eni !ra&ni koridori "klj"&"j"0i poletnosletne

sta!e na aerodromima

,eko se mo/e re0i koji je od na+rojeni( p"tova i prijevo!ni( sredstava najpoodniji.

Pitanje poodnosti prijevo!ni( p"tova i sredstava ovisi o koli&ini ro+e koj" tre+a

prevesti- vrsti ro+e- +r!ini i rokovima " kojima ro+" tre+a dopremiti na mjesto

potronje.

U međunarodnom prijevozu najve0e !na&enje ima pomorski prijevo!- jer se "

s"vremenoj me*"narodnoj ra!mjeni ro+a tim p"tem prevo!i oko 7#> "k"pne

ra!mjene ro+e.

2.1. Po!"#$% &'o(#%)

:a!voj lj"dsko dr"tva- a s tim " ve!i sve ve0a pokretljivost stanovnitva nametn"li

s" vrlo rano potre+" konstr"kcije prijevo!ni( sredstava s pomo0" koji( s" lj"di +r/e i

lake savladavali ve0e prostorne "daljenosti.2

U po&etnoj a!i ra!voja lj"dsko dr"tva kretanja s" imala i!ra!ito lokalno o+ilje/je svrlo kratkim radij"som kretanja. a kopn" &ovjek !a prijevo! ro+e i lj"di prvo vrijeme

koristi /ivotinje. a prijevo! ve0i( koli&ina ro+e orani!iraj" se karavane. Stoa s" "

svijet"- ali i " nas- +ili po!nati mnoi karavanski p"tovi. =onstr"kcijom kota&a i kola

/ivotinje se vie ne koriste !a noenje- ve0 one pre"!imaj" "lo" v"&no sredstva.

natno ve0" mo"0nost !a ra!voj prometa " to vrijeme pr"/a vodeni transport- !+o

&ea s" najistakn"tije naseo+ine staro vijeka locirane "! vodne p"tove.

2 http:!!!.prometna"zona.com



Prijevo! na kra0e relacije- prete&" dananje radsko prijevo!a- s"sre0emo " 17.

Stolje0" i to prvo kao prijenos ili prijevo! !a vlastite potre+e- a nakon toa prijevo! !a

tre0e oso+e-odnosno javni prijevo!.

?ivotinje sl"/e kao prvi o+lik prijevo!a lj"di. =asnije dola!i do evol"cije prijevo!ni(

sredstavakola s 2 ili $ kota&a i na kraj" ko&ije. <sim toa- na radskim "licama

veliki( e"ropski( radova- kao i " radovima @aleko istoka- nala!imo nosiljke od

drveta koje s" "licama nosili lj"di. <vaj na&in prijenosa lj"di s"sre0emo " %"ropi "

17. i 18. stolje0" i to najprije " Pari!" odine 117.- a " Bondon" odine 13$. U

Bondon" se taj na&in prijenosa lj"di !adr/ava do 1821. odine.

Pose+an korak " ra!voj" prijevo!ni( sredstava !a promet jest konstr"kcija ko&ije ili

ijakera. =o&ija se prvi p"t javlja " Bondon" oko 1##te odine- da +i krajem 17.

Stolje0a " tom rad" +ilo ve0 oko 7## s do!volom !a rad. U Pari!" se ovaj o+lik

prijevo!a lj"di- pod na!ivom ijaker- javlja 112. odine. =o&ija- koja je +ila prete&a

dananje taksija- !adr/ala se " promet" do danas.

Codine 12. dola!i " Pari!" do jedne novosti " orani!aciji prijevo!a ijakerima. ,e

odine je "spostavljen prijevo! p"tnika " tom rad" na 5 linija vo!ilima koja s" imala

8 sjedala- to se mo/e smatrati prete&om dananje javno linijsko prijevo!a. +o

visoke cijene prijevo!ne "sl"e- ova sredstva s" +ila nedost"pna !a najve0i dio

ra*anstva- tako da je koritenje ovo prijevo!a +ilo otovo isklj"&ivo ekskl"!ivno

pravo samo manje +roja +oati( lj"di.3

Dnd"strijska revol"cija " 19. stolje0" promijenila je i! temelja prijevo!. S teleraij"-

kom"nikacija je postao instant i neovisni o prijevo!". D!"m parno stroja- nakon nji(

slijede njeove primjene " /elje!ni&kom promet"- napravili kopneno prijevo!a

neovisno o lj"dima i /ivotinjama.

2.2 Po*"#+) &'o(#%)

a osnovn" podjel" prometa naj&e0e se koriste slijede0i kriteriji

a6 prema !na&ajkama medija odnosno sredine " kojoj se promet odvija

kopneni ili s"(o!emni# http:!!!.prometna"zona.com







Pod poslovima me*"narodne pedicije podra!"mijevaj" se privredne "sl"e vanjsko

trovinsko prometa. <dnosno poslovi

• otpreme ro+e i! vlastite " strane !emlje 4 i!vo!na pedicija6

•

doprema ro+e i! strani( " vlastit" !emlj" 4 "vo!na pedicija6• provo! ro+e i!me*" strani( preko vlastite !emlje 4provo!na ili tran!itna

pedicija6 koje o+avljaj" me*"narodni pediteri te o+avljanje dr"i( propisani( ili

"o+i&ajeni( specijalni( 4sporedni(6 poslova i radnji " ve!i s otpremom-

dopremom ili provo!om 4tran!itom6 ro+e.

Poslove koje pediter o+avlja " sklop" svoje djelatnosti dijele se " dvije

sk"pine. rva skupina s" osnovni pediterski poslovi- a oni s"• str"&ni savjeti i s"djelovanje " preovorima radi sklapanja "ovora o

me*"narodnoj k"poprodaji

• do!iv ro+e

• sklapanje "ovora o prijevo!" ro+e na klasi&an na&in "pora+a prijevo!no

sredstva jedne prometne rane

• sklapanje "ovora o m"ltimodalnom transport" ro+e i orani!iranje transporta

God vrata do vrataG• pri(vat ro+e radi otpreme

• otprema- doprema i provo! ro+e " "/em smisl"

• sklapanje "ovora o "krcaj"- iskrcaj" i prekrcaj" ro+e

• sklapanje "ovora o transportnom osi"ranj"

• sklapanje "ovora o skladitenj" i skladitenje ro+e

• ispostavljanje i pri+avljanje prijevo!ni( i dr"i( dok"menata

• o+avljanje poslova " ve!i sa carinjenjem ro+e

• kontrola ispravnosti dok"menata i o+ra&"na vo!arine- carine i dr"i( pristoj+i i

trokovaH

• inormiranje naloodavatelja

Dru!a skupina s" specijalni poslovi- koje pediter o+avlja povremeno- odnosno samo

" pose+nim prilikama kada pomo0" nji( kompletira paket svoji( "sl"a

•

sklapanje "ovora o pakiranj" i siniranj"- te o+avljanje ti( poslova



• sklapanje "ovora o vaanj" i sortiranj"- te o+avljanje ti( poslova

• i!davanje jam&evni( pisama

• i!davanje pediterski( potvrda i dr"i( 'DA,A dok"menata

• "!orkovanje ro+e

• !ast"panje naloodavatelja " reresnom post"pk" prema tre0im oso+amaH

• !ast"panje naloodavatelja " sl"&aj" !ajedni&ke (avarije

• "ovorna kontrola kvalitete i kvantitete ro+e " me*"narodnom promet"

• (ranjenje i pojenje /ivi( /ivotinja

• sajamski poslovi

• leasin poslovi

• me*"narodni pomorski prometnoaencijski poslovi

• kreditiranje naloodavatelja

• otprema- doprema i provo! !+irno prometaHdr"i propisani ili "o+i&ajeni

poslovi " ve!i s otpremom- dopremom i provo!om ro+e.

3.1. Š&#*!%#'$,# ),%!-o$%! 5

Špedicija je specijali!irana aktivnost koja podra!"mijeva orani!iranje distri+"cije i

koordiniranje prijevo!a.

U s"vremenim "vjetima poslovanja pediterske aktivnosti

<+avlja ,@I kao posredni&ka orani!acija reistrirana !a pediterske poslove- ili i(

<rani!ira i "ovara !a kompanij"komitenta sa specijali!iranom orani!acijom !a

pedicij".

Špediter orani!ira loisti&ki proces na najeikasniji na&in- o+"(vataj"0i• orani!acij" transportni( t"ra-

• i!+or nositelja prometa-

• i!+or prijevo!a i

• i!+or na&ina transporta.

'

V. Bulat: Teorija organizacije, Informator, Zagreb, 1977.%tr #2



@a +i se premostila prostorna ra!lika i!me*" tvrtkekomitenta i tvrtkeprimatelja-

pediter sam orani!ira prijevo!- jer ima prijevo!na sredstva i reistracij" ili ana/ira

prijevo!nika s kime sklapa "ovor o prijevo!".

Ana/iranjem posrednika " prijevo!"- pediter mo/e ana/irati pri sklapanj"

"ovorni( odred+i- " carinjenj" proi!voda- poslovima kontrole proi!voda i !ali(a.

Špediter mo/e posredovati pri sklapanj" k"poprodajni( "ovora i!me*" tvrtke

komitenta i tvrtkapotencijalni( k"paca.

@a +i se premostila vremenska ra!lika i!me*" tvrtkekomitenta i tvrtkeprimatelja

pediter orani!ira po(ran" i &"vanje proi!voda.

Špediter +ira najpovoljnij" transportn" t"r"- relacij"- prijevo!nika- na&in pripreme

proi!voda i ispor"k". Dnteres peditera i tvrtkekomitenta s" ve0e tovarne jedinice.

Je0e tovarne jedinice se do+ivaj" !+iranje poiljki radi skra0enja vremena ispor"ke i

trokova transporta. @a +i ,@I- " "lo!i peditera- eikasno o+avio pediterske

aktivnosti- neop(odno je da po!naje "nkcij" transporta- da ima ra!vijene odnose s

transportnim prijevo!nicima- carinskim sl"/+ama- osi"ravaj"0im !avodima itd..

3.2 A,%!-o$%! ,o-%'o+#6

Aktivnosti kontrole o+avljaj" specijali!irane instit"cije !a kontrol" ro+e. Aktivnosti

kontrole ro+e mo" o+avljati i ,@I- "koliko s" reistrirani !a o+avljanje aktivnosti

kontrole.

Aktivnosti kontrole se o+avljaj" na temelj" "ovora o kontroli ro+e- po kojem se

kontrolor o+ve!"je da ce str"&no i nepristrano o+aviti "ovoren" kontrol" i na temelj"

toa i!dati potvrd"- a tvrtkakomitent se o+ve!"je da 0e isplatiti "ovoren" naknad"

!a o+avljen posao. a i!vrene poslove orani!acija !a kontrol" ,@I do+iva

provi!ij" i nadoknada svi( trokova koje je imala tijekom kontrole- a koji s" na&injeni" svr(" njene "&inkovitosti.

Postoje dvije osnovne vrste "ovora o kontroli

• "ovor o kontroli kvalitete i kvantitete proi!voda 4ro+e6 i

• "ovor o pre"!imanj" proi!voda.

(

V. Bulat: Teorija organizacije, Informator, Zagreb, 1977.%tr #'





• nadoknadi trokove.

Poiljatelj ima pravo

• raspolaanja proi!vodom-

• neispla0ivanje dijela naknade "koliko prijevo!nik nije o+avio prijevo! po"ovorenim odred+ama-

• odre*ivanja smjera p"ta

• nadoknad" tete od prijevo!nika " sl"&aj" da prijevo!nik kao vo!ar nije

osi"rao odovornost !a pri&injen" tet".

U s"vremenim "vjetima poslovanja na !na&aj" do+ivaj" "ovori o m"ltimodalnom

prijevo!".

4. POJAM TRANSPORTNOG LANCA

D!ra! lanac ima mnoa !na&enja. eka od ti( !na&enja s" ni! me*"so+no spojeni(

karikaH ni! pod"!e0aH prodavaonica i sl. isto vlasnika

D!ra! transport ili prijevo! !na&i prijenos- premjetanje- prenoenje- prevo/enje-

transportiranje neke stvari- tvari- ro+e- /ivi( /ivotinja- p"tnika s jedno mjesta nadr"o mjesto- svladavaj"0i pri tome prostorne i vremenske dimen!ije

akon pojedina&no o+janjenja to je to lanac- a to transport- name0e se pitanje

to je to transportni lanacL

,ransportni lanac je sk"p- odnosno ni! me*"so+no i interesno pove!ani( karika-

odnosno partnera i aktivni( s"dionika koji omo"0"j" +r!e- si"rne i racionalne

procese proi!vodnje transportni( proi!voda 4elenika- 2##54a6- p. 2156.

)

*eri+"a-ai+"/imuli0 0onomi0a prometnog %u%taa,u Zagrebu 2&&&. 3o-ine



Anali!om pojma transportno lanca mo/e se "stvrditi da

Svak" karik" " transportnom lanc" predstavlja jedan aktivni s"dionik " proces"

proi!vodnje transportni( proi!voda- primjer poiljatelj prijevo!nik skladitar

terminal slaa&. primatelj.

Sve karike " transportnim lancima- koje s"djel"j" " procesima proi!vodnje

transportni( proi!voda- imaj" svoj pose+ni interes koji i( pove!"je " transportnim

pot(vatima.

,ransportni lanci mo" imati ra!li&it +roj karika. Prema tome oni mo" +iti kratki

lanci 4imaj" do 5 karika6- d"a&ki lanci 4imaj" od do 1# karika6- veoma d"a&ki

lanci 4imaj" od 11 do 2# karika6 i mea transportni lanci 4imaj" vie od 21

karik"6.

=arike transportni( lanaca mo" +iti male- srednje- velike i mea karike- ovisno o

veli&ini i va/nosti pojedino s"dionika " odre*enome transportnome lanc".

=arike transportno lanca mo" +iti pove!ano &vrsto 4 kada i!me*" poslovni(

partnera postoje &vrste pravne- ekonomske i er ve!e i odnosi temeljeni na save!ima-

partnerskim odnosima- !ajedni&kim proramima6 i la+avo 4 kada partneri povremeno

st"paj" " poslovne odnose +e! pose+ni( prorama- +e! strateki( save!a- +e!

d"oro&ni( !ajedni&ki( interesa.

=arikama koordinira jedan ili vie pod"!etnika- odnosno operatora transportni(

pot(vata- " pravil" s" to me*"narodni pediteri- kao specijalisti !a orani!acij"

otpreme- dopreme i provo!a ro+e " me*"narodnom promet" i me*"narodnoj

ra!mjeni.

U transportnim lancima ne +i smjele postojati sla+e karike- jer !+o takvi( karika

lanci p"caj" i proi!vode odre*ene ri!ike sa tetnim posljedicama.

U kreiranj" lanaca tre+a voditi ra&"na o mnoo+rojnim &im+enicima o predmetimatransportiranja 4mo" +iti mali- veliki- laani- teki- kratki- d"a&ki- malo vrijedni-

i!nimno vrijedni- s"(i- ras"ti- tek"0i- kr"ti.6- o +roj" i vrsti karika- o transportnim

te(noloijama 4paleti!aciji- kontejneri!aciji6- o eoraskom polo/aj" otpremno i

odredino mjesta- o +r!ini otpreme i dopreme ro+e. D!a+rati naj+olje karike "

transportnim lancima nije jednostavno. ,o mo" samo oni orani!atori- odnosno

operatori transportni( pot(vata koji imaj" primjereno o+ra!ovne- osposo+ljene-

isk"sne menad/ere i dr"e specijali!irane str"&njake.



Aktivnosti karika " transportnim lancima moraj" +iti sinkroni!irane i koordinirane da

omo"0"j" +r!e- si"rne i racionalne procese proi!vodnje transportni( proi!voda.

akon opisa temeljni( !na&ajki transportni( lanaca- mo"0e je osmisliti i di!ajnirati

transportne lance " konvencionalnom- klasi&nom ili m"ltimodalnom transport".

a konvencionalni transport !nakovito je da se predmet transporta prenosi- prevo!i-

transportira- premjeta s jedno mjesta na dr"o- ali samo prijevo!nim sredstvima

jedne rane prijevo!a- na osnovi jedno "ovora o prijevo!"- jedne isprave o

prijevo!" 4teretnice ili teretno lista6 te da takav prijevo! orani!ira samo jedan

orani!ator. ,ransportni lanci " konvencionalnom transport" s" veoma jednostavni.

,a+lica 1 ,ransportni lanci " konvencionalnome transport"9

a kom+inirani transport najva/nije !na&ajke s" transport ro+e se o+avlja s najmanje

dva prijevo!na sredstva i s dvije ra!li&ite transportne raneH " pravil" se sklapa

onoliko "ovora o prijevo!" ro+e koliko je s"djelovalo transportni( rana- odnosno

ra!li&iti( vrsta prijevo!ni( sredstavaH cjelok"pni transportni proces orani!ira jedan ili

vie operatora transporta. ,ransportni lanci " kom+iniranom transport" s" relativno

slo/eni.

9

Zeleni0a ., 2&&'"4b5, Logistički sustavi , 0onom%0i fa0ultet 6euilita u ijeci, ije0a, p.(&



,a+lica 2 ,ransportni lanci " kom+iniranom transport"1#

,ransportni lanac " kom+iniranome transport"- kako je prika!ano na s(emi 2- ima

est !a(tjevni( karika i dva operatora kom+inirano prijevo!a- te &etiri rane

transporta.

a me*"narodni m"ltimodalni transport va/ne s" sljede0e !na&ajke Eoperatori

m"ltimodalnoa prijevo!aF i primatelji ro+e " dvije dr/aveH da se prijevo! o+avlja s

najmanje dva ra!li&ita prijevo!na sredstvaH cjelok"pni pot(vat me*"narodnoa

m"ltimodalnoa transporta temelji samo na jednom "ovor" o prijevo!" poiljke to

a je operator sklopio s poiljateljem ro+eH !a cjelok"pni pot(vat ispostavlja se samo

jedan dok"ment o prijevo!" poiljkeH cjelok"pni proces operacionali!ira samo jedan

operator. ,ransportni lanci " me*"narodnome m"ltimodalnome transport" veoma

slo/eni.

,a+lica 3 ,ransportni lanci " me*"narodnome m"ltimodalnome transport"11

1& Zeleni0a ., 2&&'"4b5, Logistički sustavi , 0onom%0i fa0ultet 6euilita u ijeci, ije0a, p. (1.

11

: Zeleni0a ., 2&&'"4b5, Logistički sustavi , 0onom%0i fa0ultet 6euilita u ijeci, ije0a, p.(2.





Sve karike +i tre+ale +iti pri+li/no jednako &vrste- postojane- orani!irane-

inormati!irane- te ne +i tre+ale postojati sla+e karike- jer 0e !+o takvi( karika lanci

p"cati.

D!me*" svi( karika potre+no je primjereno "re*ivati pravne odnose- a to !na&i

nji(ove me*"so+ne o+ve!e i prava- i! koji( proi!la!e i nji(ove odovornosti.

a osnovi najva/niji( !na&ajki loisti&ki( lanaca- mo"0e je osmisliti ra!li&ite

modalitete takvi( lanaca. U ovom seminarskom rad" opisat 0e se jedan takav-

na!van "niver!alni model mea loisti&ko lanca.

Univer!alni model mea loisti&ko lanca ima 29 karika koje "spostavljaj"

mnoo+rojne pravnoekonomske odnose i!me*" loisti&ki( s"+jekata " loisti&koj

distri+"ciji materijalni( do+ara od proi!vo*a&a do potroa&a. U operacionali!aciji

procesa proi!vodnje loisti&ki( proi!voda " mea loisti&kim lancima tre+a imati na

"m".

Jlasni&ke tokove mo/e se vie p"ta prenositi vlasnitvo materijalni( do+ara s

jedno na dr"i loisti&ki s"+jekt.

Dnormacijske tokove +e! kvalitetne inormacije nije mo"0e "&inkovito

kom"niciranje i racionalno proi!vo*enje loisti&ki( proi!voda.

'inancijske tokove inancijski "&inci s" " pravil" motiv stvaranja loisti&ki( lanaca-

ali inancijski i!daci mo" i neativno "tjecati na di!ajniranje lanaca. U lancima

tre+aj" s"djelovati samo oni s"+jekti koji mo" proita+ilno poslovati i istodo+no

omo"0iti konk"rentn" proi!vodnj"..

)aterijalne tokove od sirovinske +a!e do potroa&a veoma se &esto preo+lik"j"

sirovine " pol"proi!vode- pol"proi!vodi " otove proi!vode viea ili ni/ea st"pnja

o+rade.

4.2. 0-,!"# %')-$&o'%-! ! +o!$%!,! +)-)) 0 +o!$%!,!( $0$%)!()12

Svladavanje prostorni( i vremenski( dimen!ija " k"poprodaji- " svim loisti&kim

s"stavima pri distri+"ciji materijalni( do+ara i!me*" mjesta proi!vodnje i mjesta

12 Zeleni0a ., 2&&', 8ogi%ti0i %u%tai, 0onom%0i fa0ultet 6euilita u ijeci, ije0a,%tr. #'



potronje nije mo"0e +e! transportni( lanaca. ,ransportni lanci s" naj+itnija

sastavnica transportni( mre/a- loisti&ki( lanaca i loisti&ki( mre/a.

,emeljna !ada0a transportni( lanaca je da omo"0i +r!e- si"rne i racionalne

procese proi!vodnje transportni( proi!voda. ,o !na&i da proi!vo*a&i transportni(

proi!voda pomo0" transportni( lanaca omo"0e i!i&ki prijenos- prijevo!-

premjetanje materijalni( do+ara- lj"di- /ivotinja s jedno mjesta na dr"o- +e! o+!ira

na +roj karika " transportnim lancima te prostorne i vremenske dimen!ije procesa

proi!vodnje transportni( proi!voda.

,emeljna "nkcija loisti&ki( lanaca je da omo"0e proi!vodnj"- ra!mjen"-

manip"liranje- transport ro+a i!me*" sirovinski( +a!a- proi!vo*a&a- trovaca +e!

o+!ira na modalitete loisti&ki( mre/a i loisti&ki( s"stava.

Boisti&ki lanci svoj" temeljn" misij" ostvar"j" samo ako kvalitetne proi!vode tj.

"sl"e " optimalnim koli&inama i " odovaraj"0im asortimanima dostavljaj" na pravo

mjesto- " pravom tren"tk" i "! najpovoljnije "vjete !a sve s"dionike " procesima

proi!vodnje- raspodjele- ra!mjene i potronje.

4.3. M#70o*-o$ +o!$%!,! ! %')-$&o'%-! +)-))13

Svladavanje prostorni( i vremenski( dimen!ija " k"poprodaji materijalni( do+ara ne

+i moao +iti mo"0e +e! transportni( lanaca i loisti&ki( lanaca. ,ransportni lanci

s" sastavnica loisti&ki( a loisti&ki ne mo" "nkcionirati +e! transportni( lanaca.

)e*"tim- transportni lanci teorijski mo" "nkcionirati +e! loisti&ki(. o- " praksi

transportni i loisti&ki lanci "nkcioniraj" " stalnoj interakcijskoj spre!i kompati+ilni

s"- komplementarni- karike jedno postaj" lavne iMili pomo0ne karike dr"i( lanaca.

=ada se to "!me " o+!ir mo/e se !aklj"&iti da i!me*" pojma transportni lanci iloisti&ki lanci nemo"0e postaviti ra!rani&enje. o- oni "nato& tome nis" sinonimi.

Svaki od nji( ima svoj" misij"- !ada0"- poslove- te(nike i te(noloije.

,ransportni lanci omo"0"j" +r!e- si"rne i racionalne procese proi!vodnje

transportni( proi!voda- a loisti&ki omo"0"j" +r!e- si"rne i racionalne procese

proi!vodnje loisti&ki( proi!voda. Procesi proi!vodnje transportni( "sl"a se odnose

samo na i!i&ki prijenos- prijevo!- premjetanje materijalni( do+ara- /ivi( /ivotinja-

p"tnika 4...6 s jedno mjesta na dr"o i on je jednostavniji i mnoo "/i od procesa1# Zeleni0a ., 2&&', 8ogi%ti0i %u%tai, 0onom%0i fa0ultet 6euilita u ijeci, ije0a,%tr. $&



proi!vodnje loisti&ki( proi!voda. Procesi proi!vodnje loisti&ki( proi!voda se odnose

na mnoo+rojne aktivnosti- potpore- opskr+e- pomo0i kojima se "nkcionalno i

djelotvorno pove!"j" svi djelomi&ni procesi pri svladavanj" prostorni( i vremenski(

transormacija materijalni( do+ara- !nanja- lj"di " si"rne- +r!e i racionalne

jedinstvene tokove- protoke materijalni( do+ara od mjesta primitka- ali s ciljem da se

"! minimalno "lo/ene potencijale i res"rse maksimalno !adovolje !a(tjevi k"paca-

korisnika i potroa&a.

5. CARINSKO POSLOVANJE14

Iarina je javna da/+ina koj" dr/ava napla0"je od vlasnika ro+e prilikom njeno

prelaska preko carinske crte.

Iarinska linija je ranica koja ra!dvaja doma0e carinsko podr"&je od carinski(

podr"&ja dr"i( !emalja. Prema naem carinskom !akon"- carinska linija istovjetna

je s dr/avnom ranicom. Iarinsko podr"&je jeste teritorija orani&ena carinskomlinijom na kojoj se primjenj"j" carinski propisi jedne !emlje.

Iarinski o+ve!nik je oso+a koja je d"/na da o+avi sve propisne carinske ormalnosti i

plati carinske i dr"e da/+ine- kao i da odovara !a ro+" dok je pod carinskim

nad!orom. <n mora +iti "pisan " reistar carinski( o+ve!nika kod Save!ne "prave

carina.

5.1. Po$%0&), )'!-"#-") 'o8#15

Post"pak

• prijavljivanje ro+e radi carinjenja-

1$ 6teiner, 6.: lementi prometne politi0e. a0ultet prometnih znano%ti, Zagreb, 2&&(.,%tr $'

1'

6teiner, 6.: lementi prometne politi0e. a0ultet prometnih znano%ti, Zagreb, 2&&(.,%tr )("9&



• podnoenje jedinstvene carinske isprave 4KID6-

• prijem dok"menata !a carinjenje-

• carinski preled ro+e-

• svrstavanje ro+e po carinskoj tarii-

• "tvr*ivanje carinske osnovice-

• i!ra&"navanje da/+ina koje se pla0aj" prilikom "vo!a ili i!vo!a-

• naplata carinski( pristoj+i-

• naknadni o+ra&"n carinski( pristoj+i i

• naknadno provjeravanje podataka o "ve!enoj ili i!ve!enoj ro+i

• Potre+na dok"mentacija

• komercijalna 4trova&ka akt"ra6-

• transportni dok"ment-

• polica osi"ranja ro+e-

• "vjerenje o kvalitet" ro+e-

• sanitarni certiikat 4"vjerenje o !dravstvenoj ispravnosti ro+e6-

• veterinarsko "vjerenje-

• rjeenje nadle/no ministarstva o do!voli 4@6 !a i!vo! ili "vo! i

• rjeenje o dodijeljenoj kvoti

6. OSIGURANJE TRANSPORTA16

<si"ranje je !atita od tetni( posljedica i!a!vani( i!vanrednim doa*ajima- koji se

mo" predvidjeti i kojima s" i!lo/eni imovina- /ivot i tjelesno !dravlje lj"di.

<si"ranje je ekonomska- jer nadokna*"je tete nastale "slijed r"ila&ko djelovanja

prirodni( sila ili nesretni( sl"&aja. S"tina osi"ranja kao ekonomske kateorije

sastoji se " "dr"/ivanj" svi( koji s" i!lo/eni opasnostima 4t!v. ri!i&ne !ajednice6- s

ciljem da !ajedni&ki podnes" tet" koja je !adesila samo neke od nji(. a taj na&in

1(

6teiner, 6.: lementi prometne politi0e. a0ultet prometnih znano%ti, Zagreb, 2&&(.



svaki 0lan ri!i&ne !ajednice- "mjesto cijele tete koja +i poodila samo njea- snosi

samo mali dio

<snovni elementi police osi"ranja s"

• "ovorene strane 4osi"ravao i "ovara& osi"ranja6-

• predmet osi"ranja-

• ri!ici o+"(va0eni osi"ranjem-

• trajanje osi"ranja- osi"rana svota- premija osi"ranja-

• dat"m i!davanja i potpisi "ovorni( strana.

,ransportno osi"ranje je pose+na stavka osi"ranja koj" cine osi"ranje prijevo!ni(sredstava- osi"ranje ro+e " prijevo!"- osi"ranje odovornosti vo!ara i osi"ranje

dr"i( interesa koji se pojavlj"j" " transport". <si"ranje prijevo!ni( sredstava

4kasko osi"ranje6 pose+na je o+last transportno osi"ranja i pokriva ri!ike kojima

je i!lo/eno prijevo!no sredstvo- ali ne i ro+a koja se prevo!i.

<si"ranje ro+e " prijevo!" 4karo osi"ranje6 je rana transportno osi"ranja koja

se +avi osi"ranjem ro+e koja se prevo!i. Stvari ili /ive /ivotinje koje se prevo!e s

jedno mjesta na dr"o 4od mjesta proi!vodnje do mjesta skladita " mjest" prodajeili potronje6 +ilo kojim transportnim sredstvom cine ro+"- karo ili teret " prijevo!".

Prijevo! ro+e "n"tar poona- tvornice- skladita i si. nije predmet ovo osi"ranja. a

ro+"- odnosno teret- i kod nas je "o+i&ajen na!iv karo 4p. caro +rodski tovar-

teret6.

Polica osi"ranja je dok"ment koji " odre*enoj ormi sa&injava i i!daje- na !a(tjev

"ovara&a osi"ranja- osi"ra& " moment" sklapanja osi"ranja. Polica osi"ranja

mora sadr/avati osnovne odred+e kao sto s" "ovorne strane- dat"m i!davanjapolice-potpise "ovorni( strana

U polici se mo" navesti op0i "vjeti osi"ranja mo/e lasiti na odre*eno lice- po

nared+i i na donosioca.

U transportnom osi"ranj" postoji veliki +roj polica koje se ra!lik"j" po o+lik"- sadr/i-

karakteristikama i s"tini.

<ne se mo" klasiicirati na ra!ne na&ine ovisno od postavljeni( kriterij "ma

Pojedina&ne i eneralne police- !avisno od toa da li se odnose na pojedina&ne

ili op0e "ovore o osi"ranj"-



• D!vo!ne ili "vo!ne polise- !avisno od toa da li se osi"rava ro+a " "vo!" ili

i!vo!"-

• Pomorska i kopnena polisa- odnosno t!v. G%nleska policaG-

•

@evi!ne ili dinarske- ovisno jes" li osi"ranja sklopljena " stranoj ili doma0ojval"ti-

• ,aksirane i netaksirane polise- !avisno od toa da li sadr/e "ovoren"

vrijednost

• osi"rano predmeta ili je ne sadr/e.

.ZAKLJUČAK

akon pisanja ovo seminara !aklj"&ak koji se name0e je slijede0i.

,ransport- transportni lanci- loistika i loisti&ki lanci pok"avaj" na to eikasniji-

+r/i- jednostavniji a pritom i najjetiniji mo"0i na&in transportirati ro+"- lj"de-

/ivotinje- stvari- tvari s po&etno mjesta kretanja na krajnje ciljano odredite.

Boisti&ki lanci "mre/avaj"0i pon"d" i potra/nj" ormiraj" nacionaln"- reionaln" i

lo+aln" mre/"- koja s"dionicima lanaca tre+a osi"rati sni/avanje trokova-po+oljavanje "&inaka svi( s"dionika loisti&koa lanca- kvalitetnije inp"te

proi!vodnje- otvaranje novi( i "daljeni( tr/ita i po+oljanje vlastiti( peromansi.

=valiteta kojom 0e se to posti0i ovisi o transportnim i loisti&kim lancima. Preci!nije

ovore0i ovisi o karikama transportni( i loisti&ki( lanaca. Banci se mo" sastojati od

vie i manje karika- mo" +iti slo/eniji i jednostavniji ali naj+itnija je snaa karika.

Ijelok"pni lanac ima sna" kao i najsla+ija karika. Stoa je najva/nije pri ormiranj"transportni( lanaca i loisti&ki( lanaca imati na "m" da se pravilno orani!iraj"

karike.

@anas- ali pootovo " +"d"0nosti potre+na je sve ve0a +r!ina- to je ve0a

maksimali!acija proita- sve manja "+ljenja vremena- !ato tre+a ra!miljati

s"vremeno tj. +iti " korak sa te(noloijom. ove inormacijske te(noloije n"de nove-

soisticiranije metode rada. Primjena odre*eni( adekvatni( inormacijski( te(nika



i te(noloija " loistici danas- ne mo/e se !amijeniti r"&nom o+radom

inormacija.

Po&etkom 21. stolje0a prometni se str"&njaci sla/" da "spjeno rjeavanje rast"0i(

pro+lema odvijanja prometa i o+avljanja transporta vie nije mo"0e +e! primjene

cjelovito koncepta i te(noloija D,Sa 4Dntelientni( transportni( s"stava6. ,re+a

o&ekivati " +liskoj +"d"0nosti jo ve0e "plitanje napredni( te(noloija i !nanstvenika

" ov" tematik" to je do+rodolo kako +i se "k"pni transport o+avljao na to +r/i-

eikasniji i proita+ilniji 4jetiniji6 na&in.

LITERATURA

Knjige/časopisi

1. Peri0:ada&i0Šim"l&ik %konomika prometno s"stava-" are+" 2###.

Codine

2. Steiner- S. %lementi prometne politike. 'ak"ltet prometni( !nanosti- are+-

2##.

3. J. "lat ,eorija orani!acije- Dnormator- are+- 1977.

$. elenika :.- 2##5- Boisti&ki s"stavi- %konomski ak"ltet Sve"&ilita " :ijeci-

:ijeka

Internetske stranice

Nikipedia



POPIS ILUSTRACIJA

,a+lica 1 ,ransportni lanci " konvencionalnome transport"

elenika :.- 2##54+6- Boisti&ki s"stavi- %konomski ak"ltet Sve"&ilita " :ijeci-

:ijeka- p.#

,a+lica 2 ,ransportni lanci " kom+iniranom transport" elenika :.- 2##54+6- Boisti&ki s"stavi- %konomski ak"ltet Sve"&ilita " :ijeci-

:ijeka- p. 1.

,a+lica 3 ,ransportni lanci " me*"narodnome m"ltimodalnome transport"

elenika :.- 2##54+6- Boisti&ki s"stavi- %konomski ak"ltet Sve"&ilita " :ijeci-

:ijeka- p.2.

Documents

Ekonomika transportnog sustava