1

3 – PODSUSTAVI SUSTAVA

E-POSLOVANJA

Izvor slike:

http://blog.senddr.com/post/2012/10/24/2012-

Global-E-Invoicing-Study.aspx

M. Zekić-Sušac

Što ćete naučiti u ovom poglavlju?

• Koji su podsustavi (moduli) sustava e-poslovanja

• Što je SCM i e-nabava

• Što je sustav za upravljanje proizvodnjom/uslugama

• Što je CRM i e-prodaja

• Kako se CRM koristi u e-bankarstvu

• Što su elektronički dokumenti i transakcije (e-narudžba, e-

račun),

• Kako se koristi e-račun

M. Zekić-Sušac

2

E-poslovanje kao sustav

• E-poslovanje se odvija u okviru poslovnog informacijskog sustava

• Poslovni informacijski sustav koji ima za svrhu upravljati tijekom informacija između svih poslovnih funkcija u tvrtci i povezanošću s okolinom (stakeholder-ima) zove se ERP (eng. Entreprise Resource Management) sustav (Bidgoli, 2004).

ERP sustav dijeli se na ove module ili podsustave:

1) Sustav upravljanja lancem dobave

(eng. Supply Chain Management - SCM)

2) Sustav upravljanja proizvodnjom /

uslugama (eng. MRP)

3) Sustav upravljanja financijama (eng. FM)

4) Sustav upravljanja ljudskim resursima

(eng. HRM)

5) Sustav upravljanja odnosima s klijentima (eng. CRM)

M. Zekić-Sušac

Izvor slike:

http://www.greenbeacon.com/GreenBeaconW

ebsite/Microsoft-CRM-ERP-

Solutions/EnterpriseResourcePlanningERP.a

spx

Tehnološke komponente

ERP-a Glavne tehnološke komponente od kojih se sastoji neki ERP sustav su:

• Transakcijska baza podataka (baza u kojoj se pohranjuju svi ulazi i izlazi roba, novca i dr. kapitala) – s bazom se ostvaruje veza u stvarnom vremenu kako bi svi menadžeri mogli imati izvještaje

• Portal za upravljanje – aplikacija s pomoću koje se upravlja cijelim sustavom

• Upravljanje radnim tijekom (eng. Workflow management)

• Prilagodljivo izvještavanje

• Upravljanje dokumentima

• Razmjena poruka i razgovori (chat)

• Vanjski pristup s pomoću tehnologija, kao npr. web usluge

• Pretraživanje informacija

• Analiziranje

• Poslovna inteligencija – sustav koji sintetizira informacije potrebne za odlučivanje i koristi prediktivne i druge modele

M. Zekić-Sušac

3

Vrste aplikacija u ERP-u

• Klijent-server (korisnik-poslužitelj) aplikacije - aplikacija se instalira na

svako korisničko računalo, a pri upotrebi se spaja na baze podataka koje se

nalaze na poslužitelju

• Prednosti: brži rad, veća mogućnost zaštite podataka

• Nedostatci: potrebna instalacija na lokalna računala kod svake promjene

inačice i nadogradnje

• Web aplikacije – u potpunosti su instalirane na udaljenom web poslužitelju i

nije potrebno instaliranje aplikacije na korisničko računalo, već se aplikaciji

pristupa putem web preglednika (npr. Internet Explorer, Mozilla Firefox i dr.)

• Prednosti: nije potrebno instalirati aplikaciju na lokalno računalo, moguć

pristup s bilo kojeg mjesta i sa mobilnih uređaja

• Nedostatci: sporiji rad (brzina ovisi o brzini Internet veze), može se

dogoditi da neki preglednici ne podržavaju sve funkcije aplikacije, pa se

mogu pojaviti razlike u izgledu ekrana i dr., web aplikacije su „ranjivije” na

napade s Interneta

M. Zekić-Sušac

Poznate ERP aplikacije

Popis ERP aplikacija na tržištu je velik (vidi: Wikipedia, List of ERP

software packages:

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_ERP_software_packages), ali su

najpoznatije:

• Oracle E-Business Suite

• SAP

• Microsoft Dynamics

• PeopleSoft (Oracle)

• OpenERP

M. Zekić-Sušac

4

Upravljanje lancem nabave (SCM)

• SCM je sustav upravljanja sirovinama i materijalima,

informacijama i financijama u njihovom kolanju između

dobavljača, proizvođača, kupca u veleprodaji do kupca u

maloprodaji. (Search Manufacturing ERP, 2013)

DOBAVLJAČ

KUPAC

Tijek sirovina, materijala ili robe

Tijek informacija (narudžbe, status isporuke)

Tijek financija (dinamika plaćanja, krediti i dr)

mogući povrati od strane kupca

M. Zekić-Sušac

SCM aplikacije

SCM sustav uključuje:

• Aplikacije za planiranje narudžbi –

koriste napredne algoritme za

određivanje trenutka ili količine

nabave (npr. Metode za optimizaciju

zaliha)

• Aplikacije za provedbu narudžbi –

omogućuju praćenje statusa robe,

upravljanje materijalom i financijske

informacije o plaćanju između svih

uključenih partnera

M. Zekić-Sušac

E-nabava (eng. E-procurement) – postupak kojim se na javnim e-tržištima

može tražiti najbolja ponuda za traženu robu, uslugu, sirovinu ili materijal, pri

čemu su omogućene aukcije, upravljanje natječajem za nabavu i dr.

Portal nabava.net, http://www.nabava.net

5

Upravljanje proizvodnjom / uslugama

Sustav za upravljanje proizvodnjom uključuje:

• Procesni inžinjering

• Praćenje radnih naloga

• Upravljanje rokovima izvedbe

• Upravljanje kapacitetima

• Upravljanje tijekom procesa

• Upravljanje kvalitetom

• Upravljanje projektima

• Izvođenje same proizvodnje ili usluge

• Upravljanje proizvodnim ciklusom

M. Zekić-Sušac

Izvor:

BusinessKnowledgeSource.com,

http://www.businessknowledgesourc

e.com/manufacturing/cat_lean_man

ufacturing.html

Upravljanje odnosima s klijentima (CRM) CRM je model za upravljanje odnosima s trenutnim i budućim klijentima. Uključuje upotrebu ICT za organizaciju, automatizaciju i sinkronizaciju prodaje, marketinga, usluga prema klijentima, te tehničke podrške. (Shaw, 1991)

Dakle, CRM sadrži skup alata za unapređivanje kvalitete odnosa s klijentima, kao npr. alate kojima se omogućuje:

• Automatizacija prodaje – praćenje i zapisivanje svakog koraka u procesu prodaje za svakog klijenta, kako bi se proces bio što transparentniji za klijenta

• Marketing – alati za praćenje i mjerenje učinkovitosti reklamnih kampanja kroz različite kanale, npr. e-mail, search, društvene mreže, telefonski i dr. praćenjem klikova, odgovora, te ugovorenih prodaja.

• Usluga prema kupcima i pružanje podrške – alati za kreiranje, dodjelu i upravljanje zahtjevima od strane klijenata, npr. alati za Call centar, za detektiranje i nagrađivanje vjernih kupaca, te tehničku podršku

• Društvene mreže – alati za koordinaciju sa društvenim mrežama npr. sa Twitter, LinkedIn, Facebook, Google Plus kako bi se ostvarila i pratila komunikacija s klijentima, dijelila mišljenja o proizvodu/usluzi.

• Neprofitne djelatnosti i stvaranje zajednice – alati za neprofitne djelatnosti korisne za cijelu zajednicu, npr. prikupljanje novca za humanitarne svrhe, volontiranje, demografske djelatnosti, posebne informacije samo za članove itd.

M. Zekić-Sušac

6

CRM alati

• Kod alata za CRM trend su web aplikacije u oblaku (na virtualnim

iznajmljenim poslužiteljima)

• Mogućnost prilagodbe (custom-izacije) aplikacije prema potrebama

svakog kupca

M. Zekić-Sušac

Primjer:

CRM sustav uključen

u Microsoft Navision,

sadrži module:

• Sales

• Customer Care

• Marketing

• Social

• Technology Izvor:

http://www.microsoft.com/en-

us/dynamics/crm.aspx

CRM u bankarstvu

CRM u bankarstvu omogućava bankama bolje razumijevanje klijenata i

jačanje povezanosti s klijentima.

Bankama CRM pomaže u upravljanju transakcijskim podacima, te u izradi

analitike koja može biti od koristi u kreiranju novih programa. Nove ponude

usluga omogućuju da se klijenti osjećaju povezanije i unaprijedit će kvalitetu

bankarskih usluga.

Primjer: Tvrtka Ignify proizvodi sustav „CRM for banks and credit unions” temeljen na MS

Navision sustavu, koji ima sljedeće module:

Bankarstvo za građane

Bankarstvo za poslovne subjekte

Investicijsko bankarstvo

Kreditne zajednice i privatni bankari.

Bankarstvo za građane i poslovne subjekte omogućava ove funkcionalnosti:

•Upravljanje tekućim i štednim računima

•Plaćanja i informacije o plaćanjima

•Pojedinačne preference i pomoć korisnicima (Izvor: http://www.ignify.com/bank_management_for_dynamics_crm.asp)

M. Zekić-Sušac

7

Komponente CRM-a u bankarstvu

Trafton (2013) ističe 4 osnovne komponente CRM sustava za

bankarstvo današnjice:

• Upravljanje dokumentima (eng. Document management) – ugovori,

izjave, zahtjevi za račune, zahtjevi za kredite, obavijesti, i dr.

dokumenti iz svakodnevnog poslovanja banaka

• E-potpisi – za omogućavanje elektroničkih dokumenata i smanjenje

papira.

• Robusne komunikacije i sigurnost – omogućavanje pristupa klijentima

sa svakog mjesta i u bilo koje vrijeme, uz zaštitu podataka

• Digitaliziranje čekova i slika kod rukovanja novcem, kako bi se smanjio

izlaz papira iz banke

• Online otvaranje računa, održavanje, plaćanje računa i dr. usluge koje

ukidaju potrebu za papirom u bilo kojem bankovnom procesu.

M. Zekić-Sušac

Komponente CRM sustava u bankarstvu

Chaundry (2003) ističe noviji pristup CRM-u u bankarstvu

koji se temelji na tome da su klijenti KAPITAL banke koji

treba cijeniti i njime dobro upravljati.

Prema njemu, glavne komponente CRM-a u bankarstvu su:

1. Razvoj poslovne strategije

2. Kreiranje infrastrukture podataka o klijentima - koja će

omogućiti interakciju

3. Kreiranje tehnološke infrastrukture

4. Kreiranje kanala komunikacije s klijentima

5. Provoditi stalni dijalog s kupcima

M. Zekić-Sušac

8

1. Razvoj strategije CRM-a u bankarstvu

Za razvoj strategije CRM-a u bankarstvu važne su ove smjernice:

• CUSTOMER EQUITY DURING DIFFERENT ECONOMIC CYCLES -

Odnosi s klijentima su važan kapital banke i treba ih koristiti i u

vremenima kad je poslovanje lošije. Kako?

• Čuvati podatke o svojim klijentima kao što vjeverica čuva svoje

lješnjake za zimu

• Prepoznati tko su najvrijedniji klijenti (MOST VALUABLE

CUSTOMERS – MVC) i prema njima uvesti poseban odnos (tzv.

„Picket fence” strategija)

M. Zekić-Sušac

Rast ekonomije –

fokus na

pridobivanje

novih klijenata

Pad ekonomije –

fokus na

zadržavanje

postojećih

klijenata

Razvoj strategije CRM-a u bankarstvu -

nastavak

• PRODUCT VERSUS CUSTOMER-CENTRIC BUSINESS STRATEGY – fokusirati na klijenta, a ne na proizvod (danas se još uvijek banke većinom fokusiraju na proizvode koji nude)

• Stavljanjem klijenta u centar, banke bi mogle značajno povećati svoj profit, načine ulaganja,smanjiti troškove kapitala i ostvariti druge koristi.

M. Zekić-Sušac

Izvor:

http://www.smoketechnologies.com/seo.as

px?name=crm

9

2. Kreiranje infrastrukture podataka o

klijentima • Većina banaka danas ima online sustav za upravljanje računima i

transakcijama klijenata, a takav sustav se fokusira na transakcije, a ne

detektira najvrijednije klijente (MVC)

• Potrebno je kreirati takvu bazu podataka koja će omogućiti inteligentni

informacijski sustav o klijentima (Customer Information System – CIS)

Fokus CIS-a je prikupiti i upravljati sljedećim podacima o klijentima:

• Identifikacijski i kontakt podaci o klijentu i njegovom domaćinstvu

• Rangiranje (veličina, vrijednosna razina, doprinos profitabilnosti banke)

• Naslijeđe (demografski podaci, životni stil)

• Podaci o dosadašnjoj komunikaciju (dosadašnji kontakti, sudjelovanje u

marketinškim programima, tip usluge koji je klijent tražio, kanali za kontakt, i

dr.

• Ponašanje u kupovini (učestalost, novčana vrijednost)

• Kreditna vrijednost

• Rangiranje uspješnosti, kreditni skoring, povijest otplata kredita i dr.

• Prikupljanje podataka s pomoću upitnika za klijente

M. Zekić-Sušac

3. Kreiranje tehnološke infrastrukture

• Tehnološka infrastruktura za CIS temelji se na skladištu podataka

(eng. Data warehouse)

M. Zekić-Sušac

Skladište podataka je posebna

vrsta baze koja je organizirana

na način da se podaci mogu

pratiti po funkcijskim cjelinama,

kroz više dimenzija (npr. kroz

dimenzije: proizvod/usluga,

tržište, vrijeme), dugoročno (kroz

više godina), te obraditi s

naprednim modelima i tehnikama

(OLAP analize, poslovne analize,

metode rudarenja podataka)

Izvor: http://datawarehouse4u.info/

10

Kreiranje tehnološke infrastrukture -

nastavak

• Skladište podataka predstavlja dobru osnovu za inteligentne analize

klijenata, tj. za uvođenje SUSTAVA POSLOVNE INTELIGENCIJE koji

će omogućiti:

• Segmentiranje klijenata – prepoznavanje karakterističnih skupina

klijenata

• Povećanje Cross-selling indeksa

• Povećanje Up-selling indeksa

M. Zekić-Sušac

Primjer: SAS Banking Intelligence Solutions sustav može dati ove analize:

Ako klijent već ima otvoren tekući račun u banci i debitnu karticu, tada je

vjerojatnost 32% da će pozitivno odgovoriti i na ponudu Visa Gold kreditne kartice.

Ako takav klijent ima i depozit na štednji u iznosu od 250,000 dolara, tada je

vjerojatnost 73%.

Uz ovu informaciju, menadžer može ciljati na klijente čija je vjerojatnost veća i

ponuditi im Visa Gold karticu.

E-dokumenti i transakcije u e-poslovanju

• Elektronički dokument je bilo koji sadržaj u elektroničkom obliku, koji se može

koristiti ili u digitalnom ili papirnatom obliku (Wikipedia, 2013)

• E-dokumenti – su dokumenti koji postoje samo u elektroničkom obliku kao

podaci pohranjeni na računalu, mreži,arhivi ili drugom mediju za pohranu.

Primjeri e-dokumenata su: e-mail poruke, instant poruke, e-kalendari, audio

datoteke, animacije, metapodaci, grafike, fotografije, tablice, web stranice,

crteži i drugi tipovi elektroničkih podataka (About.com, 2013)

• U e-poslovanju, e-dokumente promatramo kao dokumente koji prate poslovne

procese i omogućuju obavljanje transakcija, npr. e-katalog, e-ponuda, e-

narudžbenica, e-račun, itd. Na temelju tih e-dokumenata može se npr. izvršiti

e-narudžba, ili obaviti e-plaćanje.

• E-dokumenti su važni u poslovanju jer omogućuju uštede u materijalnim

troškovima (papir, vrijeme), ali i dodane vrijednosti (npr. mogućnost uvida u

različite izvještaje o poslovanju i pretraživanja).

M. Zekić-Sušac

11

Načini slanja e-dokumenata Za razmjenu e-dokumenata može se koristiti:

1. Elektronička razmjena podataka (eng. Electronic Data Interchange - EDI)

2. neka druga metoda razmjene (slanje pdf dokumenta mailom ili putem

Interneta ili dr.)

EDI razmjena e-dokumenata

• Koristi se između subjekata koji su povezani u EDI mrežu (korištenje mreže

se naplaćuje) preko nekog informacijskog posrednika (EDI provider). Bilo koja

dva poslovna subjekta, koja imaju tehničke mogućnosti, mogu ugovoriti EDI

razmjenu elektroničkih računa ili drugih poruka. – koristi se u B2B sustavima

• Najčešći korisnici EDI sustava su veće tvrtke, trgovački lanci te njihovi

dobavljači.

• Putem EDI sustava razmjenjuju se e-računi i drugi dokumenti kao što su:

narudžba, dostavnica, potvrda primitka, stanja skladišta i sl.

M. Zekić-Sušac

Načini slanja e-dokumenata - nastavak

Neka druga metoda slanja e-dokumenata

• Ako se ne koristi EDI razmjena, po zakonu se može koristiti i neka druga metoda koja mogućuje povezivanje računa sa isporukama dobara i usluga i drugim poslovnim dokumentima te provjeru vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja računa prema utvrđenim procesima izdavanja odnosno primanja računa. Druga metoda koristi se najčešće za fizičke osobe (npr. kad tvrtka za vodovod šalje građanima račune za vodu), ali isto tako se može koristiti između poslovnih subjekata, ako jedan od njih ne može ili ne želi račun primiti kao datoteku u okviru EDI mreže.

• Način provedbe: primatelju se račun šalje u PDF formatu (mailom ili na drugi način) koji u sebi sadrži elektronički potpis. Za identifikaciju subjekata koristi se GLN, OIB, IBAN ili sl.

• EDInet sustav za ovu metodu koristi proizvod pod nazivom EDInet PKI Adapter. Pošiljatelj računa koristi isti format kao i u slučaju slanja računa kao EDI datoteku. Program EDInet PKI Adapter treba biti instaliran kod izdavatelja i on vrši pretvorbu dokumenta u pdf format.

• Primatelj računa ne mora biti povezan s EDInet sustavom ili nekim drugi EDI provider-om.

M. Zekić-Sušac

12

Načini slanja e-dokumenata - nastavak

Izvor: http://www.optimit.hr/eracun-nacini-slanja

Slika A. Način slanja e-računa putem

EDI mreže Slika A. Način slanja e-računa na drugi

način – slanjem pdf dokumenta

M. Zekić-Sušac

Formati e-dokumenata

• Pri razmjeni e-dokumenata, tvrtka koja šalje e-dokument treba imati

jedinstveni GLN broj koji dodjeljuje nacionalna GS1 organizacija –

GLN broj se najčešće koristi kao identifikator pojedinog subjekata.

• Osim GLN broja, moguće je korištenje i bilo kojeg drugog

jedinstvenog identifikatora kao što je OIB, IBAN itd.

U kojem se formatu šalje e-dokument?

• Eko se koristi EDI, e-dokument se šalje kao datoteka iz sustava

izdavatelja u sustav primatelja računa (dakle ne mailom nego direktno

u sustav)

• Poslana datoteka može biti u jednom formatu (npr. XML -a), dok se

primatelju može slati i istom ili nekom drugom formatu (npr. EDIFACT,

XML -b).

M. Zekić-Sušac

13

E-račun • Elektronički račun (e-račun) je digitalni oblik računa kojeg prodavatelj

robe ili usluge izdaje kupcu, pod uvjetom da ima sve elemente koji su

propisani zakonom.

• e-Račun je internetski servis za elektroničku razmjenu računa između

dobavljača i kupaca te upravljanje cjelokupnim poslovnim procesom

izdavanja, zaprimanja te arhiviranja računa (FINA, 2013).

Zakonska osnova e-računa:

• U Hrvatskoj se e-račun počinje koristiti kao službeni dokument od

01.08.2011.g. kada je stupio na snagu u Narodnim Novinama broj

89/11 objavljen "Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o

porezu na dodanu vrijednost". Od tada je u potpunosti izjednačen s

papirnato izdanim računom.

M. Zekić-Sušac

Izvor: http://www.poslovni-

savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-

primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-

primjene-u-see-regiji

Izvor: http://www.banka-

celje.si/poslovne-finance/e-racun

Zakonske odredbe e-računa

Članak 104.a Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost propisuje:

(1) Računom u elektroničkom obliku smatra se račun ispostavljen kao

elektronička isprava sukladno Zakonu o elektroničkoj ispravi pod

uvjetom da postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. U

smislu ovoga Pravilnika računom u elektroničkom obliku, ispostavljenim

kao elektronička isprava, smatra se i račun potpisan elektroničkim

potpisom sukladno Zakonu o elektroničkom potpisu.

(2) Računom iz stavka 1. ovoga članka smatra se i račun ispostavljen

primjenom jedne od sljedećih metoda: • 1. putem elektroničke razmjene podataka, ako ugovor o razmjeni omogućuje korištenje

postupaka kojima je zajamčena vjerodostojnost podrijetla računa i cjelovitost podataka

odnosno sadržaja računa,

• 2. pomoću bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa sa

isporukama dobara i usluga i drugim poslovnim dokumentima te provjeru

vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja računa prema utvrđenim procesima

izdavanja odnosno primanja računa

M. Zekić-Sušac

14

Zakonske odredbe e-računa - nastavak

(3) Metode iz stavka 1. i 2. ovoga članka moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:

• 1. mora biti zajamčena vjerodostojnost podrijetla računa na način da primatelj

računa može nedvojbeno utvrditi da je taj račun poslao izdavatelj računa,

• 2. mora biti zajamčena cjelovitost sadržaja računa na način da primijenjena

tehnologija i postupci onemogućavaju promjenu podataka na računu,

• 3. mora biti zajamčena vjerodostojnost podrijetla i cjelovitost sadržaja računa

tijekom prijenosa računa elektroničkim putem od izdavatelja do primatelja

računa,

• 4. mora biti zajamčena čitljivost računa odnosno vizualan i razumljiv prikaz

tako ispostavljenog računa na zaslonu računala ili drugih elektroničkih

uređaja kao i na papiru,

• 5. mora biti vidljivo vrijeme i adresa otpreme odnosno primitka tako

ispostavljenog računa.

M. Zekić-Sušac

Kriteriji za upotrebu e-računa

Iz zakonskih odredbi se može zaključiti: - Da bi se račun smatrao elektroničkim računom, potrebno je zadovoljiti sve ove kriterije:

• suglasnost primatelja za primanje tako izdanih računa

• korištenje elektroničkog potpisa (bilo običnog bilo naprednog) – AUTENTIČNOST i NEPORECIVOST

• korištenje jednog od sigurnih kanala dostave – CJELOVITOST i VJERODOSTOJNOST

• elektronička arhiva računa mora biti u skladu s propisima

Pri tome je važno koristiti digitalni potpis i sigurnosne protokole za kreiranje i slanje e-računa. Certifikate za digitalni potpis u Hrvatskoj dodjeljuje Financijska agencija (FINA), vidi: http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963

M. Zekić-Sušac

15

Digitalni certifikati

Digitalni certifikat = skup podataka u elektroničkom obliku koji predstavlja elektronički identitet u raznim elektroničkim interakcijama te sigurnu i povjerljivu komunikaciju internetom. (Fina, 2013)

Digitalnim certifikatom dokazuje se primateljima online informacije da je elektronička informacija koju su zaprimili od vas autentična.

Uporaba digitalnih certifikata koristi se za mnoge aplikacije, npr. za elektroničku poštu, elektroničku razmjenu dokumenata, mrežne (on-line) usluge države i ostale mrežni servise. FINA je preko Registra digitalnih certifikata jedini pružatelj usluga certificiranja u RH, registrirana kod Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, od kojeg je dobila dozvolu za izdavanje kvalificiranih digitalnih certifikata. Digitalne certifikate FINA izdaje na multifunkcionalnoj pametnoj (smart) kartici pod nazivom FINA e-kartica. (Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963, 2013)

M. Zekić-Sušac

Digitalni certifikati koje izdaje FINA FINA izdaje sljedeće certifikate (FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=963, 2013)

• Autentifikacijski, (normalizirani) certifikat Osigurava autentičnost, cjelovitost, izvornost i tajnost dokumenta ili elektroničke transakcije. Ne osigurava neporecivost.

• Potpisni (kvalificirani) certifikat Koristi se za elektroničko potpisivanje dokumenata ili transakcija naprednim elektroničkim potpisom u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu. Jamči autentičnost, cjelovitost i izvornost, priskrbljuje i neporecivost zamjenjujući u cijelosti vlastoručni potpis ili vlastoručni potpis i otisak pečata.

Certifikati, prema namjeni, mogu biti: 1. Osobni (za građane – fizičke osobe) 2. Poslovni (za poslovne subjekte) - fizičke osobe povezane s poslovnim subjektom/organizacijom - poslužitelj povezan s poslovnim subjektom/organizacijom - aplikacija/servis povezana s poslovnim subjektom/organizacijom - uređaj – VPN povezan s poslovnim subjektom/organizacijom 3. TDU – za tijela državne uprave - osobe/zaposlenici

M. Zekić-Sušac

16

E-račun FINA-e

• e-Račun usluga koju nudi FINA, temelji se na PKI tehnologiji, sukladno

x.509v3 standardu, što jamči visoku razinu sigurnosti i autentikacije korisnika

servisa, e-potpisivanje računa te ovjeru vremenskim žigom. Svi računi

potpisuju se e-potpisom što znači da je integritet sadržaja elektroničkog

računa zajamčen, a njegova autentičnost kao i autentičnost njegova

pošiljatelja nedvojbeno je zagarantirana.

• e-Račun se zasniva na CEN i IDABC preporukama, sukladan je standardu

UBL 2.1 i nacrtu e-Računa koji je predložilo Povjerenstvo za e-Račun na

razini RH čiji je član i Fina.

• e-Račun FINA-e je razvijan u skladu s preporukama EU i kao takav

kompatibilan sa sličnim rješenjima na inozemnom tržištu.

• Fina je razvila 'zvjezdasti' model e-Računa što znači da nije potrebna

uspostava bilateralnih ugovornih odnosa ili sporazuma između svih strana u

sustavu već je dovoljna registracija u sustavu. Samom registracijom na

sustav koja je potpuno besplatna možete razmjenjivati elektroničke račune s

drugim korisnicima koji su se registrirali na servis.

M. Zekić-Sušac

Izgled aplikacije za e-račune

M. Zekić-Sušac

(Izvor: FINA, http://www.fina.hr/Default.aspx?art=9878, 2013)

Demo

verzija

aplikacije

može se

pokrenuti na

svom

računalu.

17

E-računi kod banaka

• Gotovo sve veće banke omogućuju upotrebu e-računa i drugih e-dokumenata putem e-

bankarstva, na način da su uvele uslugu i-Račun.

Što je usluga i-račun?

• Usluga i-Račun sastoji se od mogućnosti primanja e-računa i njihovog plaćanja putem Internet bankarstva. Sastoji se od dokumenata e-uplatnice i e-računa.

• e-uplatnica je nalog ispunjen svim podacima potrebnim za plaćanje (račun primatelja, poziv na broj, iznos i dr.) koji korisnik umjesto poštom, može preuzeti putem Internet bankarstva - pri plaćanju korisnik samo potvrdi već ispunjen nalog

• e-račun - e-račun je račun u elektroničkom (pdf) obliku koji sadrži sve informacije kao i papirnati, a korisnik ga može ga primati putem Internet bankarstva ili na svoju e-mail adresu, a ugovaranje i primanje e-računa je besplatno kod većine banaka.

M. Zekić-Sušac

Primjer: Privredna banka Zagreb, usluga i-Račun

Izdavatelj računa e-Račun i e-Uplatnicu šalje krajnjem korisniku kroz i-Račun infrastrukturu.

e-Račun krajnji korisnik dobiva putem internetskog bankarstva, putem e-maila i posebnog

portala za pregled e-Računa, dok e-Uplatnicu dobiva kroz internetsko/mobilno bankarstvo.

Putem internetskog/mobilnog bankarstva krajnji korisnik odabire i autorizira već popunjene e-

Uplatnice te ih šalje na plaćanje.

Banka provodi plaćanje i obavještava izdavatelja računa o provedenoj transakciji. Izvor: Privredna banka Zagreb, http://www.pbz.hr/Default.aspx?sec=2076

E-dokumenti između tvrtki Tvrtke međusobno mogu razmjenjivati e-dokumente (e-narudžbu, e-

račun, e-ugovor i dr.) također putem EDI sustava ili nekom drugom

metodom – danas se sve više koriste Internetske aplikacije za B2B

poslovanje

Većina B2B aplikacija u Hrvatskoj ima djelomično podržane e-procese i

e-dokumente, npr. može biti podržano preuzimanje e-kataloga, e-cjenika,

provjera raspoloživosti proizvoda, slanje e-narudžbe, ali često tu nije

uključen e-račun.

Poznate svjetske aplikacije za B2B razmjenu dokumenata:

• Microsoft BizTalk Server

• IBM Sterling B2B

Studije slučajeva koji koriste MS BizTalk Server:

http://www.microsoft.com/biztalk/en/us/case-studies.aspx (među njima i

velike financijske institucije)

Studije slučajeva koji koriste IBM Rosetta Net:

M. Zekić-Sušac

18

IBM Sterling B2B Integration Services

M. Zekić-Sušac

Izvor:http://www-01.ibm.com/software/commerce/b2b/products/e-invoicing/

IBM nudi čitav niz alata za B2B

integraciju i razmjenu e-

dokumenata između tvrtki

Primjeri B2B sustava

za razmjenu e-

dokumenata u

Hrvatskoj

M. Zekić-Sušac

Izvor:

http://www.kenda.hr

Izvor:

http://www.msan.hr

19

Primjer e-računa

M. Zekić-Sušac

Izvor: http://www.fina.hr

Zaključak

• Integrirani sustav e-poslovanja koji povezuje sve poslovne funkcije zove se ERP

• Glavni podsustavi (moduli) ERP-a su: SCM, sustav za upravljanje proizvodnjom / uslugama, CRM, i dr.)

• Posebna pozornost se danas poklanja CRM-u pri čemu se klijent stavlja u centar

• E-dokumenti i e-transakcije omogućuju poslovanje bez papira – uštede i dodane vrijednosti

• E-račun mora imati suglasnost primatelja za primanje, koristiti e-potpis, koristiti jedan od sigurnih kanala dostave, te elektroničku arhivu računa u skladu s propisima

• E-račun se može provesti putem EDI mreže ili drugom metodom (Internet)

• U Hrvatskoj FINA izdaje digitalne certifikate za digitalne potpise e-dokumenata

• Tvrtke razmjenjuju e-dokumente putem B2B aplikacija, najčešće u XML formatu

M. Zekić-Sušac

20

Literatura

1. Bidgoli, H. (2004). The Internet Encyclopedia, Volume 1, John Wiley & Sons, Inc. p.

707.

2. Spremić, M., Menadžment i elektroničko poslovanje, Narodne novine, Zagreb, 2004.

3. Search Manufacturing ERP, Supply Chain Management,

http://searchmanufacturingerp.techtarget.com/definition/supply-chain-management,

22.03.2013.

4. Otvorena mreža, CRM – Customer Relationship Management,

http://www.otvorena.hr/crm-customer-relationship-management/261/33, 22.03.2013.

5. Shaw, R. Computer Aided Marketing & Selling, Butterworth Heinemann, 1991.

6. Ignify, CRM for banks and credit unios,

http://www.ignify.com/bank_management_for_dynamics_crm.asp, 23.03.2013.

7. COCC Financial Technology Solutions, The New Rules for Banks Technology,

http://www.cocc.com/wp-bank-technology.html, 23.03.2013.

8. Trafton, J., COCC Financial Technology Solutions, Paperless Banking – The Dream is

Real, http://www.cocc.com/paperless-banking.html, 23.03.2013.

9. Chaudhry, A., SAS Institute Inc., CRM: Making it Simple for the Banking Industry,

http://www2.sas.com/proceedings/sugi29/180-29.pdf, 23.03.2013.

M. Zekić-Sušac

Literatura - nastavak

10. Huber, Understanding the Importance of CRM, http://www.focus2grow.com/blog/bid/104830/Understanding-the-Importance-of-CRM, 23.03.2013.

11. Poslovni savjetnik, Prednosti i primjene e-Računa u EU i ubrzavanje njegove primjene u SEE regiji, http://www.poslovni-savjetnik.com/racunovodstvo-porezi/prednosti-i-primjene-e-racuna-u-eu-i-ubrzavanje-njegove-primjene-u-see-regiji, 16.06.2011.

12. OptimIT, Elektronički račun=e-račun, http://www.optimit.hr/eracun, 23.03.2013.

13. OptimiIT, Edinet e-račun - načini slanja, http://www.optimit.hr/eracun-nacini-slanja, 23.03.2013.

14. IBM, Sterling e-Invoicing, http://www-01.ibm.com/software/commerce/b2b/products/e-invoicing, 23.03.2013.

15. Microsoft, Biz Talk Server, http://www.microsoft.com/biztalk/en/us/default.aspx, 23.03.2013.

M. Zekić-Sušac