Analiza znanja i racionalna organizacija uenja

Edukacijska psihologija 1 eni Zuliani, mag. psihologije 2011/12.

SadrajTradicionalna analiza

Suvremena analiza znanja

Organizacija uenja

Tradiocionalna analizaVjetine navike

Znanja u uem smislu Stjecanje navika povezano sa usvajanjem nekih informacija integracija sadraja u nove strukture slina fizioloka osnova

Vjetine (navike)Novosteena psihomotorika ili senzomotorika struktura koja omoguuje pojedincu da lake i uspijenije obavlja radnje jednake ili sline onima na temelju kojih je tu strukturu stekaoBrzina, tonost, ekonominostMotoriki aktiOpaanje signala ili znakova

Proces uenja vjetineNeodvoljno usklaeni pokreti (suvini i pogreni pokreti)ponavljanjeIspadanje neprikladnih pokreta i sve bolja prostorna i vremenska organizacija prilagoenih radnji- automatizacija pokretaNove dinamike struktureFizioloka podloga biokemijske promjene u korteksu, sredinjem ivanom sustavu i izvrnim organima ------ stabilizacija

Proces uenja vjetineIntegracija manjih jedinica aktivnosti u sloenije motorike struktureUvjebani obrasci pohranjuju se u dugorono pamenje NAVIKA steena i u znatnoj mjeri automatizirana reakcija (s malo kontrole) organizmaVia kvaliteta vjetinaKrajnji cilj treningaTeko se mijenjaju otpornost na promjene

Proces uenja vjetine FAZE PODUAVANJAKognicijskaRaslambom se upoznaje struktura pokreta i radnji, kako i kada se se odvijaju u prostoruAsocijacijskaSvi pokreti i radnje se ustrajnim vebanjem povezuju i organiziraju u odgovarajue struktureAutomatizacijska Prelazak u naviku

Znanja u uem smisluPrevladava unutranja mentalna komponentaSimbolika znanja: injenice, pojmovi, pravila,...Verbalni, numeriki, grafiki oblik sadraja ili kombinacijaIzraavaju se reprodukcijom, prepoznavanjem, generalizacijom i upotrebom podataka, informacija, itd.

Suvremene koncepcije znanjaBloomova taksonomijaGagneova postupna struktura znanjaKoncept o varijetetima uenikih znanja

Bloomova taksonomijaEdukacijski ciljevi na kognitivnom podrujuPoznavanje konvencija, smjerova, nizova, klasifikacija, kategorija, kriterija, metodologijeTerminologija i injeniceNaela, generalizacijeTeorije, strukture

Bloomova taksonomijaEdukacijski ciljevi na kognitivnom podrujuINTELEKTUALNE VJETINE I SPOSOBNOSTIRAZUMIJEVANJEPRIMJENAANALIZASINTEZAEVALUACIJA

Gagneova postupna struktura znanja6 tipova znanjaPravila vieg redaPravilaDefinirani pojmoviKonkretni pojmoviUenje diskriminacija Uenje znakova

Uenje znakova

Znak ---- reakcijaUenje klasinim uvjetovanjemUenje diskriminacija

Kako su dvije stvari jednake ili razliite

Konkretni pojmovi

Stjecanje iskustvaPrepoznavanje ili identificiranje kvalitete objektaDefinirani pojmovi

Odreenja za cijelu kategoriju predmeta koji su u vanjsko izgledu razliiti Apstraktni pojmoviIskazuju se verbalno, bez nazonosti predmeta

Pravila (naela)

Odnosi izmeu dva ili vie pojmovaFunkcija: kontrola ponaanja Bomboni kotaju novacaPravila vieg reda

Kompozit dvaju ili vie pravilaRjeavanje problema

Koncept o varijetetima uenikih znanja4 oblika znanja:FaktografskiInterpolacijskiOperacijskiEkstrapolacijski

Statika znanjaDinamika znanja

1. Faktografska znanjaElementarna znanja iz nekog podrujaOsnova za stjecanje sloenijih varijetetaPercepcija i retencija podataka,...Poznavanje detalja ili izoliranih injenica,..Nepovezana i u iskustvo nedovoljno organizirana i strukturirana znanja

2. Interpolacijski varijetetUtvrivanje slinosti i razlika, uzrono-posljedinih veza meu faktografskim materijalomStvaranje generaliziranih znanjaPoznavanje opih pojmova, kategorija, pravila, zakona, naela, teorija, struktura kao i putova i naina kojima se do tih znanja doloDugorono pamenje

3. Operacijski varijetet Odabir i kombiniranje steenih generaliziranih znanjaStvaranje modela ili obrazaca reagiranja prikladnih za odreenu situacijuModeli se usvajaju vjebom i treningomKoritenje modela za jednaku ili slinu situacijuUinci na individualnom i socijalnom planuNavike, vjetine

4. Ekstrapolacijski varijetetReorganizacija znanja prema potrebama nove situacijePronalaenje ispravne reakcije i rjeavanje problemaDivergentno miljenjeInteligencijaU eduakciji nedostaju poticaji kojima s razvija takvo znanjeU sklopu satova ponavljanja, vjebanja i utvrivanja

Zakonitosti stjecanja vjetinaPrati se kroz 2 aspekta:Registriranjem promjena koje nastaju u rezultatu onoga koji vjeba svakim ponavljanjemU svakom ponavljanju se registrira broj pogreaka

1. NapredovanjeFaza naglog napredovanjaFaza sve sporijeg napretkaFaza zastoja u napredovanju

Teina i sloenost pokreta i radnji, sposobnosti i motivacija, metode i oblici pouavanja

Kad je napredovanje najbre?

Granica vjebe uinak koji se ne da nadvisitiOpseg uvjebljivosti razlika izmeu poetnog i zavrnog rezultata

2. PogrekeBroj pogrenih reakcija vei na poetku treningaBroj greaka e naglo, a zatim sporo opadati ---- do nulte vrijednosti

Krivulja napretka vrlo sloenih i kompliciranih vjetina?A broj pogreaka? Napredak u poetku spor dui period sa vie greaka

Krivulja napretka vjetina s ogranienom strukturom pokreta?A broj greaka?

A kod kombiniranih vjetina sa jednostavnim i sloenim radnjama?

Zakonitosti stjecanja znanja u uem smislu

Jednake kao i za usvajanje vjetina!

Granica ili plato vjebanjaOvisi o fiziolokim mogunostima organizmaPoputanje napora, motivacije, zasienost s aktivnou,... U vjetinama su granice prividneU znanju u uem smislu su stvarne (sadraj)

Racionalna organizacija uenjaMetode uenjaGlobalna- Uenje sadraja u cijelini Upoznavanje sa sadrajima, a zatim njihovo usvajanje+: usvajanje biti i povezanosti sadraja: izostavljanje informacija Parcijalna Upoznavanje sadraja, pa dijeljenje na manje cijeline+: usvaja se sav injenini materijal-: ne shvaa se biti ni logika sadraja

Kombinirana ili progresivna metodaGradivo se pregleda, pa se dijeli na manje cijelineUi se prvi, pa drugio dio, pa ga se smisleno povezuje, pa se ui trei koji se zatim smisleno povezuje sa prva dijela, i tako redom-: vremenska neekonominost

Kada koristiti globalnu, a kada parcijalnu metodu?

A kada se ue vjetine? Ovisi o vrsti zadataka (jednostavne ili kompleksne radnje) povezanosti podzadataka

Kako samostalno uiti?Planirati uenjeOdrediti blie i daljnje ciljeveBiti motiviran za uenjeUiti sabrano i sa razumijevanjemSamostalno organizirati i strukturirati informacijeGrupirati sadraje po slonosti i razliitostiBesmisleni materijal mnemotehniki osmiljavatiAktivno ponavljati sadrajeIzbjegavati interferenciju

...i joStalnost mjesta gdje se uiOsigurati udbenike, materijale,..Provjetravati prostorijuOsvjetljenostTemperaturazvuni podraaji namjetaj