33
Ishodi učenja Prof.dr.sc. Blaženka Divjak Prof.dr.sc. Vjeran Strahonja Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike Varaždin Zagreb, 05. veljače 2009.

Ishodi Ucenja-Vjeran Strahoja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

hfjfj

Citation preview

  • Ishodi uenja

    Prof.dr.sc. Blaenka DivjakProf.dr.sc. Vjeran Strahonja

    Sveuilite u ZagrebuFakultet organizacije i informatike Varadin

    Zagreb, 05. veljae 2009.

  • Ishodi uenja neki nai prioriteti

    Definiranje pojmova ishoda uenja i kompetencija

    Razumijevanje uloge ishoda uenja u razvoju kurikuluma i bolonjskim preporukama

    Analiziranje ishoda uenja na razliitim razinama (preddiplomska, diplomska, poslijediplomska)

    Konstrukcija ishoda uenja na razini predmeta Usporeivanje i razlikovanje strunih i

    generikih vjetina Vrednovanje studijskih programa s aspekta

    upotrebe ishoda uenja

  • Tri prioriteta bolonjskog procesaBerlinska ministarska konferencija 2003.

    Quality Assurance (Internal and External)

    Implementing the Bologna reforms, introducing learning outcomes

    The Three Cycle System (Curricular Reform, Qualification Frameworks, Tuning)

    Recognition (ECTS, Diploma Supplement, EUROPASS, Lisbon Recognition Convention)

  • to su ishodi uenja?

    Tvrdnje o tome to se oekuje od studenta da zna, razumije, moe napraviti, vrednovati ... kao rezultat procesa uenja U literaturi debata o razlikama izmeu ciljeva (objectives),

    ishoda (outcomes) i kompetencija

    Ishodi pomau nastavniku da precizira studentima to se od njih oekuje da pripremi materijale, nastavne metode, testove da komunicira s kolegama (studentima, interesnim grupama)

    o ciljevima predmeta i odnosu prema cjelokupnom programu

    Ishodi uenja pomau instituciji da komunicira s interesnim skupinama posebno

    poslodavcima da se pripremi za akreditacije da osigura vertikalnu i horizontalnu konzistentnost programa

    studija ...

  • Learning outcomes (ishodi uenja) definicije

    to je ono to student zna i u stanju je uiniti, kao rezultat iskustva uenja www.sociologycommission.org/docs/GLOSSARY.htm

    znanje, vjetine i sposobnosti koje student moe demonstrirati nakon zavretka programa www.bridgew.edu/AssessmentGuidebook/glossary.cfm

    opi rezultat poduavanja; moe biti odreen irokim pojmovima kao razumjeti (primjeri http://www2.austincc.edu/govtdept/2305obj.html) itdl.austincc.edu/development/glossary.htm

    pokazatelji onoga to zna, razumije ili si u stanju uraditi po zavretku modula / programawww.surrey.ac.uk/priorlearning/information/glossary.htm

    znanje, vjetine i vrijednosti steene sudjelovanjem studenta u edukativnoj aktivnosti www.scoea.bc.ca/glossary2001.htm

    razumijevanje, vjetine i kompetencije steene tijekom uenja!!! Ishod uenja nije skup injenica koje je uenik akumulirao

    tijekom uenja

  • Ishodi uenja vs. kompetencije

    Ishod uenja je sve ono to se oekuje da student zna, razumije ili moe demonstrirati formulirano od strane nastavnika

    Student postizanjem ishoda uenja kroz proces studiranja stjee kompetencije za zapoljavanje i samozapoljavanje (employability)

  • Hijerarhija ishoda uenja

    (1) Opi ishodi uenja opisuju razinu akademskih postignua koja odgovaraju Bolonji razrauju ih Dublin Descriptors

    (2) Specifini ishodi uenja za neko podruje ili kombinaciju podruja, koji odreuju postizanje razine opih deskriptora kroz studijski program (npr. UK QAA i subject benchmark statements)

    (3) Specifini ishodi uenja za odreeni studijski program za neko podruje ili kombinaciju podruja, ukljuujui i specifine zahtjeve ciljnih zanimanja (EUA Tuning project)

    (4) Specifini ishodi uenja kolegija koji ukljuuju i kriterije za uspjeh studenta

  • Dublin Descriptors trodijelni sustav

    1. Znanje i razumijevanje na odreenom stupnju, podruju i programu

    2. Sposobnost primjene znanja i razumijevanja(rjeavanje problema u novim problemskim situacijama i irem kontekstu (profesionalizam u najirem smislu i kompetencije u rjeavanju problema temeljenom na znanju)

    3. Zakljuivanje i rasuivanje (sposobnost integracije znanja, svladavanja sloenosti, tumaenje i zakljuivanje u stvarnim situacijama, odraavajui drutvenu i etiku odgovornost)

    4. Komuniciranje stavova, ideja, problema i rjeenja specijalistikom i nespecijalistikom auditoriju

    5. Razvijene vjetine uenja, nune za neprekidno, cjeloivotno uenje, s visokom razinom autonomije

  • Dublin Descriptors 1. Znanje i razumijevanje

    Prvostupnik BSc Magistar - MSc/MA Doktor - PhDDemonstriraju znanje i razumijevanje u podruju studiranja koje se dograuje na srednjokolsko obrazovanje i koje je poduprto znanjem iz naprednih udbenika i ukljuuje neke aspekte modernih znanja u podruju studiranja.

    Demonstriraju znanje i razumijevanje, koje poiva na prvom stupnju, ali ga i proiruje i/ili produbljuje, te tako predstavlja temelj ili mogunost originalnog razvoja i/ili primjene ideja, koje su esto unutar podruja istraivanja studija.

    Demonstriraju kreaciju i interpretaciju novih znanja kroz originalno istraivanje i publiciranje rezultata vlastitih istraivanja,sustavno razumijevanje biti znanstvenog i/ili primijenjenog znanstvenog podruja istraivanja u kojem rade.

  • Dublin Descriptors 2. Sposobnost primjene znanja i razumijevanja

    Prvostupnik BSc Magistar - MSc/MA Doktor - PhDMogu primijeniti znanje i razumijevanje na nain karakteristian za pojedinu struku i imaju kompetencije koje im omoguuju rjeavanje problema u podruju studiranja

    Mogu znanje i razumijevanje, kao i sposobnost rjeavanja problema, primijeniti u novim ili nepoznatim situacijama u irem (ili interdisciplinarnom) kontekstu, koji je povezan s podrujem studiranja.

    Mogu znanje i istraivanje primijeniti za izradu koncepata, izradu i implementaciju projekata, koji e generirati nova znanja, primjene i razumijevanje i tako doprinijeti korpusu znanja koji se verificira kroz publiciranje u nacionalno i/ili meunarodno priznatim publikacijama.

  • Dublin Descriptors 3. Zakljuivanje i rasuivanje

    Prvostupnik BSc Magistar - MSc/MA Doktor - PhD

    Imaju vjetine potrebne za prikupljanje i interpretaciju relevantnih podataka (obino u podruju studiranja) i stvaranje zakljuaka koji ukljuuju relevantne drutvene, znanstvene i etike teme.

    Imaju sposobnost integriranja znanja i upravljanja kompleksnou, formuliranja sudova na temelju nepotpunih ili ogranienih informacija, koji ukljuuju drutvene i etike odgovornosti povezane sa primjenom njihovog znanja i ocjena

    Imaju sposobnost kritike analize, evaluacije i sinteze novih i kompleksnih ideja, stvaranja sudova o kompleksnim temama koje ukljuuju relevantnu drutvenu, znanstvenu i etiku odgovornost.

  • Dublin Descriptors 4. Komuniciranje stavova, ideja, problema i rjeenja

    Prvostupnik BSc Magistar - MSc/MA Doktor - PhD

    Mogu prezentirati informacije, ideje, probleme i njihova rjeenja strunoj i opoj publici.

    Mogu prezentirati svoje zakljuke, kao i znanje i argumente koji ih podupiru strunoj i opoj publici na jasan i nedvosmislen nain.

    Mogu prezentirati svoje zakljuke i rezultate originalnog istraivanja, strunoj i opoj publici na jasan i efektivan nain.

  • Dublin Descriptors 5. Razvijene vjetine uenja

    Prvostupnik BSc Magistar - MSc/MA Doktor - PhD Razvili su vjetine uenja potrebne za cijeloivotno uenje, ali i nastavak studiranja na diplomskom studiju.

    Razvili su vjetine uenja potrebne za cijeloivotno uenje (formalno ali i samostalno).

    Razvili kvalitete i generike vjetine potrebne za zapoljavanje i samozapoljavanje, te kontinuirano napredovanje u teoretskom i/ili primijenjenom istraivanju i razvoju novih tehnika, ideja i pristupa.

  • Odreivanje ishoda uenja

    Usmjerenost nastave i NPP

    Struktura i semantika ishoda uenja

    Razvojni ciklus ishoda uenja

    Kvaliteta ishoda uenja

    Potencijalni problemi

    VS

  • Usmjerenost nastave i NPP

    Orijentirana nastavniku Nastavnik prenosi sadraj ueniku i

    provjerava naueno gradivo Sadraj uenja, proces uenja, broj sati Provjera gradiva

    Orijentirana ishodu (studentu) Da bi student mogao demonstrirati/uiniti

    (opisnici) treba nauiti/uvjebati (ishodi), to se provjerava (provjera), a da bi se to ostvarilo (sadraj, proces, broj sati, ECTS)

  • to donose ishodi uenja?

    Pomak od pouavanja (teaching) prema uenju (learning) i

    procjeni (assesment)

    Interna provjera i poboljanje NPP

    Nuni preduvjet za vanjsku procjenu

    Okvir za kvalitetu, standarde i integrirani visokokolski obrazovni prostor

  • Struktura i semantika ishoda uenja

    to se oekuje od studenta? U vezi s im i u kojem kontekstu? Kako e se to provjeriti?

    Primjeri: prikazati kompetenciju odreivanja ishoda uenja za

    discipline koje predaje, za jedan kolegij samostalno i

    jedan kolegij radei u grupi

    prikazati razumijevanje osnovnih pojmova vezanih uz ishode uenja i sposobnost prezentacije zadane teme na

    nain da pripremi i odri prezentaciju u trajanju od 20

    minuta

  • Razvojni ciklus NPP

    Ishodi uenja

    Metode rada

    Studentsko optereenje ECTS

    Evaluacija znanja studenta

    Revizija

    Provjera !!

  • Provjera ishoda uenja

    Validacija: Povratna informacija od strane studenata Da li se odreeni ishodi pokrivaju?

    Verifikacija: Studij prema izlazima uenja metode pouavanja ispitivanje znanja studenata optereenje studenata nastavna literatura ...

    Revidiranje izlaza uenja na kraju svake godine/semestra periodiko ponavljanje ovog koraka vodi prema

    poboljanju znanja i osposobljenosti studenata

  • Kvaliteta ishoda uenja

    3-8 ishoda za svaki subjekt

    Razumljivost, jednostavnost, kompletnost, nedvosmislenost, konzistentnost, relevantnost

    Definirane metode i kriteriji provjere i procjene (nuno odvojeno od poeljnog, binarna ocjena ili skala)

  • Potencijalni problemi (1)

    1. Birokratsko reguliranje poduavanja i uenja

    2. Gubitak sveuilinog naina studiranja

    3. Optereenje nastavnika i administracije

    4. Teka primjena

    5. Problem formuliranja i razumijevanja(Guenter Heitman)

  • Potencijalni problemi (2)

    Tradicija i kultura visokog kolstva

    Vie zanima nastavnike, nego studente

    Racionalistiki model to ubija kreativnost i formalizira nepredvidivo

    Otpor nastavnika promjenama i dodatnim naporima

    Nita novo ...

  • Ishodi uenja za svaki predmet

    Uzeti u obzir mogunosti i sposobnosti koje su preduvjet pristupanja programu (uvjeti upisa studijskog programa) ishodi uenja moraju biti prilagoeni buduim studentima

    Znanje i razumijevanje s kojim student upisuje predmet (predmeti preduvjeti)

    Program predmeta koji je povezan s programom studija

    Metode poduavanja i podrka uenju Planirano ukupno raspoloivo vrijeme za

    svladavanje predmeta (ekvivalent optereenja u ECTS bodovima)

    BD

  • Kako odrediti strune vjetine i kompetencije?

    Primjer FOI:1. SWEBOK* - Guide to the Software

    Engineering Body of Knowledge, IEEE

    2. Skills Framework for the Information Age (SFIA)

  • SWEBOK* - metodologija

  • SFIA kategorije, subkategorije, vjetine i razine odgovornosti

  • SFIA Kategorije i potkategorije

    Strategija i planiranje

    Informacijska strategija

    Savjetovanje i voenje

    Strategija i planiranje poslovnih /

    informacijskih sustava

    Tehnika strategija i planiranje

    Razvoj

    Razvoj sustava

    Ljudski faktori

    Instalacija i integracija

    Promjena poslovanjaUpravljanje poslovnim promjenama

    Upravljanje odnosima

    Pruanje uslugaInfrastruktura

    Operacije

    Podrka korisnicima

    Podrka nabave i upravljanjaUpravljanje nabavom

    Kvaliteta

    Upravljanje resursima

    Pomone vjetine Edukacija i treningProdaja i marketing

  • Razvoj sustava

    17 Upravljanje razvojem sustava

    18 Analiza podataka

    19 Dizajn sustava

    20 Dizajn mrea21 Dizajn baza podataka

    22 Programiranje i razvoj softvera

    23 Inenjerstvo sigurnosti24 Izrada web stranica

    25 Testiranje sustava

    Ljudski faktori

    26 Ergonomija sustava

    27 Kreiranje sadraja28 Analiza nefunkcionalnih potreba

    29 Evaluacija upotrebljivosti

    30 Integracija ljudskih faktora

    Instalacija i integracija

    31 Integracija sustava

    32 Prenosivost / integracija softvera

    33 Postavljanje / uklanjanje sustava

    Dizajniranje, kreiranje, testiranje i dokumentiranje novih i poboljanih programa iz dobavljenih specifikacija i u skladu s dogovorenim standardima.

  • SFIA primjer primjene

  • Generike vjetine

    Vjetine koje se upotrebljavaju u irokom spektru poslova i u ivotu openito

    Generic skills = key skills, core skills (UK), key competencies, transferable skills (F), employability skills, key qualifications (G), transdisciplinary skills (CH)

    Nema jedinstvenog popisa generikih vjetina

    Svaka kola/fakultet/VI ima zadau pomoi ljudima u razvijanju generikih vjetina

  • 6 osnovnih elemenata generikih vjetina

    Osnovne vjetine Jezina, numerika i tehnika pismenost

    Vjetine koje se odnose na ljude

    Komuniciranje, timski rad, uslune vjetine (customer-service)

    Konceptualne vjetine Prikupnjanje i organiziranje podataka, rjeavanje problema, uiti kako uiti; inovativno, kreativno i sustavsko razmiljanje

    Osobne vjetine Odgovornost, fleksibilnost, upravljanje vremenom, samoprocjena

    Poslovne vjetine Inovativnost, poduzetnike vjetine

    Drutvene vjetine/ stavovi

    Graanska angairanost, socijalna odgovornost

    BD

  • Zato su generike vjetine vane?

    Posao danas zahtjeva fleksibilnost, inicijativu i sposobnost rjeavanja mnogih razliitih zadataka

    Poslodavac zahtjeva timski rad, sposobnost rjeavanja problema i kapacitet za sudjelovanje u nerutinskim procesima

    (upitnik za poslodavce o bolonjskoj reformi)

    Internacionalno aktivni graanin i drutvo znanja

  • Diskusija i pitanja

    HVALA