3. Znanstveno Istra%9Eivanje i Pisanje Znanstvenog Rada

  • View
    29

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of 3. Znanstveno Istra%9Eivanje i Pisanje Znanstvenog Rada

  • M. oli: Uvod u znanstveni rad

    III. Znanstveno istraivanje i pisanje znanstvenog rada

  • M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Kako napraviti znanstveno istraivanje, napisati i objaviti znanstveni rad, te kako prezentirati rad?

    Znanstveno istraivanjePripreme za istraivanje

    Izbor teme istraivanjaPrikupljanje informacija (prouavanje literature)itanje znanstvenih radovaPravljenje biljeaka

    IstraivanjeKako zapoeti istraivanjeIstraivanje (opaanja, mjerenja, eksperimenti)Biljeenje i organizacija podatakaPrikazivanje rezultata

    Pisanje znanstvenog radaDijelovi radaPostupak pisanjaStil pisanja

    Objavljivanje znanstvenog radaPrezentacija rada

    Usmena prezentacijaPoster

  • M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Pripreme za istraivanje

    Izbor teme istraivanjaIzbor topika (teme znastvenog istraivanja)

    Vama zanimljiva, znanstveno zanimljiva, aktualna (asopisi, TV), odobrava je va nastavnik, izvediva, moete je realizirati samostalno, nije opasna

    Suzite temu (Fitoplankton Sezonske oscilacije Da li se sastav fitoplanktona bitno mijenja na sezonskoj skali)Dogovorite rokove i potreban materijal

  • M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Pripreme za istraivanje

    Prikupljanje informacija (prouavanje literature)

    Razlika izmeu primarnih i sekundarnih izvora podatakaProuavanje literature zaponite pregledom opih referenci, a potom preite na specijalizirane referenceNauite se koristiti znanstvenim Abstractima i Indexima (npr. ASFA; CC; SCI itd.)Koristite popis literature u relevantnim primarnim resursima za nalaenje novih referenciKako doi do radova koje nemate u vaoj biblioteci

  • M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Pripreme za istraivanje

    itanje znanstvenih radovaUpoznaj se s backgroundomPrvo proitajte saetak (apstrakt)Uvod prua korisne informacijeNe gubite u poetku previe vremena na Materijal i MetodePaljivo proitajte Rezultate, fokusirajui se na glavne

    tokePoglavlju Diskusija posvetite osobitu panjuRadove koje smatrate najvanijim proitajte ponovo, ako treba i vie puta

  • M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Pripreme za istraivanje

    Pravljenje biljeakaLiteraturne karticeBudite selektivniNapravite listu konzultiranih referenci

  • M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Istraivanje

    Kako zapoeti istraivanjePostavite pitanja (definirajte problem)Formulirajte kako se vaa planirana istraivanja uklapaju u iri kontekst (iru problematiku)Odredite kljune parametre koje ete istraivati, tako da moete planirati metode koje ete koristiti u obradi uzoraka i analizi podatakaOdluite koje ete varijable drati konstantnim ili kontrolnim, a koje e biti eksperimentalneNastojte da sakupljanje podataka (uzimanje uzoraka) bude obavljeno po principu sluajnosti (npr. svaki organizam ima jednaku ansu da bude uzorkovan)

  • M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Istraivanje

    Oblikovanje eksperimentaMjere sigurnosti tijekom eksperimenta

    Bioloke kulture, toksine tvari, elektrini aparati, radijacija, itd.

    Biljeenje i organizacija rezultata (podataka)Oblikujte prikladne formulare za upis podataka

    Analiza podatakaKoristite na primjeren nain statistiku obradu podatakaProvjerite da li vai podaci udovoljavaju pretpostavkama statistikog testa kojeg koristiteIstraite koji su statistiki paketi na raspolaganju u ustanovi u kojoj radite, te se obuite u koritenju tih paketa (npr. EXCEL, STATISTIKA, GRAPHER, SYSTAT itd.)

  • M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Istraivanje

    Prikazivanje rezultataA) TABLICE

    Tablice koristite da biste prikazali mnogobrojne brojane podatke ili da biste sumarno prikazali neke tekstualne podatkeTablica nije uvijek nunaTablice moraju biti numeriraneTablica mora imati naslovKoristite logian format tabliceSadraj tablice mora biti saetProvjerite jesu li podaci u tablici konzistentni s tekstom

  • M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Slini elementi trebaju biti prikazani u stupcima, a ne u redovima

    Vrsta Vrsta 1 Vrsta 2 Vrsta 3 Vrsta 4

    Broj jedinkiSuha teina

    49.325.6

    78.82.4

    21.23.2

    1.523.8

    Vrsta Broj jedinki Suha teina

    Vrsta 1Vrsta 2Vrsta 3Vrsta 4

    49.378.821.21.5

    25.62.43.2

    23.8

    Obje tablice prikazuju iste podatke, ali donja ima loginiji oblik i lake ju je itati

  • M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Tablica nije uvijek nuna

    Tab.1. Nalaz biljne vrste x na 5 istraivanih lokacija

    Lokacija Prisutna (+) ili odsutna (-)

    Lokacija 1Lokacija 2Lokacija 3Lokacija 4Lokacija 5

    ++--+

    Gornja je tablica nepotrebna jer se njen sadraj mogao jednostavnije i krae izraziti tekstualno na sljedei nain:Vrsta x je naena na 3 od 5 istraivanih lokacija

  • B) GRAFOVIGrafove koristite da biste pokazali vane obrasce, trendove ili meusobne odnose izmeu varijabliTipovi grafova

    Linijski grafGraf sa stupiimaHistogramKruni graf (pita)

    Grafovi moraju biti numeriraniGrafovi moraju biti razumljiviGrafovi moraju biti precizni, jasni i ekonominiGraf ne smije biti zatrpan informacijamaPoeljno je da na grafu bude prikazana mjera varijabilnostirezultataPodaci prikazani grafiki moraju biti konzistentni s vaom hipotezomTreba li toke na grafu uvijek spojiti linijom?

    M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Prikazivanje rezultata

  • M. oli: Uvod u znanstveni rad

    LINIJSKI GRAF

    00,5

    11,5

    22,5

    I III V VII IX XI

    Mjesec

    B

    r

    o

    j

    b

    a

    k

    t

    e

    r

    i

    j

    a

    x

    1

    0

    6

    m

    l

    -

    1

    S CATTER

    0

    10

    20

    30

    0 10 20 30 40Proizvodnja (ugC/ l/ d)

    GRAF SA STUPIIMA

    0

    1

    2

    3

    Z1 Z1 2 S2 KZ VB P2 D2 V

    Postaja

    B

    a

    k

    t

    e

    r

    i

    j

    e

    X

    1

    0

    6

    m

    l

    -

    1

    HISTOGRAM

    05

    10152025

    0-2 2-4 4-6 6-8 8-10 10-12 12-14 14-16 16-18 18-20 20-22

    Udaljenost od roditeljske biljke (cm)

    F

    r

    e

    k

    v

    e

    n

    c

    i

    j

    a

    s

    a

    d

    n

    i

    c

    a

    KRUNI GRAF (PITA)

    22%

    14%

    5%2%

    50%

    7%Vrsta AVrsta BVrsta CVrsta DVrsta EVrsta F

    Vrste grafova

  • PISANJE ZNANSTVENOG RADA

    Znanstveni rad je pisani izvjetaj o napravljenom istraivanju koji je organiziran u nekoliko dijelova (poglavlja)

    Dijelovi znanstvenog rada (lanka)Naslov radaIme(na) autora i adreseSaetak (apstrak)Kljune rijeiUvodMaterijal i metodeRezultatiDiskusijaZakljuakZahvaleLiteratura

    M. oli: Uvod u znanstveni rad

  • Smislite informativan i odreen naslovNeodreen naslov: Ekoloka studija nekih estuarijaOdreen naslov: Sezonske oscilacije alga u tri estuarija na podruju srednjeg Jadrana

    Naslov rada treba biti saet (koncizan)Nepotrebno opiran: Studija o reproduktivnoj biologiji Drosophile, ukljuujui prijenos sperme, pohranu sperme i koritenje spermeSaet: Prijenos, pohrana i koritenje sperme kod Drosophile

    Naslov mora ukljuivati taksonomske informacijeNeodreeno: Uestalost parenja kod leptiraNeodreeno: Uestalost parenja kod PapilioOdreeno: Uestalost parenja kod leptira iz roda Papilio

    Izbjegavajte specijaliziranu terminologiju, kovanice i skreenice u naslovu (osim ope poznatih kao to su npr. DNK, RNK, ATP itd.)

    M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Naslov rada

  • Saetak u najvanijim crtama sumira glavne elemente rada: svrhu rada, metode, glavne rezultate i zakljukeSaetak mora initi cjelinu koja je razumljiva bez uvida u radSaetak je, pored naslova, prvo to znanstvenik proita pri pregledu literature

    Kljune rijeiVaan je odabir kljunih rijei, budui da se preko njih vri pretraivanje radova

    M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Saetak

  • Uvod sumira literaturna saznanja o problematici koju tretira rad (prua background za danu problematiku)U uvodu se jasno iznosi svrha i glavni ciljevi istraivanjaU uvodu se moe iznijeti hipoteza i na njoj temeljena prognoza

    M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Uvod

  • Materijal:Potpune taksonomske informacijeAko su predmet istraivanja ljudi, potrebno je navesti dob, spol i druge znaajke bitne za istraivanjeOpis aparata, instrumenata, alata, uzorkivaa i druge opremeSastav, receptura i proizvoa kemijskih spojeva, hranjivih podloga, standardnih otopina i sl.

    Metode:Detaljan opis eksperimentalne procedure (dizajn eksperimenta, kako su izvrena mjerenja, to je bila kontrola itd.)Kod terenskih istraivanja treba navesti mjesto i vrijeme istraivanja (poeljno je priloiti geografske karte, mape ili fotografije)Navesti statistike metode koje su koritene u obradi rezultata.

    M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Materijal i metode

  • Koristite jasan i informativan jezikNeodreeno: Promatrana je jedna grupa majmuna u velikim ograenim prostorima na otvorenom i druga grupa u malim individualnim kavezima u zatvorenom prostoru.Odreeno: Promatrano je 13 majmuna u ograenim prostorima na otvorenom, veliine 10 x 8 x 12 m, te 12 majmuna u individualnimkavezima veliine 1 x 2 x 1 m.

    Izbjegavajte nepotrebne informacijeLoe: Nakon to smo razmotrili razliite tehnike za odreivanje eera u nektaru, odluili smo upotrijebiti metodu koju je razvio Johnson (1955), zato to se ona ini vrlo dobrom i jednostavnom za nekoga tko ba nije dobar s matematikomDobro: Sadraj eera u nektaru analiziran je metodom koju je razvio Johnson (1955)

    M. oli: Uvod u znanstveni rad

    Materijal i metode

  • Osnovna svrha ovog poglavlja je ispriati i pokazati itatelju to je dobiveno tijekom istraivanjaNe interpretirajte rezultate i ne donosite zakljuke!Integrirajte kvantitativne podatke u tekst (poeljno je dobivene rezultate prikazati grafi