Metode Znanstvenog Rada

  • View
    72

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Metode Znanstvenog Rada

Sveuilite u Zagrebu Geodetski fakultet Poslijediplomski doktorski studij Predmet: Metode znanstvenog rada

Seminarski rad

Kartografija i kartografi Staroga Grada na Hvaru

Baldo Stani dipl. ing. geod.

Zagreb, studeni 2007.

Sveuilite u Zagrebu Geodetski fakultet Poslijediplomski doktorski studij Predmet: Metode znanstvenog rada Student: Baldo Stani, dipl. ing. Seminarski zadatak Kartografija i kartografi Staroga Grada na Hvaru Zadatak ukljuuje: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

27. 4. 2007.

Openito o metodama znanstvenog rada Izbor metoda znanstvenog rada koje e se upotrijebiti za ovaj seminarski rad Openito o Starom Gradu na Hvaru O kartografiji Staroga Grada (na temelju obilaska odgovarajuih institucija i pronaenih karata) Za svaku osobu koja se bavila kartografijom pronai sljedee podatke: mjesto i datum roenja mjesto i datum smrti (ako je osoba umrla) kolovanje (zavrene kole, studiji, teajevi) slubovanje (radne organizacije, institucije i poloaj u njima) nastavni rad (kolegiji, skripta, udbenici, voenje diplomskih, magistarskih i doktorskih radova) znanstveni rad (projekti, objavljeni radovi, pozvana predavanja, sudjelovanje na konferencijama i sl.) struni rad (popis radova, sudjelovanje na skupovima) nagrade, poasti, priznanja lanstvo u udruenjima fotografija isjeak karte ili naslovna stranica publikacije ili neto drugo to najbolje ocrtava osobu. Na temelju prikupljenog materijala sastaviti biografije i bibliografije. Pritom upotrijebiti osobno raunalo i program za obradu teksta. Seminarski rad treba izraditi u skladu s uputama te zavriti i predati voditelju do 27. 7. 2007. godine.

Voditelj: prof. dr. sc. Miljenko Lapaine

1

SADRAJ 1 Metode znanstvenog rada................................................................................................... 3 1.1 1.2 1.3 2 3 4 Osobine znanstvenih metoda...................................................................................... 3 Metode u znanstvenoistraivakom radu ................................................................... 4 Izbor metode upotrijebljene za ovaj rad................................................................... 10

Stari Grad ......................................................................................................................... 11 O kartografiji Staroga Grada ............................................................................................ 15 Kartografi ......................................................................................................................... 32

LITERATURA:........................................................................................................................ 34

2

1 Metode znanstvenog radaDa bismo mogli izloiti metode znanstvenog rada potrebno je ukratko pojasniti termine metodologije, metode te znanstvene metode. Metodologija dolazi od gr. methodos = put, nain + logos = rije, govor, znanost o metodama znanstvenog rada, istraivanja. Ukratko, metodologija je znanost o metodama znanstvenog istraivanja te znanstvena disciplina u kojoj se kritiki ispituju i eksplicitno izlau razliite ope i posebne znanstvene metode (Zelenika 1998). Metoda, openito, oznaava planski postupak ispitivanja i istraivanja neke pojave, odnosno nain rada za ostvarivanje nekog cilja. Metoda u znanosti znai nain istraivanja i izlaganja predmeta koji znanost istrauje. Znanstvena metoda je skup razliitih postupaka kojima se znanost koristi u znanstvenoistraivakom radu da bi istraila i izloila rezultate znanstvenog istraivanja. Znanstvenom metodom naziva se i svaki nain znanstvenog istraivanja koje osigurava sigurno, sreeno, sustavno i tono znanje (Zelenika 1998).

1.1 Osobine znanstvenih metodaNakon kratkog definiranja potrebitih termina u ovom poglavlju e biti podrobnije objanjene karakteristike i same znanstvene metode koje se koriste za istraivanje i otkrivanje znanstvenih spoznaja. Osnovne karakteristike tih metoda su: 1) objektivnost 2) pouzdanost 3) preciznost 4) sustavnost 5) openitost Objektivnost podrazumijeva nepristran, stvaran, neutralan i pravedan odnos prema objektu, pojavi ili stvari koju se istrauje. Stalna informiranost je preduvjet objektivnost u istraivanju. Istraiva mora biti potpuno informiran o svim relevantnim injenicama predmeta istraivanja. Zbog toga mu moraju biti poznate sve prethodne spoznaje o odreenom problemu. Objektivnost podrazumijeva informiranost, jer samo informirani istraiva moe biti i objektivan. U protivnome istraiva ne moe biti objektivan ukoliko on to i najiskrenije eli. Objektivnost nekog znanstvenog djela mogue je ocijeniti tek nakon to je djelo podvrgnuto javnom uvidu i kritikom razmatranju.

3

Pouzdanost za sobom povlai argumentiranost sudova. To pak podrazumijeva da svaki sud i stav moraju biti podrobno obrazloeni, argumentirani i dokazani odgovarajuim logikim postupcima. Preciznost je naelo kojemu opravdano tee istraivai u podruju prirodnih i tehnikih znanosti. Ono je u najuoj vezi s naelima objektivnosti i pouzdanosti, a oituje se u preciznom odreivanju znanstvenog problema. Potpuna preciznost se oekuju u svim fazama znanstvenoistraivakog rada odnosno projekta. Precizno je potrebno odrediti: znanstveni problem, prikupiti, srediti i strukturirati podatke i informacije, utvrditi strukturu rada, citirati tue spoznaje, stilski-jezino i terminoloki obraditi djelo i slino. Sustavnost oznaava povezanost svih iznesenih sudova. Svi elementi: stvari, pojave, pojmovi i odnosi u prirodi i drutvu koje istraiva tretira moraju biti meusobno i funkcionalno povezani u jedan sustav. Valjanost istraivakih rezultata u velikoj mjeri ovisit e o stupnju meusobne logike i funkcionalne povezanosti elemenata sustava. Openitost u znanstvenoistraivakom radu podrazumijeva mogunost otkrivanja, istraivanja i izuavanja opih osobina pojava, odnosa, zajednikih i bitnih obiljeja odreenih pojava i odnosa koji se ponavljaju, a usmjereni su na otkrivanje neke zakonitosti, znanstvene spoznaje.

1.2 Metode u znanstvenoistraivakom raduZnanstvene metode koje se koriste u znanstvenoistraivakom radu (Zelenika 1998): 1) induktivna i deduktivna 2) metoda analize i sinteze 3) metoda apstrakcije i konkretizacije 4) metoda generalizacije i specijalizacije 5) dokazivanja i opovrgavanja 6) metoda klasifikacije 7) metoda deskripcije 8) metoda kompilacije 9) komparativna metoda 10) statistika metoda 11) matematika metoda 12) metoda modeliranja

4

13) kibernetika metoda 14) eksperimentalna metoda 15) dijalektika metoda 16) povijesna metoda 17) genetika metoda 18) teorija sustava kao metoda 19) aksiomska metoda 20) metoda idealnih tipova 21) empirijska metoda 22) metoda studija sluaja 23) metoda anketiranja 24) metoda intervjuiranja 25) metoda promatranja 26) metoda brojenja 27) metoda mjerenja 28) delfi metoda 29) metoda mozaika U daljnjem tekstu bit e detaljnije objanjene neke vanije od ranije nabrojenih metoda te metode koje e se koristiti u ovom istraivanju. Induktivna i deduktivna metoda Induktivna metoda podrazumijeva da se do zakljuka o opem sudu dolazi na temelju posebnih ili pojedinanih injenica koje se obuhvaaju dosljednom i sistematskom primjenom induktivnog naina zakljuivanja. Polazi se od izuenog prema neizuenom, odnosno od veeg broja pojedinanih pojava rade se uopavanja. Ukratko, induktivna metoda se temelji na postupku zakljuivanja od pojedinanog prema opem. Vrijednost induktivnog zakljuka izravno ovisi o etiri initelja (Zelenika 1998): 1) vrijednost induktivnog zakljuka raste s poveanjem broja istraenih injenica 2) injenice reprezentativne za odreenu pojavu imaju vee znaenje od sluajnih nevanih injenica 3) vrijednost induktivnog zakljuka se poveava ako je njegovo znaenje provjereno i verificirano

5

4) vrijednost induktivnog zakljuka poveava se, ako se temelji na opim naelima znanstvene metodologije Kod odabira jedinica osnovnog skupa uzorka, (poznatih injenica, pojava) treba voditi rauna da one budu reprezentativne. Odnosno mogunost da budu odabrane kao uzorak moraju imati sve jedinice osnovnog skupa, svaka poznata injenica. Induktivnom metodom otkrivaju se uzrono posljedini odnosi izmeu pojava koje prethode i pojava koje slijede. Ona se naslanja na druge metode, koje se smatraju pomonim metodama indukcije kao to su promatranje, eksperiment, brojanje, mjerenje. Induktivna metoda se preteno upotrebljavala u poetnim stadijima znanosti, a kada je znanost oblikovala poetne pojmove i zakonitosti i sredila ih u sustav zakonitosti, poela se primjenjivati i deduktivna metoda. Deduktivna metoda temelji se na dedukciji, odnosno na zakljuivanju od opih sudova ka pojedinanim ili ka drugim opim sudovima. Ona slui u znanosti posebice za objanjavanje injenica i zakona, zatim predvianja buduih dogaaja, otkrivanju novih injenica i zakona, provjeravanju hipoteza te za znanstveno izlaganje. Deduktivni nain zakljuivanja je u potpunosti sustavno i dosljedno primijenjen u deduktivnoj metodi. Za provoenje deduktivne metode pretpostavlja se poznavanje opih stavova, znanja na temelju kojih se shvaa ono pojedinano. Iz deduktivne metode, kao njen razvijeniji oblik proizala je aksiomatska metoda. Ona se zasniva na injenicama ili naelima (aksiomima) koji ne zahtijevaju dokazivanje jer su izravno oiti. Induktivno-deduktivna metoda koristi se za objanjavanje utvrenih te otkrivanje novih spoznaja i novih zakonitosti za dokazivanje postavljenih teza, za provjeravanje hipoteza i znanstvenih istraivanja. Prikupljanje injenica pomou zapaanja i eksperimenata, nakon ega slijedi stvaranje radne hipoteze ili teorije koja predstavlja objanjenje tih injenica su prve dvije faze provoenja induktivno-deduktivne metode. Zavrne dvije faze odnose se na zakljuivanje na osnovu rezultata zapaanja ili eksperimenata i na provjeru ili verifikaciju koje podrazumijeva dedukciju ili zakljuivanje pomou novih zapaanja ili novih eksperimenata. Tek kada se dedukcija verificir