037 Plus [broj 115, 17.5.2012]

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-115-1752012 1/24

Biha} • êtvrtak, 17.05.2012. • Broj 115 • Godina III • Cijena 1,00 KM /za inostranstvo 1,00 euro/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Poslovanjem do imena!

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

U organizaciji Unskih smaragda i NP Una

Kraj etape nijei kraj pri~e

[esti tradicionalni Novinarski rafting

s t r. 1 4

.

U NATO u vrijeme koordi-nacije Turske

Ja~anje prijateljskih odnosasa Turskom

s t r. 2.

Borba za pravdu

se nastavlja

Obiljeèn 9. maj u Buìmu

Konji~ki memorijal “Mustafa Vukovi}”

Nedosti`nodoma}e grloOver play

Bi{}ani ve} tradicionalno, 17.maja, obiljeàvaju kao Dan rijekeUne. Ideja je potekla od biha}kog ekolo{kog dru{tva Unski smaragdi.Ovogodi{nje obiljeàvanje po~elo jeu srijedu 16. maja, ~i{}enjem

obala Une.Akciji su se, pored u~enikaosnovnih i srednjih {kola, ~lanovaUnskih smaragda, pridruìli iuposlenici Komrada i Regionalnebolnice “Dr. Irfan Ljubijanki}”, a

biha}ke firme koje se bave dava-njem turisti~kih usluga Bijeli Unarafting i Una-Kiro rafting RC suosigurali rafting ~amce i skiperekako bi se o~istila obala na potezuMidì}a jezero - Beton. H.A.

Po~elo obiljeàvanjeDana najljep{e rijeke

str.23.

Po~elo obiljeàvanjeDana najljep{e rijeke

sport uìvalo je ugalopu 32 najbràgrla regiona. U memo-rijalnoj utrci neuhva-tljiv za konkurencijubio je Over play

Nekoliko hiljada zaljubljenika u konji~ki

s t r. 1 1

.

U organizaciji op}ine u Buìmu jesve~ano obiljeèn Dan pobjede nadfa{izmom, Dan Evrope i Dan “zlatnihljiljana” Armije RepublikeBosne i Hercegovine s t r.

8. i 9

.

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688;Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij:Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN,Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 1,00 KM, za inostranstvo 1,00 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

U organizaciji Ministarstva pravosu|a i upraveUnsko-sanskog kantona u Biha}u je organizirana pro-mocija knjige “Medijacija u pravosudnom sistemuBiH”, autora Ðemaludina Mutap~i}a.Cilj promocije knjige je i da se stru~noj javnostiprezentiraju dosada{nji rezultati medijacije te da se,op}enito, promoviraju prednosti medijacije kao pos-tupka u kojem neutralna osoba (medijator) pomaè

strankama u nastojanju da postignu obostrano prih- vatljivo rje{enje spora.Uz autora o knjizi i potupku medijacije su govorili

Andrej Mamontov, ministar pravosu|a i uprave u Vladi USK i @eljko Bosni}, predsjednik Op}inskogsuda u Biha}u.Ðemaludin Mutap~i} se zalaè da medijacija zaìvi upraksi na ovim prostorima, kako bi sudovi bilirastere}eni.Dosada{nja iskustva u Biha}u ukazuju da javnost oprocesu medijacije u pravosudnom sistemu zna jakomalo. Tako Op}inski sud u Biha}u, naveo je primjerpredsjednik suda Bosni}, jo{ nije zabiljeìo ni jedanslu~aj iako sud ima obu~enog medijatora.

Glavne krivce za aktuelni, ve} duì, period stagnacije bosa-nskohercegova~kih politi~kih

prilika treba traìti u partija-

ma, dominantno bo{nja~kim,koje su 2006. godine zaustavileaprilski paket promjena, izjavio

je u Sarajevu Mladen Ivani},predsjednik Partije demokra-tskog progresa (PDP), kao gostuvodni~ar na redovnoj ned-

jeljnoj sesiji Asocijacije nezav-isnih intelektualaca Krug 99.O~ekivana nakon odbijanjaaprilskog paketa, s dubokim

nepovjerenjem kao posljedi-com, smatra ovaj politi~ar izRepublike Srpske, koji ne vidida }e se i{ta bolje de{avati uskorije vrijeme u BiH niti da }eme|unarodna zajednica u~ini-ti i{ta vi{e ozbiljno za zemlju iz

koje konstantno dolaze istiproblemi i me|usobna jalovaubje|ivanja o tome ko je upravu.

Trebamo pri~ati o ìvotnim problemima

Hamdija Lipova~a, premijer USK-a,primio je Ahmeta Yildiza, ambasado-ra Republike Turske. Razgovaralo seo dugogodi{njem prijateljskom odno-su, te o klju~nim pitanjima vezanimza prosperitet USK-a.Glavne teme razgovora bile su

mogu}e investicije privrednika, izvozbh. robe na trì{te Turske i potencijalikantona. Ambasador Yildiz je napo-menuo da je posebno zainteresiranza probleme Agrokomerca, a pohva-lio je i ideju premijera Lipova~e ootvaranju Turskog kutka u jednom odgradova USK-a, gdje bi se gra|animogli educirati o historiji, upoznavatis obi~ajima i privrednim potencijimaRepublike Turske.- Ovdje se na NATO gleda toplo, {tonam je drago. Nadam se da }emo tu

poruku proslijediti onima koji misle da

nije tako, dodao je ambasador Yilmazkoji je ujedno i koordinator ispredzemalja EU ~lanica NATO-a.Premijer Lipova~a izrazio je zado-

voljstvo posjetom, te istakao da je~ast da u vrijeme koordinacije Turskeu|emo u NATO savez.- Ono {to je dobro je to da smo i mi iTurska na putu u EU, te da imamo pri-liku da od na{ih prijatelja nau~imokako da poja~amo na{e standarde ioja~amo dràvu. Republika Turskakao na{a bratska zemlja i zemlja

velike ekonomije moè na mnogona~ina uveliko ubrzati razvoj Unsko-

sanskog kantona, naglasio je Lipo- va~a. Ambasador je pozvao PremijeraLipova~u da zajedno sa ~lanovima

Vlade USK-a posjete ambasadu uSarajevu kako bi ubrzo zajedno sanjihovim ekonomskim, kulturnim iostalim ata{eima razgovarali kon-kretno o svim mogu}im oblicimasaradnje kantona sa RepublikomTurskom. 037Plus

Ðemaludin Mutap~i} zalaè se damedijacija zaìvi u praksi na ovimprostorima, kako bi sudovi bilirastere}eni Op}inski sud u Biha}u, jo{ nijezabi-ljeìo ni jedan slu~aj medijacijeiako ima obu~enog medijatora

Umjesto o Ustavu

Milorad Bara{in pre-mje{ten je s mjesta gla-

vnog tuìoca na mjestotuìoca Tuìla{tva BiH,

saop{teno je iz Visokogsudskog i tuìla~kog

vije}a BiH nakon oko-n~anja disciplinskogpostupka.- Postupak je okon~an prihvatanjem

sporazuma o utvr|ivanju disci-

plinske odgovornosti,kojim je predloèno da

se Miloradu Bara{inuizreknu disciplinske mje-

re, premje{tanje s mjesta glavnog tu ioca na mjesto tuìoca Tuìla{tva BiH i smanjenje plate zadeset posto u periodu od

tri mjeseca, navedeno je u sao-p{tenju.

Nakon suspenzije

Ja~anje prijateljskih odnosa sa Turskom

Milorad Bara{in ponovo u Tuìla{tvu BiH

Ministarstvo pravosu|a i uprave USK

Promocija knjige“Medijacija u

pravosudnomsistemu BiH”

U NATO u vrijeme

koordinacije Turske

Teme razgovora bile su mogu}e investicije privrednika,izvoz bh. robe na trì{te Turske, te potencijali kantona. Premijer Lipova~a izrazio je svoje zadovoljstvo iistakao da je ~ast da u vrijeme koordinacije Turskeu|emo u NATO savez.

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


7 dana 317.05.2012.godine

U organizaciji Pravnog fakulteta Univerziteta uBiha}u u sjedi{tu Unsko-sanskog kantona odràva seme|unarodna nau~na konferencija u Biha}u - BiH ieuroatlantske integracije “Trenutni izazovi i perspek-tive”.Prvog dana konferencije brojne uvaène sudionike igoste pozdravili su Nevzet Veladì}, dekan Pravnogfakulteta i Refik [ahinovi}, rektor Univerziteta uBiha}u, te, u ime kantonalne vlasti, Husein Ro{i},predsjedavaju}i Skup{tine USK Husein Ro{i} iHamdija Lipova~a, premijer USK, koji je s ameri~kimambasadorom u BiH Patrikom Munom /Patrick Moon/, bio uvodni~ar u panel diskusiji: NATO - glavnisubjekt u osiguranju sigurnosti.

Ovom konferencijom èli se kroz sveobuhvatno i mu-ltidisciplinarno sagledavanje bitnih pitanja vezanih zapristupanje Bosne i Hercegovine u EU i NATO savez,dati podsticaj integracionim procesima i stvori atmos-feru realnog euro-optimizma te oja~ati osje}aj sig-urnosti svih gra|ana Bosne i Hercegovine u pogledunjene perspektive kao zajednice potpuno ravno-pravnih naroda i gra|ana, koji }e svi zajedno biti dio

porodice evropskih naroda kao i da se kroz prakti~naiskustva iz drugih zemalja regiona i Evropske unijestekne uvid u prednosti i bolju perspektivu Bosne iHercegovine nakon ostvarivanja procesa ulaska ueuro-atlantske integracije.

Trenutni izazovi

i perspektive Prvog dana konferencije brojneuvaène sudionike i goste pozdravilisu Nevzet Velad i}, dekan Pravnogfakulteta i Refik [ahinovi}, rektorUniverziteta u Biha}u, te, u ime kanto-nalne vlasti, Husein Ro{i}, predsje-davaju}i Skup{tine USK Husein Ro{i} IHamdija Lipova~a, premijer USK, koji

je s ameri~kim ambasadorom u BiHPatrikom Munom, bio uvodni~ar upanel diskusiji: NATO - glavni subjekt uosiguranju sigurnosti

General Robert Brieger, koman-t EUFOR-a u BiH, tokom posjetaa}u susreo se sa ministrom MUP-SK-a [efikom Smlati}em. Na sas-ku iza zatvorenih vrata, razgova-o je o pitanjima koja se ti~u rat-vremena, neprocesuiranja krivi-

h djela nastala u vrijeme rata, te oju sigurnosti na podru~ju USK-a,i pitanjima koja se ti~u djelova-organiziranih kriminalnih grupa.

azgovor sa ministrom je bio jakoren, i mogu vam re}i da sam i vi{e

o zadovoljan sada{njim sigurnos-stanjem u USK- u, kao i onim {toe predo~eno te smo se dogovorilialje intenziviramo na{u saradnju,o bi smo odràli stabilno i sig-osno okruènje u ovom dijelu BiH,ao je general Robert Brieger,

mandant EUFOR-a u BiH.sastanku je tako|er razmatrano inje organizovanja i djelovanjaih ekstremnih pokreta, koji su se

eksponirali na platformi teroriz-i gdje je ve} evidentirano i proce-ano u~e{}e pojedinih osoba i saru~ja USK-a.je svega budu}nost BiH, ali i na{eg

kantona je Evropa i NATO. Va`no jeda mi imamo vrlo dobru saradnju s

Me|unarodnim snagama koje suovdje, na prostoru BiH, ali i izvanna{e dràve. Dolazak generala jerezultat poja~ane saradnje posljednjih

godinu dana. Prije svega, htjeli smo

da istaknemo klju~ne probleme, koji su kao breme stavljeni na na{ narod. Me|u najzna~ajnijim posebno se isti~e problem grani~nih prijelaza u BiH, itu se itekako mora zauzeti konkretan

stav, prema Hrvatskoj, ali i prema svima onima koji stvaraju okvire zakontrolu na{ih gra|ana prilikom

prelaska granice. Na{i gra|ani ne zasluùju da prilikom prelaska grani-ce, a tu prije svega mislim na grani~ne

prijelaze na podru~ju USK-a, prolazetako rigoroznu kontrolu. Ukoliko pos-toje odre|ena lica koja se mogu vezati

za nezakonita djelovanja, podaci vezani za njih uvijek su i bit }e dos-tupni sigurnosnim slu`bama koje se

bave sprije~avanjem takvih djelovanja. Ali, zbog takvih pojedinaca ilimanjih grupa ne mogu prihvatiti da

se na{i gra|ani tretiraju kao da su oni po bilo kom osnovu faktor koji mo e

ugroziti sigurnost Evrope, istakao jeministar Smlati}.Ministar je izrazio posebnu zahval-nost komadantu EUFOR-a {to seodazvao pozivu da sa saradnicimaposjeti MUP USK-a, upozna se saktivnostima koje provodi Minista-rstvo kao i na naro~ito kontinuiranoji stabilnoj saradnji kroz period duìod jedne decenije i da je ta saradnjaposebno nagla{ena u posljednjihgodinu dana. Rezultati takvog kon-cepta veoma su zna~ajni za rje{ava-nje sigurnosnih problema, a posebno

stavljanja pod kontrolu ilegalnogposjedovanja oru`ja, trgovine opo-

jnim sredstvima, ljudima i drugim,po zajednicu, opasnim kriminalnimdjelovanjima. 037Plus

ako su meteorolozi prognozi-snijeg i niske temperature,

na gra|ana Sarajeva nadala seo }e ovaj put pogrije{iti u prog-

ama.|utim, predvi|anja su bilaa. Nakon susnjeìce u nedjeljue~er, Sarajevo je u ponedjeljak,maja, osvanulo prekriveno sni-m visokim nekoliko centime-.

Putni pravci su prohodni, ali kre-tanje, posebno pje{aka, oteàvajuogromne koli~ine vode i neoprezni

voza~i.

teorolozi nisu pogrije{ili

ijeg u Sarajevu Po vjerskom i kulturnomnaslije|u, Bosna i Hercegovinaspada me|u najbogatije drà-

ve Evrope. Ona ima tri velike

vjerske zajednice, a svaka odnjih ima svoja zna~ajna sve-ti{ta. Me|utim, dràva nedo-

voljno radi na promociji vjer-skog turizma. Organiziranje ipromoviranje turisti~kih vjer-skih lokacija, uz nekoliko izu-

zetaka, briga je uglavnom vjer-skih zajednica i op}ina.Najposje}enije sveti{te, odnos-no najatraktivnija destinacija u

oblasti ovog oblika turizma una{oj zemlji je Me|ugorje. Ovomalo mjesto u Hercegovini se,nakon {to se svijetom pro{irilapri~a kako je 1981. godinegrupa mladih posvjedo~ila oGospinom ukazanju, pretvori-

lo u jednood najve}ihkatoli~kihhodo~a{}a

u regiji.Hodo~asni-~ke skupine svakodnevno do-laze iz svih krajeva svijeta, astatistike ukazuju da Me|ugor-

je svake godine posjeti vi{e odmilion vjernika.

Turisti~ke vjerske lokacije

Dràva nedovoljno promovira vjerski turizam

omadant EUFOR-a u BiH Robert Brieger u radnoj posjetiinistarstvu unutra{njih poslova USK-a

Me|unarodna nau~na konferencija:BiH i euroatlantske integracije

Zadovoljavaju}e sigurnosno Posebno se isti~eproblem grani~nih prije-laza u BiH i tu seitekako mora zauzetikonkretan stav, premaHrvatskoj, ali i premasvima onima koji stvaraju okvire za kontrolu

na{ih gra|ana prilikomprelaska granice

Zadovoljavaju}e sigurnosnostanje u kantonu

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godineBiha}4

I ove godine, biha}ki maturantizajedno s cazinskim kolegama inten-zivno se pripremaju za jo{ jednoobaranje Guinnessovog rekorda, umanifestaciji pod nazivom “Matu-ranti ple{u za Guinnessa”. Matura-ntska parada 2011. se 20. majaodràla prvi put u Biha}u s u~e{}em280 maturanata, koji su predstavilisvoje srednje {kole, grad Biha} icijelu BiH, s obzirom na tada{njeu~e{}e njihovih vr{njaka iz Sarajeva,

Tuzle, Zenice, Travnika, Gradi{ke,Br~kog i Sanskog Mosta. Tako|er, vrijedi podsjetiti da je tog majskogdana sudjelovalo 70 gradova izSlovenije, Austrije, Ma|arske, Srbije,Hrvatske, Njema~ke i BiH, a zabil-

jeèno je sveukupno u~e{}e vi{e od50.000 maturanata.Ovim povodom uprili~ena je konfer-encija za novinare na kojoj su o pred-stoje}em plesu 400 maturanata naGradskom trgu, govorili Adi Baj~eti}u ime organizatora, te kao pokrovi-telji Izolda Osmanagi}, pomo}nicana~elnika za dru{tvene djelatnosti imlade i op}inski na~elnik AlbinMusli}.

Govore}i o predstoje}em okupljanjumaturanata u plesu, Baj~eti} jeizrazio radost {to se i ove godine uBiha}u okuplja veliki broj maturana-

ta iz Biha}a i Cazina, kako bi ispunilizajedni~ki cilj, a to je obaranje dosa-da{njeg rekorda u maturantskomplesu kvadrile. Kako je naglasio, ovo}e biti veliki dan za maturante, Biha}i sve koji budu taj dan dio velikogmuzi~kog i scenskog doga|aja.Ovom prilikom Baj~eti} se zahvalio

na podr{ci Op}ine Biha}, op}inskogna~elnika Musli}a, te premijeraLipova~e, koja nije izostala ni ovegodine, a bez koje ne bi bilo mogu}e

realizirati ovaj spektakl.Prema rije~ima dr. Izolde Osmanagi},Op}ina Biha} je po drugi putpokrovitelj ovog doga|aja, jer je ovo

veoma zna~ajan doga|aj koji orga-niziraju mladi ljudi. Izrazila je o~eki-

vanje da }e ovogodi{nji ples zaGuinessa biti masovniji i da }e Biha}i ovog puta imati doga|aj koji }egovoriti o kulturi, mladima i muzici.Govore}i o zna~aju maturantskogplesa za Guinessovu knjigu rekorda,

u ~emu i biha}ki, te cazinski matu-ranti imaju svoje mjesto, na~elnik Musli} je kazao kako je ovo najboljanajava i pozivnica za dan 18. maj.- Ovo je jako vaàn doga|aj za profi-laciju i promociju Biha}a u svijetu sobzirom na organizaciju i u~e{}e mla-dih ljudi u jednom svjetskom doga|a-

ju. Zato je Op}ina Biha} stala iza ma-turanata, stala uz bok svih gradova iz

Evrope koji su dio ovog kulturnog idru{tvenog doga|aja, ali podjednako i

zbog mladih ljudi koji }e na ovaj na~in poslati jo{ jednu lijepu poruku u svijetiz Biha}a, kazao je, izme|u ostalog,Musli}.Na kraju presice, Musli} je pozvao

sve gra|ane Biha}a da 18. maja svojim dolaskom na Gradski trg podrèmlade Bi{}ane i Cazinjane i timeuveli~aju najavljeni ples za Giunessa.

U Galeriji Kulturnog centra Biha}, krajem proteklesedmice sugra|anima se predstavio slikar-grafi~arMehmed Smaji}. Ovaj 60-godi{njak dosad se pred-stavljao isklju~ivo crteòm i slikama pa su postavljenigrafi~ki listovi, oplemenjenim detaljima iz bosansko-hercegova~kog, a posebno kraji{kog podneblja, bilesvojevrsno iznena|enje. Jo{ ve}e iznena|enje je nje-gova izjava da je grafikanjegova ljubav, {to je

nesumnjivo potvrdio ovomizlo`bom.U punoj Galeriji Kulturnogcentra izlo`bu je otvore-nom proglasio Albin Mus-li}, na~elnik op}ine Biha},koji je istaknuo da ovakav interes ne moè izazvatipodatak da pred nama stojisamouki grafi~ar koji se utu sferu umjetnosti mogaootisnuti samo izuzetnomuporno{}u i talentom.O Smaji}evim grafikama govorili su i Ahmed Ibuki} iMehmed Slezovi}, akademski slikari, te knjièvnik Husein Dervi{evi}. Zavidan tehni~ki domet, glavno je

obilje`je ove grafike na koju mogu biti ponosneSmaji}eve kolege iz ULUUSK-a. Ovo vam je isto kao danegdje na tavanu na|ete staru zbirku pjesama kojumorate odmah da pro~itate do kraja, rekao je Ibuki},dodaju}i da Smaji}, umjetnik nenametljive prirodekraj vas moè pro}i hiljadu puta, a da na njemu ne}eteprimijetiti da upravo tad po gradu traì motiv, ili boljere~eno ono {to obi~an ~ovjek ne vidi.Upravo to se moglo vidjeti na sedamdesetak izloènihizuzetno zanimljivih grafika kojima je autor opisaosvoju i du{u grada. O Smaji}u je govorio i njegov pri-

jatelj Husein Dervi{evi}, poznati kraji{ki knjièvnik.- Prozori, draperije, gran~ice drve}a, stara vrata iograde, halke i mnogo toga drugog od drvene verandedo starog mosta u Mostaru, likovno transportovani ele-menti ovda{njeg folklora, simboli vremena iz nas, pro-laznost i kamen, kamen... Na djelima gomile praeleme-

nata i stari zidovi s patinom crnog, sivog i sepije, takouvjerljivi kao da ih moè{ rukom dohvatiti, onako obas-

jan krnjim mjesecom koji kao da je pobjegao iz bajke. I sve je kao Kamena uspavanka S. Rai~kovi}a, rekao jeDervi{evi}. 037Plus

U punoj Galeriji Kulturnog centraizlo`bu je otvorenom proglasio AlbinMusli}, na~elnik op}ine, koji je istakn-uo da ovakav interes ne moè izazvatipodatak da pred nama stoji samoukigrafi~ar koji se u tu sferu umjetnostimogao otisnuti samo izuzetnomuporno{}u i talentom

Mehmed Smaji} u GalerijiKulturnog centra Biha}

Opisao svojui du{u grada

Udruga jednom godi{nje odràvasabor u razli~itim mjestima, a nakojem se donose bitne odluke kao ikreiraju i prezentiraju projekti, te nji-hova realizacija.Ovogodi{njem Saboru, na poziv overenomirane Udruge, prisustvovao jeu ime na~elnika Musli}a, Nijaz Lipo-

va~a, pomo}nik op}inskog na~elnikaza turizam, poduzetni{tvo i ruralni

razvoj.Sabor je odràn u prekrasnom gra-di}u âbar, u ~ijoj neposrednoj blizi-ni je i izvori{te rijeke Kupe. Naime,respektuju}i sve pozitivne atribu-

te Biha}a kao otvorenog grada, gra-da sa zna~ajnim rezultatima u real-izaciji razvojnih projekata posebno izpodru~ja za{tite i valorizacije prirod-nih resursa s fokusom na za{titu rije-ka i preferiranja razvoja turizma i stim u vezi i uspje{nu realizaciju pro-

jekata EU, kao i ~injenici da je op}inaBiha} jedna od najagilnijih op}ina uBiH u kandidaturi i kreiranju posto-

je}ih i planiranih projekata premaEU, op}inski na~elnik je pozvan naovogodi{nji sabor s intencijom daOp}ina Biha} i ovo podru~je budepotencijalni partner ovoj Udruzi u

budu}oj suradnji, a naro~ito kad je upitanju partnerstvo na zajedni~kimprojektima i to u ovom periodu pro-

jektima prekograni~ne suradnje, sciljem unapre|enja za{tite i val-orizacije ovih dvaju veoma atrak-tivnih turisti~kih podru~ja.Nijaz Lipova~a je ovom prilikomprezentirao reference op}ine Biha} sfokusom na velike mogu}nosti budu-

}e regionalne suradnje dvaju regionadolina rijeke Kupe i Une, s intencijomrealizacije zajedni~kih programa iprojekata.

037Plus

Na Gradskom trgu

}e kvadrilu plesati400 maturanata

Maturantska parada za Guinnessa Organizator sezahvalio na podr{ciOp}ini Biha}, op}i-nskom na~elnikuMusli}u, te premijeru Lipova~i, bez

koje ne bi bilomogu}e realiziratiovaj spektakl

Biha} poèljan partner

Odràn 4. Sabor Udruge “Kupa - rijeka ìvota” Udruga “Kupa-rijeka ìvota”sa sjedi{tem u R Hrvatska-Grad Pokupsko, osnovana jes ciljem za{tite i valorizacijerijeke Kupe od njenog izvo-ri{ta do u{}a u rijeku Savu ito u svim njenim segmenti-ma. ^lanovi Udruge su zalju-

bljenici u rijeku Kupu i to svihprofila, a rukovodstvo Udruge~ine eminentni politi~ki i stru-~ni uglednici iz svih gradovauz ovu prelijepu rijeku.

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godine Biha} 5

U sklopu projekta “Razvoj eko-e NP Una i oboga}ivanje njegovesti~ke ponude” koji finansiraopska unija iz IPA sredstava, aementiraju ga Op}ina Biha} iD Centar, potpisan je Ugovor odi i postavljanju turisti~ke signa-ije u vrijednosti od 9.249,78

izme|u Op}ine Biha} i podu-Finesa d.o.o. iz Cazina.vi|ena je izrada tabli dobrodo-(4 table), koje }e biti izra|ene

na osnovu Studije o signalizaciji ipostavljene uz federalne ceste, po

jedna iz svakog smjera prema Biha}ui to uz cestu od Grani~nog prelazaIza~i} prema Biha}u, uz cestu odGrani~nog prijelaza U`ljebi} premaBiha}u, uz cestu iz smjera Sarajeva-lokacija Gorjevac i uz cestu iz smjera

Banja Luke - lokacija Kostela.U ime Op}ine Biha}, ugovor je pot-pisao na~elnik Musli}, koji je istakaoda je tokom dvogodi{njeg egzistiran-

ja NP “Una” ura|eno dosta manjihkoraka, koji }e u budu}nosti zna~itimnogo, te da izgradnjom NP uti~e-mo na razvoj turizma {to i treba bitizadatak.Ovom prilikom Musli} je podsjetio na24.05. kada }e se desiti promocijaturisti~ke karte u NP “Una”, te poz-

vao da svi zajedno damo podr{kuovom doga|aju, te samom napretkuNacionalnog parka. 037Plus

U podràva razvoj Nacionalnog parka “Una” Op}inski na~elnik Musli} susreo se s delegacijom pri-padnika Namjenske ratne vojne industrije Petog kor-pusa A R BiH, povodom obiljeàvanja 20. godi{njice odnjihovog osnivanja.Prisje}aju}i se vremena agresije Ekrem [iljdedi}, ratnistarje{ina Namjenske ratne vojne industrije, zajedno sasvojim kolegama, pojasnio je na~in na koji se pravilamunicija za pje{adijsko naoruànje i sredstva za pro-

tuoklopnu borbu.

Na~elnik Musli} je odao priznanje za veliki doprinos u vremenu agresije, te im ~estitao godi{njicu i istovre-meno podrào inicijativu za obiljeàvanje 11. maja, kaozna~ajnog datuma za op}inu Biha}.

Ocijenjena je va nom inicijativa o pokretanju livnice ipogonu za preradu metala s namjenom proizvodnje umirnodopskom periodu.I @eljko Mirkovi}, predsjedavaju}i Op}inskog vije}aukazao je na zna~aj i doprinos Namjenske ratne vojneindustrije u borbi protiv agresora, isti~u}i da se Biha}odbranio svojom pame}u jer se “ni iz ~ega” proizvodilamunicija.

Op}inska organizacija SDP BiH Biha} odràla je sas-tanak, na kojoj su aktivno u~estvovali ministri, vije}nici,predstavnici u parlamentima, predsjednici mjesnihogranaka s podru~ja op}ine, te brojni drugi aktivisti.

Tokom sastanka, kojim je rukovodio Albin Musli},najvi{e pa`nje posve}eno je predstoje}im op}inskimizborima i organizaciji izborne kampanje, kojom }erukovoditi Izborni {tab SDP Biha}.Kako je posebno naglasio Musli},- Vrijeme je da SDP pokaè i potvrdi jedinstvo i snaguozbiljne politi~ke organizacije koja ima po{tene i korektnenamjere i ciljeve u ovim te{kim i sloènim ekonomskim

prilikama, naglasio je Musli}. Vrijeme je, kako je kazao, da se svaki ~lan i ~ovjek koji~ini SDP, osvrne i odredi prema onom {to je u~injeno isvemu {to treba dalje raditi za gra|ane Biha}a.Tokom diskusije, nagla{eni su prioriteti u daljem radu,te iznalaènje rje{enja za klju~na pitanja ìvota gra|anaBiha}a. Kada je u pitanju organizacija izborne kampan-

je, u tom pogledu zatraèn je ve}i anga man, teuklju~enost pojedinaca, organizacija i foruma koji oku-

pljaju mlade, ene i seniore stranke.Kako bi se u predstoje}em vremenu izvr{ile preuzeteobaveze, pripremljen je i program aktivnosti, obilazak terena, razgovor s gra|anima, ali i {iri plan djelovanjau izbornoj bazi SDP-a.

Namjenska ratna vojna industrija

Obiljeàvanje godi{njice

Op}inska organizacija SDP BiH Biha}

Kre}u u izbornu pobjedu

Table dobrodo{liceIzme|u Op}ine Biha} i poduze}a Finesa d.o.o. iz Cazina potpisan je ugovorzradi i postavljanju turisti~ke signalizacije u vrijednosti od 9.249,78 eura

U Novom Sadu je otvoren 79.unarodni poljoprivredni sajam,ojem do petka, 18. maja, nastu-ko 1.500 kompanija ili asocijaci-oje predstavljaju proizvode i us-iz 58 zemalja svijeta, a u~estvu-

poljoprivrednici iz op}ine Biha}.rganizaciji Udruènja plasteni~kezvodnje povr}a i jagodi~astoga, uz podr{ku op}ine i Vlade USK,ovi Sad otputovala je ve}a grupaoprivrednika s podru~ja na{ene. Kao i ranijih godina, biha}kioprivrednici su se odazvali pozi-rganizatora sajma i iskoristili pri-da promoviraju rad i rezultate

uènja, te da steknu nova pozna-a i znanja koja su zna~ajna uoju poljoprivredne djelatnosti.

ma rije~ima Jasmina Musli}a, ~la-Udruènja svake godine posje-Novosadski sajam, te koriste vri-

e, za razmjenu iskustava i za saz-

anje onih znanja koja kasnijemjenjuju na svojim imanjima.red optimizma i novih tehnologija,o je kazao Musli}, Sajam pruàsfer znanja bez kojeg se ne moè

zamisliti savremena poljoprivredna proizvodnja, a u ~emu prednja~eovakvi skupovi. Bi{}ane, kao i svedruge goste iz regiona svake godinedoma}ini sajma do~ekuju s rado{}u iotvorenim gostoprimstvom.Sugra|ane je ispratio i na~elnik Albin

Musli}, kazav{i da }e rad i razvojpoljoprivrednih gazdinstava, a pose-bno plasteni~ke proizvodnje biti idalje u fokusu op}inske podr{ke.- Praksu u~e{}a na sajmovima poput

Novosadskog, treba podr ati i nastavi-ti, jer su to izvrsne prilike za susrete iupoznavanje ljudi koji zajedni~ki dijele

sve {to u ìvotu zna~i poljoprivreda,kazao je Musli}.Poljoprivredna proizvodnja na ovompodru~ju BiH se razvija u èljenom

pravcu, te }e, kako se s optimizmomizrazio na~elnik Musli}, s turizmom imalim obrtom zasigurno donijeti vi{einvesticija i vi{e novih radnih mjesta.

037Plus

Stjecanje dragocjenih iskustava{}ani na Novosadskom sajmu Vrijeme je da SDP poka e i potvrdi jedinstvo i

snagu ozbiljne politi~ke organizacije koja imapo{tene i korektne namjere i ciljeve u ovim te{kimi sloènim ekonomskim prilikama. Vrijeme je da sesvaki ~lan i ~ovjek koji ~ini SDP, osvrne i odrediprema onom {to je u~injeno i svemu {to trebadalje raditi za gra|ane Biha}a.

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


Pojasniv{i posljedice nega-tivnog utjecaja brane na rijeciUnac, ~iju gradnju za potrebehidroelektrane na toj rijeci opetzagovara energetski lobi u BiH,@eljko Mirkovi}, predsjedavaju}iOp}inskog vije}a Biha}, u nasta-

vku argumentiranja otpora spo-menutim nakanama detaljno jeelaborirao lo{e strane vje{ta~kistvorenih vodenih akumulacija.Prema raspoloìvoj ~injeni~nojargumentaciji nedvosmisleno jeutvr|eno da }e u odre|enom

vremenu svaka akumulacija

prestati sa svojom funkcijomnakon {to se akumulacioni pros-tori potpuno zaspu nanosima.Njihov vijek, tvrdi Mirkovi}, za-

visi od koli~ine i inetenziteta sed-imentacije: “Tamo gdje su erozi-

vni procesi intenzivni, proces zasi- panja je ubrzan, a dobro je poz-nato da su ovi procesi naro~itoizraèni u podru~ju kanjonaUnca, radi ~ega se odustalo od

gradnje zapo~ete putne komu-nikacije prema Drvaru jo{ davnih60-tih godina pro{log vijeka.

Razlog su bili veliki odroni i pogibije ljudi koji su izvodili gra|evinske radove”.

Uslijed mogu}e erozije i taloè-nja velike koli~ine nanosa u aku-mulaciji, tvrdi Mirkovi}, moèdo}i do smanjenja njene korisnezapremine na ra~un pove}anja“mrtvog” prostora ~ime bi branaizgubila jednu od svojih najva-`nijih funkcija. Radi se o za{titiod poplava. Naime, gomilanjemnanosa na dnu akumulacije nesmanjuje se samo njena korisnazapremina ve} se pove}ava i nivo

vode u akumulaciji uzvodno odbrane i pove}ava mogu}nostuzvodnog plavljenja. Tempera-tura vode u akumulaciji direktno

zavisi od veli~ine akumulacije,koli~ine dotoka i okoli{ne klime.Neizbje`no je sezonsko zagrija-

vanje i rashla|ivanje. U ljetnimmjesecima povr{inski sloj vode,kao i priobalna voda, intenzivnose zagrijavaju dok se u dubinizadràva hladna voda, {to direk-tno utje~e na prisutnu floru ifaunu. Utjecaj na sve ovo ima ioscilacija akumulacije koja je udirektnoj vezi sa veli~inom pro-toka ispu{tene vode, tako da ione mogu biti dnevne, sezonske,ekstremno visoke i ekstremnoniske, te vanrednih pra`njenjado “biolo{kog minimuma”. Ako

su elektrane sa vr{nim radomonda su te ekstremne oscilacije uljetnom periodu svakodnevne.Nagli porast razine vode neizb-

jeàn je u ki{nom periodu kada

~esto dolazi do prelijevanja vodepreko brane. Ovo se odraàva naeroziju obala i na destrukcijuekosistema i umanjenu valori-zaciju turizma u nizvodnom toku

u granicama Nacionalnog parka.

Seizmi~ki utjecajiOgroman pritisak akumulacijana kra{ko tlo, naro~ito kod velik-ih brana moè pove}ati se-izmi~ku aktivnost u regiji {toizravno utje~e na nesigurnost

brane, naro~ito ako su napravljene i najmanje gre{ke prilikomnjenog projektovanja i izgradnje.Destrukcija vodenih ekosistemanastupa ve} u fazi gra|evinskih

radova na izgradnji brane.Intenzivni radovi, ulaz meha-nizacije u korito, eksplozije dina-mita, obru{avanje materijala ukorito, stalno zamu}ivanje vodeu potpunosti uni{tavaju ribljastani{ta i kompleks ìvotnihzajednica dna rijeke. Osim {to

17.05.2012.godinepolitika6

Lo{e strane vje{ta~ki Uslijed mogu}e erozije i taloènja

velike koli~ine nanosa u akumulaciji,tvrdi Mirkovi}, moè do}i do smanjenjanjene korisne zapremine na ra~unpove}anja “mrtvog” prostora ~ime bibrana izgubila jednu od svojihnajva`nijih funkcija. Radi se o za{titiod poplava

Ogroman pritisak akumulacija na

kra{ko tlo, naro~ito kod velikih branamoè pove}ati seizmi~ku aktivnost uregiji {to izravno utje~e na nesigurnostbrane, naro~ito ako su napravljene inajmanje gre{ke prilikom njenogprojektovanja i izgradnje

O~ito je da se zadovoljavanje intere-sa jedne grupacije ljudi (energetskilobi) moè ostvariti samo na ra~untrajnih poreme}aja cjelokupnog ekosi-stema podru~ja Nacionalnog parkaUna ~ime bi isti postao bespredmetan,

jer bi izgubio sve dana{nje atribute kojisu bili presudni za njegovo progla{enjei ozakonjenje

Projektanti brana i akumulacija naj~e{}e isti~u njihovu vi{ena-mjensku funkciju me|u kojima

je i turizam. Ovo je, tvrdi @eljko

Mirkovi}, predsjedavaju}i OV Biha}, vrhunac ironije. Umjestoslapova i brzaka nudi se staja}a

voda sa visokim oscilacijama.Umjesto izvorski ~iste vode nudise turizam na naj~e{}e zaga-|enoj vodi. Umjesto ribolova nadivljim vodama gdje obitavaju

visokovrijedne autohtone salmo-nidne riblje vrste nudi se ribolov na ciprinide vodenih akumulaci-

ja Novi urbanisti~ki planovipodru~ja vje{ta~kih akumulacijarazvijaju ispraznu pri~u i teorijuo nekoj novoj turisti~koj per-spektivi bez ikakvih analizaizgubljenih prirodnih bogatsta-

va, kao da je vje{ta~ka akumu-lacija stvorena na tlu bez vrijed-nosti. Takve studije o novom tu-rizmu, stava je Mirkovi}, pred-stavljaju vrhunac sarkazma u

skrivanju izgubljenih vrijednostikoje trebaju biti predstavljenikroz realiziranje projekta Nacio-nalnog parka “Una”.

Da nije protiv privrednog razvoja Mirkovi} je potvrdio stavom“da se on ne moè zaustaviti, alida mu treba promijeniti kvalitetkako bi bio manje poguban za

OGLEDALO: Argumentirani otpor gradnji hidroelektrane na Uncu (2)

Utjecaj na razvoj

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


da blisko okruènje gradili-posljedice su evidentne i navodnim prostorima.ne kao fizi~ke prepreke one-gu}avaju migracije riba ikidaju prirodne tokove ivo-Na taj na~in mnoge autohto-vrste riba vi{e nisu u mogu-sti da sa mjesta svog stani{tariraju na svoja prirodnaestili{ta koja se obi~noaze u gornjim tokovima rije-i njihovih pritoka. Formira-m akumulacija prvo stradaju

riblje vrste prilago|ene ~istoj ihladnoj vodi teku}ica bogatimkisikom. Tako se, u relativnokratkom periodu, mijenja sastav ribljih vrsta. Autohtone, ~esto iendemske, visoko kvalitetnesalmonidne vrste nestaju, arazvijaju se ciprinidi i drugemanje zahtjevne vrste koje selak{e adaptiraju na novu hemijui temperaturu vodnog ekosis-tema. Relativno veliko optere-}enje razli~itim zaga|enjimaodraàva se na zdravlje riba u

ovim ekosistemima, jer su ova-kve akumulacije istovremenokolektori u kojima se vr{i talo-ènje i dugotrajno zadràvanjeone~i{}enja. Usporen ili onemo-gu}en protok vode ove efektepove}ava po{to ta pojava znat-no smanjuje efekt samo ~i{}enja.

Uru{avanje obalaZa vje{ta~ke akumulacije kojese formiraju u kanjonskim,klisurastim dolinama i uop}e sastrmim obalama poznato jeprisustvo uru{avanja obala {to

je ~esta pojava u kanjonu Unca.Ova pojava je karakteristi~naposljedica oscilacija vode u aku-mulaciji, koje karakterizira ispi-ranje sitnih frakcija kao vezivakrupnijih stijenskih formacija.[to su ~e{}e i intenzivnije oscila-cije vode to se vi{e ugroàva sta-bilnost i kompaktnost obalskogtla. Uslijed toga dolazi ~ak i do

velikih klizanja i odrona cijelihkompleksa sa zidova kanjona ipriobalja.Znatni odroni i klizanja naro~itosu prisutni u kra{kom podru~ju

gdje voda naizmjeni~nim spu-`vastim upijanjem i pra`njen-

jem iz kra{kog podzemlja ozbi-ljno remeti stabilnost i ravno-teù obalskog tla, a ekstremnislu~ajevi mogu dovesti i dotragi~nog epiloga kakav je zabi-ljeèn u katastrofi Vajonta.Poseban, vaàn i pou~an prim-

jer me|udjelovanja ~ovjeka sprirodnim procesima, a vezanouz stabilnost padina, desio se uItaliji 1963. godine odnijev{i2.600 ìvota. Da stvar bude

gora i ozbiljnija Vajont i njegovamorfologija i geologija, kao ipoloàj brane neodoljivo pod-sje}a na lokaciju mogu}e branena Uncu i to gra|ani treba imoraju da znaju.

Hidrolo{ki utjecajiTreba imati na umu da je opti-mizacija proizvodnje elektri~neenergije dominantan cilj komese podre|uju sve ostale mo-gu}e namjene brana. Ostva-

renje funkcije za{tite od poplavai izravnavanje protoka nizvodnobitno naru{ava stabilni nivoakumulacije i direktno smanjujeprofit koji donosi vlasnicimahidroelektrana kojem se u kona-~nici podre|uje sve ostalo bezobzira na {tete koje prouzroku-

je. Cijena koju treba platiti, tvrdiMirkovi}, ogleda se u promjeninizvodne morfologije koritarijeke i njenih obala zbog prom-

jenjivog sedimentnog nanosa,promjeni kvaliteta vode i reduk-ciji biolo{ke raznolikosti zbog

blokade kretanja organizama.O~ito je da se zadovoljavanjeinteresa jedne grupacije ljudi(energetski lobi) moè ostvaritisamo na ra~un trajnih poreme-}aja cjelokupnog ekosistemapodru~ja Nacionalnog parkaUna ~ime bi isti postao bespred-metan, jer bi izgubio sve dana-{nje atribute koji su bili presud-ni za njegovo progla{enje i oza-konjenje. Rijeke i njihovo blièokruènje, naro~ito tokovi uplaninskim podru~jima, obilujunizom obilje`ja visoke prirodne

vrijednosti. Vodopadi, slapovi,kanjoni, klisure i pe}ine pred-

stavljaju prirodne raritete inaj~e{}e su stavljeni pod visok stepen za{tite, a naro~ito sedre

po kojima je Una prepoznatljivai jedinstvena. Brane i akumu-lacije ~esto, u potpunosti ili dje-limi~no, degradiraju ove visoko

vrijedne prirodne rijetkosti.Naàlost, u ovom slu~aju {teta

je potpuna jer, jednostavno, vodopadi, slapovi i brzaci, zato

{to se ne mogu dislocirati, nes-taju zauvijek, zadnji je u nizuMirkovi}evih argumenata pro-tiv gradnje hidrocentrale naUncu. S. HRNJICA

17.05.2012.godine politika 7

U kojoj mjeri “politika” po{tuje volju gra|ana i cijeni mi{ljenje i preporuku struke na najkonkre-tniji na~in je pokazala Vlada F

BiH, u kojoj je ministar energetikebio Vahid He}o. I pored o{trog

protivljenja vlasti i gra|ana Biha-}a, na ministrov prijedlog, Vlada F

BiH je na sjednici u Mostaru 15. februara 2010. godine donijelaodluku kojom je utvr|en javniinteres za gradnju 6 termoelek-

trana, 6 vjetroelektrana i 16hidroelektrana, me|u kojima iona na Uncu nazvana po mana-

stiru Rmanj. Prije dono{enja ove odluke, ministar He}o je tra io da ~lanoviSavjeta za izradu prostornog

plana sliva rijeke Une preispitaju svoje ranije inzneseno negativnomi{ljenje o gradnji hidroelektranena Uncu. I pored èstokih pritisa-ka, Savjet je ostao pri stavu da jebrana od 130 metara visine, pota-

panje kanjona Unca i Crnog vrela, za{ti}enog lokaliteta, prerizi~na iavantura nekompatibilna s aktiv-

nostima Nacionalnog parka Una.Oni {to su osudili pritisak politikena Savjet rezolutno su traìli da seu ovom slu~aju mora slu{ati mi-

{ljenje stru~njaka, a ne politi~ara.Glavni adut u protivljenju poli-ti~arskim nakanama u slu~ajuhidroelektrane na Uncu su razlo-

`na strahovanja od plavnog vala. Naime, u slu~aju ja~eg potresa ibilo kakve havarije u mahu bido{lo do potapanja Martin Broda,doline Une, a voda bi izbila do

Bosanskog Petrovca. Kako se radio neistraènom terenu, ~lanovi

spomenutog Savjeta jo{ tada su politi~koj i ukupnoj javnosti

skrenuli pa`nju da bi bilo te{ko predvidjeti mogu}e scenarije u slu~aju da ne{to po|e po zlu.Ovo su ~injenice, a sve ostalo je

pri~a za mali djecu.

Safet HRNJICA

Komentar

Prerizi~naavantura

stvorenih akumulacija

oloìva prirodna bogatstva:a pitke vode u svijetu se

mati~no zao{trava.a se nikada i ni~im ne}e mo}i

mjestiti, a hidro energijaalternativu. îsta }e se vodai{e traìti kao preduvjet, as autenti~nim i atraktivnim

dnim ukrasima kanjona,ka, kaskada i vodopada gla-u magnet u ponudama svenijeg “humanog”, “ekolo-

” i “avanturisti~kog turizma” e sve skupa motorna snaga

Nacionalnog parka Una.as je potpuno jasno da hidro-ija ima alternativu. Pitkarijeka Unac i Una, kao i

onalni park Una je nemaju.aranje tih spoznaja u djelo izak na odr ive oblike razvo-

a~ina ìvota izazov je dana-vremena i jedino rje{enje za}nost, poruka je @eljkaovi}a, predsjedavaju}egnskog vije}a Biha}.

urizma

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godinekanton8

Na~elnik Op}ine Bosanska Krupa Armin Halitovi},èle}i sve maturante okupiti na jednom mjestu kako bi,osim dobrim uspjehom i vladanjem, kraj srednje {kolekrunisali pjesmom, plesom i druènjem, po drugi putorganizirao je Maturijadu.

Mladosti, osmjeha, galame, na ulicama Bosanske Krupenije falilo. Maturanti su u majicama pipremljenim spe-cijalno za tu prigodu, prvo do{li na Trg Alije Izetbe-govi}a, gdje su se fotografisali, druìli s prijateljima,sugra|anima, a zatim su se uputili u novoure|eni ugos-titeljski objekt u centru grada rezervisan samo za njih.Tek je tad, kako kaù i sami maturanti, po~eo pravidernek. Do 23 sata, kad su u~enici putnici i imali obezb-

je|en prevoz ku}i, zabavljali su ih mladi, talentovanibosanskokrupski muzi~ari Semir ]ehi} i MersadTatarevi} (Bosk Band) i Ermin Redì} - Bubi.Cilj manifestacije je da se mladi, na vrlo bitnoj prekret-

nici ìvota, poku{aju poduprijeti, da se u~enici, matu-ranti srednjih {kola zbliè, upoznaju ako nisu nikadaranije, steknu poznanstva koja }e im mnogo zna~itikada odu studirati u druge gradove, da se opuste, ali izagriju za aktivnosti koje tek dolaze. To su polaganjezavr{nog, maturalnog ispita i naravno maturalna puto-

vanja.Mladi su i ovaj put skrenuli pa`nju na sebe, izazvaliodu{evljenje svih gra|ana, zabavili se i na vrijeme oti{liku}ama, gimnazijalci kako bi se pripremili za desetod-nevno putovanje u [paniju, a u~enici {kole “SafetKrupi}” za maturalnu zabavu koja se organizuje uokviru {kolskih aktivnosti.

Maturijada 2012“ u Bosanskoj Krupi

Opet ispunilasva o~ekivanja Maturanti Op}e gimnazije BosanskaKrupa i Mje{ovite srednje {kole SafetKrupi}, njih 187, zajedno su proslavili krajsrednjo{kolskog obrazovanja. Do pro{legodine, maturalna zabava u svakoj {koli jeorganizirana posebno.

Obiljeèn 9. maj u Buìmu

Borba za pravdu s Povodom Dana “zlatnih ljiljana”iDana pobjede nad fa{izmom premi-

jer USK-a Hamdija Lipova~a posjetio je Bu im.U organizaciji op}ine u Buìmu jesve~ano obiljeèn Dan pobjede nadfa{izmom, Dan Evrope i Dan “zlatnihljiljana” Armije R BiH.Program obiljeàvanja 9. maja za-po~eo je polaganjem cvije}a i u~e-

njem fatihe na Turbetu generalaIzeta Nani}a i {ehida 505. vite{kebrigade, a nastavljen polaganjemcvije}a na spomen-obilje`je antifa-{istima iz Drugog svjetskog rata unaselju Brigovi. Prije sve~aneakademije premijer Lipova~a,Mirsad [ahinovi}, na~elnik op}ine,Mirsad Selmanovi}, ratni na~elnik {taba Petog korpusa i brigadir

Hamdija Mustafi} su sve~ano otkrilirekonstruisanu i identi~nu spomen-plo~u antifa{istima na novoizgra-|enom Domu kulture.Na Sve~anoj akademiji, odrànoj uhotelu “Europa”, Mirsad [ahinovi},na~elnik op}ine Buìm, naglasio jeda je 9.maj u znaku “zlatnih ljiljana”,boraca protiv fa{izma iz Drugogsvjetskog rata i logora{a iz Odbra-

Na~elnik Op}ine Bosanska Krupa Armin Halitovi} i ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u VladiUnsko-sanskog kantona Dario Juri},posjetili su Osnovnu {kolu “Jezerski”i podru~nu {kolu u naselju Trome|a.

Trome|a je najudaljenije naselje napodru~ju Bosanske Krupe a stotinjak |aka, u vrijeme trajanja {kolske go-dine putuje vi{e od osam kilometarana nastavu u druga naselja koja ima-

ju izgra|ene {kolske objekte. Takodjeca iz Trome|e pje{a~e na nastavuu {kole u razli~itim op}inama: uKonjodor u op}ini Buìm, Stijenu uop}ini Cazin, te u Jezerski i Mahmi}Selo u op}ini Bosanska Krupa.

Na~elnik Halitovi} i ministar Juri}razgovarali su s roditeljima |aka izTrome|e i obe}ali pomo} u zavr{etkuobjekta {kolske zgrade u naselju,kako bi djeca od septembra mogla

poha|ati nastavu u svom naselju.Inicijativa za izgradnju {kole pokre-nuta je 2003. godine. Do sada jestavljena pod krov i tu su radovi stali.- Op}ina Bosanska Krupa }e ove

godine izdvojiti oko 50.000 KM za

zavr{etak radova u {koli. Do petka}emo obaviti sve pripreme, raspisat}emo tender, izabrati izvo|a~a.Vjerujem da }e polovinom juna po~etiradovi, a da }e do 1. septembra sve biti

gotovo, kako bi djeca 3. septembraovdje mogla krenuti u {kolu, obe}ao jena~elnik Halitovi}.

Vlada Unsko-sanskog kantona podr-àt }e zavr{etak izgradnje {kole,potvrdio je ministar Dario Juri}.

- Nastojat }emo da do po~etka nove {kolske godine omogu}imo u~enicimaiz Trome|e da krenu na nastavu unovoj {kolskoj zgradi, kazao jeroditeljima ministar Juri}.

U organizaciji @upanijskogodbora HDZ BiH USK u

Knji`nici “Sveti Josip” uprili-~ena je promocija monografi- je “20 godina HDZ-a Bosne iHercegovine” kojoj su izme-|u ostalih, prisustvovali op}i-nski na~elnik Albin Musli} ipredsjedavaju}i OV Biha}@eljko Mirkovi}.Franjo Juri}, predsjednik @OHDZ BiH USK poklonio jeMusli}u primjerak monogra-fije s posvetom, kazav{i da jeto ~in priznanja sveukupnepozitivne suradnje i podr{kedaljim korektnim odnosimakoji su izgra|eni u minulom

vremenu.

Zahvaljuju}i se na poklonu,na~elnik Musli} je kazaokako je u proteklom perioduimao zadovoljstvo da sura-|uje, s Juri}em i s HDZ-om

kao suvremenom politi~komorganizacijom, koja je izgra-

dila svoju infrastrukturu,daju}i doprinos vrijednosti-ma vi{epartijskog sistema.HDZ BiH je u parlamentar-nom ìvotu op}ine Biha}

imao konstruktivnu ulogu,na ~emu se Musli} posebno

zahvalio, jer su tu suradnjukrunisali brojni i nadasve

va`ni projekti koji su reali-zirani u interesu gra|ana.

037Plus

Monografija

“20 godina HDZ-a BiH”

Ministarstvo obrazovanja USK-a i Op}ina Bosanska Krupa

Zavr{etak izgradnje {kole u Trome|i Nastojat }emo da dopo~etka nove {kolskegodine omogu}imou~enicima iz Trome|eda krenu na nastavu unovoj {kolskoj zgradi,kazao je roditeljimaministar Juri}.

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godine kanton 9

U selu Kijevo sve~ano jepoloèn kamen-temeljacza obnovu mjesne dà-mije. Ovaj vjerski objekatu proteklom ratu je te{kodevastiran. Tek djelimi~no

je saniran i u takvom stanju slu io je vjerskim potreba-ma mje{tana. Me|utim, na samom objektu vremenomsu se pojavila fizi~ka o{te}enja, pa se ukazala potreba

za izgradnjom novog objekta.Kamen-temeljac zajedni~ki su postavili Sanel Mahi},ministar finansija u Vladi USK i Atif Osman~evi}, najs-tariji dèmatlija u selu Tomina. Prema rije~ima mjesnogimama Senada ef. [eki}a, izgradnja dàmije bi}e finan-cirana sredstvima mje{tana. Prema rije~ima dèmatlije

Atifa Osman~evi}a, za Tominu ovo je bio veomazna~ajan dan.U Gra|evinskom odboru za izgradnju dàmije nisumogli sa sigurno{}u precizirati kada bi radovi moglibiti okon~ani. U~e{}e u izgradnji ovog vjerskog objek-ta u~estvova}e i dèmatlije Kijeva kroz dobrovoljni radi na druge na~ine, a pomo} se o~ekuje i od op}ine ikantona.

Kijevo, kod Sanskog Mosta

nastavljano-oslobodila~kog rata 92-95, ive zajedno veè ista ideja i borbaiv faìzma.

mijer Hamdija Lipova~a je poseb-naglasio da se borba za pravduavlja, te da bi simbolika obilje-

anja ovako zna~ajnih datuma tre-utjecati na ja~anje svijesti o

~aju slobodarskih i demokratskiha i principa. Tom prilikom Lipo-

va~a je, tako|er, izrazio po{tovanjeprema svim herojima ovog vite{koggrada i dodao da Buìm treba dazauvijek bude ponosan na sve svojegra|ane koji su dali veliki doprinosu o~uvanju slobode na ovim pros-torima.Sve~anu akademiju su uljep{ale ~lan-ice @enskog gradskog hora iz Buìmas nekoliko sevdalinki. 037Plus

Hamdija Lipova~a, premijerUSK-a, sve~ano je u VelikojKladu{i otvorio pogon za pro-izvodnju trampolina slovenskefirme “Akrobat” iz Novog Mesta.Sve~anom otvoru, prisustvovalisu i predstavnici koalicionihpartnera u vlasti Esad Ba{agi} i[efik Smlati}, te predstavnicislovenske ambasade i Obrtni~kekomore USK-a.Premijer Lipova~a je naveo da se

nije dvoumio ni sekunde kadamu se vlasnica firme “Akrobat”obratila s idejom da èli zaposli-ti 30-ak ljudi i izvoziti isklju~ivoza zemlje Evropske unije.

- Dogovor koalicije SDP-SDA- NSRzB je da pripazimo {to je vi{emogu}e posebno na Veliku Kladu-

{u. Ovi ljudi posjeduju najve}e ka- pacitete u proizvodnji, ali naàlosti hale koje su zaposjednute naj-manje s onim s ~ime bi trebalebiti, rekao je premijer Lipova~a.Dodao je da je zajedni~ka odlukabila da se preporu~i upravo

Velika Kladu{a, iz po{tovanjaprema njenim gra|anima, ali i

prema bira~ima koji su im dalipodr{ku.- Mi ovdje imamo doma}ih, ali i

stranih poduzetnika, a ovo je jedan od svijetlih primjera kako

da se, uz minimalne naknade ikamatne stope, gradi, investira ireinvestira. Na taj na~in svi midobijamo manje socijalnih slu~a-

jeva, perspektivniju budu}nost idràvu za ~ovjeka, za koju se una~elu i borimo. Na kraju krajevami smo ovdje da predstavljamocijeli USK i da vratimo na posaocijeli USK, istakao je na krajuobra}anja Lipova~a.Premijer se, u svoje i u ime Vlade

USK-a, zahvalio vlasnicima fir-me. U ime Akrobata, na krajusve~anosti, premijeru je uru~en

vau~er za trampolinu kao sim-boli~an poklon gradu Biha}u.

Kamen-temeljacKamen-temeljacdàmije Kamen-temeljac

zajedni~ki su postaviliSanel Mahi}, ministarfinansija u Vladi USK i Atif Osman~evi},najstariji dèmatlija uselu Tomina

Lipova~a je izrazio

po{tovanje premasvim herojima ovog vite{kog grada i dodaoda Buìm treba dazauvijek bude ponosanna sve svoje gra|anekoji su dali velikidoprinos u o~uvanjuslobode na ovimprostorima

Ure|enje ìvotnog prostora iizanje svijesti o ekologiji, ciljgeneralne akcije ~i{}enja i|enja, koja je provedena uiru akcije “April-mjeseco}e”. î{}enja su obavljena{irem podru~ju grada i

sne zajednice Vrnogra~.snici akcije okupili su seed Gradske sportske dvoranekle su krenuli u planiranevnosti. Pored prostora okodske sportske dvorane i okol-ulica, o~i{}eno je i mezarjebrave” i Staro partizanskoblje “Mehino stanje”. U akciji

u~estvovali uposlenici javnihduze}a i javnih ustanova,inskog organa uprave Op}i-

Velika Kladu{a, ~lanovi nevla-h udruènja, mladi DNZ BiH,

te mnogobrojni gra|ani. Akcija je bila ujedno i primjernajmla|im kako treba da seodnosimo prema ìvotnoj okoli-

ni. Uspje{no zavr{enim aktivnos-tima ~i{}enja i ure|enja upu}ena

je poruka budu}im generacijamada uvijek moraju voditi brigu oprostoru u kojem ive.

elika Kladu{a

Generalno ~i{}enjeure|ivanje grada

Hamdija Lipova~a, premijer USK-a, u Velikoj Kladu{i je sve~ano otvorio pogonza proizvodnju trampolina slovenske firme “Akrobat” iz Novog Mesta. Sve~anomotvoru prisustvovali su i predstavnici koalicionih partnera u vlasti Esad Ba{agi} i[efik Smlati}, te predstavnici slovenske ambasade i Obrtni~ke komore USK-a.

O~i{}eno je i mezarje“Dubrave” i Staro partizan-sko groblje “Mehino stanje”. U akciji su u~estvovaliuposlenici javnih pre-duze}a i javnih ustanova,Op}inskog organa uprave Velika Kladu{a, ~lanovinevladinih udruènja,mladi DNZ BiH, te mnogo-brojni gra|ani.

Pogon za proizvodnju trampolina

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godineekologija10

Zbog konstantnog porastapotro{nje prirodnih resursa irastu}e ljudske populacije, pri-tisak na planet i biolo{kuraznolikost sve je ve}i i prijetina{oj sigurnosti, zdravlju iblagostanju, stoji u WWF-ovom“Izvje{taju o stanju planete”.Novo izdanje vode}e studije ostanju planete koje se provodisvake dvije godine objavljeno

je 15.maja u cijelome svijetu, a

i Bosna i Hercegovina je me|uzemljama koje pretjerano iscr-pljuju prirodne resurse.

Iz svemira se vide ljudski otiscina prirodu

Izvje{taj o stanju planete obja- vio je nizozemski astronaut Andre Kuipers iz Me|unarodnesvemirske stanice, pruìv{i

jedinstven uvid o stanju plan-ete sa svoje trenuta~ne svemi-rske misije koju provodi Euro-pska svemirska agencija.

- Imamo samo jednu Zemlju.âk odavde, iz svemira, mogu

vidjeti ljudski otisak na prirodu; {umske poàre, zaga|enja zraka

i erozije... Iako postoje neodrìvi pritisci na planet, imamo mogu-}nost spasiti svoj dom, i to ne

samo za na{u dobrobit, ve} zadobrobit svih budu}ih generaci-

ja, poru~io je Kuipers iz Me|u-narodne svemirske stanice.

“Izvje{taj o stanju planete”mjeri promjene u zdravlju eko-sustava na{e planete pra}e-njem stanja populacija u vi{e

od 2.600 vrsta tj. globalniìvu}i indeks, koji pada ve} 40godina, a najja~e su pogo|enatropska podru~ja, gdje je bio-kapacitet u zadnjim desetlje-}ima pao ~ak za 60%. Ba{ kakose globalni ìvu}i indeks sman-

juje, tako se druga va`na vri-

jednost, ljudski ekolo{ki otisak,pove}ava. Ljudi od planetezahtijevaju sve vi{e, a resursikoje nam planet pruà sve sumanji.

Nemamo naraspolaganjudodatni planet

- @ivimo i pona{amo se kao daimamo dodatni planet na raspo-laganju. Koristimo 50% vi{eresursa nego {to planet moè

proizvesti. Ukoliko ne promije-nimo taj trend, do 2030. godine

ni dvije planete nam ne}e bitidovoljne da zadovoljimo sveljudske potrebe. Kako bi vratili

zdravlje planeti, moramo rije{itiuzrok problema: porast broja

stanovni{tva i prekomjernu potro{nju, istaknula je Irma Po-povi} Dujmovi} iz WWF-ovogMediteranskog programa.

Izvje{taj otkriva da i Bosna iHercegovina tro{i vi{e prirod-nih resursa nego joj je dos-tupno.U usporedbi sa Bosnom iHercegovinom, Hrvatska imadosta ve}i ekolo{ki otisak, dok Srbija ima malo niì, iako je on

i dalje prevelik za Zemljinuodrìvost.U izvje{taju se tako|er isti~euticaj urbanizacije. Do 2050.godine, dva od tri ~ovjeka }eìvjetI u gradu i bit }e potrebnoreorganizirati i optimiziratikori{tenje prirodnih resursa.WWF-ova analiza upu}uje darje{enja leè u aktivnostimapoput smanjenja koli~ine otpa-da, pametnijeg upravljanja vo-dama i kori{tenju obnovljivihizvora energije, poput vjetra isun~eve svjetlosti.U izvje{taju je istaknuta i razli-

ka me|u bogatim i siroma{nim

zemljama. Zemlje s visokimprihodima imaju u prosjeku triputa ve}i ekolo{ki otisak odsrednje razvijenih zemalja te~ak do pet puta ve}i od siro-ma{nih zemlja. Top 10 zemaljas najve}im ekolo{kim otiskompo osobi su: Katar, Kuvajt,Ujedinjeni Arapski Emirati,Danska, Sjedinjene Ameri~keDràve, Belgija, Australija,Kanada, Nizozemska i Irska.

Smanjenjebiokapacitetapove}ava uvoz

Smanjenje biokapaciteta zahti- jevat }e od pojedinih zemaljada uvoze jo{ vi{e prirodnihresursa iz drugih zemalja, napotencijalnu {tetu zemlje kojase eksploatira.Ovaj izvje{taj navodi niz rje{e-nja potrebnih da bi se preo-krenuli ovi negativni trendovi ismanjio ekolo{ki otisak, kakobi on bio u skladu sa Zemljinimmogu}nostima.

Izvje{taj predlaè 16 prioritet-nih akcija, me|u kojima su ipobolj{ani obrasci potro{nje,daju}i ekonomsku vrijednostprirodnim bogatstvima i stva-ranjem pravnog i politi~kogokvira koji osigurava pravednipristup hrani, vodi i energiji.Izvje{taj o ìvu}em planetuobjavljen je samo pet sedmicaprije UN-ove konferencije oodrìvom razvoju u Rio deJaneiru (Rio+20).- Izazovi istaknuti u “Izvje{taju o

stanju planete” veoma su jasni. Rio+20 mo e se i mora iskoris-

titi za postavljanje nove para-digme razvoja koji }e voditi kaodrìvom razvoju. To je jedin-

stvena prilika vladama, koalici- jama i gradovima da se ujedinei odigraju klju~nu ulogu uodràvanju planete i za budu}e

generacije, isti~e Irma Popovi} -Dujmovi}.

Priredila: S.MUJAGI]

Izvje{taj WWF-a o stanju planete

Bosna i Hercegovina tro{i vi{e nego {to ima

Novo izdanje vode}estudije o stanju planetekoje se provodi svake dvije

godine objavljeno je 15.maja u cijelome svijetu, a iBosna i Hercegovina jeme|u zemljama kojepretjerano iscrpljujuprirodne resurse

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godine Biha} 11

Dobili k}erkuEldina i Safet Kova~evi}, Alisa i MehmedSelimovi}, Ramiza i Ismet Rahmanovi},Dèneta i Ibrahim Loni}, Dijana i AdisVukovi}, Lejla i Emir Be{irevi}, Ðula Tuti},Kadira i Mirsad Majstorovi}, Mila i Kre{oKneèvi}.

Dobili sina

Selma i Adis Kori~i}, Suzana i Faruk Durak,Melisa i Adis Dàferovi}, Rasema i Asmir Duli}, Merijana Beri{a, Tehirza i Elvir

Jakupovi}, Rusmira i Samir Alagi}. Vjen~ani

Ferida Tali} i Mujo Mahi}, Mukadesa Grbi} iEnes Memagi}, Amela Raki} i Davor Jazi},Aurelija Me{trovi} i Damjan Koli}, DènitaCeri} i Admir Mirvi}.

Umrli

Ilijaz @ep~evi} (1958), Osman Dizdarevi}(1936), Fatime Hrnji} (1911), Arif Tali}(1940), Ibrahim Mahmutovi} (1932), SafetAmidì} (1930), Fadil Kolji} (1940), HankaMuhi} (1914), Zuhdija Golubovi} (1945),Zemka Majstorovi} (1926).

@anr: komedijaUloge: Jason Biggs, Shannon Elizabeth, AlysonHannigan, Chris KleinSinopsis: Svi likovi s kojima smo se susreliprije ne{to vi{e od deset godina vra}aju se ku}ina godi{njicu mature. U ovom dugom vikendu, otkrivat }e {to se promijenilo, tko senije promijenio i kako vrijeme i udaljenost nemoè uni{titi ~vrsta i prava prijateljstva.Nekada{nji srednjo{kolci sada su odrasli. Nekiod njih postali su jako uspje{ni, dok su drugizaglavili na lo{im poslovima.U godinama koje su pro{le Jim i Michelle su ubraku, a Kevin i Vicky su si rekli zbogom. Oz i

Heather su se rastali, ali Finch jo{ uvijek ~ezneza Stiflerovom mamom.Projekcije: 19:00 i 21:00 h

@anr: komedija, drama, obiteljskiUloge: Matt Damon, Scarlett Johansson, Thomas Haden Church, Colin FordSinopsis: Benjamin Mee, kolumnist i reporter izLos Angelesa, kao samohrani otac suo~ava se sizazovima odgajanja dvoje djece. Nada se novompo~etku i obnovi obiteljskog duha, pa daje otkaz ikupuje staru seosku ku}u izvan grada uz koju jezoolo{ki vrt Rosemoor Animal Park. O desecimaivotinja brine Kelly Foster (Scarlett Johansson) sa

svojom ekipom.

Bez iskustva, s ograni~enim vremenom i jo{ograni~enijim budètom Mee poku{ava ponovootvoriti zoolo{ki vrt. Umjesto da izvje{tava onekoj avanturi, sad je pro ivljava u vlastitomdvori{tu. Projekcije: 18:00 i 20:30 h

Mati~ni uredza ro|ene u periodu 01. - 08.05.2012.

za vjen~ane 05. - 09.05.2012.za umrle 02. - 09.05.2012.

Program Kina “UNA” od 17. - 23.05.2012. godine

“Kupili smo ZOO”

“Ameri~ka pita - okupljanje”

Bi{}ani ve} tradicionalno, 17.maja, obiljeàvaju kao Dan rijekeUne. Ideja je potekla od biha}kogekolo{kog dru{tva Unski smaragdi.Ovogodi{nja sve~anost po~ela je usrijedu 16. maja, ~i{}enjem obalaUne. Akciji su se, pored u~enikaosnovnih i srednjih {kola ~lanovaUnskih smaragda, pridruìli i upo-slenici Komrada i Regionalne bolnice“Dr. Irfan Ljubijanki}”, a biha}kefirme koje se bave davanjem tur-isti~kih usluga Bijeli Una rafting iUna-Kiro rafting RC su osigurali raft-

ing ~amce i skipere kako bi se o~isti-la obala na potezu Midì}a jezero -Beton.I ve~ernji sati su bili rezervisani zanajmla|e. U Kulturnom centru otvo-rena je Dje~ija ekolo{ka akademija,nakon koje je uslijedio koncert igarai pjesama pod nazivom “Uni zaro|endan” u organizaciji kulturno-umjetni~kih dru{tava i plesnih cen-tara iz Biha}a.Za danas, ~etvrtak,17. maj, planirana

je centralna manifestacija i promocija aktivnosti Nacionalnog parka Una,koja }e se organizirati u Kulen

Vakufu. U Gradskoj galeriji je zaka-zana promocija romana “Veli Joè”Dilheta Ki{mi}a - Dilhe.Dje~ija olimpijada, na terenu “Stens”,bi}e odràna u petak, a nakon toga

}e se prikazati ekolo{ki filmovi. Za-dnji dan manifestacije obiljeì}e sepje{a~enjem “Stazama zdravlja Uns-kih smaragda” na relaciji Bori}i-Pla-ninarski dom na Plje{evici. S.M.

U organizaciji Unskih smaragda i NP Una

Po~elo obiljeàvanje

Dana rijeke Une Ovogodi{nja sve~anost po~ela je u srijedu 16. maja,~i{}enjem obala Une. Akciji su se, pored u~enika osnovnihi srednjih {kola ~lanova Unskih smaragda, pridruìli iuposlenici Komrada i Regionalne bolnice “Dr. IrfanLjubijanki}”, a biha}ke firme koje se bave davanjemturisti~kih usluga Bijeli Una rafting i Una-Kiro rafting RCsu osigurali rafting ~amce i skipere kako bi se o~istilaobala na potezu Midì}a jezero - Beton

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godineu centru12

@ivot bez ljubavi i sre}e Iz srca ne~ijeg dolazi tuga. Dolazi polako, jer nema svoga druga. Ostala jesamo du{a. Uto~i{te svoje traì ba{ u nama. Posje}uje nas, sebi lijeka traì.Poku{ava sve, govori i laì. Odlazi daleko vratiti se ne}e. Ne smije nam pokvar-

iti ovo malo sre}e. Kad ti se ~ini da istine nigdje nema, da svako protiv tebeneku urotu sprema, uspravi glavu, ne gubi nadu, ponos i dostojanstvo ne moguda ti ukradu. Ne ivi ivot bez ljubavi i sre}e! Vozovi bez tebe nikud krenuti ne}e.Samo treba hrabro u njih u}i.

Amina BAJRI], VIIIb

Na raspustu Ljetni je raspust. Moji drugovii ja smo se okupili na njivi idogovarali {ta }emo se igrati. Tad ustade moja stri~evkaSedina i re~e: “Skriva~a!” Svizbunjeno reko{e: “[ta skriva-

~a?” Sedina }e na to: “Igrati,igrati se skriva~a!” Svi su sesloìli. Ja nisam htio `miriti, eliosam da budem glavni. Irfad tonije dopustio, a njegova sestraIrsa je predloìla Sedinu, najs-tariju kandidatkinju za vo|u.“Ipak je to njena ku}a”, izusti{eIrfad, Irsa i Ilhana. “Dobro”. Jasam se jo{ malo ljutio, ali je tobrzo pro{lo. Igrali smo se dugo.Sedina je `mirila. Kad je na{laIrhanu rekla joj je: “Pazi, ispa-do{e ti o~i!” Ilhana spusti po-gled, a ostali izi|o{e i nasmija{ese. Iako smo se zafrkavali, ona je nasjela na ovu na{u foru. Kad

je sunce naginjalo ka zapadu,svi su jo{ nasmijani krenuli ku}i,a Ilhana je zbunjeno gledala.

Izmir ALDIJANOVI], Va

Moja pustolovina Moje prijateljice i ja smo sjedile za stolomi razmi{ljale o tome {ta bi mogle da radimodok je arko sunce grijalo i bilo je jako vru}e.Dènana je predlo ila da idemo u {umu jer je znala da ja jako elim nove avanture.Dijana i ja smo se slo ile s tim. Krenule smo

u {umu. Dok smo ulazile u {umu bilo me je jako strah pa sam Dènanu jako stisla zaruku. Na lijevoj strani {ume ugledale smopoto~i}. Ja sam gledala samo u vodu, jer sam se èljela osvje iti. Dijana je iznenadauzviknula: “Pazi!” Ja sam tad u nozi osjetilauàsnu bol, od pla~a nisam mogla ni pri~ati.Mrak se ve} spu{tao a ja sam leàla nazemlji shrvana u bolovima. U tom sam setrenu osje}ala kao da le im na stotinu igala.Za neko vrijeme do|e hitna pomo}. To jezaista bila sre}a u nesre}i. A bilo je i vrijemeda do|e jer vi{e ne bi mogla trpjeti tebolove. Odvezli su me u bolnicu i tamo midali injekciju. Bol je bila djelomi~noublaèna. Roditelji su me odvezli ku}i iodmah sam zaspala. Sad sam zrelija i nikad

vi{e ne}u ~initi gre{ke koje sam neko} ~inila jer je ovaj do ivljaj ostao u sje}anju i mojimprijateljicama, a naro~ito meni.

Nejra ]EHI], VIa

8. razred devetogodi{nje P[ “Jezero”

7. razred P[ “Jezero”

O[ “Brekovica”

[kola je odgojno-obrazo-

vna ustanova s nastavomkao sredi{njim poljem njezinadjelovanja. U suvremenim dida-kti~kim shva}anjima promatra

se kao zajednica djelovanja svihnjezinih subjekata: u~enika,nastavnika, roditelja, stru~nihsuradnika, te ostalih stru~njakai radnika. Subjekti nastavomsti~u znanja, vje{tine, sposob-nosti i navike. Osnovna je prva{kola koju u~enik poha|a.Djelatnost osnovnog {kolstvaobuhva}a odgoj i obavezno{kolovanje, druge oblike {kolo-

vanja djece i omladine i {kolovanje odraslih osoba. Svrha jeosnovnog {kolstva da u~enikuomogu}i sticanje znanja, poj-mova, umije}a, stavova i navika

potrebnih za ìvot i rad ilidaljnje {kolovanje.Eto tako stoji na najpoznatijemportalu znanja “Wikipediji”. A svi znamo da je od kolijevke pado groba, najljep{e |a~ko doba.Mi odrasli se sa sjetom sje}amotih dana prelistavaju}i spom-enare i albume s fotografijama.

A da je ne{to jo{ objavljeno umedijima?! Sre}i ne bi bilokraja.Pa eto, u na{im novinama mno-gi |aci iz biha}kih osnovnih{kola dobit }e {ansu da svojesportske uspjehe, likovna i liter-arna djela, znanje, umije}e i nas-

tavna dostignu}a predstave naovim stranicama. [kolskimmenad`mentima i nastavnicimaunaprijed zahvaljujemo nasuradnji, a u~enike pozivamo dase uklju~e i pokaù {ta najboljeznaju. Uredni{tvo 037Plus

Na Biha} Osnovna {kola Brekovicaima 464 |aka koji su raspo-re|eni u 21 ~isto odjeljenjei jedno kombinovano Sve {kolske zgrade subez sportske dvorane, ali sekrenulo s izgradnjom umati~noj {koli i Jezeru I pored ~injenice da i uovoj {koli osnovna poma-gala ~ine drvena tabla ikreda, nastava je 100posto stru~no zastupljena

Osnovna {kola Brekovica (2)

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


u centru 1317.05.2012.godine

8. razred osmogodi{nje P[ “Jezero”

5. razred P[ “Jezero”

Moja lijepa domovina zove se BiH. Ona je mala al’ nikad nije pala.Uvijek je bila jaka i ~ista, iako joj suza ~esto zablista. U njoj je bilomnogo heroja. Oni su dali ìvot svoj da dobije Bosna taj tu`ni boj.

Ostala je ona uzdignute glave jer imala je borce hrabre, prave. Imala je ona i narod svoj koji je uvijek bio s njom. Govorili su mnogo sveru`no o Bosni, al’ eto, mi ostali smo ponosni. Zato te volim, mila mojaBosno, zato te volim moja Hercegovino.

Armina MAJSTOROVI], VIb

Anis Hodì} P[ “Jezero”

gledaju s visoka

U~enici P[ “Srbljani” ispred nove zgrade

iH

jepamojaomovina

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godine14

Raft zna~i - prevoziti nasplavi. Ljudi su se spu{tali nizrijeke prvo na jednom balvanu,zatim na vi{e njih povezanihlikom, pa onda su izdubili onaj

jedan, pa… Sad su izmislili~amac za spu{tanje niz divljerijeke napravljen od vi{eslojneplastike i gume. Nazva{e ga“prevoziti na splavi”, ili raft. UBiha}u postoji vi{e firmi koje sebave organiziranim spu{tan-

jem u raft-~amcima niz Unu.Najpopularnije su dvije etape,

ona u Nacionalnom parku Unaod [trba~kog buka do Lohova iod “Centrale” do “Salihovce”.Prva etapa ide kroz gornji kan-

jon i teà je od one {to ide odbiha}kog naselja Kostela do~etvrte brklje u donjem kan-

jonu. Kaù da Bi{}anin koji imalo drì do sebe mora barem

jednom godi{nje pro}i obje.Jeste da }e ga to ko{tati, alidoìvljaj vrijedi tih para.Mi novinari imamo privilegijuda se svake godine u povoduDana slobode medija spustimobesplatno niz donji kanjon. Tu

~ast i zadovoljstvo ve} {estugodinu zaredom omogu}uje

nam biha}ka firma Una-KiroRC rafting. Krajem proteklesedmice oko podneva okupilismo se u lijepo ure|enom

kampusu ove renomiranefirme, gdje nas je do~ekaodirektor Mersad ]orali}. Umaniru iskusnog organizato-ra ta~no u dogovoreno vri-

jeme naredio je pokret zaone koji su se odvaìli plovitiniz nado{lu Unu. A, bilo nas

je za tri ~amca. Tako se mjeribroj u~esnika.Na plaì ispod hidrocentraleKostela smo se presvukli. Tozna~i da smo na sebe “nag-ulili” rafting odijelo i pape, ana glavu natakarili plasti~nukacigu. Pojas za spa{avanje je

tako|er obavezan. âmci sespu{taju u ledenu vodu i

odmah pune. Nakon kratkog

dogovora ko }e s kim,kre}emo. Ve} na prvom brzaku

u~esnici shvate za{to su ihnatjerali da obuku svu onusilnu opremu. I mole Bogada je njihov “skiper” iskusna

osoba. Skiper je onaj {tosjedi na krmi ~amca i upravl-

ja. I stalno vi~e: “Hajmo lije- va, hajmo desna!” Kolikogod je on vje{t, na prvom suslapu svi mokri od glave dopete. Upravo ovim redom.Nakon desetog utrnu pa

jedva ~ekaju slijede}i. Zatimslijedi nagovaranje da ihskiper niz brzak okrenebo~no, pa unatrag, pa...Eto Salihovce. Kad prije,pitaju se razdragani pred-stavnici “sedme sile”. Nema

tu ni sile ni sedme, ali eto, tako

nas zovu. Valjda je nekad bilo.Tad je bilo i puno vi{e u~esni-

ka. Na kraju etape u mom~amcu istihana se za~u pjesmaRadojke [verko “Kud plovi ovajbrod, {to ljude odnosi i da li iko

zna {to Una sprema... Na rijeciljubavi i na pu~ini sna, u

plavom beskraju uvijek osta}u ja...” Malo smo korigirali teks.Ba{ nas je krenulo.Kraj etape ne zna~i i kraj pri~e.Nakon {to smo obukli svojusuhu odje}u vratili smo se uGolubi}. Na druènje koje jelijepo potrajalo. Unski mornarisu kolegama koji su ihdo~ekale opisivali svoje doìvl-

jaje, a oni su se i{~u|avali iobe}avali da }e i oni idu}egodine sjesti u ~amac. U “pre-

voziti na splavi”, ili raft. @ivi

bili, pa vidjeli. Halid ALIJAGI]

[esti tradicionalni Novinarski rafting

Kraj etape nije i kraj pri~e Najpopularnije su dvije etape, ona u Nacionalnom parku Una od [trba~kog buka doLohova i od “Centrale” do “Salihovce” Mi novinari imamo privilegiju da se svake godine u povodu Dana slobode medijaspustimo besplatno niz donji kanjon. Tu ~ast i zadovoljstvo ve} {estu godinu zaredomomogu}uje nam biha}ka firma Una-Kiro RC rafting Unski mornari su kolegama koji su ih do~ekale opisivali svoje doìvljaje, a oni su sei{~u|avali i obe}avali da }e i oni idu}e godine sjesti u ~amac

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godine tema 15

Jemliha, Mekselina, Meslina,Mernu{, Debernu{, [aznu{,Kefe{tataju{ i Kitmir. Pisanjeovih imena na list papira i nje-govo privijanje na desno bedro,olak{ava porod. Osim ovogteurgijskog mehlema, sarajevs-ki kadija Mustafa Muhibbi spo~etka 19. stolje}a, kako doz-najemo iz njegove bilje`nicekojom se pozabavila hrvatska

orijentalistica Tatjana Pai} Vuki}, porodilja se moèizloìti i sumpornim parama.

Pobrojana imena pripadajudrugovima iz pe}ine ilispava~ima iz Efesa. Radi se osedmorici mladi}a koji supored grada Efesa, oko 250.godine poslije Krista, bjeè}i odrimskog cara Decija koji je pro-gonio kr{}ane, uto~i{te na{li uobli`njoj pe}ini, gdje su uspa-

vani ostali dugi niz godina.Posljednje ime u nizu Kitmir,pripada njihovom psu.

Drugovi u pe}iniproveli 309 godina

Kur’anska pripovijest o ovomdoga|aju prenosi se u pogla-

vlju 18, a razlikuje se odkr{}anske po tome {to se obroju mladih pravovjernika neiznosi kona~ni iskaz i {to im sepribraja neimenovani pas, o~ijem imenu doznajemo izdrugih izvora. Neki misle da se

jedino pas imenuje u kur’an-skom tekstu i to imenomRekim, a ne Kitmir. Me|uislamskim teolozima postojerazli~ita mi{ljenja o vremenu

koje su proveli spavaju}i upe}ini, kao i o lokaciji na kojojse sve dogodilo. Iako Tekst pre-cizira brojku od 309 godinaboravka spava~a u pe}ini, osta-

je nejasno da li je ovaj iskazistinit ili se samo navodinepouzdani iskaz nekog odljudi. Naime, ova se sentencijanastavlja na prethodne stavkekoji navode razli~ita mi{ljenjaljudi o broju spava~a, a nakonnje se kaè da samo Bog znakoliko su ostali unutra, pa nekizaklju~uju da je eksplikacija o

vremenu koje su spava~i pro-

veli u pe}ini, samo jo{ jednonavo|enje ne~ijeg (ljudskog)mi{ljenja o ovom pitanju. Osimtoga, pitanje je da li se radi olunarnim ili solarnim godina-ma. Ukoliko broj 309 ozna~avalunarne godine, onda je to 300solarnih.

Imenima se lije~i

i dje~iji pla~

U Povijesnom muzeju Republi-ke Hrvatske nalazi se nekolikoprimjeraka jatagana, kratkihorijentalnih ma~eva na|enih uBosni i Hercegovini, na kojima

su ispisana za{titna imenasedam spava~a i njihova psa.Kadija Muhibbi, prenosi posla-ni~ku predaju koja preporu~a

da se djeca pou~e imenimaljudi iz {pilje. Slijede}a pre-poruka je pisanje njihovihimena na vratima ku}e kako bise za{titila od vatre, na stvari-ma koje se èle za{tititi odkra|e, na brodu kako bi ga seza{titilo od potapanja. Njihovaimena, navodi sarajevski kadijaNisaburija, koji prenosi posla-ni~ku predaju od Ibn Abbasa,

vrijede i za molbu, bijeg i

ga{enje poàra. Napi{u se,biljeì kadija Muhibbi, nakomadu papira koji se baciusred vatre koja se onda ugasi.Imenima sedam spava~a iz

Efesa lije~i se i dje~iji pla~, tako{to se papir na kojem su ispisa-na, stavi djetetu pod glavu. Zaplodnost zemlje, imena senapi{u na komadu drveta kojise zabode usred njive.Mustafa Muhibbi preporu~apisanje imena efeskih spava~a injihovog psa kao lijek protiv trodnevne groznice, padavice iglavobolje, tako {to se ispisani

papir pritisne na mi{i} desneruke. Sluè i za stjecanje bogat-stva i ugleda, kao i prigodomprimanja kod careva i vladara,

tako {to se napi{u na papir kojise privije na desno bedro.Osamnaesto kur’ansko pogla-

vlje koje sadr i pripovijest opravovjernim spava~ima, nosinaziv Pe}ina. Ovo poglavljesadrì i neobi~nu pri~u oneimenovanom Mojsijevomu~itelju, mudracu o ~ijemimenu doznajemo iz drugihizvora. Ovaj primorac Hidr(Zeleni) poduzima ~udnovate

akcije, koje Mojsiju postaju jasne tek nakon {to mu ih Hidrnaknadno pojasni. Mo}ni ZulKarnejn (Dvorogi), kojeg nekipoistovje}uju sa Aleksandrom

Velikim, zauzdava divlju snaguJedùdà i Medùdà, ogra|u-

ju}i ih neprobojnim zidom,kojeg oni od tada, kako ~itamou poslani~koj predaji, pomalouru{avaju i odbrojavaju danedo kona~nog su|enja.

Danilo Ki{ i

legenda iz Efesa

Eshatolo{ki zna~aj naroda

Jedùd` i Medùd`, ovosvjet-skih zulum}ara, tajnovitostzelenog mudraca Hidra uzpouke koje nosi njegov susretsa Mojsijem, te bu|enje iz tris-togodi{njeg sna pravovjernihIsusovih sljedbenika u efeskojpe}ini, ~ini ovo kur’anskopoglavlje inspirativnim usvakom vremenu i za sve ljude,bez obzira kojoj vjeri pripadali.Jednakom snagom kur’anskitekst o spava~ima iz Efesanadahnjuje narodne vidare,u~ene kadije, savremene mis-lioce i pisce. Srbijanski JevrejDanilo Ki{ u svojoj zbirci

Enciklopedija mrtvih, pi{esvoje umjetni~ko svjedo~anst-

vo o ~udu spava~a iz Efesa, podnaslovom Legenda o spava-~ima. Kao podnaslov svoga tek-

sta, Ki{ navodi 25. kur’anskistavak 18. poglavlja: “Ostado{eu {pilji trista godina, kojimatreba dodati jo{ devet”.Koriste}i se prijevodom Mi}eLjubibrati}a, Ki{ na kraju svogapoetskog kazivanja navodi 17.stavak ovog poglavlja: “Da si ihnai{av{i slu~ajno, video u tomstanju, ti bi se od njih okrenuoi pobegao, ti bi se skamenio odstraha”.

Gospodar moj

najbolje zna

koliko ih je bilo

Osamnaesto kur’ansko pogla- vlje Pe}ina, nadahnulo je iNedàda Ibri{imovi}a kodpisanja Vje~nika. Glavni lik ovog romana poku{ava otkrititajnu dugovje~nosti u metapo-

vijesnoj komunikaciji saHidrom i spava~ima iz Efesa.Objavljeno je osam izdanja, aukupan tira` svih izdanja ovogromana je 12.000 primjeraka.

Efes je drevni gr~ki grad, kasni- je rimski, koji se nalazi nazapadnoj obali Male Azije udana{njoj Turskoj. Grad jenajpoznatiji po Artemidinomhramu izgra|enom oko 550.godine prije Krista, koji sedanas ubraja u sedam svjetskih~uda. U Efesu je bila jedna odsedam crkava Azije, koje sespominju u Ivanovoj Apoka-lipsi. Vjeruje se da su u njemuposljednje dane proìvjeliDjevica Marija i Isusov apostolIvan Evangelista. U njemu senalazi i pe}ina u kojoj su se,nakon tristogodi{njeg sna,

probudili pravovjerni mladi}i injihov pas. Bila su trojica,petorica ili sedmorica. Reci -Gospodar moj najbolje znakoliko ih je bilo. Adil JUSI]

Hermeneutika svakodnevice

Tajna spava~a iz Efesa Jemliha, Mekselina, Meslina, Mernu{,Debernu{, [aznu{, Kefe{tataju{ i Kitmir,imena pripadaju drugovima iz pe}ine ilispava~ima iz Efesa. Radi se o sedmoricimladi}a koji su pored grada Efesa, oko 250.godine poslije Krista, bjeè}i od rimskog

cara Decija koji je progonio kr{}ane,uto~i{te na{li u obli`njoj pe}ini, gdje suuspavani ostali dugi niz godina. Posljednjeime u nizu Kitmir, pripada njihovom psu.

Rimski car Decije nare|uje zatvaranje pe}ine (rukopis iz XIV stolje}a)

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godinedru{tvena hronika16

Pi{e: Jusuf LONI]

Kakav je to ljetni dan bio! Kaostvoren za ljubav, za {etnju, zauìvanje, ali, brate, i za drugovanjeuz kahvu i ~okanj {ljive, uz {e{-be{,i to oba{ka u “Paviljonu”. Nedjelja

je bila, vakat negdje oko jedanessahata. Jabandìje sjede i zabavlja-

ju se igraju}i tavlu i domine. Arif,Mujanovi}, ]amil Kadi}, Nurija

Zahirovi}, Alija Bi{}evi}, Ha{imBi{}evi}, Ljubi{a êkrlija, DedoSarajli} i Dedo Ajdinovi}. Svi su oniza onim duga~kim stolom sa lijevestrane. Za onim desnim do {ankasjede njih dvojica {to rade uRadni~kom domu, a sto zdesna,odmah iza vrata prazan, na njemunema cedulje s natpisom “reserve”.Taj dan posluìvao je Dajdà Juso.Boè, {to bi se Dajdà “obeselio”kad mu neko naru~i kahvu. Svakiput bi dobio mini - stres, a na koìbi mu se pokazao nekakav maliosip, ne budi primijenjeno, kokarzamak. U datom trenutku nakapiji “Paviljona” se pojavi Husar,

ali na iznena|enje sviju, ovaj putbez arabe. [to to bi, {to to Havi}asna|e? Otvori vrata, u|e, zatvori

vrata pa se okrenu pogledomiskusnog obavje{tajca, osmotridobro poznate i drage jarane, dru-gare, ali i nekoliko onih koji su semalo osilili pa se ho}aju ko pederi(gospoda). Zaustavi pogled nanama dvojici, pa }e jednom od nas:- [to me tako strogo gleda{? Ono,neki dan, kad si mi dao u zajamdvista dinara, nisam zaboravio. Ali

se sjeti da sam ja reko: ’Daj mi u zajam dvisto dinara, pa jebo ti menibabu babinog ako ti ih vratim!’

Sje}a{ li se da sam reko ’daj mi’?- Nema problema, Havi}u, sve je o.k. Kad pri|e slobodnom stolu, onakoodstoje obrati se Dedi Zubaru - Dazna{, Dervi{u, da ti ne}u nikadhalaliti ono kad mi neki dan kod

Ajne i{~upa i zadnji zub, pa se sadsvaki dan mu~im kad jedem janjet-inu, jahniju i pr{ulju.- Tebi }u ja, Fehimu, vratiti milo zadrago. Ti si Dajdù nagovorio da mine{to metne u kahvu od ~ega sam seusro do ramena. Opau~i Husar iDedagu, pa Aliju... I ko zna dokle bito trajalo, jer Havi} melje ko santur,donji `rvanj nije mu bedel, kad }eDedo: - Slu{aj, od tebe niko da do

eglena do|e. De malo jeha da i druge~ujemo, jer taki je adet u ovom ugos-titeljskom objektu.- Ma {ta ti meni da }utim, mogu jaako ho}u ne progovoriti dva sahata,

pa i dva dana.- Ma nemoj, ne moè{ ti sam sebe

zaustaviti, a kamoli neko od nas. Alihajde vako, kad ti to garantira{. Evo

pet stoja, bi}e kod dajd e Juse, sad jeta~no pola jedanes, ti zamukni ovaj~as i ako ne progovori{ pola sahata,

zna~i da je danas nafaka tvoja. Auh! Kakvo je kino po~elo. Husarpristaje, Dajdà karari sahat nastartnu poziciju, Dedaga donosi

fildàn vode i daje je Husaru.Husar pije vodu, zatvara usta, sjedana stolicu, nasloni se na duvar, pre-baci desnu preko live noge, ka~ketokrenu poludesno i slavodobitno senasmija.

Prvi deset dekika pro|e u norma-lnoj }utologiji. Ti{inu ni{ta neporemeti izuzev {uma {to ga Husarizazva kad je prebacivo noge. Taj{um su izazvale konji~ke binjedì-

jske ~izme koje su bile tako nama-zane i tako naglancane da nisu daleu sebe gledati. Negdje oko jedana-estog dekika Dedaga }e:- Ljudi, jeste li ~uli koji se belaj nekidan trefi? Ne znate, ja }u vam re}i.

Na motoru tipa “Java” vozi se sao-bra}ajni milicajac ]uri} i ugledane~ijeg konja i kola bez razloga na

@itarnici kod kestena ispred Ajninekahvane.

Ne pita ni{ta i nikoga jer zna o ~ijem se vozilu i pogonskoj sili radi. Zamoli]uri} jednog prolaznika da popuni

prijavu u njegovom tefteru (ka e nije ponio nao~ale), otkinu list i do polovice ga uvu~e u oglav konju(tako da je doro na desno oko mogo

gledati samo pola dunjaluka) Pi{ena }agetu da }e Husar morati platiti

goleme ka{tige. Au... koji belaj zatako dobra voza~a, ~ulo se sa vi{e

strana. Bio je na isteku dvadeseti

dekik. Husar ne{to pomalo mi~eusnama, podiè glavu prema gore,a o~i ko da govore:- Neka, Ilija Studen }e mene amne-

stirati od globe, ali }e{ ti, Dedaga,

bocunu jedan, dobiti svoje zbog pri~ekoja me na muke me}e.Ulazi se u zadnju tre}inu ugovore-nog vakta. Dedo ispri~a neku pri~uu kojoj Husar ne{to muhabeti svomdoratu i spominje nekakvu {kolu iSulju ]ehi}a, direktora Komuna-lnog. Pro|o{e jo{ dva dekika. Hu-sar se ve} malo podnaduo. Trep}eo~ima i ~eka fajrunt. Zadnju pri~uotpo~e Nurija Zahirovi}, pa }e:

- Radio ja u Beogradu na dokovima. Nisam ja bio onaj {to teglji, ven sambijo pomo}nik parila. Volio ja, brate,konje i konjske obdulje. Tako janaskupio dovoljno para, pa zapu-cam na Carevu }upriju. Koja se tu

silna bulumentina raja slegla! Ni{ta je milion, bilo je njih preko dvadesethiljada. Sve je bilo spremno za

po~etak obdulje. Konji na startu, {trik jo{ zategnut, starter dig’obajrak u zdrak. (Situacija u pri~iba{ napeta, a pogled na Husaragovori da se njegova du{a i usnebore za pobjedu). Bio je dvadesetdeveti minut kad Nurija nastavi:- Trka krenu. Onaj ma|arski kula{

poveo trku. Nakon hiljadu metara preuze konj iz [umadije, kojeg potis-nu onaj iz Rumunije. Ali sad se ~udode{ava. Neki nepoznati binjadìjaraèstio svog alata kojeg k’o da vilenose. Pet stotina metara pred ciljem,binjadìja nekako silovno po|e pali-~ati konja po sapima, a konj, iz ljute

glave uspori, malo skrenu na spored-nu stazu, napravi nagli zaokret, a

jaha~ na travu. Bijo sam tu blizu, pri|em, pogledam. Leì potrbu{ke,rajtozne mu nekako malo mokre ine{to od njega kandi{e. Kad se okre-nu, ja pogleda, a ono Husar Havi}.- Kandi{em ti ja oca i mater!Eksplodirao je Havi} ta~no u

tridesetom dekiku. Nije mogaoizdurati jo{ samo deset sekundi.Husar je i ovaj put bio pobjednik,

jer su mu uzeli u obzir mladost ineiskustvo. (Nastavi}e se)

Nevjerovatno je to {ta svezagrljaj moè u~initi! Moète oraspoloìti, pokazatikoliko si tuàn, izrazitiradost i pokazati kolikonekoga voli{... Negdje sampro~itala da da bi preìvjeli,trebaju nam ~etiri zagrljajadnevno, osam da bi ìvjelinormalno i dvanaest, akoèlimo rasti. O ~arbnoj mo}izagrljaja pisali su mnogi... Izdvoji}u samo dio pri~eSlavenke Drakuli} koja kaè:Dvoje mladih stoji zagrljeno na sun~anoj strani pro-

laza. Vrijeme je ugodno, toplo. Rano je popodne, vidim to po sjeni koja puzi prema njima, iza nji-hovih le|a, i ~iji hladni dodir ne osje}aju, ne jo{.Oko njih su ljudi, ali mladi par usredoto~en je jednona drugo. ini se da prou~avaju jelovnik ili gledajuizlog. Ili su samo okrenuti le|ima prolaznicima, usvojoj pri~i... Mo`da su turisti, studenti... Mladi su,to je va`no. Stoje nesvjesni drugih pogleda, drugihljudi, kao i svaki zaljubljeni par. Djevojka stoji naplo~niku i zato je za pola glave vi{a od mladi}a, aon na ulici. Tipi~no mu{kom gestom djevojka grlimladi}a oko vrata. Drugu ruku poloìla je na bok,nagla{eno samosvjesnim pokretom. Opu{tena je utoj pozi, kao da je ne primje}uje niti joj pridaje

va`nost. Mladi} ju je rukama obujmio oko struka.Osje}a njeno tijelo pokraj svog, kucanje srca, blagimiris znoja i jo{ ne~eg posebnog ~ime odi{u njena

kosa i koà. Njen miris, tako poznat.Slu~ajni prolaznici u njima vide sliku mladog parakoji jo{ nije svjestan mu{ko-ènskih odnosa udru{tvu. Djevojka koja na ovaj na~in zagrli mladi}asasvim sigurno o tome ne razmi{lja. Vjeruje da semoè grliti na ulici jer to je njeno pravo koje jestekla ro|enjem, ve} je bilo izboreno kad je prijedvadesetak godina stigla na svijet. Naravno, smatrase ravnopravnom mu{karcima, ako ne i nadmo-}nom, jer mladost i ljepota ~ine je poèljnom ipruàju joj iluziju mo}i. Koja, me|utim, ne trajedugo....Dana{nje mlade djevojke doìvljavaju ravno-pravnost èna kao svoje prirodno pravo, nerazmi{ljaju}i o tome kako je ono rezultat mukotrp-ne i dugotrajne borbe koju su za osvajanje tog

prava vodile prethodne generacije èna. Djevojkana fotografiji saznat }e to tek poslije, kad na vlasti-toj koì iskusi neravnopravnost i u braku i na poslui u dru{tvu, jo{ uvijek tako sna`no prisutnu unato~formalnom izjedna~avanju prava èna i mu{karaca.I morat }e se uvijek iznova boriti za prava koja jojse sada ~ine sasvim prirodnima i uobi~ajenima. Nosve to nije va`no u trenutku dok stoji na plo~nikugrle}i mladi}a. Tog proljetnog dana, dok osje}atoplinu sunca na le|ima, njegove ruke oko struka,njegov dah na svome licu - djevojka je takobezbri`na, spontana, lijepa.Iako im ne vidimo lice, dvoje mladih privla~epogled ljepotom svog zagrljaja i me|usobnebliskosti. Odjednom postajemo svjesni da nas pod-sje}aju na na{u mladost, da je to ono {to nasduboko dira u ovom prizoru. Tako smo i mi nekad

davno stajali s tim posebnim mladi}em -neoptere}eni i samouvjereni. Pamtim taj osje}ajnesputanosti, kada ti se ~ini da je cijeli svijet tvoj ikada jo{ vjeruje{ da tvoj ìvot ovisi samo o tebi.

Mirela POPR@ENOVI]

[e{-be{, vi{e od igre (17)

Socijalni kutak

Da bi preìvjeli, trebaju nam~etiri zagrljaja dnevno, osam da biìvjeli normalno i dvanaest, akoèlimo rasti.

Husar, ipak, pobjednikârobna mo}zagrljaja

Tebi }u ja, Fehimu, vratiti milo za drago. Ti si Dajdù nagovorio da mi ne{to

metne u kahvu od ~ega sam se usro do ramena. Opau~i Husar i Dedagu, pa Aliju... I ko zna dokle bi to trajalo, jer Havi} melje ko santur, donji rvanj nijemu bedel, kad }e Dedo: - Slu{aj, od tebe niko da do eglena do|e. De malo

jeha da i druge ~ujemo, jer taki je adet u ovom ugostiteljskom objektu.

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godine dosje 17

Priredio: Halid ALIJAGI]

Ove 2012.godine }e senapuniti 68 godina od veomazna~ajnog doga|aja iz na{ehistorije. Radi se o poznatomDesantu na Drvar. U histori-ografiji biv{e dràve ova opera-

cija se ~esto nazivala popular-nim imenom "Sedma nepri- jateljska ofanziva". Bez primje-sa jugonostalgije korisno jeobraditi ovaj zna~ajan doga|ajiz vojne historije koji se odi-grao u Bosni i Hercegovini.Po~etkom 1944. godine Drugisvjetski rat ulazi u svoju zavr{nufazu. Nakon katastrofalnog poraza kod Staljingrada, ratnasre}a okrenula je le|a zahuk-taloj Vermahtovoj ratnoj ma{i-neriji. Njema~ka vrhovna vojnakomanda, polako ali sigurno,postaje svjesna novonastale

situacije na svim boji{tima.Njema~ki vojni vrh predvi|aotvaranje novog fronta naevropskom tlu. Nijemci su pret-postavljali otvaranje drugog fronta u Francuskoj, ili naBalkanu. Na Isto~nom frontunjema~ke jedinice trpile suznatne gubitke, {to ih je prin-udilo na konstantno povla~enjepred Crvenom armijom. Glavninjema~ki saveznik Italija jekapitulirala i iza{la iz ratnihsukoba. Da bi se sa~uvala kon-trola nad biv{im italijanskimpoloàjima u Sredozemlju i uJugoslaviji, Njema~ka je ula-

gala velike napore. Samo nateritoriji Italije Njema~ka je sta-cionirala oko 20 divizija, dok jesituacija na Balkanu dodatnouslo`njavala ve} komplikovanu

situaciju. Zbog vi{egodi{njihpartizanskih djelovanja i nepris-tupa~nog terena, za Balkan subile vezane znatne efektiveVermahtove ratne ma{inerijegdje su tako|er imali stacioni-ranih 20 divizija kopnene vojske. Postalo je ivotno va`no

osloboditi barem dio trupa sBalkana i ubaciti ih u borbuprotiv Crvene armije na istoku,kako bi se sa~uvalo {to sesa~uvati moè.

Centar slobodne teritorije

Budu}i da je Tito, kao vrhovnikomandant partizanskih snaga,uspje{no izbjegao likvidaciju udvije do tada najve}e operacijena Balkanu pod imenima"Weiss" i "Schwarz", radilo se osna`nim njema~kim operacija-

ma u BiH radi uni{tavanja par-tizanskog Vrhovnog {taba i Titau dolini Neretve i kanjonuSutjeske. Radi kona~nog obra-~una sa Titom, njema~ki vojni vrh donosi odluku da }e protiv njega i Vrhovnog {taba bitipoduzeta nova masovna vojnaoperacija. U to vrijeme, u pro-lje}e 1944. godine, glavnosjedi{te partizanskih snaganalazilo se na zapadu Bosne iHercegovine ta~nije u Drvaru.Zbog navedenih masovnihnapada u dolini rijeke Neretve iSutjeske kao i pretrpljenihgubitaka Tito se sa vojnim ru-

kovodstvom partizanskih snagaprebacuje na zapad. Tako nas-taje ve}i dio slobodne teritorijedok se glavno sjedi{te partizan-skih snaga nalazi u Drvaru. Na

taj na~in Drvar postaje glavnicentar iz koga su se planiraleali i vodile sve operacije protiv njema~kih okupacionih snagana prostoru Balkana. Osim par-tizanskog Vrhovnog {taba uDrvaru su se smjestili Nacio-nalni komitet, Centralni komitetKP Jugoslavije i AVNOJ.Osim ovih partizanskih institu-cija, u okolini Drvara su se

nalazile ameri~ka, britanska isovjetska vojna misija. U to vrijeme savezni~ke snagepomagale su borbu partizan-skih snaga zbog ~ega su ~esto

slane vojne misije sastavljeneod iskusnih oficira koji suodràvali vezu izme|u Tita isavezni~kih dràva.

Novi front naBalkanu

Postojala je opravdana njema-~ka bojazan da }e se drugifront u Evropi otvoriti upravo u

Jugoslaviji iskrcavanjem save-zni~kih snaga na jadranskojobali koji bi uz pomo} parti-zana veoma brzo ovladali ve-}im dijelom tada{nje Jugosla-

vije odakle bi bez ve}ih proble-ma nadirali prema Austriji iNjema~koj. Zbog toga jenjema~ki vojni vrh na ~elu saHitlerom pristupio ozbiljnimpripremama za pokretanjenove vojne akcije protiv Tita iVrhovnog {taba partizanskih

snaga na Balkanu.Nova njema~ka vojna operacija dobila je kodni naziv ope-racija "Roesselsprung" ili uprevodu na na{ jezik operacija"Konji}ev skok". Po izra|enomoperativnom planu glavnesnage napada predstavljale sunjema~ke elitne padobranske jedinice dok bi ve} prisutnekopnene snage pruìle sna`nupodr{ku zra~nim desantnimsnagama.Hitler je vo|enje operacije uDrvaru povjerio generalu Lo-tharu Renduli}u, komandantu

2. oklopne njema~ke armije.Kao iskusan vojnik i prekaljeniratnik, Renduli} je pripremiobrz i snaàn napad iz vi{esmjerova, prije svega iz pravcaSarajeva, Jajca, Banja Luke,Prijedora, Biha}a kao i Knina.Glavni cilj ove akcije bio jehvatanje Tita i uni{tenje Vrho- vnog {taba partizanskih snagakako bi se kona~no rije{ilostanje na Balkanu zbog ~egabi se slobodne njema~ke jedi-nice uputile u borbu protiv nadolaze}e Crvene armije saistoka. U isto vrijeme ~itav prostor Balkana trebao je biti

stavljen pod kontrolu njema-~ke vojske ~ime bi se {to boljeosigurao od mogu}eg iskrca- vanja savezni~kih snaga natom podru~ju. (Nastavi}e se)

Iz historije Drugog svjetskog rata (1)

Desant na Drvar Zbog vi{egodi{njih gerilskih djelovanja inepristupa~nog terena, za Balkan su bile vezane znatne efektive Vermahtove ratnema{inerije. gdje su tako|er imali stacioni-

ranih 20 divizija kopnene vojske Postojala je opravdana njema~kabojazan da }e se drugi front u Evropiotvoriti upravo u Jugoslaviji iskrcavanjemsavezni~kih snaga na jadranskoj obali kojibi uz pomo} partizana veoma brzo ovladali ve}im dijelom tada{nje Jugoslavije odaklebi bez ve}ih problema nadirali prema Austriji i Njema~koj Nova njema~ka vojna operacija dobila jekodni naziv operacija "Roesselsprung" ili u

prevodu na na{ jezik "Konji}ev skok". Poizra|enom operativnom planu glavnesnage napada predstavljale su njema~keelitne padobranske jedinice dok bi ve}prisutne kopnene snage pruìle sna`nupodr{ku zra~nim desantnim snagama.

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godine037 extra18

Pod pokroviteljstvom VladeTuzlanskog kanona i Ministarstvatrgovine i turizma Tuzlanskogkantona, 13.maja u Bosanskomkulturnom centru Tuzla odràn je17. izbor Miss Federacije BiH za2012 godinu.Titulu Miss BTV FASHIONFederacije BiH 2012 osvojila jeDènita Aliti iz Sarajeva, dok jetitulu Miss Federacije BiH 2012osvojila Matea Koùl iz [irokog

Brijega.U muzi~ko-revijalnom dijelu pro-grama u~estvovali su: Grupa If,

Adnan Babaji} - Babaja, Fuego DJDon’t walk i violinistica RebecaSanchez, Jasmin Joldi} i plesniklub Sandoval Tuzla.

Takmi~ilo se25 djevojaka

Za estetsku pripremu djevojaka isavr{en make up 25 najljep{ihdjevojaka Federacije BiH pobrin-ula se profesionalna ekipa frizer-sko-kozmeti~kog centra Touch,

koji se nalazi u Alta shoppingcentru u Sarajevu i TC Dànano- vi} u Zenici. Nakon predstavljan- ja djevojaka u kupa}im kostimi-ma Pinjo Linea, u najsve~anijemtrenutku, djevojke su nosilekreacije na{ih renomiranih mod-nih dizajnera Istoka Brati}a,Svjetlane Vukovi} Cece i EdineOsman~evi}.Matea Koùl ima 18 godina iu~enica je ekonomske {kole u[irokom Brijegu. S obzirom da

voli raditi s djecom, nakonzavr{ene srednje {kole planiraupisati Fakultet za razrednu nas-tavu. ^lanica je HKUD “Kocerin”,

s kojima je mnogo putovala iupoznala druge lijepe gradove ikulture. U slobodno vrijeme bavise atletikom. Matea je mladaosoba koja ima mnogo ambicija, i

vjeruje da }e svojim radom i tru-dom poku{ati da svoje èlje i cil-

jeve ostvari.

- Izbor za Miss Federacije BiH 2012 je za mene bilo jedno prekrasno iskustvo. Ponosna samna sebe i {to sam bila dio akcije za

prevenciju raka dojke pod nazivom

“Nosim ruì~asto za moju mamu” i iskreno se nadam da }e svemame, ene, djevojke shvatiti koli-ki je zna~aj podizanje svijesti o

va`nosti prevencije raka dojke. Prezadovoljna sam i presretna {to sam progla{ena za Miss Federacije BiH 2012 godine. @elim poru~iti svima da ne odustaju od svojih snova, jer je ìvot borba u kojem smo sami mi kroja~i svojih sudbi-na, a ta borba vodi nas do pobjede,

rekla je Matea Koùl nakonprogla{enja.

Miss USK u finaluU finalni izbor Miss Bosne iHercegovine za Miss svijeta 2012plasiralo se trinaest djevojaka. Uzpobjednicu, Mateu Koùl, tu su iRenata Ke{ina iz Tuzle, LamijaIbri{imovi} is Sanskog Mosta,

Azemina Bilali} iz Teo~aka,Dèjna Veà iz Sarajeva, ArnelaFeti} iz Zenice, Amra Brankovi} izSarajeva, Dènita Aliti iz Sara-

jeva, Monika Babi} iz Ljubu{kog,Dinela Hodì} iz Tuzle, Melitaôvi} iz Cazina, Mirna Nika~evi}

iz Kiseljaka i Emina Muminovi} iz@ivinica. Njima }e se pridruìti idjevojke s izbora za Miss RS koji}e biti odràn 20.maja u Bjeljini.

Priredila: S.MUJAGI]

Miss Federacije 2012

Nakon pobjedni~ke fotografije Vodi~evog Natje~aja zanajbolju turisti~ku fotografiju, prvog mjesta na takmi~enju

“Moja slika Sarajeva” za mjesec juli, te velikog brojaizlo`bi kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Hrvatskoj, zaMaju Top~agi}, je nedavno stiglo priznanje o kojem sanjasvaki fotograf.Najpoznatiji svijetski modnimagazin Vogue je sugeriraofotografskoj agenciji iz New

Yorka Art+ Commerce skojom sura|uju prekotrideset godina, ovu dvade-setdvogodi{nju Bi{}anku,kao mladog fotografa ~ijeradove moraju uzeti u obzir.

Agencija Art+ Commerce jepotpisala ugovor sa Majom,te }e u budu}nosti zajednosa Vougom prodavati i

objavljivati licencirane fotografije u najpoznatijim svijet-skim magazinima, te koristiti ih u komercijalne svrhe.- Nakon {to su me kontaktirali jednostavno nisam mogla

vjerovati. Svakako da je sada motiv jo{ ve}i i iskreno senadam da }e moje fotografije uskoro osvanuti na naslovnici

jednog od svjetskih magazina, isti~e Maja.Treba napomenuti da je Art+ Commerce agencija kojazastupa trenutno najpoznatije fotografe dana{njice poputSteven Meisel-a, Craig McDean-a, Ellen von Unwerth-a idrugih.

Bi{}anka Maja Top~agi}

Potpisala ugovor spoznatom fotograf-skom agencijom

Odli~nim koncertom u sarajevskom Domu mladih, predskoro dvije hiljade posjetilaca, Aleksandra Radovi} jeotvorila turneju po Bosni i Hercegovini.Napravila je izvrsnu atmosferu i opravdala o~ekivanjaSarajlija, koji su zajedno sa njom pjevali dobro poznatehitove u jedan glas tokom cijelog koncerta. U publici jenajvi{e bilo pripadnica ljep{eg spola, ali tu i tamo, mogaose primjetiti i po neki mu{karac, u pratnji svoje djevojke iliène. Gost na koncertu bila je i ovogodi{nja predstavnicaBiH na Eurosongu, Maya Sar.- Ovo je bila predivna no}. Uìvala sam u svakoj sekundikoncerta. Bili smo izuzetno raspoloèni i zbog odli~ne pub-

like. Ako se po jutru dan poznaje o~ekuje nas jo{ dostalijepih druènja u BiH , isti~e Aleksandra.U nastavku turneje srbijanska pjeva~ica nastupi}e u Tuzli18.maja, Banja Luci 19.maja, Br~kom 25.maja i Mostaru26.maja.

Aleksandra Radovi}

odu{evila Sarajlije

U prepunoj dvorani Doma mladih

Melita ôvi} iz Cazina

Matea Ko ul iz [irokog Brijega D enita Aliti iz Sarajeva

Titulu Miss BTV fashion Federacije BiH2012 osvojila jeDènita Aliti iz Saraje- va, dok je titulu MissFederacije BiH 2012osvojila Matea Koùliz [irokog Brijega.

Matea Koùl iz [irokog BrijegaMatea Koùl iz [irokog Brijega

Napravila je izvrsnuatmosferu i opravdalao~ekivanja Sarajlija,koji su zajedno sanjom pjevali dobropoznate hitove u jedanglas tokom cijelogkoncerta.

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda17. - 24.05.2012.

Sedmi~nihoroskop

Autor:Ljubi{a MARKOVI]

Ljubav: Stalno vam se ~ini kako bitrebalo redefinirati neke privatneodnose koji su vam u zadnjihmjesec dana donijeli previ{e stre-sa i muke, i tu ste u pravu, no

budite oprezni kako ne biste otpisalipogre{ne ljude.Posao: Stres i muka koju osje}ate smanjit}e se drasti~no u ovom razdoblju, jer }e seneke situacije rije{iti, a novi poslovi bit }ebolji i jednostavniji, tako da vam predstojifinancijska konsolidacija.Zdravlje: Odmor vam je nu`no potreban.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

Ljubav: Ma koliko va{a èlja zazabavom bila sna`na, a potreba zaporocima sve izraènija, ne pret-

jerujte s pi}em jer nije istina da ste dosadnikad ste trijezni, upravo obrnuto. Stoga pri-pazite na svoje pona{anje.Posao: Otvoren i iskren pristup u ovom }erazdoblju donijeti daleko vi{e koristi od sak ri- vanja istine, ma koliko se to vama ~inilote{ko. Ovaj vikend donosi mogu}nost pro-mocije va{ih znanja i vje{tina, iskoristite tona najbolji na~in.Zdravlje: Prili~no dobro.

Ljubav: Okrenite se svojimnajbliìma i budite s njima {to vi{e

moète, prona|ite vremena za sve{to èle jer jedino }ete na tajna~in imati snaàn oslonac koji vam je uovom trenutku potreban.Posao: Niste gubili glavu u trenucima kadsu svi oko vas reagirali prili~no pani~no nalo{e situacije u poslovanju, pa je stiglo vrijeme naplate. Ipak , nemojte se previ{e isti-cati i busati u prsa.Zdravlje: Glavobolje su posljedica stresa,po~nite vje`bati.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Samotnja~ki ìvot nije za vas, stoga se bacite na upozna- vanje novih ljudi i {irenja kruga

potencijalnih partnera. Malo moremogu}nosti oko vas ne}e vi{e izgledati kaobara puna morskih pasa nego ugodno jez-erce.Posao: Potraìte pomo} kolega i prijatelja urje{avanju va`nih financijskih pitanja, jer neki od savjeta koje moète dobiti suneprocjenjivi upravo zbog ~injenice da nastvari gledaju na drugi na~in od vas.Zdravlje: Dobro.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Nalazite se pred rje{enjemnekih dilema u privatnom ìvotu,pa nemojte biti nestrpljivi pri

definiranju da li vam je netko potencijalnipartner ili samo dragi prijatelj. Strpite se jo{malo i odgovor }e do}i sam od sebe.Posao: Harmoni~an odnos planeta ukazuje

na mogu}nost razrje{enja nekih financijskihzavrzlama u va{u korist. Dugo ste se iuporno borili za svoje ideje i na~in rada,sada ànjite plodove uspjeha.Zdravlje: Pripazite na prehranu.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Neke su se osobe uzadnje vrijeme jako trudilezadobiti va{u pa`nju, a vi idalje niste sigurni u njihove

stvarne namjere. Drìte ih jo{ narednihdana na distanci kako bi same otkrileprirodu svoje naklonosti prema vama.Posao: Dinami~ni odnos planeta u va{em znaku donosi nove informacijekoje moète odli~no iskoristiti urje{avanju financijskih problema, nopripazite na kolege koji bi mogli posta-ti zavidni i osporiti va{ uspjeh.Zdravlje: Kra}i odmor s obitelji bi vamkoristio.

Ljubav: Malo mirniji iopu{teniji pristup u ljubavnimpitanjima potpalit }e zamrle

vatre u va{em odnosu, a prijatelji su tusamo da budu savjetodavci, a ne {takekoje vam pomaù pri hodu svaki put.Posao: Bez razbacivanja, ovo je vri-

jeme prikupljanja zaostataka i ostvarivanja planova i ciljeva koji trebajudonijeti dodatnu zaradu. Do sada steradili pametno, samo tako nastavite isve }e se razviti u pozitivnom smjeru.Zdravlje: Malo vi{e sna dobro bi vamdo{lo.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Ako je va{ ljubavniìvot u zadnje vrijeme bioizvor zbrke, to }e se po~eti

rje{avati narednih dana, a i sedmica.No, nemojte jo{ uvijek otvoreno izraziti{to mislite, pri~ekajte da drugi izgubestrpljenje i bace karte na stol.Posao: Budite temeljiti u prikupljanju

svih relevantnih informacija vezanih zatrenutnu poslovnu situaciju, jer samo}e vas takav pristup spasiti od upadan- ja u postavljene zamke koje su vamspremili ljudi koji vas ba{ ne vole.Zdravlje: Dosta dobro, no morate se vi{e kretati.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Ljubav: U privatnim odnosi-ma ne treba vam borba zaprevlast nego malo vi{e

komunikacije i dobre volje, bez ikakvihnaglih promjena. Porodica vam donosistabilnost i mir, iskoristite to za odmor.Posao: Neke poslovne veze koje su ve} duè vrijeme napete postat }epuno ugodnije i isplativije, jer }etenapokon na}i zajedni~ki jezik s ljudimakoji su va`ni za va{ uspjeh i dobrufinancijsku situaciju.Zdravlje: Dobro.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

BIK – (21.04. - 20.05.)

Ljubav: Kada ne moète ni{tanapraviti, {to da radite? Uvijek moète biti strpljivi i pri~ekatida neki ljudi oko vas donesu

odluke koje odga|aju ve} dulje vrijeme, akoje se ti~u njihovog odnosa prema vama.Posao: Jednak je pristup preporu~ljiv i u

financijskim pitanjima, jer sprema semanja oluja koja bi vas mogla odnijeti uko-liko se nepromi{ljeno bacite u samo njenosredi{te. Izmaknite se u stranu i pustitedruge da se bore s pomahnitalim vjetrom.Zdravlje: Grlobolje i mu~nina vas izlu|u- ju, no to je od stresa.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

Ljubav: Ovaj bi se periodtrebali malo maknuti spozornice i po~eti radititiho i u pozadini, jer va{ stil

komunikacije trenutno ne donosikorist, nego upravo radi probleme u vezama koji su zadnja stvar koja vamtreba u ovom trenutku.Posao: Diplomatski pristup omogu}io vam je rje{avanje nekih situacija naposlu koje bi trebale donijeti finan-cijsku korist. Bili ste u pravu i to }e sepokazati upravo ovog vikenda, stogase pripremite za nagradu.Zdravlje: Dobro.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Pozdrav “halo” izmi{ljen je jer nikonije znao zapo~eti telefonski razgovor Telefon je izumio Alexandar Graham Bell, ali“hello” izum je njegovog rivala Thomasa AlveEdisona, koji je razvio telefonski sistem u SAD-u.Bell je ina~e ustrajao da je ispravan na~in javl- janja na telefon pozdrav “Ahoy”!

Umjetno srce izumio je trbuhozboracPaul Winchell je posudio glas brojnim animiranim likovima, me|u kojima

su i Gargamel iz [trumfova i Tigar iz Winnieja Pooha. Manje je poznato da je patentirao prototip umjetnog srca uz pomo} lije~nika Henry J.Heimlicha, koji je slavan po Heimlichovom zahvatu. Aparat za {e}ernu vunu izumio je stomatologJedan od slatki{a u kojoj uìvaju djeca te kojaistovremeno uveliko pomaè stvaranju karije-sa na zubima nastala je zbog ~ovjeka ~iji jeposao bilo “spa{avanje” zuba. Upravo je zubar po~etkom 20. stolje}a izumio aparat za{e}ernu vunu.

“Moonwalk” nije izmislio MichaelJacksonJedan od najpopularnijih plesnih pokreta, koji segotovo u 99 posto slu~ajeva povezuje s umrlimkraljem popa Michaelom Jacksonom, prvi je

otplesao Bill Bailey.

Teoriju Velikog praska prvi je predstavio sve}enik Katoli~ki sve}enik iz Belgije Georges Lemaitre tvorac je teorije da jecjelokupna materija prvenstveno bila koncentrirana na jednom mjestunakon ~ega se pro{irila. To je ujedno teorija Velikog praska. Plastelin je sredstvo za ~i{}enje tapetaU namjeri da se obogati, izumitelj Joe McVicker napravio je plastelin kao sredstvo za ~i{}enjetapeta. No, ubrzo je otkrio da plastelin moèposluìti i kao igra~ka za djecu te je odlu~io

krenuti u tom smjeru. Touch-screen smartphone izmi{ljen je jo{1993.Prvi touch-screen smartphone napravljen je u Americi, aure|aj koji se zvao “Simon” izmislio je IBM 1993. godine.Radilo se o dlanovniku, mobitelu, pageru i faks ure|aju u jednom.

Gajde su izumili Perzijanci, a ne [kotiU po~etku je to vjerojatno bio prili~no neugledaninstrument sastavljen od cijevi napravljenih od trske,zabijenih u vre}u od kozje koè. Kako se civilizacija{irila s Bliskog istoka na Sredozemlje, tako su ljudi sasobom donosili i muziku i instrumente. S.MUJAGI]

Zanimljivosti

Nepoznate ~injenice opoznatim izumima

Ljubav: Zabava i opu{tanjenajbolje su stvari kojemoète napraviti kada jeodnos s bli`njima u opas-

nosti, stoga nabacite plesne cipelice ikrenite u ìvot. Tako }ete i popravitizahla|ene odnose s voljenim osobamakoje su ~ekale ovakvu promjenu va{eg pona{anja.Posao: Strpljenje je bilo klju~an ele-ment uspjeha u svim va{im poduhvati-ma, pa nemojte mijenjati strategiju nitisada. Pravo lice nekih ljudi }e sepokazati uskoro i donijet }e vam uspjeh i zaradu.Zdravlje: Prili~no dobro, bez nekih ve}ih pote{ko}a.

JARAC - (21.12. - 19.01.)

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godine20

Dirnuti pa`njom, suosje}anjem i dostoja-nstvenim ispra}ajem na{eg predsjednika

ZUHDIJE GOLUBOVI]A

Izraàvamo posebnu zahvalnost: Hamdiji Lipova~i, premijeru USK, Albinu Musli}u,na~elniku op}ine Biha}, Osmanu ]ehaji}u, na~elniku op}ine Klju~, Anki Papak-Dodik,na~elnici op}ine Drvar, Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetni{tva i obrta,Ministarstvu privrede USK, Ismetu Pa{ali}u, direktoru Privredne komore USK, AmarilduMuli}u, direktoru NP Una, Fahrudinu Radon~i}u, predsjedniku SBB BiH, DragutinuRanogajecu, predsjedniku Hrvatske obrtni~ke komore, Darku Stankovi}u, predsjedniku

Obrtni~ke komore Karlova~ke ùpanije, Obrtni~koj komori Li~ko-senjske ùpanije,Vladimiru Jeri}u i Elviru âu{evi}u iz udruènja Progres i Fondacije Wings of Hope,Op}em udruènju samostalnih zanatlija Sarajevo, Op}em udruènju zanatlija DonjiVakuf, Obrtni~koj komori F BiH, OK HB@, Obrtni~koj komori SBK, Obrtni~koj komori

Tuzla, Obrtni~koj komori Zenica, Obrtni~koj komori Gora`de, Udruènju autoprevoznikaBiha}, Udruènju "@ene sa Une"... Svim dragim ljudima, poznanicima i prijateljima kojisvojim prisustvom na komemoraciji i dènazi iskaza{e po{tovanje prema na{em Zuhdijii podijeli{e s nama tugu i bol.

Svima vama dragi prijatelji - veliko hvala!

Kolektiv Obrtni~ke komore USK

Prodajem televizor Beko, veliki ekran. GSM: 061/067-956.

Prodajem kompjuter Samsung Syncmaster 720N, 2005/06.god. Cijena po dogov-oru. GSM: 061/067-956.

Prodajem {umu - gaj Dedi} Dede u Brekovici. Kontakt telefon: 351-028 ili061/770-274.

Prodajem harmoniku, razne knjige i bicikl 28-icu. GSM: 062/142-767

Prodajem manji cirkular MIO standard, trofazni motor; telefon: 037/220-332.

Prodajem skoro nov madrac za bra~ni krevet, 180X200 cm. Cijena 100 KM.Mobitel: 063/281-165.

BIHA] - Ozimice I; Povoljno prodajem renoviran, komforan, trosobanstan sa tri lo|e, 86 m2, lokacija odli~na. Informacije na telefone:037/226-461 i 061/809-972.

Prodajem platno, konce i {eme za vezenje Vilerovovih goblena;telefon: 037/220-332.

Prodajem ugaonu garnituru, trosjed na razvla~enje, dvosjed i tabure, svijetlosme|e boje, sa~uvana. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon 061/067-956.

Povoljno prodajem ku}u u centru Cazina, odli~na lokacija, mogu}aizgradnja poslovno-stambenog objekta; telefoni: 037/226-461 i061/809-972.

Prodajem useljivu ku}u u Rip~u sa 990 metara kvadratnih oku}nice.Papiri 1/1. GSM: 061/418-781.

Prodajem ko`nu garnituru, trosjed na razvla~enje, dvosjed i fotelju. Eko koà,boja truhle vi{nje. Cijena po dogovoru. Zvati na broj 061/067-956.

Prodajem ugaonu garnituru s tabureom. Dobro o~uvana. GSM: 061/067-956.

Prodajem Fiat Pandu 2010.god. crvene boje, putni~ka 1.3 dizel, multijet.GSM: 062/524-968.

Prodajem stan na Ozimicama II, 43 m2, cijena 65.000 KM. GSM: 061/590-740.

Prodajem zemlju u malom Zalo`ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827.

BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122.

Iznajmljujem jednokrevetnu sobu za zaposlene mu{ke osobe ili studente.GSM: 062/764-704.

Izdajem namje{tenu ku}u; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436.

Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160.

Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnimulazom. Telefon: 062/857-049.

Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobeza studente; super povoljno; telefon: 061/465-584.

ûvala bih dijete {kolskog uzrasta u Biha}u. GSM: 062/409-994.

Nudim usluge kre~enja i ~i{}enja stana. Cijena usluge: 1KM/metru kvadratnom.Kontakt telefon: 062/858-191.

Traìm posao. Njega starijih osoba, rad u trgovini, pekari ili fast foodu.

GSM: 061/465-589. Demobilisani borac gra|evinske struke traì posao. GSM 061/446-208.

ûvam djecu kod svoje ku}e. GSM: 061/023-483.

Traìm posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu u Biha}u. GSM: 061/928-147.

R A Z N O

IZNAJMLJUJEM

PRODAJA

oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali

C J E N O V N I K OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS

U cijene je ura~unat PDV 17%.

POPUST na duì vremenski period do 20%.

Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.Priprema reklamnog/oglasnog prostora je besplatna.

Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)

Krupska bb, 77000 Biha}ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bi bile

objavljene u narednom broju.Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELIÎNAREKLAME CRNO-BIJELA

UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM

120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha},

Krupska bb,77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


sport 2117.05.2012.godine

Zavr{ena je i ko{arka{ka sezona. Bi{}ani su pobjedomu Travniku do{li i do 18. ovosezonske pobjede. Ekipa

Bahrije Kosatice je rezultatom 78:42 demonstriralaogromnu razliku u kvaliteti.Sezona je okon~ana na drugoj poziciji, iza tuzlanskeSlobode. Tuzlaci su s omjerom od 19 pobjeda i jednimporazom osigurali plasman u vi{i liga{ki rang.Odlu~uju}om se pokazala pro{losedmi~na utakmica uBiha}u, kada je Sloboda u direktnom ogledu za A1 ligupobijedila biha}ki sastav.Ko{arka{ki fanovi u gradu na Uni moraju biti zadovoljnipostignutim. Sloboda je igrala gotovo s premijerliga-{kim rosterom, koji je u ovaj liga{ki razred izba~en zbogfinancijskih problema. Oni su samo opravdali ulogufavorita.Najbolji u biha}kim redovima bili su kapiten AmirKulenovi} i veteran Sini{a Proti}. Ovaj dvojac je bio i u

vrhu ljestvice najefikasnijih ko{arka{a u ligi. Nezane-

mariv je i u~inak Mihajla Zvonara, Tarika Halki}a i@eljka Juri~i}a.

Klju~ je ugostio najbolje bosanskohercegova~keraftere. Na nacionalnom prvenstvu nastupilo je 13klubova iz Banja Luke, Mostara, Zenice, Sarajeva,Konjica, Trebinja, Prijedora, Biha}a i Klju~a.

[ampionska titula je pripala ~lanovima Rafting klubaDajak iz Banja Luke. Drugo mjesto su osvojili biha}kipredstavnici iz Rafting kluba Una, dok je ekipa SRK Bosne 1 iz Zenice uzela bron~ane medalje.U ènskoj konkurenciji trijumfovala je zeni~ka Bosna,ispred ~lanica ekipe Kanjon iz Banja Luke. Klju~ supredstavljale dvije ekipe u mu{koj konkurenciji. Prvaekipa je zauzela sedmo mjesto, dok je druga posadaprvenstvo zavr{ila na devetoj poziciji. Prvenstvo se nas-tavlja narednom etapnom utrkom u Banja Luci.

@enski odbojka{ki klub Una je i ove godine nastupiona tradicionalnom turniru “Gio – Issa” u italijanskomMilanu. Mlade odbojka{ice iz Bosanske Krupe suprot-stavile su se timovima iz [panije, Slova~ke, Poljske iItalije.Turnir su igrale igra~ice do 16 godine, odnosnokadetske selekcije. Na otvaranju turnira Una je rezul-tatski nadvisila predstavnice Poljske i Italije. U polufi-nalu je nadigrana ekipa iz [panije.

Protivnik u duelu za zlatna odli~ja je bila doma}a ekipa“Giosa”. Odbojka{ice Une su u izuzetno neizvjesnomme~u pobijedile italijanske odbojka{ice rezultatom 2:1u setovima, te tako ostvarile jedan od najboljih klupskihrezultata.

Ko{arka

Biha} je proteklog vikendabio doma}in zavr{nice feder-alnog odbojka{kog prvenst-

va za juniorke. Mladi sastav Biha}-Premingera suprot-stavio se Kuli iz Grada~ca,Maglaju i Vogo{}i. Najbolja

je bila ekipa grada~a~keKule, dok su Bi{}anke osvo-

jile drugo mjesto i osigurale

nastup na finalnom turnirudràvnog prvenstva.Utakmice su igrane po jed-nostrukom bod sistemu, sarasporedom po Bergerovimtablicama. Voljom `rijeba uprvom kolu su se sastalifavorizirani timovi doma}inaBiha}-Premingera i Kule izGrada~ca. Neizvjesna utakmicaokon~ana je u tri seta. Prvotimke

Kule su uspjele nadoknaditigubitak prvog seta i trijumfovatirezultatom 2:1.

Na kraju se ispostavilo, da je ovautakmica i rije{ila pitanje kona-~nog pobjednika. Obje mom~adipobjedni~ki su apsolvirale pre-ostale utakmice i obezbijedilenastup na zavr{nom turniruprvenstva Bosne i Hercegovine.O tituli dràvnog juniorskogprvaka odlu~iva}e se po~etkomnarednog mjeseca.

Jovana Filipovi} iz pobjedni~kogsastava, zasluìla je priznanje zanajbolju igra~icu turnira. Natje-canje u Biha}u pratio je i selektorseniorskog nacionalnog timaHamid Suba{i}, kao i predsjednik OS FBiH Sejad Nazibegovi}.Pohvaljena je besprijekorna orga-

nizacija turnira, ali i izvanredanklupski napredak Odbojka{kogkluba Biha}-Preminger.

Ko{arka{ki invalidski klub Sanaiz Sanskog Mosta je odbranio titu-lu nacionalnog prvaka. Najboljibosanskohercegova~ki tim osvojio

je 31 bod, dva vi{e od drugoplasi-rane ekipe 3K Sarajevo. Sanjani sutrijumfovali i u Kup takmi~enju, anadvisili su konkurenciju i uregionalnom NLB prvenstvu.Izvanredna rezultatska godinaupotpunjena je i zadovoljavaju-}om prezentacijom u Ligi {ampi-ona. Definitivno jedan od najusp-

je{nijih sportskih kolektiva s ovihprostora. Ko{arka{ima biha}keUna-Sane i nije i{lo tako dobro.Oni su sezonu zavr{ili na ~etvrtommjestu prvenstvene tabele. Mh.S.

Juniorsko prvenstvo Federacije BiH u odbojci

Zavr{eno ko{arka{ko prvenstvo BiH za invalide

Biha}-Premingerna finalnom turniru

KIK Sana bez konkurencije Izvanredna rezultatska godina upotpunjena je i zadovoljavaju}om prezentacijom u Ligi {ampiona. Definitivno jedan od najuspje{nijih sportskih kolektiva sovih prostora.

Rezultati:

Prvo kolo:Kula-Grada~ac - Biha}-Preminger 2:1Vogo{}a - Maglaj 0:2

Drugo koloBiha}-Preminger - Maglaj 2:1Kula-Grada~ac - Vogo{}a 2:0

Tre}e kolo

Vogo{}a - Biha}-Preminger 0:2Maglaj - Kula-Grada~ac 0:2

Plasman:1. Kula-Grada~ac2. Biha}-Preminger 3. Maglaj4. Vogo{}a

Rezultati posljednjeg kola prvenstva BiH: Tuzla: Veterani - Una Sana Biha} 60:74,Sana - Zmaj Grada~ac 67:64,Bosna - 3K Sarajevo 49:71,

Bosna - @KK Bambi 26:10.Utakmica Una-Sana - Bijeljina registro- vana je slu`benim rezultatom 20:0, jer gosti nisu doputovali u Biha}, dok }e seutakmica Vrbas Banja Luka - Veterani Tuzla igrati naknadno.

Kona~ni poredak:1. Sana Sanski Most 312. 3K Sarajevo 29,3. Zmaj Grada~ac 26,

4. Una Sana Biha} 26,5. Veterani Tuzla 23,6. Vrbas Banja Luka 23,7. Bosna Zenica 19,8. Bijeljina 18,9. @KK Bambi Sarajevo 16

Biha} ostao nadrugom mjestu

Rafting prvenstvo BiH

Ekipa Une viceprvak

Podvig odbojka{ica iz Bosanske Krupe

Osvojile zlatona turniru u Italiji

[ampionska titula je pripala ~lanovimaRafting kluba Dajak iz Banja Luke. Drugomjesto su osvojili biha}ki predstavnici izRafting kluba Una, dok je ekipa SRK Bosne 1iz Zenice uzela bron~ane medalje.

Najbolji u biha}kim redovima bili su kapiten Amir Kulenovi} i veteran Sini{a Proti}.

Protivnik u duelu za zlatna odli~ja je biladoma}a ekipa “Giosa”. Odbojka{ice Une su uizuzetno neizvjesnom me~u pobijedile italijanske odbojka{ice rezultatom 2:1 u setovi-ma, te tako ostvarile jedan od najboljih klup-skih rezultata.

Najbolja je bilaekipa grada~a~ke

Kule, dok su Bi{}ankeosvojile drugo mjestoi osigurale nastup nafinalnom turnirudràvnog prvenstva

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


17.05.2012.godinesport22

Iza nas je i osamnaesti drugoliga{ki vikend.Podgrme~ iz Sanskog Mosta je pobjedom protiv Vla{i}aiz Turbeta 2:1 osigurao plasman u prvoliga{ki razred.Sanjani su do zavr{nice prvenstva stigli neporaèni.Zabiljeìli su 17 pobjeda i samo jedan remi. Osvojili su52 boda, ~ak 17 vi{e od drugoplasiranog Viteza, izistoimenog grada.Prethodnog vikenda bilo je jo{ nekoliko zanimljivihutakmica. Maestral je sa 6:0 slavio na gostovanju kodMladosti u Vrnogra~u. Dva pogotka postigao je êjvan,a u listu strijelaca upisali su se jo{ Omerinovi}, Bagari},Crnoja i Bungi}. Ekipa iz Jajca se ovim trijumfompopela na ~etvrto mjesto prvenstvene tabele.

Vitez je u Buìmu savladao ekipu Jajca s 2:0. Buìmljanisu odli~nom igrom u zavr{nici prvenstva zasluìli petupoziciju u drugoliga{kom poretku. Bratstvo iz BosanskeKrupe je lak{e od o~ekivanog stiglo do pobjede u ogle-du protiv Mladosti iz Polja. Kona~ni rezultat 6:2.Odli~nu utakmicu odigrali su Sloga i Vitez u BosanskojOtoci. Dominirali su ofanzivni igra~i, pa je zavr{eno

remijem 3:3. Interesantno je bilo i u Klju~u. Doma}i sa-stav nadigrao je Unu iz Kulen Vakufa rezultatom 4:3.Ovom pobjedom Klju~ani su “fenjera{ku” poziciju pre-pustili Jajcu. U {est utakmica 18. kola zabiljeèna su 32pogotka, a gosti su uspjeli osvojiti sedam bodova.

Nogometni klub Jedinstvo je uokviru 25. kola Prve lige FederacijeBiH pobijedio ekipu âpljine s 2:0.Neophodna tri boda u borbi zaopstanak golovima su obezbijediliSemir Slomi} i Muamer Gagula.

Akciju za vode}i pogodak kreirali suSelimovi} i Gagula u 15. minuti.

Odli~no su proigrali Semira Slomi}a,koji je “crveno - bijelima” obezbije-dio po~etnu prednost. Dominacija dokraja poluvremena krunisana je idrugim pogotkom. Nuspahi} je asis-tirao Muameru Gaguli za punibodovni plijen na neugodnom gosto-

vanju.

U drugom dijelu utakmice istakli suse biha}ki defanzivci, koji su sprije~ilisve poku{aje doma}ih nogometa{ada do|u do pogotka. Jedinstvo je do

va`nih gostuju}ih bodova stiglo usastavu: Harba{, Slomi}, Gagula,Memi{evi}, Br~kali}, Mehadì},Selimovi}, îzmi}, Ke~anovi}, Sejdi}

i Nuspahi}.To je bila deveta ovosezonska pobje-da. Upisano je jo{ pet remija i

jedanaest poraza. Dakle, do sada suosvojena 32 boda uz gol razliku43:40, {to je dovoljno za plasman nadvanaesto mjesto prvoliga{ke tabele.Kraji{nik je minimalnom pobjedomprotiv Famos SA[K-a pobjegao s dnatabele. Ekipa Denisa Sadikovi}a tri-

jumfovala je rezultatom 1:0. Cazi-nska Krajina je propustila priliku

vinuti se na drugo mjesto prvoli-ga{ke ljestvice. Na doma}em terenuremizirali su sa Bratstvom 1:1.

Opravdanje je broj~ana inferiornost,budu}i da su Cazinjani cijelo drugopoluvrijeme igrali s igra~em manje.Cazinska Krajina je {esta s 41, aKraji{nik iz Velike Kladu{e trinaesti s32 boda. Na za~elju su Famos SA[K iUNIS, dok je Omladinac odustao oddaljeg takmi~enja. Gradina iz Sre-brenika je gotovo sigurno novi pre-mijerliga{, budu}i da ima 51 bod,~ak devet vi{e od drugoplasiranogBratstva.

Predstoje}i kraji{ki derbi izme|uJedinstva i Kraji{nika privla~i mnogopa`nje, jer }e pobjednik tog duela idefinitivno sa~uvati prvoliga{ki sta-tus. Mh.SADIKOVI]

Prva liga Federacije BiH u nogometuPodgrme~novi prvoliga{ Sanjani su do zavr{nice prvenstvastigli neporaèni. Zabiljeìli su 17

pobjeda i samo jedan remi. Osvojilisu 52 boda, ~ak 17 vi{e od drugo-plasiranog Viteza.

Druga nogometna liga F BiH

Tabela1. Podgrme~ 522. Vitez 35

3. Vla{i} 33

4. Maestral 31

5. Vitez (B) 27

6. Mladost (P) 24

7. Bratstvo 23

8. Mladost (V) 21

9. Sloga 20

10. Una 14

11. Klju~ 13

12. Jajce 11

Rezultati 18. kola:

Vla{i} - Podgrme~ 1:2,Mladost (V) - Maestral 0:6,Bratstvo - Mladost(P) 6:2,Klju~ - Una 4:3,Sloga - Vitez 3:3,Vitez (B) - Jajce 2:0.

Parovi 19. kola:Podgrme~ - Klju~,Una - Mladost (V),Vla{i} - Vitez (B),Maestral - Sloga,Vitez - Bratstvo,Mladost (P) - Jajce.

Jedinstvu “puniplijen” u âpljini

To je bila deveta ovose-zonska pobjeda. Upisano je jo{ pet remija i

jedanaest poraza. Dakle,do sada su osvojena 32boda uz gol razliku 43:40,{to je dovoljno zaplasman na 12. mjestoprvoliga{ke tabele.

Tabela Prve lige Federacije BiH

1. Gradina 25 16 3 6 49:26 512. Bratstvo 25 12 6 7 55:24 423. Vitez 25 12 6 7 43:23 424. Rudar 25 12 6 7 38:27 425. Budu}nost 25 13 3 9 36:29 426. Krajina 25 11 8 6 32:24 417. âpljina 25 12 3 10 34:26 398. Iskra 25 11 6 8 33:28 399. Gora`de 25 11 3 11 27:31 36

10. Ora{je 25 11 2 12 38:48 3511. Branitelj 25 10 4 11 34:31 34

12. Jedinstvo 25 9 5 11 43:40 3213. Kraji{nik 25 10 5 10 31:31 3214. Famos SA[K 25 7 7 11 25:30 2815. Omladinac 25 5 2 18 18:81 1716. UNIS 25 3 1 21 20:57 10

Rezultati 25. kola:âpljina - Jedinstvo 0.2,Krajina - Bratstvo 1:1,Kraji{nik - Famos SA[K 1:0,Ora{je - Branitelj 1:3,Vitez - Rudar 2:1,Gora`de - Omladinac 3:0,Budu}nost - UNIS 5:1,Gradina - Iskra 3:1.

Parovi 26. kola:Jedinstvo - Kraji{nik,Branitelj - Krajina,

Rudar - Gradina,Iskra - Budu}nost,Bratstvo - Gora`de,Omladinac - Vitez,Famos SA[K - Ora{je,UNIS - âpljina

âpljina - Jedinstvo 0:2

Krajina - Bratstvo 1:1

Kraji{nik - Famos SA[K 1:0

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


sport17.05.2012.godine 23

Veliki uspjeh biha}kog sportiste

Dinko Muli} naOlimpijskim igrama Normu je ispunio na Evropskom prven-stvu u njema~kom Augsburgu. Naàlost,ne}e nastupati pod bosanskohercegova-~kom zastavom, jer je jo{ prije osam godi-na zbog povoljnijih takmi~arskih itrena`nih uslova prihvatio hrvatskosportsko dràvljanstvo.

mjesto u polufinaluEvropskog prvenstva ukajak i kanu-slalomu na divljim vodama u Augsburgu.Polufinalna utrka odlu~ivala je koje }e posljednje dvijeevropske nacije u toj disciplini izvaditi olimpijsku vizu.Za ta dva mjesta nadmetalo se 12 kajaka{a iz sedamzemalja.Bi{}anin je preciznom i brzom vo`njom ostvario 17.

vrijeme, {to je bilo dovoljno za olimpijsku normu. Uznaturalizovanog hrvatskog reprezentativca, Igre jeosigurao i irski kajaka{ Eion Rheinisch, koji je imao12. vrijeme polufinala.

Podsjetnik da je jedan od najuspje{nijih sportskihambasadora Biha}a ve} nastupio na najpresti`nijemsvjetskom natjecanju. Muli} je, tako|er u dresuhrvatske reprezentacije, nastupio na Olimpijskim igra-ma u Ateni 2004. godine.êstitke na izvanrednom rezultatu i puno sre}e nasmotri najboljih.

Biha}ki kajaka{ Dinko Muli} }e nastupiti na ovogo-di{njim Olimpijskim igrama u Londonu. Normu jeispunio na Evropskom prvenstvu u njema~kom

Augsburgu. Naàlost, ne}e nastupati pod bosansko-hercegova~kom zastavom, jer je jo{ prije osam godinazbog povoljnijih takmi~arskih i trena`nih uslova prih-

vatio hrvatsko sportsko dràvljanstvo.Muli} je u disciplini kajak - jednosjed zauzeo 17.

Sportski vikend u gradu na Unitekao je u znaku konji~kog mem-ala “Mustafa Vukovi}”. Nekolikoada zaljubljenika u konji~ki sport

valo je u galopu 32 najbrà grlaiona. U memorijalnoj utrci neu-tljiv za konkurenciju bio je Overy, grlo u vlasni{tvu Riz Krajinea}. Tako je pobjedni~ka nagradatri i po hiljade maraka ostala udu na Uni.o mi je izuzetno draga utrka iebno za nju sam pripremao Overya. Skrio sam ga u posljednje vri-e i pokazalo se da je to bila odli~natika. Propustili smo nekoliko natje-ja, no sve nam se isplatilo naem hipodromu”, rekao nam jesnik grla Izet Tahri}.kovi} team iz Grada~ca jo{ jednom

bio vrlo uspje{an na biha}komodromu “Bak{ai{ke bare”. Crazy lething u vlasni{tvu Sulje Vukovi-trijumfovala je u prvoj utrci danaeminger Radler”. Grlo Pikolowe-

ding party je osvojilo drugo mjesto uglavnoj utrci, dok je Cifra bilatre}eplasirana u utrci grada Biha}a.Ponosan je bio i Idriz Ba{i} iz Sans-

kog Mosta, jer je njegova Demeraragalopom zasjenila ostale u~esnikedruge utrke Nacionalni park “Una”.Sponzorski naziv ove utrke potvrdio

je nezanemariv turisti~ki aspekt

konji~kih manifestacija.U utrci gradaBiha}a najbrì je bio Vro{, tako|er u

vlasni{tvu Vukovi} tima iz Grada~ca.Doma}in Konji~ki klub Jedinstvo

ponovo se istakao besprijekornomorganizacijom. “Konji~ke manifestaci-

je u na{em gradu su oduvijek prepoz-natljive. U zadnje vrijeme smo naprav-ili ogroman organizacijski iskorak.

Obezbijedili smo respektabilne nagra-dne fondove i pripremili optimalnetakmi~arske uslove, te tako privukli

vlasnike najboljih grla u ovom dijelu Evrope. To je ono {to me posebnoraduje”, rije~i su Zijada Tahri}a,predsjednika Konji~kog klubaJedinstvo.Neraskidiva je poveznica Kraji{nika ikonji~kog sporta. Davno ovdje re-

ko{e kako je jurnjava u sedlu nepre- vazi|eni adrenalinski u itak. Zato }ese i s nestrpljenjem ~ekati predstoje}iMemorijal “Alija Izetbegovi}”.

Priredio: Muhamed SADIKOVI]

onji~ki memorijal “Mustafa Vukovi}”

Nedostiàn galop

doma}eg grlaOver playa

Nekoliko hiljada zaljublje-nika u konji~ki sport uìvalo

je u galopu 32 najbr a grlaregiona. U memorijalnojutrci neuhvatljiv za konkure-

nciju bio je Over play, grlo u vlasni{tvu RIZ Krajine Biha}.Tako je pobjedni~ka nagradaod tri i po hiljade marakaostala u Biha}u.

7/31/2019 037 Plus [broj 115, 17.5.2012]


Ove se godine obiljeàva tu`nagodi{njica, dvadeset godina odpo~etka rata i otvaranja velikogbroja logora u BiH. Odmah trebare}i da ti jezivi dani polako pada-

ju u zaborav. Sve je manje ljudi

koji dolaze na mjesta gdje suzlo~inci mu~ili i ubijali. Da stvarbude jo{ gora, nekada{nji logora{i

jo{ uvijek nemaju nikakvih zakon-skih prava. Potvrdio je to MuratTahirovi}, predsjednik Savezalogora{a BiH, povodom obiljeà-

vanja 9. maja.- @elimo da se Dan logora{a obi-ljeì, da se ne bi zaboravilo i pono-

vilo, da uka emo da je veliki brojonih koji su odgovorni za logore i

zlo~ine na slobodi, a s druge straneimamo populaciju logora{a kojinemaju prava. Stanje u BiH danas

je takvo da odra ava herojstvo

zlo~inaca i bijedu `rtava, tvrdiTahirovi}.Dan logora{a na prostoru na{eggrada obiljeìli su ~lanoviOp}inskog udruènja logora{a iratnih zarobljenika Biha}. Obi{lisu jamu na Tihotini i ostatke IMTservisa u Rip~u, gdje su prou~ilifatihu i poloìli cvije}e.- Iz Ljuto~ke doline ima najvi{eljudi koji su bili u agresorskimlogorima. Razmijenjeno je 72, 84

`rtve su ba~ene u jamu na Hrgaru,a 62 u jamu na Tihotini. Samo je

Dàfer Me{i} pre ivio torturu ukasarni Ra~i}. Nekim slu~ajem

vratili su ga u Ripa~ gdje je ostalimlogora{ima pri~ao o stravi~nim

mu~enjima na tom mjestu. Samonekoliko sati nakon toga odveden je i od tad mu se gubi svaki trag. Na prostoru na{e op}ine postavili smo sedam spomen-plo~a, a uredili smo i jedno mezarje u kojem su po-kopane `rtve iz spomenutih jama,kaè Hilmija Kozlica, organizatorobiljeàvanja godi{njice.Trenutno ova organizacija nemapredsjednika, a najozbiljniji kan-didat je na{ sugovornik, koji isti~e

da na ove tu`ne godi{njice ne zovu politi~are, jer ne èle da se natakvim mjestima drè politi~ki go-

vori. Dodaje da od njih samo tra-è da ih financijski pomognu i daim prona|u prostorije kojih i na-

kon 20 godina jo{ uvijek nemaju.- Svi nam daju samo “deklarativnu podr{ku” a pogotovo kada zatrebaistaknuti interese politike, kaèKozlica naglasiv{i da 90 postoonih koji su uspjeli preìvjeti logorenemaju niti jedno zakonsko pravo,a govori se o stotinama hiljada `r-tava. Nastavit }emo borbu da do-|emo do zakona o logora{ima nanivou BiH, izri~it je Kozlica.

Halid ALIJAGI]

Na oronulim zidovima na uli-cama Biha}a osvanuli suma{tovito ura|eni grafiti u 3D

verziji umjetnika Anika Duba izLondona. Svojim crteìma èli

dati doprinos gradu sa obalarijeke Une, koji je bio i ostao rajza umjetnike.

- Grafiti po zidovima li~e na proste i vulgarne poruke, koje ne pripadaju ovom gradu. Svojim grafitinim crteìma sam èlio

samo poslati poruku da se i naoronulim zidovima moè mnogotoga lijepog naslikati i poslatilijepa poruka To je bio moj cilj

Op}inski na~elnik Musli} ugos-tio je Roberta Briegera, komanda-nta EUFOR-a u BiH. Razgovarano

je o zna~aju trupa EUFOR-a uBiH, te njihovom doprinosu u sta-bilizaciji sigurnosne situacije uBiH.Musli} je istakao zadovoljstvozbog njihove spremnosti daposje}uju lokalne zajednice, tenaro~ito ~injenicom da je BiH sig-urna, {to je i cilj EUFOR-a.

Tako|er je istakao da se ulaskomBiH u euroatlanske integracijestvara preduvjet da do rata vi{ene do|e na ovim prostorima i da

dolazak stranih investicija.General Brieger je, tako|er, ista-kao zadovoljstvo {to se sigurnos-na situacija u BiH stabilizirala, ali

je isto tako podsjetio da NATO jo{ima resurse kojima moè pomo}iBiH, te dao podr{ku njenom putuza ulazak u euroatlanske integra-cije.Komandant EUFOR-a pitao jeMusli}a o koristi Biha}a, zbogblizine Hrvatske, zbog njenog

~lanstva u EU, na {ta je Musli}odgovorio da primarno o~ekujeulazak novih investicija i benefici-je prvenstveno za Biha} injegove

Za godinu dana, koliko je pro{lo od posljednjeg izvje{taja o slobodi medija koji je radila organizacijaFreedom House, BiH se pomakla tek za jedno mjesto, pase nalazi na 95. I dalje je, po ocjeni ovog tijela, djelo-mi~no slobodna. Pritisci na medije, prvenstveno politi~ki, vjeruju analiti~ari, sve su javniji. Toga nisu po{te|eni ni javni servisi koji su ~esto u slu`bi i pod kontrolom partijana vlasti. Iako djelomi~no slobodna zemlja, prema

doma}im ekspertima, vrijeme je za intervenciju nekog me|unarodnog faktora tim prije {to je premalo interesaza za{titu novinara i njihovog rada.- Nemamo institucionalnu za{titu prava na sloboduizraàvanja, odnosno napadi na novinare i urednike te

ograni~avanje medijskih sloboda prolaze neka`njeno.

Nisu ni {tampani mediji operisani od politi~kog uticaja,

jedne finansiraju budètskim sredstvima, a drugi su u

vlasni{tvu strana~kih lidera. Finansijska kontrola je naje-

fikasnija za eliminaciju pojedinih medija, ili novinara,

kaè Dario Novali}, vlasnik i urednik magazina Start BiH.Pripadam soju novinara koji se financiraju iz op}inskog budèta i imam potrebu da ne{to kaèm. Po~eo bih~injenicom da je nagradu za novinara godine u susjednojdràvi dobio Josip [ari}, kolega s Hrvatske televizije. Ovopresti`no priznanje dodijeljeno mu je za sjajnu reportaù“Sjeverna Koreja: Gladna djeca komunizma”. Pri~a oìvotu iza èljezne zavjese i kultu “dragog vo|e” nije nastoliko potresla, jer je na ovim prostorima preìvljena unekoliko izvedbi. Odmah da kaèm da nemam ni{ta pro-tiv da se vrati “reìm” one na{e biv{e nam i zajedni~kedràve. Zato {to mi je sad deset puta gore - odgovaramako je neko slu~ajno postavio ono nesuvislo pitanje!Na ovom mjestu bih napravio pauzu i sam postavio jedno:Za{to je kolega [ari} zapucao ~ak u tu Koreju, kad je i ususjedstvu mogao napraviti lijepu pri~u, ovaj put podnaslovom “Bosna i Hercegovina: Gladna djeca kapitaliz-ma”. Mogao je pisati i o “dragom vo|i”. Ustvari, o puno“dragih vo|a” sukladno broju nacija, entiteta i mahala.Eto, uzmimo na primjer da isti taj [ari} iznenada osjetineodoljivu potrebu da napravi prilog o nekakvom zan-imljivom ~ovjeku u na{em Biha}u. Odmah na po~etkumorao bi se javiti “dragom vo|i” mjesne zajednice, a zatim“op}inskim” i “kantonalnim”. Po{to je kolega poznat i priz-nat novinar, ne vjerujem da bi se sve to moglo zavr{iti bez

u~e{}a one hrpetine “dragih vo|a” iz Sarajeva.Ho}u da kaèm da se ni{ta ne moè desiti bez na{ih“dragih vo|a”. Niko se ne smije napiti vode, ne moèdobiti struju, asfaltirati sokak, ili postaviti kamen bez nji-hovog prisustva. Ja na to ne gledam, pa ponekad na terenzapucam solo. Ali, ima ljudi, koji bogami gledaju. êstomi mahnu kaìprstom i savjetuju da ne ùrim, dasa~ekam pogodan trenutak. Eto, mislim da je sad ba{pravi trenutak pa u {esnaesterac, gdje me ~ekaju najboljiigra~i lige A’ Babe, Dupli Ðon i Otkaz, ulije}em s porukom:Dogorilo je do nokata, pa vas molim da istog trena jenjatesa “stru~nim” savjetima i izvo|enjem svih predizbornihpokaznih vje`bi na moj ra~un. Neka vam zadnja budepodjela zaostalih plata i ostalih financijskih obaveza. Jasam svoj posao marketin{kog radnika po{teno odradio,ali nisam zaboravio ni novinarske forme.Ovo je molba, a ne prijetnja. To mi, najzad, i vjera brani.

Zauzvrat obe}avam, obe}avamo, da }emo od danas jo{bolje raditi i da }e sve biti u skladu s kodeksom na{estruke. To zna~i da }e vijest biti korektan odgovor napitanja: ko, {ta, gdje, kada i za{to, da }e u intervjuimagovoriti zanimljivi, obi~ni i neobi~ni ljudi, da }e se pisatiiz mjesnih zajednica i gradova kad mje{tani i gra|aniosjete potrebu da se pohvale kako su ne{to dobro uradiliili da ukaù na probleme koji ih ti{te, te da }emo posjetitiprivrednike, poljoprivrednike i ostale koji bez gri`nje sav- jesti za sebe mogu re}i da rade. Kunemo se da }emo to~initi i kad nismo u va{oj pratnji, “drage vo|e”.Ja osobno volim “drage vo|e”, ali brate... Mora se jesti.Najzad, jeste li primijetili da uop}e ne govorim o obu}i,obleki, kinu, novoj knjizi, ili nedajboè o dva danaJadrana. Kad smo ve} kod Svevi{njeg, ponizno ga molimda mi kaè kad }e pro}i ovogluho vrijeme u kojem o nor-malnom ìvotu mogu samo

sanjati? Kad }e pro}i ovoludilo?Nije mi ni{ta... Polite me vo-dom Polite me ledenom

Nije mi ni{ta…Polite me vodom!

Ho}u dakaèm

Obiljeèn dan logora{a

Da se ne zaboravi i ne ponovi

3D umjetnost u Biha}u Komandant EUFOR-a posjetio na~elnika Musli}a

Euroatlanske integracije

preduvjet investicija General Brieger je istakao zadovoljstvo {to se sigurno-sna situacija u BiH stabilizirala, ali je isto tako podsjetioda NATO jo{ ima resurse kojima moè pomo}i BiH, te daopodr{ku njenom putu za ulazak u euroatlanske integracije

Doprinos gradu

Documents

037 Plus [broj 115, 17.5.2012]