Biha} � ^etvrtak, 18.11.2010. � Broj 39 � Godina I � Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bu`im

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

Oslonac nakoridoru 3C

Novi Ustav i regionalizacija

str. 9.

Unsko-sanski kanton

! Po neuobi~ajeno lijepom vremenu za ovo doba godineKraji{nici su do~ekali i obilje`iliKurban-bajram hid`retske 1432.godine. Vjernici su ispunili sved`amije, a centralno klanjanjebajram-namaza obavljeno je u

Sportskoj dvorani �Luke� uBiha}u. Bajram-namaz je imamioi hudbu vazio Husein ef. Maki},muftija biha}ki. S kurbanskim mesom, radostBajrama vjernici su dijelili s rodbinom i prijateljima. M.K.

ProslavljenKurban-bajram

ProslavljenKurban-bajram

Na zahtjev ~italaca objavljujemo izborkolumni Kenana Alagi}a

Nit� ja iz Krajine,nit� Krajina iz mene

Dr. Hamdija Lipova~a str. 2.

Otvor prozor i uspavaj dijete...

Kad ja do|em sadruge planete...

str. 11, 12, 13 i 14.

! Pozivam sve predstavnike u zakonodavnoj vlasti, iz svih politi~kih partija da seujedinimo u lobiju za Krajinu, da se zajedno borimo za interese ovog naroda ovdje

18.11.2010.godine7 dana2

: Dr. Lipova~a zvani-~no Vam je prestao mandat napoziciji na~elnika Biha}a i odpetka ste zastupnik dr`avnogparlamenta. Kako se, kao~ovjek, osje}ate nakon {estgodina obavljanja te du`nosti?Lipova~a: Iskreno, kao~ovjek pomalo sam i tu`an. Nadan kad nam je prestao ma-ndat razgovarali smo dosada-{nji predsjedavaju}i Op}inskogvije}a Ivan Pr{a i ja, presabiralismo zadnjih {est godina kolikosmo bili na ~elnim pozicijamau ovom gradu i on sam prizna-je da se, u tom momentu,osje}ao pomalo prazno. Znate,{est godina je dugo. To je {estgodina rada, ali to nije samo{est godina posla nego i {estgodina emocija, {est godina ukojima je bilo i dobrog i lo{eg,{est godina `ivota u kojima seispreplitao i `ivot grada i svihgra|ana ali i sve ono {to je obi-lje`ilo moj `ivot. To je period ukojem sam sazrio i kao osoba ikao politi~ar. Na funkciju samdo{ao kao mladi}, najmla|i odna~elnika u Bosni i Hercego-

vini. Napu{tam je kao zrelaosoba, a taj period ostavlja umeni neizbrisive tragove. Bitina~elnik je najve}a ~ast, na~e-lnik je najbli`i gra|anima, uop}inama je `ivot, ljudi sa svo-jim `ivotnim problemima, toiskustvo je najkvalitetniji te-melj koje politi~ar mo`e imati.

: Kako planirate daljegraditi svoju politi~ku karijeru?Ili, preciznije {ta gra|ani Unsko-sanskog kantona mogu o~eki-vati od Hamdije Lipova~e u na-rednom mandatnom periodu?Lipova~a: Znate da su menegra|ani Unsko-sanskog iKantona 10 izabrali za svogzastupnika u ParlamentuBosne i Hercegovine. Smatraosam da ne bih smio propustitipriliku da s te pozicije, u imevi{e od 30.000 gra|ana koji suglasali za mene, sudjelujem uklju~nim aktivnostima formi-ranja vlasti u dr`avi. Prematome, `elim biti prisutan unarednim mjesecima, dok sekonstituira dr`avna vlast,Vlada F BiH i Vlada USK. To nezna~i da ja, kako se ka`e, idemu Sarajevo. Ja }u povremeno,~e{}e nego dosad i}i u Sarajevo,ali stalno }u biti u Biha}u,Klju~u, Cazinu, Bu`imu,Bosanskoj Krupi, SanskomMostu, Bosanskom Petrovcu iVelikoj Kladu{i. Tu pripadam ite ljude predstavljam. Ja se ne~udim Sarajevu, jer sam `ivio iu New Yorku. Sarajevo do`i-vljavam kao glavni grad Bosnei Hercegovine, ali i mi iSarajevo moramo raditi natome da jedni drugima budemobli`i u svakom pogledu. Tu mislim i na sveukupan odnos,ali i na infrastrukturne proje-kte koji }e ljudima Krajineomogu}iti da do centra dr`aveputuju sigurnije i sti`u br`e.Bio bih izuzetno ponosan kadbih doprinio da ljudi uSarajevu, koji odlu~uju o sudbi-ni dr`ave, shvate da morajunas Kraji{nike uzimati zaozbiljno, da mi nismo �zadnja

rupa na svirali�, ali i da mnogikoji danas sjede na funkcijamamogu dobrim dijelom zahvalitii Kraji{nicima, posebno kraji-{kim borcima da dr`ava Bosnai Hercegovina postoji.

: Iskreno, koliko stezadovoljni sobom i svojimradom tokom proteklih {estgodina?Lipova~a: U su{tini, ja nikadnisam zadovoljan. Nisam ta-kav ~ovjek koji mo`e biti zado-voljan rezultatom u radu.Uvijek mo`e bolje i vi{e, ja uvi-jek te`im da budem bolji i tozahtijevam i od svojih saradni-ka. ^injenice o broju glasovakoje sam osvojio na dosada-{njim izborima, posebno da tajbroj na svakim izborima raste,pokazatelj su da su ljudi zado-voljni na~inom na koji jaobavljam svoj posao. To, ipak,ne zna~i da ja mogu biti zado-voljan ukupnim stanjem.Upravo zato i isti~em ~injenicuda ja ne idem u Sarajevo da bihtamo `ivio, ja idem u Sarajevoda bih bio tamo bio na pozicijina kojoj se odlu~uje u trenuci-ma �podjele karata�. Dakle uvrijeme kad se formira vlast,kad se planiraju projekti, kadse raspore|uju bud`etska sre-dstva. Idem, da lupim {akom ostol i da ka`em da Krajina vi{ene smije biti zapostavljena. Dase, napokon, ka`e javno -koliko je to novca i projekatado{lo u USK za sve ove godine.Premalo. I ja pozivam sve pred-stavnike u zakonodavnoj vlasti,iz svih politi~kih partija da seujedinimo u lobiju za Krajinu,da se zajedno borimo za intere-se ovog naroda ovdje. Nagla{a-vam, ja ne}u iznevjeriti Kraji-{nike, kao {to nikad i nisam.Iako bi se mnogi zadovoljilifinim parlamentarnim poslomi finansijskim i svim privilegija-ma koje nosi. Iako je menipredsjednik SDP BiH dr. ZlatkoLagumd`ija povjerio ~ast dabudem {ef kluba SDP uParlamentu, jedan od pet sta-

lnih predstavnika pri Vije}uEvrope, ~lan Kolegija Parlame-ntarne skup{tine i {ef jedne odnajva`nijih komisija, Komisijeza evropske integracije... svebih ja to prepustio nekom dru-gom a ja bih se vratio u svojuKrajinu, da budem premijerKantona i da, zajedno sa300.000 gra|ana povedemoovu napa}enu Krajinu u boljesutra.

: Ko }e voditi Op}inuBiha}, u ovom prelaznom peri-odu, do odr`avanja vanrednihizbora za na~elnika Biha}a?Nagla{avam da i iz Op}inskogvije}a odlaze tri vije}nika, uklju-~uju}i i predsjedavaju}eg.Lipova~a: Ovla{tena je osobaza upravne poslove, uprava nesmije kasniti jer nema osobeovla{tene za potpisivanje ikoordinaciju. ^im preuzmumandate novi vije}nici kojidolaze u Op}insko vije}e bit }epredlo`en vr{ilac du`nostina~elnika, koji }e tu funkcijuobavljati do vanrednih izbora iizbora na~elnika polovinomjanuara, naredne godine. Taosoba je mr. Albin Musli},trenutno zastupnik u Skup{tiniUSK, koji }e biti i kandidat SDPna vanrednim izborima zana~elnika Biha}a. Za{to AlbinMusli}? Zato {to je on jedan odmojih najbli`ih suradnika,~ovjek koji je mlad, stru~an ivrijedan i u kojeg vjerujem.

: Kako vidite polo`ajBiha}a kao centra Unsko-san-skog kantona, ali i kantona ucjelini u naredne ~etiri godine?Lipova~a: Biha} vidim,akobogda, u dobrim rukama,koji }e znati nastaviti politikudobrog upravljanja i razvojagrada. Kanton vidim kao regi-on u kojem su se ljudi prestalivra}ati u pro{lost, kantona kojinije vi{e retrogradan nego pro-gresivan i proaktivan. Vrijemeje da se ujedinimo i pokrenemoKrajinu prema budu}nosti.Vrijeme je da Krajina krenenaprijed. D. OBAJDIN

Izdava~ JP �RTV BIHA]� d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDIN

Ure|uje redakcijski kolegij: Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: 037plus@gmail.com jprtvbihac@bih.net.ba

Dilajla OBAJDIN

! I pro|e jo{ jedan Bajram. Jo{jedan praznik. Nekom radno,nekom neradno. Nekom i kaomini godi{nji odmor. Vole na{iljudi spojiti dane, pa kad se�potrefi� jo{ da se prazniknasloni na vikend eto divote zaspojiti, vje{to k�o penzioner pen-ziju s kraja na kraj mjeseca.Praznovalo se. Kako i prili~i.Koliko god da se nema zapraznik se nekako na|e. Sve jena takve dane bolje. I mi smobolji. Familije na okupu, punidobrih `elja i lijepih ~estitki, pamakar onih u obliku sms po-ruke ili (u duhu informati~ko-globalnog - komunikacijskogdoba) statusa na Facebook-u. Oni koji su morali raditi, radilisu, uklju~uju}i i medije. I da nasse ne shvati krivo, ne `alimo se.Potrudili smo se doprinijeti,svako na svoj na~in, bajra-mskom ugo|aju.Na zahtjev mnogobrojnih~itatelja 037Plus u ovom brojudonosi vam, ba{ u prazni~nombroju, na ~etiri srednje straneizbor kolumni na{eg kolegeKenana Alagi}a. Sretni smo dasmo ga potakli da ostavljapisani trag u ovim novinama ida vam se njegovi duhoviti aliuvijek anga`irani tekstovidopadaju. Do ~itanja.

Bajramdo|e... Nit� ja iz Krajine,

nit� Krajina iz mene! I ja pozivam sve predstavnike u zakonodavnoj vlasti, iz svihpoliti~kih partija da se ujedinimo u lobiju za Krajinu, da sezajedno borimo za interese ovog naroda ovdje

Intervju: Dr. Hamdija Lipova~a

: Primijetili smo da Vas i gra|ani i suradnici uvijek oslo-vljavaju s - na~elni~e. Ta funkcija }e Vas o~ito i dalje pratiti.Lipova~a: Da, to je, na neki na~in, postala personifikacija.Primijetio sam i sam da me tako oslovljavaju i predstavnici drugihpoliti~kih partija, ~ak i za vrijeme pregovora koje smo vodili u zadnje vrijeme. ini mi se da }e me pratiti i na dalje, ali na to gledamkao na svojevrsno priznanje radu. Ja sam posao na~elnika obavljaosrcem, ulo`io u to svu svoju energiju, izuzetno mnogo truda i tako sei naziv funkcije, u o~ima drugih, nekako sa`ivio sa mnom.

�Personifikacija� funkcije

Na~elnik i �sedma sila�

7 dana 318.11.2010.godine

! �Osiguranje pristupa vodosna-bdijevanju kroz institucionalnirazvoj i infrastrukturu� naziv jeprojekta koji se implementira uokviru MDG-F programa na pros-toru Unsko-sanskog kantona. U~etvrtak 11. novembra u Biha}usu Yuri Afanasiev, UN rezidentnikoordinator i Hamdija Lipova~a,na~elnik Op}ine Biha}, potpisaliugovor o izgradnji i obnovi sis-tema vodosnabdijevanja u op}iniBiha} i to u naseljima Kulen Vakufi Martinbrod. Tako }e 69 povratni~kih doma}i-nstava u Palu~cima i Martinbrodudobit ~istu i ispravnu vodu nakon{to se izgradi 5,5 kilometaravodovoda u vrijednosti od230.000 BAM, koji }e financirati

MDG-F s 175.000 i Op}ina Biha} s55.000. Voda je osnov `ivota ~ime}emo na najdirektniji na~in osigu-rati bolje uvjete za daljnji

povratak i razvoj ovih zajednica,istaknuo je Lipova~a. Ovo je samojedan u nizu budu}ih projekatakoji }e se raditi s Op}inom Biha} i

ostalim gradovima na podru~juovog kantona, naglasio jeAfanasiev, dodav{i da projekatzajedni~ki sprovode UNDP iUNICEF, u suradnji sMinistarstvom vanjske trgovine,Ministarstvom civilnih poslovaBiH, entitetskim ministarstvimapoljoprivrede, {umarstva ivodosnabdijevanja, entitetskim ikantonalnim ministarstvima soci-jalne politike, partnerskim op}ina-ma i njihovim vodovodnim/ko-munalnim preduze}ima, te orga-nizacijama civilnog dru{tva. H.A.

! Konstituiraju}a sjednica Sku-p{tine Unsko-sanskog kantona,poslije potvr|ivanja mandataizabranim poslanicima, prekin-uta je zbog nepostojanja parla-mentarne ve}ine. Poslanici su zakletvu polo`ilipred Huseinom Ro{i}em, dosa-da{njim predsjedavaju}imSkup{tine USK-a, a potom supopunili imovinske kartone. Albin Musli}, u ime poslanikaSDP-a, uz ~estitke poslanicimau mandatnom periodu 2010.-2014. godine predlo`io je da naprvoj radnoj sjednici Skup{tineUSK-a razmotri stanje uKantonalnoj bolnici �dr. IfranLjubijanki}� i osnuje povjerenstvoza utvr|ivanje zakonitosti poslo-vanja, te da poni{ti sva zapo{lja-

vanja i imenovanja, ne samo ubolnici, koja su uslijedila poslije 3.oktobra ove godine. Ve}inom glasova oba prijedloga su

prihva}ena. Potom su ~estitke poslanicima izahvalnost bira~ima iskazali:Esad Ba{agi}, u imeKantonalnog odbora i KlubaSDA, Jasmin Emri} (A-sda),Nermin Be}irbegovi} (Savez zabolju budu}nost), Elvira Abdi}-Jelenovi} (DNZ), SulejmanKazi} (SBiH) i Dejan Duri}(Radom za boljitak). Poslanike su u holu Doma kul-ture, gdje je odr`ana konsti-tuiraju}a sjednica transparen-tom do~ekale Afrodita Arifi,Amra Alijagi} i Tamara Juri},koje su od Kantonalne bolnice u

Biha}u dobile odbijenice s obraz-lo`enjem �da nisu podobne� zaposlove medicinskih sestara.

M.K.

! Forum odgovornosti je javni skup na kojem pred-stavnici vlasti javnosti prezentiraju ostvarene naspramplaniranih aktivnosti, i daju odgovore na pitanjagra|ana.Forum odgovornosti ima za cilj da informi{e gra|ane ostavovima predstavnika vlasti po odre|enim pitanjima itime njihov rad u~ini u~inkovitijim i transparentnijim.Forum je prilika da se gra|ani upoznaju sa radomop}inskog vije}a i op}inskih slu`bi u dosada{njem man-datu i planovima za naredni period, te iskoristitemogu}nost da postavite pitanja o aktuelnim problemi-ma u zajednici, istakao je Sa{a Smiljani} u ime Centracivilnih inicijativa.Ivan Pr{a na forumu je rezimirao rad op}inske vlasti uproteklih {est godina, koliko je on bio na ~elu Op}inskogvije}a te pojasnio da njegovim odl~askom i prestankommandata dosada{njem na~elniku Biha}a HamdijiLipova~i, ne}e biti vakuma u funkcioniranju vlasti.Iz op}inskog vije}a odlaze tri vije}nika u Skup{tinu ka-ntona, a dr. Lipova~a je preuzeo mandat dr`avnog za-stupnika. U me|uvremenu bit }e izabran vr{iteljdu`nosti na~elnika, slijede vanredni izbori za na~elnikaali sve to ne}e zaustaviti projekte koji su u fazi realizaci-je ili pripreme, kazao je Pr{a. - Zadnjih 6 godina predstavnici vlasti u op}ini, na ~elu sana~elnikom Hamdijom Lipova~om, radili su nademokratskom osna`ivanju Biha}a i dinamiziranju razvo-ja komunalne infrastrukure {to je i dalo rezultate i ima sveve}u podr{ku gra|ana, rekao je Ivan Pr{a. Ura|eno je puno, konstatirao je Pr{a, ali jo{ uvijek nedo-voljno u svim segmentima `ivota gra|ana da bi se mogliopustiti i re}i da svi gra|ani op}ine Biha} `ive ugodnijei bolje, kao {to je i pokazalo istra`ivanje CCI o kvaliteta`ivota.

! Centralna izborna komisija (CIK) BiH danas jedonijela odluku o raspisivanju i odr`avanju prijevre-menih izbora za na~elnike op{tina Biha}, Srbac,Od`ak/Vukosavlje, Srebrenik, Kalesija/Osmaci,[ekovi}i, Ora{je/Donji @abar i Vogo{}a.Prijevremeni izbori za na~elnike ovih op{tina bi}eodr`ani 16. januara sljede}e godine.CIKBiH je 11. novembra utvrdio prestanak mandata za{est op{tinskih na~elnika, nakon {to su prihvatili ma-ndate osvojene na op{tim izborima.Prestanak mandata utvr|en je na~elnicima op{tina:Vogo{}a Asimu Sarajli}u, Biha} Hamdiji Lipova~a,Srebrenik Osmanu Suljagi}u, Od`ak/Vukosavlje AmiruZahirovi}u, Ora{je/Donji @abar Goranu Mitrovi}u ina~elniku Op{tine Srbac Mirku Koji}u.

Voda i u najju`nija naselja Biha}a

Bolji uvjeti za povratak

Formiranje zakonodavna vlasti u Unsko-sanskom kantonu

Prekinuta konstituiraju}asjednica Skup{tine USK-a! Poslanici su zakletvu polo`ili pred Huseinom Ro{i}em, dosada{njim predsje-davaju}im Skup{tine USK-a, a potom su popunili imovinske kartone.

! Protest zbog politike zapo{ljavanja

Forum odgovornosti CCI

�Lokalna uprava u slu`biunaprje|enja kvaliteta`ivota gra|ana�! Centri civilnih inicijativa (CCI) u sara-dnji sa Op}inom Biha} pozvali su krajempro{le sedmice gra|ane na forum odgo-vornosti. U radu Foruma u~estvovao jeIvan Pr{a, dosada{nji predsjedavaju}iOp}inskog vije}a a od ju~er zastupnik uSkup{tini Unsko-sanskog kantona.

CIK

Vanredni izbori 16. januara

18.11.2010.godinepolitika4

! Ako je suditi po startuizborne implementacije narazini Unsko-sanskog kantonasa velikom sigurno{}u se mo`etvrditi da je ve}ina ovda{njihparlamentarnih politi~kihstranaka protiv bilo kakvihpromjena a pogotovo na na~ino kojem se govorilo u vrijemeizborne kampanje. Ovaj iovakav zaklju~ak sam se posebi name}e ako se u vidu imasve ono {to se moglo ~uti prije,u toku i nakon sastanka {to gaje u srijedu, 10. novembra2010. godine sa prvacima kan-tonalnih parlamentarnih poli-ti~kih stranaka odr`ao dosa-da{nji predsjedavaju}i Sku-p{tine Unsko-sanskog kantonamr. Husein Ro{i}. Svih sedampredsjednika kantonalnih odbora i njihovi zamjenici nasastanak kod Ro{i}a pozvani suradi dogovora o terminu slu-`benog starta izborne imple-

mentacije za uspostavu novekantonalne zakonodavne iposredno i izvr{ne vlasti.Dogovor je postignut i kao {tose zna dva dana kasnije, upetak 12. novembra je odr`anakonstituiraju}a sjednicaSkup{tine Unsko-sanskog kan-tona na kojoj nije ura|enomnogo. Naskoro ne}e ni mo}iiz razloga {to u Unsko-san-skom kantonu jo{ nemauspostavljene parlamentarneve}ine i {to se ne zna ko }e uskup{tinskom radu imati ulogupozicije a ko ulogu opozicije.

Umjesto brze i implementacijeizbornih rezultata koja bi bilana kolosijeku gra|anskih izajedni~kih interesa, na na~inobe}an u (pred)izborno vri-jeme, dobar broj kantonalnihstrana~kih lidera u svomprvom javnom su~eljavanju nasastanku sa predsjedavaju}imSkup{tine Huseinom Ro{i}emsu nedvosmisleno pokazali dasu im i nakon ovih izborastrana~ki i interesi pripada-ju}ih grupa i lobija iznad i

ispred interesa gra|ana. Izuze-tak su bili samo lideri onih poli-ti~kih stranaka koji su javnoosudili sve ono {to se u kanton-alnoj izvr{noj vlasti radi i neradi a ti~e se interesa gra|ana iovda{njih poreskih obveznika.

Dosta neradaVlade USK-a

U ime onih {to se i dalje jedinidosljedno zala`u za ono {to sugra|anima obe}ali prije izbora

predsjednik KO SDP-a Unsko-sanskog kantona i izabranidr`avni poslanik HamdijaLipova~a zalo`io se da seizborni rezultati implementira-ju na na~in predvi|en ustavomi zakonom uz obavezu da se{to vi{e subjekata, bez ikakvihadministrativnih preprekana|e na toliko `eljenom iobe}anom reformskom kursu.S tim u vezi Lipova~a je kon-statirao da je krajnje neprih-vatljiv evidentni nerad Vlade

! Na na~in kako je do{aona ~elnu poziciju u op}iniBiha} Hamdija Lipova~akulturno i elegantno sa njei odlazi. Kao izabranidr`avni poslanik i jedna odja~ih karika u kadrovskomlancu Socijaldemokratskepartije BiH na~elnik Biha}au pro{lu je srijedu zapo~eoopro{tajne posjete zaposle-nima u javnim preduze-}ima i ustanovama s ciljemda ih iz prve ruke upoznasa odlukom koju je sam izajedno sa strana~kim iostalim suradnicima doniou vezi sa svojim budu}impoliti~kim i radnimanga`manom. Naga|anjavi{e nema. Kao zreo i poli-ti~ar koji polako a sigurnostasava u nesumnjivogkraji{kog politi~kog lideraLipova~a odlazi uSarajevo. Tamo }e se, uskladu sa obe}anjima kojaje dao u izbornoj kampa-nji, maksimalno zalo`iti dase u vlasti na vi{im razina-ma izabere {to vi{e kadro-va iz osam op}ina Unsko-sanskog kantona. Kaodr`avni poslanik i predsje-dnik Kluba SDP-a nanajvi{oj razini zakono-davne vlasti u BiH na vi{e}e mjesta biti u mogu}no-sti da potvrdi svoje lider-ske sposobnosti. Prijesvega dat }e maksimalandoprinos {to br`oj i {tokvalitetnijoj uspostavidr`avne i federalne izvr{nevlasti. Paralelno s tim }e semaksimalno anga`irati i daUnsko-sanski kanton fo-rmira parlamentarnu ve}i-nu spremnu za korijenite ipromjene koje }e donijetibolje sutra svima a nesamo njima (politi~arima)kako je bilo do sada. Samou takvoj situaciji mogli biga vidjeti na mjestu kan-tonalnog premijera na ~eluVlade USK-a da sebi i dru-gima poka`e da se glavomgore i u postoje}oj kanto-nalnoj `abokre~ini mo`eprona}i izlaz i ~i{ta voda.

Komentar

Safet HRNJICA

^ista voda

Ve}ina zaboravila na izborna obe}anja

! U petak 12. novembra je odr`ana konstituiraju}asjednica Skup{tine Unsko-sanskog kantona na kojojnije ura|eno mnogo. Naskoro ne}e ni mo}i iz razloga{to u Unsko-sanskom kantonu jo{ nema uspostavljeneparlamentarne ve}ine i {to se ne zna ko }e u skup{ti-nskom radu imati ulogu pozicije a ko ulogu opozicije

! Iz prvih javnihsu~eljavanja iuo~enih iskri i iskri-ca sasvim se jasnovidjelo da je nakonprvih po~etnihnagovje{taja omogu}em partne-rstvu SDP-a i SDAod njih u ne{toodmakloj fazi veomamalo ostalo. Posveje evidentno da seove dvije politi~kestranke ne sla`u omnogim stvarima anajvi{e oko obima iintenziteta promjenabez kojih }e Unsko--sanski kanton idalje biti na samomza~elju svih mogu}ih ljestvica.

18.11.2010.godine politika 5

Unsko-sanskog kantona na~elu sa premijerom [emsudi-nom Dedi}em zahvaljuju}i~emu na rje{avanje ~ekaju bro-jni problemi gra|ana. Uz ovoLipova~a je javno osudiokadrove SDA u va`nim javnimustanovama i institucijama kojiu tehni~kom mandatu kanto-nalne izvr{ne vlasti zapo{ljava-ju podobne kadrove i tako ukantonalnom bud`etu bezi~ijeg dopu{tenja stvarajunepotrebne financijske obave-ze i dubioze. Istaknut je tomprilikom problem Kantonalnebolnice i oblasti obrazovanja izatra`eno da poslanici novogskup{tinskog saziva odmahnakon davanja sve~ane izjave osvemu ovome zauzmu stav i daodgovaraju}im zaklju~cimaobave`u Vladu da se sastaje ida radi te da se na neki na~inponi{te sva rje{enja o zapo{lja-vanju u javnom sektoru koja suizvr{ena nakon 3. oktobra.Istini za volju u koristdono{enja ovakvih zaklju~akaizjasnili su se i predstavnici jo{nekih stranaka isti~u}i da semora stati ukraj flagrantnomkr{enju zakonskih propisa ipodmetanju kukavi~jih jaja u

gnijezdo nove jo{ neformiranekantonalne izvr{ne vlasti. Naovim pitanjima jasno se moglorazaznati ko je uz koga, ko ikome oponira i ko od politi~kihstranaka ~eka da se vidi kako}e se i na koji na~in po~etiotpetljavati zamr{eno klupkouspostave nove kantonalnezakonodavne i izvr{ne vlasti.

Dva blokaIz prvih javnih su~eljavanja iuo~enih iskri i iskrica sasvim sejasno vidjelo da je nakonpo~etnih nagovje{taja o mogu-

}em partnerstvu SDP-a i SDAod njih u ne{to odmakloj faziveoma malo ostalo. Posve jeevidentno da se ove dvije poli-ti~ke stranke ne sla`u omnogim stvarima a najvi{e okoobima i intenziteta promjenabez kojih }e Unsko-sanski kan-ton i dalje biti na samom

za~elju svih mogu}ih ljestvica.Svjesni da bi obimnijim refor-mama i promjenama i samimorali biti reformirani i mije-njani odgovorni u SDA USK-apoku{avaju me|u preostalih{est parlamentarnih politi~kihstranaka prona}i partnerepogodnije od SDP-a. Premaonome {to se mogli ~uti i vi-

djeti a pogotovo pro~itatiizme|u redaka s njima bi naisti kolosijek i odgovorni uNarodnoj stranci Radom zaboljitak koja u Skup{tini USK-a, u okviru Koalicije za USK,

ima svoja dva poslanika. Da bisa njima mogli formirati ve}inubez SDP-a uz njih bi jo{ moglistati samo poslanici A sda i SBiH. U ovoj varijanti ~etiri poli-ti~ke stranke ~inile bi tijesnuve}inu od 16 poslanika {to jemogu}nost u ~ije o`ivotvorenjemalo ko ozbiljno vjeruje, anajvi{e iz razloga {to bi koali-

ranje SDA sa A sda za ovumla|u politi~ku opciju dugoro-~no zna~ilo potpuni kraj. DNZse u ovakvoj koaliciji te{komo`e situirati iz vi{e razloga.Zbog programske i drugesli~nosti a pogotovo zbogpromjena za koje se zala`uSDP-ov kolosijek im je bli`i iprimamljiviji. Na njemu bi seveoma lako mogao na}i i SBBali samo u varijanti u kojojnema SDA. Sve u svemu jasnoje da }e u formiranju parla-mentarne ve}ine u postoje}emodnosu snaga i bez uplitanja�odozgo� klju~na snaga biti~elnici A sda i njihovi aduti iz SBiH. Matemati~ki sve je mo-gu}e i ba{ }e se zbog toga nanovu kantonalnu izvr{nu vlastmorati ~ekati jo{ dugo. Podsje-}anja radi odlaze}a Vlada na~elu sa [emsudinom Dedi}emnakon izbora 2006. formiranaje tek 11. maja 2007. godine. Injoj su prethodile politi~ke igrei igrice sli~ne ovima u koje sesada poku{avaju uvu}i i noviakteri. U borbi izme|u onihkoji su za i protiv promjenaizgubit }e ovi drugi. Prije ilikasnije. S.HRNJICA

Sve va`nijeod gra|ana

! Prema onome {to se mogli ~uti i vidjeti apogotovo pro~itati izme|u redaka s njima bina isti kolosijek i odgovorni u Narodnojstranci Radom za boljitak koja u Skup{tiniUSK-a, u okviru Koalicije za USK, ima svojadva poslanika. Da bi sa njima mogli formi-rati ve}inu bez SDP-a uz njih bi jo{ moglistati samo poslanici A sda i S BiH. U ovojvarijanti ~etiri politi~ke stranke ~inile bitijesnu ve}inu od 16 poslanika {to jemogu}nost u ~ije o`ivotvorenje malo koozbiljno vjeruje, a najvi{e iz razloga {to bikoaliranje SDA sa A sda za ovu mla|u poli-ti~ku opciju dugoro~no zna~ilo potpuni kraj.

! Umjesto brze i implementacije izbornihrezultata koja bi bila na kolosijekugra|anskih i zajedni~kih interesa, na na~inobe}an u (pred)izborno vrijeme, dobar brojkantonalnih strana~kih lidera u svomprvom javnom su~eljavanju na sastanku sapredsjedavaju}im Skup{tine HuseinomRo{i}em su nedvosmisleno pokazali da suim i nakon ovih izbora strana~ki i interesipripadaju}ih grupa i lobija iznad i ispredinteresa gra|ana. Izuzetak su bili samo lideri onih politi~kih stranaka koji su javnoosudili sve ono {to se u kantonalnojizvr{noj vlasti radi i ne radi a ti~e se intere-sa gra|ana i ovda{njih poreskih obveznika.

18.11.2010.godinetema6

! Obilje`ili smo jedan odnajve}ih blagdana Muslimana,jedan od dva najve}a bladganaa to su Ramazanski i Kurbanbajram. Za Kurban bajram,veliki blagdan vezana su ~etiriveoma zna~ajna islamskapropisa, a to su: Had`, klanjekurbana, klanjanje Bajramnamaza i tekbiri i te{rik. To su~etiri propisa koja su vezana zaova ~etiri dana kurban bajra-ma. Najva`niji od tih propisa jesvakako Had`. Na{e had`ije boravkom naArefatu i silaskom sa Arefata uMekku prakti~no su obavilinajva`niji dio Had`a. Kadobave glavni talaf po~inju seosloba|ati ihrama.

Kurbankao simbol

[to se ti~e Bajram namaza,klanjan je u svim d`amijama imjestima gdje je predvi|eno dase klanja. [to se ti~e klanja kur-bana, mislim da je ovaj propisposebno zna~ajan, jer se kodnas ovaj Bajram i nazivaKurban bajram. On se naziva iHad`ili bajram, ali se ~e{}enaziva Kurban bajram i on je una{em narodu poznat kaotakav upravo zbog klanja kurbana i podjele kurbanskogmesa.

Dakle, klanje kurbana je sim-bol ovog praznika i u jednomhadisu Muhhamed a.s ka`e:�Na dane Kurban bajrama~ovjek ne mo`e uraditi ni{ta {tobi bilo dra`e Allahu d`.{. odklanja kurbana.� Najdra`e {to je Allahu d`.{. dase uradi ovih bajramskih danaKurban bajrama to je klanjekurbana. Naj~e{}e se kurbankolje prvi dan, ali se mo`e klatii drugi i tre}i dan Bajrama.Iako Kurban bajram traje ~etiridana, ovaj drugi propis tekbir ite{rik je vezan za ~etvrti danaBajrama.

Naime, poslije svakog farznamaza uo~i Bajrama na danArefata, kod nas poznat kaoarfa|un, na sabah iz jutrapo~inje se u~iti tekbir i te{rik iposlije svakog farz namazanakon predaje selama, svak jedu`an da prou~i tekbir i te{rikbez obzira da li klanjao pojedi-na~no ili u d`ematu, bilomu{ko ili `ensko, imam imuftedije. Svi su du`ni da prou~e tekbirjer on je po na{em mezebuvad`ib jer je i on obilje`jeBajrama, min{ir-a il islam,dakle, {ir-a il zna~i obilje`ja,simboli, i upravo taj tekbir danuo~i Bajrama i prvog do ~etvr-tog dana ikindije namaza u~ese tekbiri kao obilje`je ovogvelikog blagdana.

Razli~itostbajrama

Iako po zna~aju i Ramazanski iKurban bajram su na istojdare`iji, imaju isti tretman,me|utim oni su ipak razli~iti. Ramazanski bajram je vezan zapost i on je jedan blagdanradosti nakon {to se isposti

mjesec ramazana. Ovdje seradi o jednom potpuno dru-gom propisu, o radostiprino{enja `rtve Allahu d`.{.,`rtve u ime Allaha d`. {. kroz

kurban. Narod u ovom blag-danu ima jedan potpuno drugiosje}aj u odnosu na osje}ajRamazanskog bajrama.Klanje kurbana i podjela kur-banskog mesa podrazumijevana{u me|usobnu pa`nju, po{ti-vanje, me|usobno posje}iva-nje. Kroz podjelu kurbanskogmesa mi {irimo ljubav, pa`nju itaj osje}aj da te neko cijeni, dati je donio kurban da te je nekotim povodom posjetio i ~estitao

ti Bajram. To je poseban osje}ajkoji je svojstven samo za ovupriliku i zbog toga je Kurbanbajram dan posjeta rodbine,kom{ija, prijatelja.

Zna se da tradicija kod nas po-sebne pripreme ljudi za klanjekurbana. Kurban se nabavljamnogo ranije, i poznata je izre-ka: ne tovi se kurban uo~iBajrama, ~ime se ho}e re}i dase ljudi pripremaju sedmicamapa i mjesecima kroz nabavkukurbana, pripremu za klanjekurbana, pripremu za sve teaktivnosti. Uglavnom cijeli prvi danKurban bajrama naj~e{}e se

provede kroz klanje kurbana,podjelu kurbanskog mesa, obi-lazak rodbine i onih kojima sedijeli kurbansko meso.

Iskazivanjepokornosti

Upravo zbog toga simbol ovogBajrama je kurban i `rtva. A`rtva zna~i `rtva u ime svogaGospodara koji spremnost~ovjeka na `rtvu nagra|ujespasom iz belaja, isku{enja,nevolja, nepredvi|enih situaci-ja... I upravo je to u na{em na-rodu dobro poznato i zbogtoga se i toliko praktikuje ovajpropis i veliki broj ljudi koljekurban i na takav na~inpokazuje svoju privr`enost dinislamu, svoju pokornost svomeGospodaru. Ja koristim priliku da svimvjernicima ~estitam ovaj velikiblagdan Kurban bajrama dazamolim Allaha d`.{ da ukabu-li na{e kurbane, da ukabulina{e ibadete, da ukabuli na{etekbire, da ukabuli na{enamaze i sva na{a dobra djela.Bajram {erif mubarek olsun.

Anita IBRAD@I]

Muftija biha}ki Hasan efendija Maki}

Gospodar spremnost ~ovjekana `rtvu nagra|uje spasom

! Simbol ovog Bajrama je kurban i `rtva. A `rtva zna~i `rtva u ime svogaGospodara koji spremnost ~ovjeka na `rtvu nagra|uje spasom iz belaja,isku{enja, nevolja, nepredvi|enih situacija

! Najdra`e {to jeAllahu d`.{. da seuradi ovih bajram-skih dana Kurbanbajrama to je klanjekurbana. Naj~e{}ese kurban kolje prvidan, ali se mo`eklati i drugi i tre}idan Bajrama.

! Uglavnom, prvidan Kurban bajra-ma naj~e{}e seprovede kroz klanjekurbana, podjelukurbanskog mesa,obilazak rodbine ionih kojima se dijelikurbansko meso.

18.11.2010.godine poruka 7

! �Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali,zato se Gospodaru svome moli i kurbankolji, onaj koji tebe mrzi, sigurno }e on bezpomena ostati.� (Suret-ul-Kewser, 1-3.) �Svakoj vjerskoj zajednici propisali smoklanje kurbana da bi spominjali Allahovoime prilikom klanja stoke koju im Ondaje.� (Suret-ul-Had`d`, 34.)Islamska bra}o! Uz zahvalu Allahu,d`.{., salawat, selam na Muhammeda,s.a.w.s., njegovu ~asnu porodicu, nje-gove ashabe, uzorite {ehide, pomo}mud`ahidima, Bo`e ujedini nasmudrim vo|ama, uspjeh i znanje profe-sorima i njihovim u~enicima! Amin! Klanje kurbana je �ibadet koji se ~inijednom godi{nje. Imu}an vjernik ga nebi trebao propustiti. Ibn Mad`e bilje`ida je Muhammed, a,s., rekao: �Ko imamogu}nost pa ne zakolje kurban, neka sene pribli`ava na{oj musalli (mjestu klan-janja bajram-namaza).� Kurban mo`e biti deva ili krava, {to jedozvoljeno za sedam ljudi iz razli~itihporodica. Od D`abira, r.a., se prenosi:�U godini u kojoj je bila Hudejbija zaklalismo, zajedno sa Allahovim Poslanikom,devu za sedam i kravu za sedam osoba.�(Muslim). Ako se za kurban kolje ovcaili koza, onda je to dovoljno samo zanjenog vlasnika i ~lanove njegove u`eporodice. Allahov Poslanik, s.a.w.s.,kada bi klao ovna za kurban, u tom kur-banu bi udru`ivao i ostale ~lanove svoje

porodice, govore}i: �Gospodaru, ovo jeod Muhammeda i njegove porodice.�(Muslim) Bra}o u islamu! Da bi se ivotinja moglazaklati kao kurban, mora dosti}i periodzrelosti, koji se manifestira ispadanjemsjekuti}a. Za one koji nisu veterinari,niti stomatolozi, to zna~i: Krava - punedvije godine i da je u{la u tre}u.Islamski u~enjaci se sla`u da nijeispravno za kurban zaklati kravu kojanije napunila dvije godine, pa makar sefizi~ki ne razlikovala od one koja jenapunila dvije godine. Koza - da jenapunila godinu dana i u{la u drugu.Ovca - da je napunila godinu dana i u{lau drugu, ali je dozvoljeno da se zakoljejanje koje je starije od {est mjeseci, akoje veliko i fizi~ki se ne razlikuje od pros-je~ne ovce koja je napunila godinudana. Kurban ne smije imati fizi~kenedostatke i mahane. Kurban treba bitidebeo, dobar i zdrav. Sljedbenici Istine! Sakuplja~i sunena,bilje`e hadis: �Kurban ne smije biti: jed-nook ili izrazito }orav, izrazito bolestan,izrazito hrom ili {epav, zakr`ljao tolikoda se na kostima ne mo`e napipatimeso.� Hadis jasno ukazuje, ako maha-na nije jasna i velika, (uo~ljiva), to ne}esmetati. Dozvoljeno je da kurban budekastrirana (u{kopljena) `ivotinja, jer jeAllahov Poslanik, s.a.w.s., obi~avao klatikastrirane - u{kopljene ovnove. Ne pos-

toji {erijatska zapreka da se za kurbanzakolje `ivotinja ro|ena bez rogova,`ivotinja koja je steona ili o{i{ana. Allahovi robovi! Vrijeme u kojem jedozvoljeno zaklati kurban po~injenakon klanjanja bajram-namaza ibajramske hutbe. Kazao je AllahovPoslanik, s.a.w.s.: �Prvo ~ime po~injemoovaj dan (Bajram) jeste bajram-namaz,zatim se vra}amo i koljemo kurbane.Onaj ko postupi tako, postupio je pona{em sunnetu. A ko zakolje prijenamaza, to je samo meso koje je darovaosvojoj porodici, meso koje nema ni{ta saobredom kurbana.: (Buharija i Muslim)Po{to Had`d`ijski bajram, Kurban-

bajram, traje ~etiri dana, zadnje vri-jeme kada je dozvoljeno zaklati kurbanje vrijeme do zalaska sunca ~etvrtogdana Bajrama. Ahmed prenosi vjero-dostojan hadis: �U svim klancimaMekke mo`e se klati, u svim danimate{rika (dani boravka na Mini) mo`e seklati kurban.� Najbolje vrijeme za kla-nje kurbana, za one koji to mogu, jeodmah po povratku iz d`amije sabajram-namaza. Kurban se mo`e zak-lati i no}u, naro~ito ako za tim postojipotreba, kao u slu~aju da ~ovjek u tokudana ima radnu obavezu. Najbolje jeda se kurban podijeli na tri djela: jedandio siroma{nima, drugi dio prijateljimai poznanicima, a da tre}i dio vlasnikkurbana ostavi sebi. Dozvoljeno je dasebi ostavi manje, ili vi{e od tre}inemesa. Vlasnik kurbana ne mo`e platitimesaru uslugu klanja kurbana kurban-skim mesom, ali je dozvoljeno mesaruudijeliti kurbansko meso, ako je sirom-ah ili njegov prijatelj.Razumom obdareni! Uzmimo pouku iprenesimo poruku! Prona|imo i pre-poznajmo sebe i svoju porodicu uhutbi, da bi imali koristi i uspjeha, onikoji je slu{aju i oni koji je prenose!Amin! �A ti, o du{o smirena, vrati seGospodaru Svome zadovoljna, a i Ontobom zadovoljan, pa u|i me|u roboveMoje, i u|i u D`ennet Moj! Istinu jerekao Uzvi{eni Allah!�

! Draga bra}o i sestre,Evan|elist Luka ka`e: Bog nije Bogmrtvih nego Bog `ivih. U ono vrijemepristupi{e Isusu neki od saduceja kojinije~u uskrsnu}e i upita{e Isusa:U~itelju, Mojsije nam zapisa, umre libez djece ~iji brat koji ima{e `enu, nekanjegov brat uzme tu `enu i podigneporod bratu svome. Bija{e tako sedmero bra}e. Prvi se o`enii umre bez djece. Drugi uze njegovu

`enu, onda tre}i, tako redom, sva sed-morica pomrije{e ne ostaviv{i djece.Naposljetku umre i `ena. Ta, dakle,`ena, po uskrsnu}u, kojem }e od njihpripasti, jer sedmorica su je imala za`enu, re~e im Isus. Djeca ovoga svijeta `ene se i udaju,no, oni koji se na|o{e dostojni onogasvijeta i uskrsnu}a od mrtvih, niti se`ene niti udaju. Zaista, ni umrijetivi{e ne mogu. Ta an|elima su jedna-

ki, kao sinovi uskrsnu}a, sinovi subo`iji. A da mrtvi ustaju, nazna~i i Mojsijekada u odlomku o grmu Gospodinazove Bogom Abrahamovim, BogomIzakovim i Bogom Jakovljevim. A onnije Bog mrtvih nego je Bog ivih. Ta svinjemu `ive, rije~ gospodnja. Draga bra}o i sestre, i mi `ivimo takoovdje na zemlji kako bi smo mogli`ivjeti i u vje~nosti. Amin.

Hatib prof. Fuad ef. Balti}

@upnik `upe biha}ke, fra Ivica Mati}

! Klanje kurbana je�ibadet koji se ~ini jednom godi{nje. Imu}anvjernik ga ne bi trebaopropustiti. Ibn Mad`ebilje`i da je Muhammed,a,s., rekao: �Ko imamogu}nost pa ne zakoljekurban, neka se ne pribli`ava na{oj musalli(mjestu klanjanja bajram-namaza).�

Bog nije Bog mrtvih, nego Bog `ivih

! U Sv. Jevan|elju apostola Luke sazna-jemo kako je jedan zakonik pri{aoHristu i upitao ga {ta da ~ini pa da nasli-jedi `ivot vje~ni. Hristos je zakonika upi-tao {ta ka`u zakoni, a ovaj se podsjetiona dvije starozavjetne zapovjesti: �LjubiGospoda Boga svojega iz svega srca svoje-ga i iz sve du{e svoje i iz sve snage svoje�(V Moj. 6,5) i �Ljubi bli`njega svojega kaosebe samoga� (II Moj. 19,18). Istina je da u Svetom pismu Starog za-vjeta stoje obje ove zapovjesti, ali sunekako bile sakrivene i do svog izra`ajadolaze tek u Novom zavjetu. Za njih suznali tek oni koji su prou~avali Jevrejskizakon. Ovaj mladi zakonik, iz mno{tvastarozavjetnih pravila, izdvojio je upra-vo te dvije zapovjesti. Hristos je na toodgovorio: �To ~ini i `ivje}e{�, azakonik da bi se opravdao, kako navodi

jevan|elist, upita Hrista: �Ko je mojbli`nji?�. Ovo pitanje je zaista bitno i~ini mi se da ni danas mnogi od nas neznaju ko je na{ bli`nji. Kao odgovor naovo pitanje Hristos je ispri~ao pri~u omilostivom Samarjaninu. �^ovjek nekisila`a{e iz Jerusalima u Jerihon, izapade me|u razbojnike, i ovi gasvuko{e i rane mu zadado{e, pa odo{e,a njega polumrtva ostavi{e. Slu~ajnopak sila`a{e onim putem neki sve{teniki vidjev{i ga, pro|e. A tako i levit, kad jebio na onom mjestu, pristupiv{i, pogle-da ga i pro|e. A Samarjanin neki putu-ju}i do|e do njega, pa kad ga vidjesa`ali mu se; I pristupiv{i zavi mu ranei zali uljem i vinom; i posadiv{i ga nasvoje kljuse, dovede ga u gostionicu, ipostara se oko njega. I sutradanpolaze}i izvadi dva dinara te dade gos-

tioni~aru, i re~e mu: Pobrini se za njega,a {to vi{e potro{i{ ja }u ti platiti kad sevratim� (Lk. 10,30-35). Samarjani ili Samari}ani su narod Pale-stine. Kada su Asirci 721. godine prijeHrista osvojili Sjeverno izrailjsko carst-vo, odveli su veliki broj stanovnika uAsiriju u ropstvo, a u Izrael doveli drugenarode asirskog carstva. Mje{anjemsjevernih jevrejskih plemena i do{ljakanastali su Samarjani, koji su imali istuvjeru kao u Ju`nom, judejskom carstvu,ali od Judejaca nisu bili prihva}eni zbog�etni~ke ne~istote�. ^ak, {to vi{e, ovadva naroda bili su zakleti neprijatelji. Pri~a o milostivom Samarjaninu jasnonam pokazuje da moj bli`nji nije prven-stveno ~ovjek moje nacije, moje vjere,iste boje ko`e i sli~no, ve} svaki ~ovjekpod kapom nebeskom. Predrasude nas

sprje~avaju da zdravo rasu|ujemo. �Ne sudite da vam se ne sudi� (Mt. 7,1)� ka`e Hristos. Svaki ~ovjek treba daima jednaka prava i isti tretman udru{tvu. Me|utim, svjedoci smo daupravo u na{em dru{tvu ima ljudi kojisu na marginama. Nije dovoljno da trpi-mo jedni druge ili ignori{emo, treba ida se razumijemo. Pomo}i ~ovjekukojem je na{a pomo} potrebna to jena{a misija, jer tu se ostvaruje na{aljubav prema Bogu i prema bli`njem.

Paroh biha}ki Dalibor Neni}

Hristos re~e: Ne sudite da vam se ne sudi! Pri~a o milostivomSamarjaninu jasno nampokazuje da moj bli`njinije prvenstveno ~ovjekmoje nacije, moje vjere,iste boje ko`e i sli~no,ve} svaki ~ovjek podkapom nebeskom

! Djeca ovoga svijeta`ene se i udaju, no, onikoji se na|o{e dostojnionoga svijeta i uskrsnu}aod mrtvih, niti se `eneniti udaju. Zaista, ni umrijeti vi{e ne mogu. Taan|elima su jednaki, kaosinovi uskrsnu}a, sinovisu bo`iji

Kurban ne smije imati fizi~ke nedostatke i mahane

18.11.2010.godinedosje8

! Srednjovjekovni grad Ostro`ac nalazi sena istaknutom uzvi{enju iznad lijeve obalerijeke Une. Izgra|en je na lokalitetuprahistorijskog naselja, koje je uni{tenokasnijom izgradnjom. To je bilo naseljegradinskog tipa.Grad sa~injava okrugla kugla s mno{tvombastiona i duguljasti obor (dvori{te)opasan visokim bedemom, s nizompu{karnica. Ovi visoki bedemi s pu{karni-cama, bastionima i stra`arnicama ~inili sutvr|avu neosvojivom. Obor (dvori{te) jepregra|en zidovima na tri dijela. U tre}emnajmanjem dijelu obora nalazila se zgradagdje su u osmansko doba stanovalisand`ak-bezi, kapetan i dizdari. Na tommjestu je 1902.godine biha}ki okru`nina~elnik grof Lothar Berks sagradio sebidvorac. Ostro`ac se prvi put spominje uhistorijskim izvorima 1286.godine kaovlasni{tvo porodice Baboni}a Blagajskih.Te godine Radoslav Baboni} nazvao seknezom Ostro`a~kim.Godine 1386. ugarsko-hrvatski kralj Sigi-smund oduzeo je Baboni}ima Ostro`ac,ali im ga je kasnije vratio.Kralj Vladislav je 1441. godine pose-bnom poveljom priznao Baboni}ima- Blagajskim nasljedno pravo nadOstro{cem.Sredinom XVI stolje}a u Ostro{cu jebila smje{tena stalna posada koja sesastojala od 40 vojnika.Godine 1577. osmanska vojska podkomandom Ferhad - pa{e Sokolo-vi}a zauzela je Ostro`ac. Slijede}egodine po~etkom augusta, vojskagenerala Ivana Ferenberga zaposjelaje Ostro`ac, ali ga je nakon nekolikomjeseci osmanska vojska ponovozauzela. Ubrzo je grad popravljen iutvr|en i u njemu je sagra|enad`amija, ~iji su temelji bili vidljivi svedo restauracije 1902. godine.Ostro`ac je imao jaku vojnu posadukojom je zapovijedao dizdar (zapo-vjednik tvr|ave).Sve do osvajanja Biha}a 1592.godine, Ostro`ac je bio sjedi{tenovosnovanog sand`aka. Kada je tegodine sjedi{te sand`aka

premje{teno u Biha}, Ostro`ac je i daljeostao sjedi{te kapetanije. U sastavukapetanije bili su gradovi: Ostro`ac, Cazin,Stijena, [turli}, Pe}i (Pe}igrad), VelikaKladu{a i Mala Kladu{a.

U prvoj polovini XIX stolje}a u Ostro{cu jebilo smje{teno 28 topova.Tada jeOstro`a~ka kapetanija imala 4.150 vojni-ka i 41 top.Za vrijeme osmanske uprave na ~elu

Ostro`a~ke kapetanije bili su kapetani izporodice Be{irevi}a, sve do ukidanjakapetanija, 1836. godine. Ova uglednabegovska porodica dobila je nasljednopravo na Ostro`ac.Ostro`a~ki grad je prodao Mehmed-begBe{irevi} austrijskom grofu LotharuBerksu, koji je u to vrijeme (1896.-1905.) bio na~elnik Biha}kog okruga. U vremenu od 1900. do 1902. godineLothar Berks je restaurirao gradOstro`ac i u njemu sagradio dvorac.Izgradio je i cestu od Biha}a do Ostro{cai mosta na Uni preko kojeg je ta cestavodila za ovaj grad. Njegova porodica jestanovala u Ostro`a~kom dvorcu sve do1942.godine.Godine 1967. u Ostro{cu je osnovanakolonija skulptura i ubrzo je ovdje nastaopark skulptura koji i danas predstavljasvojevrsnu galeriju pod vedrim nebom.Kolonija skulptora je uspje{no radila svedo po~etka agresije na Bosnu iHercegovinu 1992. godine, i imala jeinternacionalni karakter. Nakon ovograta ponovo je o`ivljena.

Stari gradovi Unsko-sanskog kantona (14)

! (Na podru~juUnsko-sanskogkantona do danassu u ve}oj i manjoj mjerisa~uvani slijede}istari gradovi:Biha}, Bilaj(Bjelaj), Bisovac,Bosanska Krupa,Bosanska Otoka,Brekovica, Bu`im,Cazin, ^avnik(Dobro Selo),^ovka, Havala,Hresno, Iza~i},Jezerski,Kamengrad,Kami~ak, Klju~,Kula Radetina,Kulen Vakuf, MalaKladu{a, Mutnik,Obrovac, Ora{ac,Ostrovica,Ostro`ac,Pe}igrad,Podzvizd, Ripa~,Rmanj, Sokolac,Stari Majdan,Stijena, {turli},Todorovo, Tr`ac,Velika Kladu{a,Vrnogra~ iVrnogra~ kod sela]ukova. Ve}inaovih gradovasmje{tena je utakvom `ivopisnom prirodnom ambijentu da bi njihovomrestauracijom oni postali prava turisti~kaatrakcija.)

Izgra|en na lokalitetuprahistorijskog naselja

Pi{e: D`afer MAHMUTOVI] Ostro`ac! Ostro`ac se prvi putspominje u historijskimizvorima 1286.godine kaovlasni{tvo porodiceBaboni}a Blagajskih.! Za vrijeme osmanskeuprave na ~elu Ostro`a~kekapetanije bili su kapetaniiz porodice Be{irevi}a, svedo ukidanja kapetanija,1836. godine. Ova ugle-dna begovska porodicadobila je nasljedno pravona Ostro`ac. Ostro`a~kigrad je prodao Mehmed-beg Be{irevi} austrijskomgrofu Lotharu Berksu, kojije u to vrijeme (1896.-1905.) bio na~elnikBiha}kog okruga.

18.11.2010.godine tema 9

! Javna je tajna da je Unsko-sanski kanton na marginiekonomskih, politi~kih i kul-turnih doga|anja u na{ojzemlji. A kako stvari stoje sadabit }e jo{ i gore. Ve}a bosan-skohercegova~ka polovina sesvim silama bori da novi Ustavstupi na snagu {to prije, a nar-avno, ona manja je protiv. Razlog je jednostavan, njegov-im usvajanjem na{a zemlja }ebiti podijeljena na regije.Politi~ki vo|a RS ka`e da tajproces mogu nazivati kakoho}e ali da u �njegovih� 49posto ne smiju dirati. Ni imemijenjati, Republika Srpska zasva vremena. Volio bi on da sezove �Velika Srpska�, ali {ta jetu je. Po svemu sude}i noviustav }e mu ispuniti baremjedan mali dio te `elje.

Dovi|enjaSarajevo, dobardan Banjaluko

Regionalizacijom BiH je pred-vi|eno da najzapadnija enkla-va sa ve}inskim bo{nja~kimstanovni{tvom, Unsko-sanskikanton, pripadne sjeveroza-padnoj regiji ~ije bi sjedi{te bilou Banjaluci. Definitivno�dovi|enja Sarajevo, dobardan Banjaluko�, moglo bi sedesiti do polovine idu}e godinejer sve upu}uje da }e se dopo~etka ljeta usvojiti noviUstav koji bi to i ozvani~io.Najve}e prednosti novog ustro-ja su ukidanje kantona ioja~avanje op}inskih i gradskihovlasti, dok su mane i daljevezane za centre mo}i. Banjaluka }e zamijenitiSarajevo pa }e Biha} i USK idalje ostati bosanskohercego-va~ko slijepo crijevo.Obja{njenje je jednostavno,

oba grada se nalaze na pravcuevropske razvojne osi 5C, doksu gradovi na{eg kantonaoslonjeni na 3C za kojeg

dr`avna i federalna vlast jo{nije ni ~ula. Od aktualnogpravca, koji }e osimbanjalu~kog povezati i �sara-

jevsku� i �mostarsku� regiju,USK je udaljen 150 kilo-metara!? Po{to je regionalizaci-ja gotova stvar ovdje se ve}uveliko pri~a o posljedicama, anajnovija je ona koja ka`e da}e svaka regija imati jedan uni-verzitet, u ovom slu~ajuBanjalu~ki. Biha}ki se ukidaiako svi znamo da u RS-u skorosvakodnevno ni~u privatnifakulteti. I tako dalje, od polici-je, vojske, sudstva, predsta-vni{tava, pa do,...

Oni tamoi oni ovamo

Shvativ{i {ta nam se spremasredinom 2006. godine jednaparlamentarna stranka je uSkup{tini USK-a pokrenula ini-

cijativu za osnivanje �Biha}keregije�, ali o prijedlogu seuop}e nije raspravljalo!? Samozbog toga {to su to pokrenuli�oni tamo�, a ne �ovi ovamo�.�Definiranje ekonomskih,

prirodno-determiniranih iapoliti~nih regija unutar BiH,formiranje osnovnih institu-cionalnih okvira razvoja, teizgradnja ljudskih resursapreno{enjem kvalitetnih zna-nja i potrebnih tehnologija,osnovni su ciljevi jednog odnajzna~ajnijih aktuelnih pro-jekata Evropske unije u BiH,popularno nazvanog EUREDprojekt, (skra}enica naziva naengleskom �Regional EconomicDevelopment� - Regionalniekonomski razvoj), stoji napo~etku dokumenta podnazivom �Socioekonomskaanaliza Ekonomskog regionaSjeverozapadna BiH�. Sjeverozapadna regija prostirese na povr{ini od 17.077 kilo-metara kvadratnih i obuhvataKanton 1,6 - Jajce i Dobreti}i,10 - Drvar, Bosansko Grahovo iGlamo~, te Banjalu~ku regijusa 21 op}inom. Ve}i gradovi suBanja Luka, Biha}, Doboj,Prijedor i Derventa. Slu`benijezici su bosanski, srpski ihrvatski. Oko 41 postopovr{ine nalazi se u FBiH, a 59u RS-u. Nacionalna struktura1991. godine na ovom pro-storu bila je: 46 posto Srbi, 10posto Hrvati, 37 Bo{njaci isedam ostali. Polovinom 2003.godine nacionalna struktura jeslijede}a: Srbi 62,8 posto,Bo{njaci 33,6, Hrvati tri i ostali0,4 posto.Tako }e otprilike izgledatinajve}a bosanskohercegova~karegija. Bit }e oslonjena narazvojni koridor 5C kojeg }estanovni{tvo USK-a gledatisamo iz daleka. Babo je ru~�o.

Halid ALIJAGI]

Novi Ustav i regionalizacija

Oslonac na koridoru 3C! RegionalizacijomBiH je predvi|enoda najzapadnijaenklava sa ve}i-nskim bo{nja~kimstanovni{tvom,Unsko-sanski kanton, pripadnesjeverozapadnojregiji ~ije bisjedi{te bilo uBanjaluci

CIJENJENOJ KOLEGICI

mr. sc. JASNI HAMZABEGOVI]

iskrene ~estitke povodom uspje{ne odbrane

magistarskog rada upu}uju kolegice i kolege s

Odsjeka za matematiku i fiziku

Pedago{kog fakulteta Univerziteta u Biha}u.

! Svake godine povodom odr`avanja biha}kogsajma EKO-BIS, Privredna komora USK-a, orga-nizira i mnogobrojne nau~ne skupove, okruglestolove i seminare. U protekle tri godine uokviru sajma, izme|u ostalog, stalno se orga-niziraju i konferencija o interregionalnoj surad-nji. Posebno mjesto zauzima �Evropski razvojnikoridor 3�. To je, ustvari, autoput koji ide odAustrije, preko Novog Mesta u Sloveniji, Slunjau Hrvatskoj i Biha}a, te dalje prema jugo-istokuEvrope. Ovaj razvojni projekat, pored toga {to pokre}emnoge sektore vezanih za infrastrukturu, prib-li`ava Evropu kojoj bi trebali ponuditi ovaj krajkao novu i neistra`enu turisti~ku destinaciju ukoju mogu do}i brzo i sigurno. Na svakomsajmu EKO-BIS gosti iz Novog Mesta i Karlovcaisti~u da su ve} po~eli rje{avati imovinsko-pravne odnose i da ve} posjeduju protokole osuradnji na nivou op}ina i dvije dr`ave. Kod nasjo{ nije po~ela ni pri~a na tu temu. Ovogodi{njakonferencija o razvojnim projektima bi trebalapokrenuti pro{logodi{nje inicijative na{ih pri-

jatelja iz susjednih zemalja. Cilj je do}i dodr`avnog dokumenta koji se mo`e nazvatistrategijom razvoja prometne infrastrukture, iliplanovi izgradnje autoputova u BiH. Pozvanesu sve nadle`ne dr`avne institucije da svode}im ljudima Biha}a, Karlovca i NovogMesta razgovaraju o partnerskim odnosima naovom projektu. Najva`niji razvojni projekat za ovaj kraj pomnogima ima jednu ozbiljnu manu, na`alost,nelogi~no je razmi{ljati o autoputu kad BiH jo{uvijek nema prostorni plan. To je rekao SalkoObho|a{, biv{i ministar za prostorno ure|enje iza{titu okoli{a F BiH. Prvi korak za dobivanjetog plana jako usporen ~injenicom da bezavionskih snimaka ne mo`emo po~eti njegovuizradu, a trenutno ima problema oko izborapobjednika na tenderu. Nevjerovatna je ~injeni-ca da je prostorni plan biv{e SR BiH istekao2000. godine i da se ~ekalo ~ak deset godina nadokument koji je u svim normalnim zemljamapredstavlja osnovu za bilo kakvo planiranjegra|enja.

Koridor 3C

18.11.2010.godinenaselja10

! Koliko su putevi presudni za`ivot na nekom podru~junajbolje pokazuje primjer Mje-sne zajednice Zavalje. Nekadaje glavna komunikacija premaHrvatskoj i{la kroz ovaj pod-plje{evi~ki kraj. I autobusi sudolazili i prolazili. Kada je zbogizgradnje aerodroma @eljavasaobra}aj preusmjeren naIza~i}, ovaj put je izgubio nava`nosti, a danas ne vodi niku-da. Zavr{ava kod sru{enogmosta povrh Sko~aja, na grani-ci s Hrvatskom. Putu ni do danas nije ukinutregionalni zna~aj, pa o njego-vom odr`avanju brine Drekcijaza puteve USK-a. Godinamazanemarivan i neravnomjernoodr`avan i modernizovan, dio-nice asfalta smjenjuju se s ma-

kadamom. Do Zavalja, centramjesne zajednice sti`e se asfa-ltom, a potom makadamomoko dva kilometra vozi se doMe|udra`ja. Na toj dionici je iodvajanje za Planinarski dom.

Zaposleno tek{est Zavalj~ana

Sre}om po~elo je njegovo ure-|ivanje. U toku je pro{irivanje,izvode se zemljani radovi.Prave se odvodni kanali, pro-pusti, nasipa podloga. Asfalt }ekad bude para. Kada }e ih biti,niko ne zna. - Sa Stipom Pr{om, predsjedni-kom Mjesne zajednice Sko~aj,dugo vremena tra`imo da seosigura javni prevoz bar jednomsedmi~no. To ti je `ivot, prije

pedeset i vi{e godina ovuda suautobusi vozili svakodnevno.Svjesni smo mi da ~e{}i javniprevoz ne bio bio isplativ, alinam je neophodan bar jednom usedam dana da ljudi mogu oti}i

do grada svojim poslom, bar daplate mjese~ne obaveze, ka`eMarjan Pr{a, predsjednikMjesne zajednice Zavalje. Ovdje se `ivi, ali nekako. Tek{est Zavalj~ana ima stalni radniodnos. Ostali `ive od malostoke i puno vi{e para koje impo{alju ili donesu djeca iz inos-transtva. Zemlja nije bogznakakvog kvaliteta, pa poljopri-vrede i nema, tek pokoja vo}kai ovca. Ipak, mnogo je bolje negoneposredno poslije rata. Ku}esu obnovljene, a vodu sunapokon dobili svi. Dva neka-

da{nja pojila, javne ~esme, nakojima je `e| gasila i stoka,sada su van funkcije. - Imamo svoj vodovod, ali dotoknije ravnomjeran. Zimi imamovi{ak, a ljeti ~esto nije dovoljnovode, pa ku}e na vi{im kotamaostanu bez vode. Tada u funkci-ju stavljamo ~esme na pojilima,ka`e predsjednik Pr{a.

Budu}nostu turizmu

U ovom prelijepom, ali pasi-vnom kraju, turizam je jedina

razvojna {ansa. Potvr|uju tobrojne vikendice, koje po~injuda prema{uju broj doma}insta-va stalnih stanovnika. Najupe-~atljiviji objekt me|u njima jemoderni dvorac Stipe Lovri}a.

Ovaj @egar~anin decenijamaradi u Njema~koj. Sa supru-gom Poljakinjom odlu~io je dapo odlasku u penziju `ivi, ali iradi na padinama Plje{evice,da razvija turizam, jer je u nje-govom dvorcu nekoliko luk-suznih apartmana. Preostalo jeda uredi okoli{ oko objekta uZavalju. Blizu ove impozantne gra|evi-ne su ruine nekada{nje zgrade[umarije. Pravljena uz crkvu,danas je velika opasnost zanekoliko mali{ana u Zavalju.Ima {est osnovo{kolaca, a

jedan je srednjo{kolac. - U �Risovcu� tvrde da }e popra-viti ovo kameno zdanje, ali rokniko ne spominje. I ovdje jenovac u pitanju, ka`e MarjanPr{a. Naj~e{}i gosti Plje{evice suplaninari. Pa predsjednik Pr{aobja{njava kako onaj pri`eljki-vani autobus, ili mini-bus jed-nom sedmi~no nije za njih.Planiraju izgraditi dvije plani-narske staze od @egara doZavalja, te pro{iriti put Zavalje-Vu~jak. Projekte za staze sunapravili, ali nemaju para zaput do Vu~jaka. Nije poznatoho}e li i kada }e biti osiguranepare za radove. Oni rade iplaniraju jer se nadaju: sve {tose zapo~ne biva i zavr{eno.

Midhat KALIMAN

Mjesna zajednica Zavalje

U izobilju samo ljepote! Prije pedeset i vi{e godina ovuda su autobusi vozili svako-dnevno. Svjesni smo mi da ~e{}i javni prevoz ne bio isplativ, alinam je neophodan bar jednom u sedam dana da ljudi mogu oti}ido grada svojim poslom, bar da plate mjese~ne obaveze, ka`eMarjan Pr{a, predsjednik Mjesne zajednice Zavalje

! Na podru~ju Mjesne zajedniceZavalje naseljena su tri mjesta. Uistoimenom naselju `ivi 80 stalnihstanovnika. U Me|udra`ju ih je upolamanje, a na Vu~jaku stanuje samoKata Majstorovi}.Mjesna zajednica o`ivi preko vike-nda. Tako je i na Vu~jaku, jer je uzKatinu ku}u izgra|eno dvadesetakvikendica. Posljednje vjen~anje u Zavalju oba-vljeno je u mjesnoj crkvi. Vjen~ali su se Ivan Pr{a i DijanaLaketi}. Vjen~ali se i oti{li u �bijeli svijet�.

Naselja i stanovnici

! Crkva u Zavalju

" Planinarski dom

! Pojilo

po izboru ~italaca 1118.11.2010.godine

Kenan ALAGI]

! Nastavlja se razdoblje nepovoljnih bio-meteorolo{kih prilika na podru~ju cijeleBiH. Osobe osjetljive na neredovna pri-manja i dalje }e imati izra`ene tegobetokom ovog mjeseca, a kod radnika, penzionera i nezaposlenih (bez razlike)mogu}i su poreme}aji sna, uzrokovaniisklju~ivo nagomilanim finacijskim pro-blemima. Zbog pritjecanja nepovoljne fronte saZapada, preporu~ujemo oprez u platnomprometu.Jedino zastupnici /poslanici i ministri nasvim nivoima ni tokom ovog mjeseca ne bitrebali osje}ati tegobe (a kad osje}aju?!)Prelazak ciklone preko na{e zemlje (kojausput prelazi sporo, cijelih 18 godina)uslovljava izra`enu potrebu za putovanjemu jednom smjeru bez povratne karte. @irantima preporu~ujemo oprez.

Bi(H)ometeoro-lo{ka prognoza

☺ #

! Nema fe{te ili sijela u Bosanaca(pa i Hercegovaca) koja se ne zavr-{ava interpretacijom, ili (pod de-jstvom raznih opijata) barem poku-{ajem interpretacije sevdalinke. Posvojim osobinama, ta tipi~no bosa-nska, gradska, melanholi~na, tugalji-va pjesma pretjerano ne zaokupljamoje pjeva~ke �kvalitete� na okuplj-anjima pomenute vrste, jer spadamu red onih koji svoj stav prema, nes-porno muzi~kom bogatstvu BiHizra`avaju re~enicom: �Ko }e na sveovo jo{ slu{ati tu|u muku?�Da budem iskren, vi{e sam zapam-tio pojedine stihove, koji su mi dostazanimljiviji od mog pjeva~kog skr-navljenja druge stvari po kojoj smopoznati na {irim prostorima. Prva sunaravno }evapi. Dodu{e, ima i tre}aali nije za novina ovakvog tipa (bezilustracije).Uvijek me je zanimalo za{to naBentba{u, ~ovjek povede bijelojanje, a jasno je da nije krenuo naPrvomajski uranak. Tim vi{e {to gavodi, jer da ga nosi znali bismo da jejanje spremno za ra`nja. Ovako gavodi kao ku}nog ljubimca, i do krajasevdalinke janje se vi{e ne spomenutako da je ostala misterija gdje jezavr{ilo. Ili, da je poveo janje i poniogajbu pive, razumio bih da ~ovjek idepje{ice pa je janje lak{e povesti ioderati ga na mjestu okupljanjanego sve nositi u rukama. Po meni,povesti `ivo janje u a{ik je potpunopogre{an izbor, {to se i pokazalo dokraja pjesme.

Nisam siguran da su se `ene odva-jkada borile protiv alkoholizma jerjedna sevdalinka ka`e:�Da mi je znati gdje pije, poslala bihmu rakije�. Ovo kljukanje mu`a`estokim pi}ima mo`e za posljedicuimati dva razloga. Ili mu p�janomizvla~i pare iz nov~anika ili se mu`jedino pod dejstvom alkohola ukrevetu pokazao kao sredstvo saprodu`enim djelovanjem.Jo{ malo o bra~nim odnosima:Pjevala bih, al� ne mogu sama, dra-gog mi je zaboljela glava! Pa }e ~uti,te }e za`aliti, i re}i }e da za njeg� nehajem� U pitanju je tipi~an primjerskladno izgra|enih odnosa unutar je-dnog muzi~kog benda, jer ako klavi-jaturista nije raspolo`en ili jebolestan ni pjeva~ica ne `eli pjevati -nastupati.Sevdalnika tretrira i predbra~neodnose: �Meha majka luda o`enila,jo{ lu|eg u derdek spremila! Mehopla~e, tra`i staru majku�� Mislim,ovo je potpuno nehumano pristu-panje, jer lako je ludog o`eniti. Ve}aje umjetnost o`eniti normalnog jer }eionako godinama braka poludjeti, o~emu bih mogao pisati na jo{ parstrana, kad bi mi dali prostora. Uko-liko se na|ete takvoj situaciji, dozi-vanje majke (svekrve) moglo bi samododatno zakomplikovati va{ odnos.Da nisu svi akteri sevdalinke visoko-moralne monogamne li~nosti (mu{kenaravno) svjedo~i i stih: �Koliko je

odavde do mora, Sedamdeset isedam gradova, I trideset i petpalanaka. U svaki sam junakdolazio, I u svakom devojku ljubio!�Ne postoje ivi svjedoci koji mogupotvrditi ovu potentnu brojku od77 `ena koliko ih je susreo na{ljubavnik, ali u nastavku sevdalinkene na|oh ni jedan stih koji sugeri-ra mladim nara{tajima da nekrenu stopama na{eg junaka a dapritom ne povedu ra~una o eventu-alnim na~inima �za{tite na radu�.Opet, edukacije nigdje.I za kraj svjedo~anstvo o lo{emgraditeljskom planiranju i neadek-vatnoj zdravstvenoj za{titi stano-vni{tva. Ka`e: �Hem je sokak tije-san, hem ja momak bijesan...�Ovdje je {irina sokaka obrnuto pro-porcionalna bjesno}i |uvegije kojidragoj hita. Jer {to se njemu vi{e`uri, sokak mu je tje{nji, ba{ kaoda se kre}e nekim dalmatinskimulicama. Istina, nemamo poda-tke o gabaritima pomenutog |u-vegije, ali ~isto sumnjam da je |u-vegija gra|e Arnolda [varcene-gera. [to se bjesno}e ti~e siguransam da je penicilin izumljen prijenego je opjevana ova situacija.I tako do|emo do zaklju~ka dasevdalinka nije samo melanholija ipusta jadikovka. Ima tu i �zdravijih�stvari. [valerisanja, nevjere, alko-holizma...[alim se, naravno. Gdje bi mi to...

LETVA / LETVANJE - u nekimdemokratijama koristi se i izraz lobi-ranje. Metoda neverbalne komunikaci-je kojom poku{avate na svoju stranupridobiti politi~kog neistomi{ljenika ilimu na svima razumljiv na~in staviti doznanja (po glavi ili le|ima) da se nesla`ate sa njegovim stavovima.KOALICIJA - vi{e~lana interesnazajednica po mnogo ~emu sli~nanekim modernim brakovima. Iakonema precizno podijeljenih poslova izadu`enja, svi ~lanovi u skladu i harmoniji upra`njavaju svojepotrebe. Iz zajednice ispadate akose zbli`ite vi{e sa bilo kojim~lanom zajednice ili u`ivate vi{eod ostalih ~lanova.PREDIZBORNA KAMPANJA -neke svjetske religije ovozovu jo{ i ispovjedaonica.Ome|en prostor u kojemslobodno mo`ete iznositisvoje frustracije i `elje,priznati pogre{ke ipokajati se, dok razdragani posma-tra~i ma{u}i va{imslikama ushi}enouzvikuju va{e imegovore}i: �On je taj,sad }e nam bitibolje!�. U isto vrijeme vipo~injete misliti da ste pro~i{}eni i~inite se sebi sposobnijim nego jeste.DEMOKRATIJA - model politi~kog`ivota u kojem kao obi~an gra|aninmo`ete slobodno izraziti svoju volju ire}i {to god `elite, a da pri tom ({tovam i zakon garantuje) niko ne}eobra}ati pa`nju na vas niti }e vas

shvatati ozbiljno.Demokratija se kaomodel u na{oj zemlji javlja po~etkomdevedesetih godina i za veoma kratkovrijeme razvili smo vrlo uspje{anmodel demokratije koji se jo{ i naziva�... lud zbunjenog�.MINISTAR - stanje tijela i duha u kojeprelazite nakon predizborne kampanje.

Ovaj uzvi{en ~in

svojstvenje samo najodabrani-jim pojedincima ili jedinkama. Uovoj fazi va{eg postojanja, osje}atepotpuno tjelesno i du{evnorastere}enje, a zabilje`eni su i stadiji ukojima se preobra`avate u megalo-

mana, narcisa, poltrona, poslu{nika,zavisno od va{ih afiniteta.DNEVNICA - obi~no ozna~ava diodana nakon no}i, odnosno svitanje.Ovu rije~ nalazimo na ovim prostorimai kao izraz za nov~anu naknadu zafizi~ki i intelektualni trud. Ako govorimoo skup{tinskoj ili vije}ni~koj dnevnici,onda je najbli`e tuma~enje u kontek-stu svitanja, jer je nekima svanulo jo{

1992. i ni dan danas im senije smra~ilo.Ovo se jo{zove i polarnadnevnica.POLTRONST-VO ILIUVLA^ENJE -tradicionalni rit-ual kojipodrazumijevava{e odobrava-nje svega {to va{pretpostavljeniradi, obo`avanjenjegove supruge,no{enje slika nje-gove djece,pridr`avanjeki{obrana po cijenuda vi okisnete i dobi-jete upalu plu}a, tesvakodnevno divljenjenjegovoj naobrazbi(iako ste mu vi i{likupiti diplomu na

ugovorenu vezu).Zabilje`eni su i slu~ajevi

gdje su pojedinci vjerno obo`avaju}i {efa, vremenom postalizna~ajne li~nosti.

D`epni politi~ki leksikon za lokalno stanovni{tvo

! Proteklog vikenda odigrano je i posljednje kolo�Premijer� skup{tinske lige USK. Izabranici selektora [emsudina Dedi}a, izgubili su nadoma}em terenu izuzetno va`no utakmicu proljetnogdijela prvenstva. Uz bu~no, ali i fer korektno navijanje,pred oko 26 navija~a i jednog i drugog tima, stekao sedojam da su Dedi}evi puleni u ovaj susret u{li pomaloboja`ljivo sa `eljom da sa~uvaju ste~enu prednost izranijih susreta. No, od prvog sudijskog zvi`duka, gostu-ju}a ekipa pokazala je da nije do{la da se brani, te jeu nekoliko navrata ozbiljno zaprijetila doma}ojmom~adi i pokazala da je u posljednjem prijelaznomroku poja~ala sam vrh napada iskusnim napada~ima.Susret je bio pomalo rastrgan grubljim startovima poveoma klizavom terenu, te je glavni sudija Had`ipa{i}sa svojim pomo}nicima Muji}em i Ljubijanki}kom imaopune ruke posla. Najbolju priliku doma}ini su imalikada je Dedi} sam izbio pred gostuju}u odbranu, ali jeglavni sudija bez dvoumljenja pokazao da se nalazi unedozvoljenom polo`aju. Nakon posljednjeg zvi`dukaglavnog sudije, pora`ena doma}a ekipa, nezadovoljnaje napustila teren zajedno sa razo~aranim navija~ima.Nakon 20-tak godina igranja u elitnom rangutakmi~enja, doma}a ekipa seli u ni`i rang takmi~enja,a novu {ansu potra`i}e na idu}em kvalifikacijskomturniru koji se igra u oktobru.Evo i jo{ nekoliko zanimljivih rezultata Regionalne lige:FC Tihi} United - FK Avaz 0:1FK SIPA - FC Vehab Boys 4:0FK Referendumski - FC Brisel 1:0FK [piri} Rangers - FC Schnegen 0:0 (utakmicaprekinuta, nova se igra u junu)U ovom kolu slobodna je bila ekipa OHR-a.

�Premijer�skup{tinska liga USK

Odigrano posljednje redovno koloPredah uz sevdah

po izboru ~italaca 1318.11.2010.godine

! Dakle, odavno je ve} jasno da jeTurbo folk oaza sexa, nemorala ipomalo nelogi~nih pojava opje-vanih u najve}im uspjesimaovda{njih �hitmakera�. Trebale bistranice i stranice ove novine da seprisjetimo svih �postignu}a� zvije-zda i ostalih nebeskih tijela estrade.Recimo �[ampanjac� ka`e: �Udarau glavu ko {ampanjac, tvoje malo,glatko crno koleno...�. Da ne,znam, mislio bih da se radi o pjes-mi koju pjeva neki gay kickboxerskiizvo|a~, prisje}aju}i se kako ga jenjegov tamnoputi partner u stiluMirka Cro Copa nabijao na koljeno,te ga pjeva~ pritom i dalje voli.Ili recimo: �Hej moja ma~kice,samo fale ta~kice, da mi bude{tigrica, od ljubavnih igrica...�.Nedostatak osnovnog znanja izbiologije, osim ako tigrice danasnemaju ta~kice. Za mog {kolskogvakta imale su pruge.Sve pr{ti od intelekta i logike kodautora slijede}eg stiha: Plitakpotok, a voda duboka... !!! Nemamsnage komentarisati. Ovo je ipak zasociologe.^ak se i neke na{e velike zvijezdeusude pjevati: Djevojka mog jarana,ne zna {ta je banana, a oko prstavrti mog jarana...�.Da to nije o bananama sve, jedanovda{nji pjeva~ u svom hitu ka`e:�Mala moja, ubi}e te nana, mjestokruha kupuje{ banana...� U nekuruku to su �ode� ovom nekadskupom i ne uvijek pristupa~nomvo}u. A i nane su bile poznate poubijanju unu~adi ako kupepogre{an artikl.Istini za volju ima ih koji u pjesma-ma poput pravih duhovnih pastirapozivaju na preobra}enje, kao uovoj sportsko-duhovnoj pjesmi:�Opasnice spusti loptu i zaigraj nadobrotu, divlja ma~ko kand`e skratiu jagnje se preobrati!� Pazite ovo, ovo je ve} stih za Krimpoliciju: �Vrati se vrati Kristina, takoti na{eg malog sina, tvoj sin imasedam zubi}a, a ja ti se mila netreznim od pi}a...�Stvar je delikatna. Ili sin ima sedamzubi}a jer je te starosne dobi, ili gaotac maltretira i tu~e, pa mu jeostalo svega sedam zubi}a u glavi,i na taj na~in ucjenjuje majku da sevrati.Za kraj, jedan stih koji sam ~uo naovda{njim igrankama. Autor jenepoznat i vjerovatno je u pitanjunarodna umotvorina: �Idrize, Idrize,svu me mladu izgrize...�Sve ovo napisah jer sam senedavno uhvatio da u ranim juta-rnjim satima, voze}i na posao,pjevu{im jedan odvratan stih sli~anopisanim u repertoaru (sramota menapisati i koji). Valjda je i iz meneprogovorila �du{a selja~ka�. Kadbih znao da jeste uzeo bih bolova-nje. Ili na terapiju ili hod`i....

! Kada sam se ve} doticao sevdaha, kakoonda da ne zapjevamturbo folk

Turbofolkersko }o{e

�Na jastukutvojih usana�! I ba{ kada smo mislili da znamo

sve iz biologije, a da je najve}i inajnezasitiji meso`der koji je hodaozemljom Thyrannosaurus, po~e-tkom 90-tih godina u Bosni iHercegovini pojavila se jedna pot-puna nova vrsta mesojeda -Janji~ari.Naziv janji~ari, kojeg su nosili i turs-ki vojnici, dolazi od turske rije~i janji{to zna~i jesti, `derati i ~ar {tozna~i d`aba, besplatno.Prvi janji~ari u BiH primije}eni su90-tih godina, sasvim slu~ajno uvrijeme politi~kih previranja i ve}ihokupljanja gra|ana.Kasnije tokom godina, janji~ari su

u sve ve}em broju vi|eni naotvaranju puteva, javnim tribinama,predizbornim skupovima...Kre}u se obi~no u grupama odnekoliko mu`jaka, bez obzira nadoba dana, mada se vi{e hrane usuton. Odrasli mu`jak janji~ar te`iod 100 do 120 kg, tijelo mu jeprekriveno odijelom i kravatom,ima izra`ene zube i jake ruke kakobi mogao kidati plijen. Prekriveni sudebelom ko`om, pogotovo u pred-jelu obraza, pa ih neki nau~nici

zovu i debeloko{ci. Hrane seisklju~ivo mesom i to sitnozubih`ivotinja. U principu nisu opasni poljude, osim po bud`ete od MZ-a dodr`ave. Janji~ari su monogamni meso`deri,mada ima slu~ajeva i poligamije.Zasnivaju porodicu i brinu se o njoj.^esto dio plijena nose ku}i kako`enka i potomci ne bi ostali gladni,kad je ve} mu`jak u prilici daponese ve}i dio plijena. Praveuglavnom velika gnijezda, a znaju

se gnijezditi i na morskim obalama,obalama jezera, planinskim predje-lima ili privatiziranim nastambama.Pare se vi{e puta godi{nje, madauvijek ne priznaju i ne podi`upotomke. Ukoliko se na|ete o~i uo~i sa odraslim janji~arem, nikadga ne gledajte u o~i. Ne podnoseda bilo ko dominira nad njima.Uzimaju}i u obzir cjelokupna kre-tanja u njihovom `ivotnomokru`enju, najve}a najezda janji-ra~a o~ekuje se ove godine tokomseptembra i oktobra, kada janji~ariu velikim skupinama kre}u u�ispa{u� kako bi obezbjedili energi-ju za naredne ~etiri godine.

! Novootkrivena vrsta mesojeda - janji~ari hrane seisklju~ivo mesom i to sitnozubih `ivotinja. U principu nisuopasni po ljude, osim po bud`ete od MZ-a do dr`ave

Fenomeni

Otkrivamo sve o novoj vrsti mesojeda

! Malo je poznato da se u BiH ve}du`i niz godina, ta~nije od ranihdevedesetih, odr`ava dr`avnotakmi~enje u �ribolovu na mutnimvodama�. Dodu{e, na{a zemlja je iprije rata imala solidne potencijaleza �ribolov u mutnom�, me|utimposebno od 1995. godine ovaj�sport� je u ekspanziji. Mo`darazlog le`i u ~injenici, da su na{evode nakon rata dodatnozamu}ene novim koli~inama otpa-da, sme}a i prljav{tine, {to itekakopogoduje ovom sportu.Lovi se na tri na~ina. Na plovak,dubinski i varali~arenjem. Po~etnicii oni sa slabijim strpljenjem }e

izabrati na plovak, jer ne iziskujedugo ~ekanje, lovi se puno br`e alije i ulov sitniji. Ali, majstori �lova umutnom� znaju da kapitalni ulovdolazi jedino dubinski (ili u naroduse jo{ zove �na ~eku�) i varali~aren-jem. Kod lova �na ~eku� obaveznoje prihranjivanje ili �me~anje�. Kadje voda dovoljno mutna, morate ukontinuitetu na odre|enompodru~ju, danima, nekad i mjesec-ima, plijen prihranjivati la`ima,obe}anjima. Odaberite pravi pribor,

zabacite i ~ekajte. Ulov je zagara-ntiran.Ipak, najzahtjevnija metoda je vara-li~arenje. To je vrlo dinami~nametoda koja tra`i strpljenje, odabirprave varalice i malo sre}e. Iskusnivarali~ar prvo odabere podru~je,pro{eta malo obalom, procijeni nakoji ulov ide i kre}e varali~arenje.Varalice koje ovda{nji ribarinaj~e{}e koriste su: Patriot, GoldLilijan, Visionar i Menager.U posljednje vrijeme najbolji �ribari�

u BiH objavljuju se u redovnom�ribolova~kom� listu SIPA, a premaPravilniku o ribolova~kom sportu,najuspje{niji bi trebali bitinagra|eni vi{egodi{njim boravkomu nekoj od ustanova koja okuplja�uspje{ne� pregaoce i pokreta~edru{tvenih promjena. No,ipakmoramo znati da je to kod nas jo{vrlo te{ko, jer mi smo zemlja �tekiza{la iz rata�. Imamo perspektivu,�je{}emo zlatnom ka{ikom� ibi}emo mala [vicarska u kojoj }e~ak i Sejdi} i Finci biti ~lanoviPredsjedni{tva. Odjavljujem se tradicionalnim BH�ribolova~kim� pozdravom: Mutno!

! Varalice koje ovda{nji ribari naj~e{}e koriste su:Patriot, Gold Lilijan, Visionar i Menager

Ribi~ke pri~e

Ribolov u mutnom - sport u ekspanziji

! Jo{ nekoliko dana do po~etkaSvjetskog nogometnog prvenstva uJu`noj Africi. U subotu, 11. junapo~inje ne{to {to }e nam vjerovali iline promijeniti `ivote. Dodu{e privid-no, ali u zemlji kao {to je na{a,izuzetno se cijeni �najva`nijasporedna stvar na svijetu�. A kako ine bi, kad `ivimo u zemlji�najva`nijih sporednih li~nosti nasvijetu�. Mo`ete zamisliti kako }e seosje}ati Dodici, Tihi}i, Lagumd`ije,Silajd`i}i, kad shvate da su nam tihmjesec dana ~lanovi Predsje-dni{tva Messi, Ronaldo i Rooney, danam je predsjedavaju}i Vije}a min-istara Samuel Etoo a ministar van-jskih poslova Frank Ribery.Jo{ uvijek me boli taj bara` saPortugalom. Pa �dlaka� nam je falilada odemo. Ali ve} zadnjih 20-tak god-ina nam fali ta dlaka, pa smo nakupilidlaka da bi mogli cijelu BiH ogrnutigustom jambolijom.Da se ne la`emo, ljubomoran sam izavidan svima koji }e navijati zasvoje ili biti u Ju`noj Africi. Mogusamo zamisliti Afrikance kako le`e unekoj hladovini baobaba, grickajuneku antilopu ili gnua i navijaju zasvoje, dok ih polugole supruge sasexy ogrnutim palminim listom,razmahuju}i ~uvaju od muha.

Mislim, ne zavidim im na antilopa-ma, pa ni na tamnoputim supruga-ma koje kad se smrkne ne mo`e{ nina}i, ali i mi smo nekad navijali za�svoje�. Mo`emo se mi �prda~iti�,ali {ta }emo mi. Nemamo haman{ta ni grickati, a plasirali se nismosvakako.Politi~ari su nam pla}eni isto koliko i

Ronaldo, Beckham ili Messi, samoje razlika {to ovi {utaju loptu a ovina{i ve} dvadesetak godina {utajunas. I mi se opet ne plasiramo. A zasve ostalo tu je Master Card.Nekad, dok smo bili debljihnov~anika u toku Mundijala jeli smo

glavu{u po glavi stanovnika tihmjesec dana. Pa, krave su svoje`ivote planirale prema Svjetskomprvestvu. Je~am je `urio da klasa jermu je bila ~ast da bude pivo koje }ese piti tih mjesec dana, gro`|e jedozrijevalo u maju, da bi se pravilovino za gemi{ta, dok mi navijamo zasvoje. A {ta }emo sad ?!

�Na{ih� nema, opet se plasirali �nji-hovi�, pa }emo opet navijati za�tu|e�. Pa,dokle ?Pa, samo mi jo{ fali neka dobron-amjerna partnerica u obliku `ene,koja }e mi re}i kako ne razumijeodrasle ljude, njih 22 koji tr~e za

jednom loptom?Njoj je to puko tr~anje za loptom, ada i ne pomisli koliko je oja|enamu{ka populacija ove zemlje, kojatamo u Africi nema �svojih�. Pa 90 % nas mu{karaca bi potpisalomjesec dana totalne impotencije,samo da punih plu}a vrisnem:D`ekooooooooo, majstore!!!Pa, halalio bih mjesec dana daslu{am kako je Barbara slijepa i voliHuana, kojeg su u stvari zamijeniliu porodili{tu pa je on njoj brat, amajka je oti{la sa Armandom,ina~e bogatim uzgajiva~em kafe,koji kafu ne pije jer ima nizak tlak,dok njihov sluga sa o`iljkom onakogubav je ustvari bogati nasljednikkoji }e nju na kraju o`eniti i ubitidvoglavog zmaja koji je ustvari nji-hov djed kojeg je majka zamijenilana autobusnoj stanici sa stricemkoji je invalid (brazilska serija �Kafasa okusom dajd`e�, 5. epizoda od765)I na kraju, kada bih ja bio selektor

ove zemlje, ja bih izveo ovaj sastav:Dodiksson, Lagumd`ijus, Tihone-nko, Mujezinovi~ius, [pirinjo,Alkalaj, Silajd`itis... Ali da ne budezabune, ne na teren. Ja bih oveizveo pred Sud. Pa da napokon i janavijam za svoje...

Neke se stvari ne mogu kupiti novcem

A za sve ostalo nemamo para (ni sre}e)

18.11.2010.godinepo izboru ~italaca14

! Dabogda svi pocrkali! Ukinuli sunam sve i sad ho}e jo{ i vize da namukinu!!!Tako zavapi jedna vreme{na staricana vijest da }e uskoro skinuti katanacsa vrata {engenskog pa{njaka, pa}emo kao normalni evropski narodimo}i da se svakodnevno napasamoevropske ljepote.Zna~i, ukinuli su ili ukinu}e. Mada tarije~ kod nas ima potpuno drugozna~enje u bosanskom politi~komrje~niku. Ovaj termin nalazimo u pub-likacijama dr. Harisa Silajd`i}a kao{to su �Ukini se sam� i �UkidanjeRepublike Srpske za po~etnike�.U vapaju vreme{ne starice, kojarekao bih vapi i za biometrijskimpaso{em, nazire se gorka istina.Ukidanjem viza ukinuli su mimaj~inski odnos slu`benice u austri-jskoj ambasadi koja tako zainteresira-no pita kuda idem, koliko para nosim,ko mi je taj kojem idem, za{to uop{teidem, ko mi je sve na ku}noj listi i nakome je gruntovno moja vlastitaku}a.Ukinu}e mi zadovoljstvo popunjavan-ja formulara za vize u dijelu u kojempi{e da sam prije `ivio u SFRJ adanas u BiH i da sam sa svojih ne{tovi{e od 30 godina imao stalno prebi-vali{te u dvije jake evropske zemlje!Ukinu}e mi zadovoljstvo da me odbi-ju bez obrazlo`enja i to ne znamnarednih 15 dana, pet puta pakujemi raspakujem kofere i milo{te zadoma}ine u Austriji, a onda mi se javi~ista~ica u ambasadi koja ka`e daslu`benica koju tra`im pod timimenom uop{te i ne postoji u toj zgra-di. Pa zar mi mogu ukinuti zadovoljst-vo da kroz re{etke gledamnadobudnog sarajevskog �jarana�koji radi u ambasadi i koji kaologornik na svako ka{ljanje okupljenihpoziva policiju da nas odmakne odvrata, da platim osiguranje za boravaki prije nego mi odobre vizu, da dvaputa prevalim put do Sarajeva i nazadda mi ka`u: @ao nam je, nemate jakegarancije. Pa u ovoj zemlji ja~u garan-ciju ima kineski jo-jo nego ja.Pa zar nam mo`ete ukinuti spoznajuda Golf �dvojka� 1986. godi{te, TDIcrveno ne vrijedi 6000 maraka nego100 eura? A jo{ intercooler!Zar }ete nam ukinuti vize i stvarnodopustiti da do|emo gore kod vas ividimo brojne poznanike i prijateljekoji }e nas nau~iti kako i kada se ideka kvarcanje, kako su patike NIKEoriginal samo �gore�, kako se idealnomije{a crvena votka i Red Bull,stvarno }ete nam to pokazati kadnam ukinu vize???? Ho}ete li nampokazati �porni}e za cijelu obitelj� iodvesti nas na striptiz u dru{tvuroditelja, da i mi to vidimo. Razumijtenas, mi smo �bosan~erosi�, mi tonemamo priliku vidjeti. Ho}ete li...Obe}ajte nam.Mi vam obe}avamo da }emo urednodo}i, pospremiti va{e sobe i WC,pokupiti li{}e i pokositi travu, tihozapjevati u nekom klubu petkom i unedjelju popodne u kombiju sazari}ima, mistrijom i fanglom pozada,krenuti put Bosne....�Samo za tebe i ljubav tvoju zanosnu,vra}am se majci u Bosnu....�

Mi smo bosan~erosi

Zar }ete namukinuti vize?

! Dragi Onure, prvo merhaba.Kako si? Izvini {to ti ovako pi{em, ali nemam nakreditu pa mi bezveze da ti zvrcam da me tinazove{. Sramota me. Pa ni ti pare ne bere{ nagrani ve} zara|uje{, jo{ sa �nakim kolegom. Kojeje onaj Kerem govno.De mi reci kako zdravlje? Sve mi te nezgodnopitati, da ti ~esto ne jede{ suho? Salame, kruha,pa{tete? Imam osje}aj da ima{ problema sa tvr-dom stolicom, pa su ti o~i malo izletile naprijed. Ilije to ili ti je proradila {titna.Poslu{aj me, odi se ti pregledaj, izvadi nalaze.Ljekari {trajkuju, ali barem se ti ne mora{ gubati.Ima{ pare, odi k�o gospodin privatno. Poslu{ajme. Ujutro nemoj ni{ta jesti i leti rano da bude{prvi, prije }e{ opremiti.Ne gledam te svaku no}, stara moja gleda. Paonda i ja uz nju po~eo. Objasnila mi je {ta je biloprije (imala je prezentaciju du`u nego projekatkoridora 5C) pa sam malo pohvatao.Zna{ {ta }u ti re}i? Fini ste, brate. Gledam kakonema nikakvih silikona, ljubakanja na svakom}o{ku. Fina familija. Onda ne pije niko, nemap�janih. A i nemoj, vala, piti. Gledam onogBurhana, Bog mu dao, uvijek tespiha. Nemoj radinjega. Ako ti i dogruha da popije{, sakrij senegdje, gruhni koju i bje`i ku}i. Nemoj radi dida.Nemoj jebem ga ja... Znam ja da ti nije lako.Vidim, nisam budala.Onda brate ~esto ne{to pucaju na tebe. I kod nasse pucalo, ali tebe je ba{ obladalo. ^uvaj se ti i kadzavr{i serija, bojim se ja da su se oni obuli da teubiju, pa }e te ubiti u kakvoj drugoj seriji. Gluho bilo.Nemoj se uvrijediti, ali [eherzada malo jedegovna. Ti ba{ k�o pa{~e oko nje, a ona ni mukajat(nadam se da razumije{ ovo mukajat, mor�o bi, tisi Tur~in).I onda gledam pomiriste se. Zna{ kako mi je bilodrago. K�o da sam se ja pomirio. Htio sam ja tebire}i, nemoj navaljivati. ^ekaj kakve ki{e i grml-

javine i vodi je u {umu. To ima na filmovima i toupali. Malo se ona i prepa�ne {ume i grmljavine,malo okisne pa joj ledeno i moli boga i}i a onda ikad ki{a pada po tebi mo`e{ uvijek re}i dapoma`e{ zbog nje, ne vidi ona jesu li suze ili ki{a.Vala ako to ne upali, goni to od sebe. To nije zadr`ati. Ali, eto hvala Bogu dobro je.Bom, sad i ti pamet u glavu. Niste djeca. Onodijete treba oca. Nemoj biti budala. Obadvojemladi, zdravi, imate para, kredita nemate, {ta }e

te. Moliti Boga da podulji zdravlja do penzije. Znamja da tebe sad to malo bo~i {to si ti njoj platio, alide, {ta }e{. Nisi ti znao da je djetetu za bolnice.Hej, }uti, sva {teta u tome. Neka i ona malo onajjezik skrati. Valj�o si joj kad si dao pare. Zna{ {ta}u ti reci ? Malo si ti njoj i �naplatio�.

Ja nemam, ali da sam imao te pare i da mi jedo{la �nako mlada cura i tra`ila one pare, zna{ li{ta je? Ja ra~unam da bi morala dovesti svu`ensku rodbinu od 18 do 80 godina, sve pokretnoi zdravo. Pa ni ti pare ne bere{. Da svako jutroustaje{ i ide{ na posao, zaradio si ih. A jo{ to je itvoja firma, pa plate radnicima, pa doprinosi, pamaterijal, nema tebe tu ni|e. Ali, de. Ne mo`einsan kad je taki. Nek si ti njoj dao. Sevap je boga-mi. I eto de, vidi kad Bog ho}e, da vas dvoje sadahodate. Ta, dragi Bo`e sudbine.Zadr`avam li ja tebe? Haj ne}u ti vi{e smetati.Nego, mislio sam te pitati, nemoj me pogre{no

shvatiti, da nebi im�o hiljadu do plate? Ja sadanemam, ali prve koje budu tvoje su. Zna{ da }uvratiti. A i ako ti bude dosadno mogu i do}i no}itikod tebe jednu no}, pa kontam nije ni hiljadaneka para, a ne}e ni meni ni{ta biti...Ni{ta, nego ~ujemo se. Selami svoje pa se ~ujemo.

Nemoj radi dida

Dragi Onure

! [to insan mo`e imati ~udnih snova, to jeza nepovjerovati. Nije ba{ da sam od onihtipova {to vjeruju u snove, ali znaju meprepasti ili opteretiti. Eto, neku no} spavami odjednom mi na san do|e ra-hmetliPinokio. Kako to obi~no u snovima biva, onfin, lakiran od fine jelovine, onaj nosduga~ak, na{iljen, ma k�o glumac. Ja gagledam i razmi{ljam, Bo`e finog djeteta,{teta ovako mlad, a ode. Ka`e on meni,dragi Kenane, ja sam mogao slagati, ali {tose kod vas la`e, Bo`e sa~uvaj.Kontam, haj Pinokio nemoj sad i ti za-jeb...,pa da se kod nas toliko la`e, svi bi imalinoseve i ve}e nego ti. To je sad tebi krivo {toti ne zna{ kuda }e{ sa tim nosom, pa svalju-je{ na nas. Pa, zar nije tako?Je li ikom od na{ih odabranih vo|a narastaoveliki nos kad su nam rekli, a i sada ka`u,da `ivimo u jedinstvenoj, cjelovitoj i ned-jeljivoj BiH. Nije. Zna~i ljudi ne la`u. Je li

ikom narastao nos kad su nam rekli da}emo biti mala [vicarska i jesti zlatnomka{ikom? Nije. Je li se kod nas jelo zlatnomka{ikom? Jeste. Kad je saudijski kraljdolazio u Sarajevo, ~ovjek je sebi ponio zlat-nu ka{iku da jede. Kontam ja u sebi, da mi se samo probuditi,sram me k�o kurve da se raspravljam sadjetetom od drveta, bojim se dokaza}e mida i ja la`em, pa {ta }u. Kuda }u ja sanosom, majko mila. Da barem {ta drugonaraste. I sre}a probudim se. Pijem kafu irazmi{ljam o snu. I sad kad god krenemkuda gledam ljudima u noseve. Jer, pazi,ima tu ne{to. Nije ni Pinokio budala.Samo skontao sam {ta je kod nas. Kod naskad la`e{ ne raste ti nos, ve} ti raste ra~unna banci, raste ti ugled i polo`aj u dru{tvu.Jer, ipak la`e se. Ne bih da me Pinokio ~uje,ali upravu je.La`e te prodava~ica u trgovini da je kruh

fri{ak, a star tri dana. La`e te meteo-rolog kakvo }e biti vrijeme. Ja sam ihslu{ao pa oti{ao u [vedsku obu~enkao da }u na ekspediciju na Grenland,skuhao se, ~udili mi se i [ve|ani. La`e te`ena da je dijete tvoje, iako je malotamnoputo. Ka`e jela puno ~okolade utrudno}i i pretjerala sa solarijem. La`e tecura kad ka`e da boljeg nije imala.La`u te kad ka`u da smo bolji odPortugala i da nismo imali sre}e. La`u kadka`u da su napravili vi{e asfalta negokomunisti za 40 godina. La`u kad ka`uda je Dodik socijaldemokrata. La`u kadka`u da Tito nije Josip Broz ve} nekiuba~eni Rus. Dabogda ubacili jo{onakvih. La`u te kad ka`u da je Pinokiolagao pa mu narastao nos. La`em i ja da sam sanjao Pinokia. Pa, jasam stari konj da to sanjam. Djeca u ovojzemlji sanjaju. A mi ih la`emo.

Ma, la`em i ja[ta sanjam i {ta mi se doga|a

! Kad god me stisnu neke financijskeobaveze u vidu opomena {to sam bio irant�nekom svom� ili mi do|e moja redovnaobaveza-alimentacija iz propale ljubavi sanekom od ovda{njih banaka, sjetim se izvje{taja otro{enju dr`avnih para otprije nekoliko godina. Akose sje}ate, tada je utvr|eno da je Predsjedni{tvo BiHza toalet papir potro{ilo milion maraka!!!To je bilo u vrijeme Lepog Bore-Borislava Paravca itada{nje mu predsjedni~ke bratije. Pa je li mogu}eda su ti ljudi u to vrijeme toliko srali? Ali, sve jemogu}e, jer tada su vi{e i jeli. Recimo, Lepi Bora jeza jednu ve~eru i haljinu svoje �prve dame� platio2.000 maraka. Pa vala, {ta god da je jeo, puno je.Za te pare naru~i{ afri~ku antilopu, koja ti u tajiznos doskaku}e iz Gane, sama se ubije, pohuje umrvicama i legne na sto.Da se opet vratim na papir. Potro{nja papira u tomiznosu iziskivala je da se hitno osnuje mini fabrikapri Predsjedni{tvu BiH koja je predsjedni~ke guzeobezbje|ivala papirom. A, po{to recimo Hrvatskaima funkciju ~uvar dr`avnog pe~ata, mogla se

uvesti i funkcija u Vije}u ministara kao ~uvar toaletpapira. Ako ho}ete iskreno, ja bih revitalizirao(nau~ih i ove njihove izraze) tvornicu {mirgl papira,naravno za iste namjene, pa se bri{ite do mile volje.Sje}ate li se da je Azra Had`iahmetovi} letjelaavionom za koji je kartu platila ne{to vi{e od 3.000maraka. I Azra ka`e da je letjela prvim razredom i datu ni{ta nije ~udno. Pa, moja Azra, ~udo je to i da siletjela kompletnim osmim razredom i razrednikom.Za te pare, pilot bi ti dao da ti vozi{, jo{ bi ti ostaloza {minke, ako ti se u putu obrve razmrljaju. Ili na{adelegacija je prisustvovala obilje`avanju godi{njiceTeniskog saveza Rusije. I {ta tu ima ~udno. Pa mismo zemlja u kojem je prebacivanje loptice sa jednena drugu stranu, tradicionalni sport. Na{inovope~eni snobovi i njihove debeloguze supruge ubijelim minicama, haraju teniskim terenima iovda{njim bud`etima.

A {ta tek re}i za dvojac iz Parlamenta BiHkoji je na Kubu putovao avionom!Nakon {to su hrabri pojedinci svijet preletjeliavionom, oplovili brodom, podvig ove dvo-jice �na{ih� avanturista ostao je u sjeni.

Tro{ak koji su naplatili od nekih 5.000 i vi{e, jezanemariv u odnosu na podvig koji su napravili.I evo, sad lagano kre}u turisti~ki letovi u svemir.Imate li iste strahove kao ja?Vidite li ve} neku interplanetarnu konferenciju nakoju }e i}i i delegacija BiH? Vjerovatno }e i}i automili biciklom da �smanje tro{ak�. Neki �Kosmosong�-takmi~enje za najbolju pjesmu galaksije, gdje }e i}ii na{ predstavnik i cijela ekipa uz njega, naravno odr`avnom tro{ku.Ma, uostalom, nisu meni Parav~evi i Had`iahme-tovi}ke krivi {to je meni �zinula guzica� pa ho}u dadignem kredit i kupim polovno auto i drva. Hvalanjima, oni su meni omogu}ili da ja to mogu. A, jaionako ne igram tenis, nemam enu da je vodim nave~eru, niti bih i{ao na Kubu. Tamo je komunisti~kire`im. A komunisti su krivi za sve.

O tro{enju dr`avnih para

Strah od Kosmosonga

18.11.2010.godine reporta`a 15

! Ko bi rekao da novembar unarodu zovu studeni. Tempe-ratura se kre}e izme|u pet-naestog i dvadesetog podioka,ba{ kao {to bi trebalo u septem-bru. U neka vremena prije ratau ovo doba biha}ke ulice bile suokovane smrznutim snijegompo kojima se samo nesigurnohodalo. Auta su bila rijetka.Djeca bi tad dolazila na svoje.Iznijeli bi drvene sli~ure ili �ligure� pa tamo - �vamo nizKomandu. Te sli~ure i niskedrvene saonice po imenu ligurepravile su se od bukove letvelegendarne dimenzije �4x6�.Misli se na centimetre. Onisnala`ljiviji potkivali su svojejurilice limenom trakom kojase tada koristila za uvezivanjekartonskih i drvenih paketa.

Zamke biha}kihstaza

Za najhrabrije ulice su biledosadne pa su se do kasno uno} utrkivali u Bori}ima. Svakastaza imala je svoje skrivenezamke, skakala i krivine. Brzi-ne su bile velike pa je �grljenje�stogodi{nje jele i ulijetanja ugrmlje bilo obavezno. Kad seu~esnici �ligura-lige� vrateme|u svoje na Komandi zbogkrvavih noseva i modrica nalicu izgledali bi kao u~esnicinekakve uli~ne masovke. Sviprisutni su zapamtili jednogDragu kojeg su zvali Debeli.Bio je neustra{iv i jedne je zime~ak tri puta zaglavio u bolnici.Lomove i {ivanja niko nije bro-jao. Neki dan nam se javio na{Drago iz daleke Kanade danam ka`e da je sad ba{ slo-

mljen. Ustvari da tamo koristisamo dva odijela, radno ipid`amu. Dakle, radi, spava ivozi se. I sve podjednako, poosam sati. Zbog toga {to jeku}a na `eni, a firma na gazdion istinski voli samo svog�plavog an|ela�. Auto markeBMW!? Nau~io na evropskeautomobile, pa eto.I mi smo nakon rata s �juge� i�stojadina� pre{li na evropskaauta. Onda nam zabrani{euvoz na{e klase, to jest, starijaod sedam godina. K�o da sugodine va`ne. Prije otprilike

dva mjeseca doneso{e drugu,po{teniju odluku, tako da susad svi zadovoljni. Najsretnijisu naravno oni koji sebi mogupriu{titi novog ljubimca.Kraji{nik, koji ve} trideset godi-

na radi u Njema~koj, prije nekidan kupio sinu najnoviji auto-mobil marke �Reno�. Naravno,auto je opremljen modernomtehnikom i elektronikom, a topodrazumijeva i putnim kom-pjuterom kojim se upravljaglasovnim naredbama. Sjednuon i djevojka mu, pa krozBiha}. Ubaci on u prvu, nagazipapu~icu gasa �do daske� i ve}se voze 80 kilometara na sat.Kompjuter se odmah javi:�Smanjiti brzinu na 60... sma-njiti brzinu na 60!� On u drugu

i nakon tri sekunde voze sebrzinom od 120 km/sat. Opet}e kompjuter metalnim gla-som: �Smanjiti brzinu na 60...smanjiti brzinu na 60!� Kad jeubacio u tre}u kompjuter se

javi povi{enim glasom: �Statida iza|em,... stati da iza|em!�

Voziti bez rukuTako je to kad se najnovijatehnologija primjenjuje kodnas. Jo{ malo pa }e i obi~niautomobili dobiti te pametnestrojeve s kojima se upravljaglasom pa }e se ~utu: �HaloStar, please left!... No left,right, right!... E, jebi ga! Haj�sad vidi {ta si uradio kom-pjuterski konju.� Po svemusude}i na{i }e i dalje voziti �bez

ruku� jedino kad sjednu nakota~. Trenutno prekosedamdeset posto njih volan,ili upravlja~, svog metalnog lju-bimca ~vrsto dr`i objema ruka-ma i ne smiju ga ispustiti niti

jednog jedinog trena jer �vu~e�u lijevo. Ili u desno. Ili zbogtoga {to bi udario glavom uplafon i na najmanjoj rupi naputu. Takvih metalnih ljubi-maca kod nas, ma{ala, imakoliko ho}e{. I kakvih ho}e{. Apo svemu sude}i bit }e ih jo{ jerje na snagu stupilo praviloEURO-3 standarda.Na kraju treba re}i da to nijevo`nja bez ruku ve} ne{to okomotora i ekologije. Lijepozvu~i, ako ni{ta drugo.

Halid ALIJAGI]

Kroz Biha} u studenom

O vo`nji i autima

! U posljednje vrijeme se mnogo pri~a o Euro 3 standardu bezneke ideje {ta on prakti~no i donosi. Treba znati da to nije samoprepreka da se uveze polovan automobil ve} je to standard kojisve zemlje Zapadne Evrope, odnosno Evropske unije name}uproizvo|a~ima kako bi umanjile zaga|enje okoline. Evropasvoje standarde naziva EURO, Ameri~ke zemlje po{tuju stan-darde koji se nazivaju LEV (vozilo sa niskim {tetnim emisijama),ULEV (vozila sa veoma niskim {tetnim emisijama), Japanciimaju JE standarde, dok Australija ima ADR standarde. Ti stan-dardi odre|uju koliko ispu{ni gasovi mogu da sadr`e {tetnih~estica u razli~itim uslovima kori{tenja, kao i koliko pre|enihkilometara motor mora da izdr`i, a da pri tome emisije tih ~esti-ca mogu da odstupe samo u odre|enom procentu. Sva vozilakoja su proizvedena i prodana na tr`i{tu Evropske unije nakon1. januara 2001. godine, prva registracija u zemljama EU,garantirano zadovoljavaju Euro 3 standard, jer je to bilo uskladu sa propisima EU. Na mnogim mjestima }ete na}i da su Euro 3 standardi stupili nasnagu 2000.-te godine. To je ta~no, ali su bili obavezuju}i samoza homologaciju novih tipova automobila. Za sve postoje}etipove novih automobila koji su trebali da budu prvi put reg-istrirani, standardi su bili obavezuju}i tek od 2001. U uredbi sejasno navodi da u zemlju mo`e da se uveze vozilo koje je: �...proizvedeno u skladu sa uvjetima propisanim normom Euro 3�.Iz toga se zaklju~uje da nisu mogu}e prepravke na recimo Euro2 motoru (ugradnja odgovaraju}eg katalizatora) ili zamjenamotora u starijem vozilu.

! Kad se u~esni-ci �ligura-lige�vrate me|u svojena Komandi zbogkrvavih noseva imodrica na licuizgledali bi kaou~esnici nekakveuli~ne masovke! Jo{ malo pa }ei obi~ni automo-bili dobiti tepametne strojeves kojima seupravlja glasompa }e se ~utu:�Halo Star, pleaseleft!... No left,right, right!... E,jebi ga!

[ta je to Euro 3?

18.11.2010.godine037 extra16

! [ta je Facebook? Facebook je internetska dru{tvenamre`a koju je 2004. godine osno-vao Mark Zuckerberg biv{i stu-dent Harvarda. U svojim po~e-cima, Facebook je bio namijenjensamo studentima sveu~ili{ta naHarvardu koji su tim putem moglime|usobno komunicirati i razm-jenjivati informacije. Kasnije,mnoga druga sveu~ili{ta, srednje{kole i velike kompanije diljemsvijeta priklju~ile su se mre`i.Danas ova web stranica ima vi{eod 500 milijuna aktivnih korisni-ka. Facebook je ujedno najpopu-larnije mjesto za objavljivanjafotografija s vi{e od 14 milijunanovih dodanih fotografija dnevno.Facebook je, prema rije~ima osni-va~a Marka Zuckerberga, zami-{ljen tako da se putem internetapove`u oni ljudi koji se ve} pozna-ju u stvarnom `ivotu, za razlikuod sli~nih web servisa. Kao {to isama po~etna stranica Facebookaka`e, on omogu}uje korisnicimapovezivanje i socijalizaciju s ljudi-ma koji su im bliski i koji rade,studiraju i `ive oko njih. Mnogikoriste Facebook upravo kako biostali u kontaktu sa svojim pri-jateljima ili rodbinom. Ovaj webservis je potpuno besplatan za svekorisnike, a ostvaruje prihode odsponzora i ogla{avanja putemreklama koje se pojavljuju uzsvaki profil.Od samog svog osnivanja, Face-book je zapo~eo svoju ekspanziju,no najve}a se dogodila nakon2006. godine.

Kako do Facebookprofila?(Za one koji ga jo{ nemaju, ako

i takvih ima) Sve {to je potrebno za registracijui kreiranje profila na Facebook-ujeste valjana e-mail adresa. Je-dnom kada se korisnik registrira,on mo`e ure|ivati svoj profil, te sepriklju~iti regionalnoj mre`i gdjeupoznaje ljude iz svoje okoline.Korisnike se poti~e na to da {aljuosobne informacije, fotografije, daodgovaraju na pitanja o omiljenimfilmovima knjigama, muzici.Profili s pravim imenom i prezi-menom te autenti~ne informacijeo pojedinim korisnicima razlozi suplanetarne popularnosti Face-booka jer svi `ele znati {to vi{e osvojim poznanicima i prijateljima.Glavna posebnost Facebooka subrojne aplikacije koje se mogudodati u profile. Tako je mogu}eimati virtualne ku}ne ljubimce,slati virtualna pi}a, darove, zagr-ljaje i ~estitke, rje{avati psiholo{ketestove i kvizove, dodavati omi-ljenu muziku, komunicirati putemprivatnih poruka. Brojne su idruge mogu}nosti.Korisnik koji vi{e ne `eli biti ~lan

Facebooka, mo`e obrisati svoj pro-fil tako da za to da naredbu Profil}e biti obrisan nakon 14 dana.

Koliko i kako dijeli-ti na Facebooku?

Pitanje koje je izazvalo najburnijereakcije zasigurno je pitanje pri-vatnosti. To je jedna od posebnos-ti Facebooka - mogu}nost kontroleprivatnosti svakog korisnika.Prema vlastitim `eljama korisnikmo`e sakriti svoj profil i fotografi-je od nepoznatih ljudi. Unato~tome, Facebook se tijekom svogpostojanja na{ao na meti brojnihkriti~ara upravo zbog problemaprivatnosti korisnika, ali tako|er izbog pitanja cenzure. Kritike sustizale i i zbog ~injenice da suinformacije koje korisnici odaju osebi kori{tene za marketin{kaistra`ivanja, interne istragesveu~ili{ta i kompanija, u nekimslu~ajevima ~ak i policije.Unato~ brojnim kritikama,Facebook je trenutno najpopu-larniji dru{tvena mre`a, svo-jevrsno sredstvo socijalizacije srastu}im brojem korisnika te je~ak prozvan i �novim Interne-tom�, a Mark Zuckerberg imanadimak �novi Bill Gates�. O vrijednosti Facebooka najboljegovori podatak da je Microsoftkrajem 2007. godine platio 240milijuna dolara za 1,6 % udjela udionicama.Facebook omogu}ava prili~no jed-nostavan dru{tveni kontakt i to jeono {to ga izdvaja od njemusli~nih dru{tvenih mre`a. Taj jekontakt mo`da malo i prejednos-tavan re}i }e neki. Mo`da su i upravu, jer u dana{nje vrijemeskoro sve {to radimo, radimoonline. A ako ne radimo, ondanismo IN, nego OUT. Koliko dobrih strana ima ovakavvid socijalizacije i stvaranja novihveza, bilo prijateljskih, bilo onihdruge prirode, u smislu odr`ava-nja kontakta s ljudima koje nismou mogu}nosti vidjeti svaki dan,ima ih zasigurno i lo{ih. Stvar jezapravo u tome da je potrebnopostaviti granice, odnosno imatikontrolu nad vremenom koje pro-vodimo za kompjuterom }askaju}is na{im online prijateljima, i vre-menom koje provodimo u stva-rnoj interakciji s ljudima koji nasokru`uju. Danas ve}ina mladihljudi radije �chat-a� s rajom, igraonline igrice, nego {to iza|e nakafu I dru`enje s prijateljima.Isto tako, va{e fotografije koje stedo nedavno gledali samo vi, va{aobitelj i bliski prijatelji, sada ih -putem Facebooka - vidi pola svije-ta. Ta~no je, Facebook nudi vrloprecizno pode{avanje opcija zaprivatnost, tako da to mo`da i nijeneki veliki problem.

Mnogo je ve}i problem za{tititi seod samog Facebooka, koji putemva{ih aktivnosti zna gdje `ivite,kojim stranicama surfate, {tovolite jesti, kada spavate, koji suvam interesi, ukratko - sve.Treba li uop}e govoriti o Facebookprijateljima? Ova dru{tvenamre`a napravljena je s namjeromda budete u kontaktu s ljudimakoje stvarno poznajete. No sviznamo da ima i onih koji naFacebooku imaju po 1000 i vi{e�prijatelja�, iz dijelova svijeta zakoje do prije neki dan nisu ni ~uli.Za medalju ka`u da ima dvijestrane, a {ire gledano isto se mo`ere}i i za Facebook. Ve}ina ljudi jenapravila profile da bi se povezalasa prijateljima koji vi{e ne `ive uneposrednoj blizini ili su iz raznihrazloga izgubili kontakt,u bitizbog obnove tih prijateljstava.Lo{a strana je {to dosta ljudi zane-mari vi|anje sa osobama, vo|enilogikom: dopisivali smo se, nemapotrebe da se vidimo, ja znam stase de{ava kod tebe. Postoje i one osobe kojima ovajvid komunikacije polako preuzmekontrolu nad dru{tvenim `ivotom,koji jedva ~ekaju da se �logiraju�da vide {ta se radi, {ta je novo, jerkako prije par dana re~e jedanpoznanik: �Ako nije bilo naFacebooku, kao da se nije ni desilo�.Ovakvo pona{anje dovodi dozanemarivanja poslova,obaveza,zapravo se mo`e klasificirati kaosvojevrsna ovisnost. No ovakavvid pona{anja i njegova analizaposao je psihologa i nije temaovog ~lanka.Ovaj tekst napisan je da bi ukazaona prednosti i mane kori{tenjausluga interneta, raznih dru{tvenihmre`a, a kao takve i Facebooka.Jedna od zamki koje sa sobomnosi ova megapopularna socijlnamre`a ti~e se i poslovnog aspekta.Iracionalno posje}ivanje, ne samofacebook stranice,nego i drugihnjoj sli~nih sa sobom nosi iodre|ene opasnosti koje vas moguli{iti posla, zdravlja, slobodnogvremena i sli~nih stvar~ica.U principu ideja je veoma jednos-tavna: registrirate se i zapisujetezanimljive trenutke iz svakod-nevnog `ivota, potkrijepljenefotografijama i video klipovima, ipovezujete se s prijateljima kojirade isto to. Zvu~i sjajno, zar ne? U svakom trenutku mo`ete vidjeti{to va{i prijatelji i poznanici rade,~ime se bave, kamo putuju i tomesli~no, a mo`ete s njima i zaigratiraznorazne igre.No u dijelovima ovog teksta ve}smo spomenuli i destruktivni po-tencijal ovog naizgled bezopasnogservisa. Stoga, ako imate profil naFacebooku i ako `elite biti IN,na{a je preporuka obavezno, alioprezno! Sandra DEDI]

Dru{tvena mre`a, {ta je to

Imam profil na Facebooku, a ti?

! Od trenutka kada je izdana �Sumrak� saga, puninovinske stupce. U prethodnim brojevima i mi smopisali o fenomenu koji je �zapalio� svijet.Mjesecima je �Sumrak� saga bila na vrhu ljestvicanajprodavanijih knjiga, a na spomen zarade odekranizacije prva tri dijela ovog bestselera, ~ak i onimakoji ovaj `anr ne preferiraju, lagano se zavrti u glavi. Ali i oni kojima je dosta vampira i izmi{ljenih pri~a onemogu}oj ljubavi izme|u ljudi i pripadnika ove�vrste�, kona~no su do{li na svoje. Donosimo vampri~u o parodiji snimljenoj na film Twilight, pun smije-ha, zabave i malo crnog humora. Bella i Edward uovom filmu su, zajedno sa ostalim vampirima, a ivukodlacima, prikazani u potpuno druga~ijem svjetlu. Becca Crane seli se u Sporks, gdje }e `ivjeti sa svojimocem {erifom, nakon {to njezina majka zapo~injeaferu, ni manje, a ni vi{e Tigerom Woodsom.Bella unovoj {koli brzo stje~e prijatelje, a na ~asu biologijenjezinu pa`nju zaokupi misteriozni Edward Sullen. Ume|uvremenu, Sporks potresaju misterizna ubistva,~ije su `rtve naizgled nasumi~ne.Kasnije, kada Beccu gotovo udari kombi, na prepunom{kolskom parkirali{tu. Edward se neobja{njivom brzi-nom kre}e, te sa nekoliko metara udaljenosti zausta-vlja vozilo bez {tete za sebe ili Beccu,dok se u~enik kojije vozio te{ko ozlijedio. On kasnije odbija objasniti ovaj~in. Nakon mnogo istra`ivanja, Becca dolazi dozaklju~ka da je Edward zapravo Jonas Brother, noEdward je ispravlja rekav{i joj da je vampir, iako sehrani samo `ivotinjskom krvi. Par }e se naravno, zalju-biti, ali Edward pori~e vezu s njom. Za njezinro|endan, on vodi Beccu svojoj vampirskoj obitelji.Shvativ{i opasnost koja prijeti Becci, Edward zavr{avanjihov odnos. Edwardov odlazak Beccu ostavlja slo-mljena srca. Ona se tje{i produbljivanjem prijateljstva sJacobom White, svojim prijateljem iz djetinjstva kojiolak{ava joj bol zbog gubitka Edwarda. Kako }e ra-dnjaovog filma te}i dalje i kakav }e biti rasplet, svi oni koji-ma je dosta ljubavne pri~e Belle i Edwarda, i svih nevjerovatnih prepreka koje su pro{li da bi bili zaje-dno, neka pogledaju sami. �Vampire sucks� filmska je parodija �Sumrak� sage,namjenjena prvenstveno tinejd`erskoj publici, a namale ekrane do{ao je 18. augusta 2010. godine kada jepremijerno prikazan u SAD-u. Ovaj film ismijava�Sumrak� sagu koja je dosegla nivo fran{ize i ~ija jepopularnost poprimila svjetske razmjere. Mo`da je ba{to razlog {to je ovaj film dobio samo negativne kritike.Nije na{e da sudimo. [to se nas ti~e, mi }emo kako bito neki rekli bez ikakvog komentara, najbolje da gapogledate i da ocijenite sami.A {to se ti~e vas, dragi sumrakoljupci, ne uzimajte sveovo previ{e k srcu, jer na kraju ima i ona dobra, starakoja ka`e: �Imitacija je najlaskaviji oblik divljenja�

S.DEDI]

! Vampire sucks� filmska je parodija�Sumrak� sage, namjenjena prvenstveno tine-jd`erskoj publici, a na male ekrane do{ao je18. augusta 2010. godine kada je premijernoprikazan u SAD-u. Ovaj film ismijava �Sumrak�sagu koja je dosegla nivo fran{ize i ~ija jepopularnost poprimila svjetske razmjere.

VVampiri vladajuampiri vladaju

�Vampire suck�s�

18.11.2010.godine dru{tvena hronika 17

Pi{e: Mirsad SELMANOVI]

! U Bosni je u ovom periodu bioveoma aktuelan politi~ar koji jeisklju~ivo tehni~ke naobrazbe i doulaska u politiku djelovao je usferi tehnike. To je diplomiraniin`enjer elektrotehnike EdhemBi~ak~i}. Ulaskom u politikuobna{ao je visoke politi~ke i dr`a-vni~ke fukcije. Kao i ve}ina poli-ti~ara tehni~ke naobrazbe u politi-ci je ostao na nivou prosje~nosti. Usocijalisti~kom sistemu osu|en jeu Sarajevu zbog pripadnosti idjelovanja u organizaciji �Mladimuslimani�. Ro|en je 1952. godi-ne u Sarajevu, gdje je diplomiraona Elektrotehni~kom fakultetu1975. godine. Od 1975. do 1983.radio je kao istra`iva~ u sektoru zastudije i razvoj u �ElektroprivrediBiH�. Od 1986. do 1992. godinebio je rukovodilac sektora meha-nizacije u GP �Bosna�. Od 1992.do 1997. godine bio je generalnidirektor Javnog preduze}a �Ele-ktroprivreda BiH�. PredsjednikVlade Federacije BiH je od 1997.do 2001. godine. Bave}i se politikom obna{ao jesljede}e funkcije: poslanik udr`avnom parlamentu i predsjed-nik parlamentarne Komisije zavanjsku politiku (1990.), pred-sjednik delegacije Parlamenta BiHu Skup{tini Vije}a Evrope (1994.),poslanik Predstavni~kog domaParlamenta BiH (1996.), ~lanIzvr{nog odbora i Glavnog odboraStranke demokratske akcije(1991.), predsjedavaju}i Izvr{nogodbora SDA od 1993. do 1997.,potpredsjednik SDA (1994.). ^lanje jo{ nekih sportskih i organizaci-jskih udru`enja. @ivi i radi uSarajevu. Ulaskom u politikuobna{ao je visoke politi~ke idr`avni~ke funkcije. Kao i ve}inaljudi politi~ara tehni~ke nao-brazbe, u politici je ostao na nivouprosje~nosti. U socijalisti~kom sis-temu osu|en je u Sarajevu zbogpripadnosti i djelovanja u organi-zaciji �Mladi muslimani�.

Bezrezervnopoimanje BiH kaosopstvene dr`ave

^lan tro~lanog Predsjedni{tvaBiH, magistar tehni~kih znanostiJozo Kri`anovi} djelovao je nadru{tveno-politi~koj scenipo~etkom ovog vijeka. Ro|en je1944. godine u Vitezu. Gimnazijuje zavr{io u Travniku, a Ma{inskifakultet i postdiplomski studij uSarajevu. Godine 1969. zaposliose u MMK �Bratstvo� u NovomTravniku, gdje je radio na poslovi-ma konstruktora-tehnologa irukovodio tehni~kim biroima.Godine 1983. i 1984. obna{ao

du`nost predsjednika op}ine NoviTravnik, a od 1989. do 1993.predsjednika MMK �Bratstvo� iglavnog direktora BNT PS. Od1996. godine suvlasnik i direktorkonsultantske firme �KPK pro-gram� u Novom Travniku.Politi~kim anga`manom uSocijaldemokratskoj partiji BiH(SDPBiH) 2001. imenovan je za~lana Predsjedni{tva BiH.Osnovne karakteristike ovogtehni~ki obrazovanog politi~arabile su tolerancija i bezrezervnopoimanje Bosne i Hercegovinekao sopstvene dr`ave, za razlikuod onih Bosanaca koji svojudr`avu vide van Bosne.

Veliki borac zaravnopravnost `enau dru{tvu

Bosansku politi~ku scenu karak-terizira i veliki broj `ena tehni~kenaobrazbe koje su se aktivnouklju~ile u politiku. Jedna od njihje Amila Omersofti}, diplomiranain`enjerka elektrotehnike. Ro|enaje 1945. godine u Sarajevu. Diplo-mirala je na Elektrotehni~komfakultetu u Sarajevu 1971. godi-ne. Jedno vrijeme je bila prvi~ovjek u SFRJ iz oblasti razvoja iprimjene ra~unarskih programaza upravljanje elektrosistemima,energetskim medijima, naftovo-dom i sl. U doba najja~eg razvoja�Energoinvesta� (firma u BiH)radila je na uspostavi informa-cionih sistema za vo|enje izvo-zno-uvoznih poslova. Njen radnianga`man u �Energoinvestu� bioje orijentiran na timski rad, a unajve}em broju projekata bila jerukovodilac tima. Godine 1980.za rad u struci dobila je priznanje�[estoaprilska plaketa gradaSarajeva�. Napisala je dvadeset{est nau~no-stru~nih radova.

Nikad nije bila ~lan Saveza komu-nista (jedina politi~ka partija uSFRJ 1945.-1990.). Uvo|enjemvi{estrana~ja u SFRJ pristupila jeu Stranku demokratske akcije, teobavljala visoke politi~ke funkcije(~lan Izvr{nog odbora, potpred-sjednik Glavnog odbora, predsjed-nik Komisije za kulturu). Tokomrata, u okoljenom Sarajevu, oba-vljala je dvije zna~ajne funkcije:direktorica Direkcije za raseljena iizbjegla lica, a zatim direktoricaRadio-televizije BiH. Obje funkcijeje obavljala uspje{no. Godine 1996. napu{ta Strankudemokratske akcije i sa grupomintelektualki osniva politi~ku par-tiju @ena BiH (`ena u jednini, kaosimbol, a ne kao udru`enje `ena).Predsjednica je ove politi~kestranke od njenog osnivanja. @ivi iradi u Sarajevu.@ele}i i aktivno rade}i na tome da`ene uzmu maksimalno u~e{}e upoliti~kom `ivotu, postala je pred-sjednicom politi~ke organizacijepod nazivom @ena BiH. Iako ovapoliti~ka partija nije postiglazna~ajnije rezultate zbog namet-nute kvote mu{karaca na izborn-im listama, ideja o bu|enju svijestibosanskohercegova~ke `ene bit }ei dalje osnovna vodilja njenog ide-jnog vode. Sagledavaju}i dosa-da{nje aktivnosti, Amila Omerso-fti} odi{e uporno{}u i entuzijaz-mom koji garantuju uspje{an ipo{ten politi~ki anga`man.Odluka o odlasku iz Strankedemokratske akcije uslijedila jeposlije njenog uo~avanja da nekipoliti~ari iz raznih partija nemajudovoljno razumijevanja za obi~annarod, te da imaju dozu igno-rantskog odnosa prema sposob-nostima `ene. Svojim nastupimaispoljava osobine velikog borca zaravnopravnost `ena u dru{tvu.

(Nastavi}e se)

Feljton: Profesija i politika (24)

! Ulaskom u politiku Edhem Bi~ak~i} je obna{aovisoke politi~ke i dr`avni~ke funkcije. Kao i ve}inaljudi politi~ara tehni~ke naobrazbe, u politici je ostaona nivou prosje~nosti. U socijalisti~kom sistemuosu|en je u Sarajevu zbog pripadnosti i djelovanja uorganizaciji �Mladi muslimani�. Osnovne karakteristi-ke Joze Kri`anovi}a, tehni~ki obrazovanog politi~ara,bile su tolerancija i bezrezervno poimanje Bosne iHercegovine kao sopstvene dr`ave, za razliku od onihBosanaca koji svoju dr`avu vide van Bosne. U dobanajja~eg razvoja �Energoinvesta� (firma u BiH) AmilaOmersofti} je radila na uspostavi informacionih siste-ma za vo|enje izvozno-uvoznih poslova, jer je u to vri-jeme bila �prvi ~ovjek� u SFRJ iz oblasti razvoja i primjene ra~unarskih programa za upravljanje elektro-sistemima, energetskim medijima, naftovodom i sl.

! Poljubac je simbol strasti i zaljubljenosti, temaj~inske ljubavi i prijateljstva. Pe~at je zavjeta i izda-ja. Ljube se svi i stalno. Kad se sastajemo, rastajemo,kad volimo... On otkriva sve o nama. To je dodir usna-ma kao gesta naklonosti, bezli~an pozdrav, izrazpo{tovanja ili najintenzivniji ljubavni trenutak.Poljupcem u obraz ~esto izra`avamo srda~an pozdrav,dobrodo{licu, ~estitke, dok je poljubac mu{karca i enenajnje`niji ali i najsna`niji ljubavni dodir. To je jedinastvar na svijetu koju svi okuse, od koje ustrepere, kojane poznaje granice spola, stanje na ra~unu, vjeru, bojuo~iju. Od njega uzdrhte i mali i veliki, bogati i siro-ma{ni, prosje~ni i genijalni. On je dodir du{a, ~istasre}a, unilateralan i univerzalan. On je na{e prvo, anaj~e{}e i posljednje `ivotno iskustvo. Budu}i da se svi ljubimo, svi smo dakle i razmi{ljali otome, {to se tijekom poljupca de{ava s na{im tijelom.Dok se ljubimo mozak nam otpu{ta tvari koje {aljupozitivne osje}aje i donose dobro raspolo`enje bezobzira na to koliko smo mrzovoljni. Osje}amo se bolje~ak i ako se samo pretvaramo da se ljubimo. Poljubacna tijelo djeluje o~aravaju}e, slasno, a u malim dozamai ljekovito. U medicini je poznat poljubac `ivota,odnosno o`ivljavanje disanjem usta na usta. Vjeruje seda je ljubljenje jedan od najstarijih obi~aja, a smatra seda potje~e od maj~inog hranjenja potomstva. Postoji~ak i nauka koja prou~ava ljubljenje - filematologija, pa~ak i me|unarodni dan ljubljenja - 5. februar. Ljubimo se stalno. Kad se sastajemo, kad se rastajemo.Poljupci izra`avaju po{tovanje, suosje}anje i ljubav.Ljubimo pospane dje~je kapke za laku no} i izgrebanakoljena da vi{e ne bole. Poljubac mo`e biti pobo`an ~in,mo`e biti uvod, obe}anje, izazov. Ljubimo se cijelu god-inu, svi nara{taji i na svim kontinentima, priti{}emousne na fotografije, na pramenove kose ili bilo koju sjet-nu uspomenu na voljene. Poljubac ne izvire samo izosje}aja nego i iz praznovjerja - ljubimo kocke prijenego ih bacimo, ljubimo sre}ono{e, ljubimo tlo pod svo-jim nogama... Tko od nas, dok smo bili mali, nije baremna sekundu povjerovao u ~arobnu mo} poljupca - onogod kojeg `abe postaju ljepotani, a Trnoru`ice iSnjeguljice se bude. Prepuni su ~arolije. Hrane nas,oduzimaju dah, `are. Raspiruju vje~ni plamen ljubavi. Poljubac se ra|a na istom mjestu i u isto vrijeme kad istrast. Duboki poljubac zna~i vi{e od pokreta usana jerpodrazumijeva senzualan odgovor. Poljupci bezosje}aja obi~no su ritualno cmakanje. Da bi bioprivla~an poljubac mora biti transcendentan, moranadrasti granice na{eg tijela. Takva transcendencijabilje`i se i na usnama kad se ljubimo s ljubavlju, a elek-tri~ni impulsi ska~u s na{ih usana. U svom naj~istijemobliku poljubac je simboli~no spajanje, tjelesna alegori-ja koja vodi sudionike u spajanje du{a - pretvaranje ujedno. Poljubac kao ljudski nagon ne mo`e se zabora-viti, potisnuti. Taj neizlje~ivi instinkt za ljubljenjemdobili smo jo{ u maminu trbuhu. Dakle, puno prijenego {to smo dobili prvu pusu kad smo do{li na svijet. Tokom `ivota ~ovjek provede oko 20.000 minutaljube}i se, odnosno oko dvije sedmice. Povr{ni poljubacpotro{i tri kalorije, a strastveni dvostruko vi{e, pa jeljubljenje dobar na~in mr{avljenja. Prema tome, akodanas jo{ nikog niste poljubili, {to ~ekate....

Mirela POPR@ENOVI]

Poljubac je simbol strasti izaljubljenosti, ali...

! To je jedina stvar na svi-jetu koju svi okuse, od kojeustrepere, koja ne poznajegranice spola, stanje nara~unu, vjeru, boju o~iju.Od njega uzdrhte i mali iveliki, bogati i siroma{ni,prosje~ni i genijalni. On jedodir du{a, ~ista sre}a,unilateralan i univerzalan.

I pe~at zavjetai izdajaPoliti~ari tehni~ke naobrazbe

u politici - prosje~ni

18.11.2010.godine037 extra18

! Najnovija hit serija turske pro-dukcije �Ezel� stigla je i na{e maleekrane. Naime na hrvatskomkanalu RTL odnedavno je po~eloprikazivanje ove serije koja }eprema nekim predvi|anjima

gledano{}u nadma{iti i �1001no}�, koja je na ovim prostorima ai {ire ve} oborila sve rekordegledanosti.

Turski filmovi i serije ve} suosvojili srednji istok, no sada senjihova popularnost {iri i naostatak svijeta, munjevitom brzi-nom.Ova trenutno najgledanija TV se-

rija u Turskoj, oborila je sve reko-rde gledanosti i najgledanija jeserija ikad, a svojom kvalitetom,tursku kinematografiju odvela je

na sasvim novi nivo.Ezel je turska dramska kriminal-isti~ka serija ~ija se radnja temeljina zapletu poznatog romana�Grof Monte Cristo� AlexandraDumasa. Izdan od najvjernijih pri-jatelja i `ene koju je volio, ÖmerUçar vra}a se kao Ezel kako bi seosvetio. Optu`en za ubojstvo iplja~ku casina koje nije po~inio,osu|en je na do`ivotni zatvor.Spletom okolnosti, Ezel bje`i izzatvora i vra}a se po osvetu.Sasvim neprepoznatljiv svojimbiv{im prijateljima i ljubavi, kaopotpuni stranac.Iako je radnjom smje{tena u mod-ernu Tursku u Istanbul, serija jesnimana u Bafri u sjevernomCipru, te jednim dijelom i uDubrovniku. Inspirisana vje~nimmotivima mr`nje, ljubavi, izdaje iosvete, ukoliko se odlu~ite pogle-dati je, ovo je zasigurno serija koja}e vas ostaviti bez daha.

! Patrizio Buanne, talijanska pjeva~ka senzacija,kako ga mediji nazivaju, osim an|eoskog glasa, imai savr{en stas, koji vjerujem pripadnice nje`nijegspola ne}e ostaviti ravnodu{nim.Vi{estruko nadaren, ovaj dvadesetosmogodi{njiTalijan, te~no govori pet svjetskih jezika talijanski,{panjolski, njema~ki, poljski i francuski.No pored izuzetnog talenta za jezike, izuzetan je injegov dar za muziku. On je jednostavno, ro|en dazabavlja i osvaja jedinstvenim stilom, {armom ikarizmom kojom itekako zra~i. Treba li re}i jo{ne{to, osim da njegove koncerte posje}uju sve trigeneracije, od tinejd`erica, preko njihovih majki donjihovih baka, te da kada pri~aju o njegovoj muzicimnogi ka`u: glas romantike se vratio.Njegov prvi internacionalni debitantski album,objavljen 2005. godine, �The Italian� s kojim jepostigao ogroman uspjeh prodan je u milijun prim-jeraka.

Drugi album �Forever begins tonight�, koji je svo-jevrsna moderna ljubavna pri~a ispri~ana pjesmom,osvojio je srca obo`avatelja bezvremenske talija-nske pjesme. Na ovom albumu nalazi se i talijans-ka verzija pjesme �Angel� koju je originalno otpje-vao Britanac Robbie Wiliams. Verzija koju je otpje-vao Patrizio postala je najslu{aniji radijski hit uSjedinjenim ameri~kim dr`avama.A {ta je to {to Patrizia izdvaja od drugih velikihumjetnika? [arm? An|eoski glas? Opu{ten i punpo{tovanja odnos prema publici? Talijani za njegaimaju samo jednu jedinu rije~: �Simpatico�.

! Dugo i{~ekivana sedma i poslje-dnja pustolovina filmskog serijalao mladom ~arobnjaku, �HarryPotter i darovi smrti�, filmski jedoga|aj koji }e biti prikazan u dvacjelove~ernja dijela. Redatelj jefilma David Yates, a svi glumci izprethodnih nastavaka i daljeutjelovljuju popularne likove.Evo {ta vas i{~ekuje u prvomdijelu zadnjeg nastavka: prvi diopo~inje kada Harry, Ron iHermiona krenu u opasnu misijupronala`enja i uni{tenja horkruk-sa - tajne Voldemortove besmrt-nosti. Sami i bez vodstva ili za{titesvojih profesora troje se prijateljasada vi{e no ikada moraju oslonitijedni na druge. Me|utim, na njihvrebaju mra~ne sile koje ihpoku{avaju razdvojiti.U me|uvremenu, ~arobnja~ki svi-jet postaje opasno mjesto za sveneprijatelje Gospodara Tame.Po~eo je rat od kojeg su svi strepilii Voldemortove Smrtono{e preuzi-maju kontrolu nad Ministarstvommagije, pa ~ak i Hogwartsom,teroriziraju}i i uhi}uju}i sve kojiim se usude suprotstaviti. No ono{to jo{ uvijek tra`e je ono {to jeVoldemortu najdragocjenije -Harry Potter. Odabrani postajelovina kada Smrtono{e dobijunaredbu da Harryja Pottera dove-du Voldemortu `ivog.Harryjeva je jedina nada prona}ihorkrukse prije no {to Voldemortprona|e njega. No slijede}i trago-ve, otkriva staru i gotovo zabo-ravljenu pri~u - legendu o Daro-vima smrti. Ako se ispostavi da jelegenda istinita, to bi Voldemortumoglo dati apsolutnu mo}. Harry po~inje shva}ati da mu jepro{lost odredila budu}nost, i toonoga sudbonosnog dana kada je

postao �dje~ak koji je pre`ivio�.Harry Potter vi{e nije samo dje~aki sve je bli`e zadatku za koji sepriprema otkako je prvi put zako-ra~io u Hogwarts - a to je kona~nabitka s Voldemortom. Uz londonsku premijeru filmamediji su se raspisali i o mogu-}nosti da Poterovim dogodov{ti-nama ovo ipak ne}e biti kraj.Autorica romana o Harryu PotteruJ.K.Rowling izjavila je da joj jesedmi u serijalu filmova o tomdje~aku ~arobnjaku dosad naj-dra`i. Ona je je ostavila otvore-nom mogu}nost da nastavi i dalje

pisati o njegovim i pustolovinamanjegovih prijatelja. Glumci kojiutjelovljuju Pottera i njegovu pri-jateljicu Hermione ka`u da im jeve} te{ko glumiti deset godina istilik.Okru`ena odu{evljenim obo`a-vateljima i uz glavne zvijezdefilma na crvenom tepihu london-skog Leicester Squarea gdje je u~etvrtak odr`ana premijera filma�Harry Potter i darovi smrti: Prvidio�, Rowling je dala rijetki inter-vju u kojem je progovorila o svo-jim osje}ajima oko kraja fenome-na poteromanije.

Pjeva~ke senzacije

Harry Pooter, prvi dio sedmog nastavka

Glas romantike! Patrizio Buanne? Zvu~i li vam to imepoznato? Ako je va{ odgovor na ovopitanje ne, onda zaista trebate pro~itatitekst koji slijedi.

Kraj po~inje

Onur ili Ezel?

Nakon [eherzade - Ezel

18.11.2010.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda 18.11. - 25.11.

Ljubav: Ako ste imali nesporazumas voljenom osobom, posebno akosu nastali zbog obaveza na poslu,ovih dana }e svadja do}i do vrhun-ca. Niste mogli objasniti u pot-

punosti svoje mi{ljenje i stajali{te o tome pa jepartner dodatno u sebi stvorio lo{e scenarije.Za sad bi bilo dobro da odlu~ite {to to~no eliteod te veze i po~nete pokretati svoje snove jed-nom zauvijek.Posao: Narednih dana ima}ete vi{e sre}e naposlu nego u ljubavi. Bit }ete intelektualno,energetski i fizi~ki spremni na sve prohtjeve kojeposao stavi ispred vas. Neki od vas }e imati isre}e kad su u pitanju nov~ani dobici vezani uzposao. Pripazite samo kako ne biste svepotro{ili od jednom jer nadoknade ne}e biti.Zdravlje: Mogu}i problemi s grlom.

! OVAN - (21.03. - 20.04.)

" DJEVICA - (22.08. - 22.09.) #[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

$ BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

& BIK � (21.04. - 20.05.)

Originalni tjednihoroskop 037astro

Ljubav: U zadnje vrijeme kao da stezapeli u neki vrtlog odgadjanja, ner-azumijevanja i sli~nih nevolja kad suu pitanju ljubav i partner. Ovog

vikenda bi se sve trebalo smiriti pod utjecajemMerkura i Marsa u Strijelcu. Komunikacija }ese vidno pobolj{ati pa sada ispravite sve {to jezapelo u proteklo vrijeme. Prava ljubav sestvara daleko od o~iju javnosti.Posao: Morat }ete poja~ati disciplinu kad su upitanju financije. Imate velike `elje i nematestrpljenja kad su one u pitanju. Posao idedobro i mogao bi se jo{ i popraviti, ali va{eapetite ne mo`e nahraniti ni nacionalna banka.@elite li vi{e novaca, prona|ite dodatni posao.Zdravlje: Sve bolje i bolje.

Ljubav: Venera, va{ vladar, i dalje jeretrogradna. Merkur se pridru`ujeMarsu u Strijelcu, {to vam donosipoja~anje komunikacije. Tim putem

}ete rije{iti sve prepreke koje su vam sepostavile u ljubavnom `ivotu. Samo razgovor,razgovor i jo{ malo razgovora! Nemojte silitidruge stvari - one }e do}i same po sebi.Posao: Dare`ljivi Jupiter u Ribama donosi vamzanimljivu energiju. [to budete `e{}e igrali, vi{e}ete dobiti. Morat }ete jako vjerovati intuiciji jerse ovdje tra`e veliki ulozi za velike rezultate.Napredak vam sigurno dolazi, ali ne kroz sig-urne vode. Bacite kockicu i hrabro naprijed!Zdravlje: Pripazite se promjena na ko`i.

Ljubav: Va{ ljubavni `ivot i kreativnoizra`avanje na visokom su nivou, alimorat }ete ih prestati koristiti kao da

sutra ne postoji. Ostavite malo pozitivne energi-je za lo{ije dane jer }e vam biti te{ko kad vasrealnost lupi po glavi. Partner vas treba, ali maloste previ{e okupirani sobom da biste to primi-jetili. Nemojte to raditi jer }e odnosi zahladiti.Posao: Nedostatak trenutnog novca mogao bivas sprije~iti u jednoj jako dobroj poslovnojponudi. Poku{ajte ne kasniti s davanjima jer}ete se zavu}i u dugovanja koja }ete te{korije{iti. Imate poslovne energije, ali kao da vamnedostaje malo sre}e. Budite stalo`eni, nadok-nadit }ete to svojom kreativno{}u.Zdravlje: Mogu}e prehlade.

Ljubav: Merkur u [korpionu i vamadonosi smirenje zategnutih odnosa.Komunikacija se bitno popravlja pa }etebiti u stanju, uz svoj legendarni pristup,

rije{iti gotovo sve probleme koje ste imali s vol-jenom osobom. Nemojte se samo optere}ivatidetaljima jer }e vam promaknuti cjelokupna slika.Posao: U zadnje vrijeme va{i poslovni potezinaj~e{}e su krivo shva}eni ili izvu~eni iz konteksta.Ako je tako, morat }ete se malo povu}i i prepusti-ti nekome drugome da se istakne dok vi pro-motrite kojim putem vjetar sad ide. Poslovno nijenajbolji period, ali ne mora biti niti lo{ ako netra`ite previ{e.Zdravlje: Pripazite na `eludac i prehranu.

Ljubav: Sad kad ste gotovo pro{likroz svoj godi{nji ciklus, priznajte isami sebi da nije bilo ba{ lako.Ono lo{e je pro{lo i sad je na redu

samo napredak kojeg ni{ta ne}e mo}i zaus-taviti. Sunce u va{em znaku uz pomo}Jupitera iz Riba {alju vam energiju za sve. [tose ti~e voljene osobe, podijelite to snjom/njim.Posao: Merkur i Mars u Strijelcu donosevam pregr{t poslovnih prilika u kojima se krijudobra zarada i napredak u karijeri. Postojisamo jedan mali trik: sve to dogodit }e sesamo onima koji vjeruju u sebe i svojemogu}nosti. Iskoristite svoju komunika-tivnost kako biste u ovom povoljnom raz-doblju stvorili {to ja~e poslovne veze.Zdravlje: Imate osjetljiv `eludac pa pripazite{to jedete.

Ljubav: Po~etak ovog periodadonosi vam lo{ije ljubavno raz-doblje kojem ste vi krivi. Previ{e stese fokusirali na sebe pa se partner

osje}a zapostavljenim. Razmislite {to `elite iposvetite se partneru i njegovim potrebama.Imate vremena da popraviti odnos podpovoljnim utjecajem Merkura i Marsa uStrijelcu. Nemojte biti sebi~ni!Posao: Poslovne obaveze rastu. Razdoblje jepovoljno za poslove, ali pod uvjetom da sedate u to svim srcem i tijelom. Imate limogu}nost neke dodatne edukacije zgrabiteje jer bi upravo ona mogla biti klju~ budu}emuspjehu. Nemojte se sramiti priznati da se une{to ne razumijete. To se svima doga|a.Oni najbolji u tom slu~aju potra`e pomo}!Zdravlje: Treba vam energije za narednoplodno razdoblje.

Ljubav: Kombinacija Merkura ivru}eg Marsa u va{oj solarnoj ku}isamozadovoljstva i veza mogla bivas natjerati na neke prili~no

drasti~ne poteze. Sunce u [korpionu, podru~juva{ obitelji, samo }e ubrzati ove promjene kojeste zamislili. Nastojte ne spaliti sve mostove zasobom. Odre|ena situacija vratit }e vas upro{lost i to }e biti po~etak svega.Posao: Poslovno }ete biti vrlo vrijedni. Vanjskeokolnosti bit }e promjenjive pa }ete se moratiprilago|avati svemu. Komunikacija }e vam bitidobra pa iskoristite to na svoju korist. Imate li uplanu putovanja, ovo je povoljno vrijeme za to.Ideje }e vam dolaziti, ali nemojte zaboraviti pro-filtrirati ih. Nemate energije za sve odjednom.Zdravlje: Pripazite bavite li se fizi~kim poslomili sportom.

' STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)Ljubav: Ulazak Sunca u va{ znakje po~etka novog godi{njeg cik-lusa za vas. Ovo razdoblje iskoris-tite kako biste se malo povukli od

drugih i razmislili o svemu {to ste u~inili, tre-bali u~initi ili niste u~inili. Odmaknite se oddru{tvenih doga|anja kako biste napunilibaterije. Pripremite se na pravi na~in zadolazak veli~anstvenog Sunca!Posao: Na poslovnom planu ne}e biti nekihnovosti. Sve funkcionira prili~no mirno idobro, ali ne}e biti nekog napretka ili novihprilika. Iskoristite to kako biste dovr{ili svezapo~ete poslove i krenuli u novi ciklus s~istom energijom. Komunikacija }e vam bitija~a strana narednih dana.Zdravlje: Mogu}i problemi sa `elucem.

( VAGA - (23.09. - 22.10.)Ljubav: Venera, va{ vladar, retrogradna u va{emznaku donosi vam pote{ko}e u odnosima s vol-jenim osobama, posebice partnerom. Zbog

pove}anog obim posla koji isti planet donosi, niste imalidovoljno vremena i energije za partnera {to vam se sadalo{e vra}a. Ne budete li pod hitno rije{ili probleme kojeimate mogli biste ostati sami i zbunjeni cijelom situacijom.Posao: Financije vi{e nisu povoljne kao prije, a obim poslai dalje je jednako velik. Morat }ete se nositi s ovom situaci-jom do daljnjega pokazuju}i strpljivost i razumijevanje. Uprotivnom }ete samo sami sebi stvoriti pote{ko}e kojevam ne trebaju. Imate li problema s energijom, po~nitevje`bati pa }ete lak{e raditi.Zdravlje: Op}enito ste dobro, ali ne kao prije jer vam jeenergija u laganom padu.

) LAV - (21.07. - 21.08.)* RIBE - (19.02. - 20.03.)

Prirodne brojeve od 1 do 9 rasporediti u lik tako da sa ve} poredanim brojevima ne do|e do ponavljanja, ni u jednom retku nistupcu, dijagonali, kao ni ukvadrati}ima unutar lika.

4 7 6

1 8 5 9

9 3 8

7 4 5 3

5 4 1 2 6

3 6

1 2 8 7

7 4 2 8

6 3 5

+ RAK - (21.06. - 20.07.)

, VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)Ljubav: Prisutnost Merkura i Marsau Strijelcu daje vam nevjerojatandar govora. Iskoristite to i kona~noizrecite sve {to vam le`i na srcu.

Tako|er po~nite se vi{e kretati po dru{tvu jerimate priliku stvoriti nove veze i odnose koji}e se pokazati kvalitetnima i na osobnoj i naposlovnoj razini. Nemojte se povla~iti ni ukojem slu~aju!Posao: Poslovno gledano, najbolje }e vami}i poslovi i projekti koji uklju~uju grupni rad.Svi ostvareni kontakti bit }e poslovno vrlopovoljni. Nemojte biti stidljivi jer o tome ovisiva{a budu}nost! Bilo bi vam jako korisnoporaditi na samopouzdanju.Zdravlje: Energija vam je u porastu, alibudite umjereni u svemu.

- JARAC - (21.12. - 19.01.)Ljubav: Iako i dalje stavljatepotrebe svojih bli`njih prije svojihnemojte barem na nov~aniku bitijednako brzi. ^ini se kako bi oko

posu|enog novca mogla nastati prili~no veli-ka sva|a. Ako ste mu{ki pripadnik znakamogli biste imati avanturu s potpunimstrancem. Ako ste `enski pripadnik, na`alostsamo dosada uz stalnog partnera.Posao: Vrijeme je da savladate poslovnu lek-ciju kad je potrebno re}i NE, kad je potrebnoneka vrata zatvoriti za sobom i krenuti dalje.Nemojte samo paliti mostove iza sebe!Komunikacija }e vam biti jaka pa iskoristitesvoje diplomatske sposobnosti kako bistesve odigrali u svoju korist. Budite ~vrsti!Zdravlje: Pripazite na grlo.

� �Detektiv mo`e rije{iti slu~aj samo ako je suspendiran s du`nosti�� �Mu{karac ne}e pokazati znakove bola dok prima najokrutnije udarce ali }e se tresti dok `ena

poku{ava o~istiti njegove rane�� �Jedna {ibica dovoljna je da osvijetli sobu bilo koje veli~ine� � �Svaka brava mo`e se u sekundi otvoriti kreditnom karticom ili spajalicom, osim ako to nisu

vrata koja vode u zgradu u plamenu s nekim zarobljenim unutra�� �Jedan ~ovjek koji puca u dvadeset ljudi ima vi{e sanse da ih ubije, nego dvadeset ljudi koji

pucaju u jednog ~ovjeka�� �Nije va`no ako ste vi{estruko brojnijii u borbi koja uklju~iju borila~ke vje{tine, va{i neprijatelji

~ekat }e strpljivo da vas napadnu jedan po jedan, prijete}e ple{u}i naokolo sve dok neoborite njihove prethodnike�

� �Majke svakog jutra pripremaju jaja, slaninu i pala~inke za svoga supruga i djecu, iako ih oninikada nemaju vremena pojesti�

� �Policajcima se uvijek dodjeljuju partneri koji su njihova potpuna suprotnost�� �Automobili koji se sudare gotovo }e uvijek eksplodirati u plamenu�� �Po{teni i radi{ni policajci po pravilu bivaju upucani tri dana prije penzije�� �Ako se po`elite izdavati za njema~kog oficira, nije neophodno znati njema~ki jezik, dovoljan je

njema~ki naglasak �� �[ef policije uvijek }e suspendirati svoga glavnog detektiva ili }e mu dati 48 sati da zavr{i

posao�� �[to vi{e mu{karac i `ena mrze jedno drugo, ve}a je vjerojatnost da }e se zaljubiti�� �Ventilacijski sistem bilo koje zgrade savr{eno je mjesto za sakrivanje. Nitko nikada ne}e ni

pomisliti da vas u njemu tra`i i mo`ete bez te{ko}a putovati do bilo kojeg dijela zgrade�� �Kada se suo~ite sa zlim me|unarodnim teroristom, sarkazam i duhovitost su va{e najbolje

oru`je�� �Kada pla}ate taksi, ne morate pogledati u nov~anik dok vadite nov~anicu, samo zgrabite

jednu nasumce i dajte je. Bit ce to uvijek to~an iznos cijene vo`nje�� �Kada su sami, svi stranci vi{e vole govoriti engleski�� �Skidanje do struka mo`e mu{karca u~initi neranjivim za metke�� �Ako trebate ponovo napuniti oru`je, uvijek }ete imati dovoljno municije, ~ak iako je prije toga

uop}e niste ni ponijeli�� �Ako vidite veliko staklo, netko }e ubrzo biti ba~en kroz njega�� �Ako odlu~ite plesati po ulici, svatko na koga nai|ete, znat }e korake�� �Pre`ivjet }ete bilo koju bitku u bilo kojem ratu osim ako ne napravite gre{ku i poka`ete

nekome fotografiju va{e voljene kod ku}e�� �Ba{ je lako prizemljiti avion ako postoji netko u kontrolnom tornju da vam daje uputstva�� �Tokom svih policijskih istraga bit }e neophodno bar jednom posjetiti striptiz klub�� �Uvijek je mogu}e parkirati neposredno ispred zgrade koju posje}ujete�� �U SF filmovima i serijama uvijek se ~uje eksplozija u svemiru iako je to nemogu}e, jer je

svemir zrakoprazan prostor.�

Neko je zabilje`io

[ta smo �nau~ili� iz akcionih filmova

18.11.2010.godine20

JP �RADIO TELEVIZIJA BIHA]� d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

.......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Kupon za besplatne male oglase

po{aljite po{tom ili dostavite li~no na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha}

Krupska bb, 77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi ! Hitno prodajem namje{ten stan od 40 metara kvadratnih s drvarnicom na Ozimicama

II; 3. sprat; cijena 1.500 KM za kvadrat; tel: 061/921-595.! Prodajem gara`u u Biha}u; Ozimice I, kod Toplane; tel: 061/483-448.! Prodajem ku}u u Biha}u; Ulica Cazinska br. 13; telefon: 062/264-522. ! Prodajem parcelu od 2.024 metra kvadratna kod ]ehi}a kanala, preko pruge; asfaltni

put, prolazi ispred parcele; dozvoljena gradnja; cijena 25 KM za metar kvadratni: tele-fon: 061/921-595.

! Prodajem trosoban stan 74 metra kvadratna s kuhinjom; drugi sprat s grijanjem,kablovskom i klimom; cijena 120.000 KM; telefoni: 350-727 ili 061/142-664.

! Prodajem ku}u-visoka prizemnica, nova gradnja, Ulica Bosanskih {ehida 56; GSM: 061/833-343.

! Renoviran stan od 92 metra kvadratna u Biha}u i gara`u prodajem ili mijenjam zamanji. Telefoni: 061/483-448 i 061/144-086.

! U predgra|u Bosanskog Petrovca prodajem ku}u sa dva sprata u ispravnom stanju idva pomo}na objekta, na oku}nici od 2.200 metara kvadratnih; telefon: (037) 881-593.

! Povoljno prodajem spava~u sobu: le`aj plavi 210x160 i ormar trokrilni klizni, telefon:062/298-499.

! Povoljno prodajem ku}u u Gati, kod Bushela, s poslovnim prostorom pogodnim zagra|evinski materijal; tel: 037/ 370-032, 062/394-996 i 061/137-556.

! Povoljno prodajem medicinski krevet sa madracem sa elektri~nim podiza~ima, pogo-dan za starije i nepokretne osobe. GSM: 061/798-265.

! Prodajem osam dunuma zemlji{ta u Lohovu; telefon: 063/570-483.! Prodajem Renault-Kangoo; 2006. godina 1.2 - 16 V; klima; daljinsko zaklju~avanje;

multi volan; kuka; nosa~i... Telefon: 062/524-968. ! Prodajem jednosoban stan, 38 metara kvadratnih, Ozimice II; GSM: 061/ 755-663. ! Prodajem 10 sobnih vrata bez {tokova, bojler Kon~ar 80 L i manju termo pe}.

GSM: 062/890-030.! Prodajem `eljezne gatre za za{titu poslovnih prostora: izloga 1 kom. (1,80 x 1,60 m),

prozora 2 kom. (1,50 x 0,95 m) i vrata 1 kom. (2,05 x 1,05 m); informacije:cerova~ka brda 110 i telefon: 037/351-989.

! Prodajem potpalu; cijena gajbe od banana 6,00 KM; ku}na dostava; GSM: 061/036-668.

! Prodajem ku}u u Gati, pored glavne ceste, s poslovnim prostorom za trgovinugra|evinskim materijalom; telefon: 037/370-032, 062/394-996 ili 061/137-556.

! Prodajem kotao za rakiju, 120 L u kompletu. Cijena po dogovoru. GSM: 061/436-940.

! Prodajem renoviran stan 92 m2 + gara`u na Ozimicama I ili mijenjam za manji stan uBiha}u ili Sarajevu. Informacije: 061/483-448, 061/144-086.

! Prodajem ku}u na tri eta`e, iz zgrade MUP-a u Biha}u, s centralnim grijanjem; 10x8metara, 600 metara kvadratnih oku}nice; telefoni: 037/370-032 ili 062/394-996.

! Prodajem dva dunuma u Vedrom Polju; vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru; informacijena telefon: 00385-99-553-71-22.

! Povoljno prodajem elektri~nu motornu pilu McCULLOCH, MAC 14-H5, 350 mm, 220V, 5-9A, 1.200 W, 3,3 kg. Telefoni: 061/155-841 ili 037/223-881.

! Prodajem plac 1071 m2 za stambeno-poslovne objekte uz cestu sa licem 25m.Repu{ine, Biha} - preko puta HRM. Telefon: 351-318 zvati od 16h.

! Prodajem auto prikolicu nosivost 1 tona, sanduk 200x107 cm. Telefoni: 037/312-298i 061/982-977.

! Prodajem plac u Golubi}u 3.000 metara kvadratnih, 20 metara obale Une; atraktivnalokacija; telefon: 062/956-037.

! Povoljno prodajem upravlja~ku kutiju �CONRAD� sa sedam uti~nica-prekida~a izvu~nike sa subvuferom. Telefoni: 061/155-841 ili 037/223-881.

! Prodajem, iznajmljujem, mijenjam ku}u u Bosanskom Novom za stan u Biha}u.Informacije na telefon: 061/394-323.

! Izdajem za studentice dvokrevetne sobe s centralnim grijanjem, kablovskom TV,; velikidnevni boravak s kuhinjom. Povoljna cijena; tel: 037/370-032 ili 062/394-996.

! Izdajem jednosoban namje{ten stan u Sarajevu kod bolnice Ko{evo (studenti ili speci-ja-lizanti) 061/169-552.

! Izdajem poslovni prostor od 100 metra kvadratnih, Ul. Husrefa Red`i}a br 7; tel:037/311-572 ili 061/197-573.

! Izdajem dvije jednokrevetne sobe za |ake i studente u Biha}u; Ulica Safeta Krupi}abb; telefon: 062/264-522.

! Iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih: telefoni: 061/394-494 i 061/604-024.

! Izdajem poslovni prostor u centru grada povr{ine 100 metara kvadratnih; pogodan zasve djelatnosti; telefon: 00387(0)62/ 288-909.

! Izdajem dvije jednokrevetne sobe za studentice sa centralnim grijanjem, poseban ulaz,telefon: 037/223-841.

! Izdajem namje{ten jednosobni stan; Ulica 502. vite{ke; pogodan za studente i samce;telefon: 061/805-715.

! Izdajem namje{ten trosoban stan u centru grada za studente i u~enike; telelefoni:061/872-970 ili 061/368-068.

! Iznajmljujem sobe za studentice u u`em centru grada s centralnim grijanjem. Cijena -povoljna. Informacije na telefon: 061/970-713.

! Izdajem sobe za studente, centralno grijanje. Informacije: 061/699-476.! Iznajmljujem dvije dvokrevetne namje{tene sobe za studentice, sa centralnim grijan-

jem, kablovskom, telefonom... telefon: 227-671.! Opravka i monta`a namje{taja i kuhinja (novih i starih), zamjena baglama; telefon:

063/062-012.

U selu Vo|enice, kod Bosanskog Petrovca, 15 kilometara odPetrovca prema Biha}u, nalazi se sto~na farma rasplodnih ovacarase Romanov i Trorasni melez.

Ovce se jagnje dva puta godi{nje i jagnje od 2 do 3 jagnjeta poovci. Samo pet posto ovaca jagnji samo po jedno jagnje.

Vlasnik farme prodaje rasplodne ovce i mladu jagnjad raseRomanov.

Cijena sjagnjene ovce je 450 KM, a jagnjadi do 30 kg:

- ovnova rase Romanov 400 KM

- `enske jagnjadi 300 KM.

Sve informacije na telefone 065/888-105 i 065/888-599.

JP �RADIO TELEVIZIJA BIHA]� d.o.o. Biha}

U cijene je ura~unat PDV 17%.POPUST na du`i vremenski period do 20%.Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,

9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.Priprema reklamnog/oglasnog prostore je besplatna.Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)Krupska bb, 77000 Biha}

ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 14,00 sati kako bibile objavljene u narednom broju.

Marketing JP �RTV BIHA]� d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELI^INAREKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRA�NJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM

1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM

1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM

1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICANASLOVNA

STRANAZADNJASTRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM

120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM

160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

sport 2118.11.2010.godine

! Biha}ke odbojka{ice ostvarile suprvu premijerliga{ku pobjedupred svojim navija~ima. U utakmi-ci sedmog kola bile su bolje odGacka 3:1, po setovima (23:25,25:23, 25:23, 25:19). Ovim trijumfom napravljen jeva`an iskorak u borbi za opstanaku elitnom rangu bosanskoherce-gova~ke odbojke.

Nakon gubitka prvog seta, odboj-ka{ice Biha}a su zaigrale agre-sivnije i maksimalni anga`man seisplatio do kraja utakmice. ^ak triseta timovi su odigrali na razlikuod dva poena, {to dovoljno govorio izjedna~enosti timova i kvalitetime~a. Prva postava biha}kog timaje ponovo imala problema uotvaranju utakmice, ali protivGacka to nije uticalo na kona~niishod.Najbolje u redovima doma}e

ekipe su bile D`afi}, Sivi} i Binjos.Nije izostala ni podr{ka s klupe,pa je ova pobjeda, ipak podre|enakolektivu. U utakmici protivGacka demonstrirana je izrelost tima, jer go{}amanije dopu{teno da uneizvjesnoj zavr{nicidrugog seta prelomeutakmicu.Te`ak raspored u prvomdijelu prvenstva uticao jena slabiji plasman. Unarednim utakmicamao~ekuju se bolji rezultatii napredak na tabeli.Biha} - Preminger nakonsedam kola ima sedambodova uz dvije pobjedei pet poraza. Bi{}anke uidu}em kolu imaju pri-

liku i za pobjedu na strani. TimZlatana Ibuki}a gostuje kodBosne, koja se i nije iskazala udosada{njem dijelu prvenstva.

! Bli`i se po~etak ko{arka{kesezone. Biha}ki ko{arka{i su prikraju pripremnog ciklusa i s nestr-pljenjem o~ekuju nove liga{ke iza-zove. Promijenjen je sistem takmi-~enja u A1 ligi, tako da Ko{arka{kiklub Biha} i Limometal iz Cazinanisu vi{e direktni suparnici.Bi{}ani su svrstani u grupu timo-va, koji ~ine ligu Sjever, dok }eko{arka{i iz Cazina nastupati u A1ligi - Jug. Pobjednici ovih liga }erazigravati za plasman u vi{i rangtakmi~enja, dok }e najslabiji timo-vi me|usobnim duelima odlu~i-vati o opstanku.

Ko{arka{i najavljujuTrener biha}kog tima Stevan Mre-nica najavio je velike mogu}nostiovogodi{nje postave igra~a. U ros-teru su ponovo neki iskusnijiigra~i, a zadr`ana je i igra~kaosnova iz pro{le sezone. AmirKulenovi} i dalje s kapitenskomtrakom predvodi ekipu. Povratnici

Ziri} i Juri~i} }e dati dimenzijuvi{e timu od pro{le godine.Odlazak centra Rasima Dizdare-vi}a }e biti veliki hendikep, alicentarskoj liniji priklju~eni su ineki mla|i igra~i, od kojih sedosta o~ekuje ove sezone. Upravaje ponovo izvukla maksimum svo-jih mogu}nosti, pa tim ima solidneuslove za rad i takmi~enje.Kapiten i pro{logodi{nji prviko{geter Amir Kulenovi} najavioje veliku borbenost i `elju u novojsezoni. �Akcenat je stavljen namlade igra~e i to je upravo smje-rnica ka uspjehu. Ekipa konsta-ntno napreduje i pitanje je vreme-na, kada }e ko{arka ponovo bitijedan od najzapa`enijih u na{emkraju dr`ave�, rekao nam jeKulenovi}. Ko{arka{i Biha}a su u zavr{nojfazi priprema. Fizi~ka spremnostje na optimalnom nivou, a sada seuigravaju sve takti~ke varijante iunose se one zavr{ne finese.

Stru~ni tim mnogo o~ekuje ovesezone od Muse, Gra~anina iMahmutovi}a, koji su na posudbiiz ko{arka{ke {kole Bosna XXL.

Uo~i liga{kogtakmi~enja

Pro{log vikenda odigrana je izavr{na provjera pred sezonu. UKupu Unsko-sanskog kantonaBi{}ani su minimalno pora`eni odcazinskog Limometala. TrenerMrenica nije bio nezadovoljannakon me~a. �Puno je jo{ prostora za napredak,a i Cazinjani su mnogo iskusniji, paovaj poraz i nije razo~aravaju}i�,rije~i su trenera Mrenice.Za desetak dana starta i liga{kotakmi~enje. Bi{}ani u prvom koluputuju u Sarajevo, gdje igraju pro-tiv Igmana. Maksimalni anga-`man na treninzima i `elja za uspjehom garant su i uspje{nesezone za biha}ki ko{arka{ki tim.

! ^lanovi Karate kluba Enpi - Sokolac nastavljaju sodli~nim rezultatima ove sezone. Nakon prvenstvaBosne i Hercegovine i Svjetskog kadetskog {ampionata,zavidni rezultati su postignuti i na Me|unarodnomturniru �Maglaj 2010�. Sedin Kurtovi} je osvojio zlatnu medalju u kadetskojkonkurenciji. Ovim rezultatom biha}ki karatista jo{ jed-nom je potvrdio veliki talenat, ali i spremnost za iza-zove, koji su pred njim. Krajem mjeseca Kurtovi} }e na-stupiti na Otvorenom prvenstvu Slovenije. Mladikaratista na ovom renomiranom natjecanju, zatvaranajuspje{niju takmi~arsku sezonu.Na turniru u Maglaju nastupilo je pet biha}kih pre-dstavnika, a jo{ su Sandi i Eli @eri} uzeli bron~anemedalje. Takmi~are je predvodio trener Edis Buli}, kojije izrazio zadovoljstvo rezultatima i zalaganjem polazni-ka {kole karatea �Enpi-Sokolac�.Sportski kolektiv, iako samo dvije godine star, nanizao jesame uspjehe.Talenti Sedin Kurtovi} i Sandi @eri} osvo-jili su veliki broj priznanja, a od njih se tek o~ekujunajbolji rezultati.

! Sebastian Vettel je pobjedom na posljednjoj utrcisezone u Abu Dabiju, osigurao naslov svjetskog prva-ka u Formuli 1. Tako je Red Bull naslovu najboljegme|u konstruktorima dodao i pojedina~nu titulu.Fernando Alonso je gubitnik sezone. [panjolski voza~,koji je za Renault osvojio dva naslova svjetskog prva-ka, nije mogao pre}i Vitalyja Petrova i Roberta Kubicu.Zbog toga se morao zadovoljiti tek sedmimmjestom. Na kraju je Fernando Alonso u boliduFerrarija ostao �kratak� za ~etiri boda u generalnomporetku, dok je Mark Webber bio tre}i.Mnogi su sumnjali u ovosezonsku taktiku Red Bulla.Voza~i ovog tima su imali najmanje {anse u zavr{nici,a osovojena je dupla kruna. Vettel je od posljednje~etiri utrke, ostvario tri pobjede i danas je najmla|isvjetski prvak u istoriji Formule 1.U Abu Dabiju favoriti za naslov nisu se me|usobnoobra~unavali. Presudnim se pokazao 16. krug u kojemje Fernando Alonso zavr{io u boksu. Alonso se vrationa stazu ispred Marka Webbera, ali iza VitalyjaPetrova.. Sebastian Vettel je ostao puno du`e na stazii stvorio prednost za nastavk utrke. Kako je utrka odmicala, tako je Vettel sve vi{e bje`aosvojim konkurentima. Alonso je trebao ~etvrto mjesto,ali njegov bolid nije bio dovoljno sna`an za takavpodvig.Na kraju je Vettel slavio ispred dva McLarena, LewisaHamiltona i Jensona Buttona.

Premijer liga BiH za odbojka{ice

! Ovim trijumfom napravljen je va`an iskorak u borbi za opstanak u elitnom rangu bosansko-hercegova~ke odbojke

Pred ko{arka{ku sezonu

Mladost i `elja za uspjehom glavni aduti

Zavr{ena sezona u Formuli 1

Sebastian Vettel prvak

Novi uspjesi Karate kluba �Enpi-Sokolac�

! Ko{arka{ki klub Biha} ulazi u novu sezonu s mladim i perspektivnimtimom, od kojeg se o~ekuje da nadma{i rezultate iz prethodnih sezona

Bi{}anke bolje od Gacka

! Prvu ovosezonsku pobjeduzabilje`ili su biha}ki odbojka{i.Nakon pet poraza pobije|ena jeekipa Balegovca iz Od`aka smaksimalnih 3:0 u setovima.Mlada ekipa Biha}a dominiralaje tokom cijelog me~a izaslu`eno trijumfovala.Ovom pobjedom biha}ki odbo-jka{i bje`e s dna tabele, ali prednjima je mukotrpna borba zaopstanak u Prvoj ligi FederacijeBiH.

Slavili i odbojka{i

Tabela `enske odbojka{ke Premijer lige

1. Jedinstvo 7 6 1 19:3 182. Jahorina 7 6 1 19:6 183. Kula G 7 5 2 17:7 164. Radnik 7 5 2 17:12 145. Gacko 7 4 3 13:13 116. Hercegovac 7 3 4 12:15 197. Bosna 7 2 5 11:15 78. Biha} - Preminger 7 2 5 9:17 79. Tuzla 7 2 5 9:17 5

10. Glasinac 7 0 7 1:21 0

Rezultati 7. kola: Biha} - Preminger - Gacko 3:1,Bosna - Glasinac 3:0, Tuzla - Kula G 3:2, Jedinstvo- Jahorina 1:3, Radnik - Hercegovac 3:2.Parovi 8. kola: Bosna - Biha} - Preminger, Kula G- Radnik, Gacko - Jedinstvo, Jahorina - Tuzla,Glasinac - Hercegovac.

Sedinu Kurtovi}uzlatna medalja! Na turniru u Maglaju nastupilo je petbiha}kih predstavnika, a jo{ su Sandi i Eli@eri} uzeli bron~ane medalje

18.11.2010.godinesport22

! Maksimalni u~inak na doma-}em terenu odr`ao je Jedinstvo ugornjem dijelu tabele Prve ligeFederacije BiH. U zadnjoj doma}ojutakmici prvoliga{ke jeseni rutins-ka pobjeda protiv Gradine izSrebrenika.U prvom poluvremenu subotnjeutakmice, ljubitelji nogometa nisumnogo vidjeli. ^vrste odbrane ite`ak teren nisu dozvolili atrak-tivnu igru i ve}i broj prilika. Ipak,inicijativa, lopta u posjedu i brojne{anse Jedinstva, rezultirali supunim bodovnim plijenomPrvi dio je donio i najljep{i mome-nat. Vezna linija Jedinstva izmije-nila je nekoliko pasova. [eta jezadnjim dodavanjem proigraoD`aferovi}a, za prvi gol na uta-kmici.Drugo poluvrijeme donijelo jeznatno bolji nogomet. U 58. minu-tu akciju [unti}a i Crnki}a efektnozavr{ava [ahinovi} za 2:0. Mnogobolja igra u drugom poluvremenurezultirala je i tre}om loptom umre`i gostiju. Mirvi} se u 68. mi-nutu najbolje sna{ao {esnaestercugostiju, te ovjerio pobjedu.Nakon gola Jedinstvo je usporilo.

Nije vi{e imalo napada~kih ambi-cija. To je malo razigralo i gostu-ju}u ekipu. Deset minuta prije

kraja utakmice, napada~ GradineHuseinba{i}, smanjuje na 3:1.Jedinstvo je baziralo igru na strpljenju i kratkim dodavanjima,{to je na kraju rezultiralo sigu-rnom pobjedom. Cazinska Krajina je minimalnopora`ena u Gora`du. Cazinjani suodigrali kvalitetnu utakmicu pro-tiv �fenjera{a�, ali su|enje im i nije

i{lo na ruku. Izabranici IzetaRa~i}a imaju konstantu u igri i dokraja sezone `ele bolji plasman natabeli. Kraji{nik je izgubio nove bodovena doma}em terenu. Bod iz VelikeKladu{e odnio je kakanjski Rudar.Velikokladu{ani su propustiliprednost od dva gola i produljiliniz bez pobjede. Slabiji rezultatiprimorali su Fahrudina [ehi}a narazmi{ljanje o ostavci, koja je

najavljena po zavr{etku jesenskogdijela prvenstva.Jedinstvo pred zimsku pauzu uprvenstvu, putuje u Mionicu, kodjedne od najboljih doma}ih ekipaOmladinca. Krajina }e protivRadnika iz Had`i}a tra`iti novu�tricu�, dok }e Kraji{nik poku{atido}i do bodova u Visokom kodBosne.

Prva nogometna liga Federacije BiH

! Rukometni klub Biha} nije uspio ostvaritidrugu uzastopnu pobjedu u Prvoj ligi FederacijeBiH. Bolji od biha}kog tima bio je Rukometniklub @ep~e. Utakmica izjedna~enih timova,zavr{ena je pobjedom gostiju rezultatom 32:31.Najbolji u redovima biha}kih rukometa{a bio jeHafuri}, ali ni njegov zapa`en golgeterski nast-up nije pomogao. Samo jedna pobjeda u dosa-da{njem dijelu prvenstva, svrstava Bi{}ane udonji dio tabele. Nastavak sezone gotovo sig-urno donosi borbu za opstanak.U Prvoj ligi za rukometa{ice igran je �kraji{ki�derbi izme|u Biha}a i Krajine iz Cazina. PobjedaCazinjanki osigurana je u samoj zavr{nici sus-reta, kada su se odvojile na tri gola prednosti.Kona~ni rezultat 30:27 potvr|uje kvalitetu ineizvjesnost ovog duela. Krajina u idu}em koludo~ekuje ekipu Had`i}a, dok Bi{}anke gostujukod Bosne.

U vikendu iza nas igrana je i zavr{nicarukometne lige osnovnih {kola op}ine Biha}. Najuspje{niji u obje konkurencije bile surukometne selekcije Osnovne {kole Harmani 2.Time je potvr|en kvalitetan rad u rukometnojsekciji ove {kole, budu}i da tri godine za redomosvajaju {ampionsku titulu. Na prvenstvu sudemonstrirani talenat i zavidna vje{tina, a upra-vo ovaj projekat treba da bude putokaz u razvo-ju biha}kog rukometnog sporta.

Pobjedni~ki pozdravdo prolje}a ! Jedinstvo se opro-

stilo od navija~a pobjedom protivGradine iz Srebrenika.Krajina minimalnopora`ena u Gora`du.Kakanjski rudar odniobod iz Velike Kladu{e.

Tabela Prve lige Federacije BiH

1. GO[K 14 9 3 2 20:10 302. ^apljina 14 8 1 5 28:22 253. Jedinstvo 14 8 1 5 21:16 254. Slaven 14 7 1 6 14:16 225. Igman 14 6 2 6 18:16 206. Ora{je 14 6 2 6 17:16 207. Iskra 14 6 2 6 18:19 208. Bosna 14 6 2 6 18:21 209. SA[K 14 6 1 7 22:21 19

10. Omladinac 14 6 1 7 19:18 1911. Kraji{nik 14 5 4 5 18:18 1912. Krajina 14 5 2 7 16:17 1713. Radnik 14 3 7 4 10:11 1614. Gradina 14 4 4 6 18:27 1615. Rudar 14 3 6 5 16:22 1516. Gora`de 14 4 1 9 18:21 13

Rezultati 14. kola: Jedinstvo - Gradina 3:1,Kraji{nik - Rudar 2:2,Gora`de - Krajina 2:1,^apljina - Bosna 4:1,Radnik - Ora{je 0:0,Igman - Omladinac 2:0,Slaven - Iskra 1:0, SA[KNapredak - GO[K 2:3.

Parovi 15. kola:Omladinac - Jedinstvo,Krajina - Radnik, Bosna- Kraji{nik, GO[K - ^a-pljina, Rudar - Gora`de,Iskra - SA[K, Ora{je -Igman, Gradina - Slaven.

Rukometni vikend iza nas

Bi{}ani pora`eniod @ep~a! U Prvoj ligi FBiH za rukometa{iceigran je �kraji{ki� derbi izme|uBiha}a i Krajine iz Cazina

! Biha}ki d`udisti nastavljaju svrhunskim rezultatima u ovojgodini. Na Me|unarodnomturniru �Papac� u Zagrebuistakli su se Ned`ad Majsto-rovi} iz Brekovice i HarunSadikovi} iz Judo kluba �Una�.Ned`ad Majstorovi} je osvojiozlatnu medalju, dok je HarunSadikovi} jo{ jednim srebrom,potvrdio uspje{nu takmi~arskugodinu. Majstorovi} je s ~etiripobjede maksimalnim rezul-tatom, zasjenio konkurenciju.Jedan od najboljih d`udista ukadetskoj konkurenciji do 66kilograma, lako je trijumfovaou svim borbama. Rezultati

kvalitetnog rada i ogromanpotencijal, svrstavaju Majstoro-vi}a me|u najbolje d`udisteregiona.Harun Sadikovi} ni`e zavidnerezultate. Iako je u Zagrebunastupao u juniorskom dijeluturnira, nije se u Biha} vratiobez medalje. Sadikovi} je ovo-godi{njim nastupima me|ufavoritima za naslov najboljegsportiste godine Unsko-san-

skog kantona.Na turniru u Zagrebu nastupiloje 518 takmi~ara iz 37 klubova.D`udisti iz Hrvatske, Bosne iHercegovine, Ma|arske, CrneGore i Slovenije takmi~ili su seu svim omladinskim konkure-ncijama. Odli~nim nastupima zaslu`enisu i reprezentativni pozivi, dokJudo klub Una bilje`i najusp-je{niju godinu od formiranja.

Nove medalje za biha}ke d`udiste

Ned`ad Majstorovi} bez konkurencije! Harun Sadikovi} jo{ jednim srebrom,potvrdio uspje{nu takmi~arsku godinu

! Sportski treninzi najva`niji su seg-ment razvoja sportiste. Oni su uslov iliput do pobjede, priprema za izazove,koje donosi natjecateljska faza. S razlo-gom svi sportisti ozna~avaju ihnajte`im, ali i najva`nijim za postizanje`eljenih rezultata.�Utakmice su finalni proizvodi�, prve sutrenerske rije~i. Fizi~ka i mentalnapriprema, uigravanje takti~kih varijantii provjera maksimalnih mogu}nostisportiste su na treninzima. Ko savladasve prepreke treninga, rezultati suneminovni.

Kako izgleda treningU svakom broju pi{emo o utakmicamaJedinstva u Prvoj nogometnoj ligiFederacije Bosne i Hercegovine. Ovajput smo zavirili i na drugu stranu ove

nogometne pri~e. Onu te`u i manjepopularnu. Posjetili smo treningbiha}kog nogometnog prvoliga{a.Prvo je primje}ena opu{tena atmosferai zavidan mom~adski duh. Ve} prisamom izlasku na teren, neozbiljnost jeostavljena u svla~ionici. Nema�vojni~ke� discipline, kakvu preferirajuneki nogometni stru~njaci, ali zna se koje �vo|a�.[ef struke Benjamin Klju~anin dr`i �svekonce u svojim rukama�. Tempo treni-ranja i nivo ozbiljnog rada se di`e, kako�vje`ba� nogometa{a odmi~e. Prvi diotreninga je rezervisan za pripremuigra~a i zagrijavanje pred napore, kojedonosi dnevni trening.Komunikacija me|u igra~ima je uslovkvalitetne pas � igre, koju zahtijevaKlju~anin. esto spoj mladosti i iskustvau igra~kom kadru i nisu najsretnijerje{enje za pozitvnu atmosferu u kolek-tivu. Stru~ni tim insistira na korektnim

me|uljudskim odnosima igra~a za vri-jeme treninga i utakmica, ~ega se prvo-timci Jedinstva pridr`avaju.Trening pred utakmicu s Gradinomposlu`io je kao navikavanje na te`ak

teren, koji }e i na utakmici do~ekatinogometa{e. Igra~i s lak{im povredamai povratnici u tim radili su prema poseb-nom programu i uputama lije~ni~kogtima. Za njih se tempira te`ina treninga,da se ne bi povreda obnovila, uslijedkompletnih trening - zahtjeva.

Sila nebeska mo`ebiti zadovoljna

Ovakvo pona{anje i pristup treningu sui razlog vrlo pristojne sezone. S obziromna financijsku nemo} svih kantonalnihsportskih klubova, pa i Jedinstva, �Silanebeska� mo`e biti zadovoljna.Strateg �crveno - bijelih�, te prvotimci[eta i Muli} bili su na{i sagovornici.Benjamin Klju~anin je potcrtao pozi-tivnu atmosferu na treninzima.�Mnogo smo napredovali, zahvaljuju}ikvalitetnom trena`nom procesu. Nekiigra~i su do{li tokom sezone, pa oni jo{

uvijek nisu uhvatili pravu formu, alinjih posebno pazimo na treninzima.Igra~ki dvojac se osvrnuo na dosada{njidio sezone. �Nismo zadovoljni igrom na strani. Kaoda postoji neka mentalna �ko~nica�, paupravo na treninzima razgovaramo ona{im slabostima i poku{avamo ispravitigre{ke koje stalno ponavljamo u gostu-ju}ima utakmicama�, rekli su nam Ervin[eta i Emir Muli}Na treninzima, prvom timu ~esto supriklju~eni i mla|i igra~i, koji u~e naprimjerima iskusnijih. Njihov nogomet-ni razvoj je uvjetovan na~inom i kvalite-tom treniranja, pa se ~ini i da su biha}kitalenti napokon dobili priliku za adek-vatan razvoj.

Priredio: Muhamed SADIKOVI]

sport 2318.11.2010.godine

! Primje}ujemoopu{tenu atmosferu izavidan mom~adski duh.Ve} pri samom izlaskuna teren, neozbiljnost jeostavljena u svla~ionici.Nema �vojni~ke� disci-pline, kakvu preferirajuneki nogometnistru~njaci, ali zna se koje �vo|a�.

Zapis s treninga Nogometnog kluba Jedinstvo

Trening - priprema za izazov natjecanja

Priprema za utakmicu u te{kim uslovima

! Knjiga biha}kog novinara SafetaHrnjice �Hamdija Pozderac - `rtvavremena� ~ije je {tampanje okon~anoovih dana, u Unsko-sanskom kantonuimat }e svoje dvije promocije. Podpokroviteljstvom Op}ine Cazin pro-mocija ove knjige odr`at }e se uo~iDana dr`avnosti BiH, u srijedu, 24.novembra u Domu kulture sapo~etkom u 17,00 sati. Istog danapod pokroviteljstvom Op}ine Biha}promocija }e se odr`ati u 20,00 sati uGradskoj galeriji u Biha}u.Knjiga je {tampana u povodu dvade-set druge godi{njice od naprasnesmrti Hamdije Pozderca, najznameni-tijeg kraji{kog i BH politi~ara.Tematski je posve}ena zabilje`enimslu~ajevima politi~ke i ukupne reha-bilitacije ovog poznatog politi~ara idr`avnika koji je najzaslu`niji zanacionalnu i politi~ku afirmacijuMuslimana-Bo{njaka u BiH i izvannje. Kroz prezentirane autorove i go-vore i ~lanke najve}ih doma}ihznanstvenih autoriteta vidljivo je daje namjera bila da se rasvijetle oko-lnosti u kojima je do{lo do politi~kogi `ivotnog kraja ovog poznatog

Kraji{nika. Izdava~ knjige je biha}ki�Grafi~ar� a njeni recenzenti su: prof.dr. Mujo Demirovi} iz Biha}a i prof.

dr. Mithad Kozli~i} profesor Filozo-fskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zadru.

H.A.

! Britanski dnevnik �Gardijan� upozorava dakorisnici interneta ne treba da vjeruju pre-tra`iva~ima i ukazuje na primjer nedavnogspora Nikaragve i Kostarike. Prema pisanjulista, Nikaragva je odbila da povu~e vojsku saspornog djela teritorije uz granicu saKostarikom, iako priznaje da je to podru~jeokupirano samo zato {to je na mapama inte-rnet pretra`iva~a �Google� pogre{no prika-zano kao dio njene teritorije.

�Gardijan� navodi da se dvije zemlje okopomenute teritorije spore ve} skoro dva vije-ka, ali da je ovog puta do zapleta do{lo kadaje nikaragvanski slu`benik, koji je nadgledaozemljane radove na spornoj teritoriji rekao zajedan od listova u Kostariki da je koristiomape sa �Google� kako bi utvrdio gdje i {tatreba raditi.Ameri~ka kompanija �Googel� priznala je da jepogrije{ila u odre|ivanju granice izme|uNikaragve i Kostarike i da }e {to je prijemogu}e unijeti neophodne korekcije ali su iuputili kritiku vlastima u Nikaragvi {to su se udono{enju osjetljivih odluka u vezi sa spornomteritorijom oslanjale na �Google maps�.

! Tradicija i emancipacije mogu �ruka pod ruku�.Pokazala je to na{a kolegica D`enita Durakovi}, ispu-njavaju}i radni zadatak. Spremaju}i bajramske poslas-tice za Kurban-bajram ugostila je ekipu 037 TV. KolegeKenan Alagi} i Ines [abi} s itekakvim su veseljem�odradili� ovaj zadatak, posebno dio u kojem je treba-lo degustirati.

Pred televizijskim kamerama dokazala je kako sepored svakodnevnih radnih zadaka novinarke Radio-Biha}a, mo`e uspje{no nastavljati tradicijaobilje`avanja najve}eg muslimanskog praznika.Trahana, bured`ici, kadaif, doma}i kruh, dobro suuklopili s kola~em savremenog doba - tortom. Kada bi se mnogobrojne ve} �emancipirane�Kraji{kinje ugledale na D`enitu ponovo bi bajrami uKrajini mirisali kao nekad.

M.K.

! Sve~anost povodom Kurban bajramaodr`ana je i u biha}koj O.[.�Harmani I�.Prigodnim kulturno-umjetni~kim pro-gramom u kojem se predstavio {kolskihor, dramsko-recitatorska te folklornasekcija obilje`en je ovaj praznik. Ovo jejedna od lijepih aktivnosti kada u~eniciimaju priliku pokazati nastavnicima iroditeljima svoj rad u {kolskim sekcijama. U okviru sve~anosti organizirana je iizlo`ba te prodaja u~eni~kih rukotvorina ikola~a, na kojoj su u~enici pokazali svojukreativnost. Sav prikupljen novac bi}eutro{en u rekonstrukciju {kolskog dvori-{ta. Akciju su podr`ali nastavnici i roditeljikupovinom eksponata, a zauzvrat sumogli u`ivati u pjesmi, igri, igrokazima irecitacijama u~enika. A. Ib.

Sve~ani i vrijedniosnovno{kolci

Osnovna {kola �Harmani I� u Biha}u

Gardijan upozorio

Umalo ratzbog interneta

Promocija knjige Safeta Hrnjice povodom Dana dr`avnosti BiH

�Hamdija Pozderac - `rtva vremena�! Knjiga je {tampana u povodu dvadeset druge godi{njice od zagonetne smrtiHamdije Pozderca, najznamenitijeg kraji{kog i BH politi~ara

Bajramski ru~ak iznovinarkine kuhinje

^uvanje tradicije