Biha} • ^etvrtak, 01.03.2012. • Broj 106 • Godina III • Cijena 1,00 KM /za inostranstvo 1,00 euro/INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Poslovanjem do imena!

Ponosni na svoj grad i uvjereni u na{u sposobnostda zajedno odgovorimo na izazove koje nosi vrijeme{to dolazi; uvjereni u nepresu{ni potencijal {to ga,kao i uvijek kroz povijest, predstavljaju njegovigra|ani, proslavimo ovaj dan s osmijehom na licu i uozra~ju zajedni{tva, po{tovanja i ljubavi prema na{em

Biha}u. - Drage Bi{}anke i Bi{}ani, od srca vam ~estitam Danna{eg grada, rekao je na~elnik Albin Musli} u zavr-{nici vi{ednevne manifestacije, u utorak, 28. februara- na degustaciji ro|endanske torte koja je ove godinebila duga oko 50 metara. H.A.

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bu`im

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Borba za dr`avnunezavisnost jo{ traje

OGLEDALO: Dvadeset godina od1. marta 1992. godine

str.6. i 7

.

Priznanjazaslu`nim

Sve~ano obilje`en Dan grada

Edin Musli} boljiod ostalih

Najuspje{niji sportski ambasadori USK-a

str.20.

Ostavio neizbrisiv trag

Retrospektiva velikogslikara SulejmanaKeme Halavaæa

Na kraju - torta

Predsjedni{tvo SDP-a BiH odlu~ilo

Izbori u Kantonalnomodboru SDP-a USK-a

^estitamo Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Proslavljen Dan Biha}a

JP RTV Biha}

str.2.

str.4. i 5

.

str.10.

01.03.2012.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij: Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 1,00 KM, za inostranstvo 1,00 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: 037plus@gmail.com

Tu`ila{tvo BiH podi}i }e optu`nicu pro-tiv osumnji~enih za teroristi~ki napad nazgradu ameri~ke Ambasade u Sarajevuprije isteka odluke o produ`etku pritvoraosumnji~enima, najkasnije do kraja apri-la, rekao je tu`ilac Dubravko ^ampara. Sud BiH ukinuo je 30. januara pritvor iuveo mjere zabrane Dini Pe~enkovi}u, osumnji~enomza sau~esni{tvo u teroristi~kom napadu na AmbasaduSAD u Sarajevu, koji je 28. oktobra pro{le godineizvr{io Mevlid Ja{arevi}.

Optu`nica za Ja{arevi}a i ostale Do kraja aprila

Vije}e ministara BiH imeno-vao je Miru D`akulu za direk-tora Uprave za indirektnooporezivanje BiH i GoranaZupca za direktora Agencije

za istrage i za{titu BiH, potvrdio je mini-star sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi}.Ahmetovi} je rekao novinarima da jeimenovanjem ovih zvani~nika ispo{tovanpoliti~ki dogovor “{estorke” od 28.decembra.

Miro D`akula direktorUprava za indirektno oporezivanje

Vije}e ministara BiH imenovaoje Vjekoslava Bevandu, predsje-davaju}eg Vije}a ministara BiH,za novog guvernera BiH u Svje-tskoj banci, a njegov zamjenikbi}e Aleksandar D`ombi}, pred-sjednik Vlade Republike Srpske.Novi guverner BiH pri Me|unaro-dnom monetarnom fondu (MMF)bi}e Nikola [piri}, zamjenik pred-

sjedavaju}eg Vije}a ministara BiHi ministar finansija i trezora, anjegov zamjenik je NerminNik{i}, premijer Federacije BiH.Novi guverner BiH pri Evropskojbanci za obnovu i razvoj (EBRD)je Zlatko Lagumd`ija, a njegovzamjenik je Muhamed Ibrahimo-vi}, ministar odbrane Bosne iHercegovine.

Na{i predstavnici u Svjetskoj banci, MMF-u i EBRD-uImenovanja

Sve~ano potpisivanje Ugovora o dodjeli stipendija uakademskoj 2011/12. godini koje je uprili~eno ju~er uGradskoj sportskoj dvorani pored studenata i njihovihroditelja, okupilo je i velik broj posjetitelja, te pred-stavnika op}inskog i vi{ih nivoa vlasti.Stipendije se ispla}uju za period od deset mjeseci uiznosu od 100 KM i za ovu namjenu op}ina }e iz svogbud`eta izdvojiti 390.000 KM.Na~elnik Mulali} rekao da je strate{ki cilj op}inskogorgana vlasti ulaganje u mlade, sport i kulturu, te daje Velika Kladu{a jedina op}ina u BiH koja stipendirasve redovne studente na dr`avnim univerzitetima.Op}ina izdvaja sredstva i za prijevoz svih u~enikaosnovnih i jednog dijela u~enika srednjih {kola, {tozajedno sa stipendijama godi{nje dosti`e milion kon-vertibilnih maraka. - @ao mi je {to i druge op}ine ne slijede na{ primjer, {toVlada USK-a ima diskriminatorski odnos prema djeci izVelike Kladu{e. Od na{ih studenata o~ekujem da buduistinski i pravi “ambasadori” Velike Kladu{e i opravdajuukazano povjerenje, rekao je Mulali}.

Velika Kladu{a

Predsjedni{tvo SDP-a BiH je uponedjeljak, 27. februara 2012.godine, potvrdilo odluku ove strankeu Unsko-sanskom kantonu o izgla-sanom nepovjerenju Kantonalnomodboru na ~elu s predsjednikomHamdijom Lipova~om. Odlu~eno jeda se raspi{u izbori u KO SDP-a USK-a {to je najkra}i odgovor napro{losedmi~no izglasavanje nepo-vjerenja Hamdiji Lipova~i i strana-~kim organima na razini Unsko--sanskog kantona. Obrazla`u}i ove politi~ke potezeZlatko Lagumd`ija, lider SDP-a BiHje kazao: - Ono {to je u~injeno u izvje{tajnoj ko-nferenciji bilo je u skladu sa Statutomstranke. Iskazano je odre|eno nezado-voljstvo i svako iz toga treba da izvu~epouku. Ono {to se dogodilo je posljedi-

ca nejasnih odnosa s koalicionim part-nerima, {to se reflektiralo u Unsko-sanskom kantonu. Za sve {to se tamodogodilo postoji odgovornost Lipova~e,ali i svih ljudi iz SDP-a BiH koji su bilizadu`eni za USK, uklju~uju}i i menesamog, jer mi iz Sarajeva nismo bilidovoljno prisutni u Krajini. Po{to jeovo prvi put ovako daleko oti{lo, japreuzimam odgovornost zato {toorgani SDP-a nisu dovoljno u~inili dase ovo sprije~i na vrijeme. Priznanje odgovornosti stiglo je i odsamog Lipova~e koji je kazao da jezbog prevelikog premijerskog anga-`mana na rje{avanju krupnih kanto-nalnih problema “zaboravio na ljudeu partiji”.Formirana je Radna grupa na ~elu sAlijom Behmenom, ~lanom Predsje-dni{tva koja ima obavezu da u roku

sedam dana pripremi odgovaraju}eodluke kako bi se za dvije do tri sed-mice proveli izbori i definitivnoizabrao novi sastav i predsjednik KOSDP-a USK-a. Lagumd`ija je indirektno pozvaoLipova~u da se ponovo kandidira.Me|utim, odluku o tome on jo{ nijedonio i ne}e prije nego {to se osvemu ne konsultira s ~lanovimasvoje porodice.Odluke strana~kog Predsjedni{tva uSDP-u USK-a su o~ekivane. Nemanikakvog i ni~ijeg likovanja, a~injenica da su njenim posljedicamavi{e uznemireni neki od “vi|enijih”ljudi iz pratnerske SDA na posredanna~in govori o su{tini politi~kih nes-porazuma do kojih je do{lo izme|uLipova~e i odgovornih u SDP-u USK-a. S. H.

Predsjedni{tvo SDP-a BiH odlu~ilo

Izbori u Kantonalnomodboru SDP-a USK-a

Studentima 390 hiljada maraka

Stranka demokratske akcije (SDA) izra`avaozbiljnu zabrinutost u povodu sastanka predsjednikavlada regiona posve}enog zajedni~kim aktivnostimana predupre|ivanju eventualnih opasnosti od poplavai drugim pitanjima od regionalnog zna~aja, koji je, napoziv Aleksandra D`ombi}a, premijera RepublikeSrpske, organizovan u petak, 24. februara, uBanjaluci. Sastanku su prisustvovali predsjednicivlada Srbije, Crne Gore, ministar unutra{njih poslovaHrvatske, kao izaslanik predsjednika Milanovi}a, tepredsjedavaju}i Vije}a ministara BiH i premijerFederacije BiH.- Okvirni zakon o za{titi i spa{avanju je zakon na nivouBosne i Hercegovine i prema njemu me|unarodnasaradnja i koordincija, po tim pitanjima su u isklju~ivojnadle`nosti Bosne i Hercegovine odnosno Ministarstvasigurnosti, isti~e SDA u saop}enju.

Dr`ava nije skup entiteta

Op}ina izdvaja sredstva i za prijevoz svihu~enika osnovnih i jednog dijela u~enikasrednjih {kola, {to zajedno sa stipendijamagodi{nje dosti`e milion konvertibilnih maraka.

SDA

7 dana 301.03.2012.godine

Predsjednik Vlade Hrvatske ZoranMilanovi}, boravio je u prvoj slu`benojposjeti BiH. Do~ekao ga je predsjedavaju}iVije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda.Nakon sve~anog do~eka ispred zgrade

institucija BiH po~eo je susret delegacija BiH i Hrvatske.Milanovi} se prvog dana sastao sa ~lanovima Predsje-dni{tva BiH i rukovodstvom Parlamentarne skup{tine BiH.Tokom dvodnevne zvani~ne posjete Bosni i Hercegovini,Milanovi} je, osim Sarajeva, posjetio Mostar, [iroki Brijeg iVitez.

Prva posjeta BiH Hrvatski premijer Zoran Milanovi}

Organizacioni odbor Omladinskog film festi-vala je produ`io je rok za slanje radova do 15.marta. Pru`i}e priliku i onima kojima su vre-menske nepogode “poku{ale” sprije~iti dau~estvuju na jednom od zna~ajnijih doga|aja una{em gradu.Omladinski film festival tematizira ljudskaprava, a ~etvrtu godinu za redom bi}e odr`an uBiha}u od 4. do 7. maja. Pobjedniku pripadastatua “Zlatno drvo prava” i nov~ana nagradaod hiljadu konvertibilnih maraka.

Rok produ`en do 15. marta Protiv Milana [krbi}a, zvanog Kozar,

Tu`ila{tvo Unsko-sanskog kantona podi-glo je optu`nicu zbog osnovane sumnjeda je po~inio krivi~no djelo ratnog zlo~i-na protiv civilnog stanovni{tva u mjestuSanica, op}ina Klju~.Njega se sumnji~i da je tokom rata u Bosni i Hercegovini,kao pripadnik Vojske Republike Srpske, usmrtio [ukrijuMedi}a. Tu`eni je van doma{aja organa pravde u BiH,budu}i da je u poslijeratnom periodu nastanjen u mjestuFutog u Srbiji.

Optu`en Milan [krbi}

Sve~ana sjednica Op}inskogvije}a Velika Kladu{a odr`ana je23. februara u Gradskoj sport-skoj dvorani, povodom obilje`a-vanja Dana op}ine Velika Kladu-{a. Sjednicom je predsjedavaoSejfo Mustafi}, predsjedavaju}iOp}inskog vije}a. Na sjednici su uru~ena najvi{aop}inska priznanja: Februarskanagrada, Plaketa i Zahvalnicaop}ine Velika Kladu{a. Najve}e op}insko priznanje -Februarska nagrada op}ineVelika Kladu{a uru~ena jeBajrami Pehli}, dugogodi{njoju~iteljici u Velikoj Kladu{i, zadoprinos razvoju obrazovanja,humanitarnog rada i ja~anjanevladinog sektora. Plaketaop}ine Velika Kladu{a uru~enaje: Nogometnom klubu “Kraji-

{nik”, “BF Komerc” d.o.o., Osno-vnoj {koli “1. mart” Vrnogra~,“Refix” d.o.o. i poduzetnikuZumretu Ma{inovi}u. Uru~eno je i 13 zahvalnicazaslu`enim fizi~kim i pravnimlicima za doprinos u razvojulokalne zajednice.Op}inski na~elnik Admil Mulali}je rekao da je 23. februar -datum kojem se uvijek radovra}amo, koji je izra`en krozponos i kraji{ku odlu~nost dau~inimo sve za bolje sutra. - Ovo je prilika da napravimo kra-tak osvrt na ono {to smo uradili uprethodnom periodu i najavili ono{to }emo uraditi u budu}em peri-odu. Svim gra|anima i gra|anka-ma `elim sretan praznik i ujednoih pozivam na jedinstvo, slogu sves ciljem za bolje sutra. Ono sa ~im

se posebno ponosim to je odnosprema mladim ljudima, ulaganjeu njihovo obrazovanje, kao iodnos prema sportskim kolektivi-ma i sportistima. Prethodna godi-na ostat }e zapam}ena izme|uostalog po okon~anju projektavodosnabdijevanja stanovni{tva,dok }e 2012. godina biti zapa-m}ena po otpo~injanju histori-

jskog projekta - izgradnja kana-lizacionog sistema u Velikoj Kla-du{i, rekao je, izme|u ostalog,na~elnik Mulali}.Prisutnima su se potom obratili iuputili ~estitke Zoran Jankovi},

gradona~elnik Ljubljane, Ha-mdija Lipova~a, premijer USK-a,Husein Ro{i}, predsjedavaju}iSkup{tine USK-a i Ivan Vu~i},`upan Karlova~ke `upanije.

037Plus

Obilje`en Dan Velike Kladu{e

Bajrami Pehli} najve}e priznanje

Omladinski film festival Tu`ila{tvo USK

Povodom 23. februara - DanaOp}ine Velika Kladu{a, uop}inskoj vije}nici, Udru`enje zapromicanje knjige “Liber” organi-zovalo je knji`evno ve~e.Predstavljen je novi broj biltenaUdru`enja, progla{eni pobjedniciliterarnog natje~aja i promovi-rane zbirke pjesama Ivana Dabe,gradona~elnika Novalje. Pobje-dnica literarnog natje~aja povo-dom Dana op}ine, u konkurenci-ji osnovnih {kola je AnelaDurakovi}, u~enica O[ “25.novembar”. Drugo mjesto osvojioje Ernad Dizdarevi}, u~enik “1.osnovne {kole”, a tre}e BihnetaKajdi} iz iste {kole. Pobjednice literarnog natje~aja

za srednjo{kolke su gimnazijalke:Fatmira Ba{i}, Aldina Delanovi} iDanijela Kajtazovi}. Nov~ane nagrade i prigodne pok-lone uru~ili su im Admil Mulali},na~elnik op}ine i Sejfo Mustafi},predsjedavaju}i Op}inskog vije}aVelika Kladu{a. Posjetitelji suimali priliku u`ivati u stihovimapjesama autora Ivana Dabe, izzbirki “Na vezu vjetrova” i“Slavom slovom ljetopisa”, kojesu izvodile ~lanice udru`enja“Liber“”, u~enice O[ “25. novem-bar” i nastavnik Jovo Garojevi}.Atmosferu su upotpunile izvedbe~lanica Gradskog `enskog horaVelika Kladu{a.

037Plus

Nagra|eni mladi literati Udru`enje “Liber” Velika Kladu{a

Pobjednice literarnog natje~aja za srednjo{kolkesu gimnazijalke: Fatmira Ba{i}, Aldina Delanovi} iDanijela Kajtazovi}. Me|u osnovcima najuspje{niji:Anela Durakovi}, Ernad Dizdarevi} i Bihneta Kajdi}.

Op}inski na~elnik Admil Mulali} je rekao da je23. februar - datum kojem se uvijek radovra}amo, koji je izra`en kroz ponos i kraji{kuodlu~nost da u~inimo sve za bolje sutra.

Sve~anom sjednicom Op}i-nskog vije}a Bu`im obilje`en jeDan op}ine. Program obilje`a-vanja 17. ro|endana op}ine,zapo~eo je prijemom kod na~e-lnika op}ine Bu`im, a potom sudoma}ini i gosti prou~ili fatihu ipolo`ili cvije}e na Turbetu gene-rala Izeta Nani}a i {ehida 505.vite{ke brigade.Obilje`avanje ovog zna~ajnogdatuma uveli~ali su izaslanikpremijera Federacije DamirMa{i}, Hamdija Lipova~a, pre-mijer USK-a, Husein Ro{i},predsjedavju}i Skup{tine USK,kantonalni ministri Amir Muri},Hasan Hajrulahovi} i Emd`adGalija{evi}, skup{tinski poslani-ci, na~elnici susjednih op}ina,gradona~elnici Topuskog iGline, iz RH Hrvatske...U amfiteatru Srednje mje{ovite{kole odr`ana je sve~ana sjedni-ca Op}inskog vije}a. Zaslu`nimpojedincima, institucijama ikolektivima uru~ena su op}i-nska priznanja. “Plaketa op}ine Bu`im” uru~e-na je Halilu Omanovi}u, direk-toru IFAD-a, Huseinu [ari}u-[aranu, penzioneru, Nogome-

tnom klubu “Vitez” iz Bu`ima iposthumno Mirsadu Salki}u-D`aji, nosiocu ordena “Zlatniljiljan”.Zahvalnica je dijeljena IbrahimuDervi}u, Sulejmanu Dervi}u iNihadu Dervi}u, [efketu Bego-

vi}u - [vabi, Hasanu Melki}u,d`ematu Donja Lubarda, teu~enicima generacije 2010/2011. {kolske godine AmaruEmini}u, Muhamedu Skendero-vi}u, Kenanu [ahinovi}u i MirziMuzaferovi}u. 037Plus

Sve~anost u najmla|oj op}ini USK-a

Bu`im proslavio17. ro|endan

Najve}e priznanje “Plaketa op}ine Bu`im”uru~eno je Halilu Omanovi}u, direktoru IFAD-a,Huseinu [ari}u-[aranu, penzioneru, Nogometnomklubu “Vitez” iz Bu`ima i posthumno MirsaduSalki}u - D`aji, nosiocu ordena “Zlatni ljiljan”.

Povodom 752. ro|endanagrada Biha}a, u prisustvuvelikog broja gostiju, prijatelja,predstavnika kulturnog i poli-ti~kog `ivota, te zakonodavne iizvr{ne vlasti USK, odr`ana jesve~ana sjednica Op}inskogvije}a na kojoj su uru~ena godi-{nja priznanja. Otvaraju}i sve-~anu sjednicu @eljko Mirkovi},predsjedavaju}i OV, je podsjetiona najzna~ajnije doga|aje kojisu obilje`ili bogatu historiju

grada. Albin Musli}, na~elnikop}ine, je istaknuo aktivnostikoje su usmjerene ka razvoju iuspje{no savladavanje ekono-mske krize. Na~elnik Musli} jenaglasio da je protekla godinabila godina malih projekata,va`nih gra|anima, {to }e senastaviti i tokom ove godine. U nastavku sjednice dodijeljenesu plakete i priznanja.

Povelja “26 februar”Akademik D`evad Hozo, zaizuzetna ostvarenja i postignuterezultate u radu i stvarala{tvu uoblasti likovne umjetnosti i ku-lture, te afirmaciji i promocijibosansko-hercegova~ke kultureu svijetu.Udru`enje penzionera op}ineBiha}, za predanost u zastupa-nju interesa penzionera, stalnubrigu o najugro`enijima, te ista-knuti doprinos u pobolj{anju iunapre|enju uslova `ivota pe-nzionera op}ine Biha}.^asne sestre reda Klanjateljica

krvi Kristove Biha}, za posebandoprinos u odgojno/obrazo-vnom, vjerskom/duhovnom ihumanitarnom radu za dobrobitBiha}a i njegovih gra|ana u pro-teklih 118 godina svoga posve-}enog rada i djelovanja na ovimprostorima.

Plaketa branilaca-oslobodilaca Biha}a

Amir Buni}, Marijan (Jozo)]uri}, Asmir (Asim) Pa{agi},Nihad - Nino (Izudin) Sendi} i

Mirsad (Ibrahim) Terzi}, svi zaistaknuti li~ni doprinos u odbra-mbeno-oslobodila~kom ratu uodbrani suvereniteta i teritori-jalnog integriteta dr`ave Bosne iHercegovine, te o~uvanju op}ih icivilizacijskih vrijednosti.

Plaketa Op}ine Biha}Muhamed - Pena Topi}, za ista-knuti doprinos i ostvarene rezu-ltate rada u oblasti sporta, turi-zma i sferi dru{tveno-politi~kog`ivota na podru~ju op}ine Biha}.

Hasan Arnautovi}, za izuzetanrad i ostvarenje u oblasti doku-mentarnog filma, te afirmaciju ipromociju bosansko-hercego-va~kog dokumentarnog filma nainternacionalnim festivalima uzemlji i inozemstvu. Dragica Biukovi}, za istaknutili~ni doprinos u promoviranju,afirmaciji, javnom zagovaranju iza{titi ljudskih i dje~ijih prava,prava nacionalnih manjina,razvijanje demokratskih modelai uvjeta u javnom `ivotu, te una-

01.03.2012.godineBiha}4

Sve~ano obilje`en Dan grada

Priznanja Povelja “26. februar” Udru`enju penzionera op}ine Biha}, ...

Plaketa branilaca-oslobodilacaBiha}a Amiru Buni}u,...

... Marijanu ]uri}u, Asmiru Pa{agi}u, Nihadu Sendi}u, Mirsadu Terzi}u,

...Klanjateljicama krvi Kristove

pre|enje jednakosti i tolerancijekroz edukativne i kreativne pro-grame. Jure (Jakov) Tomljenovi}, zaistaknuti doprinos u razvoju ipromociji kulture, sporta iop}epriznatih vrijednosti u sferidru{tveno-politi~kog `ivota napodru~ju op}ine Biha}

ZahvalnicaOp}ine Biha}

Tomislav (Tomislav) Dujmovi},za istaknuti doprinos u domovi-

nskom/odbrambeno-oslobodi-la~kom ratu te u poslijeratnojobnovi, razvoju i afirmacijilokalne samouprave, a posebnona unapre|enju `ivota i ostva-renju zajedni~kih interesa i po-treba gra|ana MZ Vedro Polje. MZ Sokolac, za razvoj i afirma-ciju lokalne samouprave, aposebno u pogledu unapre-|enja `ivota i ostvarenja zajed-ni~kih interesa i potrebagra|ana MZ Sokolac.

Vera (Dragan) Alti}, za nesebi-~an i nadasve poseban ljudskianga`man i doprinos u razvojui o~uvanju civilizacijskih vrije-dnosti, tradicije i kulturneba{tine Hrvata op}ine Biha}. Hatid`a - \i|a Pe~enkovi}, zaistaknuti li~ni doprinos u razvo-ju i promociji demokratskihprocesa i i uvjeta u na podru~juop}ine Biha}, razvoj nevladinog

sektora, te vrijedne rezultate uborbi protiv rodno baziranognasilja. Fehim Filekovi}, za istaknutidoprinos i ostvarene rezultate uoblasti razvoja i popularizacijelovstva, a posebno za dugogo-di{nji dru{tveni anga`man uzajednici na unapre|enju`ivota i ostvarenju zajedni~kihinteresa i potreba gra|ana MZSrbljani. 037Plus

01.03.2012.godine Biha} 5

zaslu`nim

Dragici Biukovi},

Zahvalnica Op}ine Biha} MZ Sokolac, predsjednik Ismet Fazli},...

Tomislavu Dujmovi}u

Veri Alti},

Hatid`i - \i|i Pe~enkovi},

Fehimu Filekovi}u

Juri Tomljenovi}u,

Plaketa Op}ine Biha} Muhamedu - Peni Topi}u, Hasanu Arnautovi}u,

Verba volant, scriptamanent. Samo napisanoostaje, i opstaje. To je bilojasno novinaru i, evo, utre}em navratu publicisti,Safetu Hrnjici, pa seovoga puta opredijelio zajedno neobi~no izdanje-knjigu preslika starih tek-stova iz “SlobodneDalmacije”, koje je slao izbiha}kog ratnog pakla od10.12. 1994. do 26. 08.1995. godine i tako, zah-valjuju}i biha}kim radio-amaterima, probijao info-rmativnu blokadu. Ustvari, ovdje je rije~ o ko-pijama originalnih novi-nskih tekstova, preslika-nim isje~cima, koji nasneizmijenjeni inefrizirani, nalik sirovim

jaucima, ma kako otvaralistare rane i vr{ili “pro-zivke” raznoraznih vrsta,vra}aju na sam kraj rata,tj. u deveti krug paklaovda{njeg, kako bi se isti-na o onome {to sede{avalo u na{em okrajkusvijeta mogla jo{ jednompro}i, s distance i bezkrvi. Tako koncipiranapublikacija u su{tini jepreslika pakla, povampi-rena, prognana pro{lost,vra}ena od samog vragana reviziju, pa nema su-mnje da }e to gorko {tivobiti svima zanimljivo; i

nama akterima, bar da sepodsjetimo, a i kasnije ro-|enim i prido{lim Bi{}a-nima. Naravno, i budu-}im istra`iva~ima najno-vijeg balkanskog vojeva-nja.Dakle, sve je tu, crno nabijelo, u originalu, pa,ako ba{ neko bude tra`iokoji odgovor vi{e, mo`daga na|e u toj crnoj (rat-noj) hronici, koja nikogane {tedi, kao {to ni autornije bio po{te|en kolek-tivnog zla u vrijeme dokje imao zanimanje “dopis-nik iz pakla”. Pitanja }e,

dakako biti - i onih izrukava. A kako i ne}e, jerse ne radi o obi~nim tek-stovima, Hrnji~inim; titekstovi smo mi odranije.Na{ `ivot u dramati~nimre~enicama. Na{a drama,poslije koje zavjesa dugo ibolno pada. A u svakojre~enici `estoke rije~i -komadi}i mesa. @ivaretorika rata, jer je to,htjeli mi ili ne, u vrijemepakla bio jedini jezik, kojije potisnuo sve one rije~ikoje su imenovale ljepotui ljubav. Glad, granate,borbe, mrtvi, stradali,

tenkovi, mine, agresor,poginuli, ubijeni, ranjeni,zarobljeni, odmazda, ra-zaranje, bile su tek nekeod njih. I{le su uz crnu inajcrnju berzu, uz likvi-dacije i presretanja dona-cija. Uz nazive vojski iparavojski s ~udnim pre-fiksima. Uz cjenovnikbra{na, ulja, {e}era, uzobavezno poneko slovo oonima koji su, kao gospo-dari `ivota i smrti, re`iralina{ `ivot ratni, dramu ukojoj smo prvi put igralisebe bez poze i probe. I tocijelih 1200 dana posve-

ma{nje Gernike. I bezpublike, jer smo za maleo~i svijeta bili tek nekaplemena iz Ruande zate-~ena u mo~varama Azije,pa, da ne bi Hrnjice, takobi i ostalo. I niko ne biznao kako smo krvavoigrali sebe, dok je dalekapublika dotle samo naga-|ala za njih apstraktnuradnju drame.Pitanja }e, rekoh, biti. Iopre~nih mi{ljenja, jer,~itaju}i ovu knjigu, ima seutisak da je zavjesa pono-vo dignuta i da se jo{ jednom pro`ivljava na{

deveti krug pakla, uovom danteovskom zape-}ku svijeta, kad je metakbio marka, bra{no hilja-da, glava besplatno.Uostalom, i ne mo`edruk~ije. Ovo nije lijepaknji`evnost u kojoj mo`eda se popravi pro{lost;ovo su krici i zapomagajihronolo{ki uhrpani najednom mjestu, istinitapri~a o nadi i bezna|u, oumiranju i pre`ivljavanju,o danima kad nam je loja-nica osvjetljavala najlo-nska okna ili, jo{ ta~nije,kad nam je “u~iteljica

`ivota” okrenula le|a.Stoga, ova knjiga imajunake, velike i bezimene,i antijunake, i razvikanesilnike. Ima i `rtve, ikrivce, a Hrnjica je i pos-matra~, i u~esnik, i svje-dok, ali i tu`ilac, budu}ida je bio jedan od rijetkihnovinara s petljom daobjavi ono od ~ega su svibje`ali, uklju~uju}i neke

konfuzne situacije, “slu-~ajeve” i imena koja su se{apatom izgovarala od“godine pakla” do dana-{njih dana.Kona~no, ovo je veoma~itka knjiga, s ~vrstimhronolo{kim {avovima,ovo je gola istina o dobubez pravila, o vremenuumiranja, pa kako ko pri-hvati. Dodu{e, autor namje, vra}aju}i i na{u najru-`niju stvarnost, morao,na `alost, da vrati i savonaj vokabular rata kojismo `ivjeli. Uostalom,tako je i bilo, kao u ovojknjizi, a na pro{lost se nemo`e uticati, pa je sasvimsvejedno da li }e nekopostaviti pitanje: Za{toova knjiga? I: Za{to sad?Va`no je da jo{ uvijek imaonih dobronamjernih~italaca i tuma~a ovakvihnovinsko-publicisti~kihspecifikuma, koji }e zasat-dva i{~itati na{e naj-gore doba, kad nam jedan bio du`i od `ivota.KAD BI OVA KNJIGAIMALA UKUS: Bila bi kaohrana, iz onih stihova “skrvi ru~ak, a s krvi ve~e-ra”.A KAD BI BILA SAN: Ni-kom je ne bih preporu~io.Takvo se ne{to ne mo`esanjati.

Husein DERVI[EVI]

Danas je 1. mart-Dan nezavi-snosti Bosne i Hercegovine. Od1. marta 1992. do ovogodi{njegprvog martovskog dana pro{lo jeta~no 20 godina. Kako i prili~i,svi oni {to im je Bosna iHercegovina na srcu i ovaj }e seput prisjetiti na dan kada sugra|ani na{e zemlje Bo{njaci,Hrvati i zna~ajan broj Srba iostalih, referendumom odlu~ilida Bosna i Hercegovina kreneputem nezavisnosti, da samosta-lna, cjelovita, suverena i demo-kratska zemlja postane ravno-pravna ~lanica me|unarodnezajednice. Od referenduma odr`anog za-dnjeg dana februara i 1. marta1992. godine pro{la su dvadesetlje}a ali se, zbog situacije ukojoj se na{e dru{tvo i dr`avanalaze, borba za tada proklami-rane ciljeve i danas vodi nes-manjenom `estinom.

Poraz destru-ktivnih snaga

Referendumski rezultat potvrdioje da su se gra|ani Bosne iHercegovine izjasnili u koristdr`avne nezavisnosti i sam je posebi, onda i mnogo godina kasni-je, ozna~io i danas uvelike zna~ipoliti~ki poraz svih destruktivnihsnaga i ideologija koje se, pod-

grijavane od prekodrinskih nosi-laca ideja srpskog velikodr`avlja,nisu pomirile s ~injenicom da uzemlji Bosni i Hercegovini posto-ji ve}ina spremna na su`ivot,multietni~nost, multikultural-nost. Nositelji destrukcije u na{ojzemlji ni tada, a ni ovoliko godi-na kasnije nisu priznali volju

01.03.2012.godinetema6

OGLEDALO:

Borba

Slovo povodom nove knjige Safeta Hrnjice

Izvje{taji iz paklaTako koncipirana

publikacija u su{tinije preslika pakla,povampirena, prognana pro{lost,vra}ena od samogvraga na reviziju, panema sumnje da }eto gorko {tivo bitisvima zanimljivo; inama akterima, barda se podsjetimo, ai kasnije ro|enim iprido{lim Bi{}anima.Naravno, i budu}imistra`iva~imanajnovijeg balkans-kog vojevanja.

Promocija knji-ga Safeta Hnjice“U godini pakla”odr`ana je uGradskoj galerijiu Biha}u u subo-tu, 25. februara2012. godine, uokviru programa obilje`avanja752. ro|endanagrada Biha}a.Promotori knjigebili su prof.Ibraga Topi} iknji`evnikHuseinDervi{evi}.

ve}ine, ve} su krenuli u rat s ci-ljem da sve koji nisu za velikuSrbiju ubiju i da im razore svenjihove materijalne, kulturne iduhovne vrijednosti. ^etiri ratnegodine nenaoru`ani gra|aniBosne i Hercegovine, znaju}i daje pravda i pravo na njihovojstrani, pred o~ima neodlu~neme|unarodne zajednice, trpe}i

nezapam}en ratni zlo~in i geno-cid ostali su dosljedni voljiiskazanoj na referendumu i nakraju do~ekali da ~itav svijetprizna svoju sramotu, shvativ{inakon toliko godina {ta to ho}e iza{to su se borili na{i gra|ani ikonstitutivni narodi.Trpe}i zlo~in i vjeruju}i da dobromora pobijediti zlo, gra|aniBosne i Hercegovine su pristalina okon~anje rata i nepravedan

mir, dogovoren u Dejtonu, ali ina Bosnu i Hercegovinu kakva jeuvijek bila. Slo`enu, pluralnu izajedni~ku dr`avu njena tri kon-stitutivna naroda u dva sada jo{uvijek (ne)upitna entiteta. Itakva BiH je cjelovita i dr`ava

koja }e svoju punu afirmacijuzasnovanu na referendumskojvolji ve}ine gra|ana najvjerovat-nije ostvariti ulaskom uEvropsku uniju i NATO.

Otpori ne prestajuNa tom putu, me|utim, jo{ pos-toje jaki politi~ki otpori od onihsnaga koje u zalaganjima za uni-verzalne dru{tvene vrijednosti icivilizacijske tekovine isklju~ivo

vide unitarizam i centralizam.Na politi~koj sceni unazad neko-liko godina destruktivcima umanjem bosanskohercegova-~kom entitetu pridru`ili su poli-ti~ari okupljeni u dva HDZ-a.Njima, sada, ljudska prava, slo-

bode i demokracija ne zna~eni{ta u odnosu na njihovopoimanje entiteta, nacije idr`ave. Istinski borci za cjelovitui nezavisnu BiH zbog toga imajurazlog vi{e na zajedni~ko pod-sje}anje na ~injenicu da je 1.marta 1992. godine ve}ina gra-|ana i naroda BiH u politi~komambijentu nalik sada{njem,rekla {ta misli o onome {to danas“gura” nacionalizmom obojeniMilorad Dodik i Dragan ^ovi}.Na svu sre}u u Bosni i Hercego-vini jo{ uvijek postoje respekta-bilne politi~ke i intelektualnesnage koje znaju, mogu i umijusvima objasniti razloge zbogkojih treba istrajavati na ostvari-vanju ciljeva definiranih u vri-jeme odr`anog referendumaprije 20 godina. Onima {to jeBiH sa svim njenim atributima idalje na srcu moraju biti svjesni

da }e sve do}i na svoje i da }enosioci destruktivne politike nakraju morati pristati na razumandijalog i na kompromise koji }e ukona~nici potvrditi ono {to jedefinirala i proklamirala refere-ndumska ve}ina. S. HRNJICA

01.03.2012.godine politika 7

U situaciji u kojoj se nalaziBosna i Hercegovina, u okvirunje Federacija BiH i Unsko-sans-ki kanton, osim dominiraju}ihpoliti~kih pitanja povremeno seu dnevnom redu na{e svakod-nevice na|e i tek, poneko pitanjekoje se ti~e onoga {to se nekadazvalo ekonomija. Ako bi se u najkra}em htjelonabrojati sve ono {to namzaokuplja pa`nju, a ima poli-ti~ki predznak, onda nema sum-nje da je neizbje`no spominjanjenaru{enih odnosa unutar ovdjevode}ih platforma{kih stranaka. [to se ti~e SDP-a stvari su manjevi{e jasne, jer je sve {to sedoga|alo i {to se jo{ doga|a biloi ostalo transparentno. Sli~nihturbulencija ima i unutar njimapartnerske SDA u kojoj, za raz-liku od SDP-a, jo{ uvijek uspije-vaju vlastita politi~ka neslaga-nja dr`ati za sebe i {to dalje odjavnosti. Dokle, te{ko je pretpo-staviti jer izborna implementa-cija jo{ uvijek nije u potpunostiokon~ana. Za sve poznate i nepoznateovda{nje me|upoliti~arske suko-be i nesporazume klju~ni krivacje samovolja demonstrirana uvo|enju kadrovske politike. Njena neposredna posljedica naprostorima Unsko-sanskog kan-tona je evidentno zanemarivanjerje{avanja sve brojnijih i svete`ih ekonomskih problema.Zbog ~injenice {to se u popunja-vanju “kadrovskih kri`aljki” jo{uvijek zanemaruje stru~nost isposobnost, a preferira podob-nost i poslu{nost i dalje }e nampa`nju zaokupljati isklju~ivopoliti~ka pitanja i problemi. Onood ~ega se `ivi i dalje }e biti namarginama.

Safet HRNJICA

Dvadeset godina od 1. marta 1992. godine

Komentar

Ekonomija u sjeni politike

za dr`avnu nezavisnost jo{ traje

Trpe}i zlo~in i vjeruju}i da dobro mora pobijediti zlo, gra|aniBosne i Hercegovine su pristali na okon~anje rata i nepravedanmir, dogovoren u Dejtonu, ali i na Bosnu i Hercegovinu kakva jeuvijek bila. Slo`enu, pluralnu i zajedni~ku dr`avu njena tri konsti-tutivna naroda u dva sada jo{ uvijek (ne)upitna entiteta. I takvaBiH je cjelovita i dr`ava koja }e svoju punu afirmaciju zasnovanuna referendumskoj volji ve}ine gra|ana najvjerovatnije ostvaritiulaskom u Evropsku uniju i NATO.

01.03.2012.godineBiha}8

Tradicionalnom posjetom svomena~elniku mali{ani iz Gradskog,“Pinokio” i vrti}a “Una Logen”,donijeli su puno ro|endanske pjesmegradu Biha}u i njegovoj dugovje-~nosti, poklona i ~estitki. Na~elnikMusli} je mali{ane zamolio da izrastu

u dobre ljude. U jednosatnom dru`enju, vijorile suse zastave grada, recitirane supjesmice i dobrodo{lice 752. ro|e-ndanu grada Biha}a. Ro|endanske~estitke izra`ene su slikama, pjes-mom, recitacijom i crte`ima, me|u

kojima i nekoliko simpati~nih crte`ana~elnika Musli}a. Nakon zajedni~kog fotografiranja zaro|endanski album grada Biha}a,mali{ani su pomogli na~elniku urezanju prigodne ro|endanske torte.

037Plus

Mali{ani posjetili na~elnika Musli}a

Izrastite u dobre ljude Svjetske prvakinje, ~lanice Sportskog plesnog centra

“Virus” u dvorani “Luke”, uprili~ile su pro{le subotespektakl u showdanceu u ~ast ro|endana Biha}a.Sve~anost su uveli~ali i prijatelji popularnih“Virusica”: “Modus klub Zagreb”, Plesni klub“Enigma” Cazin, plesni klubovi “City jaaz” i “Gemma”iz Banja Luke, Plesni klub “Galaxy”, i Klub akrobatskihi ekstremnih sportova “Kodokan” koji su tako|erbranili boje Bi{}a. Nesvakida{nji plesni spektakl otvo-rio je Albin Musli}, op}inski na~elnik, zasigurno najva-treniji poklonik na{e zlatne ekipe. U fantasti~noj atmosferi i {arolikom programu pre-punom plesnih akrobacija tokom dvosatnog programaistinski su u`ivali posjetitelji u prepunoj dvorani.Gromoglasno aplaudiranje pratilo je ba{ sve u~esnikekoji su se bez gre{ke predstavili Bi{}anima. S istim`arom pratili su romanti~ne i prelijepe nastupeizvo|a~a, djeliv{i jednaku emociju, a istim odu{evlje-njem su propratili i hrabre momke “Kodokana” koji suu na{ grad donijeli “triking”.

Poseban trenutak velikog plesnog spektakla uslijedioje prezentiranjem originalnog snimka sa prvenstva uNjema~koj. U potpunom mraku publika je bez dahana video zidovima pratila nastup svjetskih prvakinjaSare Rizvi} i Ilvane Smaji}, ponosno, uspinjanje napobjedni~ki tron uz intoniranje himne na{e zemlje.Kada su se upalila svijetla, scenu su preplavili“Virusovci” uz sjajnu poruku “Budu}nost pripadameni”, posljednju u nizu koreografija koje potpisujesjajna Dijana Jaj~evi}. Bila je to prelijepa ve~er u kojoj se na{a mladostiskazala na najbolji na~in u ~emu bi zasigurno mogliparirati najve}im regionalnim centrima. U organizaci-ji Kulturnog centra, “Virus” je, na ~elu sa DijanomJaj~evi}, koja je pomjerila granice u ovom domenu,Bi{}anima priredio vanserijski show kakvog se ne bipostidjeli ni najve}i regionalni centri. E.GLUMAC

U ~ast ro|endana Biha}a

“Virus” priredioplesni spektakl

U organizaciji Kulturnog centra,“Virus” je, na ~elu sa Dijanom Jaj~evi},koja je pomjerila granice u ovomdomenu, Bi{}anima priredio vanseri-jski show kakvog se ne bi postidjeli ni najve}i regionalni centri

Po~asni i posebni gost grada bio jeAnton Toni Meggle, vlasnik kompanije“Meggle”, po~asni gra|anin Biha}a, kojigotovo svake godine prisustvuje prosla-vi Dana grada Biha}a. Kompanija“Meggle” u Biha}u, obilje`ava desetugodi{njicu postojanja i rada.- Velika nam je ~ast da sa svojim prija-teljima iz bratskih gradova obilje`avamoovaj, nama zna~ajan datum uz ̀ elje da }enam svima ova godina biti uspje{nija isretnija - kazao je na~elnik Musli}.Nakon prijema, na~elnik Musli} je upratnji gospodina i gospo|e Megglepro{etao gradom.Gospodin i gospo|a Meggle zatim su sepridru`ili i ostalim dnevnim aktivnosti-

ma kojim se obilje`ava Dan gradaBiha}a, a na prvom mjestu, Sve~anojsjednici na kojoj je njihovo prisustvopozdravljeno burnim aplauzom.

Anton Toni Meggle dragi gost

Susret sa po~asnim gra|aninom

Sje}anje na heroje

Po~ast braniteljima

01.03.2012.godine Biha} 9

U izlo`benom prostoru MuzejaUSK u Biha}u, u petak 24. feb-

ruara, predstavljen je legat D`evadaHoze, bosanskohercegova~kog grafi-~ara koji je dio svog `ivota proveo una{em gradu. Poznati umjetnik ovo-godi{nji je dobitnik priznanja“Povelja 26. februar”.Prema rije~ima Nijazije Maslaka,direktora Muzeja USK, D`evad Hozoje svoj talent i radove poklonio gradu

Biha}u s razlogom, te je stoga zao~ekivati da u predstoje}em vremenuo`ivi stalna postavka njegovih djela. - Na{ Hozo je nadasve poseban ~ovjek,~ovjek koji nije ro|en u Biha}u, ali jesav svoj umjetni~ki `ivot i vrijedna

djela, od srca poklonio gradu u kojemje `ivio i stvarao, rekao je AlbinMusli}, na~elnik op}ine, dodaju}i datu vrijednost Biha} pamti, {to }e vri-jeme na najbolji na~in potvrditi.

H.A.

Prohujali su vjekovi od sredine 14. stolje}a, kada je uzlatno doba [panije, nastala ~udesna i neprevazi|ena“Sarajevska Hagada”. Pitanje je ho}emo li ikada saznatipravi datum i mjesto ro|enja knjige koja je, kao simboloslobo|enja, postala i simbol Sarajeva. Naravno, poredmisterije o datumu i mjestu nastanka, mala je misterijai ko ju je ustvari oslikao? Ako je bio Jevrej, kako se usu-dio slikati ljudske likove, a ako je bio hri{}anin, ko muje davao instrukcije? Da li je mo`da bio musliman, jersu u to doba u [paniji `ivjeli sa Jevrejima u velikoj slozii ljubavi, bili su majstori kaligrafije, a njima vjera braniprikazivanje ljudskog lika? Ko zna, ali i to pokazuje daje misterija koja je tako davno ro|ena, jo{ do danasneodgonetnuta.

U okviru programa obilje`avanja Dana grada Biha}a, uorganizaciji Arhiva USK i Jevrejske op}ine Sarajevo, uKulturnom centru je otvorena izlo`ba sarajevskeHagade. - Prema dostupnim podacima Hagada je ugledala svjetlodana sredinom 14. stolje}a, ~udesna i do danas nepre-vazi|ena u svom sjaju, u svom putovanju i spa{avanju odinkvizicije, fa{ista, nacista i drugih koji su je nastojali pos-jedovati ili uni{titi, rekao je Eli Tauber, publicista i autorizlo`be. Dodao je da to nije samo sveta knjiga, ona je dokazneuni{tivosti ljubavi i po{tovanja, te stvarna misterijaneprolazne ljepote. Alen Zuli}, direktor Kulturnog centra, Fikret Mid`i},direktor Arhiva USK, te @eljko Mirkovi}, predsjedava-ju}i Op}inskog vije}a, istaknuli su vrijednost izlo`be, aautoru uputili dobrodo{licu i zahvalnost za ukazanu~ast. H. A.

U okviru obilje`ava Dan grada Biha}a, otvoreno je iprvenstvo u {ahu za seniore i juniore, a u organizaciji[K “Biha}”.U ime na~elnika Musli}a, tradicionalni {ahovski turnirotvorio je Franjo Juri}, dopredjedavaju}i Op}inskogvije}a Biha}. Juri} je ~estitao organizatoru i izraziopodr{ku njihovom radu, posebno sa djecom i mladima.

Na poziv Branka Mastala, predsjednika Udru`enja povrt-lara Lakta{i, predstavnici Udru`enja plasteni~ke proizvodnjepovr}a Biha} posjetili su novoosnovano Udru`enje “Povrtlar”iz Lakta{a. Jasmin Musli}, predsjednik, te ~lanovi Upravnogodbora Emir Mahmutovi}, Hajrudin Alagi} i Safet Li|an pris-ustvovali su Skup{tini Udru`enja “Povrtlar”. Skupu se obra-tio Zoran Kova~evi}, pomo}nik ministra poljoprivrede uVladi Republike Srpske. Udru`enje “Povrtlar” organiziralo je seminar o proizvodnjipovr}a u za{ti}enom prostoru. Predava~ je bio prof. dr. @arkoIlin, redovni profesor Univerziteta u Novom Sadu.Doma}ini i gosti iz Biha}a dogovorili su saradnju. Sporazum}e biti potpisan u martu u Biha}u. O~ekuje se da }e potpisi-vanju sporazuma prisustvovati i Mi{o Topalovi}, na~elnikop{tine Lakta{i. 037Plus

Sarajevska “Hagada”

Poznati umjetnik ovogodi{nji je dobitnikpriznanja “Povelja 26.februar”

Na{ Hozo je nadasveposeban ~ovjek, ~ovjekkoji nije ro|en u Biha}u,ali je sav svoj umjetni~ki`ivot i vrijedna djela, odsrca poklonio gradu ukojem je `ivio i stvarao

Dokaz neuni{tivosti,ljubavi i po{tovanja

[ahovski turnir

Otvoreno prvenstvo grada

Pitanje je ho}emo li ikada saznatipravi datum i mjesto ro|enja knjigekoja je, kao simbol oslobo|enja,postala i simbol Sarajeva

U~enjem fatihe, odavanjempo~asti i polaganjem cvije}a naCentralnom gradskom groblju“Humci”, katoli~kom u @egaru, par-tizanskom u Bori}ima, te na mezaru

rahmetli dr. Irfana Ljubijanki}a,odata je po~ast svim braniteljimaBiha}a, herojima koji su podarilivlastite `ivote u borbi za slobodu. Kratkim historijskim satom evoci-

rane su uspomene na te{ka vremenakoja je grad Biha} pre`ivljavao zahvaljuju}i visokoj svijesti njegovihgra|ana i heroja.

037Plus

Biha} pamti

Op}inskina~elnik AlbinMusli} susreo sesa nj. e. UlrikeMarijom Knotz,ambasadoricomSR Njema~ke.Musli} je informi-rao ambasadoricuKnotz o svimva`nijim projekti-ma i nastojanjimaBiha}a da radomi razvojemobezbijedi boljeuvjete `ivotagra|anima, a posebno privla~enjem inostranihinvesticija, razvoj privrede i novog zapo{ljavanja.Posebno se, zbog zna~aja, razgovaralo o imple-mentaciji projekta odvodnje i prerade otpadnih ioborinskih voda na podru~ju op}ine Biha}. Na kraju susreta, na~elnik Musli} je uru~ioambasadorici Knotz prigodne poklone i zahvalio sena sveukupnoj pomo}i i podr{ci koju Biha} u`ivakod prijatelja iz SR Njema~ke.

Ulrike Marija Knotz, ambasadorica SR Njema~ke posjetila Biha}

Udru`enje plasteni~ke proizvodnje “Biha} 2006”

Pomo} Njema~ke dragocjena

Saradnja s “Povrtlarom” Lakta{i

Otvorena Hozina mapa grafika

01.03.2012.godinekultura10

U Gradskoj galeriji Bihaæ uèetvrtak, 23. februara, otvore-na je retrospektivna izlo`babihaækog slikara SulejmanaKeme Halavaæa. A, lipa dida,sestro, samo što ne progovori,uzviknula je nekakva nene kadje onomad ugledala portretkojeg je uradio Kemo. To nijenaš Smajo, odgovori joj kæerka,to je Hamin did gore sa Majni.Naš Kemo se grohotom smijaoslijedeæih pola sata. Volio je toisprièati svakom sugovornikukad zasjedne prekri`enih nogu.Najviše je volio slikati. U djelaje unosio nešto poetsko. U oneportrete koje je crtao nepodi`uæi olovku s papira,pejza`e rodnog kraja, Pokojskemahale, hanove, avlije iduæane, unosio je dušu. Sceneiz svakodnevnog `ivota, motiviUne i bosanskih kuæa vjerna susvjedoèanstva Kemina vreme-na. Svoje snove pretapao je ujavu, prošlost u sadašnjost, akrik u tišinu.“Vrijeme je kao more, èasbonaca u kojoj se nebo ogleda,èas tmurno i nemirno. @ivot jelaða što na obali èeka pogodantrenutak da se otisne. Kemo jeu svojoj laði sa veslom u rucièekao i onda zaveslao, govoriSafet Zuliæ o svom prijatelju i

komšiji. U laði ništa ne bijašeosim nešto platna, malo papi-ra, obiènih olovaka i po jedankomplet vodenih i uljanih boja.Odmah je znao i kuda æe i kakoæe. Jedno vrijeme laða seljuljuškala ispred OŠ u Pokoju,a onda ju je privezao pred ula-zom Gimnazije “Moša Pijade”u svom Bihaæu, gdje završavaprvi razred. Veæ tada u njego-vim crtankama i blokovimamogao se nazrijeti njegov

raskošni talent. Kauboji iIndijanci “jurili” su na svestrane, a strijele i meci “cije-pali” na jedvite jade kupljeneteke i blokove. Hem rezil odprofesora, hem od roditelja.

U Pokoju do krajaPrvi nemirni vjetrovi i surovarealnost gurnuše ga uUèiteljsku školu, jer trebalo jeimati zvanje da bi se `ivjelo ipre`ivjelo. Kad mu je uruèena

diploma uèitelja, zaveslao jeprema rodnom Pokoju, gdje seraðaju njegovi prvi umjetnièkiradovi. Poèeo je portretiratiradne kolege, a onda se sveèešæe penjao na PokojskeMajne. Dok je za tezao platna,èudesna panorama Pokoja,omotana nebesko plavomUnom, podizala se i razmješta-la po njima. Kad su mu vlastiteslike šapnule da za izuzetneradove nije dovoljan talent

Kemo se laðom i razapetimjedrima uputio prema Splitu,gdje na Likovnoj akademijiupoznaje sebe i svoje mogu-ænosti. Nakon završetka Akade-mije, laða je do kraja slikare-vog `ivota ostala privezana uPokoju.”Ono što prvo pada u oèi prisusretu sa Halavaæevim djeli-ma su lakoæa i spontanostkojom su nastala, rekao je naotvaranju izlo`be Adnan

Dupanoviæ, direktor Gradskegalerije. Rezultat tog slikanja“u dahu” su djela nabijenasna`nom i iskrenom emocijom.Halavaæ je bio ona vrsta umjet-nika koji najviše u`iva usamom procesu rada i nasta-nka djela, dok bi gotove slikenajèešæe poklanjao, skoro nemareæi za njihovu daljnju sud-binu, što uveliko ote`ava utvr-ðivanje stvarnog stanja njegov-og opusa. Slikao je pejza`e,

mrtve prirode, portrete, razne`anr scene, najèešæe u ulju,tradicionalistièkim pristupom,bez te`nje da eksperimentiše ida bude u toku sa savremenim

likovnim stremljenjima, što jekarakteristièno za tadašnjestvaraoce bihaækog likovnogmikrokosmosa.

Kod kuma IlijeSvoj rodni Pokoj, smješten naglavicama nizvodno od Bihaæa,na mjestu gdje Una krivuda,široka i mirna, poput ravnièa-rske rijeke, slikao je sa oduše-vljenjem bezbroj puta od prvihlikovnih pokušaja pa do smrti.Uradio je i niz uspješnih vedu-ta Bihaæa sa Unom i prepoz-natljivom siluetom grada.Takoðer, meðu Halavaæevaznaèajnija pejza`na rješenjaubrajaju se i platna velikih for-mata sa motivom vodenica naUni. Kada slika prirodu, nezanima ga detalj niti minu-cioznost veæ forme pejza`agradi širim i slobodnijim potez-ima sa akcentom na boji.

Naroèito zanimljiv dio Halava-æevog opusa su mrtve prirodesa soframa, ponjavama, presli-cama, starim posuðem i razn-im alatkama tipiènim za staro-bosanski naèin `ivota, kojimadominira jedna milletovska”atmosfera, a koja, opet svojekorijene vuèe iz poslijeratnogodrastanja i `ivota u Pokoju.Rijetko kad na ovom podnebljususreæemo mrtve prirode kaošto su Sofra” ili Ognjište” kojetako sna`no govore o jednomvremenu i naèinu `ivota. Hala-vaæ je bio vrhunski portretist.Još na najranijim portretima,kao što je “Portret Safeta Zuli-æa” iz 1965. godine, pokazujeizuzetnu sposobnost za karak-terizaciju lika. Sa neviðenomlakoæom je portretisao bilo ucrte`u, bilo u akvarelu ili ulju.Jednom prilikom 1973. godineje u dva dana obiènim flomas-terom izradio tridesetak vrlouspješnih portreta Bišæana kojisu posjeæivali prostorije tadašn-

je Opæinske zajednice kulture.“Autoportret” ili Portret Ahme-ta Halavaæa” su meðu njego-vim najboljim i najzrelijimportretnim ostvarenjima, i oveslike dokazuju da se radi oumjetniku nesvakidašnjih stva-ralaèkih moguænosti. Koliko jenjegova umjetnost bila poetiè-na i pro`eta `ivotnim isku-stvom govori jedna slika kojase umnogome razlikuje odostalih. To je ulje D`enaza”kojuje uradio 1973. godinenakon pro`ivljene porodiènetragedije, gubitka djeteta, nakojoj je prikazao svoju bol.Ostao je zapamæen i kaonajveæi boem meðu bihaækimlikovnjacima toga doba, dostavremena je provodio u kafana-ma i dio te atmosfere je preniona slici “Kod kuma Ilije” iz1973. godine.”

Priredio: Halid ALIJAGIÆ

Ostavio neizbrisiv tragRetrospektiva velikog slikara Sulejmana Keme Halavaæa

Autoportret

U laði ništa ne bijaše osimnešto platna, malo papira,obiènih olovaka i po jedankomplet vodenih i uljanihboja. Odmah je znao i kudaæe i kako æe

Svoj rodni Pokoj, smještenna glavicama nizvodno odBihaæa, na mjestu gdje Unakrivuda, široka i mirna, poputravnièarske rijeke, slikao jesa oduševljenjem bezbrojputa od prvih likovnih pokušaja pa do smrti

01.03.2012.godine 11

01.03.2012.godine12

1301.03.2012.godine

01.03.2012.godineBiha}14

Ka`u da je ona o{tra isnje`na zima definitivnopro{la. Pa i neka je,dodu{e za one koji `ele daje to istina. @ele da imtakva zima ostane samo usje}anju. Samo za njih odabrali smonekoliko fotografija figuraza vrt koje su, onakozaglavljene u dubokomsnijegu, uzalud ~ekale daih neko kupi i spasi od ovebijele po{asti. Za dugosje}anje. H.A.

Dobili k}erku Anela i Omer Mahmi}, Enesa Duratovi}.

Dobili sina Sena i Asmir Hand`i}, Lidija Rai~-Ro{i} i AmirRo{i}, Alma i Amir Sitni}, Adisa i MirzaEminoglu, Aj{a i Amel ^au{evi}, Jelena iDalibor Neni}.

Vjen~aniRamiza Alunovi} i Edin Alivuk, [uhreta Pori} iEdin Hod`i}, Sadika Gluhi} i [emsudinDurakovi}, Amela Vukovi} i Adnan Mid`i},[ahza Bajbutovi} i Hasan ]ehi}, Edina Fori} iHasan Smaji}, Selma ]ehi} i Tahir Dervi{evi}.

Umrli Ramiza Srebri} (1956.), Hazim Dervi{evi}(1933.), Adem Me{i} (1940.), HaseKova~evi} (1930.), Nihada Salihovi}(1957.), Savka ^avki} (1964.), Hasnija @eri}(1947.), Asima Bali} (1946.), HalimaSalimovi} (1932.), Franjo Tomi} (1933.),Mad`ida Komi} (1925.), Arifa Arzi} (1981.),Nikola Radi} (1941.), Nedeljko Markovi}(1928.), Sejida [u{njar (1933.), Se|idaHad`ihajdarevi} (1931.), Ibro ^ovi} (1919.),[ahin Pajali} (1933.), Ekrem Smaji}(1959.), Franjo Pr{a (1928.).

Mati~ni ured za ro|ene od 17. do 22. februara,

za vjen~ane od 20. do 25. februara, zaumrle od 17. do 24. februara 2012. godine

Film je u redovnoj projekciji svakim radnim danomu 17, 19 i 21 sat.Svi zainteresirani za film mogu izvr{iti rezervacijuulaznica za `eljeni dan i termin na E-mailismet.secic@art-zone.ba ili pozvati na broj061/764-205.Cijena ulaznice 4 KM.Osim filma "U zemlji krvi i meda" na repertoaru Kina"UNA" }e u istom vremenskom periodu biti i film"Parada" u terminima od 19:00 h i 21:00 h.

Projekcije od 01.03.2012.godine"U zemlji krvi i meda" - "In the Land of Blood and Honey"

KINO “UNA”

Spasi me!Javno preduze}e Veterinarska stanica Biha} pokre-

nula je humanu akciju udomljavanja pasa lutalica. Psikoji se trenutno nalaze u “Privremenom azilu za pse -Biha}”, socijalizirani su i u potpunosti veterinarskiobra|eni. Pozivamo gra|ane koji imaju mogu}nosti da usvojesvog budu}eg ljubimca, da to u~ine uz pomo} foto-grafija koje objavljujemo. To mogu u~initi uz pomo}de`urnog telefona: 061/621-484.

Za dugo sje}anje

Zaglavile u snijegu

01.03.2012.godine tema 15

Manji dio Kur’ana sadr`iizri~ite poruke koje mogu bititemelj za kodificiranje obraza-ca koji reguliraju odnoseme|u ljudima i odnoseizme|u ~ovjeka i Boga. Velikave}ina njegovog sadr`aja gov-ori o stvarima, pojavama istanjima, tako da ih samonaslu}uje, ovla{ ih se doti~e iliih poetski opisuje. Op}eporuke i duh ovog svetog {tivadoti~u iskrenog ~ita~a, otkri-vaju}i mu istine i mudrostikoje grade kulturu `ivljenja unaj{irem smislu. Zbog takvogmultiinterpretatibilnog karak-tera Slavne knjige i njegoveop}enito referente va`nosti zamuslimane, lako u kulturnimvrednotama, obi~ajima i insti-tucionaliziranim praksamaljudi koje ona doti~e, nalazimopoveznicu sa njenim tekstom.

Tre}ina Osmanskog carstva,pouzdano se zna zahvaljuju}iobilnoj arhivskoj gra|i, bila je

vakuf ili javno dobro. To zna~ida su bogati pojedinci poklan-jali velike dijelove svojeg imet-ka za zadovoljavanje potrebadrugih ljudi ili dru{tva, bezikakve naknade. Zahvaljuju}isredstvima koja su osiguravanana ovaj na~in, carstvo jeodr`avalo veliki broj uto~i{taza napu{tene doma}e ̀ ivotinje,koje su njihovim vlasnicimaprestale biti va`ne; konje, mag-arce, pse, ma~ke. U takvimsvrati{tima, `ivotinje su imalehranu, za{titu, krov nadglavom, lije~enje i tu su umi-rale dostojanstveno od starosti.

Pozitivan utjecajna zdravlje

Kad govori o `ivotinjama,doma}im i onim divljim, Kur’anizri~ito navodi na~ine na koje

su one pot~injene ljudima ili imkoriste. Opisuju se p~ele i nji-hovo “nadahnu}e” da proizvo-

de “teku}inu koja je lijek zaljude”, razli~iti pojedina~niprimjerci koji su imali jedin-stveno neobi~ne i nerazumljivemisije u ̀ ivotima nekih naroda,one kojima se ljudi hrane, onekoje ljudi obu~avaju za lov, onekoje daju mlijeko i ko`u zaodje}u ili {atore, na kojima seja{e ili koje prenose teret.Brojni su stavci koji na ovajna~in jasno opisuju materijalneili vanjske koristi u `ivotinjamaza ljude. Me|utim, jedanstavak ili njegov dio, govori ovrsti ~ovjekovog odnosa prema`ivotinjama koji nadilazi upra-vo pobrojane. Radi se o 80.stavku 40. poglavlja, koji ka`eda ljudi u `ivotinjama imajuzadovoljenje jedne posebnepotrebe, koja se nalazi negdjeduboko u ljudskom srcu. To jepotreba koja se u svom zado-voljenom obliku manifestirakao sre}a, ushi}enje i ljubavkoje ~ovjek osje}a u kontaktusa `ivotinjom, {to, kako mo`e-mo zaklju~iti, ima dokazanopozitivan utjecaj na ljudski`ivot i njegovo zdravlje.

Terapija uzpomo} `ivotinja

Danas je osvije{tenost o bla-gotvornom utjecaju `ivotinjena ljudsko zdravlje na takvomnivou da je u svijetu {irokorasprostranjeno njihovo orga-nizirano kori{tenje u razli-~itim vrstama terapijskih pro-grama za djecu i odrasle. Lako

je dostupna literatura kojagovori o engleskom akronimuAAT (Animal-Assisted Thera-py). Tema se razvila u cijelunauku koja detaljno govori o

historiji kori{tenja `ivotinja uterapijske svrhe, metodama,eksperimentalnim istra`iva-njima i slu~ajevima u praksi.Mo`da je najva`nije to da AATdolazi kao uspje{na alternati-va za razli~ite vrste psihotrop-nih lijekova. “Jednostavna jemedicinska ~injenica da smiru-ju}i utjecaj dru`enja sa dobrimku}nim ljubimcem, sni`avakrvni pritisak i zbog togasmanjuje rizik od sr~anogudara”, rije~i su britanskogzoologa Desmonda Morrisa.Terapijske `ivotinje se danaskoriste u ku}nom lije~enju i ubolnicama {irom svijeta, kaopotpora u lije~enju emotivnih,psihi~kih, psiho-somatskih,fiziolo{kih i raznih drugih

patologija kod djece iodraslih. U te svrhe naj~e{}ese koriste psi, konji i ma~ke.

Nasu{na ~ovje-kova potreba

Tragove ove sudbinske poveza-nosti ~ovjeka i `ivotinje nalazi-mo i u drugim pri~ama koje sekao legende ili slutnje prenoseu jednoj kulturi. Tako je u pro-gramu osnovnog obrazovanjaju`nih Slavena druge polovine20. stolje}a, tradirana poznatapri~a o psu Polaku i njegovojpresudnoj ulozi u razvojudjeteta, koje je kasnije izraslo unarodnog velikana. Djeca saovih prostora, koja su u to vri-jeme poha|ala osnovnu {kolu,dobro se sje}aju ove pri~e kojase izu~avala u ~itankama.

Prijevod Kur’ana na bosanskijezik Enesa Kari}a, na slijede}ina~in prevodi dio u podnaslovunavedenog stavka: “...da nanjima do potreba i ostvarenja~e`nji svojih grudi sti`ete...”Odnosi se na `ivotinje, spome-nute u prethodnom stavku. Uarapskom jeziku upotrijebljenaje rije~ (potreba) i mno-`ina rije~i (prsaili srca). U fusnoti prevodiocana engleski jezik LeopoldaWeissa (Muhamed Asad), stojida se radi o “a need in your bos-oms” (or “hearts”): i.e., a genu-ine need. Dakle, radi se onasu{noj potrebi ljudskog bi}ada komunicira sa `ivotinjama,da s njima suosje}a i da se onjima brine. Adil JUSI]

Hermeneutika svakodnevice

Brojni su stavci koji na ovaj na~in jasno opisujumaterijalne ili vanjske koristi u `ivotinjama za ljude.Me|utim, jedan stavak ili njegov dio, govori o vrsti~ovjekovog odnosa prema `ivotinjama koji nadilazimaterijalne koristi. Radi se o 80. stavku 40. poglavlja,koji ka`e da ljudi u `ivotinjama imaju zadovoljenjejedne posebne potrebe, koja se nalazi negdje duboko uljudskom srcu. To je potreba koja se u svom zadovo-ljenom obliku manifestira kao sre}a, ushi}enje i ljubavkoje ~ovjek osje}a u kontaktu sa `ivotinjom, a koje,kako mo`emo zaklju~iti, ima dokazano pozitivan utjecajna ljudski `ivot i njegovo zdravlje.

Za{to suosje}amo sa `ivotinjama

01.03.2012.godinedru{tvena hronika16

Pi{e: Jusuf LONI]

Husein Deli}-Ibuki}, zvani HuseAlparija, odista je bio univerzalnali~nost. Nije lahko o takvim per-sonama pisati, jer ne zna{ gdjepo~eti i kako zavr{iti. Huse Alparijaje ro|en 1906. godine u kvartuHarmani, op}ina Biha}. Nastavljaju}i porodi~nu tradiciju,zavr{io je stolarski zanat, ali se naprste jedne ruke mogu prebrojativrata, dovraci ili prozori koje je onizradio. Me|utim, Huse je specija-lizirao drvorez, duborez, a rezultattog majstorluka su desetine pe{ku-na, stotine tavli, desetine ukra{enih`i~anih instrumenata, desetine{ahovskih garnitura... Govorilo se zanjega da je “mebl maestro numeroajnc”.

Tavlu igrao jo{ od“ma|arske bune”

Kad je ve} znao popraviti, ukrasiti ina{timati prim, bugariju i gitaru,logi~no je da zna udarati u tanke`ice. To umije}e je u svirci i pjesmipotvr|ivao kad je s jaranima i{ao“pjevati serenade”. Sam je sebe pra-tio na gitari kad bi se iz njegova grla~ula ona: - Kradem ti se u ve~eri, uve~eri pod pend`eri...Hotel “Bosna”, BASK-ov stadion,kafana “Zora” i Zajkina kafana subila mjesta gdje je Huse svra}ao ipokazivao svoje majstorluke iz dom-ina i {e{-be{a. Igrao je stalo`eno, alibi svaki potez popratio duhovitomizrekom ili dosjetkom. Govorio bi datavlu igra jo{ od “ma|arske bune”,da je doktorirao u Perziji, te je izdaoud`benik iz koga su u~ili ovu igruAlija, Dedaga, Vehbija, Arif, Viktor,Maka, Remzija i drugi.Bilo je prilika kad se Huse Alparijaponekad navra}ao kod “Rapa~e”,gdje bi uz jedan do dva ~okana pos-jedio sa Matekom, SmailomPirali}em, Ibrom Kevi}em, DedomMalim, Makom Dikli}em, IvicomAzinovi}em i drugima sebi sli~nima.Bilo bi tu pri~e uz {ljivu i obaveznumezu, ali i dogovora kako i na kojina~in `ivotnu svakodnevnicu u~initiinteresantnijom i ljep{om. Tu su serodile ideje i dogovori i u `ivotpreto~ile radnje kao {to su farbanjezelenog paradajza u crvenu boju,zazidavanje ulaznih vrata, pa ~ovjek

u kuruzani preno}io, pa farbanje`dribeta tako {to je na zebru sli~ilo, ijo{ mnogo toga {to se pamti, ali izaboravlja.Hajde da se prizna da je HuseAlparija bio dobar, vrlo dobar, pa iodli~an u igri domina, {e{-be{a,preferansa, da je svirkom i pjesmomznao zabaviti svoje dru{tvo, ali da sepotvrdio u jo{ dvije oblasti `ivota, toznaju, odnosno to su znali samo nje-govi drugari s kojima je dijelio idobro i zlo.U Radni~kom domu kodFehde se, pored ostalog,igrala jedna gradska igospodska igra u kojoj je tre-bala sigurna ruka, okosokolovo i bistar um.Ta se igra zvala karambol. Ufrancuskom jeziku to zna~isukob, sudar. Kod bilijara tozna~i sudar kugla, gdje jecrvena kugla najva`nija usukobu s jo{ dvije u drugimbojama. Zna~i, jednomkuglom pogoditi one dvije. Za pam}enje su bile Husinepartije protiv Muhice Gali}a,Bo{ka Maksimovi}a Bate,Viktora Sarid`e, Mire Klepi}ai jo{ nekih majstora. Svaki jeod njih imao svoje “bisere”, a usje}anju su ostali samo neki kao: dr`ne daj; ufati se za trabozane; samoda podma`em pa }u udariti; tvojeudaranje je pro{lo; ne mo`e{ mi nipera odbiti; sad }u ti ja pokazatipo{to je grah u Kozarcu i tako svedok partija traje, a na kraju za svijuslijedi obavezni gemi{t.

“Ðe nau~i ’vako praviti”

Ova pri~a ne bi bila dopri~ana kad bipro{la bez kazivanja o jednomslu~aju o kojem je ~itava ~ar{ija god-inama pri~ala.Huse Alparija je volio i znao pripre-miti ba{ka jela iz repertoara bogatebosanske kuhinje. Ipak, “{lager” muje bila pa~a, a to su potvr|ivale“poguzije” (njegovi jarani), i to ba{ uHotelu “Bosna” kad bi u zimskedane u odre|eni ak{amski vakatmomak donosio tevsiju u kojoj sepa~a tresla i drhtala kao da imapadavicu. Sime bi dao da se u kuhin-ji izre`e ba{ k’o baklava, a ondaescajg, salata, {ljiva i uz ono “`ivili”,

seansa po~inje. Nikad nije potrajalovi{e od 15 do 20 dekika, a dru{tvu bise pridru`io Fran~e{ko (Franjo)Amarosi, Nurija D`ambegovi}, IvicaAzinovi} i jo{ poneko. Uz ono “ba{ jeprava”, “|e nau~i ‘vako praviti”,“kad }emo jope” i tako redom, pa~ebi nestalo ve} na drugom ~okanu.Desilo se to nekoliko puta, bila je tove} uhodana stvar. Husi, starommerakliji (ali i drugima) koji jemezio natenane, malo dokundisalo

probanje, pa grebanje, pa brzinanestajanja pa~e i odlu~i neke maloopametiti.Bila je subota pred novu godinu,dan kakav se mo`e samo zamisliti,kao stvoren za drugovanje, za {ljivu,ali i za obaveznu Alparijinu pa~u. Nadnu gornje sale, kod prozora premaJarku, spojena dva stola. Ve} je sjedi-lo dru{tvo i pomalo pijuckalo u nadida }e brzo do}i na red pa~a. TadSime i Dajd`a Juso u dva ovala se-rvira{e izrezanu pa~u. Pro|e i dese-tak sekundi, a ona se jo{ trese, nekise uhvati{e vilju{aka, a Alparija }e:- Ljudi, svakom je... nanu, ko joj na|emahanu. Najbr`i ubaci u usta jedanri`anj i proguta spreman za drugi.Ne{to se malo mr{ti, a onom dru-gom malo stade u grlu pa se ne{tomalo dvoumi da li da proguta ili ne.Bio je to znak za op}i smijeh, a evoza{to. Alparija je svojeru~no u svomve{tetu napravio pa~u, i to od pilje-vine, tala{ike i tutkala, ali nije zabo-ravio bijeli luk, crvenu papriku, so,biber i sve ostalo {to pripada ovojhrani koja se mezi i pa~a se zove.

(Nastavi}e se)

Prije nego {to posta-nemo svjesni, perioddjetinjstva, istinske sre-}e i zdravog osmjeha jeiza nas. Odrastemo inastojimo biti {to sna-`niji, pametniji, bogatiji,uspje{niji. I uvijek namne{to fali. U toj svakod-nevnoj strci kao da smose zaboravili smijati, kaoda smo zaboravili {ta sre}a zna~i. Mnogi ljudi nisu ni svjesni mo}i osmjeha.Osmjeh mo`e biti magi~an, mo`e izlije~iti emo-cionalnu i ukloniti fizi~ku bol. Kada se smje{itedrugoj osobi, ne samo da joj dajete do znanja daje `eljena, cijenjena i prihva}ena ve} joj istovre-meno nudite i ohrabrenje. Jedan jednostavanosmjeh ima mo} da ubla`i strah, nesigurnost,povrije|enost i anksioznost. Osmjeh je zarazan,kada se smje{ite drugoj osobi, na nju prenositepredivne koristi osmjeha. Smijeh poma`eva{em tijelu da bolje funkcionira. Smije{ite seda unaprijedite svoje zdravlje.Nasmijani ljudi nas privla~e, `elimo ih pozna-vati i razumjeti razloge njihove sre}e. Namrgo-|ene i nesretne osobe nas tjeraju od sebe.Osmjeh tako|er mijenja na{e raspolo`enje.Zato, sljede}i put kada se osje}ate lo{e,poku{ajte staviti osmjeh na lice. Skoro sam sig-urna da }e se va{e raspolo`enje popraviti.Smijanje je zarazno. Kad se neko smije “osvi-jetli” prostoriju, popravi drugima raspolo`enje i~ini ih sretnijim. Nasmijana osoba sa sobomnosi sre}u. Smijanje nam poma`e da smanjimo nivo stresa.Stres se zaista mo`e vidjeti na na{em licu.Me|utim, osmjeh nam mo`e pomo}i da neizgledamo umorno i iscrpljeno. Kada ste podstresom potrudite se da stavite osmjeh na lice.Ponovo sam sigurna da }e se stres smanjiti i da}e vam biti lak{e obavljati svakodnevne poslove.Va{ imunolo{ki sistem }e oja~ati posebno zato{to ste opu{teni. A to nas dalje {titi od prehladei gripe. Tako|er je vidljivo smanjenje krvnogtlaka kada se smijemo. Smijanje je prirodnilijek. Dolazi do izlu~ivanja hormona endorfina,serotonina i prirodnih analgetika. Oni nam ukombinaciji poma`u da se osje}amo bolje. Smijanjem ja~amo i mi{i}e koje koristimo i time~inimo da izgledamo mla|e. Nema potrebe daidete na “face lifting”, dovoljno je da poku{atesmijanje - izgledat }ete mla|e i osje}ati se bolje.Nasmijani ljudi djeluju samouvjereno, ve}a jevjerovatno}a da napreduju na poslu, uspje{nijisu. Na sastancima imajte osmjeh na licu i ljudi}e reagirati druga~ije na vas. Osmjeh nampoma`e da ostanemo pozitivni. Kada se smije-mo na{ organizam {alje poruku: “`ivot je lijep”.Osmjehom izbjegavajte depresiju, stres i zabri-nutost.Iskren i pozitivan smijeh isto tako je znak dobresocijalne prilago|enosti, tolerancije, sposobnos-ti pra{tanja i dobrog mi{ljenja o samom sebi. Onima snagu unaprijediti me|uljudske odnose,zbli`iti ljude, te im pomo}i u prevladavanju iliprihva}anju `ivotnih te{ko}a. I kada ti je te{ko i kad je ne{to lo{e i kad ne{tokrene po zlu i kad misli{ da vi{e nema razlogaza osmjeh... Razmisli jo{ jedanput! Jo{ uvijek situ, jo{ uvijek mo`e{ ne{to napraviti, a sigurno jepuno lak{e s osmjehom.

Mirela POPR@ENOVI]

[e{-be{, vi{e od igre (9)

Socijalni kutak

Nasmijani ljudi nas privla~e, `eli-mo ih poznavati i razumjeti razlogenjihove sre}e. Namrgo|ene i nesre-tne osobe nas tjeraju od sebe.

Mo} osmjeha

“Mebl maestro numero ajnc”Nastavljaju}i porodi~nu tradiciju, Husein Deli}-Ibuki} zavr{io je stolarski zanat,

ali se na prste jedne ruke mogu prebrojati vrata, dovraci ili prozori koje je on izra-dio. Me|utim, Huse je specijalizirao drvorez, duborez, a rezultat tog majstorlukasu desetine pe{kuna, stotine tavli, desetine ukra{enih `i~anih instrumenata,desetine {ahovskih garnitura... Za pam}enje su bile Husine partije protiv MuhiceGali}a, Bo{ka Maksimovi}a Bate, Viktora Sarid`e, Mire Klepi}a i jo{ nekih majsto-ra. Svaki je od njih imao svoje “bisere”, a u sje}anju su ostali samo neki kao: dr`ne daj; ufati se za trabozane; samo da podma`em pa }u udariti; tvoje udaranje jepro{lo; ne mo`e{ mi ni pera odbiti; sad }u ti ja pokazati po{to je grah u Kozarcu itako sve dok partija traje, a na kraju za sviju slijedi obavezni gemi{t.

01.03.2012.godine dosje 17

Pi{e: mr. Fikret MID@I]

^ovjek je uvijek podizaosvoje nastambe, svoja prebi-vali{ta i naselja u prirodi naza{ti}enom polo`aju i {to sig-urnijem mjestu. Utvr|ivao ih jena razne na~ine ve} u prapovi-jesnom vremenu, podizao ihuz za{ti}ene obale rijeka,smje{tao ih na nepristupa~nim

terenima, otocima ili na str-mim visoravnima. Prirodne ele-mente za{tite ~ovjek dogra|ujepodizanjem zidova i preprekaod zemlje i drveta, kopanjemkanala, ali uvijek u ovisnosti odostignu}ima civilizacijskih te-kovina svoga vremena. Poticaji prisilna gradnja dolazila jeizvana, iz straha i nesigurnostipred nepoznatim neprijatel-jem, a svakoj je vrsti neprijatel-ja trebalo odgovoriti podizan-jem razli~itih utvrda. Utvrda je,u najvi{em poimanju svakaprepreka i za{tita nekog polo-`aja ili naseljenog mjesta, aako je utvrda-grad kakav je bioBiha}, onda je ~ovjek u njemuznao dati one vrijednosti kojesu i danas zadr`ale svojzna~aj. Organizirao je sredinukoja odgovara jednom orga-niziranom `ivotu, ili ta~nije,obezbjedio je u njemu petosnovnih elemenata u pot-punoj me|usobnoj ravnote`i:

prirodu, ~ovjeka, dru{tvo, sup-rastrukturu i infrastrukturu. Srednji vijek je na prostoruJugoisto~ne Europe ostavio vri-jedno djelo ratnog graditeljstvaBiha} (grad-utvrdu) sa zidovi-ma od kamena vezanog vap-nom i pijeskom. Obranu takvogmjesta branile su visoke kule ipolukule kvadrati~nog ikru`nog tlocrta. Arhitektonski

je to slo`en sistem obram-benih zidova i kula, stambenihplemi}kih prostorija, zanatskihi raznih pomo}nih objekatapotrebnih svakom `ivotu poli-ti~kog, privrednog i sudskogfeudalnog sredi{ta. Grad je smje{ten na otoku naUni, u ravnici i opkopankru`nim kanalom. Za takav tiputvr|enog srednjovjekovnog

objekta, kakav je bio Biha},uobi~ajen je njema~ki naziv“wasserburg”. Unutar takvogza{ti}enog i utvr|enog prosto-ra postojali su bitni arhitekto-nski sadr`aji za potrebe `ivotagra|ana: crkva, glavna kula,stra`arska kula itd. Kao takav,Biha} je bio ne samo grad,nego je imao i sve elementetvr|ave branjene iznutra sta-lnom vojnom posadom.

ProstornaorganizacijaU odnosu na vrijeme nastanka,Biha} je gra|en pod utjecajemaktualnih tokova zapadneumjetnosti, {to se kod nekihobjekata o~ituje u ~isto}i stil-skog izraza pojedinih detaljagraditeljske cjeline, a kodve}ine u smislu njihove pros-torne organizacije. Prirodniuvjeti i pogodnost odbrane bilisu najva`niji kriterij njegovogoblikovanja. Premda se zaBiha}, kao utvrdu, upotrebl-

javao pojam “grad”, on to, udana{njem smislu i poimanjutakvog tipa naselja kojestanovni{tvu treba da osigurasasvim odre|ene funkcije,zapravo i nije. Istina je da jeBiha} morao imati predgra|esa odre|enim mjestom ta trgo-vinu, ali je to ipak prvenstvenou funkciji odr`avanja standarda`ivljena velmo`a i njegovog

okru`enja u utvrdi, a ne op}e-nito stanovnika naseobine.Urbanizam Biha}a u ovomperiodu u smislu op}e pojavetipi~ne za srednevjekovlje,prakti~no nije mogu}e datirati,{to ga ~ini upitnim. Biha} jeuglavnom rezultat posebnihuvjeta svog nastanka i opsta-nka, {to urbanizmu ovog peri-oda ne mo`e dati obilje`jepojave. Prema tome, Biha}moramo da shvatimo kaoutvr|enje koje je gotovo usvim fazama svoga razvoja dodolaska Austrougarske uprave1878. godine, bio vojni i obra-mbeni centar ovog podru~ja.

Osnovne crterazvoja gradaPo~ev{i od osmog stolje}ap.n.e. Biha}ku dolinu naselja-vaju dijelovi Japodskih pleme-na, do pojave Rimljana naovim prostorima hiljadu godi-na kasnije. Rimljani }e gazadr`ati do propasti ZapadnogRimskog carstva 476. godine,a onda dolazi pod vlast Gotado 535. godine. Slaveni nase-ljavaju ovaj kraj negdje izme|u602-614. godine. Do polovinedevetog i u desetom stolje}uBiha} je u sastavu Slavonije,odnosno, Panonske Hrvatske,a potom je pod vla{}u Avara,pa Franaka, a od desetog sto-lje}a se uklapa u historijskirazvoj hrvatske dr`ave. Odpo~etka dvanaestog stolje}a idalje tokom cijelog srednjegvijeka je pod ugarskom vla{}u.Sve do tada gotovo svi izvori

govore o ovom podru~ju kaobiha}kom kraju, biha}kompolju, odnosno ~esto prostorubez imena, dok se grad jo{uvijek ne spominje.Jak poticaj za izgradnju grado-va-utvrda oko rijeke Une sredi-nom trinaestog stolje}a, kaonajpodesnijih objekata zaobranu, bio je prodor Mongo-la. Tako su sredinom trinae-

stog stolje}a javljaju u mno-gim poveljama i prvi pisanitragovi o gradovima na Uni injenoj blizini kao {to su:Biha}, Sokolac, Bla`uj, Breko-vica, Iza~i}, Ripa~, Ostrvica,Vrnogra~ kod ]ukova, Havala,Rmanj, Bisovac, ^ovka,Topli~ki Turanj, Bugar-grad,Zvonigrad i mnogi drugi. Uzsam postanak grada Biha}a,ali i drugih gradova u Pounjuvezano je vi{e legendi i narod-nih predanja.

Povelja Bele IV iz1260. godinePrva povelja u kojoj se spomi-nje Biha} je ona iz 1260. go-dine, ali iz nje se mo`e vidjetida je Biha} znatno stariji, jerse ve} spominje kao utvr|enigrad. U samoj povelji, odnos-no, jednom njenom djelu,Bela IV, ugarsko-hrvatski kralj,daje Topuskoj opatiji zemljunekog Bridislava i Ludugara,po imenu “Crala” (Kralje), sa{umom, ribnjacima i pa{njaci-ma, da ova opatija na njojuredi svoj posjed. Ta zemlja,koja se nalazi sjeverno odBiha}a, }e Topuskoj opatijislu`iti za izdr`avanje u gradu,gdje su oni ve} po~eli dagrade ku}e i tornjeve zaodbranu, smje{tenog na otokusv.Ladislava. Pretpostavlja seda je ve} na tom otoku posto-jao grad i da se izgradnja kojase spominje odnosi na njego-vo bolje utvr|ivanje premaju`nim granicama, odnosno,prema Bosanskoj dr`avi.

Biha} se u drugim sa~uvanimpoveljama i dokumentima iztog perioda spominje podraznim imenima kao {to su su:Bihig, Byheg, Bych, Bichich,Bihag, Vyhych, Bywegh,Wyhygh, Plozdar… Etimolo{koime grada nije obja{njeno, ajedini izvor o njegovom porije-klu je legenda o djevojci Biki.

(Nastavlja se)

Nastanak, razvoj i zna~aj Biha}a (1260. – 1592.) /1/

Biha} u srednjem vijeku

Biha} u planovima Angilusa iz 1566. godine.

Pi{e: mr. Fikret MID@I]

Grad je smje{ten na otoku na Uni, u ravni-ci i opkopan kru`nim kanalom. Za takav tiputvr|enog srednjovjekovnog objekta, kakavje bio Biha}, uobi~ajen je njema~ki naziv“wasserburg”. Unutar takvog za{ti}enog iutvr|enog prostora postojali su bitni arhite-ktonski sadr`aji za potrebe `ivota gra|ana:crkva, glavna kula, stra`arska kula itd. Kaotakav, Biha} je bio ne samo grad, nego jeimao i sve elemente tvr|ave branjene iznutra stalnom vojnom posadom.

01.03.2012.godine037 extra18

Na sve~anom otvaranjuposlovno-trgova~kog centra“Green gold” u Zagrebunajveselije je bilo u novo-otvorenom restoranu “Sofra”.Upravo na toj “bosanskojlokaciji” okupilo se najvi{egostiju i poznatih faca izjavnog `ivota, uz nezaobilaznepredstavnike sedme sile. ^astotvorenja pripala je novo-pe~enom duetu Sanji Dole`al iAlenu Islamovi}u. Raspjevanibosansko-hrvatski duo uprili-~io je u “Sofri” promocijuvideo-spota pjesme “Obe}ajmi”, koja se pretvorila u mini-koncert za pam}enje. U {arolikom dru{tvu pa`nju suplijenile zvijezde iz svih sferajavnog `ivota: bosanska folkdiva Hanka Paldum, popularniglumci Enis Be{lagi} i Mija

Elegovi}, modna kreatoricaMatija Vujica, svi ~lanovi lege-ndarnih “Novih fosila” sasuprugama, hokeja{i “Medve-{~aka”, nekada{nji vaterpolistDudo [imenc i brojni gosti izregiona. Na repertoaru su bili hitovikoje su sa Sanjom i Alenom sviuglas pjevali: “Ru`ica”, “A jo{ tevolim”, “Dobre djevojke”,“Hajdemo u planine”, u kojoj jeSanja otpjevala pjeva~ke dion-ice u maniru Bregovi}a, uzovacije i buru aplauza. Nakonnastupa, za 037Plus izjavila jeda je prezadovoljna reakcijamai razvojem saradnje.- Obo`avam pjesme “Jagoda” i“Dugmeta”, koje je Alen pjevao imislim da }u se u njima odli~nosna}i. Odrasla sam uz tumuziku, uz nju sam se zaljublji-

vala, a za Alenom su ludile svedjevojke tih generacija.Presretna sam {to smo se ovakosavr{eno uklopili u duo. Videospot je po meni odli~an iuvjerljiv, prati tekst i ima mnogodu{e i emocije. Moram vampriznati da jedva ~ekam dakrenemo s zajedni~kim koncerti-ma, rekla je Sanja.Alen, tako|er, nije krio zado-voljstvo zbog odli~nih reakcijakoje prate ovaj novi muzi~kiprojekt. Pozivi za gostovanjave} pristi`u, a nastupi koji }euslijediti najvjerovatnije }enositi ime velikog hita Novihfosila “Za ona dobra stara vre-mena”. Sude}i po svemu, retromanija idalje ima svoje poklonike kojisa Sanjom i Alenom dolaze nasvoje. Emira GLUMAC

Promocija video spota Sanje Dole`al i Alen Islamovi}a

Raspjevani hrvatsko - bosanski duo SanjaDole`al i Alen Islamovi} uprili~io je u “Sofri” promo-ciju video-spota pjesme “Obe}aj mi”, koja sepretvorila u mini-koncert za pam}enje

U “Sofri”mini-koncert za pam}enje

Alen Islamovi}, Hanka Paldum i Enis Be{lagi}

• Leonardo da Vinci je mogao u isto vrijeme jednom rukompisati, a drugom slikati.• Tri ~etvrtine ulovljenih riba se pojede

dok se ostatak koristi za proizvodnju stvari poput ljepila, sapuna i margarina.

• Da bi napravile kilogram meda, p~ele moraju posjetiti ~etiri miliona cvjetova i pre}i udaljenost koja iznosi pribli`no ~etiri puta oko Zemlje.

• Sahara se mjese~no pro{iri za oko jedan kilometar.• Neki Eskimi koriste hladnjake kako bi sprije~ili potpuno smrzavanje

hrane.• Ma~ke ne osje}aju sladak okus.

• Na Uranu ljeto i zima traju po 21 godinu.• U svijetu postoji oko 600 miliona

telefonskih linija, ali unato~ tome, polovica svjetske populacije nikad nije ostvarila telefonski poziv.

• Otvara~ za konzerve izmi{ljen je 48 godina nakon {to su prvi putupotrebljene konzerve.

• Nijedan komad ~etvrtastog, suhog papira nemo`e biti savijen na pola vi{e od osam puta.

• Slonovi su jedine `ivotinje koje ne mogu skakati.• Doniraju}i pola litre krvi mo`ete spasiti

~etiri `ivota.• O~i bebe ne proizvode suze do {est do osam sedmica starosti.• Libija je jedina dr`ava na svijetu koja ima jednobojnu zastavu /zelenu/.

• Elektri~nu stolicu izumio je zubar.• Madrid je jedini glavni grad u Europi koji nije

smje{ten na rijeci.• Najni`a temperatura ikad izmjerena bila je - 88

stepeni u Vostoku, Antarktik.• U Nizozemskoj mo`ete platiti kaznu ukoliko ne

uzmete korpu u supermarketu.• Aleksandar Makedonski i Julije Cezar bili su

epilepti~ari.• Rusija je gotovo dvostruko

ve}a povr{inom od Amerike,a Amerika ima duplo vi{estanovnika od Rusije.

• [i{mi{i uvijek skre}u ulijevokada izlaze iz pe}ine.

• Pingvini `ive i u Africi.• Poslije svoje tridesete godine ljudi se

postepeno smanjuju.• Najja~i mi{i} u ljudskom tijelu je jezik.• Komarci imaju zube.• @ene trep}u gotovo duplo vi{e puta

nego mu{karci. S.MUJAGI]

01.03.2012.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda01.03.2012. - 08.03.2012.

Sedmi~ni horoskopAutor:

Ljubi{a MARKOVI]

Ljubav: Narednih dana slijedi vamjedan va`an razgovor koji bi trebaopovu}i ili izbrisati liniju izme|u pri-jateljstva i ljubavi s osobom koja

ve} du`e vrijeme zaokuplja va{e misli. Posao: Nerazumijevanje i igra gluhih tele-fona na poslu prili~no }e vas izbaciti iztakta, no kako je dobrim dijelom posljedi-ca va{e neodlu~nosti i razli~itih izjava kojeste davali, morat }ete sami srediti kaoskoji je nastao. Zdravlje: Prili~no dobro, bez ve}ih te{ko}a.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

Ljubav: Ina~e ste maloenergi~niji u tra`enju svojih pravau vezi, pa nema razloga da tako

ne postupite i sada. Ako se osje}ate isko-ri{teno i nesretno, dajte to jasno do znan-ja, bolje je tako.Posao: Va{a vje{tina upravljanja novcemnije nestala, nego je samo malo oslabila,tako da vam trenutno stanje ne bi trebalonanijeti preveliku {tetu. Ipak, za{titite sekoliko je god mogu}e od ve}ih gubitaka.Zdravlje: Glavobolje su posljedica stresa.

Ljubav: Bit }ete prili~no izne-na|eni pa`njom partnera, kojidjeluje zaljubljeno kao na

po~etku veze. Posljedica je to truda kojiste vi ulo`ili u zadnje vrijeme, koji vamdaje unutra{nji sjaj kakav ste znali imati.Posao: Ponovno ste onaj stari Blizanackojeg svi znaju i ~ije se rije~i prate spa`njom, pa iskoristite tu ~injenicu zapopravak statusa na radnom mjestu, kojije u zadnje vrijeme malo pao.Zdravlje: Odli~no.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Malo ste rastrgani pri-vatnim obavezama, tako da neznate kome biste prvo udovoljili.

Takva vas situacija frustrira, stoga {to prijenapravite neku listu prioriteta po kojoj}ete se mo}i ravnati.Posao: Ako se odlu~ite raditi svoj posaopodalje od znati`eljnih o~iju, to je u redu,no morate biti svjesni da u tom slu~ajusami odgovarate za sve rezultate, panemojte obe}avati stvari koje ne mo`eteispuniti.Zdravlje: Trebate kratak odmor, i to hitno.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Odnos s osobom do kojevam je izrazito stalo mogao bi sepod utjecajem Venere u Jarcu jo{

vi{e pogor{ati, tako da ste blizu pucanjaveze. Hitno preslo`ite prioritete i poraditeintenzivno na tome.Posao: Iako ste vrlo zauzeti odnosima sobitelji i prijateljima, ne mo`ete posaopotpuno staviti na stranu i nadati se da }esve biti u redu. Sanjarenje na poslu{teti}e i vama i firmi, stoga mirno iracionalno tokom radnog vremena.Zdravlje: Uglavnom dobro, mogu}emanje ozljede.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Budite otvoreni nasve prijedloge partnera, apoku{ajte pritom sami biti {toti{i, jer komunikacija vam u

ovom trenutku nije najja~a strana.^udan period koji treba pro}i sa {tomanje o`iljaka, pravih ili emocionalnih.Posao: Zapazit }ete one u va{emokru`enju koji previ{e pri~aju, a malorade, {to }e vas natjerati da po~neteraditi obrnuto. U pravu ste, djela go-vore vi{e od rije~i.Zdravlje: Pazite se prehlada i pretjer-anog zamora.

Ljubav: Voljene osobe tra`eva{u punu pa`nju, a kakoste im to u stanju pru`iti,

nemojte oklijevati. Budite racionalni svremenom i sve }e se slo`iti na na~inda svi uklju~eni budu zadovoljni.Posao: Va{a inventivnost u organi-zaciji posla i u{tedama vremena u pro-jektima bez praznog hoda do}i }e doizra`aja, no pripazite da novostvo-renovrijeme ne postane prevelik teret.Zdravlje: Dosta dobro, bez ve}ihproblema.

Ljubav: Relativno miran peri-od bez nekih posebnihnapetosti ili neslaganja, no

ujedno i bez pretjerane `elje zame|usobnom pa`njom proletjet }ebrzinom munje, stoga budite pa`ljiviprema partneru.Posao: Nije vrijeme za razbacivanjenovcem, no neke tro{kove jednostavnone mo`ete i ne smijete izbje}i. Kako jedogovor o projektu pred realizacijom,strpite se jo{ malo i nemojte brzati.Zdravlje: Vi{e sna dobro bi vam do{lo.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: Malo vi{e {arma islatkorje~ivosti ne bi vam{kodilo u razdoblju kada

niste ni sami sigurni {to `elite.Najbolje ga je pro}i tako da sa svimaostanete u dobrim odnosima i neisti~ete se previ{e.Posao: Iako se osje}ate kao lutka na`ici, osoba koja pokre}e cijelu stvarnije niti svjesna da upravlja vama natako direktan na~in. Konfrontacijane}e donijeti rezultate, nego upravolukav i domi{ljat pristup koji }e vamdonijeti nagradu.Zdravlje: Vi{e tjelesne aktivnosti.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Ljubav: Manje nesuglasice uporodici ne bi vas trebalepretjerano izbaciti iz takta,

osim ako ih ne shvatite previ{e osob-no, {to Ribama i nije neki problem.Tema ovoga puta niste vi, nego ne{too ~emu vi obi~no vodite ra~una.Posao: Va`ni poslovi dolaze dozavr{nih faza, a kombinacija planeta uva{em znaku dat }e vam mogu}nostda upravljate procesom na na~in kojivama najvi{e odgovara, i to na supti-lan i lukav na~in.Zdravlje: Malo vi{e pa`nje obratite naprehranu.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

JARAC - (21.12. - 19.01.)

BIK – (21.04. - 20.05.)

Ljubav: Niste potpuno sig-urni kako se postaviti premaosobi koja nedvosmislenopokazuje sklonost prema

vama, pogotovo ako ste u sretnoj vezi.Slobodne Djevice, navalite bez zadr-{ke, one u vezi trebaju se suzdr`ati.Posao: Uran, Sunce, Merkur i Marsputuju va{om opozicijom u Ribama,pa iskoristite mogu}nost napre-dovanja i promocije svojih ideja doksu vam planete naklonjene.Zdravlje: Malo vi{e pa`nje posvetiteprehrani.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

Ljubav: Ljubavni `ivot jeprili~no intenzivan, pot-pomognut dobrim utje-cajem planeta, a na

vama je da shvatite {to zapravo`elite i usmjerite se prema tomcilju, koji je lako dosti`an.Posao: Sklone planete daju vamsnagu i `elju da {to vi{e iskoristitesvoje sposobnosti i znanja kako binapredovali u poslu. Ovo razdoblje jeidealno, jer svi va{i napori su zabi-lje`eni i dobit }e zaslu`enu nagradu.Zdravlje: Prili~no dobro.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Pingvini `ive i u AfriciJeste li znali?

01.03.2012.godinesport20

@enski odbojka{ki klub Biha} - Preminger je uvikendu iza nas upisao sedmi premijerliga{ki poraz.Biha}ke “studentice” su u zaostaloj utakmici 13. kolas maksimalnih 3:0 pora`ene od ekipe Gacka.Dominacija gostuju}eg tima tokom cijelog me~a jepotvr|ena osjetnom rezultatskom predno{}u u svimperiodima utakmice. Biha}ki stru~ni {tab je posebnonezadovoljan zbog velikog broja tehni~kih gre{aka.“Odigrali smo lo{u utakmicu. Naro~ito sam nezadovol-jan pristupom u defanzivi. Puno smo grije{ili i prilikomservisa. U drugom dijelu sezone ne uspijevamo na}i opti-malnu formu. Doveli smo se u neugodan polo`aj natabeli i sada moramo pobijediti skoro sve protivnike dokraja regularnog dijela {ampionata”, rije~i su trenerabiha}kog tima Zlatana Ibuki}a.

Ekipa iz Glasinca je Biha}u nastavila s vrhunskimovosezonskim izdanjima. “U{li smo u pobjedni~ku seri-ju i napravili veliki pomak na tabeli. Trenutno smo boljamom~ad od Biha} - Premingera, {to smo i pokazali uovoj utakmici. Ipak, mislim da }e Bi{}anke popravitiformu u narednim utakmicama i plasirati se u {ampi-onsko doigravanje, gdje im je sigurno i mjesto”, rekaonam je predsjednik Gacka Radoica Antunovi}.Biha}ke odbojka{ice su porazom protiv Gacka izgubilepetu poziciju na tabeli. Dosada{nji u~inak od {est pob-jeda i sedam poraza je vrijedan sedamnaest osvojenihbodova. U vikendu pred nama Biha} - Preminger }eugostiti drugoplasiranu ekipu Kulu iz Grada~ca.

Mh.S.

Pro{le sedmice su u BosanskojKrupi nagra|eni najuspje{nijisportski ambasadori Unsko-sa-nskog kantona. Najbolji sportistaje Edin Musli}, ~lan Karate klubaBiha}. U 2011. godini “domina-tor” u kimonu je bio sedmi naeuropskom prvenstvu, prvi nauniverzitetskom {ampionatu,nacionalni {ampion i pobjednikme|unarodnog turnira SlovenijaOpen.Najuspje{nija sportska ekipa ulopta~kim sportovima je @enskiodbojka{ki klub Biha}-Preminger.Priznanje je zaslu`eno osvajanjempetog mjesta u Premijer ligi Bosnei Hercegovine. Najbolji kolektivi u ostalim sporto-vima su mu{ka i `enska ekipaKarate kluba “Biha}”. Osvojenodrugo mjesto na dr`avnom prven-stvu u katama i borbama, izvanre-dan je u~inak biha}kih karatista.@enska selekcija je tako|er osvoji-la srebreno odli~je na prvenstvuBosne i Hercegovine.

Najuspje{niji sportista u kategorijiborila~kih sportova je naravnodominantni Edin Musli}, dok je u`enskoj konkurenciji bolja odostalih Majda Okanovi}, tako|eriz Karate kluba Biha}. U kategoriji ostalih sportova bezkonkurencije je bio Fikret Bosni}iz Body building kluba Viktorija.Nagrada za srebrenu medalju naBalkanskom prvenstvu i odbranutitule prvaka Bosne i Hercegovine.Najbolja takmi~arka u ovoj kate-goriji je Senada Brati} izKugla{kog kluba “Una” Biha},tre}a na pojedina~nom naciona-lnom prvenstvu.Priznanja su dodijeljena i @enskojstrelja~koj sekciji Saveza za sport i

rekreaciju invalida “511” iz Bosa-nske Krupe za osvojeno drugomjesto na bosanskohercegova-~kom prvenstvu. Tako|er i EsadiBe{i}, koja je predvdila ovaj kolek-tiv do titule dr`avnom timskomprvenstvu. Osvojila je i drugomjesto u pojedina~noj konkure-nciji, te priznanje za najboljusporta{icu tog natjecanja. Zlatnu plaketu Sportskog savezaUnsko-sanskog kantona dobio jeNogomentni klub “Sloga” iz Bosa-nske Otoke, koji je iza sebe ostavio90 uspje{nih godina. Nagradu za`ivotno djelo u sportu je dobioFuad D`igumovi} sekretar Sports-kog saveza op}ine BosanskaKrupa. Muhamed SADIKOVI]

Premijer liga BiH u odbojci

Najuspje{niji sportski ambasadori USK-a

Edin Musli} bolji od ostalih

Selma Smlati}, ~lanica Karatekluba “Saniteks”, progla{ena jenajboljim sportistom VelikeKladu{e, koja je u pro{loj godiniosvojila 16 zlatnih, {est srebrenih ipet bron~anih medalja na takmi-~enjima u BiH i u inostranstvu.Najboljim sportskim kolektivomprogla{en je NK “Kraji{nik”, koji jeu pro{loj godini ostvario zna~ajnerezultate ulaskom u ~etvrtfinaleKupa BiH, a plaketu je preuzeoDenis Sadikovi}, {ef Stru~nog{taba NK “Kraji{nik”. Zlatnu plaketu Sportskog savezaop}ine Velika Kladu{a dobio jeNK “Mladost” iz Vrnogra~a, sre-brena plaketa pripala je Konji-~kom klubu “Kraji{nik” VelikaKladu{a, dok je bron~ana plaketadodijeljena Udru`enju sportskihribolovaca “[tuka” Velika Kladu{a.Posebna priznanja oti{le su u rukeKluba zra~nih sportova “Jas-treb” Velika Kladu{a, Edisu Kudi-}u, ~lanu Kluba “Jastreb”, te {esto-godi{njoj Miji Ribi}, koja se bavi

motokrosom. Najboljim sportskim radnikomprogla{en je Hasan Galija{evi} -Ajkin iz Konji~kog kluba “Kraji-{nik”, dok je najboljim treneromprogla{en Velmir Zahirovi}, trener

Atletskog kluba “Kraji{nik”. Porednavedenih priznanja, nagradenajboljima dodijeljene su jo{ unekoliko kategorija, iz ~ega se vidida Velika Kladu{a ima dobrusportsku budu}nost.

Najbolji sportisti Velike Kladu{e

Selma Smlati} i NK “Kraji{nik”

Tabela Premijer lige BiH

1. Jedinstvo 14 14 0 0 42:1 42 2. Kula Grada~ac 13 12 0 1 36:8 35 3. Gacko 12 9 0 3 29:14 26 4. Jahorina 15 8 0 7 34:27 26 5. HE na Drini 15 7 0 8 27:30 21 6. Biha}-Preminger 12 6 0 6 24:23 17 7. Radnik 15 6 0 9 24:32 17 8. Modri~a 14 5 0 9 17:32 15 9. Mladost S. 14 1 0 13 7:39 4

10. Hercegovac 12 0 0 12 2:36 1

15. KoloModri~a - Jahorina 0:3; Radnik - HE na Drini 1:3;Mladost - Hercegovac; Jedinstvo - Gacko; Biha}-Preminger - Kula.

16. KoloJahorina - Jedinstvo; Kula - Modri~a; HE na Drini -Biha}-Preminger; Gacko - Mladost i Hercegovac -Radnik.

Bi{}anke izgubileod Gacka

Dominacija gostuju}eg timatokom cijelog me~a je potvr|enaosjetnom rezultatskom predno{}uu svim periodima utakmice.Biha}ki stru~ni {tab je posebnonezadovoljan zbog velikog brojatehni~kih gre{aka.

Zlatnu plaketu Sportskog saveza op}ine VelikaKladu{a dobio je NK “Mladost” iz Vrnogra~a

Najuspje{nija sportska ekipa u lopta~kimsportovima je @enski odbojka{ki klub Biha}-Preminger. Priznanje je zaslu`enoosvajanjem petog mjesta u Premijer ligiBosne i Hercegovine.

sport 2101.03.2012.godine

U toku zimske nogometnepauze formiran je Tim za spasNogometnog kluba Jedinstvo.Spasila~ku misiju su podr`aliugledni sportski radnici, privat-nici i biv{i sportisti. Zajedno sAlbinom Musli}em, na~elni-kom op}ine Biha} poku{a}eJedinstvo vratiti u elitno dru-{tvo bosanskohercegova~kognogometa. Pogre{na klupska politika uprethodnim godinama uvjeto-vala je gotovo krah biha}kognogometa. “Crveno-bijeli” ve}nekoliko godina klize silaznomputanjom, pa }e nogometnoprolje}e do~ekati u opasnojzoni. Premijerliga{ke ambicijesu privremeno stavljene na~ekanje. Trinaest ~lanova spasila~kogtima preuzelo je sve klupske

obaveze, a na ~elu tima jeAdem Ibrahimpa{i}. - Biv{a Uprava je do{la do“zida”. Zato smo mi i pozvaniupomo}, jer je ovo vjerovatnonajte`a poslijeratna godina uJedinstvu. Na{ primarni zada-tak je da obezbjedimo normalnofunkcionisanje Kluba, analizi-ramo situaciju i pripremimoteren za Skup{tinu kluba u{estom mjesecu, rekao jeIbrahimpa{i}.Obezbije|ena su minimalnafinancijska sredstva, kako biKlub zakonito poslovao iodgovorio svim obavezama do

kraja takmi~arske sezone. Ciljje o~uvanje prvoliga{kog sta-tusa, a po zavr{etku sezoneokre}e se novi list. - Moramo i}i korak po korak.Sa~uvati prvoliga{ki status, pana ljeto razmi{ljati o povratku uPremijer ligu, dodaje HasanHromad`i}, ~lan “kriznog{taba”.Neophodna je revizija klup-skog poslovanja, reorganizacijai adekvatno usmjeravanjeambicija, `elja i mogu}nosti.@elja je i makar minimalnaobnova stadiona i klupskihprostorija. “Nama je pripala

uloga “vatrogasaca”. Ne raspo-la`emo ni mi zna~ajnim finan-cijskim sredstvima, ali imamoplan rada, `elju i volju dapomognemo. Trenutno nemo`emo govoriti o detaljnojrekonstrukciji stadiona. Tek}emo pripremiti neophodneuslove za igranje utakmica, kojesu nam preostale u ovoj sezoni”,rije~i su Adnana Alagi}a, koji jetako|er u spasila~kom timu.Stru~ni sto`er priprema 26igra~a u Medulinu, a do startaproljetnog dijela prvenstva jeostalo jo{ jedanaest dana. Safet^avki} }e pratiti rad stru~nog

{taba i raspolo`ivog igra~kogkadra. “Ve} znate da smo dovelinekoliko novih igra~a. Rije~ je omladim nogometa{ima sneospornim talentom. Mislimda imamo solidan tim, sposo-ban za napredak na prvoliga-{koj tabeli” kazao je ^avki}.Dosada{nje mi{ljenje “Silenebeske” o klupskoj politici i~elnim ljudima, najbolje ilus-truje grafit “UPRAVA” na konte-jneru punom sme}a. Danas,neka druga pri~a! NoviUpravni odbor ima i navija~kupodr{ku. Napokon valjda smi-jemo re}i, u Jedinstvu idenabolje?! Neobi~an epilogbiha}ke nogometne pri~e jezajedni~ko nastojanje Uprave inavija~a da {to prije omiljenomKlubu vrate premijerliga{ku“kartu”. Muhamed SADIKOVI]

Osnovan Tim za spas Jedinstva

Ve}e ambicije,privremeno,na ~ekanju

Biha}ki nogometa{i su upetak otputovali u Medulin nasedmodnevne pripreme. [efstruke Senad Smaji} priprema26 igra~a. Poseban akcenat jestavljen na uigravanjemom~adi, budu}i da je igra~kikadar u potpunosti promijen-jen. Razlog za optimizam jeodli~na forma defanzivnihnogometa{a.

U Medulin su otputovali:Alijagi}, Harba{, Me{i},Sejdi}, Kova~evi}, Gomis,Mehad`i}, Toromanovi},Haramba{i}, Sefi}, Drlja-~a, Ke~anovi}, Br~kali},^izmi}, Selimovi}, Selma-novi}, Mumin}ehaji}, Me-hmedovi}, Nuspahi},Abdi}, Ahmedovi}, Had`i-abdi}, Slomi}, Poturovi},

Gagula i Begi}.U Medulinu je odigrana i jo{jedna pripremna utakmica, aprotivnik je bio Nogometniklub Radlje iz Slovenije.Kona~an rezultat 4:0 zaJedinstvo, a strijelci su bilinovajlije ^izmi}, Ahmedovi},Poturovi} i mladi Nuspahi}.Dobra igra novih igra~a,dokaz je kvalitetnog skautinga

i dovo|enja adekvatnih poja-~anja.“Crveno-bijeli” su kroz ~itavuutakmicu dominirali {to govo-ri i sam rezultat. Biha}ka mo-m~ad je mogla i do uvjerljivijepobjede, me|utim Edin Sejdi}je bio neprecizan s bijeleta~ke. Ve} su dogovorene i pri-jateljske utakmice s Nogome-tnim klubom Medulin i puls-kom Istrom.Nogometni klub Kraji{nik jeintenzivirao tempo treninga ipriprema pred start proljetnogdijela prvenstva Prve ligeFederacije Bosne i Hercego-vine. Vremenske neprilike

znatno su ote`ale tok pripre-ma, pa je odigrana tek jednakontrolna utakmica. Veliko-kladu{ani su protiv hrvatskogtre}eliga{a Novalje odigralinerije{eno 1:1. Strijelac jedi-nog pogotka je bio Ernest[abi}.U ovoj utakmici se iskazaonovajlija [erif Hasi}, biv{inogometa{ Zvijezde iz Grada-~ca. Dovo|enjem iskusnogveznog nogometa{a, koji je usvojoj karijeri nosio i dresoveSlobode i ^elika, ~elni ljudiKraji{nika su potvrdili ambi-ciozne planove u nastavkufederalnog {ampionata. Mh.S.

Obezbije|ena su minimalna financijska sredstva, kako bi Klubzakonito poslovao i odgovorio svim obavezama do krajatakmi~arske sezone. Cilj je o~uvanje prvoliga{kog statusa, a pozavr{etku sezone okre}e se novi list.

S prvoliga{kih priprema

Jedinstvo u Medulinu, Kraji{nik u NovaljiU Medulinu je odigrana i jo{ jedna

pripremna utakmica, a protivnik je bioNogometni klub Radlje iz Slovenije.Kona~an rezultat 4:0 za Jedinstvo, a stri-jelci su bili novajlije ^izmi}, Ahmedovi},Poturovi} i mladi Nuspahi}. Dobra igranovih igra~a, dokaz je kvalitetnog skauti-nga i dovo|enja adekvatnih poja~anja.

22

Prodajem pe} za centralno grijanje. Zvati na telefon: 061/463-348.Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 metra kvadratna u ul. Jablanska. Telefon: 061/280-110.Prodajem razne vrste knjiga. GSM: 062/142-767.Prodajem ku}u, nisko prizemlje, prizemlje i sprat na Ozimicama I, M.P.Sokolovi}a 17 u Biha}u. Informacije na telefon: 037/351-979 i 062/987-637.Pronalazim izgubljene metalne predmete sa conrad-metaldetektorom; GSM: 062/142-767.Prodajem rakiju {ljivovicu, kru{kova~u i jabukova~u; GSM: 062/142-767.Prodajem motornu pilu "Stihl 41" i resiver "Bira" za satelitsku. GSM:062/142-767.Prodajem bicikl 28 - icu u odli~nom stanju; GSM: 062/142-767.Prodajem pancerice za skije, dje~ije igra~ke, mobitel Nokiu i kosa~icu;GSM: 062/142-767.

Prodajem satelitsku antenu marke "Bira" novu. GSM: 062/142-767.Prodajem satelitsku antenu marke "Bira" ili mijenjam za motornu pilu; GSM: 062/142-767Prodajem harmoniku, razne knjige i bicikl 28-icu 062/142-767Prodajem devet ovaca i ovna starosti 14 mjeseci, tri strujna {poreta, pola plin.Mobitel:066/956-258.Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim, marke Einhell, nov jo{ zapakovanpo cijeni 200 KM. Jednostavna monta`a, pa{e za sva standardna vrata. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828.Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste sa poslovnim prostorom pogodno zatrgovinu gra|evinskog materijala. Povoljna cijena. Telefoni: 070/227-250 ili063/915-828 ili 061/137-556.Prodajem ALFA 90, kombinovani {tednjak, proto~ni bojler, pet radijatora,ekspanzionu ponudu i pe} za centralno grijanje... Telefon: 070/243-341.Prodajem manji stan na Ozimicama II, 43 m2, cijena 65.000 KM. GSM: 061/590-740.Povoljno prodajem ure|en i namje{ten manji stan u Lamelama, Bosanska Krupa.Kontak telefon: 037/471-244.Prodajem povoljno obnovljen i novo namje{ten manji stan u Lamelama uBosanskoj Krupi. Zvati na broj 037/471-244Prodajem ~etiri polovne gume “DUNLOP” 195x65x15. GSM: 066/909-574.Prodajem ku}u sa tri eta`e iza MUP-a, 10x8m, 600m2 oku}nice, centralno grija-nje, namje{tena za studente. Telefoni: 070/227-250 ili 063/915-828.Prodajem zemlju u malom Zalo`ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827.Prodajem stan od 33 m2 u centru Biha}a; telefon: 061/806-407. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767.Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2metra; dva zidna ogledala; plave zavjese 2,6x7,5 metara; GSM: 062/710-274.Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih;telefoni: 061/394-494 i 061/604-024. POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforanstan Ozimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461.BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122. Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva dunumanjive u Rip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373.Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398.

Iznajmljujem jednokrevetnu sobu za zaposlene mu{ke osobe ili studente. Telefon:062/764-704

IZNAJMLJUJEM

PRODAJA Iznajmljujem namje{ten jednosoban stan u centru grada studenticama(kablovska, internet). Telefon: 061/851-897Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436.Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160.Izdajem dvosoban stan u Biha}u u Mid`i} mahali br. 49. Odvojen ulaz. Telefon: 070/216-337.Izdajem za studentice jednokrevetne i dvokrevetne sobe sa centralnim grijanjemSAT-TV, veliki dnevni boravak sa kuhinjom. Cijena veoma povoljna. Telefoni:070/227-250 ili 063/915-828.Izdajem namje{ten stan s posebnim ulazom i {upom za drva. Telefon: 350-660.Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. GSM: 061/967-951.Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnim ula-zom. Telefon: 062/857-049.Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadr`aji. Izdajem i sobe za studente; super povoljno; telefon: 061/465-584.

Kupujem pu{ku za podvodni ribolov; GSM: 062/142-767.Kupujem dvokrilni drveni prozor sa ili bez roletne dimenzija 180x140cm. Zvati natelefon: 061/613-174.Tra`im posao. Njega starijih osoba, rad u trgovini, pekari ili fast foodu. Telefon:061/465-589.Demobilisani borac gra|evinske struke tra`i posao. GSM 061/446-208.Kupujem bocu ronila~ku manju za podvodni ribolov. GSM: 062/142-767^uvam djecu kod svoje ku}e. Informacije na telefon: 061/023-483.Tra`im posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu u Biha}u. GSM: 061/928-147.

R A Z N O

oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali

01.03.2012.godine

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha},

Krupska bb, 77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

C J E N O V N I K OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS

U cijene je ura~unat PDV 17%.

POPUST na du`i vremenski period do 20%.

Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%, 9 mjeseci 15%

12 mjeseci 20%.Priprema reklamnog/oglasnog prostora je besplatna.

Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)

Krupska bb, 77000 Biha}ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bibile objavljene u narednom broju.

Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELI^INAREKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM

1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM

1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM

1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM

120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM

160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

01.03.2012.godine 23