037 Plus [broj 91, 17.11.2011]

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-91-17112011 1/24

Biha} • êtvrtak, 17.11.2011. • Broj 91 • Godina II • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

Velike moguænostiširenja saradnje

Ambasador Republike Austrijeposjetio USK i Bihaæ

s t r. 3.

Vjerujem urazvoj i boljubudu}nost

INTERVJU: Albin Musli}, na~elnik Op}ine Biha}

s t r. 8.

i 9.

Premalo, abolje nego lani

Jesenja sjetva u USK-u

s t r. 1 0

.

Biha}, grad mirai tolerancije

Blagoslovljen K[C“Ivan Pavao Drugi”

s t r. 1 2

.

Kako bi na{ narod rekao, uutorak 15. novembra, udarenisu temelji sistema za prikuplja-nje otpadnih i oborinskih vodana podru~ju grada Biha}a. Jedanod najzna~ajnijih projekata uokviru dugoro~nog programa JU“Zavod za prostorno ure|enjeBiha}“ svakako je izgradnja pri-

marne kanalizacione mreè.Sve~anosti povodom po~etkaradova na kolektoru A0 u naseljuRepu{ine prisustvovao je AlbinMusli}, na~elnik op}ine, koji jetom prigodom naglasio da je ovo jo{ jedan primjer zdravog part-nerstva, ovaj put izme|u Op}inei [vicarske agencije za razvoj i

suradnju (SDC).- Ukupna vrijednost radova

prelazi 150 hiljada KM i obuhva-ta izgradnju kolektora, kojeg ~ini108 metara mreè promjera120 centimetara i 130 promjera80, rekao je Damir Feli}, direktor Zavoda.

H.A.

Sistem pre~i{}avanja otpadnih voda

Po~ela izgradnja kole-ktora na Repu{inama

Tu`ni,ali ne

i razo~arani

Ponovo ostali na korak do velikog takmi~enja

str. 22. i 23.

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


17.11.2011.godine7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688;Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDIN

Ure|uje redakcijski kolegij:Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,

Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

Ministar sigu-rnosti BiH Sadik

Ahmetovi} izjavio je da BiH nije

izuzeta od tero-rizma, ali je sigu-rnosno stanje ocijeniokao zadovoljavaju}e.- înjenica je da mi,kao ni druge zemlje,nismo izuzeti od onoga

{to se danas zove terori- zam. On mo e pogoditi svaku

zemlju, pa ina{u. Stoga

mi izgra|ujemo sistem sigurnosti kako bi unarednom periodu bili

jo{ efikasniji, rekao je Ahmetovi}.

Safet Halilovi}, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH,primio je delegaciju UNDP-a iz New Yorka, koju je predvodioJakob Simonsen, direktor ureda te UN agencije za nordijskezemlje.

- Cilj na{e posjete je da vidimo kako ured UNDP-a u BiH moè vi{e pomo}i u razvoju BiH te koje bi prioritetne potrebe ove zemlje mogle biti obuhva}ene planom ove UN-ove agencije do 2014. godine, kazao je Simonsen.Posebno interesovanje pokazao je za predstoje}u regionalnudonatorsku konferenciju za pomo} raseljenim osobama iizbjeglicama.

BiH nije izuzeta od terorizma Pomo} razvoju Bosne i Hercegovne

@ivko Budimir, predsjednik Federacije BiH susreo se u

Biha}u sa Hamdijom Lipova~om,premijerom USK.Razgovarali su o suradnji VladeUSK-a i Vlade F BiH, konkretno,

predsjednik Budimir zanimao sekoliko je i {ta je realizirano odzaklju~aka s posljednjeg zajedni-~kog sastanka, te koji su prioritetiaktualne vlasti u projektima kojibi trebali biti podràni i u federa-lnom budètu.Premijer Lipova~a iskazao jeàljenje zbog ~injenice da jeura|eno vrlo malo od svega {to jetada dogovarano. Na tom sasta-nku razmatrana su brojna pitanjabitna za razvitak USK-a u cjelini,kao i njegovih pojedinih dijelova.Prije svega, razgovarano je omogu}nosti plinifikacije ovog ka-ntona, uspostavi redovitog èlje-

zni~kog prometa na relaciji Biha}-Sarajevo. Me|u temama je bilo ipokretanje proizvodnje u “Agroko-mercu”, kao i dalja za{tita Nacio-nalnog parka “Una” i kvalitetnoiskori{tavanje njegovih turisti~kihmogu}nosti.- Iskreno alim {to moram re}ida gotovo ni{ta konkretno nijeura|eno. Ako }emo se samo sasta-

jati a ne}emo dalje raditi ni{ta, ne vidim onda tu smisla. Razo~aran sam {to u naznakama planova iinfrastrukturnih projekata vi{ihnivoa vlasti ne vidim Krajinu. Nebude li projekata iz Krajine u

budètima, onda ~emu sva pri~a o podr{ci, ako ne}e biti rezultata,kazao je Lipova~a premijeru FBiH.- Mislim da je sazrelo vrijeme da se

stvara zdrava fronta ljudi koji sedrè principa, koji rade i ispunjava-

ju ono {to obe}aju, izjavio je pre-dsjednik F BiH.Predsjednik Federacije zanimao sei za proces revizije branitelja uUSK, te je o uo~enim problemima

razgovarao sa Ahmetom Egrli}em,resornim ministrom u Vladi USK.Nakon susreta, predsjednik Budi-mir, premijer Lipova~a, dopredsje-davaju}i Skup{tine USK Ivan Pr{ai ministar za pitanja boraca AhmetEgrli}, poloìli su cvije}e naKatoli~kom groblju u @egaru i nazajedni~kom spomen obilje`jubraniteljima Biha}a na gradskomgroblju Humci.

037Plus

@ivko Budimir, predsjednik Federacije BiH, posjetio Biha}

êmu sva pri~a,ako nema podr{ke Op}ina Sanski Most dobila je pismo namjere jedne

njema~ke kompanije o izgradnji termoelektrane nalokalitetu rudnika Kamengrad.Identitet potencijalnog poslovnog partnera jo{ se taji,a prema rije~ima na~elnika Mustafe Avdagi}a njema-~ki partner ima namjeru gradnje mini-termoelektrane

snage pet megavata.- Radi se o maloj termoelektrani ~ijom bi se izgradnjomu potpunosti ispo{tovali svi standardi za{tite ìvotneokoline, {to je do sada bila velika oteàvaju}a okolnost,kaè Avdagi}.

Menad`ment rudnika u potpunosti podràva ideju, jer bi se izgradnjom termoelektrane osigurao pla-sman mrkog uglja. Mogli bi se aktivirati i jamskikopovi, a otvorilo bi se 150 radnih mjesta, {to je pri-marni interes lokalnih vlasti.Rudnik mrkog uglja Kamengrad jedini je u FBiH pri-

vatiziran javnim upisom dionica, a najve}i problemmenad`menta ove firme je plasman mrkog uglja.Prije rata veliki korisnici bili su prijedorski Celpak iTvornica celuloze u Drvaru.

Nijemci poslali

pismo namjere

Sadik Ahmetovi} UNDP

Milorad Dodik, pred-sjednik RS, uputio je pi-

smo Vije}u sigurnosti UNu kojem optuùje Vale-ntina Inzka, visokog pred-stavnika u BiH, da nas-tavlja s pau{alnim i near-gumentovanim optuìva-njem RS za navodno po-

stupanje mimo Dejto-nskog sporazuma.

Dodik tvrdi da je “krajnje vrijeme da visoki pred-stavnik prestane sa upli-tanjem u dnevno politi-~ke i teme koje su usvakom dru{tvu isklju~ivounutra{nje”.

Optuùje Inzka za mije{anje usve sfere ìvota

Dodik uputio pismo Vije}u sigurnosti UN

Predsjednik Budimir zanimao se koliko je i {ta je realizirano od zaklju~aka s posljednjeg zajedni-

~kog sastanka vlada Federacije i USK-a, te koji suprioritetni projekti koje bi trebalo podràti i ufederalnom budètu.

Lipova~a:Lipova~a:

U uvodnom obra}anju na sje-dnici Glavnog odbora Saveza zabolju budu}nost BiH, FahrudinRadon~i}, predsjednik SBB BiHsna`no je potencirao te{ku eko-nomsku i politi~ku krizu u kojojse nalazi BiH.Predsjednik Saveza je naglasio dase u oba bh entiteta ivi sve gore,

a da je entuzijazam koji se uSDP-u akumulirao punih osamgodina dok je ta stranka bila uopoziciji, ve} u prvoj godini vlastipotpuno poni{ten i potro{enkoaliranjem sa tromom, neinve-ntivnom i dokazano nesposo-bnom SDA, navodi se u saop}e-nju SBB-a.

- Mi ne}emo dozvoliti da na{a javnost i budu}i bira~i ostanu umagli politi~kih i mafija{kih dezin-

formacija i znat }emo informiratiljude ko je zemlju doveo u kolaps iko je iz tog kolapsa jedino moèizvu}i. Realno, moèmo je izvu}i

samo mi - Savez za bolju budu-}nost BiH, poru~io je Radon~i}.

Glavni odbor SBB BiH

SDA potro{ila SDP-ov entuzijazam

Ponovo aktuelna gradnjatermoelektrane u Kamengradu

Menad`ment rudnika u potpunostipodràva ideju, jer bi se izgradnjomtermoelektrane osigurao plasmanmrkog uglja. Mogli bi se aktivirati i

jamski kopovi, a otvorilo bi se 150radnih mjesta, {to je primarni intereslokalnih vlasti.

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


7 dana 317.11.2011.godine

@eleæi dobrodošlicu ambasa-doru Donatusu Köcku, premijerLipovaèa je zahvalio na dosada-šnjoj suradnji sa AmbasadomRepublike Austrije u BiH kao i naanga`manu austrijskih firmi u BiHi Unsko-sanskom kantonu.- ^lanstvom Hrvatske u bliskojbuduænosti, Unsko-sanski kantonbiæe na granici Evropske Unije i to

je prilika koju moramo iskoristiti i za koju se moramo pripremiti, ista-knuo je premijer, dodajuæi da dvijeprijateljske zemlje vezuju prošlost,sadašnjost i zajednièka budu-

ænost.Premijer Lipovaèa informirao jeambasadora o projektima reformezdravstva i opremanja zdravstve-nih ustanova u USK austrijskimrobnim kreditom u vrijednosti od6,5 miliona eura, te modernizaciji

i opremanju Univerziteta uBihaæu, takoðer austrijskim kred-itom u iznosu od pet miliona eura.Premijer USK je pozvao amba-sadora Köcka, da animiraju au-strijske firme kako bi se što višedobilo kvalitetnih ponuda na ten-deru, kao i da bi cijeli postupak bio do kraja proveden transpa-rentno i zakonito.Istièuæi zadovoljstvo posjetom,ambasador Donatus Köck èestitao

je Lipovaèi preuzimanje premijer-skog mandata, posebno istièuæimoguænosti saradnje Republike

Austrije sa Unsko-sanskim kanto-nom u oblasti drvne industrije,zaštite okoliša, turizma.Naèelnik Musliæ, uz rijeèi dobro-došlice, istakao je da je sretan štoi u Bihaæu ima austrijskih investi-cija, te pohvalio suradnju s

“Austrothermom”, koji upošljavagraðane Bihaæa.

Ambasador Köck je istakao daprati dva projekta koja se tièuBihaæa, a to su modernizacijaKantonalne bolnice i opremanjeUniverziteta u Bihaæu, uz povoljnakreditna sredstva, koja bi se

vraæala tokom jedanaest godina igrant Republike Austrije.Musliæ je istakao da su ovi proje-kti itekako znaèajni i da æe Bihaæu okviru svojih ingerencija par-ticipirati u oba projekta, ali dalièno smatra kako bi za Bihaæ

mnogo više znaèila izgradnjazgrada za Ekonomski i Pravnifakultet.Naèelnik je susret sa ambasa-dorom Kochom iskoristio za poziv austrijskim privrednicima da inve-stiraju u Bihaæ. 037Plus

Ambasador Republike Austrije posjetio USK i Bihaæ

Paljenjem svije}a i polaganjem cvije}a ispred kriàna Katoli~kom groblju u @egaru, delegacija organi-zacija proisteklih iz Domovinskog, odnosno Odbra-mbeno-oslobodila~kog rata, Op}ine i Unsko-sanskogkantona, 10. novembra, obiljeèna je 19. godi{njicautemeljenja G[ HVO Regije Biha}.Kao i ranijih godina, u znak sje}anja na ovaj zna~ajandatum, uprili~eno je podsje}anje na poginule i nestalepripadnike HVO-a Biha}, koji su zajedno s pripadnici-ma Armije RBiH i MUP-a branili i odbranili ovaj dioBosne i Hercegovine.

Govore}i o zna~aju ovog datuma, Albin Musli},na~elnik op}ine Biha}, je istaknuo zna~aj zajedni~keborbe svih biha}kih patriota, {to je najva`nija histori-

jska ~injenica zbog koje Biha} nije doìvio sudbinukakvu je doìvjela Srebrenica.

- Zato je ovo dan kada se sje}amo, kada izraàvamo po{tovanje prema svima koji su utemeljili Glavni sto er HVO Regije Biha} i svima ~iju `rtvu moramo ~uvati od zaborava, a posebno kada su u pitanju obitelji poginulihbranitelja, kazao je Musli}.

Po nalogu Tuìla{tva USK uBijeljini je uhap{en GoranMihajlovi} (43), sin Ilije, izBiha}a.Osumnji~enom Goranu Mihajlo-

vi}u, ro|enom 1968. godine uBiha}u, Tuìla{tvo USK stavlja nateret da je kao pripadnik rez-ervnog sastava policije RS 22.septembra 1992. godine u

zaseoku Me{i}i, selo Ora{ac,skupa sa Zoranom Tadi}em,Svetkom Tadi}em, @eljkomBabi}em i Zoranom Bergom,ubio civile Safiju Me{i}, Minu

Hrnjica, Havu Me{i}, IbrahimaMe{i}a i [a}ira Me{i}a.Istraga u ovom ratnom zlo~inu,odnosno masovnom ubistvu, napodru~ju sela Ora{ac septembra

1992. godine, u zavr{noj je fazi iuskoro se o~ekuje podizanje

optu`nice. U KPZ “Luke” uBiha}u na optu`nicu za zlo~ine uOra{cu ~ekaju Zoran i JovicaTadi}, @eljko Babi}, Zoran Bergai Milorad Berga zvani Resan.

Godi{njica utemeljenja Glavnogstoèra HVO Regije Biha}

Predstavni~ki dom Parlamentarne skup{tine BiH usvojiou prvom ~itanju, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona ocijskim slu`benicima BiH.m zakonskim izmjenama produàva se krajnji rok u

em }e biti omogu}eno zapo{ljavanje pripadnika policijeem javnih konkursa u Direkciju za koordinaciju polici-h tijela BiH s 31. decembra 2010. na 31. decembar 2012.ine.lanici su u prvom ~itanju dali podr{ku i Prijedlogu zakonamjenama i dopunama Zakona o dràvnoj slu`bi u insti-jama BiH.

vojena dva zakona u prvom ~itanjudstavni~ki dom PSBiH

Predsjednik SDA SulejmanTihi} potpisao je u LondonuLondonsku deklaraciju iz1983. godine, ~ime je SDA

postala punopravna ~lanicaMe|unarodne unije demokra-ta, saop}eno je iz ove stranke.Tihi}, naime, prisustvuje sa-stanku predsjednika politi~kihstranaka ~lanica Me|unarodneunije demokrata (Internatio-

nal Democrat Union) koji seodràva u Londonu, a organi-zator i doma}in je Konzerva-tivna stranka Ujedinjenog

Kraljevstva.Me|unarodna unija demokra-ta osnovana je 1983. godine uLondonu, a Unija okuplja vi{eod stotinu stranaka politi~kogcentra, liberalne i demokratskestranke iz 80 zemalja svijeta.

SDA punopravna ~lanicaMe|unarodna unija demokrata

Novoimenovana VladaHercegova~ko-neretva-nskog kantona u svompunom sastavu odràla je

u Mostaru prvu sjednicu. Vlada je jednoglasno usvojila Odluku o odre|ivanjupotpisnika deponiranihpotpisa za depozitne i prora~unskera~une HN@-a, te dogovorila funkcioni-ranje vlade u narednom razdoblju.

Odràna prva sjednica Vlada HNK u novom sazivu

Denis Lasi},novi premi-

jer HNK

Velike moguænosti

širenja saradnje Donatus Köck, ambasador Republike Austrije u BiH, prilikom boravka uUnsko-sanskom kantonu u odvojenim posjetama razgovarao je sa HamdijomLipovaèom, premijerom USK-a i Albinom Musliæem, naèelnikom opæine Bihaæ

êstitke Povodom obiljeàvanja 19. godi{njice osnivanjaGlavnog stoèra HVO-a Regije Biha} ~estitke su

uputiliHusein Ro{i}, predsjedavaju}i Skup{tine USK-a,Hamdija Lipova~a, premijer Unsko-sanskog kan-tona i Ahmet Egrli}, ministar za pitanja boraca i RVIu Vladi USK-a.“Prisje}aju}i se doprinosa ~asnika i do~asnika HVO-au odbrani Regije Biha}, poginulih i nestalih bojovni-ka, obavezujemo se i na brigu o njihovim obiteljima.âsnicima i do~asnicima, kao i bojovnicima Glavnog

sto era HVO-e Regije Biha}, ~estitam 19. obljetnicuutemeljenja”, poru~io je premijer Lipova~a

Zajedni~kiodbranili slobodu Uprili~eno je podsje}anje na poginulei nestale pripadnike HVO-a Biha}, kojisu zajedno s pripadnicima Armije RBiH iMUP-a, branili i odbranili ovaj dio BiH

Zbog ratnog zlo~ina u Ora{cu

Uhap{en Goran Mihajlovi} Na optu`nicu za zlo-~ine u Ora{cu u biha-}kom zatvoru ve} ~ekajuZoran i Jovica Tadi},@eljko Babi}, ZoranBerga i Milorad Berga

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


17.11.2011.godineBiha}4

Novogodi{nji sajam Biha} 2011“, odràt }ese od 26. do 30. decembra na Gradskom trguu Biha}u. Pozivamo sve zainteresirane zau~e{}e u sajmu da se prijave putem telefona229-509, 229-629, ili li~no u Slu`bu za tur-izam, poduzetni{tvo i ruralni razvoj Op}ineBiha}.

Ovogodi{nji sajam odràt }e se naGradskom trgu u zatvorenom prostoru, sgrijanjem, rasvjetom i na komercijalnojosnovi. Krajnji rok za podno{enje prijava je25. novembar 2011. godine.

Zavod za prostorno ure|enjeop}ine Biha} financira sanacijudijela puta Kostela - Brekovica.Put je o{te}en na nekoliko mjesta,a sanira se klizi{te u duìni 150metara. Radili{te je obi{ao ina~elnik Musli}.- I ovim zahvatom èlimo pokazatida vodimo podjednako ra~una o

potrebama svih na{ih gra|ana. Sobzirom na ekonomske prilike,realizacijom projekata koji sumanji po kapacitetu i zahtjevanim

sredstvima, rje{avamo problem, po problem. tamo gdje to uistinu nijemogu}e odga|ati. Bolji kolovoz,

sigurniji i putevi osvijetljeni javnomrasvjetom su projekti na kojima

radimo partnerski sa gra|anima.To je jedina garancija da }emo“pogoditi” prave potrebe, kazao jeMusli}.S obzirom da ovu komunikacijukoristi veliki broj |aka iz O[“Brekovica”, pobolj{anja cestekoja spaja Brekovicu s Kostelima}e imati prioritet.

Novogodi{nji sajam Biha} 2011

Po~ele prijave za u~e{}e

Albin Musli}, na~elnik op}ine susreo se sa ElijemTauberom, poznatim publicistom, istaknutim ~lanomJevrejske zajednice u BiH i humanistom, povodomizlo`be “Kad su kom{ije bili ljudi”.

Jevreji imaju zapaèno mjesto u kulturno-historijskom naslije|u Biha}a. Me|u njima je i Regina dr. Atijas. Dala je neprocjenjiv doprinos biha}komzdravstvu. Njen doprinos bi}e uskoro ovjekovje~enspomen-plo~om u naselju Jezero-Privilica.Dogovoreno je daljnje ure|enje jevrejskog groblja ipriprema monografije o biha}kim Jevrejima. Naime,Biha} je otvoren grad u kojem traje sje}anje na neka-da{nje sugra|ane Jevreje.- U jednom te{kom vremenu za Jevreje i sve slobodolju-bive ljude, tokom Drugog svjetskog rata desilo se ononajgore. Dobri ljudi ~inili su {to su mogli i sa~uvali ono

{to su mogli. Biha} ba{tini kulturno, graditeljsko i ljud- sko postojanje Jevreja. Siguran sam da sa gospodinomTauberom i Jevrejskom zajednicom u BiH moèmou~initi mnogo kako bi sa~uvali historijske komponentebiha}kih Jevreja, a time otvorili vrata suradnji i pro-

jektima od obostrane va`nosti - kazao je na~elnik Musli}.

Dunja Jevak, konzulica Generalnog konzulataRepublike Hrvatske u BiH iz Banja Luke, razgovarala

je u petak, 11. novembra, s Albinom Musli}em,na~elnikom op}ine o dosada{njoj suradnji, te o sko-rom odràvanju konzularnih dana u Biha}u.Na~elnik Musli} je pohvalio najavljene konzularnedane, jer }e olak{ati potrebe velikog broja gra|anaBiha}a i ovog dijela Federacije BiH, koji imaju ihrvatsko dràvljanstvo, pa ~esto moraju putovati doKonzulata u Banja Luku. Stoga su konzularni dani u

Biha}u u interesu gra|ana dvaju prijateljskih i susjednih dr ava.Konzulica Jevak je na~elnika Musli}a informirala onovinama kada su u pitanju predstoje}i parlame-ntarni izbori u Hrvatskoj.

Put Kostela - Brekovica

Du` obilaznice Ceravci, po~ela je sadnja drvoreda, po projektu JU“Zavod za prostorno ure|enjeBiha}”, u partnerstvu s JP “USK

[ume”. Po~etak sadnje ozvani~ilisu Albin Musli}, na~elnik op}ine idjeca iz Gradskog vrti}a u Biha}u.Zajedno su posadili jednu sadni-cu.

- Danas dajemo novi kvalitet obi-laznici i ulici koja od samog svogimenovanja nosi i ba{tini sje}anjena ono {to se desilo u Srebrenici 11.

jula 1995. godine. Mi }emo uskoroi na{oj Jablanskoj ulici vratiti sjaj iono po ~emu je poznata. Sve ovona{em gradu daje urbane vrijed-nosti koje traju duè od nas samih.

Svjedo~e o vremenu, a o gradovimanajbolje govore parkovi i drve}e,kazao je na~elnik Musli}.Na oko tri kilometra uz trasu obi-laznice, zasa|eno je 360 sadnicaplatana, lipa, breza i drugogdrve}a.- Nastavljamo suradnju s Unsko-

sanskim {umama bit }e nastavlje-na, jer Biha} treba nove parkovekoji }e biti potvrda ekolo{kih stan-

darda i razvoja i nezamjenjiv pros-tori za igru, razonodu i odmor,kaè Damir Feli}, direktor JU“Zavod za prostorno ure|enjeOp}ine Biha}”.

Na obilaznici Ceravci

Sanacija klizi{ta i asfaltiranje puta

Zasa|eno je 360sadnica platana, lipa,breza i drugog drve}a.Na~elnik Musli}obe}ao da }e uskorodrvored biti vra}en i uJablansku ulicu.

TTrrii kkiilloommee t trraa ddrr v voorreeddaa

Uskoro u Biha}u

Konzularni daniR Hrvatske Konzularni dani u Biha}u u interesu gra-|ana dvaju prijateljskih i susjednih dràva

Jevreji imajuzapaèno mjesto Biha} je otvoren grad u kojem trajesje}anje na nekada{nje sugra|ane Jevreje.Na~elnik Musli} i publicista Eli Tauber dogovo-rili daljnje ure|enje jevrejskog groblja ipripremu monografije o biha}kim Jevrejima.

U kulturno-historijskom naslije|u Biha}a

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


17.11.2011.godine Biha} 5

U okviru projekta “Razvoj eko-zone Nacionalni park Una ioboga}ivanje njegove turisti~keponude”, kojeg finansira Evropskaunija, a implementiraju Op}inaBiha} i PLOD Centar, obezbije-|ena je va`na oprema za potrebeGorske slu`be spa{avanja.U prisustvu predstavnika Op}ineBiha}, PLOD Centra i stanice

Gorske slu`be spa{avanja, ovuopremu vrijednu 17.500 eura,Erminu Lipovi}u simboli~ki jepredao na~elnik Musli}, kazav{ikako NP Una mora imati dobro

obu~ene i opremljene kadrovekoji }e mo}i odgovoriti na svesigurnosne situacije u prostoruNacionalnog parka.Turisti~ka ponuda NP “Una”podrazumijeva i avanturizam isportske discipline koje mogu bitisastavni dio ponude, u ~emu semora imati i razvijen sigurnosnisistem.

- Danas u svijetu turizma, rasteobim ponuda i sadràja, me|u koji-ma su i tzv. adrenalinske sportove,

pa je vrlo bitno imati ljude koji suopremljeni i sposobni turistima

garantirati sigurnost. Siguran sam

da }e ova oprema dobro do}i u podizanju op}e spremnosti i sposo-bnosti u na{oj Gorskoj slu`bi

spa{avanja, kazao je Musli}.037Plus

B O S N A I H E R E C E G O V I N AFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO-SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKI NAÊLNIK Slu`ba urbanog ure|enja i gra|enja

O B A V I J E S TO JAVNOM UVIDU NA NACRTIZMJENA I DOPUNA REGULA-CIONOG PLANA “KAMENICA”

za podru~je D

Cijenjeni gra|ani,

Obavje{tavamo vas da }e se javni uvid na nacrtizmjena i dopuna Regulacionog plana

“Kamenica” za podru~je D odràti u periodu od21.11. do 05.12.2011. godine, od 8.00 do12.00 sati, u kancelariji Slu`be urbanog ure|enja i gra|enja u {alter sali Op}ine Biha}.Pozivamo sve zainteresirane gra|ane i pravnesubjekte da svojim primjedbama, sugestijama,mi{ljenjima i prijedlozima daju svoj doprinos.O~ekujemo mnogo dobrih ideja, ali i zalaganjeza realizaciju plana u ~ijem kreiranju ste i samiu~estvovali.Nakon Javnog uvida odràt }e se Javna raspra-

va, o ~emu }e javnost biti naknadnoobavije{tena.

(vi{e informacija o Nacrtu regulacionog plana

na www.bihac.org)Op}inski na~elnik mr.sci. Albin Musli}

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEUNSKO SANSKI KANTONOP]INA BIHA]OP]INSKI NAÊLNIK Slu`ba za turizam, poduzetni{tvo i ruralni razvoj

Obavje{tavaju se fizi~ka lica koja oba- vljaju obrt (osnovno zanimanje, dopunsko zani-

manje, doma}a radinost i javni prijevoz), a nisuizvr{ila uskla|ivanje poslovanja sa odredbamaZakona o obrtu i srodnim djelatnostima(Slu`bene novine FBiH broj: 35/09 i 42/10) uzakonskom roku, odnosno do 23.09.2011.godine, da }e nadle`ni op}inski organ upraveputem Slu`be za turizam, poduzetni{tvo i rura-lni razvoj, po slu`benoj du`nosti, a u skladu~lanom 46. ta~ka l) Zakona utvrditi prestanak obavljanja obrta po sili zakona, po~ev od21.11.2011.godine.

Pozivaju se fizi~ka lica koja su imala re-gistrovano obavljanje obrta po ranijim propisi-ma da se o istom informi{u u kancelariji 217

(II sprat), gdje mogu izvr{iti uvid u spiskoveobrtnika, koji nisu izvr{ili uskla|ivanje poslo-

vanja sa odredbama Zakona o obrtu i srodnimdjelatnostima.

Gorska slu`ba spa{avanja

Op}insko vije}e Biha} na sjedni-ci, odrànoj 10. novembra, raspra-

vljalo je o Prijedlogu odluke o pri-stupanju izradi izmjena i dopuna

Urbanisti~kog projekta “Luke-centar”. Rije~ jeo zemlji{tu u blizi-ni Sportske dvorane Luke, koje

ve} godinama stoji neiskori{teno. Vije}nici su usvojili i druge akte,me|u kojima i Odluku o odabirunajpovoljnije ponude za zakuppoljoprivrednog zemlji{ta u vla-sni{tvu dràve na podru~ju op}ineBiha}.

Vije}nici su usvojili izmjeneOdluke o op}inskim administra-tivnim taksama i tarifi op}inskihadministrativnih taksa. Taksa zazaklju~ivanje braka izvan slu`be-nih prostorija iznosi}e 300 KM.

Zaklju~ivanje braka u slu`benimprostorijama u toku radnog vre-mena je 20 KM, a u slu`benimprostorijama van radnog vremena50 KM, dok }e se zaklju~ivanjabraka neradnim danom uslu`benim prostorijama pla}ati po100 KM.

Zasjedalo Op}insko vije}e

Skuplja “terenska” vjen~anja

Taksa za zaklju~ivanje braka izvan slu`benihprostorija iznosi}e 300 konvertibilnih maraka.

Vjen~anja u slu benim prostorijama u tokuradnog vremena pla}aju se 20, a u slu`benimprostorijama van radnog vremena 50, dok }ese zaklju~ivanja braka neradnim danom uslu`benim prostorijama pla}ati po 100 KM.

Oprema vrijedna17,5 hiljada eura

Erminu Lipovi}u,na~elniku Gorskeslu`ne spa{avanja,

opremu je simboli~kipredao na~elnik Musli}, kazav{i kakoNP Una mora imatidobro obu~ene iopremljene kadrovekoji }e mo}iodgovoriti na svesigurnosne situacije uprostoru Naciona-lnog parka

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


Svima koji sa vi{e ozbiljnostii u kontinuitetu prate doga-|anja na politi~koj sceni nisunepoznata imena politi~aratipa Slavka Jovi~i}a - Slavuja i

Asima Kambera. Zbog onih {totek povremeno pokaù interesza ovda{nja i politi~ka doga-|anja na entitetskoj i dràvnojpoliti~koj sceni ipak se morare}i ko je ko. Asim Kamber jeposlanik u Skup{tini USK-a idugo vremena klju~na politi-~ka figura u Sanskom Mostu.Slavko Jovi~i}-Slavuj, kao ~lani kandidat SNSD-a Milorada

Dodika i na pro{logodi{njimop}im izborima uspio se“do~epati” jo{ jednog mandataposlanika u Zastupni~komdomu Parlamentarne skup{tineBosne i Hercegovine. Iz onoga{to je radio i uradio u pretho-dne ~etiri mandatne godinenajvi{e je zapam}en po izjavi,

ili bolje re}i javnom priznanjuda nikada u ìvotu nije ìviobolje i istovremeno imao ma-nje odgovornosti. Budu}i se neradi o nepoznatom politi~arunjegovo priznanje, zbog kata-strofalno lo{eg stanja u dru{tvui dràvi, ipak nije pro{lo bezkomentara.[to se ti~e onih u FederacijiBosne i Hercegovine, oni su seuglavnom svodili na osuduJovi~i}eve “iskrenosti”, uz tvrd-nje da nisu svi dràvni poslani-ci isti i da bar neki me|u njimaimaju izgra|en osje}aj odgovo-

rnosti. I sam sam vjerovao da jetako, ali sam se razo~arao kadasam, primjera radi, na vagustavio Slavujev i “lik i djelo”sada ve} biv{eg dràvnogposlanika iz USK-a SadikaBahti}a-Sade. Sa istim àrom isa istom razinom (ne)izgra-|enog osje}aja odgovornosti

Jovi}i} i Bahti}, svako na svojna~in, davali su i dali velikidoprinos nazadovanju i zaosta-

janju dràve Bosne i Hercego- vine.

Po~elo i u USK-uJovi~i}evo javno priznanje i

pogotovo zasluge za ja~anje RSi slabljenje Bosne i Herce-govine u SNSD-u su shvatili napravi na~in, te su ga ponovnouvrstili u listu strana~kih poli-ti~ara dugopruga{a i izbornihfavorita. Na sli~an na~in Sadik Bahti} je ocijenjen u sada ve}biv{oj njegovoj S BiH. Zbogzasluga i “brige” za BiH i pro-mocije Republike Srpske dobio

je {ansu da se ponovno na|ena izbornoj strana~koj listi. Naizborima je, me|utim, pro{ao

spomenuti Jovi~i}. Bahti} nije jer su na njegove i strana~kerezultate gra|ani BiH gledalikroz druge nao~ale. Zahva-ljuju}i tome, njegov i politi~ki

pad cijele S BiH bio je neminovan.Sasvim je realno bilo o~ekivatida }e nakon Slavuja iz SNSD-ana sli~an na~in propjevati ineki od poslanika iz zakono-davne vlasti Unsko-sanskogkantona. Naime, ni najnaivnijime|u nama ne vjeruju da seJovi~i}evo priznanje nije odno-silo na “na{e” politi~ke pred-

stavnike u ovda{njoj zakono-davnoj vlasti. I oni kao i Jovi~i}nikada bolje nisu ìvjeli, amanje radili uz malu ili nika-kvu odgovornost.

Kada smo ve} izgubili svakunadu da }e isto, ili baremsli~no, priznanje sti}i iz Sku-p{tine Unsko-sanskog kantonauslijedilo je iznena|enje. Zanjega se pobrinuo spomenutiSanjanin Asim Kamber, poli-ti~ar s najduìm poslani~kimstaòm. Nedavno je, bave}i seizvje{tajem o pro{logodi{njemradu JP “Unsko-sanske novi-

17.11.2011.godinepolitika6

Priznanja bez ikakve Aktualna politi~ka scena

Razli~ite nao~ale

Odrànom sjednicom Gla- vnog odbora, vode}i kadroviSaveza za bolju budu}nost BiHFahrudin Radon~i}, bez imalookoli{anja i sebi i drugima supokazali {ta bi i kako bi trebaliraditi da {to spremnije do~e-kaju predstoje}e lokalne izbo-re. Od sada, pa do oktobra na-redne godine, stalna meta nji-hove kritike i medijskog “~ere-~enja” bit }e Stranka demo-kratske akcije i njeni vode}iljudi, okupljeni oko lideraSulejmana Tihi}a. Po svemusude}i u njihovoj strategiji itaktici SDP, kao vode}a poli-

ti~ka snaga, ne}e biti na udaruu mjeri u kojoj }e biti SDA.Na ova i sli~na zaklju~ivanjanavode pitanja koja su iz S BB-a uputili na ra~un SDA. Da li je

SBB BiH, nakon rata, postavio vi{e stotina nesposobnih mini-stara ili na hiljade nesposobnihdirektora javnih preduze}a?Jesmo li mi “jaranskom” priva-tizacijom uni{tili na stotinenekada vrlo uspje{nijih kom-panija i tako ostavili na stotine

hiljada ljudi bez posla? Jesmoli mi, mo`da, vodili dràvukoja je godi{nje gradila samodva kilometra autoputa, dok jeu Hrvatskoj, Albaniji i ~ak na

Kosovu taj prosjek 100 kilome-tra. Jesmo li mi doveli vi{e od300 hiljada penzionera naivicu gladi i donosimo li miodluke o svakodnevnim posku-pljenjima. Jesmo li mi varaliborce, davali im la`na obe}a-nja, a potom ih sudski gonili

kao ru{itelje ustavnog poretka?Ova pitanja je postavio Fahru-din Radon~i}, lider SBB BiH.[to se ti~e SDP-a za sve {to jedo sada u godini vlasti uradio

zajedno s kadrovima SDA opravdanje postoji u konsta-taciji: “Kada su SDP-ovci probalida naprave pozitivne promjene -a i takvih je poku{aja do sadabilo nedovoljno - upadali su u

paukovu koalicionu mre u SDA-ovske instalirane korupcije,

dugogodi{njih talova i najgorihkadrovskih marifetluka.” Dakle, stvari su jasne, da jasni-

je ne mogu biti. SBB BiH upredstoje}em periodu ima}e

SDA za glavnu metu. Njihovitakti~ari i stratezi namijenili su

joj sudbinu Stranke za BiHHarisa Silajdì}a.Onemogu}iti kadrove SDA dase ponovno domognu na~elni-~kih i pozicija u op}inskim

vije}ima glavni je Radon~i}ev cilj a ostalo, {to im je pripre-mljeno, do}i }e samo po sebi.Pred nama je, vidjet }e se.

S.H.

Ozbiljni politi~ari, ili kako ih druk~ijezovu, politi~ari dugopruga{i za razliku oddrugih znaju kada i kako treba po~etipripreme za predstoje}e izbore.

Drè}i se linije manjegotpora me|u ovda{njim poli-ti~arima je najvi{e onih kojidanas ne vode ra~una o

vlastitom i na{em sutra. Zatone ~udi ~injenica {to lagodnoìve i {to pri tome ne iskazujuni minimum odgovornosti ibrige za brojne probleme.Ti i takvi najmanje interesapokazuju za ono {to na svojojkoì osje}aju takozvani mali,obi~ni ljudi. Oni se ne pitajuko i za{to stupa u {trajk, za{to

je i kako privatizacija od ra-zvojne {anse prerasla u plja-~ku, za{to na svojim le|imanosimo teret nakaradnog

obrazovnog sistema i bole-snog zdravstva.Zbog kriterija poslu{nosti ipodobnosti mnogi od njih i nemoraju da se sekiraju. Za njih}e ponovno biti mjesta ustrana~kim kadrovskim lista-ma i zahvaljuju}i tome i naatraktivnim rukovodnim ipozicijama u nadzornim iupravlja~kim strukturama.Boljeg zanimanja od poli-tike nema, jer samo ona una{im (ne)prilikama donosi

lagodan ìvot bez ikakveodgovornosti. Od izbora doizbora. Sa ili bez obe}anihpromjena.

Od izbora, do izbora

Kriti~ki nastrojen opozicioni SBB BiH

Radon~i} otvorio karte SBB BiH u predstoje}em periodu ima}e SDA za glavnu metu.Njihovi takti~ari i stratezi namijenili su joj sudbinu Stranke za BiHHarisa Silajdì}a.

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


ne”, u skup{tinskoj sali i predkamerom Kantonalne televi-zije, u svoje i ime nekada{njegSDA-ovog interesnog kvarteta,priznao da su svojevremenosmjenjuju}i direktora Unsko-sanskih novina, dobrano pogri-

je{ili. Za probleme s kojima sesada zaposleni suo~avaju utom preduze}u ranije se nijeznalo. To je klju~ni razlogKamberovog priznanja vlastitei gre{ke njegovih tada{njih po-

liti~kih istomi{ljenika. Vreme-nska distanca je, me|utim,uradila svoje. [ta je i kako jebilo mnogi su ve} zaboravili.

Me|utim, oni {to ih se sve ovoticalo i jo{ ti~e, nisu. Jo{ se idan danas sje}aju da su tadanepotrebne kadrovske promje-ne u Unsko-sanskim novinamabile izraz volje interesnouspostavljene “budètske ve}i-ne” koju su u ljeto 2009. godi-ne predvodili kantonalni stra-na~ki lideri Bahti}, Hozanovi} i

Kamber, a ~inili je tada{njiposlanici S BiH, DNZ-a, A sda i~etiri poslanika SDA (AsimKamber, Sead Kadi}, EsadBa{agi} i Husein Ro{i}). Kako

je u politici dozvoljeno sve {tozakonom nije zabranjeno,ura|eno je {to je ura|eno i tupopravnog nema. Ima satisfa-kcija koja je, eto stigla od

Asima Kambera, a prije njega iod poslanika Seada Kadi}a.

AnalogijaOvdje, me|utim, nije kraj.Izme|u vremena u kojem je

u~injena i vremena u kojem je javno priznata njihova gre{kapostoji jasna analogija. Tada-{nje politi~arsko uplitanje ukadrovsku i medijsku politikubilo je generirano pripremamaza nadolaze}e op}e izbore.One koji su odràni u oktobru2010. godine. Kako je ko nanjima pro{ao zna se. Najbitnije

je da su pro{li svi ka`njeni~lanovi iz spomenutog nepo-slu{nog SDA-ovog kvarteta kojisu i na taj na~in i sebi i drugi-ma dali do znanja da se ne radio politi~kim “mu}cima” ve} opoliti~arima koji }e i ubudu}e

znati na}i na~ina da se odrè i jo{ bolje neposredno i posre-dno pozicioniraju na ovda{njoji politi~koj sceni izvan Unsko-sanskog kantona.Upravo je to bit onoga {todirektno i indirektno kazujesada{nje Kamberovo priznanjeu~injene gre{ke prema JP Uns-ko-sanske novine i prema po-

slenicima javne rije~i. Naime,ozbiljni politi~ari, ili kako ihdruk~ije zovu, politi~ari dugo-pruga{i za razliku od drugihznaju kada i kako treba po~etipripreme za predstoje}e izbo-

re. Budu}i da zajedno idemo ususret nadolaze}im lokalnimizborima, koji bi se trebaliodràti prve nedjelje u oktobru2012. godine, politi~ari iz

pokajni~kog SDA-ovog kvarte-ta, ve} su shvatili njihov zna~aji prvi krenuli u susret o~eki-

vanom pojedina~nom i zajed-ni~kom cilju. Detaljisati nijenu`no, jer je i laicima jasno {ta

je ~ija zona odgovornosti,interesa i utjecaja. S kim, kadai kako pitanja su na koja }eodgovori “do}i” prije ili kasnije.

Safet HRNJICA

17.11.2011.godine politika 7

Po~etkom decembra u su- sjednoj Hrvatskoj odr at }e seizbori. U toku je èstoka

predizborna kampanja ukojoj dobrano poljuljani HDZ

poku{ava prona}i na~in kakoda zadrì vlast. U tim nasto-

janjima ne biraju sredstva. U dvije izborne jedinice oslonili

su se na koaliranje sa stra-nkom splitskog tajkuna i gra-dona~elnika @eljka Keruma.

A za{to, {ira se politi~ka javnost uvjerila prilikom Keru-movog istupa u programu

HRT-a. Na pitanje trebaju li gra|anima Hrvatske pro-mjene koje nudi SDP, pred-

vodnik “Kukuriku koalicije”, Kerum je dao odgovor koji imi u Bosni i Hercegovioni

slu{amo jo{ od 90-tih godina pro{log stolje}a. Traène promjene dogodile su se na prvim demokratskim vi{e- strana~kim izborima. Novene trebaju, ni Kerumu ni

svim ostalim “kerumima” u

Hrvatskoj i u BiH. S tim itakvim demokratskim pro-mjenama ovda{nji i politi-~ari u zemljama okruènjado~epali su se pozicija imaterijalnih dobara koja sudecenijama stvarali radnici.Sasvim je razumljivo za{to

se upravo oni protive pro-mjenama, nakon promjena.

Jo{ je razumljivije ako seanalizira {ta se ovdje ostva-rilo od pro{logodi{njih naja-

vljenih promjena. Njih jo{ uvijek nema jer ve}ina u

vlasti u BiH o njima mislikao splitski gradona~elnik.

Njima je sve bolje, a gra|a-nima sve gore.

Bira~i u Hrvatskoj }e ubrzore}i svoje, a kod nas tek uoktobru 2012. godine.

Safet HRNJICA

odgovornosti Slavko Jovi~i}-Slavuj, kao ~lan i kandidat SNSD-a MiloradaDodika i na pro{logodi{njim op}im izborima uspio se“do~epati” jo{ jednog mandata poslanika u Zastupni~komdomu Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine. Od onoga{to je uradio u prethodne ~etiri godine najvi{e je zapam}en poizjavi da “nikada u ìvotu nije ìvio bolje, a istovremeno imaomanje odgovornosti”. [ta je “s na{im” politi~arima?

Sead Kadi}, novi-stari predsjednik

Jovi~i}evo javnopriznanje i pogotovozasluge za ja~anjeRS i slabljenje Bosne

i Hercegovine uSNSD-u su shvatilina pravi na~in, te suga ponovno uvrstili u listu strana~kih poli-ti~ara dugopruga{a i izbornih favorita. Nasli~an na~in Sadik Bahti} je ocijenjen usada ve} biv{oj njegovoj S BiH. Zbogzasluga i “brige” za BiH i promocijeRepublike Srpske dobio je {ansu da seponovno na|e na izbornoj strana~koj listi.Na izborima je, me|utim, pro{aospomenuti Jovi~i}. Bahti} nije jer su na

njegove i strana~ke rezultate gra|ani BiHgledali kroz druge nao~ale. Zahvaljuju}itome, njegov i politi~ki pad cijele S BiH bio je neminovan.

Kada smo ve} izgubili svaku nadu da }eisto, ili barem sli~no, priznanje sti}i iz Sku-p{tine Unsko-sanskog kantona uslijedilo je

iznena|enje. Za njega se pobrinuoSanjanin Asim Kamber, politi~ar s najdu-ìm poslani~kim staòm. Nedavno je,bave}i se izvje{tajem o pro{logodi{njemradu JP “Unsko-sanske novine”, u skup{ti-nskoj sali i pred kamerom Kantonalnetelevizije, u svoje i ime nekada{njegSDA-ovog interesnog kvarteta, priznao dasu svojevremeno smjenjuju}i direktoraUnsko-sanskih novina, dobrano pogrije{ili.Za probleme s kojima se sada zaposlenisuo~avaju u tom preduze}u ranije se nijeznalo. To je klju~ni razlog Kamberovogpriznanja vlastite i gre{ke njegovihtada{njih politi~kih istomi{ljenika. Vremenska distanca je, me|utim, uradilasvoje. [ta je i kako je bilo mnogi su ve}zaboravili. Me|utim, oni {to ih se sve ovoticalo i jo{ ti~e, nisu.

Komentar

Promjene,nakonpromjena

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


Na funkciji op}inskog na~e-lnika Albin Musli} nalazi se

nepunu godinu. Naime, sredi-nom decembra pro{le godineOp}insko vije}e ga je na prijed-log SDP-a imenovalo za vr{iocate du`nosti, a na vanrednimizborima, 16. januara ove go-dine, voljom uvjerljive ve}inegra|ana Biha}a, Musli} jedobio mandat da ovu najva-`niju op}insku funkciju obavljado prve nedjelje u oktobru2012. godine kada bi se trebaliodràti naredni op}inski izbori.Budu}i da se otprilike nalazi nasredini mandata prilika je zastanovitu inventuru svega ono-

ga {to se u interesu Bi{}anki iBi{}ana uradilo u prvoj ma-ndatnoj godini i onoga {to se uBiha}u planira uraditi do pre-dstoje}ih lokalnih izbora.

Lentu op}inskog na~elnika

preuzeli ste od HamdijeLipova~e koji je tada izrazioo~ekivanja da }e te kaona~elnik biti uspje{niji odnjega. Tada se jo{ nije znalo {ta Vam je ostavljeno u“amanet”. Dosta ste truda irada potro{ili na kresanjurepova iz pro{losti. [ta nammoète re}i o tome?

MUSLI]: Dopustite mi da sena prvom mjestu zahvalim na

prilici da kaèm ne{to vi{e oteku}oj godini, kao i da zahval-im svim gra|anima Biha}a,

poduzetnicima, predstavnicimame|unarodnih institucija i svimdrugim ljudima koji su dali

vlastiti doprinos u savladavanjuefekata ekonomske krize kojanas, na àlost prati ve} tre}u

godinu. Javnosti je poznato da smo od po~etka 2009. pa tokom 2010. i ove godine koja je naizmaku, imali negativan trend urealnoj ekonomiji, a {to se

odrazilo na ìvot gra|ana,budèt i mogu}nosti Op}ine Biha} u svim segmentima razvoja. I pored toga {to je bilobezbroj primjera kada smomogli konstatirati, àliti se ili~ekati, mi smo svojski prionulina posao, traìli i pronalazili

partnere, te ~inili sve da stva-rnost bude podno{ljivija. Kao idruge jedinice lokalne samou-

prave trpili smo i otrpjeli poslje-dice koje imamo zbog izostankaimenovanja novog saziva Vije}aministara BiH, {to se vertikalnoreflektiralo na privla~enje kapi-tala izvana, aktiviranje doma-

}eg kapitala, ali i realizaciju projekata iz domena zapo{ljavanja. Usporeni su finansijskitokovi, me|unarodne finansi-

jske institucije nemaju ba{ pov-

jerenja u BiH, a investitori nas zaobilaze zbog nesigurnostiinvestiranja. Svi u BiH su toosjetili, s obzirom na oteàva-

ju}u ulogu zakona koji su na snazi ili nekih zakona kojihnemamo, a koji bi nam pomogliu razvoju javno-privatnog part-nerstva, poduzetni~kih zona i

razvoja poduzetni{tva. Tokomovih deset mjeseci, ponavljam,nismo se tuìli ni àlili, ve} o~uvali ìvim i aktivnim svedru{tvene vrijednosti iz minulog

vremena. Poja~ali smo {tednju iracionalizaciju, odràli solvent-nost prema dobavlja~ima izranijeg perioda, ali nismo“ugasili” niti jednu oblast, dje-latnost ili obavezu prema na{im

gra|anima. Na{i kulturni rad-nici, inovatori, sportisti, klubovii svi drugi rade i donose rezul-

tate i uz podr{ku i pa`njuOp}ine, bez obzira {to su nammogu}nosti umanjene. U

svakom slu~aju, i to u svakoj prilici kaèm, trudimo se da

donose}i ponekad i te{ke odluke, zajedni~ki savladamo ova opte-

re}enja, opravdamo povjerenje io~ekivanja na{e javnosti.

Na svakim izbo-rima bira~ima se

obe}ava i mogu}e i nemogu}e. [ta ste u proteklommandatu u Biha}u uradili u stvaranju uvjeta za bolji ìvot gra|ana.MUSLI]: Koliko se mogu sjeti-ti, tokom onih 15 dana kampa-nje po~etkom ove godine, zaista

sam poku{ao bira~ima govoritio onom {to sam smatrao rea-lnim. Govorio sam o na{im

potencijalima, a tok ove godine i

ono {to smo u~inili govori koliko smo bili ozbiljni u namjerama. Razvili smo i osigurali vi{e part-nerskih “konekcija” koje }edonijeti benefite gradu Biha}u ina{im gra|anima tokom nare-dne i narednih godina. Izvr{a-

vaju}i svoje obaveze u pogledueksproprijacije zemlji{ta u~vr-

stili smo partnerstvo sa KFW bankom u pogledu izgradnje

postrojenja za prikupljanje i pre-radu otpadnih voda. Realiza-cijom nekoliko projekata

osnaìli smo na{e partnerstvo saUNDP i MDG Fondom, na ~emunismo stali, ve} naprotiv, i daljeintenzivno radimo na projekti-ma od op}e-dru{tvenog zna~aja.

Bezrezervno smo, kadrovski,logisti~ki i na svaki drugi na~in

stali iza projekta na{eg Nacio-nalnog parka “Una” u kojem

vidimo ne{to daleko vi{e i {ire od pukog poimanja razvoja turizma. Sa svojim doma}im poduzetnicima, kojima i na stupcimaovog intervjua, odajem zahva-

lnost za sve {to ~ine u pogleduo~uvanja postoje}ih i otvaranja

novih radnih mjesta, svakod-nevno sam razgovarao, traè}i

zajedni~ki sa na{im slu bamamodele suradnje koji bi im u

zakonskim okvirima omogu}ililak{e poslovanje, brì razvoj iuspje{niju borbu sa konkurenci-

jom. U vi{e navrata, uz asisten-ciju na{ih doma}ih privrednika,imao sam susrete sa ino-investi-torima koje sam poku{ao zai-nteresirati u vezi sa na{im

privrednim potencijalima i uvje-tima za investiranje. Upravo tuimamo ogromne hendikepe uodnosu na neke druge podu-

zetni~ke destinacije u regionu, u~emu nam moraju i trebaju pomo}i vi{i nivoi vlasti, a pose-bno dràvne institucije. S obzi-rom na umanjene ekonomskemogu}nosti, nismo imali reali-

zaciju velikih projekata, ali smonastavili sa realizacijom manjih

projekata koji su bili naslonjeniupravo na elementarne potrebe

stanovni{tva, kao {to su pitka voda, javna rasvjeta, putevi,odrìvi povratak, poljoprivredna

proizvodnja i socijalna briga prema najugro enijim populacijama. Nastavili smo, {to moramkazati, sa realizacijom projekta

“Budi uzor” sa 9 hiljada KM, projekta “Revolving fond” ukojem smo zajedno sa mljeka-rom Meggle obezbijedili 130 hi-ljada KM za kupovinu 32 junice,a koje }emo uskoro podijelitikorisnicima, na{im farmerima.U suradnji sa resornim drà-

vnim ministarstvima obezbijedili smo desetak motokultiva-tora, plastenika, a kroz pro-

grame IFAD-a, FIRMA, FARMA,kroz projekte koje smo aplicirali

preko PLOD Centra i na{ih slu bi obezbijedili smo zna~ajnu finansijsku podr{ku razvoju.

Uskoro }emo u novi stambeniobjekat useliti 6 romskih poro-dica, te }emo zajedni~ki sa {ve-dskom SIDA-om i drugim part-nerima nastaviti sa izgradnjom

stembenih jedinica za na{ubiha}ku romsku zajednicu.

Jedan broj ovih projekata zapo~eli smo na temelju partne-rstva sa kantonalnom Vladom ito na ure|enju kanala u MZ Gata, Vrsta, Kamenica, Pokoj i

vodotoka manjih rje~ica kao {to su Toplica u Gati i Sredica u Martin Brodu. Radimo tako|ernekoliko projekata i u MZ @egar.

Dobili smo uvjeravanja da }e

kroz usvojeni rebalans otpo~etirje{avanje pitanja izgradnje

zgrada Pravnog i Ekonomskog fakulteta, kona~no definiranje zgrade za bora~ke populacije i

17.11.2011.godineintervju8

Albin Musli},na~elnik Op}ine Biha}

Vjerujem u razvoj

U kojoj ste mjeri zadovoljni sura-

dnjom s vi{im nivoima vlastiu kojoj su sada dominantnikadrovi SDP-a?MUSLI]: Mislim da je rano

govoriti o tome i izricati stavo- ve, jer deset mjeseci je zaistamali vremenski period zaocjenu. Ipak, mogu da izrazim

zadovoljstvo zbog zalaganjakoje vidim kod najve}eg brojaljudi iz SDP BiH koji su preu-

zeli na sebe odgovornost da uovim sloènim vremenimarukovode dru{tvenim i privre-

dnim subjektima. U brojnim primjerima suradnje vidim partnerstvo koje funkcionira idonosi benefite na{em gradu i

gra|anima. Razgovaramo idogovaramo modele partnerst-

va koji uklju~uju dugoro~ne ci-

ljeve, i tu imamo puno razloga za optimizam. Vode}i ljudi izSDP BiH u Biha}u i na podru-~ju kantona pokazali su veliku

zainteresiranost da se radi na promjenama aktuelnog stanja ito po vertikali.

Realizacija velikog broja projekata naredne godine pokazat}e koliko smo svi zajedno uspjeliu SDP-u da se izborimo zaovda{njeg ~ovjeka. Trenutno,

zahvaljuju}i podr{ci Federalne vlade i suradnjom sa Federa-lnom direkcijom cesta impleme-ntiramo nove trotoare u Ulici

Irfana Ljubijanki}a, ~ime nasto- jimo povezati MZ Kamenica sa gradskim mjesnim zajednica-ma. Slijede}a faza na kojura~unamo jeste presvla~enjeUlice biha}kih branilaca novimasfaltom, a nastavili smo i s

polaganjem asfalta na putu prema Bosanskoj Krupi. Inici- jativama i projektima uspjeli smo od Federalnog ministarstvaturizma i okoli{a izlobirati iliobezbijediti sredstva za obori-nsku kanalizaciju u iznosu od5,7 miliona KM, ~ime u istom

projektu sa sredstvima KFW rje{avamo otpadnu i oborinskukanalizaciju. Nedavno smo,nakon javljanja na javni poziv,dobili za na{e vo}are preko9.000 sadnica {to zaista cije-nim dobrim za razvoj vo}arstvana ovom podru~ju. Kandidirali

smo jo{ puno zna~ajnih projekata na kojima o~ekujemoaktivno partnerstvo, kako u

pogledu komunalnih djelatnos-ti, kulture, sporta, tako i kada

je u pitanju razvoj NP “Una” ituristi~kih resursa.

Dobra suradnja s vi{im nivoima vlasti

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


17.11.2011.godine intervju 9

projekta uvo|enja gradskog sao-bra}aja, za koji nam nedostaje

potrebna zakonska regulativana kantonalnom nivou. Mi jed-nostavno trebamo regulativukoja bi nam omogu}ila da damokoncesiono pravo nekom od

privrednih subjekata koji bi biou stanju preuzeti i izgraditidobar i kvalitetan sistem gra-dskog saobra}aja. U tom pogle-du, ali i u drugim elementimarazvoja nadam se da }emo imati

podr{ku, ne samo od kanto-nalne, ve} i federalne Vlade, ali idràvnih institucija.

Sve govori da bi se op}ina Biha}

po~etkom naredne godinemogla pretvoriti u veliko gradili{te. Pri kraju su pripreme za obimnije realizi-ranje projekata odvodnje i pre~i{}avanja otpadnih ioborinskih voda vrijednihnepunih 40 miliona maraka.MUSLI]: Op}ina Biha} je iovih dana veliko gradili{te, ali

slijede}e godine, nadam se,ima}emo mnogo vi{e gradili{ta irazloga da vi{e vjerujemo urazvoj i bolju budu}nost. Ve}

sam kazao kako smo u toku svih potrebnih procedura, a posebnou procedurama za eksproprijaci-

ju zemlji{ta, {to je na{a obaveza,a {to smo shvatili i prihvatiliozbiljnim poslom. Ne bih se èlio

ponavljati, jer vrlo ~esto gov-orim o tome, ali zaista se radi o

generacijskom projektu koji }eodrediti budu}nost Biha}a, idati nam legitimaciju pred svije-tom i kada su u pitanju drugi

projekti. U tom pogledu otvorili smo vrata za suradnju i podr{ku vi{im nivoima vlasti, jer gra|ani Biha}a zasluùju da imajurije{enu odvodnju otpadnih ioborinskih voda. Realizacijaovog projekta u prolje}e naredne

godine ne smije do}i u pitanje, iiskren da budem, niko nema pravo da nam uspori, ili nasonemogu}i u realizaciji tako

zna~ajnog projekta. Ovdje je u pitanju na{ obraz, povjerenjenjema~kog naroda i KFW banke, budu}nost biha}ke djece imladih i na{a rije~ koju smo dali

gra|anima. Dopustite mi dakaèm da je Biha} i ove godinebio gradili{te. S obzirom naekonomske okolnosti zapo~eli

smo sa realizacijom projekatakoji su manji po kapacitetu, aliimaju znatan u~inak na

pobolj{anje op}ih uvjeta ìvota

na{ih gra|ana. Uradili smo 17 kilometara javne rasvjete, dese-tak kilometara nove vodovodnemreè za povratnike u Lohovo,

za mje{tane herojskog grmu{ko-

srbljanskog platoa i druga na{anaselja. Rekonstruirali smo i

izgradili sadràje na desetdje~ijih igrali{ta, te smo istou~inili i u pogledu sedamlokalnih puteva. Pripremili smo

projektnu dokumentaciju zaCeravce na kojima vidimo {ire-nje grada i nove investicije u

stambenu gradnju, {to kore- spondira sa na{im planovima u pogledu novih komunikacija, semaforizacije, kao {to je naOzimicama I, te ure|enja posto-

je}ih i sadnje novih drvoreda. U naselju Ozimice I planiramoizgraditi jednu zelenu tr`nicu,kako bi pomogli svim na{im

gra|anima, koji danas prodaju svoje poljoprivredne proizvodena betonu, da na ure|enom

prostoru zelene tr nice obavljajuovu djelatnost kao ljudi, dosto-

janstveno, jer ovako kako je sad,nije dovoljno dobro.

Va{ jednogodi- {nji rad na

funkciji na~elnika op}ine pratila je evidentna bespari-ca. I pored toga, zajedno sop}inskim vije}nicima na{li ste na~ina da se u Biha}una zavidnoj razini odrè sportske i kulturne aktivnosti. Kako to komentirate?

MUSLI]: Na{ narod je kazaoda je lako pitu napraviti iz pune

{pajze. Kad je poluprazna ili prazna, onda to zahtijeva dadoma}ica ili doma}in budu to u

pravom smislu rije~i. Moramo sedoma}inski odnositi premaonom {to imamo. Ne àlimo senikom, kako u na{oj zemlji,tako ni izvan nje, ve} poku{a-

vamo da radimo s onim {to ima-mo. Bilo je u jednom trenutku

svakakvih glasina u javnosti,kako }e se ugasiti ovaj ili onajklub, kako }e se ugasiti ovaj ilionaj sport. Evo, na sredini smo

pretposljednjeg mjeseca u ovoj godini, pa osvrnimo se malo nakulturu i sport. Dali smo i ku-lturi i sportu, i penzionerima, i

socijalno ugroènima, i bora-

~kim populacijama, i svimadrugima. Naàlost, investirali

smo manje nego ranijih godina, jer je takva situacija. Rekao bih, situacija je surovo realna, alinismo ni{ta ugasili, a mnogina{i sportisti svojim odli~jima,mnogi na{i umjetnici svojim dje-lima i priznanjima, potvrdili suda se moè uspjeti i u datimokolnostima. Opstale su kultu-rne manifestacije i manifestacijekoje su na{e kolektivno sje}anjena vrijeme od 1992 do 1995.

godine kada se branila iodbranila sloboda Biha}a i BiH,i na{e dostojanstvo. Imali smo

veliki broj zna~ajnih sportskih

doga|aja u Biha}u, internacio-nalna takmi~enja na{ih klubova, internacionalne festivale nakojima smo oplemenili na{ ku-lturni identitet i sve {to ~ini

Biha} otvorenim i evropskim gradom. Evo, upravo ovih danatraje 14. manifestacija “Ulicom

Bi{}a” s bogatim programom,kojeg se ne bi postidjeli ni daleko

ve}i centri u BiH i regionu.Sa~uvali smo na{e Biha}ko ljetou njegovom najboljem scensko-teatarskom modelu. Kada bih

govorio u brojkama, premainformacijama iz na{ih resornih

slu bi, u sport i kulturu ove

godine investirali smo oko 450hiljada KM u oblasti kulture, anegdje oko 720 hiljada KM u

prostoru sporta. I to nije sve, jeri na druge na~ine, a posebno,traè}i i nude}i partnerstva,~inimo da u sportski i kulturni

ìvot Biha}a unesemo nove idejei finansijsku podr{ku na{ih pri-

jatelja. Zbog svega toga, osje}am ponos, a posebno zbog duha koji je u nama. To je duh jednog po-dneblja, duh grada koji je “svoj

Krajini glava”.

Zapo{ljavanje jeoblast u kojoj se

ostvaruju najlo{iji rezultati. [ta u~initi da se stanjemijenja na bolje?MUSLI]: Danas se u Biha}uinvestira preko 70 miliona eura

ili da kaèm da se investira u,oko 120 hiljada kvadratnih

metara poslovnog prostora.Grade se nove zgrade, plani-ramo i probijamo nove sao-bra}ajnice na Ceravcima kakobi taj prostor “otvorili” za nove

poduzetni~ke investicije i sta-mbenu izgradnju. Pripremamoodluku da se u Poduzetni~koj

zoni “Kamenica” prodaju parcele za ~etiri nove fabrike, adonije}emo i stimulativne mjereu korist atraktivnije ponude

zemlji{ta u poduzetni~kim zona-ma. Za mene je va`nije da se u

skladu sa zakonom proda zemlji{te i na njemu izgradi fab-

rika i zaposle ljudi, nego da nanerealnim cijenama drìmoledine praznim i àlimo se {tonema investitora. Evo, upravoovih dana imamo sve vi{e infor-macija o novim radnim mjesti-ma koje }e obezbijediti velike

firme kao {to su Robot, Merkator, Project menager, City,WS TREND, itd, ali to je proceskoji te~e sporije nego {to bi mi

èljeli. Danas na prostoruOzimica II, Ceravaca i Lukaimamo izgradnju stambenih

zgrada i najavu izgradnje vi{e zgrada kolektivnog stanovanja.Sve ovo je ve} vidljivo i u oblasti

zapo{ljavanja gra|evinske ope-rative. Danas u Poduzetni~koj

zoni Kamenica imamo oko 250 zaposlenih, a meni je cilj da unajskorije vrijeme taj brojudvostru~imo. Neko }e re}i da jeto malo, ali danas u BiH nemahiljada i desetina hiljada novihradnih mjesta. To su nerealnao~ekivanja, iako danas i “pticana grani” zna {ta je najbolje zaovu zemlju. Koga god upitatenave{}e vam bezbroj prijedloga

{to misli da bi trebalo u~initi. Tonije lo{e, jer u op}oj ekonomskojkrizi ljudi bolje vide i bolje

osje}aju ovu tegobu. Zapo{ljavanje je stvarnost koja, kako sam ve} kazao, na àlost, kodnas ne dolazi dinamikom kojubi mi htjeli, jer brojni nas pre-

duslovi usporavaju. Nedavno sam u Neumu govorio i o tome,ali problemi su {iri i zahvatili su

svijet jo{ prije nekoliko godinakada je recesija postala na{om

stvarno{}u. Znate i sami da se Eurozona, tj. zemlje koje ~ine EU nalaze pred brojnim pitanjimakako vratiti kredibilitet mone-tarnoj politici i sa~uvati euro.Spustimo se stepenicu niè

prema na{oj zemlji. Vlast kojane moè kreirati novi sazivVije}a ministara BiH, nijeuvaèn sagovornik u svijetubiznisa i poslovnih aran`mana.

Na niòj stepenici imamo na{uVladu Federacije BiH koja

poku{ava, i zaista, u datimokolnostima uspijeva se nositi sanaslije|enim problemima. Kad

su kantoni u pitanju, zaista ne znam koji to kanton ima ~istu situaciju, a da nije optere}en sa privatizacijskim i drugim pro-ma{ajima. I na dnu stepenica suop}ine ili op{tine sa statusom inadle`nostima koje su nedo-

voljne da napravimo ve}i isko-rak u svakom, pa i u pogledu

zapo{ljavanja. Moram ponovitida, zaista veliku {ansu vidimo u

na{im poduzetni~kim zonama,ali treba nam zakon o javno-pri- vatnom partnerstvu. Trebajunam bolji poticajni zakoni zainvestiranje. Treba nam vi{einterakcije sa poduzetni~kim svi-

jetom i posebno, puno suradnje sa na{im doma}im poduzetnici-ma i obrtnicima. Dakle, zapo-

{ljavanje ljudi je kao i svakidrugi dru{tveni proces na kojemmora jedno dru{tvo ili jednadràva raditi integralno krozbolje zakonodavstvo i proìma-nje sa interesima biznisa.Ovo je posebno va`no kad je u

pitanju realni sektor i malo i

srednje poduzetni{tvo, jer obje-ktivno ne moèmo o~ekivati veli-ke proizvodne kapacitete. To je-dnostavno nije realno o~ekivati.

Razgovarao: Safet HRNJICA

i bolju budu}nost Tokom ovih desetmjeseci nismo setuìli ni àlili, ve}o~uvali ìvim iaktivnim svedru{tvene vrijedno-

sti iz minulog vre-mena. Poja~ali smo{tednju i racionaliza-ciju, odràli solve-ntnost premadobavlja~ima izranijeg perioda, alinismo “ugasili” niti jednu oblast,djelatnost iliobavezu premana{im gra|anima.

[ta kao visoko- pozicionirani ~lan

SDP-a mo ete re}i o stanju iodnosima u biha}kom i SDP-u USK-a i da li }e postoje}i nesporazumi usko-ro biti pro{lost?MUSLI]: Vidite, na podru~juop}ine i Unsko sanskog kanto-na organizacija SDP-a je stabi-lna, s jasnim programom bazi-ranim na pet politika i tu

zaista ne bih govorio o nespo-razumima. Socijaldemokra-tska partija je organizacija u

kojoj ima demokratskih promi- {ljanja i vi|enja stvarnosti, ali irje{enja odre|enih problemakoji nisu identi~ni. Kad su ti

pogledi identi~ni, onda namneki, koji vole gledati {ta se kodkom{ije de{ava, kaù da smomi partija jednoumlja. Kadkonstruktivno posmatramodru{tvene probleme, traè}i svamogu}a rje{enja, onda ti istiimaju druge definicije stanja uSDP-u. SDP je dinami~na poli-

ti~ka sredina u kojoj ljudi imaju pravo na svoje mi{ljenje idjelovanje u skladu s progra-mskim opredjeljenjima. U tomenema nikakvih tajni, nikakvih

fama i nema potrebe, nitiosnove na{e unutarstrana~keodnose definirati “nesporazu-mima koji }e jednog dana bitina{a zajedni~ka pro{lost”.

Neka ono {to radimo govori oSDP-u, a djela najbolje govore oljudima i organizacijama.

U SDP-u nema jednoumlja

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


17.11.2011.godinekanton10

Prijedlog odluke o pristu-panju izradi prostornog planaUnsko-sanskog kantona zaperiod od 2012. do 2032. godi-ne, Ministarstva za gra|enje,prostorno ure|enje i za{tituokoline, upu}en je Skup{tiniUnsko-sanskog kantona u daljuproceduru.

Odluku o pristupanju izradiprostornog plana Unsko-sans-kog kantona donijela je Sku-p{tina Unsko-sanskog kantona

jo{ 10. juna 1999. godine. Mi-nistarstvo kao nosilac pripremeNacrta prostornog planaUnsko-sanskog kantona uputi-lo je u redovnu proceduru utvr-

|ivanja, a Skup{tina je zaklju-~kom od 2. augusta 2001.godine utvrdila Nacrt prosto-rnog plana Unsko-sanskogkantona. Potom je odràna ja-

vna rasprava u svim op}inamaUnsko-sanskog kantona.Institut za arhitekturu, urba-nizam i prostorno planiranjeSarajevo svoj dio posla na izra-di Prijedloga prostornog planaUnsko-sanskog kantona je oko-

n~ao i dostavio Ministarstvu umartu 2005. godine. Me|utim,pribavljanje mi{ljenja od straneFederalnog ministarstva pro-stornog ure|enja trajalo je go-dinu dana. Tek nakon izradeOdluke o provo|enju Prosto-rnog plana Unsko-sanskogkantona od strane Instituta zaarhitekturu, urbanizam i pros-torno planiranje Sarajevo stek-le su se zakonske pretpostavkeza dono{enje Prostornog pla-na. Po zavr{etku tehni~kih pri-prema kantonalno ministarst-

vo uputilo je Prijedlog prosto-

rnog plana Unsko-sanskogkantona Vladi Unsko-sanskogkantona na razmatranje i daljuproceduru...- Kako je Prijedlog plana ra|enna podacima iz 2003. godine inije usagla{en s Uredbom o

jedinstvenoj metodologiji za

izradu planskih dokumenata(“Slu`bene novine F BiH”, broj:63/04, 50/07 i 84/10), odnos-no s novim planovima i studija-ma na nivou F BiH i EU, resornokantonalno ministarstvo smatrada je potrebno donijeti novuOdluku o pristupanju izrade

Prostornog plana, a staru stavi-ti van snage, kaè ministricaSinha Kurbegovi}.Sredstva za izradu Prostornogplana Unsko-sanskog kantonaza period od 2012. do 2032.godine osiguravaju se u budè-tu Unsko-sanskog kantona.

Vlada Unsko-sanskog kantona

Prostorni plan USK-a

od 2012. do 2032.

Kako je Prijedlog plana ra|enna podacima iz 2003. godine inije usagla{en Uredbom o

jedinstvenoj metodologiji zaizradu planskih dokumenata,odnosno s novim planovima istudijama na nivou F BiH i EU,potrebno je donijeti novi doku-ment za naredne dvije decenije

Plan jesenje sjetve za 2011. godinu,u odnosu na plan 2010. godine, ve}i

je u svim op}inama Unsko-sankogkantona ukupno gledano za 5,4 postoplaniranih sjetvenih povr{ina.

Najve}a pove}anja planirana su uop}ini Buìm (za 54 posto), a naj-

manja pove}anja su u op}inama Biha}i Bosanski Petrovac (1 posto). Od

ukupnih planiranih sjetvenih povr{inaza jesen 2011. godine u op}ini Cazinplaniraju zasijati najve}e povr{ine47,82 posto, dok najmanje povr{ineplaniraju zasijati na podru~ju op}ine

Bosanski Petrovac 1,38 posto.Da bi se obavila uspje{na jesenja sje-tva ozimih kultura, pored odgovara-

ju}e mehanizacije, potreban je ikvalitetan repromaterijal: sjeme,

organska i mineralna |ubriva, sredstva za za{titu bilja i dizel gorivo.

Uzimaju}i u obzir trì{ne cijene,poljoprivredni proizvo|a~i ~esto se

opredjeljuju za sjeme sumnjivekvalitete (iz vlastite proizvodnje),neadekvatne sorte, manje koli~ine|ubriva, primjena za{titnih sredstava~esto je nedovoljna i nestru~na, {to

rezultira niskim prinosima, pa izosta- je rentabilna proizvodnja.- Ukoliko èlimo pove}ati zasijane

povr{ine i intenzivirati biljnu proizvo-dnju moramo akcent staviti na ve}eizdvajanje poticajnih sredstava zabiljnu proizvodnju, konstantno vr{itiedukaciju poljoprivrednih proizvo|a~a

za uvo|enje savremenih tehnologija u

proizvodnju koje }e doprinijeti da na{ poljoprivredni proizvo|a~ bude konku-rentan na trì{tu, prijedlog je Mini-strastva poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva.

Prijedlog raspodjele sredstava udruènji-ma/savezima iz oblasti bora~ko-invalidske

za{tite ura|en je 13. juna ove godine.Odlukom su utvr|eni uslovi, kriteriji i po-stupak za izbor i financiranje programa iliprojekata kantonalnih bora~kih udruè-nja/saveza iz oblasti bora~ko-invalidskeza{tite, ~ija je djelatnost od posebnoginteresa i zna~aja za USK-a. Odlukom jeregulirano da se sredstva dodjeljuju naosnovu javnog poziva.

Vlada Unsko-sanskog kantona 15. septe-mbra 2011. godine donijela je zaklju~ak opokretanju postupka raspodjele preostalihsredstava za financiranje programa ili pro-

jekata kantonalnih bora~kih udruènja /saveza iz oblasti bora~ko-invalidskeza{tite.Komisija za provo|enje Javnog poziva za

financiranje kantonalnih bora~kih udruè-nja/saveza izvr{ila je odabir projekata/pro-grama i sa~inila prijedlog raspodjele sred-stava, kojeg je dostavila Vladi Unsko-sa-nskog kantona na razmatranje i usvajanje.

Jesenja sjetva u USK-u

Premalo, a bolje nego laniUdruènjima bora~ko-invalidske za{tite

Komisija je odabrala projektekojeg je dostavila Vladi Unsko-sanskog kantona na razmatranjei usvajanje

Financiranjeprojekata po

javnom pozivu Na osnovu prikupljenih podataka od op}inskih poljoprivrednih slu`bi Unsko-sanskog kantona planirano je da }e se u jesenjoj sjetvi 2011. godine zasijati10.994,7 hektara ozimim ìtima, industrijskim, krmnim biljem i povr}em {to~ini samo 5,66 posto obradivih povr{ina.

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


Monsinjor Franjo Komarica,biskup banjalu~ki i osniva~Katoli~kog {kolskog centra “IvanPavao Drugi - {kola za Evropu”,u petak 11. novembra, blago-slovio je ovu obrazovnu usta-novu. Vjerskom obredu i zvani-~nom otvaranju K[C prisustvo-

vali su brojni predstavnici vje-rskog i politi~kog ìvota Bosne iHercegovine, Hrvatske, Njema-~ke, Austrije, Unsko-sanskogkantona i op}ine Biha}.Ovaj doga|aj svjedo~i da jeBiha} istinski grad prijatelj zasve dobronamjerne ljude i pri-mjer za skladan suìvot bez obzi-ra na ime, vjeru i naciju.Skup{tina Unsko-sanskog kanto-na, u pro{lom sazivu, prihvatila

je elaborat o opravdanosti osni- vanja ove institucije. U svojojkratkoj izjavi za medije u imekantonalne zakonodavne vlasti

Husein Ro{i}, predsjedavaju}iSkup{tine, izrazio je zahvalnostBanjalu~koj biskupiji, na ~elu sadokazanim prijateljem ovogkantona, biskupom FranjomKomaricom, {to je upravo

Unsko-sanski kanton odabran zaosnivanje i izgradnju ove mo-derne odgojno-obrazovne insti-tucije.Premijer Lipova~a uru~io je donSlavi Grgi}u, ravnatelju K[C“Ivan Pavao Drugi” u Biha}u,li~ni poklon - statuu pape, ~ijeime nosi {kola.Prigodan program izveli su u~e-nici Katoli~kog {kolskog centra.

Franjo Komarica, biskup banja-lu~ki, boravak u Biha}u iskori-stio je da se susretne sa Hamdi-

jom Lipova~om, premijeromUSK-a i Albinom Musli}em,

na~elnikom op}ine.Sastanku u Vladi USK-a, uz pre-mijera Lipova~u, prisustvovali suIvan Pr{a, dopredsjedavaju}iSkup{tine USK, Dario Juri}, mi-

nistar obrazovanja u Vladi USK iFranjo Juri}, savjetnik premijera.Razgovaralo se o naporimaaktualne vlasti da promoviraevropske vrijednosti i standarde

ìvota i obrazovanja.- Vjerujem da }ete na ovoj pozici-

ji, kao {to ste to ~inili i kao prvi~ovjek Biha}a, nastaviti da gra-dite zdrave temelje za sretnubudu}nost. Udruènim snagamaovdje se ~uva dragocjenost zaje-dni~kog ìvota i bogatsvo razli~i-

tosti i mi moramo svojim primje-rom pou~iti tomu nove generacije,rekao je biskup Komarica.U srda~nom i prijateljskom ra-zgovoru sa biskupom Komari-com, na~elnik Musli} je istakaoda }e u narednom planiranjuop}inskog budèta izdvojiti vi{esredstava za zavr{etak ove obra-zovne ustanove.Biskup Komarica ima samo rije~ihvale biv{em i sada{njem na~e-lniku {to svoje rije~i provode u

djela.Najavljena je mogu}nost izgra-dnje i dje~ijeg obdani{ta uokviru K[C u Biha}u.

M. KALIMAN

17.11.2011.godineu centru12

Blagoslovljen K[C “Ivan Pavao Drugi” Ovaj doga|ajsvjedo~i da jeBiha} istinski gradprijatelj za svedobronamjerneljude i primjer zaskladan suìvot bezobzira na ime,

vjeru i naciju Skup{tinaUnsko-sanskogkantona, prihvatila

je elaborat o opra-

vdanosti osnivanjaove institucije

Biha}, grad mira i tolerancije

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


Manifestacija “Ulicom Bi{}a”

finitivno se profilisala u pre-ntaciju doma}ih snaga. Upo-unjenja s ostvarenjima iz regi-a postala je reprezentativnaotra kulturnog stvarala{ta, saokim dijapazonom tema i

mjetni~kih formi.ièvna sekcija Pedago{kogulteta, 11. novembra, u Gra-

koj galeriji, Univerzitetskojlioteci i Kinu Una, stvara-tvo studenata prezentirala jeojektom “Pjesmom i igrom uli-ma Bi{}a”. I najmla|i su do{lia svoje”. Tokom dana, 12.vembra, u Kinu Una su imali

like da uìvaju u crtanim fi-ovima “Pri~a o igra~kama 3” iinceza i àbac”, a nave~er ulturnom centu, gledaoci suvali u revijalnom programua}kih plesnih klubova.ljubitelje teatra vrhunac je13. novembra. Biha} je jo{

nom ugostio velikana glu-{ta Zijaha Sokolovi}a. Za ìvo-kabare, ljetos je traèna karta

vi{e. Pou~eni tim iskustvom or-

ganizatori su na daskama Kultu-rnog centra uprili~ili i jesenjeizdanje monodrame “Me|uigre0-24”. Autor ih predstavlja kaomala, kratka razmi{ljanja, upauzama izme|u, dugih i velikihìvotnih obaveza. Sastavljene suod mno{tva svakodnevnih ra-zmi{ljanja, u formu kratkihpri~a, od kojih nekoliko njih ~ineokosnicu kabaretske forme.- Osnovna ideja ove monodrame

je, da u “galopu” civilizacije i poplave kapitalizma, ~ovjek neodga|a mala, kratka zadovoljstvakoja mu donose smirenje i

du{evni mir, kaè Sokolovi}.Uz minimalnu scenografiju ifascinantan gluma~ki talent, jo{

jednom je uspio stvoriti istinsku~aroliju i sinergiju s publikom.On druk~ije i ne zna...Organizatori JU Kulturni centarBiha} i ove jeseni priredili sunam programe koji su uspunilio~ekivanja i najve}ih optimista.

M. K.

u centru 1317.11.2011.godine

licom Bi{}a #14

Izlo`be, romani, muzika, kabare...

“Jad va{em” je muzej uomen ljudima koji sukirali vlastite ìvote daase Jevreje za vrijemeugog svjetskog rata. Zavarenje ovog jedinstve-g projekta, koji je uspo-

vljen 1963. godine,novana je komisija podkovodstvom Vrhovnogda koji je dodjeljivaoznanje Pravednika. Douara 2008. godine, “Jadem” je prepoznao goto-22.000 osoba kao Pra-

dnike me|u narodima.remonija dodjele po~astiràva se u Parku u ko-

m su na mermernim plo-ma ugravirana imenaasilaca i dràve iz kojei~e, a uspostavljen je

66. godine.me o~uvanja jevrejskog

aktera na dostupan na-organiziraju se izlo`be

ografija i dokumenatad jedinstvenim nazivomad su kom{ije bili ljudi”.

Krajem protekle sedmice uokviru kulturne manife-stacije “Ulicom Bi{}a” uGradskoj galeriji je orga-nizirana jedna takva, apored organizatora i veli-kog broja gra|ana prisu-stvovali su joj i Eli Tauber,istaknuti ~lan Jevreske za-

jednice u BiH, Danilo Niko-li}, predsjednik Zajednice,te Albin Musli}, na~elnik op}ine Biha}. Koriste}i

prigodu Tauber je rekao daizlo`ba sadrì foto-doku-mentacioni materijal o 47ljudi, ali i da na podru~juUSK ima takvih primjera

izdvojiv{i Nuriju Pozdercaiz Cazina koji je dugo vre-mena skrivao nekoliko je-

vrejskih porodica, potvr-|uju}i koliko je sna`nainstitucija kom{ije i kom{i-luka. Progla{avaju}i izlo-`bu otvorenom, na~elnik Musli} je podsjetio prisu-tne na ~injenice koje svje-do~e o ìvotu Jevreja u Bi-ha}u, naglasiv{i da }e senastaviti aktivnosti na ko-

nzerviranju Jevrejskoggroblja i objavljivanju mo-nografije o ìvotu biha}kihJevreja.

H.A.

Kad bi neko rekao da je prije stotinugodina na po~etak likovnog ìvota u

Biha}u uticaj do{ao direktno iz Pariza,ne bi mu vjerovali. A kad bi sve to jo{ ipovezali s povije{}u Biha}ke gimnazije,izgledalo bi gotovo nemogu}e. Kad onoba{.Pariz izme|u novembra 1913. i juna1914. godine. Nakon naukovanja naKrakovskoj akademiji mladi slikarJovan Bijeli} obreo se u ovom gradu dase direktno na izvoru upozna sasezanisti~kim na~inom slikanja.Obilazi muzeje i izlo`be, a jedno vri-

jeme boravi u ateljeu Ðor|a de Kirika.Usput je neumorno slikao. Djela nasta-la u Biha}u izlaè u Sarajevu, Zagrebui Beogradu. Svojim slikama bitno jeuticao na mnoge umjetnike i na kul-

turnu povijest na ovim prostorima.Rade}i kao nastavnik crtanja uBiha}koj gimnaziji Bijeli} je roditeljimatrojice talentiranih dje~aka savjetovaoda ih upute na daljnje {kolovanje.

Poslu{ali su ga roditelji Muhameda iHakije Kulenovi}a pa su mladi talenti

nakon {kolovanja u Beogradu, Parizu iKrakovu, postali slikari. Naàlost,roditelji Sulejmana Deli}a nisu fina-ncijski bili u mogu}nosti, ali se sudbinaumije{ala pa je Sulejman svog sinaposlao na naukovanje kod nekada{njeg{kolskog druga Hakije.I tako dalje, redaju se profesori i |aciBiha}ke gimnazije: AleksandarBojko, Enver Krupi}, Bo{koKaranovi}, Muhamed Deli},Budislav - Modri Vlaisavljevi},Stipe Hamulka, Dèvad Hozo,Redò Kolakovi}, Nusret - StipicaHo{i}, Ahmet - Kamara Ho{i},Sadko Hadìhasanovi}, SejRami} i Adnan Dupanovi}.

[esnaest imena za 100 godinaGimnazije. Izlo`ba je postavljena uponedjeljak 14. novembra, a ~ast da jeotvori pripala je Dariju Juri}u, resornomministru u Vladi USK. H.A.

otografije i dokumenti o Jevrejima Likovno stvarala{tvo profesora i u~enika

Stoljetna povijest

Do januara 2008. godine, “Jad va{em” jeprepoznao gotovo 22.000 osoba kaoPravednike me|u narodima Krajem protekle sedmice u okviru kulturnemanifestacije “Ulicom Bi{}a” u Gradskoj galeriji je organizirana jedna takva, a pored organiza-tora i velikog broja gra|ana prisustvovali su joji Eli Tauber, istaknuti ~lan Jevreske zajednice uBiH, Danilo Nikoli}, predsjednik Zajednice, te Albin Musli}, na~elnik op}ine Biha}

Svojim slikama bitno je uticaona mnoge umjetnike i na kulturnupovijest na ovim prostorima I tako dalje, redaju se profesori i|aci Biha}ke gimnazije: AleksandarBojko, Enver Krupi}, Bo{koKaranovi}, Muhamed Deli},Budislav - Modri Vlaisavljevi}, StipeHamulka, Dèvad Hozo, RedòKolakovi}, Nusret - Stipica Ho{i}, Ahmet - Kamara Ho{i}, SadkoHadìhasanovi}, Sej Rami}i Adnan Dupanovi}

Kad su kom{ije bili ljudi

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


17.11.2011.godinereportaà14

Ne dirajte moje krugove, ili uoriginalu “Noli turbarecirculosmeos!”, posljednje su rije~i

velikog Arhimeda, matema-ti~ara i fizi~ara. Njegovu rodnuSiracuzu su u tre}em vijekuprije Krista zauzeli Rimljani i toba{ u trenutku dok je on usvom dvori{tu rje{avao neka-kav geometrijski problemiznad krugova nacrtanih upijesku. Na{a tema nije nimatemati~ar ni fizi~ar Arhimed

ve} ono {to je spomenuo, kru-govi. Ta~nije, jedan zvani“Ju`ni krug”.To je ono kad ode{ do SanskogMosta preko Bosanskog Petro-

vca, a vrati{ se preko Bosanske

Krupe. Ode{ preko Bosanskog, vrati{ se preko Bosanske!? Nedirajte moje Bosanske, vjero-

vatno bi rekao Arhimed da jena na{em mjestu. A po{to nije,odosmo mi sami.

ôbani ukamp-prikolicama

Prvi dio “ju`nog” vodi do Petro- vca. Rana zima, iako joj nije vrijeme, obojila je prirodu do-slovno preko no}i. Zeleno,zeleno,.. i odjednom ùto icrveno. Put M-5 je ovih danapun automobila sa stranim reg-

istarskim tablicama. Po{to iznjih frcaju prazni tetrapaci iplasti~ne fla{e, nije te{kopogoditi ko se u njima vozi.

Na{i bau{telci. U tim “inos-transtvima” ne smiju ni mrdnu-ti, da ne kaèm ne{to gore ismrdljivo. Tamo su vrijedni i, usvakom pogledu, uzorni gra-|ani. îm pre|u granicu kodIza~i}a, po{to dolaze isklju~ivosa Zapada, postanu ono {to

jesu. A ne moraju, niko ih netjera. Najve}i belaj nastaje kadte preteknu. Zbog toga {to onadjeca, koja se voze po propisi-ma na zadnjim sjedi{tima, tadzapo~nu obavezni {ou kojegizvode pokazuju}i bezobrazneprste, jezike i krajnike. Fini suba{, neda ih babo.

Na ve} spomenutom putu i unjegovoj neposrednoj blizini,zapazili smo dosta promjena.Od Gorjevca pa nadalje, nanepreglednim poljima bje-

lasala su se stada ovaca, a bilo je i nekoliko pravih krda krava.ôbani su se modernizirali isada ìve u kamp-prikolicamakraj kojih su parkirana terens-ka vozila i motori. Magare, ili

tovar, je u ovim krajevimadefinitivno izumrla ìvotinja.Na ulazu u Bosanski Petrovac udvori{tu motela “No. 9” nikla je

prava pravcata vjetrenja~a!?Iako po izgledu podsje}a naholandske originale ne}e ni{tamljeti ve} je, prema rije~imaosoblja, trebala proizvoditistruju. Lijepo je vidjeti, ali odproizvodnje jo{ nema ni{ta.Kaù da }e se ovdje, ipak,proizvoditi puno struje uzpomo} vjetra.

Ribari na bazenuPo~etkom proteklog mjeseca uovom gradu boravila je dele-gacija Kraft grupe na ~elu sPeterom Kraftom, direktorom isuvlasnikom u Njema~koj.

Delegaciju su “poja~ali” StipoLizac, suvlasnik Kraft grupe u

Austriji, @arko Pavlovi}, suvlas-nik i predstavnik Kraft grupe za

jugoisto~nu Evropu, te Andreas

Krenn, konsultant za projekteobnovljivih izvora energije.Obi{li su lokaciju na Medenompolju i jo{ nekoliko drugih kojebi mogle odgovarati ovoj vrstiprojekta. Bit }e to vrijedna

investicija s obzirom da se radio proizvodnji od 150 MW, za{to }e se montirati vjetrenja~eod 3,5 MW. Cijena jednogstupa je 960.000 eura, paizra~unajte sami.Gdje si bio, pitali jednog gospo-dina ovih dana, a on kaè, uBi{}anima. Pa, kako su i {taima novo u Biha}u, nastavljajuznatièljno. A, on zbunjenozamuca, pa ljudi bio sam upetrova~kom naselju, u samomcentru. Tako zovu dio grada za~iji se historijat ne treba raspiti-

vati. Poznat je po velikom

gradskom bazenu koji jeizgra|en na kraju naselja. Neradi desetlje}ima i sad mu se

jedino raduju ribari. Pravipetrova~ki ribari! Neko je pus-tio vodu, obja{njavaju pro-laznici, a po{to nema gradskekanalizacije ne moè da ote~e.Eto, to su dva glavna ovda{nja

problema. Vi{emjese~na su{apogodila je ovaj bezvodni krajsvom silinom. Izvori{te Smo-ljana skoro je presu{ilo pa se

voda “pumpa” iz Sanice.Komunalno preduze}e ve} dvamjeseca ima iznimno visokera~une za utro{enu elektri~nuenergiju, ali pove}anja cijeneza vodu ne}e biti, izri~it jena~elnik Ermin Hajder.Trenutna cijena je jedna KM zakubik vode, a tro{kovi elektri-~ne energije uve}ani su za20.000 KM. Pored toga, vodese i aktivnosti oko preuzimanja

nadzora i upravljanjem svihlokalnih vodovoda na podru~juop}ine. Tako }e se vodovod

Bjelaj ubrzo po~eti saniratisredstvima op}ine i IFAD-a, apo~inje i realizacija sanacije

vodovoda u selima Vo|enica,Krnjeu{a i Vrto~e.

Heljda jene{to novo

Koncept odrìvosti u Petrovcuse ogleda prvenstveno krozpoljoprivredne i turisti~ke pro-izvode. Pad industrijske proi-zvodnje, kriza u {umarstvu, tesmanjenje radnih mjesta u

javnom sektoru jasno upu}ujuna poljoprivrednu proizvodnjukao mogu}i agregat razvoja. Sciljem promocije poljoprivre-

dne proizvodnje, edukacije,odrànja tradicije, kulture, tedobrog i korisnog druènjaprije ~etiri godine se krenulo sodràvanjem manifestacija po-sve}enih heljdi, basi i krompi-ru.Heljda je ne{to novo, dok sudva ostala proizvoda ovdjetradicija. “Krnja Jela i Smoljanabijela, ta dva sela imaju kump-

jera”, kaè stara pjesma. Tometreba dodati jo{ samo “basu”,

vrstu mekog sira koji seproizvodi od kravljeg mlijekapo tradicionalnoj i originalnojtehnologiji petrova~kog kraja

od 1875. godine. Treba jo{samo naglasiti da su njive nakojima se uzgaja krompir uSmoljani na nadmorskoj visiniizme|u 800 i 1.050 metara, pa

je zbog toga otporan na mno-{tvo uzro~nika bolesti i samimtim vrhunskog kvaliteta.Idemo mi dalje, do Poslovnezone “Gorin~ani”. Investitori suFederalno ministarstvo razvo-

ja, poduzetni{tva i obrta, GAP,Kantonalno ministarstvo poljo-privrede, vodoprivrede i {uma-rstva, te Op}ina. Lijepo, morase re}i. Ledina je poravnata i

jo{ samo fali pjesma. Krnja Jelai Smoljana bijela, ta dva selaimaju kumpjera. Halid ALIJAGI]

ôbani su se modernizirali i sada ive u kamp-prikolicama kraj kojihsu parkirana terenska vozila i motori. Magare, ili tovar, je u ovim kraje-

vima definitivno izumrla ìvotinja Koncept odrìvosti u Petrovcu se ogleda prvenstveno kroz poljopri-

vredne i turisti~ke proizvode U tim “inostranstvima” ne smiju ni mrdnuti, da ne kaèm ne{to gorei smrdljivo. Tamo su vrijedni i, u svakom pogledu, uzorni gra|ani

Bosanski Petrovac: Base i kumpjeraS “Velikog ju`nog kruga”

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


17.11.2011.godine dosje 15

Nakon temeljnih pripremaoperacija “Sana 95” zapo~ela

je 13. septembra 1995. godi-ne, ta~no u 6,00 sati. Ve} u6,30 neprijateljska linijaodbrane probijena je na neko-liko mjesta. Iza pono}i, ta~nijeu 1,10, jedinice 502. vite{kebrdske brigade u{le su uBosanski Petrovac, a nastavak dana iskori{ten je za ~i{}enjeterena te likvidiranje i zaro-bljavanje razbijenih neprija-teljskih snaga. U BosanskomPetrovcu zaplijenjene su velikekoli~ine naoruàvanja, muni-

cije, artiljerijskih oru|a, mate-rijalno-tehni~kih sredstava,ratne tehnike i opreme.Nakon kra}eg odmora, 16. se-ptembra 1995. godine prene-{eno je nare|enje komandantaPetog korpusa generala AtifaDudakovi}a da se forsiranimmar{om krene prema Klju~u.Jedinice su motornim vozilimau mar{evskoj koloni upu}eneka Klju~u. Prema tom gradukrenuli su i pripadnici 510.oslobodila~ke brigade koji su

vodili uspje{ne borbe napravcu Begova Glava - Veliki

Ljuto~ - Dubovsko - Vrto~e -Bosanski Petrovac. Pripadnici510. brigade na ~ijem je ~elubio komandant Amir Avdi}pje{a~ili su punih 11 sati ipre{li blizu 40 kilometara sve

vrijeme vode}i borbu s nepri- jateljem. Dolaskom u Krnjeu{uova jedinica obezbje|ivala jelijevo krilo ~ime je omogu}enonapredovanje 502. vite{ke bri-gade prema Sankom Mostu, a510. i 501. krenule su premaKlju~u. Nakon èstokih borbina Lani{tu, u Velagi}ima i uPudinom Hanu oko 21,00 sat

jedinice pobjedonosno ulaze uKlju~.

Neprijatelj prinu-|en na povla~enje

Period od 18. septembra do10. oktobra 1995. godinekarakteristi~an je po tome dasu ~etni~ke snage svim raspo-loìvim ljudstvom uz anga-ìranje artiljerije i oklopno-mehaniziranih snaga poku-{avali zaustaviti nadiranje

jedinica Armije R BiH. Skupasadejstvuju}i jedinice 502.

vite{ke brigade, Prve gardijskei 510. oslobodila~ke su 9.oktobra 1995. godine èstokoudarile pravcem Banjci-Sma-

jino brdo-Donji Dabar-SanskiMost. Napadna djelovanjaodvijala su se prema planu ineprijatelj je bio prinu|en napovla~enje, a na{e jedinicepristupile su zavr{nim fazamaoslobo|enja Sanskog Mosta igonjenja neprijatelja ~ije su sesnage povla~ile u neredu. UPilipovcima je do{lo do fizi-~kog spoja 502. brigade i PrveGardijske brigade General{ta-

ba. Ove dvije jedinice zajednosilovito kre}u ka SanskomMostu. Veliki udio u ovomnapredovanju na{ih snaga dalisu artiljerci Petog korpusa.Bjeè}i od Armije R BiH koja jenadirala prema SanskomMostu, ~etnici su minirali mostna rijeci Sani izme|u Tomine i

Vrhpolja u namjeri da ih zaus-tave u silovitom napredovan-

ju. To im nije uspjelo. Nepre-kidno vode}i borbe, uve~e 9.oktobra 1995. godine oko23,30 sati dijelovi 502. bri-gade i BVP-a Petog korpusa

pre{li su most na rijeci Sani i

u{li u centar grada. Neprijatelj je jo{ pru ao èstok otpor izgradske po{te, me|utim nedugo. Neposredno nakon oslo-bo|enja grada, s drugih prava-ca, vode}i neprekidne borbe,pristiù i drugi dijelovi jedinicaiz sastava Petog i Sedmog kor-pusa Armije RBIH.

KontraudariS druge strane realne su bileprocjene da }e neprijateljpoku{ati konsolidirati svojesnage i izvr{iti kontraudar sciljem preuzimanja Klju~a i

daljeg napredovanja premaBosanskom Petrovcu. U tomsmislu vr{ene su ozbiljnepripreme da na{e jediniceodgovore na ovaj kontraudar.Me|utim, veliki problem na{ihsnaga bio je zamor jer se ve}nekoliko dana u kontinuitetu

vode borbe. Iscrpljenost bora-ca bio je glavni razlog danapadna djelovanja na{ihsnaga nisu nastavljena. Nepri-

jateljska kontraofanziva je ve}bila u zamahu i dio na{ih

jedinica se povla~io. Agreso-rski vojnici ve} su objelodanili

svoj ulazak u Klju~, iako to nije

bilo ta~no, ali trebalo je imatipsiholo{ko-propagandni efe-kat. Vi{ednevne borbe iscrpilesu na{e snage, a zamor je ku-lminirao upravo u vrijemenajè{}ih neprijateljskih udarana prilazima Klju~u. Me|utim,ubrzo je do{lo do konsolidaci-

je na{ih snaga, a paralelno jena lijevoj obali rijeke Sane

vr{eno utvr|ivanje i ukopa- vanje sve do jutra. Tad se ve}znalo da }e snage na ovompravcu uspjeti odbiti napadagresora. To je bio klju~ni mo-menat, jer je nakon odbijanja

~etni~kog udara i njihovogpovla~enja u dubinu otpo~eokontraudar na{ih snaga. I dru-ge pravce udara na{ih snagakarakterizirali su uspje{niprodori nakon {to je zausta-

vljen neprijateljski kontraudar. Va`no je istaknuti da je tajperiod karakteristi~an po tomesto su ~etni~ke snage svimraspoloìvim ljudstvom uzangaìranje artiljerije i oklop-no-mehaniziranih snaga poku-{avali sve vrijeme zaustavitinadiranje jedinica Armije BiH.Ono {to je napredak u

takti~ko-operativnom smislu

jeste da su korpusi i jedinice Armije BiH na ovom prostoruprvi put vodili borbene ope-racije gdje je do izraàja do{aoprincip sadejstvovanja kor-pusa i brigada u sastavima

Armije BiH. Drugi zna~ajanmomenat je da su jedinice

Armije RBiH i pored vi{edne- vnih kontinuiranih borbi us-pjele ostvariti napredovanje izauzeti povoljnije takti~ko-operativne i strategijske polo-àje.Napadna djelovanja odvijalasu se prema planu i neprijatelj

je bio prinu|en na povla~enje,a na{e jedinice pristupile suzavr{nim fazama priprema zanastavak osloba|anja teritorijai gradova. Neposredno nakonosloba|anja Sanskog Mostaobavje{tajni podaci govorili suda su stvorene izvanrednepretpostavke za osloba|anjeBosanskog Novog, Prijedora,Bosanske Gradi{ke, BosanskeKostajnice i Banja Luke. Dejto-nski mirovni sporazum spasio

je agresorske snage od defini-tivnog uni{tenja.

(Kraj) / 037plus

Epopeja Petog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine:Oslobo|enje gradova Velika Kladu{a, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac,

Klju~ i Sanski Most - “Akcija Sana 95” (4)

Rezime Iza pono}i, ta~nije u 1,10, jedinice 502. vite{ke brdske briga-de u{le su u Bosanski Petrovac, a nastavak dana iskori{ten jeza ~i{}enje terena te likvidiranje i zarobljavanje razbijenih neprijateljskih snaga Nakon èstokih borbi na Lani{tu, u Velagi}ima i u PudinomHanu oko 21,00 sat jedinice pobjedonosno ulaze u Klju~ Neprekidno vode}i borbe, uve~e 9. oktobra 1995. godine oko23,30 sati, dijelovi 502. brigade i BVP-a Petog korpusa pre{li sumost na rijeci Sani i u{li u centar Sanskog Mosta

Pripreme i zavr{ne operacije

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


17.11.2011.godinedru{tvena hronika16

Kako bi bilo lijepo kad bi ~oko-lada i kola~i bili zdravi, pa da ihmoè{ jesti koliko ho}e{, a da je

povr}e nezdravo... I da su kom-pjutorske igrice zdravije odtr~anja na svjeèm zraku! Kolikoste puta samo ~uli ovo od svojedjece, pa ~ak i sami pomislili?Genijalni cinik Woody Allen jo{ je1973. snimio pseudoznanstveno-fantasti~ni film Spava~, u kojem se poigrao idejom ogrupi nau~nika koji se 2173. godine ne mogu na~uditikako nau~nici 20. vijeka nisu uspjeli shvatiti o~itu~injenicu da su najzdravija hrana zapravo bifteci, prènikrompiri}i, ~okolada i kremasti kola~i. Eh, da bar!

Ako je va{a stvarna opsesija ekran, bilo televizijski ilikompjuterski, a zabrinuti ste {to va{e dijete provodiprevi{e vremena uz monitor, nau~nici imaju dobre

vijesti. Dakle, za vrijeme “Ku}anica” postajete posve

neosjetljivi na doga|anja u stvarnom svijetu, ako je va{sin za ro|endan idu}e godine naru~io Playstation 3 (isad oboje jedva, ~ekate taj dan), a osmogodi{nji vasbrati} redovito pobje|uje u kompjuterskom pokeru -nema veze, opustite se. Napokon je do{lo vrijeme da seoslobodite osje}aja krivnje!Naime, usred op}eg negodovanja zbog stalnog porastagledanosti televizijskih realityja i sapunica, ~ija jeposljedica proporcionalan rast op}e nekulture i nezna-nja, te ~injenice da je dana{njoj djeci smije{no kad imkaète da je mi{ zapravo ìvotinjica, pojavljuju se isuprotna razmi{ljanja, odnosno oni koji na fenomenop~injenosti televizijskim i kompjuterskim sadràjimagledaju na posve druga~iji na~in. Taj “fenomen” trenu-ta~no je zapravo jedan od najunosnijih biznisa na plane-tu, nakon {to je uvjerljivo porazila “klasi~ne i kulturne”medije poput knjiga i filmova. Ukoliko ste mislili da

strastveni igra~i Playstationa, Xboxa, Nintenda i PC igri-ca imaju otprilike 13 godina ili manje, grdno se varate.Prosje~na je starost zaigrane djece punih 29 godina.Stidljivo priznajem da sam se i ja nedavno ludo zaba-

vljala vode}i zra~nu bitku s nacistima iznad Atlantika uCall of Duty (za neupu}ene, kompjuterska igra u kojojprolazite kroz simulirane bitke Drugog svjetskog rata).Usput sam se divila sinu koji istovremeno upravlja svimtim bezbrojnim funkcijama, dok ja osim neprijateljskihbombardera, nespretno ru{im i okolne vlastite, tj.savezni~ke avione.Neki nau~nici tvrde da nas kompjuterske igrice ~ineinteligentnijim. Ne samo {to sluè za vje`bu manualnih

vje{tina i vizualne memorije, ve} nas izlaù misaonomprocesu koji je neurolo{ki sli~an onom kroz koji prolazenau~nici kad izvode eksperiment.

Budu}i da se mozgovi savremenih generacija stalnopoti~u na funkcioniranje u ritmu “elektronske brzine”,posljednja su se tri desetlje}a razvile kognitivne sposob-nosti posve druga~ije od onih koje smo nekad razvijaliknjigama, a nau~nici tvrde da je to povisilo prosjek kvo-cijenta inteligencije.Nau~nici nas hrabro pozivaju da razmislimo o negativnojetiketi koju automatski lijepimo na masovne medije.

Vjeruje se da pop-kultura ne srozava dru{tvo, ve} gamijenja, i to na uzbudljiv i poticajan na~in, stoga je boljeda poku{amo shvatiti promjene umjesto da ih odbijamozbog neznanja ili pristranosti. Kulturu koja razvijainteligenciju djeci vi{e ne moramo ’gurati’ silom, poput{pinata.Umjesto, po zastupljenosti nasilja ili goli{avih scena, TV-emisije i kompjuterske igrice morali bismo vrednovati posposobnostima da poti~u umjesto da umrtvljuju na{ duh

i inteligenciju. Svojim nedovoljno ’zakrivljenim’ mozgomne mogu ne primjetiti da izgled i sadràj mo`da jesusofisticiraniji i kompleksniji, ali sve treba koristiti uumjerenim koli~inama, ipak je to i dalje samo TV, PCili PS. Mirela POPR@ENOVI]

Pi{e: Nikola RADI]

Prebiru}i po starim novinama,knjigama, raznim bro{urama,spomenarima, razglednicama islu{aju}i pri~e na{ih starih,prona{ao sam dosta zanimljivogmaterijala. Trebalo je “prevrnuti”na stotine poùtjelih stranicaraznih novina.Sve ovdje zapisano, istinito je.Doìvljeno. Spominju se obi~niljudi u neobi~nim situacijama, ilisu, pak, neobi~ni doga|aji bitnouticali na pona{anje ljudi.

S uìvanjem sam sticao novasaznanja o Biha}u, ~iji je povije-sni put i razvoj bio neobi~an.

KamenicaU stara vremena mje{tani s per-iferije Bi{}a jednu blagu uzvisinuuz Barane nazva{e Kamenica.

Valjda zbog {ljunkastog terena imakadama, koji je mje{tane ovogdijela Biha}a vodio prema novomnaselju Jankovac.Jedan od biha}kih plemi}a, kojegsu mje{tani zvali Velija, od njegasu nastali Veli}i, sa seljacima jegradio i put prema toplicama uGati. U njegovom vlasni{tvu bilo

je polje, pa ga starosjedioci poovom zemljoposjedniku prozva{e

Velhovo.Kamenica je danas urbano razvi-

jena sredina i Bi{}ani je uva a- vaju kao razvijen dio grada.Kamenica je, ustvari, neka vrstatrgova~ke kapije Biha}a.

Zlopoljac i JankovacPravoslavno stanovni{tvo, ugla-

vnom bezzemlja{i, malo, pomalose za “prve” Jugoslavije dose-ljavalo na prostore Zlopoljca iJankovca. To je onaj dio na {iro-kom prostoru oko naselja Kame-

nica gdje je plodno zemlji{te kojeniko nije obra|ivao. Vlasti izBeograda stimulirale su doselja-

vanje stanovnika sa Bugara, izGornje Gate, Sadilovca i sela izsusjedne Hrvatske.Naselje Zlopoljac dobilo je imepo tome {to se rijeka Klokot znalaizliti i poplaviti nasade u polju. Uimenu su spojeni zlo i polje.Oko granica nekada se ~estoratovalo. Kaù da se i epski junak Stojan Jankovi} zalijetao na pro-store Velhova, tako da ovopodru~je pravoslavci prozva{e ponjemu - Jankovac.

KriÙ donjem dijelu naselja @egar,koje je nastajalo istovremeno sizgradnjom velike kasarne, naz-

vane po caru Franji Josipu,

sve}enici su na najve}oj uzvisinipostavili kri`. Dominirao je kotli-nom ispod kasarne i mjesto proz-

va{e Kri . Veliki kri`, simbol kr{}anstva, sta- jao je do zavr{etka Drugog svjet-skog rata, kada su ga partizanske

jedinice skinule s tog mjesta.U neposrednoj blizini naselja Kri`nalazilo se i prastaro grobljekojeg narod prozva Crkvina.Smatra se da su se u ovo grobljeukopavali ~ak i Rimljane. Naime,na ovom mjestu prona|eno jedosta rimskih simbola.

Repu{ineNajzapadnije terene, livade, vo-}are i dijelovi napu{tenog zemlji-{ta bogate porodice Ibrahimpa-{i}, iz naselja Fetija, mje{tani suprozvali Repu{ine. Valjda po bilj-ci repuh, koja je znala izrastidosta visoko i na{iroko.Na plodnim Repu{inama nekadasu bile obradive njive, a danas sumoderno naselje sa svim prate-}im sadràjima.

Jotanove otokeJo{ za Prvog svjetskog rata, izvje-sni Jotan vratio se iz Amerike. U

Americi je godinama radio kaorudar. Vratio se kao umirovljenik u Biha} i kupio uz Unu pove}ikomad zemlje.Nasljednici Orli}i napravili su

mlin koji ih je, u oskudnim vre-menima, spa{avao od gladi.Od cjelokupnog imanja, danasBiha} ima samo Jotanove otoke.

Amerikan~eva otokaImati svoj komad zemlji{ta uzkrasoticu Unu san je svih Bi{}a-na. Ni povratnik iz Amerike {e-zdesetih godina pro{log stolje}aSuljo Lipova~a nije bio druga~iji.

Za razliku od doma}ih, “Ameri-kanac” je kupio cijelu otoku uuèm dijelu grada.Bila je u neposrednoj bliziniotoke porodice [aki}, koja je

imala mlin na vodu.

Za razliku od mlinara [aki}a,“Amerikanac” na svojoj otoci nijeni{ta gradio, ali je ovda{nje sta-novni{tvo prozove Amerikan~evaotoka. Pri~a o starom i bogatom“Amerikancu” ostala je do dana-{njih dana.

IslamovacNa{i stari naselje Nova ~etvrtzvali su I~iza. Za vrijeme austro-ugarske vlasti, mnogi prognaniìtelji grada naselili su se napadine brda iznad Biha}a.Za mlade Bi{}ane najzanimljivijebrdo zvalo se Islamovac. S razlo-gom, jer su se niz njegove padine

klizali brojni skija{i i sanka{i.Brdo je dobilo ime po tada{njojporodici Islamovi}, koja je usvom vlasni{tvu imala pogodneterene za sankanje.

Privilica Ako Zagreb ima svoju Ilicu, Biha}ima Privilicu. I jedna i druga suna svoj na~in poznate. Ilica jeasfaltom pokriven potok uZagrebu, a Privilica je izvori{tepitke vode ispod brda Debelja~a,koje jo{ uvijek snabdijeva gradpitkom vodom.Izvor Privilica zanimljiv je po

japodskoj nekropoli s rtvenikomBindusu, bogu vode. Osim toga, sovog izvora Bi{}ani su jo{ daleke1911. godine doveli vodovod ugrad. (Kraj)

Hroni~arske minijature (29)

Socijalni kutak

Imena naselja idrugih toponima napodru~ju biha}keop}ine imaju zani-mljive korijene. Kao iu drugim sredinamaneka su logi~na,nazvana su po osniva~ima ili prirodnimpojavama, a za poje-dina postoje samopretpostavke...

Va`no je dobro se zezati Sve {to je dobro deblja ili je nemora-lno, ili je protuzakonito. Vi{e ne: danas uznajzabavnije stvari postajemo pametniji. Repu{ine, Zlopoljac, Kri`,

Jotanove otoke...

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


17.11.2011.godine feljton 17

Smatra se da ljudi ìve usiroma{tvu ako su njihovi pri-hodi (dohodak) i resursi nedo-

voljni u takvoj mjeri da ih

spre~avaju da postignu stan-dard ìvljenja koji se smatraprihvatljivim u dru{tvu u ko-

jem ìve. Zbog svog siroma-{tva mogu biti vi{estrukouskra}eni kroz zapo{ljavanje,nizak dohodak, lo{e uslovestanovanja, neadekvatnu zdra-

vstvenu za{titu i prepreke ucijeloìvotnom u~enju, kulturi,sportu i rekreaciji. êsto susiroma{ni ljudi isklju~eni imarginalizovani u aktivnosti-ma ekonomskim, socijalnim ikulturnim aktivnostima kojeza druge ljude predstavljajupravilo, a moè biti ograni~en i

njihov pristup osnovnim pravi-ma.

Apsolutno siroma{tvo defini{ese kao nivo izdataka za potro-

{nju koja je nià od odre|enogpraga, zavisno od cijene odre-|enoga potro{a~kog paketa. Za

2007. g. (APD BH 2007 g.)dobiveni su sljede}i rezultati(rije~ je o procjenama na baziankete na reprezentativnomuzorku od 9.274 doma}instavau BiH).

Siroma{na petinastanovni{tva

Razli~iti izvori navode razli~iteprocjene broja stanovni{tva uBiH koje se kre}u izme|u 3,3-3,8 miliona stanovnika. Pola-ze}i od procijenjenog brojastanovnika BiH od 3.447.156 iutvr|enih 18,56% stanovnika

ispod generalne linije siroma-{tva, slijedi da je 639.781stanovnika BiH siroma{no. UBiH 51,5% stanovnika su ène(1.762.908 osoba) sa stopom

siroma{tva 15,78% u 2007.godine. Stopa siroma{tva tako-|er varira zavisno od starostinosioca doma}instva. Tri sta-

rosne skupine: 35 - 49, 50 - 64i “vi{e od 64” imaju u~estalostsiroma{tva kako slijedi: 29,6%,32% i 30,4%. Najvi{a stopasiroma{tva (21,28%) je me|ukategorijom mladih odraslihosoba 25 - 34 (naro~ito u FBiHgdje je stopa 23,8%), kao ime|u najstarijom populacijom(posebno u RS-u, sa stopom24,01%). U pogledu disagre-gacije ovih podataka po spolu,najve}a stopa siroma{tva ukojoj je mu{karac nosilacdoma}instva je me|u mladimastarosne dobi 15 - 24, dok jestopa siroma{tva (17,04%) za

ène najvi{a u starijoj dobiiznad 65 g.Sa pove}anjem broja djece uporodici raste i siroma{tvo.

Prethodni podaci pokazuju dasu siroma{tvom najugroènijesljede}e grupe: porodice sa vi{e

od dvoje djece, stare osobe,osobe nesposobne za rad, tj.osobe sa invaliditetom, neza-posleni, osobe sa niskim ste-penom obrazovanja. APD2007. pokazuje da je 22,9%stanovni{tva ugroèno ili uriziku od siroma{tva, a sa18,5% siroma{nih to ~ini41,5% stanovnika koji su siro-ma{ni ili su veoma blizu dapostanu siroma{ni.U kontekstu ekonomije u ra-zvoju ili u tranziciji postojanjesocijalne isklju~enosti:- uzrokuje siroma{tvo speci-

fi~nih grupa ljudi {to dovo-

di do vi{ih stopa siroma{tvame|u isklju~enim grupa-ma;

- umanjuje proizvodne kapa-citete i oteàva smanjenje

siroma{tva dru{tva ucjelini;

- oteàva postizanjeMilenijskih razvojnih cilje-

va (MDG);- dovodi do sukoba i

nesigurnosti.

Socijalnaisklju~enost

Metodologija izra~unavanjasocijalne isklju~enosti putemindeksa kori{tena je i razvijenau BiH 2006. Tri indeksa pru-

àju sliku socijalne isklju~eno-sti u BiH:1. Indeks generalne socijalne

isklju~enosti (HSEI) posma-tra me|usobnu zavisnostìvotnog standarda, zdra-

vstvenog statusa, obrazovanja, u~estvovanja udru{tvu, pristupa slu`ba-ma i uslugama. Indeks ge-neralne socijalne isklju~e-

nosti za BiH pokazuje da jeu 2006. g. 50,32% stano-

vni{tva u BiH socijalnoisklju~eno u barem jednomod ovih oblika.

Indeks ekstremne socijalneisklju~enosti (HSEI-1) procjen-

juje da je krajnja socijalnaisklju~enost stanovni{tva u BiHza 2006. iznosila 21,85%, {tozna~i da je nekih 22% stano-

vni{tva BiH isklju~eno od najo-snovnijih procesa i potreba.Zaklju~ujemo da su za dràvu,koja je u posljednjih deset god-ina ostvarila “snaàn ekonoms-ki rast”, kako je navedeno udokumentima Me|unarodnogmonetarnog fonda i Svjetskebanke, gore prikazani rezultatirazlog za zabrinutost. “BDP se

vi{e nego u~etverostru~io,izvoz robe je u porastu za 20%u prosjeku u proteklih osam

godina” (SB, 2008). Procije-njeni BDP per capita iznosio je5.633 KM u 2007. godini (ili3.940 USD po prosje~nomgodi{njem kursu) ili 7.700USD ako se mjerenje vr{i po

paritetu kupovne mo}i (PPP).înjenicu da se stopa siro-ma{tva nije snizila u tom peri-odu treba smatrati pitanjem odzna~aja za kreiranje socijalne

politike.Socijalna isklju~enost pred-stavlja mnogo {iri pojam odsiroma{tva, te proces kroz kojise odre|eni pojedinci ili grupepotiskuju na rub dru{tva, sprje-~ava ih se u njihovim nastoja-njima da ìve pristojnim ìvo-tom uz puno u~estvovanje udru{tvu zbog njihovog etni-~kog porijekla, dobnih ili spo-

lnih razlika, invalidnosti, fina-ncijskih problema, nedostatkaformalnog zaposlenja i nedo-statka obrazovanja.2. Vidljive su razlike izme|u

FBiH (24,53%) i RS-a(20,01%), te urbanog(19,75%) i ruralnog(23,57%) stanovni{tva.

Indeks dugoro~ne socijalneisklju~enosti (HSEI-2) razlikujese od ostalih indeksa u tome damjeri dio stanovni{tva BiH koji

ima ograni~ene izbore zapobolj{anje vlastite situacije{to zna~i da su u riziku oddugoro~ne isklju~enosti. Vrije-dnost ovog indeksa za BiH u2006. iznosila je 47,31%,

odnosno 47,31% stanovni{tvau BiH koje je zaposleno nalazise u riziku da ostane u kate-goriji dugoro~no socijalnoisklju~enih. 037plus

Strategija razvoja za pridruìvanje Evropskoj uniji (2)

Izvori navode razli~ite procjene broja

stanovni{tva u BiH koje se kre}u izme|u3,3-3,8 miliona stanovnika Sa pove}anjem broja djece u porodiciraste i siroma{tvo. Prethodni podacipokazuju da su siroma{tvom najugroènijesljede}e grupe: porodice sa vi{e od dvojedjece, stare osobe, osobe nesposobne zarad, tj. osobe sa invaliditetom, nezaposleni,osobe sa niskim stepenom obrazovanja

Odlu~nija borba protiv siroma{tva

Broj stanovnika Stopa siroma{tvaUkupno @ene Mu{karci Ukupno @ene Mu{karci

BiH 3,447,156 1,762,908 1,684,248 18,56 15,78 19,32FBiH 2,213,783 1,133,785 1,079,998 17,39 14,04 18,30RS 1,166,173 595,124 571,049 20,23 18,93 20,60BD 67,200 33,999 33,201 25,03 13,19 28,10

Tabela 2: Stanovni{tvo i indeks siroma{tva u BiH - po entitetima i po spolu (za 2007. g)

Tabela 3: Indeksi siroma{tva u 2001, 2004. i 2007. g.

Procjena (%) 2001. 2004. 2007.

Stopa siroma{tvaBiH 19,5 17,9 18,6FBiH 16,3 18,5 17,4RS 24,8 17,5 20,2BD - 7,9 25,0

Jaz siroma{tvaBiH 4,6 4,6 4,9FBiH - 4,9 4,5RS - 4,2 5,5BD - 1,7 7,1

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


17.11.2011.godine037 extra18

Prepuna sala Kulturnog centra jo{ jednom je pokazala da Bi{}aniimaju ukusa i znaju podràtikvalitetne doma}e muzi~ke pro-

jekte. Orkestar, koji ~ine 20 profe-sora i u~enika Umjetni~ke {kole, u

najboljem izdanju se iskazao nakoncertu pod nazivom “Ve~e ever-grina 2”.Osebujnost repertoara, novi ara-n`mani melodija, koje su obilje-

ìle jednu eru muzi~kog stvara-la{tva, pokazalo se, pravi surecept za istinski otklon premapoplavi {unda sveprisutnog namuzi~koj sceni.U evergrinima su podjednako

uìvale sve generacije, uz ohra-bruju}u spoznaju da se mladi usve ve}oj mjeri vra}aju ovojbezvremenskoj glazbi.Muzi~ka omladina, predvo|ena

Adnanom Busuladì}em, profe-sorom klarineta i saksofona,dugogodi{njim ~lanom prate}eg

benda Dine Merlina donijela jepravo osvjeènje i obe}anje da }eovakvih projekata biti jo{.

Emira GLUMACFoto: Samir BRKI]

Dok “Merlin groznica” treseBeograd, u Sarajevu vlada pravapomama fanova Ðor|a Bala-{evi}a. Interesovanje za koncert

vje~nog {ereta s neodoljivimdje~a~kim osmjehom traje odtrena kada je objavljena internets-ka prodaja ulaznica. Ovaj spektaklmnogi progla{avaju koncertomgodine.

Karte su “planule” ve} u prvomkrugu pa }e po svemu sude}i “tap-karo{i” opet imati pune ruke posla.Bala{evi} tribute bendovi iz BiH iregiona okupit }e se u ~etvrtak 17.novembra u Sarajevu u klubuBasement i zajedno s fanovima

velikog kantautora Ðor|a Bala{e- vi}a “zagrijati” 19. novembra uzprojekciju filma “Kao rani mraz”.U glavni grad BiH dolazi nekolikoBala{evi} tribute bendova, a oku-pljanje organizuju bh. bend “Tajnigaz” i hrvatski “Kao rani mraz” izRijeke.- @elimo Bala{evi}u poèljeti dobro-

do{licu u Sarajevo i dobro se zagrijati pred koncert. Ideja da se svi Bala{evi} tribute bendovi iz regiona s vremena na vrijeme okupe na jed-nom mjestu postoji jo{ od ranije.

Ðoletov dolazak u na{ grad nam seu~inio kao izvrsna prilika da tou~inimo prvi put. U~estvovat }e

Bala{evi} tribute bendovi iz Beogra-da, Rijeke, Sarajeva, te Bala{evi} tribute orkestar iz Zenice. Velikidoprinos organizaciji dao je Teo de

Privitellio, iz Rijeke sa svojim be-ndom “Kao rani mraz”, kazala je

Arijana Muli}, glasnogovornik benda “Tajni gaz”. E.GLUMAC

Po{to je brzina prodaje karata za prvi i drugi ko-ncert oborila sve rekorde, Dino Merlin je organizo- vanjem tre}eg koncerta postavio jo{ jedan rekord odotvaranja beogradske Arene. Tri koncerta za redom

jo{ niko nije organizovao.Istina, ima i onih kojima nije drago {to ovaj megapo-pularni muzi~ar nastupa u Beogradu. Nakon {to suregion obi{le slike paljenja zastave BiH, vandalskog~ina aktivista Srpskog narodnog pokreta “Na{i”, kojinegoduju protiv koncerta Dine Merlina u Beogradu.Ne èle ga, jer je, kako navode, “{irio mr`nju protiv Srba”.^lanovi ove grupe su napisali grafite: “Dino, sve je la`,osim smrti” i “Otkri}u ti tajnu, ne{to lepo treba da sedesi”, kao i datum odràvanja koncerta sarajevskogpjeva~a Dine Merlina.“Na istom mjestu na kom su prije desetak dana pored

grafita Ratka Mladi}a spalili zastavu BiH, “Na{i” sunao~igled stanara zapalili zastavu Turske i iscrtali pri-

jete}e grafite na fasadi zgrade”, rekao je jedan od o~evi-daca.Sve to se de{avalo na samo 100 metara od zgradePolicijske uprave u Ulici Kralja Petra I.U javnosti su se pojavile {pekulacije o navodnomotkazivanju koncerta u srbijanskoj prijestolnici. No,kako je za medije potvr|eno iz menad`menta DineMerlina, o tome se uop}e ni ne razmi{lja.- To su izmi{ljotine koje nemaju veze sa stvarnimaktivnostima na pripremi koncerta, poru~ili su iz“~arobnjakovog” tabora. Za pravu koncertnu ~aroli-

ju priprema se istinski spektakl. I treba, jer DinoMerlin u Beogradu nastupa ponovo nakon dvadesetgodina.

Dino Merlin u beogradskoj Areni

Tri koncertazaredom - rekord Nakon {to je oborio rekord prodajeulaznica za koncerte u beogradskoj

Areni 25. i 26. novembra, Dino Merlin za

27. novembar zakazao je i tre}i koncertu ovoj dvorani

Izbor Miss svijeta je na 60.obljetnicu odràn u Londonumjestu prvog izbora 1951.godine. Televizijski prijenosnatjecanja je pratilo vi{e odmilijardu ljudi u 150 dràva.Kruna najljep{e, me|u 113kandidatkinja, pripala jeIvian Sarcos, 22-godi{njojmiss Venezuele.Prva pratilja je GwendolineRuais, 21-godi{nja miss

Filipina, a druga je Amanda Vilanova, 19-godi{nja missPortorika.Bosnu i Hercegovinu je pred-stavljala Sneàna Kuzmano-

vi} koja nije uspjela u}i uprvih 15 djevojaka.Ivian Sarcos, nova miss svije-ta, je slu`benica u jednojmedijskoj ku}i u Venezueli.

Ima 12 bra}e i sestara.Zanimljivo je da najvi{e titu-la najljep{e u svijetu osvajajupredstavnice ove srednjoa-meri~ke dràve. S.MUJAGI]

Poslije veoma uspje{nog albuma prvije-nca “Djeca iz zgrade”, rock grupa Remark izdala je novi album “Linije”, u izdanjuHayat producije. To je drugi studijskialbum grupe na kojem se nalazi deset pje-sama jedinstvenog zvuka i tekstova kara-kteristi~nih za ovaj rock-sastav. Album jesnimljen u studiju “Maestro” u Sarajevu,omot je djelo Nermina Nine Kasupovi}a,fotografija Maje Top~agi}, a postprodukcijaHamdije Me{i}a.

- Album smo pripremali ~etiri godine i cjelokupan je odsviran “uìvo” bez primjesa bilo kakvih umjetnih tonova, {to mu daje posebnu vrije-dnost. Bilo je veoma naporno, ali smo postigli ono {to smo èljeli,iskrenu komunikaciju s na{om publikom kojoj se zahvaljujemo na

strpljenju, kaè Adis Midì}, bubnjar grupe Remark.

Muzi~ka omladina Biha}

Pomama u Sarajevu

“Ve~e evergrina 2”

Stiè panonski mornar

Miss svijeta za 2011.godinu

Najljep{a Ivian Sarcos iz Venezuele Kruna najljep{e, me|u113 kandidatkinja, pri-pala 22-godi{njojslu`benici iz Guanare

Pred koncertte u Zetri, 18.novembra, kartesu rasprodane,

a dan kasnijeBala{evi} }e seu Sarajevu pre-dstaviti i svojimfilmom “Kaorani mraz”

“Linije” novi albumgrupe Remark

M u z i k

a

Nakon iznimno uspje-{nog koncerta evergrinaminulog ljeta, ~lanoviMuzi~ke omladine Biha}svojim sugra|anima suuljep{ali i jesen

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


17.11.2011.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda17.11.2011. - 24.11.2011.

Sedmi~ni horoskop Autor: Ljubi{aMARKOVI]

Ljubav: Ako ste imali nesporazuma s vo-ljenom osobom, posebno ako su nastali

zbog obaveza na poslu, u narednim dani-ma }e do}i do svog vrhunca. Niste mogliobjasniti u potpunosti svoje mi{ljenje i

stajali{te o tome pa je partner dodatno u sebi stvo-rio lo{e scenarije.Posao: Ovaj tjedan bit }ete intelektualno, energet-ski i fizi~ki spremni na sve prohtjeve koje posaostavi ispred vas. Neki od vas }e imati i sre}e kad suu pitanju nov~ani dobici vezani uz posao. Pripazitesamo kako ne biste sve potro{ili od jednom jer nadoknade ne}e biti.Zdravlje: Mogu}i problemi s grlom.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

BIK – (21.04. - 20.05.)Ljubav: Venera, va{ vladar, i dalje je udru{tvu Merkura u Strijelcu, {to vamdonosi poja~anje komunikacije. Timputem }ete rije{iti sve prepreke koje su

vam se postavile u ljubavnom ìvotu. Samo razgov-or, razgovor i jo{ malo razgovora! Nemojte silitidruge stvari.Posao: Dare`ljivi Jupiter u Biku donosi vam zani-mljivu energiju. [to budete è{}e igrali, vi{e }etedobiti. Morat }ete jako vjerovati vlastitoj intuiciji jer se ovdje traè veliki ulozi za velike rezultate.Napredak vam sigurno dolazi, ali ne kroz sigurne vode.Zdravlje: Pripazite se promjena na koì.

Ljubav: Venera, va{ vladar, i dalje jezdi Strijelcem idonosi vam pote{ko}e u odnosima s voljenim oso-bama, posebice partnerom. Zbog pove}anog obimaposla koji isti planet donosi, niste imali dovoljno vre-

mena i energije za partnera {to vam se sada lo{e vra}a.

Posao: Financije vi{e nisu povoljne kao prije, a obim posla idalje je jednako velik. Morat }ete se nositi s ovom situacijomdo daljnjega pokazuju}i strpljivost i razumijevanje. U protivnom}ete samo sami sebi stvoriti pote{ko}e koje vam ne trebaju.Zdravlje: Op}enito ste dobro.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Mars u Djevici i vama donosi smirenje zateg-nutih odnosa. Komunikacija se bitno popravlja pa }etebiti u stanju, uz svoj legendarni pristup, rije{iti gotovosve probleme koje ste imali s voljenom osobom.Posao: U zadnje vrijeme va{i poslovni potezi

naj~e{}e su krivo shva}eni ili izvu~eni iz konteksta. Ako je tako,morat }ete se malo povu}i i prepustiti nekome drugome da seistakne dok vi promotrite kojim putem vjetar sad ide.

Zdravlje: Pripazite na èludac i prehranu.

DJEVICA - (22.08. - 22.09.)

Ljubav: Sad kad ste gotovo pro{li krozsvoj godi{nji ciklus, priznajte i samisebi da nije bilo ba{ lako. Ono lo{e jepro{lo i sad je na redu samo napredak

kojeg ni{ta ne}e mo}i zaustaviti.. [to se ti~e voljene osobe, podijelite to s njom/njim.Posao: Merkur i Venera u Strijelcu donose vam pregr{t poslovnih prilika u kojima se krijudobra zarada i napredak u karijeri. Postojisamo jedan mali trik: sve to dogodit }e sesamo onima koji vjeruju u sebe i svojemogu}nosti.Zdravlje: Imate osjetljiv èludac pa pripazite{to jedete.

JARAC - (21.12. - 19.01.)

Ljubav: Iako i dalje stavljate potrebesvojih bli`njih prije svojih nemojtebarem na nov~aniku biti jednako brzi.

îni se kako bi oko posu|enog novca moglanastati prili~no velika sva|a. Ako ste mu{ki pri-padnik znaka mogli biste imati avanturu s po-tpunim strancem. Ako ste ènski pripadnik,naàlost samo dosada uz stalnog partnera.Posao: Vrijeme je da savladate poslovnu le-kciju kad je potrebno re}i NE, kad je potrebno

neka vrata zatvoriti za sobom i krenuti dalje.Nemojte samo paliti mostove iza sebe!Komunikacija }e vam biti jaka pa iskoristitesvoje diplomatske sposobnosti kako biste sveodigrali u svoju korist.Zdravlje: Pripazite na grlo.

Ljubav: U zadnje vrijeme kao da ste zapeliu neki vrtlog odgode, nerazumijevanja isli~nih nevolja kad su u pitanju ljubav i pa-rtner. Komunikacija }e se vidno pobolj{ati

pa sada ispravite sve {to je zapelo u proteklo vrije-

me. Prava ljubav se stvara daleko od o~iju javnosti.Posao: Morat }ete poja~ati disciplinu kad su upitanju financije. Imate velike elje i nemate strplje-nja kad su one u pitanju. Posao ide dobro, ali va{eapetite ne moè nahraniti niti nacionalna banka.@elite li vi{e novaca, prona|ite dodatni posao, nijeto tako velik problem kao {to se ~ini.Zdravlje: Sve bolje i bolje.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Previ{e ste se fokusirali na sebepa se partner osje}a zapostavljenim.Razmis su ue.01-1.200626ivapetita se pale-

v:

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


17.11.2011.godine20

PRODAJA U centru Rip~a prodajem devastiranu ku}u na placu 750m2 i njivu s velikom ba{tom i

njivu u725 m2; telefon: 052/216-373. Prodajem auto “Vektru 1,6”; 16 V; 1997. godi{te; registrovan i o~uvan; telefon:

066/802-192 i 062/175-854. POVOLJNO: Prodajem ugradbeni kamin /polovan/. GSM: 061/184-191. Prodajem vikendicu na skijali{tu O{trelj, kod Bosanskog Petrovca; cijena 200 KM po

metru kvadratnom; telefon: 066/039-639. Prodajem bu{ilicu “Hilti”, nov bojler AEG, stalak za nao~ale i ve}u koli~inu enskih

farmerica “Madona”; telefon: 062/175-859 i (037) 538-440. Prodajem drvenu stolariju s griljama “mediteran”; {est dvokrilnih prozora, dvoja balkons-

ka dvokrilna i jedna jednokrilna vrata; cijena po dogovoru;telefon: 061/270-784.

Povoljno prodajem ku}u u Lohovu; garaà, lokal, ugostiteljski objekat; pogodno za skla-di{te; Telefon: 062/732-182.

Prodajem devet dunuma zemlje u Pritoci, Golubi}ki put; gra|evinska dozvola za gra|enjenovog objekta; informacije: 061/580-987.

Prodajem namje{taj za butike uvezen iz Njema~ke za vi{e poslovnih prostora i nov stalak za optiku (nao~ale); tel: 224-125, 066/802-192 i 062/175-859.

POVOLJNO: Prodajem PVC vrata - mahagonij, dimenzije 103x210 mm.Informacije na GSM: 061/526-476.

Prodajem pe} za centralno grijanje. Telefon: 061/463-348. Prodajem Volkswagen Golf3, 1.6 ccm, benzinac, 1997. godi{te; registrovan do jula

2012. godine; u dobrom stanju, crna boja, {iber, aluminijske felge 15 cola, cijena 6.000

KM; telefon: 062/237-755. Prodajem gume, dva seta: 165/70 R14 i 155/70 R13; telefon: 061/443-083. Veoma povoljno prodajem SONY PSP 3004-PB Piano black, posljednja serija.

Telefon 062/500-805. Prodajem VW Golf 2; benzin; godi{te 1991.; pre{ao 180.000 kilometara,; registrovan

do juna 2012. godine; telefon: 063/001-383. Prodajem VW Golf 2; godi{te 1991.; benzin; radio-cd; mp3; aluminijske felge s ljetnim

gumama; komplet zimskih guma; daljinsko zaklju~avanje ; cijena 3.500 KM; telefon:063/001-383.

Prodajem Fiat Punto, TD dizel, godina proizvodnje 2003., City servo, bord comp, clima,

ABS, veliki servis ura|en, registrovan do 01.12.2011. Pre{ao 139.000 km... Cijena5.500 KM. Telefon: 061/486-702.

U Rip~u prodajem devastiranu ku}u na placu 737 metara kvadratnih i njivu veli~ine1725 metara kvadratnih... Telefon: 052/216-373.

Prodajem trosoban stan, Ozimice I; cijena po dogovoru; telefon: 062/518-347. Prodajem stan u centru Biha}a 70 m2, pogodan za poslovni prostor-prizemlje.

GSM: 063/384-623. Prodajem neraspakovano {vicarsko te{ko posu|e za kuhanje na pari; telefoni: 061/982-

977 i (037) 312-298. Prodajem zemlju u malom Zalo`ju, uz glavni put; telefon: 066/897-827. Prodajem pe} TA 3 za 70 KM i dje~ija kolica s punom opremo za 50 KM;

telefon: (037) 222-709. Prodajem p~ele u ko{nicama A@ i 1 LR; aluminijske kante od 50 kg meda i p~elarsku

literaturu; telefoni: 061/982-977 i (037) 312-982. Prodajem ili mijenjam stan 36 metara kvadratnih za isti samo za centar, Harmani I i

Ozimice I; telefon: 061/074-660 Laguna Grandt Tour 1.9 dCi, model 2007; najbogatija dodatna oprema Renoa; tek

uvezena, registrovana, extra dominantna; telefon: 062/524-968. Prodajem frezu; aparat za varenje plastike; mje{alicu za ljepilo i zvu~nike za auto;

GSM: 061/600-367. Prodajem devastiranu ku}u na oku}nici od 1.050 metara kvadratnih; dokumetacija

uredna; Atraktivna lokacija s desne strane puta Ripa~ - Lohovo;GSM: 061/414-542.

Laguna Grandt Tour, tek uvezena; registrovana, model 2007 1.9 dCi; telefon:062/524-968.

Prodajem manju ku}u s oku}nicom u Ul. Umihane uvidine br. 40 u blizini Gimnazije,Ekonomske i Medicinske {kole {kole. Telefon: 062/753-808.

Prodajem: kon~ane zavjese sa{ivene u dva dijela; jorgan za bra~ni krevet, 2x2 metra;dva zidna ogledala; plave zavjese 2,60x7,50 metara; telefon: 062/710-274.

Prodajem stan od 33 metra kvadratna u centru Biha}a; telefon: 061/806-407. Povoljno prodajem malokalibarsku pu{ku 5,6 mm; telefon: 062/142-767. Prodajem ku}u s tri etaè, iza MUP-a; 10x8 metara; 600 kvadrata oku}nice; centralno

grija-nje; namje{tena; naseljena studentima; telefoni: 070/227-250 i 062/394-996. Prodajem ve{ ma{inu WFS 861, 3,5kg, 800 obrtaja i uljni radijator. Bez ogrebotine, sa

gara-ncijom. Hitno! Telefon: 066/606-665. Prodajem ku}u u Gati pored glavne ceste (kod Bushela); s poslovnim prostorom, pogodno

za trgovinu gra|evinskim materijalom; telefoni: 070/227-250, 062/394-996,061/137-556.

Prodajem useljivu ku}u 10x9 m s oku}nicom u Velikom Zalo`ju;GSM: 063/222-115.

Prodajem motor za gara`na vrata s daljinskim, marke “Einhell”, nov, jo{ zapakovan, cije-na 200 KM; pa{e za sva standardna vrata; telefoni: 070/227-250 i062/394-996.

Prodajem drvene prozore, jedan nov veli~ine 175x130 cm i jedan polovan veli~ine180x120 cm; telefoni: 037/319-388 i 061/784-952.

Prodajem TV “Samsung”; ekran 52 cm; ispravan; cijena 100 KM;GSM: 065/769-242.

Prodajem ili iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih; tele-

foni: 061/394-494 i 061/604-024. POVOLJNO: Prodajem ku}u u strogom centru Cazina i trosoban komforan stan

Ozimicama I u Biha}u: telefon: 061/809-972 i 037/226-461. BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122. Prodajem malo kori{teni kolor TV sa sobnom elektronskom antenom; uvoz iz Njema~ke;

cijena 100 KM; kupcu poklanjam elektri~ni sat s budilnikom;telefon: 065/769-242.

Prodajem zemlji{te u Lohovu, povr{ine 3.800 metra kvadratnih, uz glavnu cestu;papiri uredni 1/1; cijena 12.000 KM; telefoni: 099/682-27-66 ili00385/99-682-2766.

Prodajem stan od 64 m2 u centru Biha}a; GSM: 061/783-030. Prodajem ku}u u Jablanskoj ulici, blizu hotela “RIO mare”; GSM: 061/591-398. LOHOVO - Parcelu od cca 500 metara kvadratnih prodajem ili mijenjam za vozilo;

telefon: 062/524-968. Prodajem putni~ki Renalult KANGO; 2006. godi{te; 12-16 V; klima, daljinski; ben-

zin-plin (100 kilometara za 6 maraka); telefon: 062/ 524-968. Prodajem Ford-fiestu, 1,6 dizel; 40 KW; “stara tipa” u voznom stanju, povoljno;

GSM: 065/769-242. Prodajem ku}u s oku}nicom od 1.130 metara kvadratnih (lokacija èljezni~ka stani-

ca); GSM: 061/074-653. Prodajem devastiranu ku}u na placu od 737 metra kvadratna i dva dunuma njive u

Rip~u kod Biha}a; telefon: 052/ 216-373. Prodajem pe} za centralno grijanje 061/752-059. Povoljno prodajem useljivu ku}u u Rip~u (Zabare) telefon: 061/418-781. Prodajem u Pritoci ku}u 90 metara kvadratnih, novogradnja na placu od 2.000

metara kvadratnih s izlazom na Unu; telefon: 061/809-854. Prodajem plac za ku}u povr{ine 552 metra kvadratna u Malom Lugu, Biha}: cijena po

dogovoru; telefon: 062/172-132. Prodajem stan na Ozimicama I, prvi sprat, 80 m2; moè i zamjena za manji uz

doplatu. GSM: 066/647-989. Prodajem nerenoviran dvosoban stan 53 m2, Ozimice I, IV sprat.

GSM: 061/965-408. Prodajem placeve za gradnju na Ceravcima i ku}u. Telefon: 061/877-938. Prodajem spava}u sobu, televizor “Philips”, komodu za TV i plinski {poret. Cijena po

dogovoru; telefon: 062/710-274.

IZNAJMLJUJEM Iznajmljujem stan za studentice sa centralnim grijanjem... Telefon: 221-160. Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. Informacije: 061/967-951. Iznajmljujem dvosoban stan na Ozimicama sa centralnim grijanjem i posebnim ulazom

Telefon: 062/857-049. Izdajem jednokrevetne i dvokrevetne sobe za studente s vlastitim WC-om;

telefon: 061/239-170. Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobe za stu-

dente; super povoljno; telefon: 061/465-584. Izdajem stan za tri studenta; poseban ulaz; cijena povoljna; GSM: 061/603-694. Iznajmljujem stan za studentice; centralno grijanje; telefon: 221-160. Izdajem stanove za srednjo{kolce i studente s centralnim grijanje i kablovskom u blizini

autobusne stanice; cijena 150 KM; GSM: 061/699-476 Iznajmljujem stan u Ul. Biha}kih branilaca 7, potpuno opremljen, primjeran za porodicu

ili studente; GSM: 061/982-842 Izdajem stan za studente s centralnim grijanjem u uèm centru grada Biha}a;

telefon: 061/394-323. Iznajmljujem poslovni prostor od 30 metara kvadratnih, Ulica Biha}kih branilaca 26

(u blizini autobusne stanice); GSM: 061/167-541. Izdajem stan za studentice; GSM: 062/518-347. Izdajem namje{tenu ku}u, novogradnja; telefoni: 062/595-730 i 061/772-436.

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASEKupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha}, Krupska bb,

77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

Prodajem dva placa na povr{ini od 1300 m2 trenutno iscijepano na dva dijela kata-starski i gruntovno 1/1 u blizini trgova~kih centara Ilma, Robot, Tu{, avkunovi} itd.Nalaze se u Srebreni~koj ulici u pravcu Jablanska ulica, Hipodrom Biha}. Od centragrada udaljeno 3,5 km. Prvi plac je veli~ine 649 m2, drugi plac 651 m2 - dimenzijesvakog od placeva 17 x 39 m ukupno 17 x 78 m. Cijena po kvadratu 85 KM.Mogu}e uzeti i manji plac sve po dogovoru. Pristup placevima asfalt, obezbje|eni svipriklju~ci, kanalizacija, voda, struja, telefon, rasvjeta. GSM: 062-493-625.

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


sport 2117.11.2011.godine

Sedmo premijerliga{ko kolo je donijelo uzbudljiv duel u sportskoj dvorani “Luke”. @enski odbojka{ki klubBiha} - Preminger je nakon pet setova upisao bodove

protiv Hidroelektrane na Drini. Neizvjestan me~, umalo je imao i druga~iji ishod. Go{}e su u odlu~uju}em setuimale prednost od 13:6, no izabranice Zlatana Ibuki}anisu dopustile iznena|enje.Biha}ke odbojka{ice su izvrsnom zavr{nico ipak potvrdile ulogu favorita. Doma}i strateg nije bio zado-

voljan vi|enim. “Neo~ekivano te{ka utakmica za nas. Ekipa iz Vi{egrada je igrala izvanredno, naro~ito u polju. Mi smo zakazali, u defanzivnoj liniji. Katastrofalan pri- jem nas je umalo ko{tao bodova”, rije~i su ZlatanaIbuki}a.“Moramo u narednih sedam dana detektirati na{e sla-bosti i poku{ati ih ukloniti.. Definitivno smo u paduforme. Ne{to ne {tima u igri prema nazad i to moramo{to prije otkloniti”, dodao je trener @enskogodbojka{kog kluba Biha} - Preminger. U narednom

kolu, Bi{}anke ponovo igraju na svom parketu.Protivnik, do sada, solidna Modri~a.Lidersku poziciju nakon sedam takmi~arskih kola dijeleJedinstvo i Kula iz Grada~ca. To su do sada i jedinineporaèni timovi. Gacko je na tre}em mjestu, s jedna-kim brojem bodova kao i ~etvrtoplasirani Biha} -Preminger. Na za~elju tabele su sarajevska Mladost iHercegovac, koji su do sada osvojili po jedan bod.

Nekada{nje prvakinje Bosne i Hercegovine u kugla-nju. Danas uz biha}ke odbojka{ice jedine sportskeambasadorice grada na Uni u elitnim takmi~arskim ra-ngovima. ^lanice @enskog kugla{kog kluba Una ve} 15godina zanemaruju prisustvo dugogodi{njeg saputnika- besparice i kora~aju stazom rezultatskog napretka.“Iza nas su odli~ni rezultati. [ampionska titula u nacio-nalnom prvenstvu i nastupi u evropskim kupovima su

samo neka od na{ih dostignu}a. Klub su prije petnaest godina formirali entuzijasti i zaljubljenici u kugla{ki sport. Od tada uìvamo u dru enju, zajedni~kim snaga-ma unaprije|ujemo kolektiv i teìmo rezultatskom uspje-hu”, rekla nam je predsjednica Kluba.Uz ovaj kolektiv vezuje se mo`da i najneobi~nija sport-ska storija u Bosni i Hercegovini. Mo`da i jedina sport-ska druìna, koja svoje me~eve bosanskohercegova~kog

liga{kog takmi~enja igraju u drugoj dràvi. Bi{}anketreniraju u biha}koj gradskoj kuglani, a za bodove sebore na Plitvicama.“Ta ~injenica uti~e na na{e rezultate unazad nekoliko go-dina. Svoje liga{ke utakmice igramo na Plitvicama, takoda smo uvijek na gostuju}em terenu. Besparica nedopu{ta treniranje u kuglani na Plitvicama, tako da nam

je primarni problem, nenaviknutost na tu kuglanu. Ne smijemo zaboraviti ni neadekvatne uslove u biha}kojkuglani. S obzirom na sve mi smo prezadovoljne na{imrezultatima”, rije~i su najiskusnije igra~ice Rade Kli~i}.U ovoj takmi~arskoj sezoni, igra~icama i sa petnaesto-godi{njim staòm u Klubu, pridruìla se {esnaestogo-di{nja Una. Neraskidiva veza majke, supruge, radnice,u~enice, ali i ambiciozne sporta{ice, temelj je pojedi-na~nog, ali prije svega kolektivnog uspjeha. “Sve ~lani-ce sa zadovoljstvom odvajaju vrijeme za na{e sportsko

druènje. U kuglani vjerovatno provodimo i na{e najlje-p{e momente”, kazala je predsjednica Senada Brati}.Pred @enskim kugla{kim klubom Una su novi izazovi, abiha}ke sporta{ice se nadaju da }e ubrzo liga{kebodove traìti u modernoj kuglani u gradu na Uni.

Premijer liga BiH za odbojka{ice

Prvoliga{ka karavana “kora~a”ka zavr{nici jesenjeg dijela takmi-~enja. Temperaturni minusi nisu

jedini razlog sablasno praznihtribina na svim prvoliga{kim sta-dionima. Gotovo se vi{e i ne ra-

zmi{lja o sportskom rivalstvu,nogometnim bravurama...U ovom se natjecanju nikad nije niteìlo sportsko - olimpijskomgeslu “brè, ja~e, vi{e”. Iz broja ubroj se ponavljamo kako je ovdjebitna sudijska rola, zatim nesport-ski dogovori, a da ne spominjemoprazne dèpove u nogometa{a itrenera, ispodprosje~ne uslove zarad...

Sporan jedanesteracNi 14. takmi~arsko kolo nije biloli{eno prigovora, prepirki, a nar-avno ni negledljivih utakmica.

Jedinstvo je podno bori}a rem-iziralo sa Iskrom iz Bugojna.Zavr{ilo je 1:1. Doma}i na kraju,podrazumijeva se, nezadovoljniarbitraòm. Gosti su do boda do{liiz diskutabilnog jedanaesterca.

Vrijedan sje}anja, jedino pogodak Dine Toromanovi}a. Malobrojninezadovoljnici na tribinamabiha}kog stadiona, jo{ jednom sus nevjericom posmatrali neprih-

vatljivu prezentaciju “crveno -bijelih”.Cazinska Krajina posustaje. Iza-branici Muhameda Berberovi}a u

vikendu iza nas nisu bili ravno-pravni “oponenti” Ora{ju. ûvar

mreè Abdihoì} ~etiri puta je vadio loptu iz vlastite mreè.Neraspoloèni ofanzivci kreirali sutek akciju za po~asni gol.Kona~nih 4:1 nije u skladu s pre-

mijerliga{kim ambicijama. Zvani-~no, Krajina ima i utakmicumanje. Jo{ uvijek ne znamoodluku Takmi~arske komisije oogledu Krajine i Kraji{nika. Nije ni~udo! Ko }e tu biti pametan?

Kraji{nik izgleda jo{ nije zalije~io“rane” iz kraji{kog derbija. Izra-zito defanzivna taktika Gora`da,proteklog vikenda bila je ne-

rije{iva enigma velikokladu{kimnapada~ima. Jo{ jedan prvoliga{kiduel bez golova. elnici Kraji{nikai dalje prijete istupanjem iz lige.Zbog toga je i neizvjesno odigra-

vanje posljednjeg kola jesenjegdijela prvenstva. Pro{le i ove se-dmice pa`nja je usmjerena na sas-tanke i dogovore timova, koji vi{ene}e tolerisati “kaubojski” pravi-lnik, o kojem smo pisali u pretho-dnom broju.

Traè “~istku” usudijskoj organizaciji

Kraji{nik, Rudar, Iskra, Branitelj i jo{ neki timovi ne ele nastaviti po

ovim pravilima. Traì se ozbiljnijianga`man Komiteta za normal-izaciju i “~istka” u sudijskoj orga-nizaciji, ina~e se stopira takmi-~enje. Te{ko da bi neko i zaàliozbog eventualnog prekida.

Neizvjesna budu}nost Prve fede-ralne lige je u sjeni kvalifikaci-

jskog bara a i duela “Zmajeva” iPortugalaca. Nema sikiracije,

dogo-vori}e se “{efovi”! Malo }estati na loptu, smiriti strasti, aonda ponovo po starom.Tako nas u subotu o~ekuje novautakmica, kojoj jo{ samo mi uKrajini tepamo nadimkom“derbi”. Umorna Krajina do~ekujeneuvjerljivo Jedinstvo. Plasmanna tabeli daje Cazinjanima ulogufavorita. “Crveno - bijeli” putuju ibez nekoliko standardnih prvoti-maca, optere}enih povredama ikartonima. U regularnost i korekt-

nost aktera, vjerovali bismo tek kada bi sudio Howard Webb.Ovako }e vjerovatno biti, kao iobi~no na kraji{kim nogometnimbarama.

Tabela Prve lige Federacije BiH1. Gradina 14 8 0 6 25:20 242. âpljina 14 7 3 4 22:13 243. Rudar 14 7 3 4 19:17 244. Ora{je 14 7 1 6 24:21 225. Budu}nost 14 7 1 6 20:18 226. Krajina 13 6 4 3 15:14 227. Bratstvo 14 6 3 5 21:15 218. Vitez 14 5 5 4 20:14 209. Branitelj 14 6 2 6 18:17 20

10. Gora`de 14 6 2 6 18:23 2011. Iskra 14 5 4 5 16:17 1912. Kraji{nik 13 5 3 5 16:13 18

13. Jedinstvo 14 5 3 6 24:23 1813. Famos SA[K 14 4 5 5 15:15 1715. Omladinac 14 5 2 7 18:29 1716. Unis 14 1 1 12 9:31 4

Rezultati 14. kola:Jedinstvo - Iskra 1:1,Ora{je - Krajina 4:1,Kraji{nik - Gora`de 0:0,Bratstvo - Budu}nost 3:1,Rudar - Unis 3:1, FamosSA[K - Vitez 0:1,Omladinac - apljina 1:1,Branitelj - Gradina 2:0.Parovi 15. kola:Krajina - Jedinstvo,Gora`de - Ora{je, Gradina- Famos SA[K, Vitez -

Kraji{nik, âpljina -Bratstvo, Budu}nost -Branitelj, Unis -Omladinac, Iskra - Rudar.

Prva nogometna liga Federacije BiH

Iskra odnijela bod iz Biha}a Cazinska Krajina posustaje. Izabranici Muhameda Berberovi}a u vikendu iza nasnisu bili ravnopravni “oponenti” Ora{ju. ûvar mreè Abdihoì} ~etiri puta je vadioloptu iz vlastite mreè. Neraspoloèni ofanzivci kreirali su tek akciju za po~asni gol.Kona~nih 4:1 nije u skladu s premijerliga{kim ambicijama. Zvani~no, Krajina ima iutakmicu manje. Jo{ uvijek ne znamo odluku Takmi~arske komisije o ogledu Krajinei Kraji{nika. Nije ni ~udo! Ko }e tu biti pametan?

Neizvjesno do kraja

Petnaesti ro|endan biha}kih kugla{ica

Stazom rezultatskog napredka Bi{}anke treniraju u biha}koj gradskojkuglani, a za bodove se bore na Plitvicama.

Biha}-Preminger - HE na Drini 3:2 Biha}ke odbojka{ice su izvrsnomzavr{nicom ipak potvrdile ulogu favorita

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


17.11.2011.godinesport22

U Zenici po~inje na{a navija~kastorija. Svjedod`ba o prvom kora-ku bosanskohercegova~kih “Zmaje-

va”, od Zenice prema Kijevu ili Var{avi. Pro{li petak mladom novi-narskom sastavu Radio - televizijeBiha} povjeren je prvi zadatak,dalje od grani~ne linije Unsko-sa-nskog kantona. Razbijeni jutarnjisan brzo je zaboravljen. “Ami” usre-doto~en na vo`nju, Ines ve} s

kamerom u rukama. “Hari” polakootkriva zaista bogat repertoar navi-

ja~kih pjesama, a ja ve} u mislimana bosanskohercegova~kom nogo-metnom hramu. Biha}ko prohla-dno jutro ostaje za nama.U Klju~u smo se druìli s navija-~ima iz Cazina. Uvjereni u pobjedu,prognoziraju i pogodak OsmanaHadì}a. Navija~koj neozbiljnosti i{ali uvijek se na|e mjesta. Osmije-sima pozdravljamo navija~e iz svihkrajeva na{e dràvice. Smanjujemokilometraù do bosanskohercego-

va~kog nogometnog hrama u pra-tnji interventne jedinice MUP-a

Unsko-sanskog kantona. Bezbjednii opu{teni, razgovaramo s kolegi-com Emirom Glumac. Iz Jajca,samo jedno od brojnih javljanja uprogram radio Biha}a.

@uto-plava rijekaPlovimo uzburkanom i eufori-~nom ùto-plavom “rijekom”.Neizbje`no zagrijavanje dlanovapred stajanje u Travniku. Nove-mbar, a Bosnom behar probeharao.S rado{}u, navratismo i u grad “ve-zira”. Kaù, to je “}evap od Bosne”.Pa nije ni ~udo, {to imamo najglas-niju navija~ku armiju. Te{ko smo serastali s ljubaznim Travni~anima.

Me|utim, satnica nas tjera ka Bili-nom Polju. Ve} na ulazu u Zenicu,navija~ka kolona, ali i “skromna”ponuda preprodava~a karata.“Jarane, 150 maraka Zapad.

Moèmo se i dogovoriti”. [ta }ete,takvi smo mi Bosanci?!Dobro do{li su Sajini Zmajevi, ali imi - simpatizeri iz Krajine, jer nijeizostala pomo} kako do parkinga inovinarske akreditacije. Zaista, epi-centar navija~kog potresa!

A onda i susret s gradskim “rivali-ma”. Odli~no raspoloène kolege sUnsko-sanske televizije. Udruìlismo snage, i sa biv{im prvotimcem

Jedinstva Emirom Muli}em pro-gnozirali rezultat. Sloìli smo se za1:0! Tek nekoliko koraka dalje,ponovo veselo dru{tvo iz grada na

Uni. Pa smo onda sreli eufori~neBanjalu~ane. Ma ko to kaè da se uBanja Luci ne navija za Sajine pule-ne? Mi smo se uvjerili u druga~ije!

Nogometni hram“Zmajeva”

Stiglo je i vrijeme za ulazak na sta-dion. Nogometni hram Bilino Polje.E, ovdje se ~uva sva silina “mitskih

vatrenih leta~a” - na{ih nogomet-nih Zmajeva. Negdje vani se osta-

vlja tipi~ni balkanski mentalitet, jerovdje vlada sportski talenat i

vje{tina najboljih me|u nama.Christiano Ronaldo na sre}u, nijebio podesio ni{anske sprave.

Novembar,

Plovimo uzburkanom i eufori~nom ùto-plavom“rijekom”. Neizbje`no zagrijavanje dlanova predstajanje u Travniku. Novembar, a Bosnom beharprobeharao. S rado{}u, navratismo i u grad “vezi-ra”. Kaù, to je “}evap od Bosne”. Pa nije ni ~udo,

{to imamo najglasniju navija~ku armiju. Te{ko smose rastali s ljubaznim Travni~anima. Me|utim,satnica nas tjera ka Bilinom Polju.

Biha}, Zenica, zatim Kijev ili Var{ava

Ponovo je bara` bio nepre-mostiva prepreka. Naàlost,

Portugalci i ovaj put prejaki.Tu`ni smo, ali nemamo razlogaza razo~arenje. Ronaldo i Nanisu bili neuhvatljivi. Meireles iPostiga nepredvidivi. Pepe iBruno Alves stameni i nepro-lazni. Na{i “Zmajevi”, ipak nisubili na o~ekivanom nivou. No, neslaèmo se s previsokih 6:2.êsto su nam suci krojili sud-binu. Ovaj put zahvalnica nanjema~ku adresu Wolfganga

Starka. Uo~io je jedanaesterac, srazlogom isklju~io Luli}a, tek su

mo`da Starkovi pomo}nici prev-idili jedan ofsajd, me|utim bezdirektnog uticaja na prolazak Portugala. Izabranici selektoraBenta su ipak bili bolji izasluèno ~ekirali karte za Kijev ili Var{avu.Dèko i druìna jo{ jednom suujedinili naciju. Nekoliko danasmo i mi bili dio evropske elite.Bosanci i Hercegovci nakratko suzanemarili prazne dèpove i

Ponovo ostali na korak do velikog takmi~enja Tu`ni, ali ne

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


sport 2317.11.2011.godine

iske” i Dèko, s razlogom lju-mci navija~a, naravno u centru

pa`nje... Zavr{eno je bez golova.Eh da je u{la ona Vedina! Nema

veze, bi}e bolje u Portugalu.Kakva bi ovo pri~a bila bez jedi-nstvenog Marijana Mijajlovi}a?Uvjeren u prolaz i kvalitetu“plavookog Vede” moli nas daprenesemo pozdrave njegovimprijateljima u Biha}u. Jedinstvendoìvljaj za sve navija~e, pa takoi nas! Tek malo umorni, ali

dojam nas i dalje drì. Samonakratko je popustila mo} i}evapa od Bosne. Na izlazu izlijepe Zenice pozdravljamo na{edoma}ine i zakazujemo ponovnisusret. Mo`da ve} u narednom

kvalifikacijskom ciklusu. Spo{tovanjem prema BilinomPolju, vra}amo se na{oj jedinoj.Kao {to rekoh pred nama jedrugo poluvrijeme baraà. Mismo svjedo~ili prvom koraku odZenice prema Kijevu, alineophodan je i onaj drugi, krozLisabon. Zenica polako ostaje izana{eg “nezaustavljivog” dìpa.

Ve} smo dogovorili gledanje

uzvratne utakmice na biha}komgradskom trgu. Valjda }emozajedno proslaviti historijskupobjedu. Sretno Zmajevi!!!

Pripremio: Muhamed SADIKOVI]Foto: Ines [ABI]

Bosnom behar probeharao

idere, nepla}ene rate kredita,i prazna obe}anja politi~kih

ra. Da pobijedismo, sigurnotako bilo do ljeta idu}e

godine. Ovako, brzo prizemlje-nje i otrije`njenje!I Bi{}ani su ìvjeli za historijskuutakmicu. Debeli temperaturni

minus nije sprije~io skoro dvijehiljade eufori~nih simpatizera,da na gradskom trgu bodre“Zmajeve”. Zaledilo nas onihportugalskih minus ~etiri. Jo{

jednom je izostala ona “luda”fe{ta. Koliko je samo prièljkuje-mo i ~ekamo! Ukrali su nam jeRonaldo i Nani.

Kako se ne sjetiti Danske. Repre-zentativci su pod dirigentskompalicom Blaà Sli{kovi}a trebalipobjedu, izborili samo remi. PaSrbija! U Beogradu smo izgubili1:0 i ponovo ostali na korak doelite. Portugalce ne}u ni spomi-njati. Dakle, ~etiri neiskori{tene{anse su iza nas. Me|utim, mi

ne odustajemo. êka}emo novu{ansu, valjda }emo je i iskoristi-ti. Na{a navija~ka storija izZenice, re}i }e vam sve.Bosanskohercegova~ka armijana tribinama, mo`da ve}otputuje na Mundijal u Brazil.Nije problem ~ekati ni trigodine! Do Brazila!

Dèko i druìna jo{ jednom su ujedinilinaciju. Nekoliko dana smo i mi bili dio evropskeelite. Bosanci i Hercegovci nakratko suzanemarili prazne dèpove i friìdere,nepla}ene rate kredita, prazna obe}anjapoliti~kih lidera. Da pobijedismo, sigurno bitako bilo do ljeta idu}e godine. Ovako, brzoprizemljenje i otrije`njenje!

razo~arani

Jedinstvendoìvljaj za svenavija~e, pa takoi nas! Tek maloumorni, ali dojamnas i dalje drì.Samo nakratko jepopustila mo} i}evapa od Bosne.

8/3/2019 037 Plus [broj 91, 17.11.2011]


Skup{tina Unsko-san-skog kantona na sjedniciodrànoj u utorak, 14.novembra, usvojila je

rebalans budèta za 2011.godinu. Budèt je sma-njen za 0,8 posto, ali susredstva kvalitetnije ras-pore|ena, kako su navelipredstavnici Vlade USK.Niko nije bio izrazitozadovoljan ovim rebalan-som, ali samo njegovoizglasavanje pokazalo jeda postoji interes da sekrene reformskim ku-rsom. U narednom perio-du potrebno je poraditi nasmanjenju javne potro-{nje, te uvesti mjere {te-

dnje, re~eno je tokomrasprave.Skup{tina Unsko-sanskogkantona je izrazila neza-dovoljstvo odnosom Klini-~kog centra i Skup{tineUSK-a kao jednim odosniva~a Klini~kog centra.Ministar Muri} je u svomizlaganju rekao da upopravljanju odnosa ovedvije institucije vidi ogro-man prostor za u{tede u

budètu kantona.Skup{tina je usvojila odlu-ke o smanjenju ~lanovaskup{tina i nadzornihodbora JP “Unsko-sanskenovine” d.o.o. Biha} i JP“RTVUSK” d.o.o. Biha} sapet ~lanova, na tri ~lana.

Usvojeni su i izvje{taji za2010. godinu ZU “Domzdravlja” V.Kladu{a, ZU“Apoteka” S.Most i ZU“Gradska apoteka” Buìm.

Skup{tina Unsko-sanskog kantona

Usvojen rebalansbudèta Budèt je smanjen

za 0,8 posto, ali susredstva kvalitetnijeraspore|ena, kakosu naveli predstavni-ci Vlade USK. Niko

nije bio izrazito zado- voljan ovim rebala-nsom, ali samo nje-govo izglasavanjepokazalo je da postoji interes da se krenereformskim kursom.

Samo dvije stotine metaraod mezarja u Duljcima, gdjesu ukopani posmrtni ostacidosad prona|enih i ekshumi-ranih `rtava iz Ljuto~kedoline, nalazi se divlje odla-gali{te sme}a, koje je 19 godina

krilo tijela ubijenih Ljuto~ana.- Preliminarno smo vr{ili pretraguterena i na{li lubanju. Na osnovunaredbe Kantonalnog suda izi{li

smo 15. novembra na ekshumaci- ju. Prona{li smo dva tijela. Pretpostavljamo da se radi o Rami Alivuku i njegovoj supruzi Kadi,koji su ubijeni u septembru 92.

godine, a upravo smo na traguonoga o ~emu vodimo istragu uTuìla{tvu, kaè Jasmin Mesi},tuìtelj Tuìla{tva USK-a.

Prije jedanaest godina upravo su

u Dulibi prona|eni i posmrtniostaci jo{ devet `rtava, tako|er,ubijenih septembra 92. za vri-

jeme prisilnog rada.- U Ljuto~koj dolini tragamo za jo{ 30-tak rtava koje su ubijene 22. i

23. septembra 92. godine i na-damo se da }emo kona~no tokomove godine prona}i posmrtne osta-tke svih `rtava, kako bi porodicekona~no na{le smiraj. Moram re}ida smo do sada na prostoru

Ljuto~ke doline prona{li posmrtne

ostatke u ~etiri masovne i vi{e oddeset pojedina~nih grobnica,kaè Mujo Begi}, rukovodilacPodru~nog ureda Instituta zatraènje nestalih BiH.^lanovi Instituta za traènje

nestalih i Tuìteljstva Unsko-sans-

kog kantona nastavljaju pretraguovog terena jer, prema dosadprikupljenim informacijama, ipreostale `rtve su ubijene i ba~e-ne upravo na ovom lokalitetu. Nataj se na~in obru~ oko po~initeljaovog stravi~nog zlo~ina, kada je unepuna dva dana ubijeno vi{e od35 civila nesrpske nacionalnosti,polako ali sigurno steè, jer su izare{etaka ve} {estorica osumnji~e-nih, a uslijedit }e i nova hap{enja.

E. BUDIMLI]Foto: I.MUJAGI]

Neposredno uz mezarje Duljci - masovna grobnica

Otkrivena su dva tijela, a pre-tpostavlja se da su to posmrtniostaci Rame Alivuka i njegovesupruge Kade, koji su ubijeni useptembru 92. godine

Jo{ jedan dokaz zlo~ina

Documents

037 Plus [broj 91, 17.11.2011]