037 Plus [broj 1, 25.2.2010]

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-1-2522010 1/24

INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST BIHA] êtvrtak, 25.02.2010. godineBroj: 1; Godina I Cijena: 0,50KM /za inostranstvo 0,50 eura/

SRETAN 750. RO\END

^ ^ e e s sttiitt a a m m o o D D a a n n n n e e z z a avvii s s n n o o s sttii

Za ìvot bez minusa

SRETAN 750. RO\ENDA

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine 7 dana2

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICAUl. Krupska bb77000 Biha}Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDIN

Ure|uje redakcijski kolegij:Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],Halid ALIJAGI]

DTP: Hilmija HRNJI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNENOVINE d.o.o. Banja LukaCijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: 037plus @g mail.com jprtvbihac @bih.net.ba

Analiza koju je nedavno uradilaop}ina Tuzla, o kriterijima raspodjeleprihoda sa vi{ih nivoa vlasti, dovela jeu sumnju mnoge op}ine u FederacijiBiH da li su zakinuti.

Naime, prema tuzlanskoj analiziova je op}ina zakinuta za nekolikomiliona maraka. Sredstva prikupljenapo osnovu indirektnih poreza, prven-stveno PDV-a, dijele se sukladno

odredbama Zakona o pripadnosti pri-hoda. Niìm nivoima, to jestop}inama, novac se dodjeljuje teme-ljem izra~una za koji formulu utvr|ujeFederalno ministarstvo.

Klju~ni elementi na kojima setemelji obra~un su: broj stanovnikaop}ine, broj u~enika i stepen razvi- jenosti lokalne zajednice. U Tuzli suposumnjali da se kod raspodjele uzi-

maju neta~ni podaci, odnosno manjibroj stanovnika nego {to grad ima, teda se tako ova op}ina zakida zazna~ajna sredstva.

Jedna od op}ina za koju setako|er sumnja da je zakinuta naovakav na~in je i Biha}. Kako smo saz-nali, u op}ini Biha} ve} rade analizusli~nu tuzlanskoj, kako bi utvrdili zakoliko je sredstava Biha} zakinut.

Nepisano pravilo nalaè da biu prvom broju morali u uvodnikuobjasniti – za{to 037Plus?

Dràt }emo se toga, ali samokod poja{njenja za{to ba{ ime037plus.

Naime, na{ izdava~ RTVBiha} je sljednik ~uvene prijer-atne „Krajine“, Biha} nije izda-va~ku djelatnost izgubio ni tokomagresije, a novine 037Plus obna-vljaju tradiciju.

Drugo je ime. Novo ime za

novo doba. Autor naziva je DamirMidì}, biha}ki dizajner koji pot-pisuje i logo novina. A 037 jepozivni za Unsko-sanski kanton.Zajedni~ki je i Biha}u i SanskomMostu i Cazinu i Bosanskoj Krupi iVelikoj Kladu{i i Buìmu iBosanskom Petrovcu i Klju~u. Zatosmo izabrali ba{ taj detalj, zajed-ni~ki cjelini koju je razjedinila ovageneracija vlasti kadra zavaditidva oka u glavi.

Plus kao informacija vi{e iplus kao pozitivno. Zabiljeìt }emova{e pri~e, zatvoriti stranesaop}enjima na metre, a otvoritiza ~ovjeka, tzv „obi~nog“ ~ovjeka.

Zabiljeìt }emo sve {to jedobro, re}i {to je lo{e. Donijet}emo informaciju, jasno odvojiti~injenicu, komentar, osvrt.

âst nam je predstaviti vamse.

Do ~itanja!.Dilajla OBAJDIN

Pozi(ti)vni za USK

Upitni kriteriji za raspodjelniìm nivoima vlasti

Op}ine sumnjaju da su zakinute za prihode

Analiza iz Tuzle pokazala da su zakinuti za sredstva, u Biha}u sumnjajuda je ovaj grad tako|er o{te}en u raspodjeli prihoda

U Cazinu je u srijedu, predzaklju~ivanje prvog broja novina037Plus, zasijedalo Op}inskovije}e. Od pro{lih op}inskih izborau BiH Vije}e Cazina jo{ se nije

maklo od po~etka. Neuspje{no suniz put poku{ali izabrati predsje-davaju}eg Op}inskog vije}a i kon-stituirati predstavni~ko tijelo.

Pred sjednicu, u srijedu, bili susigurni – kona~no }e izabrati pred-sjedavaju}eg!

Ukoliko se napokon dogovore unarednom broju novina predstavit}emo napokon izabranog predsje-davaju}eg OV Cazin.

Vlasnik kompanije «Meggle»Anton Meggle i ove godine darovat}e grad Biha}, ~iji je po~asnigra|anin. Za ro|endan grada

Biha}a Meggle }e uru~iti nov~anudonaciju iznosu od 10 000 eura.Po~asni gra|anin, ove godine,

novac je namijenio za obnovu ku}abiha}kim porodicima u stanjupotrebe. Novcem }e biti obnovljen- je ~etiri porodi~ne ku}e.

U ime grada gospodinu Meggleuse na donaciji zahvalio na~elnikHamdija Lipova~a kazav{i da je topoklon s najljep{om porukom.

Meggle obnavlja~etiri ku}e

Na poziv novoizabranog pred-sjednika Republike Hrvatske, dr. IveJosipovi}a i SDP-a Hrvatske, @eljkoKom{i}, predsjedavaju}i

Predsjedni{tva BiH, ZlatkoLagumdìja, predsjednik SDP BiH,Alija Behmen gradona~elnikSarajeva i Hamdija Lipova~a,na~elnik op}ine Biha}, prisustvo-vali su inauguraciji predsjednikaRepublike Hrvatske na Markovomtrgu u Zagrebu.

Josipovi} je, u prvoj posjetiBiha}u boravio tokom predizbornekampanje.

Delegacija BiH nainauguraciji Josipovi}aJo{ nema dogovora o

kadrovskim promjenama u VladiUSK. U Skup{tini USK jo{ niko nijeosigurao natpolovi~nu ve}inuglasova, a premijer [emsudinDedi} dotad je u pat poziciji jer mu

je kvorum vlade stalno upitan uko-liko izostanu ministri iz A sda.SDA i S BiH, do zaklju~enja

ovog broja, nisu dostigli magi~nih16 i osigurali «matematiku» zapotporu izvr{noj vlasti. A sda neodustaje od svog prijedloga da oniformiraju tzv manjinsku Vladu, itvrde da oni ne snose odgovornostza trenutnu krizu u zakonodavnoj iizvr{noj vlasti USK.

Vlada USK u blokadi Cazin ~eka predsje-davaju}eg Vije}a

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


Da bi razumjeli ovo {to se sadadoga|a na relaciji izme|u SDA i A sdaUSK-a osim o ovome sjetiti se treba ine~ega iz vremena zbog koga je i zbog~ega prije dvije godine ocijepljenafrakcija iz SDA, formirala svoju A sda,politi~ku stranku koja u Unsko-san-skom kantonu drì klju~eve ve}inemogu}ih rje{enja i politi~ku strankukoja je natjerala «ostatak» SDA na~elu sa Esadom Ba{agi}em da zajednosa Bahti}evom S BiH gra|ane iUnsko-sanski kanton u cjelini uzme zataoce svoje kratkovide i politike sve-dene samo na njen kadrovski dio.

U svakom od ovih vremenaklju~nu ulogu (od)igrao je SanjaninAsim Kamber koji je uz Esada

Ba{agi}a i Huseina Ro{i}anajzaslu`niji {to je centrala SDA na~elu sa Sulejmanom Tihi}em raspusti-la cazinsku SDA sa predsjednikomNerminom Ogre{evi}em.

To je bila inicijalna kapisla zaformiranje A sda {to je ~injenica kojuRifat Hozanovi}, Nermin Ogre{evi},Mujo Beganovi} i ostali Asimu Kamberui njegovim biha}kim i cazinskimposlu{nicima nikada ne}e zaboraviti.

Drugo vrijeme kojeg se moramoprisjetiti je vrijeme neposredno predPeti kongres SDA kada je dokazanimajstor reìje i podvale na konsti-tuiraju}oj pretkongresnoj sjednici KOSDA USK-a okrenuo le|a EdhamuVeladì}u i za predsjednika poku{aoprogurati Nijaza Hu{i}a. Nije uspio za

jedan glas, ali je zato nakon Kongresazajedno sa istomi{ljenicima iz Biha}a,Klju~a i Cazina zapo~eo sa politikomkoja je za cilj imala razvrgavanje part-nerstva SDA sa SDP-om. Krajem majai po~etkom juna pro{le godine krenu-lo se sa serijskim odbijanjem prih-vatanja izvje{taja o radu u svim pre-duze}ima i ustanovama u kojima~elnici nisu bili poslu{nici i skutono{etvoraca tzv nove parlamentarne poli-ti~ke ve}ine. Klub SDA bez KasimaMulali}a i Ejuba Alagi}a u neformal-nom savezu sa poslanicima S BiH i Asda uspjeli su u namjeri. U VladuUSK-a umjesto smijenjenih ministaraSDA imenovani su vr{ioci du`nosti izS BiH. U velikom broju preduze}a iustanova imenovani su direktori, aupravni i nadzorni odbori popunjenisa kadrovskih lista samo ove tristranke. Finale se dogodilo zvani~nim

razvrgavanjem partnerstva SDP-a saSDA. Kad se o~ekivalo da }e se jed-nostavno i veoma brzo formaliziratineformalno postoje}a nova parlamen-tarna ve}ina za mnoge se dogodilone{to sasvim neo~ekivano.

Nau~ili znanjeOdgovorni u Asda su, naime, izne-

nadili potencijalne partnere u SDA i SBiH svojim uvjetovanjem ponu|enogpartnerstva. Transparentno pokazuju}ida nisu fotelja{i i obi~ni lovci na min-istarske i druge poloàje u A sda su i

sebi i drugima pokazali odlu~nost daistjeraju stvari na ~istac i da senapokon vidi ko su ljudi koji nepunedvije decenije la`nom brigom ointeresima gra|ana i naroda ne ìve zapolitiku ve} isklju~ivo od politike. U A

sda su matemati~ki na~isto oko toga{ta su me|usobno potpisali ~elnici SDAi S BiH Unsko-sanskog kantona. Zbog jasno definiranog odnosa politi~kihsnaga i ~injenice da premijer [emsudinDedi} u Vladi Unsko-sanskog kantonane kontrolira ve}inu neophodnu za val- jano dono{enje odluka i vrapcima nagrani je jasno da su stavljenim potpisi-ma na svoje partnerstvo SDA i S BiHzapravo potpisale blokadu rada Vlade iSkup{tine. To je evidentno i najvidljivi- je na primjeru Kantonalne bolnice gdje je ve}ina Upravnog odbora (tri od pet)smjenila direktora Samira Muminovi}ai umjesto njega ne slu~ajno za vr{iocadu`nosti imenovala Hilimiju dr. Sulji}a jednog od osniva~a A sda u Biha}u.

Samo naivni, naime, moguvjerovati da }e u A sda pristati da sesmijeni neposlu{ni i da se uKantonalnoj bolnici imenuje drugi

Upravni odbor. Za{to bi na kraju kra- jeva u~estvovali u ne~emu {to bi ukona~nici zna~ilo blamaù za njihovogHilmiju Sulji}a a SDA-u vratili bazu zazbrinjavanje sebi odanih kadrova izlatnu koku za predizborno finan-ciranje. Ako i bude kakvih ustupaka uA sda }e to zasigurno znati naplatiti jer je evidentno da su od svojih men-

tora nau~ili znanje.Radon~i} za brigu S BiH

[to se ostalih doga|anja na kan-tonalnoj politi~koj sceni ti~e dolazakStranke Fahrudina Radon~i}a uUnsko-sanski kanton za veliku jebrigu politi~kim strankama u ~ijim suse redovima naj~e{}e i najvi{edoga|ali politi~ki raskoli i potresi.Osim za SDA Savez za boljubudu}nost za veliku brigu zasigurno jeste i odgovornima u S BiH, politi~kojstranci koju je njen vlasnik dr HarisSilajdì} sa sivom eminencijom uUnsko-sanskom kantonu SadikomBahti}em ve} doveo u stanje politi~keklini~ke smrti. Tih i problema sa S BBu Unsko-sanskom kantonu, jasno je,ne}e imati DNZ, SDP i dakako i A sda.

Razlozi se nalaze u stabilnostibira~kog tijela svake od ove tri politi~kestranke. Zna se naime, da }e DNZ i naovim kao i na svim prethodnim izbori-ma mo}i ra~unati na apsolutnu podr{ku

gra|ana Velike Kladu{e i rubnihgrani~nih podru~ja Cazina. SDP }ezasigurno mo}i ra~unati na ve}inskiBiha} i zna~ajan broj glasova u ostalimop}inama u USK-u. Za A sda koja imainfrastrukturu u svim ovda{njimop}inama zbog sra~unate politike moèse re}i da }e zasigurno predizborno vrijeme iskoristiti da svoje nekada{njebira~ko tijelo uvjeri u razloge zbog kojihbi se izme|u SDA i A sda trebali opred- jeliti za njih. Mnogo manje od drugihoni imaju razloga da se sekiraju zbogtvrdnji da su gra|ani i USK cjelini taocitzv «cazinske politike». Osim njih njenkreator je i Senad [epi}, IbrahimNadarevi}, Nijaz Hu{i} i ostali koji susvojevremeno okrenuli le|a Ogre{evi}ui Hozanovi}u i koji nakon svega jo{vjeruju da je Cazin i dalje ono {to jenekad bio. Na izborima }e svima i svevjerojatno biti jasno. Nekima i prije.

25.02.2010.godine politika 3

OGLEDALO Pi{e: Safet HRNJICA

[ta je (n)ovo na politi~koj scen

Iako je do narednih op}ih

izbora ostalo jo{ svega nepunihosam mjeseci aktualno neraspo- loènje gra|ana prema sada{njoj

kantonalnoj zakonodavnoj i izvr{noj vlasti na vi{im razinama nesumnjivo upu}uje na zaklju~ak da se u oktobrune}e odràti obi~ni izbori. Po svemusude}i tre}eg oktobra mogao bi biti odràn izborni referendum na kojem}e se gra|ani masovno izjasniti o tome jesu li za ili su protiv ove i ovakve vlasti. Na tom tragu ve} je zapo~ela kampanja SDU, BPS-SeferaHalilovi}a i ostalih opozicionihstranaka u kojima znaju ko je u min- ule dvije decenije stalno bio vlast i ko je odgovoran za propast dru{tva i dràve. Konkretno, gra|animaUnsko-sanskog kantona najmanje treba obja{njavati ko je minulihdesetlje}a bio vlast i ko je uovda{njim op}inama kroz privatizaci- ju uni{tio mnoga preduze}a i ko je desetine hiljada radnika ostavio bez posla. Zar gra|anima Biha}a treba poja{njavati da su samo iz SDA dolazili direktori u Agenciji za privati- zaciju koji najbolje znaju kako su i u~ijem interesu onemogu}ili da i dalje rad:i @itoprerada, Kombiteks,

Polietilenka, Krajinametal, RKG i ostala brojna nekada uspje{na preduze}a u drvnoj, prehrambenoj i tek- stilnoj industriji te u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zar gra|ane Biha}a treba podsje}ati da suna klju~nim ministarskim pozicijamabili i kadrovi Stranke za BiH koju, ne bez razloga, zovu i Stranka za SDA.Zar nas sve skupa treba podsje}ati nasve proma{aje Kantonalne bolnice ukojoj su nabavljani CT ure|aji zaotpad i u kojoj su milioni potro{eni nanikad u funkciju stavljeni plinovod.Nabrajati bi se moglo i dalje jer se ima o ~emu. Dakako, gra|ani o svemu tome dosta toga znaju a zahvaljuju}i i ovoj novini do narednihizbora znat }e i vi{e. Ako ni zbog ~egaa ono zbog onoga poznatog: Ko vladainformacijom vlada situacijom. A situacija nam nimalo nije ruì~asta.

Komentar

Referendum

Nakon upornog odbijanja da se priklju~e novom partnerstvu A sda jeprimorao SDA i S BiH da razmi{ljaju o ponudi da partnerstvo traè od DNZ-a ili pak, od SDP-a. Zbog poznatog odbijanja SDA Cazina te{ko je vjerovatida od potpisanog partnerstva sa DNZ-om moè biti i{ta. Sli~no se moè re}ii za SDP jer je te{ko povjerovati da bi ~elnici u ovoj politi~koj stranci zaozbiljne sugovornike mogli uzeti bilo koga iz SDA zbog u~estalih èstokihnapada i prozivanja javnim priop}enjima. Kako god Vladi Unsko-sanskogkantona na ~elu sa [emsudinom Dedi}em nije ostalo mnogo vremena dokraja marta da nacrta i predloì novi budèt. Vrijeme curi, cajt-not je svebliì a zastavica samo {to nije pala.

Bilo, pa nema

Kantonalni odbor A-sda, na press konferenciji odrànoj u Biha}u,objavio je nove zahtjeve za patricipiranje u izvr{noj vlasti USK. A-sda traìda im u podjeli pozicija, pored mjesta ministra finansija pripadne i mjestopremijera Vlade USK.

Premijer iz A-sda?

RifetHozanovi}

EdhamVeladì}

[emsudinDedi}

RifatDoli}

Ozbiljan odgovor na pitanje iz

naslova ovoga teksta pretpo-stavlja vi{emjese~no vra}anjeunazad. Konkretnije treba se

vratiti u neposredno vrijeme prijei poslije Petog kongresa SDA

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine doga|aji4

U ponedjeljak je prvi mart, Dannezavisnosti Bosne i Hercegovine.Datum kada bi se na prigodan na~intrebali podsjetiti na dan kada sugra|ani na{e zemlje, uglavnomBo{njaci i Hrvati ali i zna~ajan brojSrba, referendumom prije 18 godinaodlu~ili da Bosna i Hercegovina kreneputem svoje nezavisnosti, dasamostalna, cjelovita, suverena idemokratska zemlja postane ravno-pravna ~lanica me|unarodne zajed-nice. Od odrànog referendumapro{lo je ravno 18 godina ali se, zbogstanja u kakvom se zemlja nalazi,

borba za tada proklamirane ciljevepermanentno vodi. Referendumskirezultat potvrdio je da su se gra|aniBosne i Hercegovine izjasnili u koristdràvne nezavisnosti i sam je po sebi,onda i mnogo godina kasnije, ozna~ioi zna~i politi~ki poraz svih destruk-tivnih snaga i ideologija koje se, pod-grijavane od prekodrinskih nosilacaideja srpskog velikodràvlja, nisupomirile sa ~injenicom da u zemljiBosni i Hercegovini postoji ve}inaspremna na suìvot, multietni~nost,multikulturalnost i ostalo {to setemelji na civilizacijskim dru{tvenim

dostignu}ima.Nositelje destrukcije u na{oj

zemlji nisu priznali referendumskirezultat i volju ve}ine, ve} su krenuli urat s ciljem da sve koji nisu za velikuSrbiju ubiju i da im sve kulturne,duhovne i materijalne vrijednostirazore i sru{e. êtiri pune ratnegodine nenaoruàni gra|ani Bosne iHercegovine, znaju}i ko su, gdje su i{ta èle, pred o~ima (ne)mo}neme|unarodne zajednice, trpe}i neza-pam}ene ratne strahote, genocid ietni~ko ~i{}enje ostali su dosljednivolji iskazanoj na referendumu i

do~ekali da ~itav svijet prizna svojusramotu, shvativ{i nakon toliko godina{ta to ho}e i za{to su se borili ovda{njigra|ani i konstitutivni narodi. Trpe}izlo~in i vjeruju}i da dobro moranadja~ati zlo, gra|ani Bosne iHercegovine su pristali na okon~anjerata i mir ro|en u Dejtonu i BiH kakva je uvijek bila, sloèna, pluralna izajedni~ka dràva njena tri konstitu-tivna naroda u dva (ne)upitna entiteta.I kao takva, kaè se BiH je cjelovita inezavisna dràva u kojoj se borba zaproklamirane ciljeve jo{ uvijek vodi.

S.HRNJICA

PRVIMART Sretan Dan nezavisnosti BiHSretan Dan nezavisnosti BiH

Nakon {to je u januaru mjesecuUniverzitet u Biha}u registrovan kaopravno lice u Op}inskom sudu uBiha}u, kantonalni ministar obrazo-vanja Amir Hadì} je 19. ovog mjese-ca, putem Kantonalnog pravobrani-la{tva uloìo ̀ albu Kantonalnom suduna registraciju Univerziteta, te

slu`beno preporu~io organimaUniverziteta da se suzdrè odaktivnosti izbora upravlja~kih struk-tura Univerziteta, organa rukovo|enjaUniverziteta i fakulteta, kao i drugihaktivnosti koje se provode naUniverzitetu, do pravosna`nogokon~anja sudskog postupka.

U àlbi Kantonalnog pravobrani-la{tva navodi se da se prilikom regis-tracije Univerziteta kao pravnog sub- jekta, nisu po{tovali okvirni Zakon ovisokom obrazovanju BiH i Zakon ovisokom obrazovanju USK. Navedenorje{enje o registraciji Op}inskog sudau Biha}u, kako stoji u àlbi, zasnovano

je samo na Zakonu oUniverzitetu USK. Osim toga, uàlbi se kaè kako prijavu o reg-istraciji nije podnijelo ovla{tenolice jer je to osniva~, odnosnoKantonalna skup{tina, a neUniverzitet, te da je vr{iocudu`nosti rektora UniverzitetaMuji Demirovi}u u vrijemepodno{enja prijave o registracijibio istekao mandat. Na krajuàlbe se predlaè mjera osigu-ranja sadràna u odlaganjuizvr{enja rje{enja o registracijiUniverziteta u Biha}u.

Mehmed Durakovi}, savjet-nik za pravna pitanja vr{iocadu`nosti rektora Univerziteta uBiha}u Rifeta [ahinovi}a, mi{ljenja jeda }e ovakva preporuka kantonalnogministra obrazovanja i àlbaKantonalnog pravobranila{tva, dovesti

do kolapsa Univerziteta, jer se proc- jenjuje da bi rje{avanje po ovoj àlbimoglo potrajati i do godinu dana.

A.JUSI]

Univerzitet se opire pritisku politike

“Ministar Hadì} èli zausta

SDP BiH Biha} organizirao jesve~ani prijem novih ~lanova. Ovastranka u Biha} poja~ala se za 52nova ~lana kojima su dobrodo{licu

poèljeli predsjednik SDP Biha},Mahmut Alagi}, dopredsjednicaSDP BiH Mira Ljubijanki}, te pred-sjedavaju}i OV Biha}, Ivan Pr{a.

Od srijede se pove}ao i brojvije}nika SDP u Op}inskom vije}uBiha}. SDP-u je pristupio i i biv{ipredsjednik i vije}nik SBIH AdnanLipova~a, pa ovaj Klub sad broji 17~lanova.

«Sa mnom u SDP Biha} pristu-pa i 19 biv{ih predsjednika mjesnihorgranaka S BiH, te kompletnobiv{e Predsjedni{tvo mladih S BiH.@elimo kroz rad ove stranku u~initinajbolje za na{ Biha}», istakao jeLipova~a.

Ovo je zna~ajno osvjeènje i sanovim snagama spremno }emodo~ekati oktobarske izbore, kaèMahmut Alagi}.

D`.D@UBUR

Magistarska diploma kanton-alnog ministra finansija IrfanaSamardì}a nije pro{la procedurunostrifikacije, iako je komisija u pro-fesorskom sastavu: NedàdBrankovi}, Fikret Dervi{evi} i Refik[ahinovi}, zaklju~ila da je magis-tarska radnja ministra Samardì}a,odbranjena na Univerzitetu „Bra}aKari}“ u Beogradu, u potpunostiekvivalentna diplomi magistraekonomskih nauka, koja se sti~e nauniverzitetima u BiH. Radi se otome, da se na diplome ste~ene naprivatnim univerzitetima gleda saizvjesnim nepovjerenjem, jer mnogiovakvi univerziteti rade i bez odgo-

varaju}e dozvole za rad, tako da }ekomisija koja je zaduèna za nostri-fikaciju magistarske diplome minis-tra Samardì}a, biti pro{irena jo{ jednim ~lanom.

Na~elnik Biha}a Hamdija Lipova~a uprili~io je prijem za Janet W.Miller, direktoricu ureda za kulturu, obrazovanje i odnose s javno{}uAmeri~ke ambasade u Sarajevu, Ronalda E. Hawkinsa, ata{ea za kulturu iobrazovanje pri Ameri~koj ambasadi, Elizabetu Delali}, stru~nu savjetnicuza kulturu te Setha Sharpa, soul - jazz muzi~ara ~iji je koncert ameri~kaambasada darovala Biha}u.

- Jako sam impresionirana Biha}em i njegovim razvojem, impresija jeJanet Miller koja aktualnog na~elnika pamti iz doba kad je bio ambicioznistipendist ameri~ke ambasade.

Prijem za predstavnike ambasade SAD

Lipova~a primio Mill

Nominalna ~ekanju

SDP Biha}:Prijem za nove

~lanove

Poja~ani za 52 ~lana

U SDP Biha} pristupio ibiv{i ~lan S BiH, AdnanLipova~a pa Klub SDPOp}inskog vije}a sadima 17 vije}nika

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine

Doga|aj koji je prije nepunih 15godina dobrano potresao Krajinu iKraji{nike i sve dobronamjernegra|ane Bosne i Hercegovine i zema-lja blièg nam okruènja, u martu2008. godine postao je predmetomistrage pravosudnih organa RepublikeHrvatske.

Radi se, naime, o dobro poz-natom slu~aju Irfana dr. Ljubijanki}a,ministra unutra{njih poslovaRepublike Bosne i Hercegovine, koji jezajedno sa jo{ {est osoba ubijen pri-likom raketnog napada na helikopter.Njime se 28. maja 1995. iz opkoljenogBiha}kog okruga vozio prema Zagrebuzra~nim prostorom okupiranog dijelasusjedne nam dràve Hrvatske.Odmah nakon obaranja ovoghelikoptera u kojem se osim dr.Ljubijanki}a nalazio zamjenik minis-tra pravde Izet Muhamedagi}, Mensurdr. [abuli}, ~lan Diplomatsko konzu-larnog predstavni{tva Bosne i

Hercegovine, major Fadil Peki}, ata{ei osobni pratilac ministra Ljubijanki}a,te ~lanovi posade: Mirsad Dupanovi},i Ukrajinci N. Dudajev i M.Maksumenko-Grigorijevi}, u opkol- jenom Biha}kom okrugu po~ele sukruìti pri~e u kojima se osnovanosumnjalo da do ru{enja ove letjelicenije do{lo slu~ajno.

Dakako, pri~e jesu kruìle ali bezikakve i i~ije konkretizacije. Prvi je otome sa dopisnikom nekada{njih

“Ve~ernjih novina” u biha}kom dopis-ni{tvu otvoreno progovorio tada{njifederalni poslanik i poznati cazinskipoliti~ar Alaga Topi}. Dvije godinenakon ru{enja ovog helikoptera Topi} je na bazi njemu dostupnih podatakaprvi po~eo tvrditi da Irfan dr.Ljubijanki}, ina~e Topi}ev blizak pri- jatelj, nije poginuo ve} da je ubijen.Topi} je jo{ tada bio uvjeren da seradilo o izdaji. Godinama nakonTopi}evih tvrdnji sasvim su slu~ajnostigli i prvi dokazi o ovoj osnovanojsumnji. To je najvjerovatnije i biorazlog {to je Savez udruènja logora{a“Dr. Irfan Ljubijanki}” prekoangaìranog odvjetnika Josipa Sladi}apodnio krivi~nu (kaznenu) prijavu@upanijskom odvjetni{tvu u Karlovcuprotiv osumnji~enog Du{ana Lon~arai ostalih za koje se vjeruje da suu~estvovali u ubistvu dr. Ljubijanki}a,

njegovih spomenutih saputnika i~lanova posade.

Pokrenuta istragaU spomenutoj krivi~noj prijavi

odvjetnik Josip Sladi} osumnji~enogLon~ara i ostale naveo je da su kaopripadnici paravojne formacije VojskeRepublike Srpska Krajine 28. maja1995. godine u 2 sata i 47 minuta na

podru~ju Kremena u op}ini Slunj kojase tada nalazila pod kontrolom VojskeRepublike Srpske Krajine raketomSSRB protivavionske odbrane KUB izru~nog baca~a raketa PVO SVK sru{ilihelikopter u kome se nalazilo sedamsmrtno stradalih osoba koji je poletiosa cazinskog aerodroma ]orali}i.

Odmah nakon podno{enjakrivi~ne prijave @upanijsko

odvjetni{tvo iz Karlovca je odKantonalnog tuìla{tva u Sarajevuzatraìlo da im se dostavi sva doku-mentacija o ovom slu~aju kako bi semogla pokrenuti i do kraja provestivaljana istraga. O zahtjevu @upani- jskog odvjetni{tva prvo je obavije{tenSavez logora{a BiH i njegov Centar zaistraìvanje i dokumentaciju. Nakontoga odmah se do{lo do saznanja dase originalna dokumentaciju oru{enju helikoptera od strane VRSKnalazi u Institutu za istraìvanje rat-nih zlo~ina protiv ~ovje~nosti i

me|unarodnog prava Univerziteta uSarajevu.Me|u tim dokumentima je i

“izvorna informacija Glavnog {tabaVRS. Pod oznakom strogo povjerljivo”Komanda Prvog kraji{kog korpusa 31.maja 1995. godine je poslala “izvornuinformaciju G[VRS o obaranju musli-manskog helikoptera u rejonuSlunja”. U toj informaciji navedeno jeda je: Dana 28. maja 1995. godine u2.47 ~asova, u rejonu Kremen, kodSlunja oboren helikopter sa raketomSSRB protivavionske odbrane KUB izRBR (ru~ni baca~ raketa) PVO SVK i to315 stepeni, brzinom 180 kilometarana sat na v-200 m. Susret sa ciljemostvaren je na daljini od 11 kilo-metara. Prema prvom uvi|aju sa licamjesta, radi se najvjerovatnije ohelikopteru MI 17 opremljenomspecijalnim navigacijskim sistemom:

dosje6

DOSJE: Krivi~na prijava

Da li je rahmetli ministar Nakon obaranja helikoptera u kojem se osim dr. Ljubijanki}a nalazio

zamjenik ministra pravde Izet Muhamedagi}, Mensur dr. [abuli}, ~lanDiplomatsko konzularnog predstavni{tva Bosne i Hercegovine, major FadilPeki}, ata{e i osobni pratilac ministra Ljubijanki}a, te ~lanovi posade:

Mirsad Dupanovi}, i Ukrajinci N. Dudajev i M. Maksumenko-Grigorijevi}, uopkoljenom Biha}kom okrugu po~ele su kruìti pri~e o sumnji da do

ru{enja letjelice nije do{lo slu~ajno

Kobni, posljednji dolazak u rodni Biha} dr. Irfana Ljubijanki}anajve}im dijelom bio je motiviran konstituiraju}om sjednicom Unsko-san-skog kantona na kojoj je on svojim prisustvom i ulogom dobro pomogao dase na poloàj prvog predsjednika USK-a izabere Mirsad Veladì} koji }e,nekoliko dana kasnine) na Ljubijanki}evoj dènazi govoriti mnogo vi{e osebi nego o rahmetliji.

Veladì}evu izboru na ovu funkciju prethodila je èstoka politi~kaborba u kojoj je s jedne strane bio Veladì} a s druge Hamdija Kabiljagi},predsjednik Skup{tine okruga. Kabiljagi} se svojski zalagao za institu-cionalno tro{enje donatorskih sredstava (buèt okru`ne vlade) te da seSkup{tina USK-a konstituira uz u~e{}e ljudi sa izbornim legitimitetom. Niza jedno od ovo dvoje nije bio Veladì} koji je cijenio da bi bez osobnograspolaganja nov~anim donacijama i sa ljudima koji su na prvim

demokratskim izborima izabrani u zakonodavnu vlast na svim nivoimanjegov izbor na najvi{u funkciju u USK-u bio veoma upitan.Istraga koja traje nesumnjivo treba biti sveobuhvatna i pro{irena

ve}im brojem imena jer ova ratna misterija o ubistvu zna~ajnih ljudi,kakav je zasigurno bio dr. Ljubijanki}, name}e obavezu da se njihova smrtrasvijetli do kraja. Time i da se otklone ili pak potvrde sumnje koje su oovom slu~aju ve} nepunih 15 godina prisutne u Cazinskoj krajini, budu}ida se zna da je rahmetli Irfan Ljubijanki} u Sarajevo trebao proslijeditizna~ajnu dokumentaciju pa i onu koja je «tretirala» pitanje raznihzloupotreba koje su se izraàjno manifestirale u nedozvoljenoj trgovinisvim i sva~im.

Rasvijetliti ratni misterij

Dr. Irfan Ljubijanki}

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


dopler radar. GPS i dva satelitskaure|aja. Helikopter je vlasni{tvoUkrajine sa kojim su upravljala tri~lana posade». U telegramu sa potpi-som na~elnika {taba general-majora

Bo{ka Kele~evi}a su navedena imenasvih smrtno nastradalih uz ~injenicuda niko nije preìvio. Ta~nost prepisaovjerio je Du{an mr @ivko. Izvje{taj jedostavljen svim pot~injenim jedinica-ma Komande 4. Ozrenske lakepje{adijske brigade 5. juna 1995.

godine, a prepis je ovjerio majorNovoslav Nikoli}. Nedvosmisleno seda zaklju~iti da je helikopter oborilaSrpska vojska Krajine.

To je prije par godina potvrdio

Srbin iz Pla{kog sada nastanjen uokolini Novog Sada Rade Vukas kojitvrdi da je posada koja je oborilahelikopter par sati prije akcijeuzbunom premje{tena sa jedne nalokaciju sa koje je ispaljena raketa.Ova i jo{ neke tvrdnje solidna su

osnova sa koje je mogu}e tvrditi da jepogibija eminentnih bosanskihli~nosti i politi~kih zvani~nika na ~elusa ministrom vanjskih poslova ivisokopozicioniranim kadrom SDA,

otvorila niz pitanja i sumnji koje }e upokrenutoj i istrazi koja jo{ traje prijebiti potvr|ene nego li odba~ene.Pogotovo se to ti~e sumnji o tome da je neko iz Biha}kog okruga nepri- jateljski raspoloènim Srbima javiodetalje vezane za let helikoptera i oosobama koje se u njemu nalaze.

[ta kaù u Savezuudruènju logora{a USK-a

Predsjednik Saveza udruènjalogora{a USK-a “Dr. Irfan Ljubijanki}Mirsad Topi} kaè da je nakon dvije

godine trajanja istrage @upanijskoodvjetni{tvo u Karlovcu kao diohrvatske sudske vlasti ve} uradilozna~ajan posao na otkrivanju i doku-mentiranju detalja vezanih za slu~ajraketnog ru{enja helikoptera sa~lanovima posade i visoke delegacijena ~elu sa ministrom vanjskih poslovaIrfanom dr. Ljubijanki}em. Pouzdanose zna, kaè, Topi} da je uz posre-dovanje Dràvnog odvjetni{tvaRepublike Hrvatske tuìla{tvo Srbije iCrne Gore ve} saslu{alo osumnji~eneu~esnike u ovom doga|aju. UBeogradu je saslu{an glavni osumnji~eni Du{an Lon~ar. Topi} kaè da jeto {to radi vlast u Hrvatskoj za svakupohvalu. Me|utim, indiferentnost

vlasti BiH spram ovog slu~aja je zasvaku osudu, kaè Topi}.

Upitan za osnovanost sumnji omogu}oj izdaju podataka o letuhelikoptera Topi} kaè da se istragavodi i na te okolnosti. Osobno je bliì

vjerovanju da bi sve moglo bitiposljedica na{e ratne sigurnosnenekulture. Na to ga upu}uje akt sapotpisom komandanta Petog korpusagenerala Atifa Dudakovi}a u kojem je24 februara 1995. godine navedenoda su Srbi prislu{kivanjem telefonskihrazgovora znali vrijeme dolazaka iodlazaka helikoptera. S tim u veziDudakovi} je naredio da se komu-nikacija vr{i preko za{ti}ene paketradijske veze a ne prekoprislu{kivanih telefona.

Dokumenata i ~injenica vezanihza ovu istragu svakim je danom svevi{e zahvaljuju}i anga`manu @upani-

jskog odvjetni{tva u Karlovcu i pogo-tovo Policijskim strukturama izKarlovca, Ogulina i Slunja. Dakako, tune treba zanemariti ni ulogu MirsadaTopi}a i Saveza udruènja logora{akoji su najzaslu`niji {to je do pokre-tanja ove istrage uop}e i do{lo. To je,kaè Topi}, najmanje {to je mogaou~initi za ~ovjeka poput Irfana dr.Ljubijanki}a koji je kao humanista inajzaslu`niji {to je Topi} svojevre-meno oslobo|en i razmijenjen izkninskog logora. Nada se da }e odnosvlasti dràve BiH i pogotovo vlastiUnsko-sanskog kantona prema `rtva-ma ove ratne misterije zna~ajno bitipromijenjen u svakom pogledu.

Safet HRNJICA

25.02.2010.godineuporedni intervju 7

rezultirala istragom

Irfan dr. Ljubijanki} izdan?

Bi{}anin Irfan dr. Ljubijanki} Medicinski fakultet zavr{io je u Beogradu1977. godine. Poznat je kao jedan od osniva~a Stranke demokratske akcije ibliskih suradnika prvog predsjednika Alije Izetbegovi}a. U ratno vrijeme nepunugodinu obavljao je funkciju predsjednika formiranog Biha}kog okruga. Bio je ~lanGlavnog i IO SDA BiH a 23. juna 1994. godine izabran je za predsjednika Glavnogodbora, na funkciju na kojoj se nalazio do pogibije (ili ubistva).

Bio je omiljen, ~astan ~ovjek i humanista. Kao politi~ar najvi{e se zalagao zagra|ansku i multietni~ku Bosnu i Hercegovinu. Svi se nakon svega slaù da bi uovom dijelu dràve, konkretnije u sjeverozapadnom dijelu Bosanske krajine sve

bilo druk~ije da je kojim slu~ajem dr Ljubijanki} preìvio rat.

Veliki ~ovjek i humanista

Ovu temu dosad je istraìvalo nekoliko medijskih ku}a. NovinariSlobodne Bosne do{li su i do slu`benih zabilje{ki s aerodroma ]orali}i. Uzabilje{kama je stajalo da se do 3.50 sati sa Isturenog komandnog mjestaRatnog vazduhoplovstva i protuvazdu{ne odbrane ~ekali potvrdu odolasku helikoptera. Po{to je nisu dobili, poslali smo upit. Na osnovuodgovora sa IKM-a, zaklju~ili su da se s helikopterom ne{to desilo. U 4.56sati obavije{tena je Komanda 5. Korpusa da helikopter nije sletio.

O padu helikptera u kojem je bio ministar Ljubijanki}, u rejonuKremena, na okupiranom podru~ju Slunja, prvi su vijest objavili novinaritada{nje Televizije Knin. Bio je to prilog s mjesta pada letjelice i izvje{tajo “velikom uspjehu” pripadnika VRSK.

Taj video zapis snimljen kamerom VRSK kasnije su zaplijenili vojniciHrvatske vojske i jedan je od klju~nih dokaza u istrazi. Zaplijenjeni su ivideo snimci sa postrojavanje vojske VRSK na kojoj ha{ki osu|enik Mile

Mrk{i} ~ita imena14 nagra|enih za “uspje{no izvedenu operaciju ru{enjaneprijateljske letjelice”, najvjerojatnije upravo helikptore u kojem je biladelagacija sa Ljubijanki}em na ~elu.

Iz novinarskih istraga

Mirsad Topi}, predsjednik Udruènja logora{a USK-a

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine uporedni intervju8

Grad sa ne{to manjeod 45 hiljada stanovnikaima 25 hiljada zaposle-nih. Kanton s 300 hiljadastanovnika ima 30 ine{to hiljada zaposlenih.Grad je iz nekih pro{lihvremena, a kanton je izovovremene Bosne iHercegovine, jedan od

deset u Federaciji. Biha} i Unsko-san-skih kanton. Surova stvarnost je da jestatistici kantona pribrojan i dana{njiBiha}.

Pro{lih vremena, koji s ove dis-tance djeluju kao bajka, prisjetio seMilan Ke~a, predsjednik Skup{tineop{tine Biha} u dva mandata od1974. do 1982. godine.

: Za va{a dva mandata vezani su ogromni razvojni iskoraci u privrednom ìvotu i dru{tvenom razvoja op}ine Biha}. Kako je to postignuto?

KEÂ: Zajedni{tvom. Presudnu uloguodigrali su gra|ani. Ogromnomve}inom podràli su desetogodi{njisamodoprinos. âk je 98 postogra|ana pristalo da cijelu deceniju od1974. do 1984. godine od svojih zara-da izdvaja tri posto. Sa HuseinomHukijem Dupanovi}em, IzetomSablji}em, Ismetom Bi{}evi}em,Suljom Dàni}em i brojnim ni{tamanje zaslu`nim saradnicima,gra|anima smo ponudili viziju napret-ka biha}ke op}ine.

: [ta je realizirano sredstvima samodoprinosa?

KEÂ: Samodoprinos, uz jasnu vizijurazvoja, te konkretne planove i projekte, omogu}io je da novac dobijemoi iz Fonda Federacije, Republi~kog

fonda za razvoj nerazvijenihpodru~ja, da angaùjemo ino-kreditei kredite komercijalnih banaka, daKombiteks u Kulen Vakufu izgradifabriku «Bebi triko», pro{iri i modern-izuje tkaonicu, izgradi novu, tepro{iri i modernizuje postoje}e pre-dionice, izgradi poslovnu i zgradudru{tvene prehrane. Napravljene sutvornice kancelarijskog namje{taja«Bina», metalnog namje{taja «Mena»,masivnog namje{taja «Fagus»,pro{irena je ekserana, te izgra|eneupravna i zgrada dru{tvene ishrane u«Krajinametalu». Biha} je dobio tvor-nicu rashladnih ure|aja «Gorenje»(dana{nja Bira), Polietilenku, mod-ernizovana je {tamparija «Bratstvo»,a u @itopreradi su napravljeni silos,hladnja~a i mlin, po~ela je modern-izacija mljekare, formirana farma zatov teladi «Bugar». Realizirani su bro-

jni infrastrukturi projekti,posebno rekonstrukcija elek-tro-mreè. Biha} je dobiogarni hotel «Ada», rekrea-cioni centar Plje{evica...

: Koji su projekti realizirani u dru{tvenimdjelatnostima? KEÂ: Prioritet su imali {kol-stvo i zdravstvo. Izgra|ene su

osnovne {kole s fiskulturnim dvo-ranama «Stana Su~evi}» u Biha}u i naKamenici, te {kola u Brekovici.Zanimljivo je da smo 3. novembra1979. godine otvorili nove podru~ne{kole: Sokolac, Klokot, Viki}i, MalaPa}, Spahi}i, Srbljani i âvki}i.

U Biha}u su izgra|eni objektiNastava I i II s amfiteatrima, fiskul-turnom salom, kabinetima i labora-torijima za potrebe Tehni~kog {kol-skog centra i vi{ih {kola.

Izgra|ene su sportske dvoraneLuke i STENS, pro{ireno je nekolikoodjela u bolnici, zavr{ena prva fazaPoliklinike, te podru~ne ambulante:Iza~i}, Vrsta, Brekovica, Jezero-Srbljani, Lipa i Ora{ac, dok sudogra|ene i renovirane u KulenVakufu, Zavalju, Sko~aju i Rip~u.Zavr{en je Spomen park Garavice,adaptiran Muzej AVNOJ-a (krov inova postavka), a zapo~ela jeadaptacija Bilbijine ku}e za potrebebiblioteke... Te{ko se svega prisjetitiposlije toliko godina. Me|utim, ne}uzaboraviti da smo godi{nje zapo-{ljavali po hiljadu novih radnika, a uperiodu samodorinosa izgradili smo500 stanova u dru{tvenom sektoru.

: Nadle`nosti op}ine su danas mnogo manje. [ta bi se moglo «prepisati» iz Va{eg

vremena za brì razvoj Biha}a? KEÂ: Zajedni{tvo, zajedni~ko djelo-vanje politi~kih stranaka uOp}inskom vije}u. Razlike su, bar jatako shva}am demokraciju, dozvol- jene samo u politi~koj kampanji predizbore. Razlike poslije izbora ne smijebiti. Jer to ne vodi napretku. Stoga semora cijeniti {to aktuelni na~elnikpostiè u ovakvim uslovima. Biha} iUnsko-sanski kanton u predstoje}ojreformi Ustava moraju se izboriti zavlastitu regiju. Najidealnija organi-zacija je sedam regija: Sarajevo,Mostar, Tuzla, Banjaluka, Doboj,Zenica i Biha}. Ideja o ~etiri regijenije nova. Stara je vi{e od tridesetgodina. Mi smo se tada uspjeli izbori-ti protiv toga i zbog toga, izme|uostalog, imali smo tako dobre rezul-tate u ukupnom ekonomskom idru{tvenom razvoju.

“Svi ljudi vole svojegradove. Kod Bi{}ana taljubav je za nijansu intenzi-vnija, jer tragovi ìvljenja naovom prostorima seù hi-ljadama godina u historiju”,kaè Ivan Pr{a, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a. @ivot uPounju i uz Unu seè dubokou pro{lost. Dana{nji Biha}ima dinami~an razvoj.

: U ~emu se ogleda taj

razvoj? PR[A: înimo sve da unaprijedimokomunalnu infrastrukturu, jer je toosnova ukupnog ìvota. Kao i svakalokalna zajednica i Biha} poku{ava itraì moduse kako kvalitetnije unapri- jediti ukupni infrastrukturni potenci- jal. Obnovili smo brojne lokalneputeve, niskonaponsku mreù. Nemani jednog sela, ni zaseoka bez teku}epitke vode. Niskonaponsku mreùdoveli smo, ili obnovili, u sve i jednomselu. Parelelno rje{avamo i gradsku javnu rasvjetu. Sve to Biha} finansiraiz vlastitih izvora. Zna~ajno smounaprijedili sve slu`be koje se brinu o~isto}i grada, odràvanje saobra}ajni-ca prohodnim i u zimskim vremenima,ure|ivanjem javnim povr{ina. Za sveto izdvajamo ogromna sredstva.

: Ipak, stoji ~injenica da je razvoj usporila globalna finansijska kriza.

PR[A: Pro{le godine svijet je zadesilavelika recesija. U Bosni i Hercegoviniona je izraèna na svim nivoima, pa nijepo{te|en ni Biha}. Bitno smo prikra}eniza izvorna primanja iz poreza na dodat-nu vrijednost (PDV), koja dobijamo izFederacije. Ipak, traìmo moduse da tajdio ìvota u na{em gradu ne stane, pa iu ovakvim okolnostima imamo rastu}itrend razvoja. Zna~i, ne stagniraju}i! Na

razne na~ine traìmo partnere, ulaga~eu op}inu Biha}.: [ta je obiljeìlo pro-

teklu godinu? PR[A: Bili su to sna`ni i veliki infra-strukturni projekti, koji su sna`nodoprinijeli razvoju grada i kvalitetuìvota. Zavr{ili smo dva mosta u gradu, jedan pje{a~ki i jedan za motorni sao-bra}aj. Uredili smo centar grada. Zaista je primjeran i moè se porediti s bilokojim evropskim, a usu|ujem se re}izapadnoevropskim gradom na{eveli~ine. Imamo izuzetno moderancentar grada, koji se izvanredno uklo-pio s objektima kulturne ba{tine. Punosmo se bavili vodovodom. Izgra|eno jei zamijenjeno nekoliko desetina kilo-metara vodovodne mreè. Samo uobnavljanje stare vodovodne mreèuloèno je 2, 5 miliona eura, veomapovoljnog kredita njema~ke banke KfW.

Ovo na{e komunalno pre-duze}e radi obnovu kako bise smanjili gubici u distribu-ciji pitke vode. Istina miimamo izvori{te Klokot, kojemoè zadovoljiti potrebe petputa ve}eg grada, ali gubiciu distribuciju vezani su zaogromne tro{kove elektri~neenergije. Imamo gubitak i do

60 posto, a ve} smo u naselju OzimiceI, zatim Jablanskoj ulici, Hatincu posli-

je rekonstrukcije vodovodne mreè,gubitke prepolovili, {to je veomaohrabruju}i trend.

: Biha} je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji je dobio bespovratna sredstva za razvojne projekte. U {ta }e biti utro{ena ta sredstva?

PR[A: Korektnom politikom iprezentacijom Biha}a kao otvorenog,demokratskog grada, multikonfesion-alnog i multi u svakom smislu, osiguralisu da nas prepoznaju i u Evropi.Njema~ka vlada nam je preko bankeKfW dodijelila grant od 17, 5 milionaeura, odnosno 35 miliona konvertibi-lnih maraka za infrastrukturu u seg-mentu kona~ne regulacije ipre~i{}avanja oborinskih i otpadnihvoda radi o~uvanja okoli{a i rijeke Une.S realizacijom tog projekta, koji po~inje-mo ove godine, Biha} }e biti prvi gradna Balkanu koji }e po najve}im stan-dardima rije{iti probleme reciklaèotpadnih i oborinskih voda. Iako to nijena{a obaveza u rekonstrukcije, pa iizgradnju, {kola uloìli smo oko 2, 5miliona maraka. Mi osje}amo i potrebui obavezu da pomognemo na{oj djeci.Iako ni to nije obaveza, op}ina Biha}zna~ajnim sredstvima pomaè zdravst-vo, jer moramo voditi ra~una o zdravljuna{ih ljudi. Ta sredstva, od 200 do 300

hiljada KM jesu «kap u moru» potreba,ali pomaèmo koliko moèmo.: Razvoj svakog grada

se temelji na privredi. [ta je op}ina napravila u ovoj oblasti?

PR[A: Ve} je postala otrcana fraza kakoprivreda nije u nadle`nosti op}ine. To jeste istina. Mi ne moèmo podi}i na{eposrnule gigante, ali moèmo biti part-neri u pronalaènju investitora. Polaprivrednih kapaciteta uni{tio je agre-sor, a pola je tehnolo{ki zastarjelo zboglo{e privatizacije. Kao partneri u poti-canju privrednog razvoja osnovali smoposlovne zone na Kamenici i u Rip~u.Imaju velike kapacitete, a op}ina jeinvestirala u infrastrukturu. Mi smoulaga~ima ponudili mjesto i poziciju zanjihove investicije, a s prvom o~ekuje-mo da }e oni kao poslodavci doprinijetizapo{ljavanju na{ih ljudi.

Midhat KALIMAN

Isje~ci iz pro{losti

Presudna uloga gra|anaGra|ani su ogromnom ve}inom podràli desetogodi{nji

samodoprinos. âk je 98 posto gra|ana pristalo da cijeludeceniju, od 1974. do 1984. godine, od svojih zarada izd-vaja tri posto. Te{ko se svega prisjetiti poslije toliko godina.Me|utim, ne}u zaboraviti da smo godi{nje zapo{ljavali pohiljadu novih radnika, a u periodu samodorinosa izgradilismo 500 stanova u dru{tvenom sektoru, kaè Milan Ke~a,nekada{nji predsjednik SO Biha}

I u ovakvim okolnostima imamo rastu}i trend razvoja. Zna~i,ne stagniraju}i ! Na razne na~ine traìmo partnere, ulaga~e uop}inu Biha}, promovi{emo se i zaista, ~ini mi se, uspijeva-

mo da u ovim recesivnim vremenima pokaèmo kako seop}ina Biha}, ako ne sna`no, a ono sigurno razvija, kaè Ivan

Pr{a, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a

Milan Ke~a

Ivan Pr{a

Biha} danas

Rastu}i trend razvoja

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine krajinom 9

Svi koji imaju spremne projekte:udruènja, nevladine organizacije,pravna i fizi~ka lica mogu konkurisatiza sredstva iz budèta op}ine Biha} zasu/finansiranje iz budèta Op}ine.

Na~elnik Biha}a, HamdijaLipova~a raspisao je javni poziv zaprikupljanje prijedloga projekata koji}e biti nov~ano podràni ove

budètske godine. Autori projekatavremena za apliciranje na ovaj javnipoziv imaju do sedmog marta.Projekti se predaju u Slu`budru{tvenih djelatnosti i mlade, gdje

se mogu dobiti i detaljne informacije.Za nov~ana sredstva za finansir-

anje projekata mogu konkurisatiudruènja, nevladine organizacije,

fizi~ka i pravna lica registrovana uBosni i Hecegovini, koji ostvarujugodi{nji prihod manji od 50 hiljadaKM.

Projekti moraju biti realizovanina podru~ju op}ine Biha} ubudètskoj 2010. godini, a ukupno jeosigurano 100.000 konvertibilnihmaraka.

Moè se konkurisati projektima:Ljudska prava i prava djeteta; Ja~anjedemokratije, a naro~ito ve}eg u~e{}aèna i mladih u dru{tvenom ìvotu;

Zapo{ljavanje, a naro~ito mladih;Socijalne sigurnosti i zdravstveneza{tite, odnosno pomo} `rtvama rata,raseljenim licima, povratnicima,pomo} starim, bolesnim i hendikepi-ranim osobama... opismenjavanje,prekvalifikacija, dokvalifikacija, profe-sionalna orijentacija, obrta, naro~itostarih zanata, te sporta, kulture,ekologije...

Po jednom projektu moè sekonkurisati za sredstva u iznosu od20.000 maraka.

Biha}: Za projekte udruènja, nevladine organizacije, pravnai fizi~ka lica

Za projekte 100.000 marakaProjekti moraju biti realizovani na podru~ju op}ine Biha} u budètskoj2010. godini, a ukupno je osigurano 100.000 konvertibilnih maraka

U Sarajevu je odràna sjednicaPredsjedni{tva Skup{tine Savezaop}ina i gradova Federacije Bosne iHercegovine. Kako je, saop}io ErminHajder, na~elnik Bosanskog Petrovcana ovoj sjednici razmatrani su prijed-lozi aktivnosti koje bi Savez op}ina igradova F BiH mogao poduzeti kakobi se sanirale posljedice nedavnihobilnim poplava.

Alija Tihi}, direktor Federalneuprave civilne za{tite Predsjedni{tvu

Saveza prezentirao je finansijskepodatke o materijanoj {teti uzroko-vanoj poplavama i aktivnosti koje jepoduzela Federalna uprava CZ.

Sanjin Halimovi}, na~elnikop}ine Sanski Most primio je JanaBratua, ambasadora Norve{ke uBiH. Ambasador Bratu prije susre-ta s predstavnicima vlasti uSanskom Most boravio je uPrijedoru. Razgovaralo se o aktual-nom stanju u ovim op}inama.

Info

Savez op}ina igradova F BiH

Norve{kiambasador u

Sanskom Mostui Prijedoru

Centar za promociju lokalnograzvoja - PLOD Centar Biha}uspje{no je realizirao projekatRegionalni centar za poslovnopovezivanje“. Ovaj projekt je finan-cirala Delegacija Evropske unije uBiH, a implementatori su bili PLODCentar u suradnji s Op}inom Biha}i Privrednom komorom USK-a.

Cilj projekta, koji je trajao oddecembra 2007. do februara2010.godine, je bio promocijamalih i srednjih poduze}a (MSP) izSjeverozapadne regije BiH i unapr-

je|enje suradnje izme|u BiH istranih poduze}a, te razvoj njihovihstrate{kih partnerstava i preko-grani~ne suradnje.

Direktor PLOD Centra,gospodin Haris Komi}, prezentira-

ju}i rezultate projekta, istakao je da je tokom implementacije Centaruspostavio sna`nu mreù i partner-stva sa doma}im i stranimpruàteljima ekonomskih usluga,

uklju~uju}i privredne komore,razvojne agencije, MSP centre iambasade.

Centar se profilirao udoma}em i stranom okruènju kaoklju~na ta~ka za poslovanje u pro-cesu razvoja i prekograni~ne surad-nje. Zahvaljuju}i uspje{no ost-varenim kontaktima i identificiran-im prilikama Centar je povezao 15doma}ih poduze}a sa stranim kom-panijama koji su sklopili ugovore oposlovnoj suradnji, kaè Komi}.

PLOD Centar je osiguraoodrìvost projekta kroz usposta-vljanje suradnje s doma}im i stran-im stakeholderima, izgradnjukapaciteta Centra, ostvarene rezul-tate i identificiranje novih prilika zapovezivanje i razvoj, koji sudoprinijeli stvaranju ugleda Centrau doma}em i stranom okruènju.

Plod centar Biha}

Regionalnicentar zaposlovnopovezivanje

Haris Komi},direktor Plod centra

Na imanju Enesa Selmana, u Gatikod Biha}a, u ranim je jutarnjim sati-ma 21. februara neza{ti}eno stadoovaca napao ~opor vukova. Divlje zvi-

jeri zaklali su pet ovaca i sedmero jan- jadi. Te{ko je povrije|eno jo{ {estovaca, ali su preìvjele.

Vlasnik ovaca Selman ov~arstvomse bavi duè od trideset godina, alinikada nije doìvio ovoliku {tetu.

Stanovnici Gate su zabrinuti.Vi{e u dvori{tu i na otvorenom neostavljaju doma}e ìvotinje.

Zuhdija Arnautovi}, lovo~uvar,tvrdi kako ovakav pokolj nije mogla da

napravi jedna zvijer, nego ~opor. 037Plus

Gata, kod Biha}a

Vukovi rastrgali ovce

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine krajinom10

Damir Dado ORE[KOVI], biha}kimuzi~ar nastanjen u îkagu i Javnaustanova «Kantonalni fond za pomo}u stambenom zbrinjavanju porodica{ehida i poginulih boraca, ratnihvojnih invalida, demobilisanih boraca,prognanih osoba i socijalno ugroènihkategorija» ovogodi{nji su dobitnici«Povelje 26. februar».

Ore{kovi} je 12. novembra 2009.godine u Holywoodu, Kalifornija,dobio jednu od najpresti`nijihmuzi~kih nagrada za nezavisnemuzi~are u SAD – «Gitaris godine»koju mu je dodijelilo “Los AngelesMusic Awards“. Odluka ove uglednemuzi~ke institucije temeljila se,izme|u ostalog, na kvaliteti snimlje-

nog materijala, u ovom slu~ajuDadinog albuma “THE OTHER SIDE“,na kojem je obrada sevdalinke Emine,koju je Daddo orkestrirao u vrhunskojizvedbi elektri~nih i akusti~nih gitara.

Ore{kovi} je nedavno dobio priz-nanje i od Muzi~ke zajednice gradaChicaga “Illinois enter tainer”, kao jedan od deset najboljih umjetnika za2009. godinu.

U prvim godinama djelovanjateì{te aktivnosti Javna ustanova«Kantonalni fond za pomo} u stam-benom zbrinjavanju porodica {ehida ipoginulih boraca, ratnih vojnih inva-lida, demobilisanih boraca, prognanihosoba i socijalno ugroènih kategori- ja» bilo je stambeno zbrinjavanje sto-

procentnih ratnih vojnih invalida prve

grupe, (RVI paraplegi~ari, slijepi...) isvi su adekvatno stambeno zbrinuti,prevashodno gradnjom novih poro-di~no – stambenih objekata, dograd-njom i adaptacijom postoje}ih poro-di~nih ku}a ili kupovinom stanova.

Baznim projektom kreditiranjadogradnje, sanacije i adaptacije, poro-di~no stambenih objekata obuhva}eno je do sada, vi{e od 3.000 porodica.

Op}insko vije}e Biha} ove godine«Plaketu branilaca-oslobodilacaBiha}a» dodijelio je Izetu (Kadira)SULJI]U, Mirsadu (Mustafe) BALI]U iSeadu (Hasana) DURAKOVI]U.

«Plaketa op}ine Biha}» dodijelje-na je Plesnom klubu «Virus», prim. dr.Dragi Poljaku i sportskom radniku

Vinku Bebi}u i Udruzi obitelji poginu-

lih i nestalih pripadnika HVO Biha}.«Zahvalnicu op}ine Biha}» dobilisu Tre}i deminerski vod Brigadetakti~ke podr{ke Oruànih snaga Bosnei Hercegovine, Planinarsko dru{tvo“Horizont“, te Mujo i Zilha Jusi}, osni-va~i i vlasnici ugostiteljskog –turisti~kog preduze}a “Kostelski buk“,te anesteti~ari Huse Dizdarevi} i HaseKori~i} iz kantonalne bolnice.

Nagrada op}ine Biha} «Japodskikonjenik» ove godine dodijeljena jeHani Kurjakovi}, u~enici Gimnazije iuspje{noj karatistkinji, Adni Kujundì},desetogodi{njoj djevoj~ici, vice{ampi-onki svijeta i Evrope u modernomsahow–dance-u, te Eni Kurbegovi},dùdistkinji vice{ampionki Balkana.

U posljednjih nekoliko godina napodru~ju op}ine Sanski Most izgra|enisu kilometri kanalizacionog sistema itako je rije{en jedan od najve}ih infra-strukturnih problema grada. Ipak,proces priklju~enja doma}instava nakanalizacionu mreù odvija seusporenom dinamikom.

Izgradnja kanalizacionog sistema

na podru~ju op}ine Sanski Mostzapo~ela je 2005. godine i do sada je

ura|en primarni kolektorski sistem nalijevoj i desnoj obali Sane te diosekundarne mreè, isti~u u JP“Vodovod i kanalizacija“. Izgradnjakanalizacionog sistema finansirana jesredstvima preduze}a, kroz kreditkojim se “Vik“ zaduìo kod Svjetskebanke u iznosu od dva miliona KM,potom sredstvima Op}inskog komu-

nalnog fonda i u~e{}em gra|ana. •

U Sanskom Mostu je odrànazavr{na prezentacija aktivnosti uokviru projekta SPISS, koji se provodiu saradnji s UNICEF-om. Ovaj projekat nosi puni naziv “Ja~anje sistemasocijalne za{tite i inkluzije djece uBosni i Hercegovini“. U okviru projek-ta realizirane su ili se trebaju real-izirati aktivnosti nekolicine nevla-dinih organizacija, a projekatpodupire UNICEF. U projekat je, uznekoliko bosanskohercegova~kihop}ina, uklju~en i Sanski Most.

Cilj je unaprije|enje stanja uoblasti za{tite dje~ijih prava, ali ipojedinaca iz takozvanih za{ti}enih

grupa. U okviru projekta SPISSnabavljeni su aparati za provjerusluha kod djece i odraslih i trenutnose ove aktivnosti odvijaju u svimobrazovnim ustanovama.

Jedan od projekata je i ure|enjeunutra{njosti Osnovne {kole “Petioktobar“ kojeg su zajedni~ki realiziraliu~enici ove obrazovne ustanoveskupa s nastavnim osobljem i rodite-ljima, a u narednom periodu bi}erealiziranoj jo{ nekoliko zna~ajnihaktivnosti u sklopu projekta.

Op}insko vije}e Biha}

DOBITNICI OP]INSKIH P

Poznati velikokladu{ki u~iteljMilutin Bukili} dobitnik je najve}eg javnog priznanja Op}ine VelikaKladu{a “Februarska nagrada” u2010. godini. Ovo je ve}inomglasova odlu~eno na 16. redovnojsjednici Op}inskog vije}a odrànoju srijedu, 17. februara. Bukili}u jenagrada dodijeljena za neprocjenjivdoprinos u opismenjavanju

stanovni{tva op}ine Velika Kladu{a,te podsticanju mladih ljudi nadaljnje obrazovanje. Dao je ogro-man doprinos razvoju iunapre|enju kulture i sporta idrugih oblasti ìvota i rada.

Pojedina~nim izja{njavanjemvije}nici su odabrali i dobitnike“Plakete op}ine Velika Kladu{a”.Ovim javnim priznanjem nagra|enisu doktor Sulejman Kendi},Fudbalski klub “ABC“ Podzvizd,preduze}e “Brijest-promet“ Trnovi,i istaknuti humanista HasanOmanovi} - Hako, te JKUP“Komunalije“.

U sklopu obiljeàvanja Danaop}ine Velika Kladu{a, AdmilMulali}, na~elnik op}ine potpisao jeugovore o stipendiranju 337 stude-nata.

Ovakav vid financijske pomo}istudentima je izuzetno koristan, ana ovaj na~in Velika Kladu{a }e uskoroj budu}nosti raspolagati smladim i obrazovanim kadrovima.

Studenti su odu{evljeniovakvim potezom op}inske vlasti, aposebno ih veseli ~injenica da sustipendije dobili svi studenti iz oveop}ine.

Velika Kladu{aOp}insko vije}e

MILUTINU

BUKILI]U –FEBRUARSKA NAGRADA

STIPENDIJE ZA SVESTUDENTE

Sanski Most

Nastava u Op}oj gimnazijiBosanska Krupa top tema je uovom gradu. U desetak dana

odràna su tri sastanka u kabine-tu na~elnika op}ine BosanskaKrupa, a vezan je za problempoha|anja nastave u zgradi Op}eGimnazije u Bosanskoj Krupi. Naposljednjem sastanku sana~elnikom Arminom Halitovi}emrazgovarali su ~lanovi [kolskogodbora. Oni su prije nekoliko danaizrazili rezervu za korake koji sepoduzimaju kako bi se osiguralanastava za u~enike Gimnazije iizgradnju nove zgrade.

Na~elnik Halitovi} upoznao je~lanove [kolskog odbora s planombudu}ih aktivnosti dogovorenim sVije}em roditelja i aktivom direk-tora osnovnih i srednjih {kolabosanskokrupske op}ine. Novazgrada Gimnazije trebalo bi dabude izgra|ena u naredne ~etirigodine.

BESPARICA, ILI LJUDI NE]E

ZA[TITA DJECE

Bosanska Krupa

GIMNAZIJA ZA ÊTIRIGODINE

Op}insko vije}e: Jednoglasno o dobitnicima ovogodi{njih priznanja

Projekat “Ja~anje sistemasocijalne za{tite i inkluzije

djece u Bosni i Hercegovini“

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine krajinom 11

Za danas (~etvrtak, 25. feb-ruar) zakazana je sjednicaOp}inskog/Op{tinskog vije}aBosanski Patrovac. Posebno zani-mljiva rasprava o~ekuje se pri-likom razmatranja izvje{tajaop}inskog na~elnika ErminaHajdera i organa uprave zapro{lu, te njihovih planova i pro-grama rada za ovu godinu.

Izvje{taje za pro{lu, teplanove i programe za ovu godinudostavile su i mjesne zajednice, abi}e razmotren i prijedlog ugos-titelja za izmjenu Odluke o rad-nom vremenu ugostiteljstva, teplan i program rada Centra zasocijalni rad za 2010. godinu iinformacija o radu sportskihklubova i planovima za ovu god-inu.

Vije}nici }e razmotriti iPrijedlog o utvr|ivanju platnihrazreda i koeficijenata za pla}e

zaposlenih u op}ini.

^lanovi ratnog Predsjedni{tvaRepublike Bosne i Hercegovine Ejub Gani},Nijaz Durakovi}, Tatjana Ljuji}-Mijatovi},Stjepan Kljuji}, Ivo Kom{i} i MirkoPejanovi} progla{eni su po~asnimgra|anima Buìma.

Sve~anoj sjednici Op}inskog vije}a, uz~lanove ratnog Predsjedni{tva R BiH(opravdano je izostao samo Mirko Pejanovi})prisustvovali su zastupnici u ParlamentuFederacije BiH i Parlamentarnoj skup{tiniBosne i Hercegovine, te predstavniciSkup{tine i Vlade Unsko-sanskog kantona.

Najmla|a op}ina u BiH, Op}ina Buìmosnovana je 20. februara 1995. godine,odlukom Predsjedni{tva R Bosne iHercegovine.

Buìm

^LANOVI PREDSJEDNI[TVA R BiH PO

Zavezali jednom ribaru obje rukepa mu rekli, hajde sad ispri~aj kolikusi {tuku ulovio. Gleda jadnik u {ake,tuàn {to ih ne moè razdvojiti dokrajnjih granica, jer ba{ je tolika bila.Odjednom mu sinu, ra{iri prste kolikomu je povez dozvoljavao, pa savozaren re~e: «Ovoliko je krupno okobilo te moje ribe!» Za divno ~udo ovo

je istinita ribarska pri~a. Sto posto, jerse stvarno dogodilo ovo sa vezanjemruku.

Zvu~i malo neobi~no, ali ima jo{ jedna istinita i lijepa pri~a u kojoj senavodi da su ribari sav svoj ulov pok-lonili korisnicima javne kuhinje.Dogodilo se to protekle sedmice kadasu bi{}ani Aladin Fatki}, Sabahudin

Pe~enkovi}, \uro Mirkovi}, DèmalMurti}, Enko Midì} i logisti~arZdenko Porobi}, u donjem toku Uneulovili 50 kilograma bijele ribe. To jena{ teren i za ovu akciju «me~ali»(prihranjivali) smo ribu nekoliko sed-mica, pri~a Aladin, te dodaje da suutro{ili deset vre}a starog kruha i jednu kuruza. Ne kukuruza, ve} ba{onog doma}eg «stodanca» jer ga ribanajbolje uzima.

Finale ovog humanog poduhvatadogodio se u utorak 16. februara,kada su Aladin Fatki} i Zdenko Porobi}u roku od pola sata podijelili ribukorisnicima Javne kuhinje«Merhamet» u Ulici Bedem. Prvo jebilo nevjerice, kao nije to za nas, nemoè nas to zapasti,... A onda jenastala gu`va. I ode riba. U zdravlje!

Ribari humanitarci ne}e stati naovom, uskoro }e uprili~iti ribolov ~iji}e ulov pokloniti djeci bez roditeljskogstaranja koja su smje{tena u objekti-ma na Kamenici. Dodatno }e se potru-diti pa }e iskostiti ribu i napravitiso~ne i ukusne pljeskavice. Po vlasti-toj recepturi za koju kaù da je

neponovljiva. H. ALIJAGI]

Biha}: Ribari humanitarci

Bosanski Petrovac

Poklonili 50 kilograma ribeIma jedna istinita i lij epa pri~a u kojoj se navodi da suribari sav svoj ulov poklonili korisnicima j avne kuhinje

Ribari humanitarci ne}e stati na ovom, uskor o }euprili~iti ribolov ~iji }e ulov pokloniti djeci bez

rodit eljskog staranja koj a su smj e{tena uobjektima na Kamenici

Istinita ribarska pri~a

Op{tinsko vije}e

VIJE]NICIOCJENJUJU

RAD

NAÊLNIKABi}e razmotreniizvje{taji o radu mjes-nih zajednica i planovinjihovog rada u ovoj

godini

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine

P rostrana biha}ka dolinasmje{tena je izme|u dva plavet-nila, Plje{evice i Grme~a, a presi-

jeca je smaragd koji te~e, Una. I to jedovoljno. Ne treba puno kada se opisu-

je pitomina u kojoj su uìvali i prviljudi. Ustanovljeno je prisustvo ~ovjekau starijem kamenom kasnom bron-zanom, te starijem i mla|em èljeznomdobu. U Ra~i}u, deset kilometara jugo-isto~no od Biha}a, zajedno sa kostimamamuta prona|ena su dva kremenanoà. Pored dijelova Slovenije teGorskog Kotara i Like plemena Japodanaseljavali su i ovo podru~je. Japodskakultura obiljeìla je Biha} izuzetnim vri-

jednostima, od konstrukcijskih rje{enjasojenica, preko nakita od bronce,èljeza i srebra, pa sve do simbola ovogkraja «Japodskog konjanika» isklesanogu ovda{njem «mehki{u» kojeg kasnije

nazva{e «bihacit». Nalazi iz Biha}a inaselja Golubi}, Pritoka i Ripa~, ilustri-raju ilirsku kulturu na japodskompodru~ju, urne s prizorima iz svakod-nevnog i zagrobnog ìvota, ravnigrobovi, nakit, oru`je i japodske kape.

Nakon hiljadu godina mirnogìvota u ovoj pitomini Japode pokorava-

ju uvje`bane rimske legije vojskovo|eOktavijana. On 35. godine prije noveere kre}e na japodska plemena dauspostavi kona~nu vlast na Balkanskompoluotoku. In vino veritas, govorili su

~esto. U vinu je istina, glasi prijevod.Kada su do{li na ove na{e prostore, zaveliku dolinu koja se pred njima prostr-la su rekli: «Plemenita biha}ka dolina».

To su govorili ispijaju}i napitak~arobnog mirisa i okusa, dar oveprirode, okruèni plemenitom lozomkoju su zametnuli Japodi. Potvr|uju to idana{nji toponimi Vinica i Ruìca.Dokazuju i govore o nekada{njoj ljubavistanovni{tva biha}ke doline prema bilj-ci i plodu zvanom gro`|e. Najljep{ojrijeci u ovom dijelu svijeta oni su daliime, Una. Jedna, jedina. To podru~je jepripadalo rimskoj provinciji Dalmacija.Rimljani su donijeli svoje obi~aje,zakone i tradicionalno graditeljstvo.

Historiografi su na podru~ju naseljaGolubi} locirali rimski grad Raetinium.To nije sve, na podru~ju Huma~kihglavica, Zalo`ja, Iza~i}a i Brekoviceprona|eni su ostaci zgrada. U Gati Ilidìotkrivena je ve}a zgrada ozidana u rim-sko doba. Umjetnost je sa~uvana nakamenim nadgrobnim spomenicima.

Grad Biha}, 26. februar1260. godine

Polovinom drugog vijeka na{e ereovdje nastaju djela ra|ena u reljefu,«Mitrasovi reljefi», «Silvan» i «Ninfa»,te glava Gorgone. Kasnije, 505. godine,rimske provincije Dalmacija, Liburija i

Savija se spajaju u jednu pokrajinukojom vlada gotski knez. Izme|u 602. i614. godine, dolaze Slaveni na ovopodru~je. Njihova plemena su tokomranog srednjeg vijeka na stalnom udaruVizantije s istoka i Frana~ke dràve sazapada. Do po~etka 12. vijeka smjenji-vali su se na vlasti Franci, Vizantija,Venecija i Ugarska. Sve do 26. februara1260. godine, o biha}kom kraju i ovompodru~ju govorilo se kao o bezimenomprostoru. Tog datuma Bela IV, hrvatsko-ugarski kralj, izdao je povelju kojom sepotvr|uje da Wyhygh, ranije Vihuch,postoji na Otoku sv. Ladislava. Dvijegodine poslije, 1262. progla{en je slo-bodnim kraljevskim gradom sa pravimada se bavi slobodnom trgovinom izanatstvom bez samovolje plemi}a.

Otad se Biha} razvijao kao urbanigradski, trgova~ki i zanatski centar naraskri`ju najva`nijih puteva u ovom

dijelu Balkanskog poluotoka. U to vrijeme to je dobro utvr|eni grad opasandvostrukim bedemom sa velikim bro-

jem pu{karnica i okruglim tornjevima.Na glagoljskoj listini s kraja 14. stolje}asa~uvan je pe~at srednjevjekovnogBiha}a na kojem se vide tri kule. Nasrednjoj je zastava s natpisom:«BIHIGIENSIS CIVITATIS». Isti motivima i grb grada. U sa~uvanim perga-mentima grad se spominje pod imeni-ma: Bihig, Byheg, Bichich, Bihag,Vywegh i Wyjgh. Zbog svog poloàjapreìvljavao je stalne udare ali unato~tome u srednjevjekovnom periodu bio

je zanimljiv i privla~an za naseljavanje i

to je doba njegovog stalnog uspona.Do 1412. godine u Biha}u boravikralj Sigismund, kada ga predajeFrankopanima u ~ijoj }e vlasti ostati dopo~etka 16. vijeka kada ponovo prelaziu kraljevsku vlast kao «Regia Civitatis».Poslije bitke kod Jajca 1463. godine,Bosna je pala pod Osmansku vlast. Uosvaja~kom pohodu prema Evropi na

jednom od glavnih pravaca na{ao seBiha}. Me|utim, pro}i }e vi{e od stogodina do pada Biha}a. Nakon èstokeborbe 1592. godine osvojio ga jeHasan-pa{a Predojevi}. Izme|u donjegtoka Une, Kupe i Korane formiran jeBiha}ki sandàk koji ulazi u sastavBosanskog pa{aluka. NakonKarlova~kog mira 1699. godine, osman-ska vojna sila je u defanzivi, a Bosna jeizloèna stalnim napadima Austrije iMleta~ke republike. Uloga Biha}a svodise na obranu najzapadnije granice

u centru12

Sedam i po stolje}aBiha}a

Simbol ovog kraja «Japodski konjanik» isklesan je u ovda{njem «mehki{u»kojeg kasnije nazva{e «bihacit». Nalazi iz Biha}a i naselja Golubi}, Pritoka iRipa~, ilustriraju ilirsku kulturu na japodskom podru~ju, urne s prizorima iz

svakodnevnog i zagrobnog ìvota, ravni grobovi, nakit, oru`je i japodskekape. Nakon hiljadu godina mirnog ìvota u ovoj pitomini Japode pokoravajuuvje`bane rimske legije vojskovo|e Oktavijana. Najljep{oj rijeci u ovom dijelusvijeta oni su dali ime, Una. Jedna, jedina. Do po~etka 12. vijeka smjenjivali su

se na vlasti Franci, Vizantija, Venecija i Ugarska. Sve do 26. februara 1260.godine, o biha}kom kraju i ovom podru~ju govorilo se kao o bezimenom pros-

toru. Tog datuma Bela IV, hrvatsko-ugarski kralj, izdao je povelju kojom sepotvr|uje da Wyhygh, ranije Vihuch, postoji na Otoku sv. Ladislava. Od tada

po~inje pri~a o Biha}u

Tragovi postojanja Japoda

Jubilej grad

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


omanske imperije. U to vrijeme uokruènoj gradskoj cjelini sa razvi-enom infrastrukturom ìvi 5.000anovnika i to 1.000 u tvr|avi i 4.000pet mahala. I pored ~estih napadaad je u usponu. Tako 1878. godinestaje sjedi{te jednog od sedamsanskih sandàka.

Centar Zapadne BosneIste godine na Berlinskom kongre-

Austro-ugarska dobija pravo na oku-ciju Bosne i Hercegovine. Biha} se

vanaest dana uporno odupiraodmo}noj vojsci. Deset godina poslijevajanja 1888. godine, poru{eni sudemi. Biha} je iza{ao iz svoje tvr|avetopio se sa ostalim dijelom grada. Ur{iji i mahalama odvija se ìvot poceptu austrougraskih gradi}a. Otvaraosnovna {kola, mala gimnazija, trgo-~ka i vo}arska {kola, formira setrogasno dru{tvo, ni~e gradski park,di se regulacioni plan, vodovod,nalizacija, dolazi struja, a tu su isarne garnizona, te oficirska inovni~ka kasina. Novi javni i stam-ni objekti mijenjaju izgled grada istaju gradske zone. Godine 1910.ha} ima 8.370 stanovnika.

U periodu izme|u dva svjetska ratae doìvio bitnije promjene i zadràoe funkcije upravnog, privrednog,

jnog, prosvjetnog i zdravstvenogntra Zapadne Bosne. Trinaestog apri-1941. godine okupirali su ga Nijemci.

okom Narodno-oslobodila~ke borbeigrao je historijski jednu odjzna~ajnijih uloga. Bitka za prvolobo|enje vodila se izme|u 2. i 4.vembra 1942. godine. Tih kasnoje-njih dana u ovom gradu su udarenimelji Federativne narodne republikegoslavije. Bio je centar najve}e slo-dne teritorije u okupiranoj Evropi.

Biha}ka republika» se prostirala na.000 kvadratnih kilometara i bila je}a od povr{ine nekih evropskihmalja poput Belgije i [vicarske.rajem mjeseca te godine, 26. novem-a, u 18, 00 sati po~elo je sa izboromadnog i Po~asnog predsjedni{tva, tetalih skup{tinskih organa. Sjednicavog zasjedanja AVNOJ-a, na kojoj jezdravno govor odrào Josip Broz Tito,

odràna je 27. novembra 1942. godine.Nakon te{kih bombardiranjaNijemci su ga ponovo zauzeli 29. janu-ara 1943. godine. Kona~no oslobo|enjedo{lo je 28. marta 1945. godine. Tokomprvih pet poslijeratnih godina svinapori usmjereni su za razvojpoljoprivredne proizvodnje i izgradnji

{kolskih objekata. U tom periodu opis-menjeno je 5.500 odraslih osoba. Jedanod gradskih simbola, reljef na gradskimzidinama, postavljen je 1960. godinepovodom 600-te godi{njice postojanja.Na prvom popisu stanovni{tva 1961.Biha} ima 15.763 ìtelja, a op}ina45.884, a deset godina poslije 24.060 i

58.185. Prema popisu od 1. aprila1980. godine grad ima 41.674stanovnika, a op}ina 65.679.

Odbrambeno-oslobodi-la~ka epopeja

Nakon referenduma koji je sprove-den po~etkom 1992. godine na kojemse 64 posto stanovni{tva izjasnilo za jedinstvenu, nedjeljivu i samostalnuRepubliku Bosnu i Hercegovinu, Biha} je opasan agresorskim rovovima a cije-vi artiljerijskih i ostalih oru|a i oru`jabiv{e JNA okrenute su ka gradu ukojem ostado{e hrabri branioci. Grad jenapadnut 12. juna 1992. godine. Tokom1201 dana ti napadi su se smjenjivalisvakodnevno, ali grad uz kojeg se veùatributi: regionalni centar, raskr{}esvih puteva, vje~ni grad i grad heroj, seuspje{no obranio. Nevi|eno herojstvobiha}kih branilaca zaustavilo je agreso-

ra. U ljeto te godine formirane subiha}ke: «Legendarna» i «Slavna»brigada. Naredbom [taba vrhovnekomande Armije R BiH od 29. jula1992. godine u Biha}u je formiranaUnsko-sanska operativna grupa, anekoliko dana kasnije i Vazduhoplovnagrupa. Iste godine 21. oktobra USOG

prerasta u Peti korpus Armije R BiH.Zdruène snage agresora 19. jula

1995. godine pokre}u ofanzivu podnazivom «Sprèna zemlja», ali je hrabribranioci zaustavljaju pet dana poslije.Petog avgusta Hrvatska vojska uzpomo} snaga 5. korpusa A R BiH oslo-ba|aju hrvatske teritorije i deblokiraju

Unsko-sanski kanton. Vi{estruko jesmanjena linija fronta, a jedinice na{egkorpusa pregrupisane i snabdjeveneusmjerene su na osloba|anje privre-meno okupirane teritorije. U vremenuizme|u 14. septembra i 10. oktobra1995. godine odvijala se operacija«Sana 95» u kojoj su oslobo|eniBosanski Petrovac, Klju~, BosanskaKrupa i Sanski Most. Grad Biha} uvijek je cijenio i po{tovao svoje ljude i borce.Kao i uvijek na dostojanstven na~in }eobiljeìti i ovaj dio svoje povijesti.

Pozitivne porukePoslijeratni period bio je izuzetno

teàk za Biha}. Zaboravljen je iprepu{ten da se sam bori sa nepraved-nom privatizacijom i preraspodjelomsredstava kojima raspolaè Federacija ikanton. Agilnost tre}eg poratnogna~elnika Hamdije Lipova~e ponovo je

Biha} dovela na mjesto koje zasluùje.- Svu svoju energiju usmjeravamna to da ovaj grad prikaèm u novomsvjetlu, jer Biha} pretendira da bude centar regije i sa svojim geostrate{kimi prirodnim resursima ima sve predis-

pozicije da se razvije u jedan od najz- na~ajnijih centara u BiH. Sve to u uskoj

je vezi s mojim naporima da stvorimambijent u kojem }e mladi ljudi vidjeti

perspektivu, isti~e Lipova~a.Biha} kao pozitivan primjer danas

isti~u sve strane diplomate. Tako iValentin Intzko, Visoki predstavnik iposebni izaslanik EU za BiH je, zainozemne medije, istaknuo da suporuke koje dolaze iz Biha}a ohrabru- ju}e, prvenstveno na polju suìvota ime|unacionalnih odnosa, tepoduzetni~kom klimom.

Kazao je i da bi èlio vidjeti BiHkao veliko gradili{te, potaknuti da sestvori takva atmosfera i privukuinvestitori. U doba krize to zvu~iparadoksalno, no BiH ve} imaodobrenih kredita u visini od milijardu ipol eura, to treba aktivirati.Poduzetni~ka klima postoji upodru~jima poput Biha}a, napomenuo je Visoki predstavnik.

To je slika Biha}a kako ga vidinajvi{i diplomata EU u BiH. To je slikakoju svi èlimo.

Sve za Biha} i Bi{}ane. Za 750.ro|endan. Halid ALIJAGI]

25.02.2010.godineu centru 21

Stare razglednice Biha}a

Nove razglednice Biha}a

za sva vremena

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine index22

Seminar i radionica kojeg jepro{le sedmice, organizirao Centarnovih tehnologija Tehni~kog fakultetaUniverziteta u Biha}u, imao je za ciljedukaciju o novim tehnologijama,povezivanje s tekstilnom industrijomu Bosni i Hercegovini, te ukazati na

zna~aj primjene dizajna u tekstilnojindustriji BiH.

Tokom petodnevne radionice stu-denti dizajna i predstavnici petvode}ih tekstilnih proizvo|a~a u BiH

ostvarili su direktan kontakt i radili na

konkretnim zadacima u suradnji i uznadzor industrijskih tehnologa.Nau~ne radove izlagalo je nastavnoosoblje Tehni~kog fakulteta i prezenti-rane su tekstilne firme ExluzivLinergie - Banja Luka, Modna konfek-cija Slovenka - Donji Vakuf, Komaskomerc - Sarajevo i Kula - Grada~ac.Ono {to je dalo identitet ovom projek-tu jeste promocija kvaliteta bhproizvoda.

Prema rije~ima prof. SalihaTeskeredì}a, {efa

odsjeka za produktdizajn u Sarajevu,workshop-om seèli afirmirati diza-

jn kao disciplina tepodi}i svijest proiz-vo|a~a o neophod-nosti kori{tenjadizajna u proizvo-dnji i procesunastanka industri-

jskog proizvoda uBiH.

Trenutnoimamo mnogoobrazovanih dizajn-era koji uglavnomne rade svoj posaodok s druge strane

jedan od vode}ihproblema doma}etekstilne industrije

jeste nerazumije-vanje ulogedizajnera u nas-tanku proizvoda.Problem je {todizajn nije etabli-

ran u svijesti na{ih proizvo|a~a kaosredstvo koje donosi prednost utrì{nom nadmetanju i izlasku nasvjetsko trì{te, isti~e prof.Teskeredì}.

A.IBRAD@I]

Nove tehnologije u dizajnu i konstrukciji tekstila i odje}e

Radionica “Made in BiH”Centar novih tehnologija Tehni~kog fakulteta Univerziteta u Biha}u

organizator seminara » Nove tehnologije u dizajnu i konstrukcijitekstila i odje}e» i workshop-a »Made in BiH».• ^lanovi Senata Univerziteta u

Biha}u o{tro osudili akt kanton-alnog ministra obrazovanja AmiraHadì}a, koji je preporu~io obus-tavljanje rada Senata. Takva pre-poruka je politi~ko uplitanje u radUniverziteta, ocjena je Senata

• Ambasada Italije u BiH dodjeljuje bh studetima stipendije za

{kolovanje u Italiji tokom akade-mske 2010/2011. godine. Za dobi-vanje stipendije neophodno je poz-navanje italijanskog jezika. Potenci-

jalni stipendisti, zainteresirani zapoha|anje kratkih kurseva italijan-

skog jezika, u trajanju od jednog dotri mjeseca, obavezni su poznavatisamo osnove italijanskog jezika,saop}ila je Ambasada Italije. Krajnirok za elektronsko dostavljanje for-mulara je 31. mart 2010. godine.

• Na sjednici Senata Univerzitetau Biha}u, odrànoj u ponedje-

ljak, Nevzet Veladì} imenovan jeza dekana Pravnog fakulteta.

• Albin Musli}, prvi je magistarpravnih nauka Pravnog fakulte-

ta Univerziteta u Biha}u. Musli}pro{le sedmice je uspje{noodbranio svoj magistarski rad.

Univerzitet uBiha}u - info

Detalji sa radionice...

... studenti budu}i dizajneri

(Rubriku index posve}ujemostudentima i profesorima

Univerziteta u Biha}u. Svojeprijedloge i sugestije moèteslati na 037plus @ gmail.com)

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine ekonomija24

U organizaciji Privredne komoreUSK-a i Regionalnog centra za podr{kumalim i srednjim preduze}ima, upetak 12. februara, u Biha}u jeodràna prezentacija «Alternativniizvori energije». Prezentacija, na kojojse razgovaralo o prirodnim izvorimaenergije, suncu, vjetru, hidro i biomasikoji se trenutno koriste u svijetu, tekamo ide razvoj kori{tenja prirodnihizvora energije, organizirana je usuradnji sa kompanijom «SITEL» d.o.o.Ljubljana, Slovenija.

Kori{tenje alternativnih izvora na

mikrolokacijama, o hibridnim sustavi-ma, ustvari o vi{e izvora na jednojlokaciji, te o tome kako energiju pohra-niti kad je ima previ{e i kako je razdijeliti na dvadeset~etverosatnu upotre-bu, bile su osnovne teme. Tako|er }ebiti rije~i o projektiranju tih sustava,upravljanju i daljinskom nadzoru zakontrolu i optimizaciju. Alternativneizvore energije je prezentirao Janez

êh, direktor “Sitel“ d.o.o. Ljubljana.Na prezentaciji su govorili i predstavni-ci kompanije Turbina IPD koji su ve}nagra|eni za primjenu vjetroturbina, aosim predsjednika PK USK IsmetaPa{ali}a na prezentaciji su sudjelovalina~elnik Op}ine Bosanski PetrovacErmin Hajder, zatim, Kemal Hamedo-vi}, pomo}nik ministra privrede,Ljubomir Samardìja, predsjednik

Udruènja inovatora Biha}, predstavni-ci Op}ine Buìm, OSCE-FO Biha}, firmiVodovod Biha}, OZ Vrto~e BosanskiPetrovac, âvkunovi} d.o.o. Biha},Di&De Deli} d.o.o. Biha}, te AA KapitalBrokers Biha}, “2 T” d.o.o. Biha}.

H. ALIJAGI]

Vlada Federacije BiH na sjedniciodrànoj 15. februara, u Mostarudonijela je odluku kojom je utvr|en javni interes za izgradnju {est ter-moelektrana (TE), 16 hidroelektrana(HE) i {est vjetroelektrana (VE).

Na press konferenciji odrànojnakon sjednice federalni ministarenergije, rudarstva i industrije VahidHe}o kazao je da su ovom odlukomstvorili pretpostavke za dono{enjeodluka o dodjeli koncesija za odre|eneobjekte, kao i dono{enje odluka o

utvr|ivanju modela gradnje objekata.Odluka se odnosi na izgradnjutermoelektrana: Tuzla blok 7, Kakanjblok 8, Kakanj kombi ciklus 100 MW,RiTE Bugojno, RiTE Kongora i RiTEBanovi}i. Predvi|ena je izgradnjavjetroelektrana: Podvele`je 1 i 2,Borova glava kod Livna, Mesihovina,Velika Vlajna i Pokle~ani.

HE Unac na spiskuHidroelektrane na koje se odluka

odnosi su: hidroelektrane Ustikolina,Vranduk, Unac (Rmanj Manastir),Vrilo, Kabli}, Kru{evo sa HE Zeleni

vir, Vrhpolje, Glavati~evo, Bjelimi}i,âplje, Han Skela, Vinac, Babino Selo,

Ugar U{}e, Vrletna Kosa, Ivik i PHEBjelimi}i.“Ovo su objekti koji nose razvoj

lokalne zajednice, Kako i kada finan-cirati odre|eni objekat zna}emonakon odluka za svaki pojedina~ni

objekat tvrdi ministar He}o.Stav lokalne zajednice i odlu~no

protivljenje Biha}a gradnji HE uMartin Brodu Vlada F BiH, na kraju jeipak posve zanemarila.

Ministar He}o, prije nekolikomjeseci, traìo je da se preispita stavSavjeta za izradu prostornog plana

sliva rijeke Une oko izgradnjehidroelekrane na Uncu. To je prili~no

razljutilo ~lanove ovog stru~nog tijelakoje je jasno kazalo da gradnja togobjekta ne dolazi u obzir. ^lanoviSavjeta plana za izradu prostornogplana podru~ja od posebnog zna~ajaza Federaciju BiH “Sliv rijeke Une“

ispo{tovali su tu obavezu, sastali seali mi{ljenje nisu promijenili.

Vjerovati stru~njacima ilipoliti~arima

Savjet ostaje jedinstven umi{ljenju da je brana od 130 metaravisine, potapanje kanjona Unca iCrnog vrela, za{ti}enog lokaliteta pre-rizi~na avantura te avantura nekom-patibilna s aktivnostima uspostaveNacionalnog parka Una. Pritisak poli-tike na Savjet plana najo{trije je tadosudio Alija Pozderac koji, kod ovetematike, traì da se slu{a mi{ljenjestru~njaka a ne politi~ara.

Treba stvari nazvati pravimimenom. Ovdje je rije~ o drskom,agresivnom lobiju koji hara Bosnom iHercegovinom. Najlak{e je uzetibogomdan resurs i uzeti profit kako seto ve} radi, kazao je Pozderac.

Za razliku od njih straha oko grad-nje hidroeletrana nema EdhemBi~ak}i}, predsjednik Nadzornog odbo-

ra «Elektroprivrede BiH». Odmah poobjavljivanju odluke Vlade F BiHBi~ak~i} je za dnevne bh medije izjavioda je «Elektroprivreda» spremna daodmah po~ne graditi hidroelektrane.

D.OBAJDIN

Vlada Federacije BiH odlu~ila graditi hidro i termo postrojenja

Hidroelektrana na Uncu, ipakIako se lokalna zajednica èstoko usprotivila najavama gradnje HE Unac, a

podràva prostorne osnove koje uklju~uju nacionalni park i razvoj turizma,Vlada F BiH ipak stvara osnove za gradnju hidroelektrane u Martin Brodu

Plavni val, u slu~aju ja~egpotresa ili bilo kakve havarijepotopio bi Martin Brod, dolinuUne, voda bi izbila do Petrovca.Kako je rije~ o specifi~nu, neis-traènom terenu te{ko je ipredvidjeti mogu}e scenarije uslu~aju da ne{to po|e po zlu,strahuju ~lanovi Savjeta zaizradu prostornog plana slivarijeke Une.

Strahovanja

Manastir Rmanj - Martin Brod strahujeod potapanja

I [trba~ki buk u opasnosti

Privredna komora Unsko-sanskog kantona

Prirodni izvori energije

Od 2002. godine u Bosni iHercegovini se provodi Program

omladinskog poduzetni{tva u orga-nizaciji i pod pokroviteljstvomnorve{kog Business InnovationPrograms, u koji su uklju~eni iu~enici Srednje ekonomske {kole uBiha}u. Ve} tradicionalno, s imple-mentacijom ovogodi{njeg programakrenulo se mnogo ranije i pod vod-stvom nastavnika LjiljaneZukanovi} i Alme Kljaji}, koji supro{li edukaciju i certificirani su zaovaj program. Cilj ovog programa jeda u~enici kroz stvarno preduze}eprakti~no steknu znanja, sposob-nosti i vje{tine, da razviju osje}aj zabiznis i poduzetni{tvo, steknusamopouzdanje, vje{tine komu-nikacije i rukovo|enja, te steknunova poznanstva i prijateljstva.

Nakon {to su predstavili svojeradove u holu {kole {est omladinskihpreduze}a Biha} je sredinom mjese-ca predstavljalo na sedmom Sajmuu~eni~kog poduzetni{tva, koji setradicionalno odràva u Banjaluci. Nasajmu je u~estvovalo 70 omladinskihpreduze}a iz deset gradova BiH:Biha}a, Cazina, Prijedora, Banjaluke,Dervente, Tesli}a, Doboja, Odàka,@ep~a i Gra~anice.

Omladinsko preduze}e M.E.J.N.u vlasni{tvu Jasminke Deli},Nikoline [anti}, Maide [utkovi} i

Emine Hadìpa{i}, ~ija je poslovnaideja bila proizvodnja ukrasnih jas-tuka i ukra{avanje ramova za slikemakaronima, osvojilo je nagradu ukategoriji - najbolji biznis plan.H.A.

Omladinsko poduzetni{tvou Srednjoj ekonomskoj

{koli Biha}

U~e u vlastitimpreduze}ima

[est omladinskih preduze}apredstavljeno je na sedmom

Sajmu u~eni~kogpoduzetni{tva u Banjaluci

Kori{tenje alternati vnih izvora namikrolokacijam a, o hibridnimsustavima, ustvari o vi{e i zvora na

jednoj l okaciji, te o tom e kakoener giju pohraniti kad je im aprevi{e i kako j e razdijeliti n advadeset~etver osatnu upotr ebu,bile su osnovne teme

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine ekonomija 25

Sve pravne i fizi~ke osobe reg-istrirane za obavljanje djelatnosti izoblasti turizma i ugostiteljstvaimaju pravo aplicirati za sufinan-ciranje svojih projekata izgradnjenovih turisti~ko-ugostiteljskihkapaciteta u svrhu odrìvog razvojaturizma na selu - ruralnog turizma,te izgradnje osnovne turisti~keinfrastrukture.

Transfer je namijenjen zarazra|ene projekte usmjerene kapove}anju turisti~ko-ugostiteljskih

kapaciteta i razvoja odrìvog turiz-ma na selu i jedinice lokalne upraveza projekte izgradnje osnovne tur-isti~ke infrastrukture.

Ciljevi programa su: poticajizgradnji novih smje{tajnih i ugos-titeljskih kapaciteta; doprinospove}anju kvalitete turisti~keponude, turisti~kih sadràja iuposlenosti; pove}anje kvaliteteìvota u ruralnim podru~jima;stvaranje uvjeta za ostanak mladihna selu; razvoj seoskog turizma kaonovog turisti~kog proizvoda i profil-iranje Federacije BiH kao odredi{taruralnog turizma; podizanjekvalitete osnovne turisti~ke infra-strukture kao pretpostavke za daljn- ji razvoj turizma i podizanje ukupnerazine turisti~ke ponude destinacije.

Kriteriji za izbor programa su:kakvo}a i kompletnost programa; jasno definiran sadràj projekta koji je sukladan cilju pove}anja kvaliteteukupne turisti~ke ponude destinacije; financijski plan; stupanj samofi-nanciranja; pove}anje uposlenosti;originalnost projekta u smislupro{irenja turisti~ke ponude,ravnomjeran regionalni razvoj io~ekivani u~inak.

Javni poziv uklju~uje i sufinan-ciranje novih turisti~kih proizvoda,

izrade turisti~ke horizontalne i ver-tikalne turisti~ke signalizacije i tem-atskih cesta u kantonima/ùpanijamai op}inama (panoi, putokazi, vinske iceste sira, pou~ne staze, {etnice,putna odmori{ta, info punktovi,vidikovci, biciklisti~ke staze; sufinan-ciranje organiziranja i sudjelovanjana manifestacijama i programima odzna~aja za razvoj i promociju turizmai ugostiteljstva; sufinanciranje izradeoriginalnih turisti~kih suvenira usvrhu ja~anja turisti~ke ponude; sufi-nanciranje projekata izgradnje novihturisti~ko-ugostiteljskih kapaciteta“etno sela“...

Vi{e informacija i obrasce zaprijavu zainteresirani mogu na}i naweb stranici federalnog ministarst-va okoli{a i turizma(www.fmoit.gov.ba).

D.Ob.

[anse za razvoj

Rije~ je o novom projektu u razvoju poljoprivredne proizvodnje, kojiproizlazi iz aktivnosti na uspostavljanjuposlovne suradnje sa Centrom zarazvoj poljoprivrede iz Egipta, odnosnotamo{njom Kompanijom Yaser AbuLay, koja je pokazala veliki interes za

uvoz hrane iz na{e zemlje.«Stoga je i prihva}eno realiziranje ovog pilot projekta», kazao je direk-tor Poljoprivrednog zavoda USK SmailToromanovi}, dodaju}i da se èli osig-urati proizvodnja u obiteljskimgazdinstvima, ali i plasman tovljeneteladi i junadi. Naime, s tim su seproblemom proizvo|a~i ve} suo~ili, jer u uvjetima zasi}enog trì{ta,nekontroliranog uvoza, ne mogu osig-urati plasman tovljene teladi, kojih jeprimjerice samo u ovom trenutku u{talama vi{e od hiljadu i tri stotine.

Prednost Projekta je {to proiz-vo|a~i osiguravaju samo {talskekapacitete, dok }e im telad za tov,hranu i veterinarski nadzor osiguratiKompanija «MS Alem».

«U realiziranje Pilot projekta bi}euloèno 200 hiljada maraka i prvafaza trajat }e najmanje dvjesto dana»,

podsje}a direktor «MS Alem» SamirMuminovi}, dodaju}i da }e se u ovojfazi proizvoditi uglavnom za doma}etrì{te, ali }e ubrzo uslijediti, vjeruje,i izlazak na inozemno trì{te, posebnou Egipat, s obzirom na ~injenicu daova Kompanija posjeduje «Halal» i«Hasap» certifikat, a trenutno radi ina uvo|enju ISO standarda.

Proizvo|a~ Meho âu{evi} izbiha}ke MZ Brekovica potvr|uje veli-

ki interes proizvo|a~a za provedbuProjekta. «Uvjeti su dosta povoljni, anajbitnije je da je osiguran plasman ida se mi proizvo|a~i bavimoproizvodnjom i da nas vi{e ne boliglava kako plasirati na{ proizvod iosigurati sredstva za vra}anjedobivenih kredita.» Ovim, nada seâu{evi}, prestat }e te muke, ali ikona~no organizirati proizvodnja.

Mujesira SADIKOVI]

Potpisani Ugovori o kooperantskom uzgoju teladi

Plasman proizvoda i usluga name|unarodnom trì{tu uslovljen jedanas strogim kontrolama kvalitete.Mo`da najpoznatija me|unarodnaorganizacja koja se bavi provjeromkvaliteta proizvoda jeste ISO iliMe|unarodna organizacija za stan-dardizaciju. Dok organizacija ISOstandardizira razli~ite proizvode, jedan drugi me|unarodni standard sebavi samo prehrambenim proizvodi-ma. Vodi porijeklo od ameri~kePillsbury kompanije koja je radila za

NASU i laboratorije ameri~ke vojske.Sistem je prihva}en sedamdesetihgodina i od tada je me|unarodno priz-nat kao HACCP (Hazard AnalysisCritical Control Point) sistem zaproizvodnju sigurne hrane. Kako veli-ki broj ljudi u svijetu pojmove ~istog idozvoljenog i kad je rije~ o hrani ipi}u, razumijeva na temelju vjerskihna~ela, u svijetu su se razvile agenci-

je i organizacije za utvr|ivanjepoèljnog stanja i sastava hrane zaodre|ene vjerske skupine. Tako danasimamo halal i ko{er kriterije, kojemnogi proizvo|a~i èle zadovoljiti dabi svoje proizvode mogli ponuditi naodre|enim trì{tima.

Najve}i proizvo|a~ mlijeka imlije~nih proizvoda u Bosni iHercegovini, Meggle mljekara izBiha}a, tokom protekle godine je pri-lagodila svoj sistem proizvodnje sahalal kriterijima. Prosje~ni musliman-ski potro{a~ }e vjerovatno te{ko zamlijeko pretpostaviti da u njemu

moè biti bilo {ta zbog ~ega bi ono zanjega moglo biti nedozvoljeno zakonzumiranje. U razgovoru sa sarad-nicom Agencije za certificiranje halalkvalitete, lije~nicom Kanitom Dedi},koja je u~estvovala u certificiranjuMeggleovih proizvoda, saznajemome|utim da to nije tako. Nedavniprimjer nam govori da je jedanhrvatski proizvo|a~ mlijeka, nakon

odma{}ivanja mlijeka za potrebeproizvodnje maslaca, isto mlijekooboga}ivao svinjskom ma{}u, ~ime jeproizveo mlijeko koje je muslimani-ma, prema vjerskim na~elima, postalozabranjeno za konzumaciju. Meggle jenakon provedene procedure provjerezadovoljavanja halal standarda,dokazao za sve svoje proizvode da suhalal, odnosno ~isti i dozvoljeni musli-manima za konzumaciju.

Biha}koj mljekari se na ovajna~in otvaraju trì{ta arapskih zema-lja, na kojima bez halal certfikata pro-daja nije mogu}a. Adil JUSI]

Biha}ka mljekara zadovoljila kriterije Agencije zacertificiranje halal kvalitete u BiH

Novi projekti u poljoprivredi

Informacije i obrasc e za prijavu zaint eresirani mogu na}i

na w eb strani ci federalnogministarst va ok oli{a i turi zmawww.fm oit.gov.baHalal certifikat – paso{ za nAgencija za certificiranje halal k valitete u BiH, vlasniku

kompanije Meggle Josefu Antonu Meggleu }e uru~itihalal certifikat danas (~etvrtak) u Biha}u

Mesna industrija «MS Alem» iz Bosanske Krupe, posredstvom Kantonalnogpoljoprivrednog zavoda potpisala je ugovore o uslu`nom ili kooper-

antskom tovu teladi i junadi sa dvadeset i tri poljoprivredna proizvo|a~a

Anton Meggle

Transfer za projekteturizma i za{tite okoli{a

Farmerima osiguran otkup

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine kultura26

Kino Una, ba{ kao i grad Biha}, 26.februara slavi svoj ro|endan. U ~etiri

godine postojanja ispunilo je svoj cilj,postav{i istinsko sredi{te svih urbanihde{avanja. Direktor Ismet [e~i},ponosan je na kompletnu ekipu koja odprvog dana nosi ovaj veliki projekt. Za037plus, sumira rezultate ostvarene uproteklim godinama.

- Kino “UNA“ imalo je veliku ~ast da bude otvoreno upravo uz Dangrada 2006. godine. Bi{}ani su dugo ~ekali taj trenutak pa je odgovornost menad`menta tim bila i ve}a, jer suljudima trebali vratiti stare navike, i usput poticati mlade da kao i njihovi vr{njaci u najve}im svjetskim centri- ma na kvalitetan i zabavan na~in

provode vrijeme. Sretan sam jer svi parametri pokazuju da smo na pravom putu, kaè [e~i}, a statisti~kipodaci to i potvr|uju.

Moderni multipleks biha}kim fil-

mofilima donosi da{ak ìvota svjet-skih metropola uz najaktuelnije pla-netarne blockbouster od kojih izdvajamo nedavno premijerno prikaziva-nje filmova: «2012», «Zvjezdanestaze» i «Avatar». Podizanje nivoa kul-turne svijesti mlade generacije je jo{ jedan od ciljeva kojima teì kreativnitim na ~elu sa mladim direktorom.

- Uvezivanje sa institucijama kulture je veoma bitno. Ponosan sam na~injenicu da smo u suradnji saGradskom galerijom, galerijom Enver Krupi}, te Muzejom USK, realizirali

projekt u~eni~kih ekskurzija. Na taj na~in smo grad Biha} i njegovubogatu kulturno – historijsku ba{tinu,

predstavili kroz edukativna predava- nja ukupnom broju od 5300 u~enikasa podru~ja cijelog kantona.

Kino Una koje egzistira u sklopusarajevske «Art Zone», organiziranjembrojnih koncerata u protekle ~etiri

godine oboga}uje i muzi~ku scenugrada, podiù}i je na respektabilannivo. U prilog toj tvrdnji govori~injenica da je u Biha}u 2008. godineu okviru svjetske turneje uspje{noorganiziran koncert ameri~ke grupe

«Tito&Tarantula». Pored «vampira»planetarno proslavljenih zahvaljuju}ikultnom Rodrigezovom filmu «Odsumraka do zore», izdvajamo jo{ samoneka u nizu eminentnih imena:Zabranjeno pu{enje, Rambo Amadeus,Hladno pivo, Elemental, Letu {tuke,Erogene zone, Zoster, Vuneni, Zonaisklju~enja, Dubioza kolektiv, Skroz,Remorker, KUD Idijoti, Afrodizijak,Maxmaber orkestra i Urban sevdah.

Uz regionalne zvijezde priliku zaafirmiraciju ostvarilo je pedeset

mladih biha}kih bendova, a Kino Unadimenziju vi{e, ostvaruje i realizacijom brojnih humanitarnih akcija.

- Ponosimo se ~injenicom da nas {ira javnost sa pravom svrstava na

prvo mjesto kada su u pitanju kultur- na de{avanja ovoga tipa u gradu

Biha}u. U godini koja je pred nama postavili smo sebi visoke ciljeve.Namjeravamo ih u potpunosti ostvar- iti, rekao je na kraju razgovora za037plus, Ismet [e~i}.

Emira GLUMAC

Kutak zafilmofile

Kino Una slavi ro|endanModerni multipleks, rame uz rame sa glavnim

gradom BiH Sarajevom, u Biha}u redovito organizirapremijere svih aktuelnih doma}ih i stranih filmskih

ostvarenja ugo{}avaju}i najzvu~nija imena regiona izoblasti sedme umjetnosti

Za ~etiri godine rada u Kinu “UNA“ prikazano je 430 filmskih naslovau 12.040 projekcija koje je vidjelo 421.398 gledalaca. @anrovski je obuhva-}eno apsolutno sve, od filmova za najmla|e do uspje{nih horor ostvarenja.Posebnu pa`nju zasluùju i naslovi najpriznatijih doma}ih autora poput: GoWest, Grbavica, Dobro u{timani mrtvaci, Karaula, Ritam ìvota i DuhoviSarajeva, koji su svoju bh. premijeru doìvjeli upravo u Kinu «UNA».

Za ~etiri godine 430 filmskih naslova

Uz ro|endan grada i kina, Bi{}ani }eimati ~ast da uìvaju u premijeri novog film-skog ostvarenja vi{estruko nagra|ivanedoma}e autorice, Jasmile @bani}. Film «Naputu» koji je s odu{evljenjem priva}en uBerlinu bit }e ro|endanski dar ovda{njimpokonicima sedme umjetnosti.

Najmla|a publika koja raste uz na{ekino, imat }e tako|er poseban tretman. Cijelivikend }e uìvati u besplatnim projekcijamafilmova za ovu populaciju.

Z Z aa r r oo|| eennddaann premijera “Na putu”

Danas (25. febru-ara) }e u Gradskoj

galeriji Biha} biti pro-movirana izuzetnozanimljiva knjiga.«Hrana kao simbol ufrazeologiji njema~kogi bosanskog jezika»djelo je doc. dr. sci.Zrinke ]orali}, preda-va~a na Pedago{komfakultetu u Biha}u.

Frazeologija je mladalingvisti~ka disciplina, a zbog pro-teklog rata u na{u zemlju je stiglaposlije zemalja u okruènju. S toga je dr. Zrinka ]orali} jedna od rijetk-ih frazeologa u Bosni i Hercegovini.

Knjiga «Hrana kao simbol ufrazeologiji njema~kog i bosanskog jezika» bavi se njema~kim frazamakoji se odnose na hranu, odnosnoizvanjezi~nim komponentama s nji-hovim simboli~nim ekvivalentima u

bosanskom jeziku.Cilj analize bio je

utvrditi da li se fraze-mi u njema~kom jeziku slaù, odnosno,podudaraju s frazemi-ma u bosanskom jeziku. Knjiga je pro-dukt trogodi{njeg radai dugogodi{njegnau~nog istraìvanjaautorice, koja je od

2004. godine ~lanica nau~ne grupe«Europhras».

Knjiga autorice doc. dr. sci.Zrinke ]orali} drugo je nau~no djelou Bosni i Hercegovini koje se bavifrazeologijom, a prvo je napisao2000. godine prof. dr. Ilijaz Tanovi}pod nazivom « Frazeologija bosan-skog jezika».

Promotori knjige }e biti prof. dr.@eljka Matulina i prof. dr. IsakKarabegovi}. A. IBRAD@I]

Poznati ameri~ki sol-dèzistaSet [arp (Seat Sharp) odu{evio je19. februara prisutne u Gradskojgaleriji u Biha}u. Gostovanje [arpabila je jedna od prvih manifestacija uokviru obiljeàvanja 750. godi{njiceBiha}a.

Set [arp i Dino Muli}, bosansko-hercegova~ki pijanista izveli su arijeiz opere “Porgi i Bes» Dòrdà Ger-{vina, te nezaboravne pjesme Princa,Stiva Vondera i Lajonela Ri~ija.

[arp je, poslije Biha}a, u ponedjeljak, 22. februara, nastupio uBo{nja~kom institutu, u okviru pro-grama 26. internacionalnog festivalaSarajevo “Sarajevska zima”. Ovajkoncert u Biha}u je organiziralaambasada SAD u Bosni iHercegovini kao poklon graduBiha}u.

[arp je, tokom boravka uBiha}u, odrào i radionice u~enicimaUmjetni~ke {kole.

037plus

Promocije

Hrana simbol u frazeologiji

Seth Sharp gostovao u Biha}u

U Gradskoj galeriji Biha} danas }e doc. dr. sci. Zrinka]orali} promovirati knjigu «Hrana kao simbol u fraze-

ologiji njema~kog i bosanskog jezika»

Dr.sci Zrinka ]orali}

Dèz u Gradskoj galeriji

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine stil 27

! Ovan - (21.03. - 20.04.)LJUBAV: Plima emocija razvijat }e

se u vama, otvoreni kakvi jeste po prirodi,te{ko }ete se snalaziti u ovoj situaciji.Mogu}e je da }ete onda naglo i malonepromi{ljeno izlanuti i ne{to {to ne treba.POSAO: Oni koji su imali bilo kakve sumnje povezane s poslom, suradnicima ilisli~nim, kona~ano }e imati priliku daotkriju o ~emu se zapravo radi.

ZDRAVLJE: Dobar period za ovnove

" Bik – (21.04. - 20.05.)LJUBAV: Va{i prijatelji ovih }e vam

dana postati najdraè emocionalnoupori{te. Puno vremena posvetit }ete pri- jateljima i rodbini.POSAO: Opu{tenost i ne{to ugodnije radnaatmosfera ustupit }e mjesto nizu brigakoje }ete nekako gurnuti pod tepih. Nijevrijeme za brige na poslu. Ostavite ih zakasnije.

ZDRAVLJE: Jo{ }ete se hrvati s umorom inervozom sve do prolje}a.

# Blizanci - (21.05. - 20.06.)LJUBAV: Smanjite svoja ljubavna

o~ekivanja i nastojte biti sretni kroz ono{to jeste i {to imate.POSAO: Pred vama su dani kad po~injunovi problemi. Novi izazovi ne}e vam datipuno razloga za mir ili opu{tanje.

ZDRAVLJE: Malo vi{e umjerenosti ne bivam {kodilo.

$ Rak - (21.06. - 20.07.)LJUBAV: Ljubav }e za vas postati

ne{to prelijepo i uzvi{eno. Bit }e vamva`no da dijelite plemenite te`nje i da serazumijete, a u tome }ete i uspijevati.POSAO: Kako tjedan bude prolazio predvama }e se ukazivati sve bolje i sve ve}eprilike za razvoj i napredovanje u poslu.

ZDRAVLJE: Osjetit }e te bitno pobolj{anje.

%Lav - (21.07. - 21.08.)LJUBAV: Lako je mogu}e da }ete se

osje}ati intelektualno inferiorni u odnosus voljenom osobom. Netko bi vas mogaopoku{ati ismijati. Zato zaista buditepametni i budite realistPOSAO: Previ{e truda, a rezultati mr{avi.Nije ba{ sve tako crno kao {to vam se ~ini.

ZDRAVLJE: Moè se re}i da }ete biti vrlodobro ve}inu narednih 10-tak dana.

&Djevica - (22.08. - 22.09.)LJUBAV: Po~inju slatke ljubavne brige

i problemi. Sjetite se za{to ste as osoboms kojom jeste i imajte na pameti da nijeuvijek sve idealno.POSAO: Sitniji poslovi razvijat }e se dobroi u njima }ete funkcionirati bez ve}ihproblema. Drugi su trenutno znatno ja~i

od vas, pa ih ili prihvatite, ili pri~ekajte dase odnos snaga promijeni. ZDRAVLJE: Budite umjereni u svemu {tokonzumirate i kre}ite se redovno nasvjeèm zraku.

' Vaga - (23.09. - 22.10.)LJUBAV: Neke Vage mogle bi ovih

dana zapo~eti (ili nastaviti) vezu koja jepo~ela preko posla ili na poslu.POSAO: Pred vama je izvrstan tjedan za sveuslu`ne djelatnike kao i za suradnju s kolega-ma op}enito. Mogu}e su pohvale ili nagrada.

ZDRAVLJE: Bit }ete dobro cijeli ovaj tjedan.Nekima }e dodu{e porasti apetit.

( [korpion - (23.10. - 22.11.)LJUBAV: Na pomolu je zaljubljivanje!

Izgledno je da }ete se barem zagledati uneku dragu osobu suprotnog spola. Ve}vezani }e uglavnom uìvati na gotovomladena~ki na~in.POSAO: Za vas po~inju ugodniji dani naposlu. Posebno }e se to pokazati u poslovimakoji imaju i kreativnu ili zabavlja~ku crtu, kaoi onima povezanim s mla|om populacijom.

ZDRAVLJE: Malo nervoze bit }e zanemarivou odnosu na to da ste sve bolje i bolje.

) Strijelac - (23.11. - 21.12.)LJUBAV: Iako }e vas jako privla~iti

porodi~na atmosfera, u odnosu s voljenom osobom ne}ete nalaziti ono ispun- jenje koje mo`da o~ekujete.POSAO: Po~inju dani zakonskih prepreka ilimoralnih dvojbi. Ako vam se ukaè prilikada radite mimo zakona, dobro razmislite, jer bi vam se ubrzo moglo obiti o glavu. ZDRAVLJE: Ograni~ite unos namirnica uorganizam, a isto vrijedi i za pi}a. Sadvam se sve takvo lijepi za vas vi{e negoina~e, pa kilogrami rastu.

* Jarac - (21.12. - 19.01.)LJUBAV: Izvrsna konverzacija s part-

nerom (partnericom) u~init }e vas obojeotvorenijim jedno prema drugome, pa }eva{a veza dobiti na kvaliteti, a na tajna~in }ete je i u~vrstiti. Oni koji su jo{sami postat }e vrlo vje{ti sugovornici, pa}e biti dovoljan jedan razgovor da dobijuili postignu ono {to èle.POSAO: Kontakti bi vam mogli donijeti pri-liku za u~enje ili posao pun kretanja, a kojibi vam se itekeko svidio.

ZDRAVLJE: Osje}at }ete se vrlo dobro.

+ Vodenjak - (20.01. - 18.02.)LJUBAV: Bit }ete skloni analizirati

svaki potez voljene osobe, a posebno onajkoji se ti~e prigovora prema vama. Akoèlite svoju vezu odràti na onakvoj razinikakva je sad, ne ~a~kajte po onom {to vamkasnije mo`da i ne}e biti toliko va`no.POSAO: Uglavnom }ete biti fokusirani naintelektualne ili neopipljive poslove.

ZDRAVLJE: Jo{ }e biti prolaznih nemira inervoza, ali op}enito, vi ste dobro.

, Ribe - (19.02. - 20.03.)LJUBAV: Va{ ljubavni ìvot bi nared-

nih nekoliko dana mogao postati bajka,bukvalno.POSAO: Sve se vi{e planeta, i to lijepih,skuplja u va{em znaku, pa se moè re}i da

dolazite do izraàja. ZDRAVLJE: Sada ste jedan od povla{tenijihznakova i jedino lo{e {to vam se uzdravstvenom smislu moè dogoditi jestda pretjerate s uìvancijama.

U medijima se ~esto obra|uju teme poput nasilja, delikvenci- je, narkomanije, alkoholizma, depresije i sli~no. Nerijetko takveteme su senzacionalisti~ki obra|ene, jer kao takve privla~e pa`njukonzumenta. Konzumenti medijskih informacija su tokom vreme-na postali ovisni o ovoj vrsti tematike i crne hronike kotiraju navisokom mjestu po ~itanosti/gledanosti u medijima.

Da bismo donekle osvijetlili ovaj problem i pomogli na{im~itateljima da lak{e razumiju pona{anje, emocije, reakcije ljudi,bilo samih sebe, svoje djece, roditelja, porodice ili op}enito,odlu~ili smo posvetiti rubriku temama iz oblasti psihologije.

Ova rubrika, namijenjena je Vama, po{tovani ~itatelji iobra|ivat }e teme koje Vas zanimaju. Sami kandidirajte teme izoblasti psihologije koje }emo sedmi~no obra|ivati.

Teme moète kandidirati na e-mail adresu:[email protected] ili po{tom na adresu JP «RTV Biha}» d.o.o.Biha}, Krupska bb, 77000 Biha}.Mirela POPR@ENOVI], psiholog

Biha}ki reper Priki je ovihdana zavr{io prvu radnu verzijunovog video spota za pjesmu„Bi}e bolje“. Specijalni gostnadarenog biha}kog muzi~ara iproducenta koji sara|uje snajpoznatijim regionalnim hiphop izvo|a~ima, je srpski reperMar~elo. U radionici „Bomba“produkcije kadrovi spota sni-mani su u „zidinama“ oslikanimgrafitima, nesu|enog Domapenzionera. Ivan @ivkovi} –Funjai, pod ~ijom je rediteljskompalicom snimana radna verzija,ovih dana }e pristupiti finalizaci- ji video spota za novi Prikijevsingl. Haris Rahmanovi} – Prikiima tri albuma koji zvani~no nisuugledali svjetlo dana. Nada se da}e ovaj put upaliti ona stara izre-ka „tre}a sre}a“..

- U dràvi, kakva je na{a,gdje izdava~a nema ni legendarni Elvis J. Kurtovi}, ova vrsta muzike

je u svojevrsnoj ilegali! Ja sam od onih koji ne odustaju. Borit }u se da prona|em izdava~a koji }e objaviti moj tre}i album, za koji garantujem da je u samom vrhuhip hop scene regiona! Specijalni gosti su Edo Maajka i Mar~elo,ljudi o kojima ne treba tro{iti rije~i. Imam ~ak i spot koji se vrti na MTV-iju, ali u Bosni nemaizdava~a za takvo ne{to. „Bi}e bolje“ je optimisti~na pjesma, utom duhu, nadam se da }e se uskoro i ovdje pojaviti neko ko se bavi izdava{tvom i ko ima smislaza hip hop kulturu. Ne gubimnadu, imam odli~an album i idemdo kraja , odlu~an je Priki.

Emira GLUMAC

Muzi~ki web portal svih zemalja ex YU, www.barikada.com, jekrajem pro{le godine prvi objavio pri~u o biha}koj grupi«Alcoholica». U recenziji albuma prvijenca rock kriti~ar VladimirHorvat – Horvi nije {tedio superlative! Bi{}ane je nazvao super-grupom koja svira starozavjetni rock.

Ubrzo potom uslijedilo je novo priznanje na{im muzi~arima odstrane Direkcije nagrade «Indexi». I ove godine selekcija je podijel- jena je u dvije grupe: “Prva nagrada Indexi “ u kojoj se nalazeisklju~ivo debitantski albumi, te “Godi{nja nagrada Indexi”, zaalbume afirmiranih muzi~ara. Me|u debitantskim izdanjima eviden-tirano je 49 albuma, od toga pet u Bosni i Hercegovini, 27 uHrvatskoj, 15 u Srbiji, te po jedan u Makedoniji i Crnoj Gori.

Biha}ka Alkoholica je nominirana u kategoriji “Metal&All albu-mi”. U ovoj selekciji Bi{}ani su jedini doma}i bend pored grupa izdrugih dràva regiona. U toku je prvi krug glasanja publike puteminterneta, a prije zatvaranja ovog izdanja 037plus, na{i momci su biliprvi na listi! Za superrokere iz Biha}a moète glasati na web strani-ci davorin.ba Emira GLUMAC

Od narednog broja

Psiholog odgovara na Va{a pitanja

Priki snimanovi spot “Bi}e bolje”

«Alcoholica» iz Biha}a

«Supergrupa koja svira starozavjetni rock»

Autor:Ljubi{a MARKOVI]

Poruke zvijezda 26.02.-04.03.

(Originalni tjedni horoskop)

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine oglasi28

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine oglasi 29

JP "RADIO TELEVIZIJA BIHA]" d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:.............................................

...................................................................

...................................................................

...................................................................

...................................................................


Nov~ani iznos uplatiti na transakcijski ra~un: 1414010000796626NARUD@BENICA

Za pretplatu na list 037PLUS

..................................................................................................................................(naziv preduze}a - ustanove)

Ovim neopozivo naru~ujem ________ primjeraka lista 037PLUS na period________ mjeseci po cijeni od ________ KM. U cijenu je ura~unat PDV.

KORISNIK USLUGE

Krupska bb, 77000 Biha}Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

Krupska bb, 77000 Biha}ID broj: 4263178940002

Telefon: 037/226-688Fax: 037/226-866


U cijene je ura~unat PDV 17%.POPUST na duì vremenski period do 20%.Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,

9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.Priprema reklamnog/oglasnog prostore je besplatna.Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:

Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)Krupska bb, 77000 Biha}

ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 14,00 sati kako bi

iste objavili u narednom broju.Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha}Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Kupon zabesplatne male oglase

po{aljite po{tom ilidostavite li~no

na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha}

Krupska bb, 77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

VELIÎNAREKLAME

CRNO-BIJELA UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA -COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM

1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM

1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM

1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNASTRANA

ZADNJASTRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM

120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM

160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine sport30

Slabe partije i razo~aravaju}iplasman u jesenjem dijelu Prve ligeFederacije primorali su ~elnikeJedinstva na ozbiljniji anga`man ipromjene. Financijska situacija dikti-rala je trenutnu poziciju kluba i iako jetaj segment gotovo nepromijenjenuprava }e poku{ati udahnuti «noviìvot» sa dugoro~nijim rje{enjima naklju~nim pozicijama predsjednika i{efa stru~nog {taba.

Novoizabrani predsjednik Jedins-

tva Edin Muli} sa zamjenikom FikretomFajkovi}em i sekretarom ArifomMidì}em, samim prihvatanjem ovedu`nosti u najnepovoljnijem trenutku,pokazao je hrabrost i odlu~nost.

Jedinstvo u borbu za ostanak uligi kre}e sa novim «kormilarom»Branimirom Pekezom, biv{im tren-erom Lakta{a. Stru~njak, koji jeve}inu igra~ke karijere proveo u BSK-u iz Banja Luke, trebao bi bitidugoro~no rje{enje na klupi Bi{}ana.

Pomo}nik novog {efa stru~nog {taba je Denis âvki}, a dosta je promijen- jena i igra~ka garnitura.

Crveno- bijeli dres za crveno-crni tuzlanske Slobode zamijenio jeponajbolji igra~ jesenjeg dijela IgorMostarli}. Na raspolaganju treneruPekezu su i povratnici Damir [ahi-novi} i Dino Selimovi}, te pet novajli- ja: Milutin Zoni}, koji je u Jedinstvostigao iz beogradskog Trudbenika,@eljko Trivi} iz Lakta{a, Aner Ljeljak(Ora{je), Senad Sarajki} (SA[KNapredak) i Muhamed [ehovi} izPodgrme~a.

Nakon {to je odra|ena prva fazapriprema u kojoj se akcenat stavio nafizi~ku spremnost igra~a, drugi diopriprema s loptom odra|uje se u sus-

jednoj Hrvatskoj. Bi{}ani su ve} odi-grali dva prijateljska me~a sahrvatskim nièliga{ima Crikvenicom iNovaljom, a oba su zavr{enanerije{enim rezultatom.

Do po~etka proljetnog dijelaprvenstva planirane su jo{ neke test-utakmice, kako bi novi {ef strukestekao {to bolji uvid ~ime raspolaè, tekako bi igra~i {to spremniji i uigranijikrenuli u utrku za ostankom u Prvojligi Federacije. Spasila~ka misijaBranimira Pekeza s obzirom na ~etr-naestu poziciju na prvenstvenoj tabelinije nemogu}a, ali ni lako izvediva.

Od 12. februara u Vancouveru(Vankuver) traju natjecanja najboljihsvjetskih sporta{a na snijegu i ledu,me|u kojima je i {est predstavnikaBosne i Hercegovine. Bosanskoherce-gova~ki olimpijski tim ~ine TanjaKari{ik, Nemanja Ko{arac i Mladen

Plakalovi} (biathlon i ski tr~anje), te@ana Novakovi}, Maja Klepi} i MarkoRudi} (alpsko skijanje). Na otvorenjuigara zastavu na{e dràve nosila je@ana Novakovi}, a dosada{nji nastupina{ih mladih sporta{a nisu donijelizna~ajnije plasmane.

Pripreme Jedinstva za nastavak sezone Pripremio: Muhamed SADIKOVI]

Spasila~ka misija novog predsjedJedinstvo u borbu za ostanak u ligi kre}e sanovim «kormilarom» Branimirom Pekezom

Na pripremama su i poja~anja

Po~etak sportske godineozna~ili su sada ve} zasigurno

najve}i teniser u historiji inedodirljiva francuska rukometnama{inerija. Roger Federer je osvajanjem Australian Opena do{ao dosvog 16. Grand Slam naslova i timesamo potvrdio titulu vladara u«bijelom sportu». Na ovogodi{njemOtvorenom prvenstvu AustralijeFederer je izgubio samo dva seta(protiv Rusa Andreeva iDavydenka), dok su Tsonga u polufi-nalu i Murray u finalu pali bez«ispaljenog metka». Sa {est titula naWimbledonu, pet na US openu,zatim ~etiri australijska trijumfa, te jednom Rolland Garrosu, [vicarac jeve} u 29. godini ostavio iza sebeteniske veli~ine Samprasa, Agassija,Beckera, Lavera i Wilandera.

Federerovu dominaciju, narukometne parkete prenijeli sunesalomljivi Nikola Karabati} idru{tvo. Francuska je prvareprezentacija kojoj je po{lo zarukom da osvoji tri velikatakmi~enja za redom, pa su nakonzlatnih medalja na Olimpijskimigrama (2008) i Svjetskom prven-stvu (2009) ponovo zlatni, ovaj putna Europskom prvenstvu u Austriji..

Izabranici Claudea Oneste i uBe~u su vje~itog rivala Hrvatsku«ograni~ili» na srebro.

Predvodnika generacije NikoluKarabati}a, najbolje svjetsko kriloAbaloa, te «nebeskog leta~a»Narcisea te{ko }e iko maknuti sasvjetskog rukometnog trona.

Vancouver kao doma}inZimskih olimpijskih igara je ovihdana centar svijeta. Ljubitelji sportave} 14 dana uìvaju u nadmetanji-ma na ledu i snijegu, a oni kojima jehokeja{ki pak prebrz i nevidljiv,mora}e pri~ekati Svjetsko prvenst-vo u nogometu na ljeto.

Juznoafri~ka Republika je do-ma}in centralnog sportskog doga|ajau godini, na kojem }e nogometnuvje{tinu, naàlost umjesto na{ih«zmajeva», ipak demonstriratiPortugal. Bogata sportska godinazavr{i}e se u Turskoj, gdje }e senajbolji ko{arka{i svijeta nadmetatiza titulu svjetskog prvaka.

Sportska godina pred nama

Po~etak u

znakuFederera i“Tricolora”

Vancouver kaodoma}in Zimskih

olimpijskih igara jeovih dana sportski

centar svijeta

Pri~a Zimskih olimpijskih igara svakako je slovenska skija{ica – trka~icaPetra Majdi~ koja je nevjerovatnim podvigom u Vancouveru osvojila broncu usprintu. Na zagrijavanju pred utrku Majdi~ je pala na kamenje i kasnije seispostavilo slomila ~etiri rebra. Budu}i da lije~nici isprva nisu primijetiliozbiljnije povrede i dozvolili joj nastup, hrabra Slovenka je pod velikim bolovi-ma na kraju doskijala do bronce. Zbog pretpljenih bolova i iscrpljenosti pozavr{etku utrke pala u nesvijest, ali i svjetskoj sportskoj javnosti demonstriralaolimpijski duh.

Zimske olimpijske igre

BH sporta{i bezzna~ajnijih rezultata

Slovenka Petra Majdi~fenomen ZOI 2010.

Cazin je proteklog vikenda,~etvrti put ugostio najbolje veter-ane pod obru~ima u regionu.Najmasovniji turnir ovakve vrste naovim prostorima ponovo je okupioko{arka{ke prijatelje iz Hrvatske,

Srbije, Crne Gore, Slovenije i na{ezemlje. Nekad zna~ajna igra~kaimena, a danas ugledni sportskiradnici pokazali su cazinskoj publici jo{ uvijek zavidnu vje{tinuko{arka{kog driblinga i rolinga.

Turnir «Cazin grade, mojaljubavi» iz godine u godinu raste ipokazuje zainteresiranost u~esnika.Novina je u~e{}e tri ènska tima.

Mu{ki turnir je bio podijeljen udvije kategorije, za igra~e iznad 35godina, te igra~e starije od 50 god-ina, a natjecali su se timovi izZagreba, Me|imurja, Rijeke,Beograda, Maribora, Domàla iostalih gradova regiona. Na{ kantonsu predstavljali veteraniKo{arka{kog kluba «Biha}» i «BosneXXL», a doma}i «Limometal»istakao se organizacijom.

•

Ko{arka{ki vikend u Cazinu

Veteraniponovo podobru~ima

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


25.02.2010.godine sport 31

Protekli vikend u Sanskom Mostuizabrani su najuspje{niji kantonalni

sporta{i u 2009. godini. Bi{}anin EdinMusli} osvojenim tre}im mjestom naMediteranskim igrama pro{le godine

zasluìo je titulu najboljeg sporta{aUSK-a. Stalni reprezentativac Bosne iHercegovine u karateu pro{logo-di{njim uspjehom u Pescari nijeostavio dileme stru~nom ìriju.

Sanja Samardì} iz Kickboxingkluba «Biha}» je najbolja sporta{ica ukategoriji borila~kih sportova. Ovopriznanje zasluzila je osvajanjem dru-gog mjesta na Svjetskom prvenstvu.U istoj kategoriji u mu{koj konkuren-ciji za najboljeg je progla{en EdinMusli} iz Karate kluba «Biha}».

Za najuspje{niju sporta{icu u kat-egoriji lopta~kih sportova izabrana jeodbojka{ica Biha}a Meliha Dàfi}.Ovo priznanje me|u mu{karcima pri-palo je stonotenisa~u Isaku Abdagi}u

iz Cazina. Abdagi} je juniorski prvakBosne i Hercegovine, a osvojio je itre}e mjesto u seniorskoj konkurenci- ji, ~ime je zasluìo status standardnogdràvnog reprezentativca.

Najbolji timovi u lopta~kimsportovima protekle godine su @enskiodbojka{ki klub «Biha}», jesenji prvakPrve lige Federacije i Stonoteniski

klub «Top-STENS 73» iz Cazina.Najuspje{niji trener je Dijana

Jaj~evi} iz Plesnog kluba «Virus», aupravo «Virusu» je pripala titulanajuspje{nijeg sportskog kolektiva u

kategoriji ostali sportovi.Najuspje{niji mu{ki sportski kolektivu istoj kategoriji je Udruènje sport-skih ribolovaca «Kru{nica» izBosanske Krupe.

Sportska 2009.godina u Unsko-sanskom kantonu

Edin Musli} - sportista godine

U 13. kolu A1 ko{arka{ke ligeBi{}ani su na doma}em terenuporaèni od ekipe «Vogo{}e MIMS»rezultatom 52-59 (33-25). êtvr-tim uzastopnim porazom ko{arka{i«Biha}a» doveli su se u nezavidnupoziciju i do kraja }e im svaki bodbiti «ìvotno» vaàn. Biha}kiko{arka{i su dobro otvorili me~, pasu u prvom poluvremenu imalikonstantnu prednost od nekolikopoena.

Dobru partiju, naro~ito uprvom dijelu pruìo je novi play-maker u redovima Bi{}ana Igor\uki}. Osjetan pad u igri doma}ihosjetio se krajem tre}e ~etvrtine,

kada je tim iz Vogo{}e sustigaozaostatak od osam poena. Uposljednjem periodu Bi{}ani sunervoznom igrom dopustili gosti-ma rezultatski vi{ak, koji je bionedostiàn do kraja.

Gostuju}i krilni centar SeadHadìfejzovi} je sa 22 poena bionajefikasniji igra~ utakmice, dok jeu poraènom timu Amir Kulenovi}ubacio 17, ali uz dosta slab proce-nat {uta. U idu}em kolu Bi{}anigostuju u Tuzli kod Studenta ibudu}i da se nalaze u opasnoj zonisa samo dvije pobjede u trinaestme~eva, trijumf na strani bi do{aou pravom trenutku.

Odbojka{ice Biha}a novom su pobjedom jo{ jedan korak bliè elitnomrazredu bosanskohercegova~ke ènske odbojke. Jesenje prvakinje Prve ligeFederacije su u 11. kolu zabiljeìle trijumf na doma}em terenu protiv Bosne izKalesije rezultatom 3:1 po setovima (25:21, 25:14, 24:26, 25:20).

Biha}ke odbojka{ice odli~no su otvorile me~ i prva dva seta prili~no laganorije{ile u svoju korist. Kod sigurnog vodstva od 2:0 do{lo je do manjegopu{tanja, {to je rezultiralo gubitkom tre}eg i ne{to nesigurnijom igrom naotvaranju ~etvrtog seta. Bi{}anke su se sredinom ~etvrtog seta predvo|eneraspoloènom Dzafi} ponovo vratile igri iz prva dva seta i do kraja nisudopustile iznena|enje.

Odbojka{i Biha}a u okviru 11. kola kao doma}ini su poraèni od HOK-aDomaljevca rezultatom 1:3 po setovima (19:25, 20:25, 27:25, 26:28).Oslabljena ekipa doma}ina pruìla je odli~an otpor favoritima u ovom me~u,odbojka{ima Domaljevca.

Nakon izgubljena prva dva seta, Bi{}ani su fanati~nom borbeno{}u do{lido tre}eg, a imali i veliku {ansu za osvajanje ~etvrtog seta. Iskustvo odbojka{aDomaljevca pokazalo se na kraju odlu~uju}im faktorom, jer su gotovoizgubljeni ~etvrti set okrenuli u svoju korist i zabiljeìli pobjedu.

Biha}ki sporta{i dominantni u pro{loj godini

Najuspje{niji trener je Dijana Jaj~evi}

Musli} najbolji

Zasluèna priznanja

Biha}ki ko{arka{i ponovo poraèni Odbojka{i ispustili neizvjesnu zavr{nicu

Borba za opstanak Nastavljen pobjedni~ki niz odbo

êtiri poraza u nizu

êtvrtim uzastopnim porazom ko{arka{i «Biha}a»doveli su se u nezavidnu poziciju i do kraja }e im

svaki bod biti izuzetno vaàn

8/6/2019 037 Plus [broj 1, 25.2.2010]


Documents

037 Plus [broj 1, 25.2.2010]