037 Plus [broj 127, 30.8.2012]

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-127-3082012 1/24

Biha} • êtvrtak, 30.08.2012. • Broj 127 • Godina III • Cijena 1,00 KM /za inostranstvo 1,00 euro/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Poslovanjem do imena!

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Turisti }e upoznati Unu

Nacionalni park Una

Snaènje

pansionskogklastera s t r. 4.

Martin Brod

Otkrivena masovna grobnica

Deveti konji~ki memorijal “AlijaIzetbegovi}”

OGLEDALO:êkaju}i predizborni start

Potvr|eni pretendenti na

funkcije vlastiu op}inama s t r. 6. i

7. [etnica na grad-skim otokama

Pretpostavlja se da su `rtve najvjerovatnije civili,Bo{njaci iz Ljuto~ke doline, ubijeni tokom proteklograta. Vlasnici su vjerovatno znali “tajnu svogazemlji{ta”. s t r.

2.

Dominirala grlaIve Serdara s t r.

2 3.

Vlasniku najbrèg grla pripala je nagrada od deset hiljadamaraka.

S tri mosta, od kojih }e dva biti zavr{ena do kraja godine, povezat }e seGradska i Amerikan~eva otoka, te dio kod starog Higijenskog zavoda Taj dio grada }e podsje}ati na Plitvi~ka jezera, s tim da }e na{a {etnicabiti oplemenjena botani~kom ba{tom, mlinovima i sojenicama, gdje }e se

zaposliti stotinjak ljudi s t r. 5.

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb77000 Biha}

Telefon: 037/226-688;Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Ure|uje redakcijski kolegij:Safet HRNJICA, Midhat KALIMAN,Hilmija HRNJI], Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINEd.o.o. Banja Luka

Cijena: 1,00 KM, za inostranstvo 1,00 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected]

30.08.2012.godine7 dana2

U naselju Martin Brod,prilikom izvo|enja gra|e-

vinskih radova na jednomprivatnom imanju, otkrive-na je masovna grobnica.

Tokom iskopavanja zemljeza izgradnju potpornogzida, uo~eni su ljudskiskeletni ostaci.O svemu je obavije{tenOperativni centar Minista-rstva unutra{njih poslovaUnsko-sanskog kantona,nakon ~ega su obustavljeniradovi, a mjesto osigurava-

ju pripadnici policije.[efik Smlati}, ministarunutra{njih poslova USK-aobi{ao je taj lokalitet zajed-no sa [erom Druì}em,na~elnikom Sektora krimi-

nalisti~ke policije.Inspektori Odjeljenja zaratne zlo~ine, utvrdili su da

je najvjerovatnije rije~ osekundarnoj grobnici. Zasada se sa sigurno{}u nemoè govoriti o ta~nombroju rtava, a o svemu na-

vedenom upoznato je Tuì-la{tvo Bosne i Hercegovine.Pretpostavlja se da su rtvenajvjerovatnije civili, Bo{-njaci iz Ljuto~ke doline,ubijeni tokom proteklog

rata.Informaciju o tome da sena podru~ju Martin Brodanalazi masovna grobnica,policija je dobila putem

anonimne prijave, odgra|anina koji je vidio dakosti izviruju iz zemlje, namjestu gdje se gradi pot-porni zid pored stambenogobjekta. Jo{ uvijek jenepoznato o kojim `rtva-

ma se radi. Pretpostavljase da su vlasnici zemlji{ta imnogo ranije znali zagrobnicu, ali su prikrivalitu informaciju.

- U ovom momentu niko nemoè re}i kome pripadaju

prona|eni skeleti. Pretpo- stavka je da mogu pripadati `rtvama Bo{njacima iz Ljuto~ke Doline i Ora{ca, alido mene je do{la i informa-

cija da bi se moglo raditi i o Hrvatima s druge stranedràvne granice. Me|utim,to su sada sve naga|anja,rekao je Smlati}.

S obzirom na to da je rije~o podzidu koji se gradioodmah pored objekta novi-

je gradnje, nije isklju~enani mogu}nost da je diokostiju ili skeletnih ostata-ka zazidan u temeljeobjekta.- [okiralo me je to {to sam

vidio na terenu. Djeluje kaoda je ta vikendica sagra-|ena na grobnici, {to ne binimalo iznenadilo s obzi-rom na pona{anje vlasnika.

Kosti se jasno vide i jasno se vidi sa su ih poku{ali zazi-

dati. Sasvim sam siguranda su i ranije to vidjeli i pre{utjeli. Ako upore|ujete zemlji{te na tom podru~julijevo i desno od objekta,onda se jasno vidi da je

svjeè prekopavano, kaèSmlati}.Prema ministrovim rije~i-ma, u objektu trenutnoniko ne boravi, a vlasnici

vikendice i zemlji{ta su uFrancuskoj, gdje vjerovat-no ìve i rade. O37Plus

Martin Brod

[teta od ovogodi{njih poàra u BiH bi mogle prema{iti cifruod 10 milijardi KM. Ovo je izjavio prof. dr. Faruk Meki}, dekan[umarskog fakulteta u Sarajevu.Uz financijske, poàri imaju i nesagledive ekolo{ke posljedice.

Ono {to }e se desiti nakon ovoga je ravno ekolo{koj katastrofi,tvrdi Meki}.- Smatram da je hitno potrebno da sve vlade u dràvi zapo~nu

programe sanacije, jer ono {to slijedi u jesenskom periodu jesuki{e, a izgorjela je i zemlja na ovakvim kra{kim terenima, paki{a jednostavno prolazi kroz stijenu i ne moè pomo}i obnovi

{umskog foda. Obnova }e trajati decenijama, pojasnio je Meki}.

Poàri u BiH

Zeni~ki muftija Ejub ef. Dautovi} odustao je odkandidature za reisu-l-ulemu Islamske zajednice uBosni i Hercegovini. On je Saboru IZ BiH uputiopismo u kojem ih obavje{tava o svojoj odluci.

Ovakva odluka u Zajednici se smatra o~ekivanom.Nakon odustajanja muftije Dautovi}a, u izboru za

vrhovnog poglavara IZBiH ostaju tuzlanski muftija Husein ef. Kavazovi}, travni~ki muftija Nusretef. Abdibegovi}, profesor Islamskog pedago{kogfakulteta u Zenici hafiz Halil ef. Mehti}, te sara-

jevski muftija Husein ef. Smaji}.

Manje kandidata za reis-u-ulemu

Muftija Dautovi} odustao od kandidature

Centralna izborna komisija BiH organizirala jeedukativni seminar u Sanskom Mostu kojem su pris-ustvovali predstavnici op}inskih izbornih komisija spodru~ja Unsko-sanskog kantona, te nekoliko op{tinaiz Republike Srpske.Predava~ na ovom seminaru bio je Branko Petri},predsjednik Centralne izborne komisije BiH, koji jeistakao kako se organizacijom ovakvih edukativnih

seminara nastoje osigurati {to bolji uslovi za proved-bu predstoje}ih lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini,te educirati ~lanovi op}inskih izbornih komisija za sveprocedure i okolnosti koje ih o~ekuju u provedbipredstoje}eg izbornog procesa.Tokom edukacije ~lanovi op}inskih i gradskihizbornih komisija }e se fokusirati na na~in brojanjaglasa~kih listi}a, dostavu izbornih rezultata, izbornihemisija i dostavu originalnih obrazaca s redovnihbira~kih mjesta. Nakon ovakvih obuka uslijedi}e iobuke za ~lanove bira~kih odbora u svim op}inamakako bi se saznanja i iskustva dobijena na ovaj na~inprimjenila na sve koji }e biti uklju~eni u provedbuizbornog procesa.

[tete prema{uju 10 milijardi KM

Centralna izborna komisija BiH

Otkrivena masovna grobnica Pretpostavljase da su `rtvenajvjerovatnijecivili, Bo{njaci izLjuto~ke doline,ubijeni tokomproteklog rata. Vlasnici su vjerovatno znali “tajnjusvoga zemlji{ta”.

Edukativni seminaru Sanskom Mostu ^lanovi op}inskih i gradskih izbornihkomisija }e se fokusirati na na~in bro-

janja glasa~kih listi}a, dostavu izbornihrezultata, izbornih emisija i dostavuoriginalnih obrazaca

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


7 dana 330.08.2012.godine

Nakon duèg perioda su{e i visokih temperatura, ve}i dio Bosne i Hercegovine, u nedjelju je u poslije-podnevnim i ve~ernjim satima zahvatila ki{a, aponegdje je padao i led.

Ki{a je zahvatila uglavnom zapadni i centralni diozemlje, dok su temperature pale i ispod 20 stepeniCelzija. U pojedinim dijelovima op}ine BosanskaKrupa jako nevrijeme je poru{ilo stabla, a padao je iled.Obilna ki{a u Cazinu uzrokovala je manje poplave uuèm dijelu grada. Ki{a i jak vjetar zahvatili su i Biha}.

Nakon duè su{e

dbor za dodje-nagrade “Isa-

Ishakovi}”,se sastoji od

akademika,u~ilo je da uegoriji “Istins-domoljublje” nominira mons. prof.Franju Topi}a, predsjednika HKDredak. Uprili~ena sve~anost bi}e 4.tembra u Narodnom pozori{tu

Sarajevo.U konkurenciji se nalaze jo{: JovanDivjak, Ejup Gani}, Franjo Komarica iMirko Pejanovi}.

nanja

et kandidata u kategoriji “Istinsko domoljublje”

Franjo Jovan Ejup Franjo MirkoTopi} Divjak Gani} Komarica Pejanovi}

U Krajini padao led

U subotu je u naseljunja~a, na podru~ju MZena, sve~ano po~elaadnja nove dàmije um najmla|em dèmatuCazin. I pored visokih

peratura sve~anosti jeustvovao veliki brojana sa podru~ja op}i-

Cazin i susjednih op}i-USK-a, kao i veliki brojni~nika i predstavnikati i institucija IZ.~ je o 26. dàmiji kojaposlije rata gradi naru~ju MIZ Cazin.ednost projekta prelazi000 KM, a u radove jesada uloèno oko000 KM. O sveukup-dru{tvenoj, duhovnoj ierijalnoj vrijednostikvih projekata govorili

Hakija Halki}, ispredma}ina, zatim muftija

}ki Hasan ef. Maki},. Fuad Sedi} i glavnim MIZ Cazin Said ef.aki}.dstavnike izvr{ne ionodavne vlasti pred-ili su Admir Had ipa{i}dsjedavaju}i Skup{tineko-sanskog kantona,ad Top~agi}, ministar

pitanja boraca i ratnihih invalida, kao i

min Ogre{evi}, na~e-op}ine Cazin.

U ime reisa Ceri}a, obratiose njegov izaslanik Nezimef. Halilovi}-Muderis. Pre-ma njegovim rije~ima,

objekat dàmije se gradi sljubavlju, ali i u okvirumogu}nosti mje{tana idoprinosa koji daju drugi.

Program su upotpunili~lanovi hora MIZ Cazin,koji su izveli nekolikoilahija. 037Plus

[kolska 2012./2013. godina zanike osnovnih i srednjih {kola uK po~et }e u ponedjeljak, 3. sep-

mbra.uki} podsje}a da je osnovnoazovanje obavezno za svu djecuo da su predvi|ene sankcije zaitelje koji djecu, bez opravdanogoga, u {kolu na upi{u ni u jed-

m od predvi|enih rokova. Premadacima Ministarstva, ve}inaenih osnovaca upisana je u sred-

{kolu u prva dva upisna roka,k je manji broj njih to uradio uem krugu.ma planu i programu, prvo polu-i{te trebalo bi da bude zavr{eno

u petak, 28. decembra, a raspust }etrajati ~etiri sedmice. Generalno,nastava u toj {kolskoj godini bit }ezavr{ena 12. juna naredne godine.

Maturanti zavr{avaju pet sedmicaranije, a sedmicu ranije zavr{avajuu~enici devetih razreda osnovnih{kola.

ova {kolska godina

Gradi se 26. posli-

jeratna dàmija napodru~ju MIZ Cazin

naselju Vilenja~a, na podru~ju MZ Stijena

Vrijednost projekta prelazi 450.000 KM, a u radove jedo sada uloèno oko 150.000 KM. O sveukupnojdru{tvenoj, duhovnoj i materijalnoj vrijednosti ovakvihprojekata govorili su Hakija Halki}, ispred doma}ina,zatim muftija biha}ki Hasan ef. Maki}, prof. Fuad Sedi} iglavni imam MIZ Cazin Said ef. Mujaki}.

Posmrtni ostaci jedne `rtve proteklog rata u Bosni iHercegovini ekshumirani su na lokalitetu Rastoka-Ribnik u op}ini Bosanski Petrovac u kojoj je u tokuekshumacija, saop}eno je iz Tuìla{tva BiH pod ~ijimnadzorom se ona odvija.

Vi{e skeletnih ostataka prona|eno je na lokacijiKlenovac.Prona|eni ostaci bit }e preba~eni u Identifikacioni cen-tar u Banjaluku radi obdukcije, forenzi~ke obrade iidentifikacije.Ekshumaciju na terenu koordinira istraìlac Posebnogodjela za ratne zlo~ine Tuìla{tva BiH, a sudjelujuslu`benici Instituta za nestale osobe BiH, predstavniciMe|unarodne komisije za nestale osobe (ICMP), ljekarsudske medicine, radnici banjalu~kog “Gradskog gro-blja”, kao i predstavnici MUP-a Unsko-sanskog kantona,

koji osiguravaju lokaciju.Tuìla{tvo BiH, zajedno sa svim agencijama zaprovo|enje zakona i institucijama koje sudjeluju u pro-cesu traènja nestalih, nastavlja rad na pronalasku iidentifikaciji posmrtnih ostataka u svim dijelovima BiH.

Bosanski Petrovac

Na tematskoj sjednici OV Buìm vije}nici su trebaliraspravljati o problemima vodosnabdijevanja gra|anana podru~ju op}ine, peticiji gra|ana MZ Brigovi o visi-ni vodovodnog priklju~ka, prijedlogu Suvada [ahi-novi}a, vije}nika SDP-a, o upu}ivanju zahtjeva Mini-starstvu obrazovanja USK o odgodi po~etka {kolskegodine zbog ekstremnih vru}ina, te Prijedlogu odluke oinvesticiji izgradnje vodovoda “Pivnice”… Me|utim,sjednica je prekinuta nakon {to su vije}nici Strankedemokratske akcije odlu~ili da ne u~estvuju u njenom

radu, te su napustili salu. Mirsad [eki}, predsjedavaju}iOp}inskog vije}a, je nakon odlaska vije}nika SDA, sjed-nicu prekinuo zbog nedostatka kvoruma.Prekidu sjednice prethodila je jednosatna rasprava opredloènom dnevnom redu koja se pretvorila u predi-zbornu kampanju i me|usobno optuìvanje vije}nikasvih politi~kih partija. Vije}nici iz SDA su zamjerali

ve}ini u Op}inskom vije}u da nije dobro i kvalitetnopripremila sjednicu, dok su vije}nici A-sda i S BiH, na~iji zahtjev je i sazvana sjednica, traìli odgodu raspraveo vodosnabdijevanju gra|ana zbog nedostatka infor-macija iz mjesnih zajednica i izostanka izvje{taja od JKP“Komb” Buìm.

Buìm

Prona|eno vi{e skeleta

Prekinuta tematska sjed-nica Op}inskog vije}a

Nastava po~inje 3. septembra

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


U okviru projekta “Raz- voj eko-zone Nacionalnogparka “Una” i oboga}iva-nje njegove turisti~ke po-nude”, u Martin Brodu je u~etvrtak, 23. augusta, oba-

vljena dodjela opreme inamje{taja korisnicimagrantova koji su pro{liobuku za pruàtelje uslugapansionskog smje{taja spodru~ja koje obuhvataJavno preduze}e Naciona-lni park Una. Prema rije-

~ima Zrinke Deli}, ispredPLOD Centra, implemen-tatora projekta, obezbje-|eni su grantovi za devetdoma}instava. Oprema jeu Kulen Vakufu podijeljenau petak, 24. augusta.Korisnici grantova su pru-àtelji pansionskog smje-{taja i turisti~kih usluga izMartin Broda i Kulen

Vakufa i to: Ku}a za odmor“Du{an” Marije Relji}, Se-lja~ko doma}instvo “Mli-

narev san” Milene i @eljkaMajstorovi}a, “Una - C”

Veljka Babi}a u MartinBrodu, a u Kulen Vakufu:Pansion “Saraj” I, Selja~kodoma}instvo “Vila Arte-mida”, Odmarali{te “Ostr-ovica-Una”, UR “Hakan”,KB “Centar” i UR “Sedi}S”. Ovim je zavr{ena dru-ga faza projekta “Razvojzajednice baziran na turiz-mu i ja~anje pansionskogklastera”.

Ukupna vrijednost dodje-ljenih grantova je 25 hilja-da eura. Korisnicima jeobezbje|ena oprema, na-mje{taj ili realizacija ma-njih gra|evinskih radova.U prvoj fazi odràne suedukacija i radionice veza-ne za razvoj turisti~kih ka-paciteta, zakonskih okviraposlovanja pansiona, izra-de poslovnih planova isrodnih tema.Po zavr{etku prve faze

otvoren je javni poziv zadodjelu grantova za onekoji su prisustvovali nanajmanje 70 posto edu-kacija i radionica, pri ~emu

je jedan od uvjeta bio da sedjelatnost registrira, te suse u okviru poziva i odo-brenja granta registrirala~etiri nova poslovna sub-

jekta. U narednoj fazi oveaktivnosti predvi|eno jeuvezivanje pruàtelja uslu-ga u klaster, izrada on line

sistema rezervacija, te pre-zentiranje njihove pojedi-na~ne i zajedni~ke ponu-de u turisti~kim bro{ura-ma i na web stranicamaprojekta, turisti~kih agen-cija i Nacionalnog parkaUna.Primopredaji namje{taja iopreme prisustvovao je

Albin Musli}, na~elnik op-}ine, izraàvaju}i podr{kuzdravom partnerstvu iz-me|u Op}ine Biha}, Naci-

onalnog parka Una, PLODCentra i korisnika grantsredstava za razvoj turisti-~ke ponude na podru~juop}ine.- NP Una mora imati atri-bute turisti~ke ponude, anje, kako je naglasio, nemabez mje{tana koji èle radi-ti i ìvjeti od vlastitog rada.Ekolo{ki usmjeren turizamima svoje standarde i uslo-

ve, a ukoliko elimo gradi-ti turizam kao prostor

novih radnih mjesta, to jenemogu}e, bez porodicakao {to je porodica Majsto-rovi} Milene i @eljka, koje

je danas posjetio.Tokom razgovora sa Maj-storovi}ima, na~elnik Mus-li} je upoznat sa novimplanovima koje ima ovaporodica koja vjeruje urazvoj vlastite pansionskeponude i drugih sadràjaekolo{ki standardiziranogturizma. 037Plus

30.08.2012.godineBiha}4

Nacionalni park Una

U Vedrom Polju obiljeèna je godi{njica Druge

pje{a~ke satnije HVO Regije Biha}. I ove godinepoloèno je cvije}e i upaljene su svije}e ispred spomen-obilje`ja poginulim i nestalim braniteljima u VedromPolju, a odràna je sveta misa u crkvi Sv. Lucije.Ovom prigodom ukazano je na neupitne `rtve Drugesatnije i svih pripadnika HVO Regije Biha} koji supoloìli svoj ìvot za slobodu i izvjesniju budu}nostgrada Biha}a i BiH.- Branitelji koji su ~inili Drugu satniju bili su rame uzrame sa svim drugim patriotima, koji su branili iodbranili Biha}. Sje}anje na to vrijeme i borbe, pa inajteè trenutke za mje{tane Vedrog Polja kada su moralinapustiti svoje domove pred agresorom, mora se sa~uvatiod zaborava, a ta sje}anja prenijeti i na mlade generaci-

je, kazao je, izme|u ostalog, na~elnik Musli}.Govore}i o aktuelnom trenutku, Franjo Juri}, dopred-sjedavaju}i Op}inskog vije}a, je kazao kako se u

Biha}u ba{tini istina o zajedni{tvu, ratnim rtvama ipravdenosti borbe, koju su vodili pripadnici HVO RegijeBiha} protiv agresora. Zajedni{tvo sa borcima Petogkorpusa je istina na koju, prema njegovim rije~ima, svipripadnici HVO Regije Biha} gledaju s ponosom.Odbranjen je Biha} za {to je ìvotima pla}ena velikacijena, a to su ~injenice koje niko ne moè iskriviti.U poslijepodnevnim satima obiljeàvanje obljetniceDruge satnije HVO Regije Biha} nastavljeno je polaga-njem cvije}a i paljenjem svije}a na spomen-obilje`juMati Majstorovi}u i Nenadu Mati}u, prvim poginulimbraniteljima iz ove satnije 1992. godine na Baljevcu, azatim je organizirano i druènje veterana satnije imje{tana Vedrog Polja. 037Plus

Vedro Polje

Snaènje pansion-

skog klastera

Korisnici grantovasu pruàtelji pansion-skog smje{taja ituristi~kih usluga izMartin Broda i Kulen

Vakufa i to: Ku}aza odmor “Du{an”Marije Relji}, Se-lja~ko doma}instvo“Mlinarev san” Milenei @eljka Majstorovi}a,“Una - C” VeljkaBabi}a u MartinBrodu, a u Kulen

Vakufu: Pansion“Saraj” I, Selja~kodoma}instvo “Vila

Artemida”, Odmara-li{te “Ostrovica-Una”,

UR “Hakan”, KB “Ce-ntar” i UR “Sedi} S”

Nakon pro{lomjese~nogpo~etka radova na mreì

vodosnabdijevanja u nase-lju ]ukovi, u ovom mjestuu Ljuto~koj dolini, zvani-~no je pu{ten cjevovod spitkom vodom, ~emu su,osim predstavnika op}ins-ke vlasti i preduze}a pris-ustvovali i brojni mje{tani.Kako je ovom prilikomkazao Mirsad Demirovi},direktor JP “Vodovod”

Biha}, izgradnjom cjevo- voda omogu}eno je kvali-tetno i kontrolisano snab-dijevanje ukupno 35 do-ma}instava koja u ranijem

periodu nisu imala pitku vodu.Cjevovod, duìne 900metara, izgra|en je sred-stvima Op}ine Biha} i pre-duze}a Vodovod, a vrijed-nost investicije je 50 hilja-da konvertibilnih maraka.Op}inski na~elnik AlbinMusli}, zajedno s mje{tan-ima izvani~no je pustio urad novoizgra|eni dio

vodovoda, kazav{i kako je

u~injen jo{ mali, ali vaànkorak u obezbje|enju ele-mentarnih uslova za ìvotmje{tana ]ukova.Musli} je istakao kako je

upravo pitka voda danas iu budu}nosti, resurs koji}e odre|ivati napredak svi-

jeta.- Prema pitkoj vodi, mora-mo se ophoditi doma}inski,ekonomi~no i da pitku voduima svako doma}instvo na

podru~ju op}ine Biha}, na-glasio je na~elnik Musli}.Prema rije~ima mje{tana]ukova koji su kona~norije{ili jedan od velikih

problema, njihov ìvot }eod danas biti mnogo lak{i,nego {to je to bilo u minu-lom vremenu.

037Plus

Godi{njica Druge sat-nije HVO Regije Biha} Zajedni{tvo sa borcima Petog korpusa

je istina na koju svi pripadnici HVO RegijeBiha} gledaju s ponosom. Odbranjen jeBiha} za {to je ìvotima pla}ena velikacijena, a to su ~injenice koje niko nemoè iskriviti.

Nakon jednomjese~nih radova

Pitka voda mje{tanima ]ukova Cjevovod, duìne 900 metara, izgra|en

je sredstvima Op}ine Biha} i preduze}a Vodovod, a vrijednost investicije je50 hiljada konvertibilnih maraka

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


Federalno ministarstvo okoli{a i turizma je u okviruprojekta “Za{ti}ena {umska i planinska podru~jaFederacije BiH” potpisalo ugovore s korisnicima finan-

cijskih grantova u okviru projekta Lokalne inicijative zaza{titu bioraznolikosti u Nacionalnom parku Una iParku prirode Blidinje.Ugovore je potpisala Branka Ðuri}, federalna ministricaokoli{a i turizma, Amarildo Muli}, direktor Naciona-lnog parka Una, Zdravko Kutle, direktor Parka prirodeBlidinje, kao i korisnici grantova iz ovih za{ti}enihpodru~ja.Nepovratna financijska sredstva za realizaciju ovih pro-

jekata dobijena su od Global Environment Facilite.Sredstva }e se koristiti za o~uvanje bioraznolikosti,odnosno pruànje podr{ke lokalnim sudionicima uo~uvanju bioraznolikosti u za{ti}enim podru~jima i nji-hovoj okolini.Ukupna vrijednost zahtijevanih grantova za sve kvalifi-cirane projekte je 693.000 KM, a od pristigle 34

aplikacije, odobreno je osam grantova u vrijednosti odoko 280.000 KM. Financijska sredstva dobili suSlobodni obrt Mijatovi} iz Jablanice, Op}ina Biha} skooperantima: “Ljekovito bilje êlikovi}” d.o.o.,Udruènje gljivara “Blagva” Biha}, Farma “Organsko

Vukovi}”, Mjesna zajednica Kulen Vakuf i Mjesna zajed-nica Ora{ac, Udruènje èna Kulen Vakuf, Hrvatskoplaninarsko dru{tvo Plo~no iz îtluka i Posu{ja, Udrugap~elara Iva iz Posu{ja, Ladanu{i} ~isto}a iz Rakitnog,Udruènje lova~kih organizacija Biha} i preduze}e ES-BI-EM iz Mostara.Realizacija projekata po~inje nakon potpisivanja ugovo-ra, a rok za njihovu realizaciju je mart 2013. godine.

Do neplaniranog susreta i razgovora sa Muha-medom Voji}em, iz Duljaka u biha}koj Mjesnoj zajed-nici Ora{ac, do{lo je nakon prigodnog okon~anjaradova na vodovodnoj mreì u naselju ]ukovi. Gdje jei {ta sada radi jedan od najstarijih ~uvara voda ubiha}kom Ribolovnom dru{tvu Una?

Muhamed Voji} iz ku}e, zbog naru{enog zdravlja,izlazi samo kad mora. Rado se sje}a vremena kada jezajedno sa Zlatanom Ibri{imovi}em, rahmetli HajromIfti}em, Fuadom Gutli}em i jo{ radno aktivnimInvestom - Inom [abi}em s velikim zadovoljstvom iodgovorno{}u obavljao te{ku ribo~uvarsku zada}u.Sje}a se da je tada Ribolovno dru{tvo imalo vi{e odhiljadu ~lanova. Zna da je sve to `rtvovano u koristNacionalnog parka Una uvjeren da }e korist od njegaimati {ira dru{tvena zajednica. Osim o Uni rado sesje}a i govori o vremenima u kojima se bavio idru{tveno-politi~kim radom.Kaè da se zajedno sa Ahmom Kasi}em kao ~lanPartije u biv{oj dràvi politikom bavio u koriststanovnika Ljuto~ke doline kojima su najvi{e valjalionda{nji funkcioneri poput Huseina-Hukija Dupano-

vi}a, Sulje Dàni}a, Jusufa Zjaki}a i Omera Ðuga. Nije

zaboravio ni doìvotnog predsjednika UdruènjaMidhata - Mi{ka Midì}a koji je kao i ve}ina drugihnajvi{e volio do}i u ribolov u njegovoj zoni odgovo-rnosti u ]elije iznad [trba~kog Buka. Boljih vremenaod onih kaè da }e malo ko do~ekati. S.H.

Unske otoke u strogomtru Biha}a do kraja oveine }e biti povezaneim drvenim mostovi-re~eno je na sve~anos-

ojom je ozna~en po~e-radova na novoj grad-

{etnici duìne polametra. S tri mosta, odh }e dva biti zavr{enakraja godine, povezat

}e se Gradska i Amerika-n~eva otoka, te dio kodstarog Higijenskog zavo-da. Ovu kapitalnu investi-ciju od 400.000 KM imple-mentira Zavod za pros-torno ure|enje Biha}a, aradove izvodi renomiranafirma iz ovog grada“Gradnja projekt A.M.”.Sve~anosti je prisustvovao

i Albin Musli}, na~elnik op}ine, koji je tom pri-likom rekao da }e taj diograda podsje}ati na Plitvi-~ka jezera, s tim da }ena{a {etnica biti oplemen-

jena botani~kom ba{tom,mlinovima i sojenicama,gdje }e se zaposliti stotin-

jak ljudi. Turisti }e, nakonGradskog trga, Bosanske

ulice, starog gradskog jez-gra, Fethije i Gradskogparka, imati priliku upoz-nati Unu u samom centrugrada, naglasio je na~e-lnik Musli} dodaju}i da }etu mo}i uìvati i udoma}im specijalitetima iumjetninama iz doma}eradinosti.

Halid ALIJAGI]

30.08.2012.godine Biha} 5

Op}ini Biha}najvi{e grantova

uristi }e upoznati Unu

[etnica na grad-skim otokama

orum èna SDP-a Biha} u saradnji sam antifa{ista jugoisto~ne Evrope,

anizirao je odlazak biha}kih antifa-na Peto okupljanje, koje je odrà-

u Sportsko-rekreacijskom centruica” na Vla{i}u.

|u vi{e od 1.000 gostiju iz svih repu-a nekada{nje SFRJ, koji su pod ges-

“Dani balkanske ljubavi”, veli~alia sretnija i bolja vremena, posebnoe isticali antifa{isti iz Slovenije.

mi nismo zaostajali za na{im isto-jenicima iz Slovenije. Ne stidimo se

veli~amo djelo druga Tita, jer na ovimtorima nikada nije bilo bolje, ko uovo doba, kaè Halida Pa~i}, iz Foru-èna SDP-a Biha}, organizator odlas-na druènje na Vla{i}u. M.K.

Projekt “Za{ti}ena {umska iplaninska podru~ja Federacije BiH”

Susret sa Muhamedom Voji}em

Sportsko-rekreacijskom centru “Galica” na Vla{i}u

Titovo vrijeme je neponovljivo

S tri mosta, od kojih }e dva biti zavr{ena do kraja godine, povezat }e seadska i Amerikan~eva otoka, te dio kod starog Higijenskog zavodaTaj dio grada }e podsje}ati na Plitvi~ka jezera, s tim da }e na{a {etnica

ti oplemenjena botani~kom ba{tom, mlinovima i sojenicama, gdje }e seposliti stotinjak ljudi ûvar voda u penziji

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


Centralna izborna komi-sija Bosne i Hercegovine,po{tuju}i odredbe Izbor-nog zakona javnosti je u~i-nila dostupnim ovjerenekandidatske liste za u~e{}ena Lokalnim izborima, kojise trebaju odràti 7. okto-bra 2012. godine. Radi seo ovjerenim nezavisnim ikandidatskim listama poli-ti~kih stranaka, te koalicijai lista nezavisnih kandida-ta.Ukupno su objavljena ime-na kandidata 383 politi~ka

subjekta, me|u kojima su84 politi~ke stranke. Pre-ma rezultatima javnog iz-

vla~enja za utvr|ivanjeredoslijeda politi~kih sub-

jekata na glasa~kim listi-}ima, koje je u Sarajevuodràno 24. jula 2012. go-dine, SDP je, primjera radi,izvukao broj {est, SDA 50,HDZ 106, Narodna stran-ka radom za boljitak 108,HDZ 1990 broj 169, S BiH200, Savez za bolju budu-}nost 242... Osim SDP-arazloga za zadovoljstvo

pozicijom na glasa~komlisti}u imaju i ostale rele-

vantne politi~ke stranke uUnsko-sanskom kantonu

poput A-sda i DNZ-a BiH.Kandidati zana~elnike

Nakon {to su objavljenekona~ne potvr|ene izbor-ne liste nezavisnih i kandi-data politi~kih stranaka zapozicije na~elnika i u op}i-nski vije}ima u Unsko-san-skom kantonu, zapo~ele supoliti~ke kalkulacije i {pe-kulacije o izbornim favori-tima i mogu}im izbornimpobjednicima i gubitnici-ma.

Prema objavljenim listamau Unsko-sanskom kantonuza osam pozicija op}inskihna~elnika u konkurenciji jeukupno 35 kandidata od

~ega je {est u VelikojKladu{i, pet u BosanskomPetrovcu i po ~etiri uBiha}u, Cazinu, Klju~u,Sanskom Mostu, Buìmu iBosanskoj Krupi. [to seti~e imena kandidata za203 pozicije u osam op}i-nskih vije}a u Unsko-san-skom kantonu njih je naobjavljenim strana~kim inezavisnim izbornim lista-ma 1.549. Najvi{e izbornihu~esnika (politi~kih sub-

jekata) je u BosanskomPetrovcu (13), a slijediCazin (12), Biha} i Buìmpo (11), Bosanska Krupa(10), Velika Kladu{a (9),Sanski Most (8) i Klju~ (7).Liste nacionalnih manjinaprijavljene su samo za

op}ine Cazin i BosanskaKrupa gdje }e se u svakojod ovih op}ina za pozicije

vije}nika natjecati po ~etiriprijavljena strana~ka i

nezavisna kandidata.Prema potvr|enim i obja-

vljenim kandidaturama zapozicije na~elnika u ovda-{njih osam op}ina najè{}akonkurencija je u VelikojKladu{i, gdje se za na~e-lni~ki poloàj nastoji izbo-riti {est kandidata. Sada-{njem na~elniku AdmiluMulali}u, iz DNZ, na izbo-rni megdan }e SDP-ov Re-

nato Ðogi}, Husnija Kudi}iz SDA, Sinan Huski} izSBB-a, nezavisni Edin Beh-ri} i Boris Horvat, iz Kla-du{ke stranke privrednogprosperiteta (KSPP-a).Za na~elni~ku poziciju uBosanskom Petrovcu kan-didirano je pet kandidata:Ermin Hajder iz SDP-a,Obrad Milo{evi} iz SNSD-a, Milan [erbula iz DNZ-a,Du{ko Bosni} iz Socijali-sti~ke partije i nezavisniZlatko Huji}. U ostalih {estop}ina za poziciju na~elni-

ka kandidirane su po ~etirizainteresirane osobe.U Biha}u je u ulozi kandi-data za novi na~elni~kimandat SDP kandidirao

Albina Musli}a, SDA ponovo Emd ada Galija{evi}a,SBB Mirsada Mujanovi}a ikao nezavisni kandidat

ponovo se pojavio AmirHadì}.U Cazinu je za tre}i man-dat na~elnika A-sda kan-didirala favoriziranog Ner-mina Ogre{evi}a, SDPRazima Halki}a, SDA Sma-ila Toromanovi}a, i SBBMurisa Halki}a.U Bosanskoj Krupi aktuelnina~elnik Armin Halitovi}

kandidat je SDP-a za nje-gov drugi mandat. Protiv-kandidat mu je Izet Sule-

jmanovi} iz SDA, HajrudinHalilovi} iz A-sda i Dubra-

vka Brati} iz SBB-a BiH.U Buìmu }e se za drugimandat, kao nezavisnikandidat, poku{ati izboriti

aktuelni na~elnik Mirsad[ahinovi}. U tom naumupoku{at }e ga onemogu}itikandidat SDA Agan Buni},kandidat SBB-a Hasan

Velad i} i kandidat Koalici- je za Bu im Asim Dizdare- vi}.U Sanskom Mostu kandi-dat SDP-a je Zikrija Dàfi},SDA Mustafa Avdagi}, SBiH Rasim Krupi} i SBB-aRedò Kurbegovi}.I na kraju, u Klju~u SDP jekandidirao svog favoritaNedàda Zukanovi}a, SDA

Ahmeta Egrli}a, SBB Mu-hameda Rami}a i nezavis-

no se kandidirao IbroSelimovi}.

@estokakonkurencija

Osim za pozicije op}inskihna~elnika u osam op}inaUnsko-sanskog kantona

zanimljiva izborna “utak-mica” igrat }e se 7. okto-bra, kada }e se 1.549izbornih kandidata poku-{ati izboriti za ukupno 203

30.08.2012.godinepolitika6

OGLEDALO: êkaju}i predizborni start

Potvr|eni pretendenti na

Me|u kandidatima za op}inske na~e-lnike na oktobarskim izborima pojavit}e se sedam od osam aktuelnih op}i-nskih na~elnika u Unsko-sanskom kan-tonu. Za novu kandidaturu jedino senije izborio Osman ]ehaji} umjestokojeg je “njegova” SDA kandidiralabiv{eg bora~kog ministra AhmetaEgrli}a. Zbog iskazanog neposluha i pot-pune opredijeljenosti za zakonitost uradu podr{ku SDA u Buìmu izgubio je iMirsad [ahinovi}, aktuelni na~elnik koji

se u borbu za novi mandat upustio kaonezavisni i kandidat sa jo{ neozvani-~enom podr{kom vi{e relevantnih buì-mskih politi~kih stranaka. Armin Hali-tovi} nije vi{e nezavisni, sada je kandidatSDP-a. U istoj situaciji je i Ermin Hajderiza ~ije je kandidature umjesto Na{estranke stao SDP.Ostali dosada{nji na~elnici, po ocjenamanjihovih politi~kih stranaka, su dobroradili i zbog toga su dobili ulogustrana~kih izbornih favorita.

Sedam od osam Albin Musli} Armin Halitovi} Ermin Hajder Mirsad [ahinovi} Nermin Ogr

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


cije koliko ih ima um ovda{njih op}inskih}a. Tako se zna da }e seukupno 17 pozicija}nika koliko ih ima u

Bosanskog Petrovcaecati 163 kandidatase nalaze na listamapoliti~kih subjekata.je 17 iz SDP-a, 15 iz

A, 12 iz DNS, 7 iz A sda,z SNSD-a, 17 iz Ns Rb,S BiH, 18 iz DNZ, 1 iz-a 18 SBB-a, 2 iz BNSz Socijalisti~ke partije i

11 iz Na{e stranke. Za 30pozicija u OV Cazin natje-cat }e se 220 kandidata iz12 politi~kih subjekata.SDP 31, SDA 31, A sda 31,

BOSS 4, KSPP 1, S BiH 8,DNZ 31, E5-Zeleni 1, HSP1, SBB 30, BNS 17, BPS30. Kandidata na listi zanacionalne manjine imaSDP, SDA i BPS, te nezavis-na Dita Pu{kar. Za 17 pozi-cija vije}nika u Buìmuzainteresirano je ukupno11 politi~kih subjekata sa

ukupno 133 kandidata.SDP ih ima 18, SDA 18,Nezavisna lista za Buìm3, A sda 18, Stranka pen-zionera 18, S BiH 18, DNZ4, E5-Zeleni 8, SBB 17,BPS 6 i nezavisni EmirPori}. Interes za zauziman-

je raspoloìvih 30 pozicija vije}nika u OV Biha} iska-zalo je 11 politi~kih sub-

jekata sa 298 kandidata.SDP sa 33, SDA 33, A sda

33, BOSS 1, HDZ 33, NsRb30, HDZ 1990 33, S BiH

24, DNZ 13, SBB 33 i SDU32.Interes za zauzimanje uku-pno 25 pozicija u OV Bosa-nske Krupe iskazalo je 10politi~kih subjekata sa 194

kandidata. SDP sa 28, SDA sa 26, A sda 26, SNSD 3,NsRb 10, S BiH 22, DNZ 6,E5-Zeleni 25, SBB 26 iNa{a stranka 18. Na listi zanacionalne manjine kandi-data ima SDP, SDA i E5, anezavisno se kandidiralaMarija Krupi}. Za 28 pozi-cija vije}nika u OV VelikeKladu{e interes je pokaza-lo 9 politi~kih subjekata saukupno 185 kandidata.Konkretno SDP sa 30, SDA 29, A sda 24, HDZ 3, NsRb12, KSPP 30, DNZ 30, HSP1 i SBB 26 kandidata. U

OV Sanskog Mosta raspo-laù sa 31 pozicijom vije-}nika. Za njihovo zauzima-nje interes je pokazalo 8politi~kih subjekata saukupno 205 kandidata.SDP sa 34, SDA 34, SNSD18, S BiH 33, SBB 34, LDS20, SDU 14 i Na{a stranka8. Za postoje}ih 25 pozici-

ja vije}nika u OV Klju~

interes je iskazalo 7 poli-ti~kih subjekata sa ukupno151 kandidatom. SDP sa27, SDA 27, A sda 15, Stra-nka penzionera 14, S BiH27, SBB 26 i BPS 15. Sve usvemu bi}e zanimljivo, ka-ko u toku (pred)izbornekampanje tako i nakon izb-

ora kad se kona~no saznako je voljom gra|ana svrs-tan me|u pobjednike i iz-borne gubitnike.

S.HRNJICA

30.08.2012.godine politika 7

Iako sa najmanjim bro- jem stanovnika i samo 17 pozicija u Op}inskom vije}una izborima u Bosanskom

Petrovcu u~estvovat }eukupno 13 politi~kih sub-

jekata sa 163 kandidata za vije}ni~ki status. Me|u poli-ti~kim subjektima tri su iz

Republike Srpske (SNSD, DNS i SP) od kojih su SNSDi SP istakli kandidate za na~elnika Bosanskog Petrovca.SNSD je za ovu funkciju kandidirao Obrada Milo{evi}a,dosada{njeg predsjedavaju}eg OV Bosanski Petrovac.Socijalisti~ka partija kandidirala je Du{ka Bosni}a. Oni

}e biti protukandidati SDP-ovom Erminu Hajderu, kandi-datu DNZ-a Milanu [erbuli i nezavisnom kandidatu

Zlatku Huji}u.Oni {to ozbiljnije prate doga|anja na lokalnoj i politi~koj

sceni Unsko-sanskog kantona s velikom sigurno{}u tvrdeda je Ermin Hajder bez naro~itih te{ko}a mogao ostati na

polo aju na~elnika da se na kandidatskoj listi nije pojavioi Zlatko Huji}.U varijanti bez Huji}a, Hajder bi vjerovatno mogaora~unati na sve glasove Bo{njaka, {to bi uz trojno podi-

jeljene glasove Srba, bilo dovoljno za relativnu ve}insku pobjedu. Me|utim, zbog njegove i nepopularnosti Obrada Milo{evi}a me|u gra|anima Bosanskog Petrovca neo~eki- vani favorit za na~elnika u toj op}ini mogao bi biti Zlatko Huji}, koji kao direktor profitabilnog Bosnaplasta, u iva zna~ajnu podr{ku gra|ana Bosanskog Petrovca. Posebno

ima podr{ku onog dijela SDP-a koji se protivio Hajderovom dolasku u njihove redove. înjenica da svogkandidata nema SDA, S BiH, SBB i A-sda dodatna je

voda na Huji}ev mlin. Upu}eni u petrova~ka politi~kadoga|anja kaù da se u toj op}ini ni{ta nije doga|alo i da

se ne}e dogoditi slu~ajno. Pet na~elni~kih i 163 kandidata iz ~ak 13 politi~kih subjekata za samo 17 pozicija vije}nika u OV Bosanskog Petrovca posljedica je ~injenica i saznanja da je ovaop}ina u ekonomskom smislu najinteresantnija doma}imi inostranim investitorima. Radi se o sredini koja naraspolaganju ima resurse za kojima na trì{tu vladanajve}a potra`nja.U pitanju su koncesije i eksploatacija energije vjetra,

velikih neobra|enih zemlji{nih povr{ina i {umskih pros-transtava. Imati svoje ljude u klju~nim centrimaodlu~ivanja u zakonodavnoj i izvr{noj va`noj lokalnoj

vlasti glavni je i mogu}e i jedini motiv svima koji su seodlu~ili da se pojave kao izborni kandidati. îme }e ikako uvjeravati i uvjeriti gra|ane da su ba{ oni njihovnajbolji i jedini izbor ne}e se znati do starta i kraja

slu bene predizborne kampanje.

Komentar

Safet HRNJICA

Dvije varijante

unkcije vlasti u op}inama

ako je ko pro{ao na lokalnim izborima 2008. godine}ina Broj Broj

vije}nika mandataka Kladu{a 28 DNZ 19, SDA 4, KSPP3 NsRb 1, nezavisni 1in 30 A sda 11, SDA 10, SDP 4, DNZ 4, S BiH 1a} 30 SDP 16, SDA 9, S BiH 2, HDZ 2, SDU l

Krupa 25 SDA 8, SDP 7, E-5 3, S BiH 2, A-sda 2, SDU,BPS i nezavisni 1im 17 SDA 9, A-sda 3, S BiH 2, SDP 1, BPS 1, E-5 1etrovac 17 SNSD 8, NS 3, SDA 3, SDP, S BiH, DNZ, NsRb i SP 1ost 31 SDA 18, SDP 6, S BiH 5, SNSD 1, SDU-LDS 1~ 25 SDA 10, NL 5, S BiH 3, SDP 2, BPS 2, E-5, PLNK i SPU 1

Osim za pozicije op}inskih na~elnika u osamop}ina Unsko-sanskog kantona zanimljivaizborna “utakmica” igrat }e se 7. oktobra, kada}e se 1.549 izbornih kandidata poku{ati izboritiza ukupno 203 pozicije koliko ih ima u osamovda{njih op}inskih vije}a

Mustafa Avdagi} Admil Mulali}

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


30.08.2012.godinekanton8

Primopredajom objektau kojem se nalazi 29 stam-benih jedinica, te potpisi-

vanjem ugovora i podjelomkljuèeva pripadnicima bor-aèkih populacija opæineCazin, završen je processtambenog zbrinjavanja.

Za Vladu USK i resornoministarstvo svaki ovakav iskorak predstavlja veliku iznaèajnu sveèanost.

Primopredaja stambenog objekta u Cazinu

Biv{i u~enici Ekonomske {kole iz Sanskog Mosta obil- jeìli su tridesetu godi{njicu mature. Bila je ovo prilikada se nekada{nje {kolske kolege prvi put sretnu poslijetrideset godina i evociraju uspomene na najljep{e godi-

ne svoga ivota.Nekada{nji razredni starje{ina, Ranko Mati}, prelistao je stari dnevnik izvu~en iz {kolskog arhiva i prozvaoprisutne u~enike.- Ovo je zaista ne{to nezaboravno i ào mi je {todana{njem druènju nisu mogli prisustvovati svi koji su

poha|ali ovaj razred. Bila je ovo jedna od najuspje{nijih generacija i drago mi je {to su danas uspje{ni ljudi kojiimaju porodice, a poneki ~ak i unuke. Jednostavno, ìvot-na sudbina razasula ih je {irom svijeta, rekao je Mati}.Biv{i u~enici su se prisjetili brojnih zgoda i nezgoda iz|a~kih klupa. Vrijeme u kojem su odrastali, kako isti~u,bilo je potpuno druga~ije od sada{njice, sretno ibezbri`no.Slavica Jadarac ve} dugi niz godina ìvi i radi u Kopru,te isti~e kako je susret s {kolskim drugovima za nju bioizuzetno emotivan.

- Kao da se vrijeme vratilo, zaista ne mogu da opi{em taj posebni osje}aj. Nezamislivo da je proteklo toliko godi-na.“, istakla je ona.Druènje nekada{njih maturanata potrajalo je do kasnou no}, a su se dogovorili su se da ve} idu}e godine orga-niziraju novni susret. 037Plus

Maturanti Ekonomske {koleSanski Most

Nekada{nji razredni starje{ina, RankoMati}, prelistao je stari dnevnik izvu~en iz{kolskog arhiva i prozvao prisutne u~enike

Proteklog vikenda pripadnici vatrogasne jediniceSanski Most ugasili su tri poàra, potvrdio je EdinGubeliæ, komandir ove jedinice.U subotu se zapalila deponija smeæa u selu Zenkoviæi, a

vatra je prijetila da zahvati borovu šumu i prouzrokuje veliku materijalnu štetu. Pravovremenom intervenci- jom sanskih vatrogasaca, ovaj poàr je na vrijemeugašen.Istog dana na lokalitetu sela Dabar izbio je šumskipoàr koji je takoðer na vrijeme ugašen te je sprijeèena

veæa materijalna šteta.Otkrivena je osoba koja je odgov-

orna za izbijanje poàra te su prema ovom licu pre-duzete zakonom propisane sankcije.Proteklog vikenda ugašen je i poàr u Staroj Rijeci, agašenje je oteàvala èinjenica da je izbio na podruèjukoje je kontaminirano minskim poljima.

Sanski Most

Ugašena tri poàra

Obiljeìli tridesetugodi{njicu mature

Kljuèevi boraè

Op}ina Bosanska Krupapotpisala je ~etiri ugovora

za infrastrukturne radove vrijedne oko 150.000 KM.Gradi}e se put BegovoBrdo, rekonstrukcija i mo-dernizacija lokalnog puta

Emri}a Brod - Mehi}i, izvo-|enju radova na izgradnji

puta Emri}i - III faza, te osanaciji udarnih rupa pute-

va na podru~ju op}ine.Implementacijom ovih pro-

jekata zasigurno }e se

pobolj{ati putna infrastruk-tura u gradskim i u pri-

gradskim podru~jima.Osim toga, pove}at }e seefikasnost i sigurnost zau~esnike u saobra}aju, od-nosno olak{at }e se putna

komunikacija.Svi radovi, obuhva}eni

ovim ugovorima, predvi|e-nom dinamikom bi trebalibiti zavr{eni u naredna dvamjeseca.

037Plus

Bosanska Krupa

ZZaa ppuu t tee v vee 115500..000000 K K MM

Delegacija Vlade Unsko-sanskog kantona naèelu sa premijerom Lipovaèom prisustvovala jesveèanoj primopredaji stambenog objekta zapripadnike boraèkih populacija opæine Cazin.

Projektom Vlade USK i opæine Cazin stambeno je zbrinuto 27 familija demobilisanih boraca,šehida i ratnih vojnih invalida.

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


30.08.2012.godine kanton 9

a rijeèima premijeravaèe ovo je još jedanz da nova parlamen-

veæina, unatoè teš-vremenima, pored re-e isplate plaæa i toplihka ima volje i snage datira kako bi ìvot za

ka u USK bio bolji.i mi se da je proteklamentarna veæina ima-

cilj da budemo što

jalovija vlast. Mi smo znaliizaæi iz toga, a pokazaæemoda smo sposobni realizirati

sve što smo obeæali Krajišni-cima i narodu USK. Zato unarednom periodu pokuša-

vamo da uhvatimo korak snašim obeæanjima. Tu je

bolnica, milion za škole, fokus je na privredi, poljoprivredi i posebno briga zaboraèku populaciju. Moram

napomenuti da æe zgrada uopæini Bihaæ takoðer biti

pokrivena. Dali smo 250 hi-ljada KM, a prodajom pos-lovnih prostora osiguraæe sedodatnih izmeðu 600 i 800hiljada KM za završetak

zgrade, naglasio je Lipo-

vaèa.Kako navodi ministar zapitanja boraca i RVI USK,

Vlada je za projekt u

Cazinu izdvojila 225 hilja-da KM.- Moram reæi da se radi odobrom modelu poslovne

saradnje Vlade, Kantona-lnog fonda za izgradnju

stanova i opæine Cazin, kojimoè posluìti kao primjer

kako da se realizuju dobri ikvalitetni projekti za bora-èke populacije, kazao jeTop~agiæ. 037Plus

Da se pred Bosanskim Petrovcem nalaze izuzetnopovoljne i perspektivne godine govori podatak da su seop}inskom na~elniku Erminu Hajderu, pismima nam-

jere, obratile jo{ dvije firme iz oblasti obnovljivih izvora

energije. Radi se o doma}oj firmi Vjetro - park, k}erkalondonske firme First Power, a koja je zainteresirana zaizgradnju solarnog parka snage pet MW. Druga firma jeMarina - Signum, iz Zadra koja ve} ima dosta iskustvau ovoj oblasti.U narednom vremenu, op}inska administracija }e svetraène informacije dostaviti ovim firmama kako biotpo~ele projektno-investicione aktivnosti.

Bosanski Petrovac

Zadrani zainteresovani zaizgradnju solarnog parka

Poèinje sanacija puta Dèvar, koja spaja centar gradai poslovnu zonu Gorinèani kroz naselja Didoviæi iDèvar.Po odluci o raspodjeli sredstava iz GSM licence, ErminHajder, naèelnik opæine Bosanski Petrovac kandidirao

je ovaj put uz obrazloènje da se radi o vrlo frekventnoj

saobraæajnici na kojoj gravitira dosta individualnihstambenih objekata.Putem kantonalne Agencije za ceste voðena je proce-dura izbora izvoðaèa, a u narednih nekoliko danapresvuæi æe se sve zone na kojima je teè ošteæenje sao-braæajnice, te sanirati udarne rupe.

U subotu, 25. augusta, u Velagi}ima je odrànasve~anost u povodu dodjela diploma za zavr{enuhatmu za dvanaest polaznika u ovom dèmatu.U prepunoj dàmiji, ovom mubarek doga|aju su pris-ustvovali glavni imam Ermin ef. Vu~ki} i banjalu~kimuftija Edhem ef. âmdì}.

Program je po~eo u~enjem ilahija i recitacijama,obra}anjima prisutnih zvani~nika i muallima Atifa ef.

Vu~ki}a. Uslijedile su dodjele diploma djeci. Nakonprikladnog programa za ovu sve~enost klanjano jepodne namaz.

Modernizacija puta Dèvar

Pored doma}e firme “Vjetro-park”,pimo namjere o izgradnji solarnog parkaposlala i “Marina - Signum”, iz Zadra

Naèelnik opæine Bosanski PetrovacErmin Hajder obišao je svu dionicu

m porodicama

U sklopu projektaanska Krupa - grad

h sajmova”, Opæinanska Krupa i Asocija-proizvoðaèa organskihzvoda USK-a, satem u Bosanskoj Kru-saradnji sa JKP 10.

Bosanska Krupa ilnom akcionom grup-

Una - Sana od 24. aug-organizuju dvodnevibosanskokrupski sa-

organske proizvodnje.ajmu je prisutno desetajnih izlagaèa iznske Krupe, Bihaæa ieva. Kao i svaki sajam

ada, i ovaj ima prateæe

aje, kao što su recimona predavanja.festacija je otvorenaavanjima na teme:uænost samozapošlja-

vanja u organskoj proizvo-dnji i Zaštita u organskojproizvodnji povræa, mjere idozvoljena sredstva, govo-rili su Fatima Gerziæ iz OR TIM-MED Bosanska Krupa

i Edin Tuliæ, apsolventBiotehnièkog fakulteta izBihaæa.Sajam je otvorio naèelnik Halitoviæ, koji je istakao

kako primijeti znatan po-mak i veæu kvalitetu sadr-

àja i organizacije sajmovaove godine, poèlio ugo-dan boravak u BosanskojKrupi i uspješnost u proda-

ji proizvoda.U kulturno-zabavnom dije-lu programa nastupila jefolklorna sekcija KUD“Una”.

eæi bosanskokrupski sajam organske proizvodnje

Deset izlagaèa iz BosanskeKrupe, Bihaæa i Sarajeva

Spaja centar grada iposlovnu zonu Gorinèani

U dèmatu Velagi}i-Pudin Han

Odràne pete hatme

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


30.08.2012.godinekrajinom10

U èlji {to boljeg pribliàva-nja ljudi s rodnim krajem i do-movinom i ja~anja jedinstvaKraji{nika, u Todorovsoj Slap-nici odràna je tradicionalnakulturno-zabavna i sportskamanifestacija - Kraji{ki teferi~.Manifestaciju, koja je okupilanekoliko hiljada posjetiteljasve~ano je otvorio Admil

Mulali}, na~elnik op}ine VelikaKladu{a.- Teferi~ pokazuje na{u odlu-~nost i ~vrstinu da istrajemo ute{kim vremenima i izdrìmo

sve ono {to nas udara s mnogih strana. Izdràli smo sve i poka-

zali da nam je do ovog druènjaitekako stalo, te pokazali dakraji{ko srce nije malo, ve}e je iod svih nepravdi koje su nas

pratile i prate. Ono {to nas dijeliu usporedbi s onim {to nas

zdru uje bezgrani~no je sitno,rekao je na~elnik Mulali}.U ime doma}ina prisutnima seobratio Denis Osmanki}, pred-sjednik MZ Todorovska Sla-pnica, isti~u}i zadovoljstvoorganizacijom manifestacije i

velikim odazivom posjetitelja.Zahvalio se op}ini Velika Kla-

du{a, sponzorima i donatorimamanifestacije. Tradicionalnomdruènju Kraji{nika prisustvo-

vali su brojni gosti iz dijaspore,me|u njima i Kraji{nici kojiìve i rade u SAD-u.U bogatom kulturnom-zabav-

nom programu nastupili subrojni estradni umjetnici i

velikokladu{ka kulturno -umjetni~ka dru{tva.Generalni pokrovitelj Desetog“Kraji{kog teferi~a” bila jeop}ina Velika Kladu{a ina~elnik Admil Mulali}. Zlatnisponzor bila je firma “Uniport”d.o.o., srebreni sponzor firma“Refix” d.o.o., a bron~ani spon-zor “Dèni merc” d.o.o. Svimaonima koji su dali svoj dopri-nos u organizaciji Teferi~auru~ene su zahvalnice.

Kulturno-zabavnom programuprethodio je sportski dio, koji jezavr{en dan ranije, te je uovom dijelu programa izvr{enoprogla{enje i nagra|ivanjenajboljih ekipa i pojedinaca.

O37Plus

Odràn Deseti “Kraji{ki teferi~”

Kraji{ko srce nije malo

U bogatom kulturno-zabavnom programu nastupili subrojni estradni umjetnici i velikokladu{ka kulturno -umjetni~ka dru{tva

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


30.08.2012.godine Biha} 11

Dobili k}erku

Medina i Nermin Mehadì}, Dijana iIbrahim Topi}, Zerina i Edin [ehi}, Anita iAmir Dàfica, Harisa i Denis îri}, Pamelai Muris Junuzovi}.

Dobili sinaBelkisa i Senad Majeti}, Edvina i RamizVoji}, Senada Kuri}, Adna Budimli},Aldijana i Semir Selmanovi}, Edina @eri},Irnesa i Semir Iki}.

Vjen~aniMirsada Boti} i Nedìb Boti}, Dervi{aGoreti} i Amel Ke~anovi}, SanitaKasupovi} i Sanel Ke~anovi}, Selma

[ahinovi} i Amir Dedi}, Muniba Ke{ki} iSanel Zuli}, Almir Karaji} i JasminaPirali}, Azra Kuri} i Amin Dìni}, AzraMu{i} i Ahmet Ljubijanki}, EminaSalkanovi} i Sanjin [i{i}, Nermina Tali} iJasmin Midì}, Rifeta Hodì} i HarisHodì}, Sebiha Buni} i Enes Halilagi},Nevzeta Reki} i Alan Ramaki}, Maja Zuli}i Damir Omerdi}, Irma Dàfi} i AndreasBahl, Minka Samardì} i Muhamed]ehi}.

UmrliAjka Latinovi} (1934), Nafija Alagi}(1929), Hasan Pjani} (1938), ZumraKli~i} (1931), Kada Feli} (1933), Nafija

Kurtovi}-Zana~i}.

Mati~ni uredza ro|ene od 16. do 24.08.

za vjen~ane od 21. do 27.08.za umrle od 16. do 24.08.

Na gradskom trgu u Biha}u u petak 24. augusta, sve~ano je otvorenamanifestacija “Put zlata”. Na otvorupetog Internacionalnog sajma p~ela-rstva i p~elarske opreme posjetioci suimali priliku vidjeti {irok asortimanproizvoda, a trodnevnim programomuprili~eni su i drugi sadràji.Sajam je otvorio Albin Musli}, na~e-

lnik op}ine Biha}, koji je u svom obra-}anju pohvalio organizatore i p~elarekoji uz puno truda uspijevaju osigu-

rati egzistenciju sebi i ~lanovima

familije.- U proteklom periodu smo davali

podr{ku na{im p~elarima, a to }e se

nastaviti i u narednom periodu.

Pozdravljam vas i u ime Hamdije Lipova~e, premijera USK i moram priz-nati da me veseli njegova poruka da iove godine ne}e izostati izda{na

podr{ka kantona i op}ine kada ste vi u

pitanju, naglasio je na~elnik Musli}.U ime resornog kantonalnog min-istarstva prisutnima se obratila v.d.direktorica Poljoprivrednog zavodaUSK Rasima Bobi}, koja je naglasilada je Vlada USK u ovoj godini ve} izd-

vojila preko 80.000 KM za intervent-nu pomo} ali i projekte koji }e pomo}irazvoju p~elarstva.U okviru Sajma organizirano je pre-davanje na temu “P~ela u 21. stol-

je}u”, te okrugli stol na temu“Direktna korist p~ele u poljoprivredii negativan uticaj pesticida na ìvotp~ele”. Tu su jo{ i nagradne igre,popusti i degustacije, te programi za

djecu. Halid ALIJAGI]

Biha} ima “Biha}ko ljeto”, “UlicomBi{}a”, Festivale narodne i zabavnemuzike, EKOBIS i jo{ puno toga, ali nemanajobi~nije, ali puno va`ne kotli}ijade. Eto,sad }e dobiti i to. Udruènje gra|ana“Garaà-podmornica” u subotu 1. septem-bra, organizira takmi~enje u spravljanju

svih vrsta kotli}a. To zna~i da su dobrodo{li majstori lova~kih, ribljih i doma}ihkotli}a. Za sve informacije moète se javitina telefon 061/612-794, ili na adresu Ul.

Ale Gali}a br. 47. H.A.

Peti Internacionalni sajam p~elarstva i opreme

Izda{na podr{ka Kantona i Biha}a

Vlada USK i Biha} u ovoj godini su izdvojili preko 100.000KM za interventnu pomo} ali i projekte koji }e pomo}irazvoju p~elarstva U okviru Sajma organizirano je predavanje na temu“P~ela u 21. stolje}u”, te okrugli stol na temu “Direktnakorist p~ele u poljoprivredi i negativan uticaj pesticida naìvot p~ele”. Tu su jo{ i nagradne igre, popusti i degustacije,te programi za djecu

Ponovo kotli}ijada u Biha}u

I ugusto,i uritko...

Vrsta usluge - proizvoda Kontakt telefon Deùrni obrtnik

1. Grijanje i vodoinstalacije 061 181 052 Osman Kazaz2. i{}enje dimnjaka 062 141 831 Sejad Gro{i}3. E lektroinsta lac ije 061 799 696 Amir Murti}4. Krovopokriva~ 061 849 565 Jusuf Zloji}5. Limar 037 300 914 Rifet Tuti}6. Staklar 061 458 154 Kasim Ho{i}7. Bravar 061 609 062 Slaven Bregar 8. Tokar 061 137 703 Husein Mujinovi}9. Automehani~ar i V.S. 061 180 448 Sadet Dedi} - Zinzo

10. Taksi prijevoz 061 797 451 Mahmut Mukanovi}11. Prijevoz stvari 061 764 106 Bude Mujani}12. Brico - berberin 061 613 184 Maida Alagi}13. @enski frizer 061 231 026 Denis Be}irspahi}14. [tamparija 061 764 462 Emira Birdò15. I zrada pe~ata 061 779 504 Midhat Kulauzovi}

Obrtni~ka komora USK-a Biha},Biha}kih branilaca 47, 77000 Biha}

www.okusk.com.ba e-mail: [email protected]

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


30.08.2012.godineu centru12

“Stvori mi bi}e koje }ebiti lagano i brzo poputtebe, vjerno, plemenito isna`no i koje }e na svojimle|ima nositi ~ovjeka”, bilesu rije~i koje je Bog uputio

vjetru kada je stvarao svijet. I vjetar napravi konja!Otad ta predivna i ple-menita ìvotinja postainspiracija umjetnicima

svih profila koji su krozsvoja knjièvna i likovnadjela ostavili tragove u his-toriji i mitologiji svih naro-da. U svim epovima svijetakonj je spojen s junakom, au boju postaju jedno.Stari Heleni su u svojojpoeziji ovjekovje~ili tu lju-bav navode}i da sa du{a-ma poginulih junaka uHadu po~ivaju i du{e nji-hovih konja. Najpoznatijimitolo{ki konj svakako jePegaz, krilati kopitar, ro-|en iz ljubavi Posejdona iGorgone. Taj konj, {to je u

gr~kom panteonu imao za-datak donositi munje Ze-usu, ostao je simbolomumjetnosti, prvenstvenopjesni{tva.U proteklom ratu postao jesimbol juna{tva Kraji{nika.Nije se to desilo slu~ajno,

jer konj je na{em ~ovjekuoduvijek bio suradnik uposlu i radu, pomaga~ uboju i vjerni prijatelj dogroba. Oduvijek je sluìo,ali nikada nije postaosluga! Na{a ljubav premakonjima traje od onoga

trenutka kada smo prvi putugledali tu predivnu ivot-

inju, bila je to ljubav naprvi pogled. Naravno, ta

ljubav nije obi~na, to je uisto vrijeme i po{tovanje idivljenje, a iz te veze mo-èmo puno nau~iti. Bi}ekoje posjeduje toliku ljepo-

tu, snagu i eleganciju, nelibi se na svojim le|imanositi ~ovjeka, posjeduje ionu veli~inu koja krasinajve}e me|u ljudima.Konji djecu u~e odgovo-rnosti, a ljude prijateljstvu

i po{tovanju. Zbog toga jepovijest ovo veli~anstveno

bi}e smjestila me|u velika-ne, a to je i zasluìlo!

SportTradicija konji~kog sportau Bosanskoj krajini duga jekoliko i ~ovjekova ljubav

prema konjima i potrebida se nadme}e. Plemenitesorte konja i karakterovda{njeg ~ovjeka izn-

jedrili su epitet “Kraji{kogkraljevskog sporta”. Zbogtoga ne za~u|uje podatak

da konji~ki klubovi uUnsko-sanskom kantonu

iza sebe imaju izuzetnerezultate u BiH i inos-

transtvu. Grla s ovog pros-tora osvajaju nagrade zadi-

vljuju}om lako}om tako dani jedan turnir u ovomdijelu Evrope ne moè

pro}i bez njihovog u~e{}a.Svi organizatori su odu-{evljeni profesionalno{}una{ih klubova.Finale sezone u ovomkraju, kojeg ljubitelji ovog

vrhunskog sporta uvijek s

nestrpljenjem o~ekuju, jeMemorijalna trka “Alije

Izetbegovi}a”. Ovogodi{njimemorijal odràn je u

subotu 25. augusta na bi-ha}kom hipodromu “Bak-{ai{ke bare”. Ve} tradi-cionalno na njoj su, porednajboljih grla iz na{e zeml-

je, u~estvovali i predstavnici iz Hrvatske, Ma|a-rske i Austrije.

Odràne trkeu Pola~i

Organizirati ovakav sport-ski doga|aj nije lako.

Samo za nagrade trebaizdvojiti nekoliko desetaka

hiljada KM. Mo`da je up-ravo to i glavni razlog {tose u ovaj sport tako sna-`no uvukla politika. Nijeto samo na{ specijalitet, u

susjednoj Hrvatskoj situa-cija je identi~na. Prenosi-mo prilog objavljen u jed-nim dnevnim novinama.Uz velike napore organiza-tora, u Pola~i su se i ove

godine odràle ve} 13. me-

|unarodne galopske konji-~ke utrke. Vrlo uspje{ne i

dobro posje}ene, iako je do zadnjeg trena trajala neizv-

jesnost oko financiranjaovogodi{njih utrka. Potre-bnih 70 tisu}a kuna priku-

pljeno je u zadnji ~as, spon- zori biogradska Ilirija i

Konj, vjerni prijatelj

Oduvijek je sluì U proteklom ratu Pegaz je postao simbol juna{tva Kraji{nika. Nijeslu~ajno, jer konj je na{em ~ovjeku oduvijek bio suradnik u poslu iradu, pomaga~ u boju i vjerni prijatelj do groba. Tradicija konji~kog sporta u Bosanskoj krajini duga je koliko i~ovjekova ljubav prema konjima i potrebi da se nadme}e. Plemenitesorte konja i karakter ovda{njeg ~ovjeka iznjedrili su epitet “Kraji{kogkraljevskog sporta”

Bosanski brdski konj je na{a autohtona pasmina konja. Ova pasminase moè na}i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, djelovima Srbije,Makedoniji, te u dijelovima Hrvatske

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


u centru 1330.08.2012.godine

kova~ki Metalni lijev teedna Op}ina Stankovcisu najvi{e, ali bilo je tua drugih donatora.odrom Ravni kotari pri-je vi{e od tri tisu}e gle-lja koji su pratili tri

~ke i dvije galopske utr-Najvi{e je bilo doma}ih

, a bilo je i dama saima kao u Engleskoj na

skim trkama. U me|u-menu izme|u utrka

{tvo se zabavljalo uzno s ra nja i kotlovinu,rijeme je bilo pogodno -

vru}e, ali je bura davaladisati. Ove godine, zbograznih okolnosti, i uzvanika

je bilo ne{to malo, do{ao jekarlova~ki ùpan Ivan Vu-~i}, zadarski doùpan Ðani

Bunja, a stankova~ki na~e-lnik @eljko Baradi} zapravo

je bio i doma}in i gost.[teta {to nesporazumiizme|u Konji~koga galop-

skog kluba Oluja, odnosno Rade Bobanovi}a i na~elni-ka Pola~e Viktora Prtenja~ei dalje traju i u biti uspo-ravaju napredak ove lijepe

sportsko-turisti~ke manifestacije. Ove su godineutrke bile pravo interna-cionalne, rasni konji koji

vrijede po 200-300 tisu}akuna bili su iz SAD-a,

Njema~ke, Ma|arske, Slo- venije, BiH i Hrvatske, vlas-nika i jaha~a, odnosnodòkeja je bilo jo{ i izSlova~ke, Italije...- Idemo dalje, ne posustaje-

mo, makar nismo svimaba{ po volji. No, ovaj sport icijela manifestacija imajubudu}nost, uvjeren je RadeBobanovi}.Svaka sli~nost je slu~ajna,rekao bi oprezni autor tek-sta, pa i mi to ~inimo. Idodajemo da se u tojPola~i ba{ zakuhalo, gluhobilo. Bi}e koje posjedujetoliku ljepotu, snagu i ele-ganciju, a istovremeno sene libi na svojim le|imanositi ~ovjeka, posjeduje ionu veli~inu koja krasi naj-

ve}e me|u ljudima. Konjidjecu u~e odgovornosti, a

ljude prijateljstvu i po{tovanju. Zbog toga je povi-

jest ovo veli~anstveno bi}esmjestila me|u velikane, ato je i zasluìlo! Konj je od-uvijek sluìo, ali nikad nijebio sluga. Halid ALIJAGI]

o, a nikad sluga

Bosanski brdski konj

je jedina na{a auto-htona pasmina. Ova pas-

mina se moè na}i uBosni i Hercegovini, CrnojGori, dijelovima Srbije,Makedoniji, te u djelovi-ma Hrvatske. Po me|u-narodnoj klasifikaciji bos-anski brdski konj spada ukategoriju ponija, pa seshodno tome koristi i nje-gov naziv “bosanski poni”(Bosnian Pony). Tako|er,u literaturi koriste se inazivi “bosansko-herce-gova~ki brdski konj” i“balkanski konj”.U nauci je prihva}eno

stanovi{te da su konji ovepasmine daleki potomcidivljih konja tarpana i prze-walskog koji su kriànjemsa arapskim konjima ofo-rmili pasminu dana{njeg Bosanskog brdskog konja.

To je konj ~eli~ne tjelesnegra|e, nesrazmjerne sna-ge, otporan na bolesti,sna`ne konstitucije i velikeizdr`ljivosti, vrlo dobro pri-lago|en klimatskim pri-likama podru~ja na kojemìvi, a zadovoljava se skro-mnom ishranom i smje{-tajem. On se vrlo vje{to i

okretno kre}e i po najne-pristupa~nijim planinskimpredjelima nose}i razne

vrste tereta ili razne vrste jaha~a, uvijek oprezan i

siguran. Vrlo je poslu{an,a istovremeno dovoljnotemperamentan.Prosje~na visina grebenaovog konja, mjerena {ta-pom, je 130-140 cm,obim prsa je 135-162 cmi obim cjevanice 16-18cm. Tjelesna teìna sekre}e oko 300-400 kg.Konj je prete`no kvadra-tnog formata, slabijihdubinskih i {irinskih mjera,te osrednje ko{~atosti.Brdski konj se ubraja u to-

varne ivotinje i na samarumoè nositi 100-120 kg.Pored toga koristi se kaokonj za vu~u i jahanje.

Monografija“Bosanskibrdski konj”U prisustvu brojnih gosti-

ju, vlasnika ergela i uzga- jiva~a iz BiH, Hrvatske,Slovenije, Srbije te CrneGore, u Sarajevu je prijepet godina predstavljenamonografija “Bosanskibrdski konj” autora Enve-

ra @ige i Refika Telalba-{i}a. Monografija donosidevet poglavlja kroz kojase stru~no, uz mno{tvopodataka i fotografija,

predstavlja autohtona pa-smina bosanskog brd-skog konja.U knjizi su navedeni po-daci o historijatu nastan-ka pasmine, njenoj pojavina srednjovjekovnim obil-

je`jima, uzgoju konja uBiH u vrijeme turske iaustrougarske okupacije,te nakon Prvog svjetskog rata. Autori donose i pre-gled pojave bosanskog brdskog konja u knjiè-

vnosti i publicistici, liko-

vnoj umjetnosti te narod-noj pjesmi, sa zaklju~komo sada{njem stanju ovepasmine. Knjigu su pred-stavili prof.dr. HamdoLokvan~i} i prof.dr. aslav ]opi}.Lokvan~i} tako navodi dabosanski brdski konj spa-da u rijetku autohtonugrupu konja koja na po-dru~ju Balkana egzistira

ve} vi{e hiljada godina.Zbog dobrih osobina iizdr`ljivosti oduvijek jeprivla~io pa`nju i ljubiteljate ìvotinje, ali i istraì-

va~a. Podcrtava da mno-ge poznatije pasminekonja u svijetu nisu dobilesvoju monografiju. Ovaposve}ena bosanskoj pa-

smini pruà vaàn dopri-nos istraìvanju historije igenetike razvoja konja uodre|enom vremenskomrazdoblju.Najve}om vrijedno{}uknjige smatra veliki brojpodataka koje sadrì, uzprate}i neobi~an i neste-reotipan sadràj.Zanimljivo je i to, dodajeLokvan~i}, da ona donosii pregled najzna~ajnijihbh. umjetnika razli~iteorijentacije koji nadahnu-

to opisuju, slikaju ili opje- vavaju konje.Za ]opi}a materija mono-grafije je pitka, te pristu-pa~na i onima koji nema-

ju mnogo znanja o bosan-skom brdskom konju.Ona ujedno sadrì sve {tointeresira i stru~njake.Mi{ljenja je da knjigaodi{e mno{tvom odanostii ljubavi koju su autori uni-

jeli u njeno stvaranje, adodatna joj je vrijednostizvrsna oprema, uvez iprelom. Izdava~ je TKD“[ahinpa{i}”, a priprem-

ljena je povodom obiljeà- vanja 100. godi{njice odosnivanja prve ergele zauzgoj bosanskog brdskog konja u BiH.

Bosanski brdski konj

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


30.08.2012.godine14

Veliki putopisac iz prve polo- vine dvadesetog vijeka Ha-mdija Kre{evljakovi} u Kulen

Vakufu je boravio 1935. godi-ne. Tada je, izme|u ostalogzapisao:“Iz Bi{}a, glavnog grada neka-da{nje na{e Krajine, vodi jednacesta preko Zavalja i Lapca na

Zrmanju. Na 47. kilometru kodVodovoda odvaja se od ove cestelijevo druga, kojom se dolazi u

Kulen-Vakuf. Ova cesta udara

sredinom sela Bori~evca i odavle se lagano spu{ta sve do Kulen-Vakufa. Duga je devet kilo-metara, a od toga dobra tre}ina

prolazi lijepom dolinom rje~ice

Drage, lijeve pritoke Une, koja potpuno odgovara geografskom pojmu draga. Sli~an je pristup Kulen-Vakufu, ako se dolazi ces-tom od Petrovca ili od Biha}adosta slabim putem, {to vodi uzUnu, a i taj se pred samimmjestom spu{ta.

Kulen-Vakuf leì na Uni, a ve}idio mjesta je danas na lijevojobali te rijeke. Nadmorska mu je

visina 305 metara. Okruèn je

brdima, koja se na izlazu Une pribli uju na nekoliko metara itvore upravo kanjon. Na tom jemjestu èljezni most, sagra|en1885., a povi{e mosta su krasni

bukovi. Pri ulazu Une u ovomjesto brda su ne{to razmaknu-tija, ali ni tu, kao ni u samommjestu, razmak izme|u njih nije

ve}i od 250 metara. U samommjestu je veliki drveni most, koji

je sada u takvom stanju, da preko njega ne prelaze ni najo-bi~nija seoska kola.

Kulen-Vakuf broji 261 dom sa1.656 stanovnika i to samihmuslimana. Samo jedna katoli-~ka porodica je tu stalno nasta-njena. U okolici je stanovni{tvo

prete no pravoslavne vjere, aima ne{to i katolika. U mjestu jedàmija sultana Ahmeda i mek-teb, zadu`bina H. Osmanbega

Hara~lije, pravoslavna crkva(sagra|ena 1892.) i osnovna

{kola (otvorena 1880.). Tu je

sijelo ispostave petrova~kogkotara, op}ine i àndarmerijske

postaje. Iako je ovo malo mjestoipak ima lijepu ~ar{iju i dosta

ìvu trgovinu. Na Uni i njenim

lijevim pritocima ima sva silamlinova. Doskora je tu bila i

jedna pilana, koja je postala `rtvom poàra…

Ostrovica Dosta lijepim putem, {to vodi uzobronak brda Ostrovice idu}ilaganim korakom stiè se za

petnaestak minuta u selo istogimena. Danas su u tom selu 43muslimanske ku}e sa 270

stanovnika, dàmija i mekteb. U najnovije doba nastanilo se tuosam pravoslavnih porodica.

Iznad ovoga sela stoje zidine grada Ostrovice, s koga je lijep pogled na Kulen-Vakuf i oko-linu. Po istraìvanju gospodina

Vejsila ûr~i}a stajala je naistom mjestu predhistorijskautvrda, ~iji se tragovi jo{ i danasraspoznaju (ûr~i} str. 249.).

Kada je ovaj grad sagra|en i ko

ga je gradio, ne zna se. Dug je117, a {irok 83 metra. Opasan

je jakim bedemima, visokim do10 metara. Pred glavnim bede-

mom iskopan je do tri metradubok i do pet metara {irok

jarak iz ìvca kamena. Unutra- {njost je ispregra|ivana zidovi-ma, koji su zatvarali razne pros-torije. Svi su svodovi ve}

poru{eni. Odli~no je o~uvana~atrnja zvana Saranc. U Kulen-Vakufu sam ~uo da je najboljakahva skuhana na vodi iz te~atrnje, a to je i razumljivo jer je

najbolja kahva na ki{nici. Srancturski zna~i ~atrnja, cisterna…”

Majka bi dala

kad bi imalaTako je bilo prije sedamdesetak godina. Prohujala su dva rata,od ~ega jedan svjetski. Obadva

su palila, àrila i ru{ila svi-tovsko. Dàba im bilo, narod seuvijek vra}ao. Brzo bi se sve to

zaboravljalo da nije bilo rtava.Nevinih rtava...Ta~no sedamnaest godina na-kon posljednjeg rata u kojem jeprotjerano sve stanovni{tvoLjuto~ke doline udarila neima-{tina svjetskih razmjera. Eko-nomska kriza ne da normalanpovratak, ne da normalanrazvoj Nacionalnog parka, neda... Ipak, ljudi su se i vratili irazvijaju Nacionalni i poku{a-

vaju ìvjeti od svog rada.Kantonalne i op}inske dru{tve-no-politi~ke institucije pomaùkoliko mogu i svima je jasno da

bi “majka dala kad bi imala”.Obnovljeni su mjesni ured,ambulanta i vatrogasni dom.Prije neki dan dodijeljene su iprve donacije za razvoj seo-skog turizma. Po~eli su radovina revitalizaciji starog gradaOstrovica. Prije neki dan dogo-

voreno je da od idu}eg mjesecaljekar ovamo dolazi dva putasedmi~no, da isto toliko putado|e i stomatolog, da seinstalira mini laboratorija zahitne slu~ajeve, da jednomsedmi~no do|e pokretnaapoteka. I tako dalje...Ljuto~ani, kao i svi stanovnici

Biha}a, ~ekaju bolja vremena.êkaju tvornicu za preradugipsa, tvornicu vode, turizam...Bi}e svega al’, najpri~e jezdravlje. Halid ALIJAGI]

Kulen Vakuf, nekad i sad

êkaju}i bolja vremenaêkaju}i bolja vremena

Ipak, ljudi su se i vratili i razvijaju Nacionalni i poku{avaju ìvjeti odsvog rada. Kantonalne i op}inske dru{tveno-politi~ke institucije pomaùkoliko mogu i svima je jasno da bi “majka dala, kad bi imala” Kaù da Ostrovica rijetko presu{i i da se to posljednji put dogodilo1964. godine. I neki dan! Prije desetak dana u kratkom koritu ove bistrei hladne rijeke dva dana nije bilo vode

U vakufskoj dolini jednobrdo, rijeka i stari grad nose

isto ime - Ostrovica. Na vrhubrda je grad, a u njegovompodno`ju izvor i u{}e rijeke.Kaù da Ostrovica rijetkopresu{i i da se to posljednjiput dogodilo 1964. godine. Ineki dan! Prije desetak dana ukratkom koritu ove bistre ihladne rijeke dva dana nijebilo vode. Mje{tanima nijebilo svejedno, jer kaù da je tolo{ znak. Drugi govore da je to

ta~ka na i, jer ne moè bitigore.

Kantonalni zavod za o~uvanjekulturne ba{tine po~eo je srevitalizacijom zidina staroggrada. U “prvom naletu” o~i-stili su prilaz i obnovili glavnukapiju. Prilaz je dobio drvenuogradu, za ove krajeve neobi-~nog izgleda, a podzidan jemodernim betonskim ivi~nja-cima. Bolje i{ta nego ni{ta,kaù mje{tani, èljno o~eku-

ju}i nastavak radova.

Presu{ila Ostrovica

Alija Dervi{evi}, predsjednik MZ

Tvornica vode Vakuf

Ostrovica - ograda na vidikovcu Ostrovica - obnovljena glavna kapija

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


Priredio: Halid ALIJAGI]

(Izvori: Enciklopedija Jugoslavije,1956, svezak II: êtnici u II sv.ratu; êtvrta neprijateljskaofenziva, B. Alink, N. Ani}, G.J.Zwanenburg, et al: Drugi svjetskirat, IKRO “Mladost”.)

êtni~ka kolaboracija sa si-lama Osovine dosegla je svojukulminaciju zimi 1942. /1943.za vrijeme bitke na Neretvi,koja je predstavljala zavr{nufazu operacije Weiss, ili u

jugoslavenskoj terminologiji,êtvrte neprijateljske ofanzive.Bitka na Neretvi imala je dugui kompliciranu prethistoriju sa~etni~ke i osovinske strane, aza ~etnike i sudbonosneposljedice.

Odlu~nost partizana da do

kraja iskoriste svoj probojna rijeci Neretvi imala je dvatakti~ka cilja: zadràti ~etni~kei talijanske snage pod takoneumoljivim pritiskom da imne dopuste pregrupiranje iuspje{an protivnapad, aistovremeno napraviti najve}imogu}i razmak izme|u svojihsnaga i svake njema~ke pot-

jere. Ali ~im je prelaz prekoNeretve bio osiguran, Vrhovni{tab NOV i POJ je u stvaripo~eo razvijati nov i vrlo ambi-ciozan plan: uni{tenje glavnine~etni~kih snaga. Iskusiv{i naNeretvi veliku opasnost od

~etnika, kad djeluju kaopomo}ne trupe ili usporedo sasnagama Osovine, Tito je tadauni{tenje ~etnika postavio kaoprvi zadatak, te je u tom smis-lu izdao niz nare|enja.Obavijestio je 9. marta 7.udarnu diviziju da }e nanovom pravcu njenog napre-dovanja glavni neprijatelj biti~etnici, i oni lokalni i oni kojisu dovedeni iz Crne Gore, teda sa svim zarobljenim

vo|ama i komandantima trebapostupiti bez milosti - to jest,nakon kratkog ispitivanja treba

ih strijeljati na licu mjesta -dok obi~ne vojnike, ako sunedu`ni ili zavedeni, trebasklonuti da u|u u partizanskeredove ili dràti kaozarobljenike. Nare|enje je od

jedinica traìlo da poduzmukrajnji napor: “Prema nepri-

jatelju u borbi ispoljiti najve}uofanzivnost, bezobzirnost,drskost i nasrtljivost, uni{tava-

ju}i njegovu ìvu silu i rastro- javaju}i njegove jedinice. Da biovo postigli, trebate ispoljiti usvakom susretu sa neprijatel-

jem brzo manevrovanjedejstvuju}i na njegove bokove

i pozadinu.” Centralni komitetKPJ je 29. marta instruiraoPokrajinski komitet KPJ zaBosnu i Hercegovinu dapo{alje jednu isto~nobosan-

sku brigadu u Sandàk dapomogne divizijama koje su

pod Titovom neposrednomkomandom, jer “najva`niji na{zadatak sada jeste uni{titi~etnike Draè Mihailovi}a irazbiti njegov upravni aparat,koji predstavlja najve}u opas-nost za daljnji tok Narodno-oslobodila~ke borbe.” A 30.marta, Tito je u pismu {tabuPrvog bosanskog korpusaidentificirao ~etnike kaoprivremeno glavnog neprijatel-

ja i naredio je da se glavnaakcija usredoto~i protiv njih.Prodiru}i isto~no od Neretve,divizije NOVJ prvo su zauzele

~etni~ko upori{te Glavati~evo inakon nekoliko uzastopnihbojeva dijelom snaga u{le uNevesinje, da bi uskorozauzele Gacko i Avtovac, nas-tavljaju}i nadiranjem na istok.Glavnina snaga Prve i Drugeproleterske divizijekrenule su u to vrijemeravno na istok. Izme|u20. i 22. martaslomile su ~etnike kodKalinovika, zauzelegrad i nastavile premaDrini. Usprkos neusp-

jehu da s mar{a pre|uDrinu partizanske

snage potukle su~etnike i Talijane i natom frontu tokom prvepolovine aprila, i u sli-

jede}a dva tjedna krenuleprema jugu u Crnu Goru. Tre}audarna divizija, a za njom i 7.udarna divizija,140 nakonosvajanja Avtovca produìle supreko rijeke Pive ka [avniku, uCrnu Goru. Oko 24. aprilastigle su na podru~je [avnika,ne{to ju`nije od sektora u kojisu partizanske snage prodiralesa sjevera.141 Tako su dokraja aprila ~etnici iz Sandàka

i Crne Gore, koji su sudjelovaliu bitci na Neretvi ili u bitkamaposlije toga, u Hercegovini i u

jugoisto~noj Bosni, bili razbi- jeni i njihovi ostaci odba~eniduboko u svoj zavi~ajni teri-torij, s partizanima za petama.

Odbrana SandàkaVrhunac operacije, kako serazvijala od februara na dalje,bio je naravno, uspje{ni parti-zanski prelaz preko Neretveizme|u 7. i 15. marta. Tomakcijom partizani su se rije{iliopasnog pritiska njema~kih iusta{kih kvislin{kih snaga kao

i Talijana na desnoj obaliNeretve i ostali su suo~enisamo s ~etnicima i Talijanimaisto~no od Neretve, a bili su iu mnogo boljoj vojnoj situaciji

(to jest, s vi{e manevarskog prostora i na prikladnijem

zemlji{tu). Ta je akcija bilaodlu~uju}a i s obzirom naosnovnu ~etni~ku strategiju:zbog nje se je ~etni~ka pozici-

ja potpuno promijenila. êtni-ci su 24. februara objavili dasu partizanske snage u zapad-noj Bosni potpuno slomljene iprotjerane s tog teritorija, teda se nalaze u rasulu; tosaop}enje zaklju~uje se ovimrije~ima: “Na{a situacija je

vrlo povoljna.” Mjesec danakasnije, 25. marta, Mihailovi}

je naredio majoru Ðuri{i}u kojise tada borio u isto~noj

Hercegovini, da se svimsnagama odupre partizan-skom napredovanju premaSandàku i Crnoj Gori, a 28.marta savjetovao je Ostoji}u,svom operativnom komandan-tu, da je linija Piva - Drina,

nekih 80-90 kilometara jugo-isto~no od zavoja Neretve,najbolja linija obraneSandàka i Crne Gore. Ali par-tizani su tokom prve polovineaprila porazili one ~etni~kesnage, koje su s dijelovimatalijanske divizije “Taurinense”dràle liniju na Drini i kad suokrenuli na jug, premasredi{tu Crne Gore, bili su ve}oko deset do petnaest kilo-

metara isto~no od rijeke Pive.Do tog vremena, ~etnici suizgubili veliki dio svojih trupa imogli su o~ekivati samo maluili nikakvu artiljerijsku podr{kuili pomo} u snabdijevanju od

Talijana, koji su i sami pretrp- jeli te{ke gubitke i zapo~injalimijenjati svoju politiku prema~etnicima. Da zaustavi napre-dovanje NOVJ u Crnu Goru iSandàk nakon probojaobrambene linije Drina - Piva,Mihailovi} je naredio da semobiliziraju i iz Srbije prebacedva ~etni~ka korpusa i plani-rao je da s njima i preostalim

snagama u Sandàku i u CrnojGori povede odlu~nu bitku spartizanima, na frontu izme|uNik{i}a na rijeci Zeti i Bijelog Polja na rijeci Limu. Dva kor-

pusa iz Srbije (pod Kesero- vi}em i Rakovi}em) stigli su na

podru~je Bijelog Polja oko 7.maja, ali je u me|uvremenunapredovanje jedinica NOVJ,kao i izvje{taji koje je dobio od

Talijana da }e Nijemci uskorou}i u Crnu Goru s namjeromda ga zarobe, sprije~ilo Mihai-lovi}a ~ak i da poku{a ostvari-ti planiranu bitku s partizani-ma; odlu~io je radije da se sasvoja dva srpska korpusa vratiu Srbiju.144êtni~ke neuspjehe na Neretvii tokom slijede}ih tjedanauzrokovala je kombinacija gre-{aka i nedostataka: lo{e plani-

ranje, lo{e rukovo|enje Miha-ilovi}a i njegovih komandana-ta, nedostatak suradnje izme-|u komandanata, prevelikosamopouzdanje i potcjenjivan-

je partizana, te oklijevanjekomandanata i vojnika da se

bore s dozrelim,superiorno vo|e-nim i - na Neretvi -o~ajni~ki odlu~nimpartizanskimsnagama. Samou-

vjerenost je me|unekim ~etni~kimoficirima bila tako

velika, da su se,

prema nekimnavodima, ve}po~eli gloìti kome}e od njih pripasti

zasluge za skoru pobjedu.Raspu{tenost i razjedinjenostMihailovi}eve gomile teritorijal-nih odreda koji su htjeli branitisamo svoja neposredna podru-~ja, a nisu èljeli da se odlu~nobore daleko od ku}e, nikadanisu bile toliko o~evidne.

êtni~ki banditskiodredi

U svom izvje{taju o situaciji zamart 1943., koji uklju~uje iprili~no detaljan opis zavr{nefaze operacije Weiss, generalLöhr, komandant jugoisto~neEvrope, kazao je o tome ovo:“Dosada{nje borbe pokazujuda je Mihailovi} kao vojnikomandant zatajio. Mihailovi}snosi osnovnu krivicu za dosa-da{nje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena,prostora i zemlji{ta i zbog toga{to nije “ iskoristio op}e datemogu}nosti.” Bader, glavnikomandant Srbije, imao je usvom izvje{taju o situaciji za

drugu polovinu marta prili~nosli~ne primjedbe; o ~etni~ko-partizanskim borbama naNeretvi i u isto~noj Hercegovini,komentirao je: “Snage Draè

Mihailovi}a nisu poloìle svojprvi ozbiljni ispit. Tome su pri-donijeli mnogi razlozi: nespo-sobnost, kukavi~luk, nedosta-tak discipline kod komandana-ta, nedostatak ~vrstog vo|enja

vojnika i kona~no, ne od naj-

manje va`nosti, precjenjivanjeborbene snage vlastitih trupa snajvi{ih komandnih mjesta.”U izvje{taju iz onog vremena opartizansko-~etni~kim borba-ma tokom marta i aprila, Tito

je rekao da su ~etnici, iakouvjereni da }e s Osovinom iusta{ama kona~no likvidiratipartizane, uspjeli pokazatisvoje pravo lice narodu i “onisu umjesto svog pohoda uBosansku krajinu doìvjeli svojpotpuni vojni~ki i politi~kiporaz i spali na malene ban-ditske odrede bez svakog

upori{ta u masama.”Glavni ~etni~ki kroni~ar bitkena Neretvi, major Radulovi},priznaje partizanski uspjeh, alinjegov prikaz, pisan posje}anju, ne samo {to je pris-tran s osobne i ~etni~ke to~kegledi{ta, ve} sadrì tako|er mnoge neto~nosti i nedosljed-nosti. On, naravno, ne kaèni{ta o ~etni~koj kolaboraciji s

Talijanima i Nijemcima, niti olo{em ~etni~kom rukovo|enju,ni o tome da se trupe nisuèljele boriti. Da su ~etnikepobijedile njema~ke snage, tobi se lako objasnilo nadmo-

}no{}u u ljudstvu i materijalu iponos bi ostao sa~uvan. Porazod strane partizana koje sutoliko mrzili i potcjenjivali bio jeponiàvaju}i. (Nastavi}e se)

30.08.2012.godine dosje 15

Iz historije Drugog svjetskog rata - Bitka na Neretvi (6)

Uni{tenje ~etnika Prodiru}i isto~no odNeretve, divizije NOVJprvo su zauzele ~etni~koupori{te Glavati~evo inakon nekoliko uzastop-nih bojeva dijelom sna-ga u{le u Nevesinje, da

bi uskoro zauzele Gackoi Avtovac, nastavljaju}inadiranjem na istok U izvje{taju iz onog

vremena o partizansko-~etni~kim borbamatokom marta i aprila,Tito je rekao da su~etnici, iako uvjereni da}e s Osovinom i usta{a-ma kona~no likvidiratipartizane, uspjeli poka-zati svoje pravo lice

narodu i “oni su umjestosvog pohoda u Bosans-ku krajinu doìvjeli svojpotpuni vojni~ki i poli-ti~ki poraz i spali namalene banditskeodrede bez svakogupori{ta u masama.”

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


30.08.2012.godinedru{tvena hronika16

Ve} stolje}ima su {ale na ra~un enai njihovih sposobnosti gotovo redovnareferencija dubokoumne ostav{tineslavnih mu{karaca. Onih koji su namtuma~ili smisao i besmisao ìvota,postavljali sloène matemati~ke for-mule i pisali romane prepune vje~nihistina, kad bi poku{ali izmudrovatipametnu misao o ènama, ne bi senimalo razlikovali od suvremenikakoji su u kontakt s papirom dolazilisamo ako bi na neki dokument treba-lo nevje{tom rukom ucrtati kri` umjesto potpisa. Kako da imse mi{ljenje i razlikuje, kad se dobro zna da su ene osjetljiva,slaba i srame`ljiva bi}a kojima netko mora upravljati, a zdrav razum kaè da “onaj kojemu je potrebna pomo} i vodstvo

valja da bude poslu{an i podlo an i da po{tuje svog vo|u”. Vo|e i za{titnici su, naravno, jer je prema njima priroda bilapuno velikodu{nija pa su iz ~iste samilosti preuzeli na sebe tute{ku zada}u da saàljenja vrijedna stvorenja vode kroz ivot.Osim {to su pruàli za{titarske uloge, mu{karci su budnopazili da se njihove ~edne ku}anice slu~ajno ne inficirajunekom suludom idejom da postoji i svijet izvan ~etiri zida ili,

jo{ opasnije, da same mo`da posjeduju sposobnost za bavl- jenje mu{kim stvarima poput medicine, slikarstva, knji evnos-ti, muzike, glume,..., bilo ~im {to nije povezano vo|enjemku}anstva i odgojem djece.Glasoviti filozof rekao je da mu{karci cijene duh i mudrostène samo ako su oni povezani s ljepotom. Danas, kad smoimpregnirani politi~kom korektno{}u, pa svi govorimo istoiako mislimo razli~ito, te{ko se nekome moè omaknuti sli~na“istina” o ènama. @ene je potrebno samo “osnaìvati”. Svaki,ali ba{ svaki, put kad ~ujem ili pro~itam da treba raditi na da-

ljem osnaìvanju ena, pred o~ima mi se pojavi golema livadapo kojoj tr~i gomila èna, preska~u prepreke, svako malo dobi-

ju kalori~an obrok, lije~nici im pipaju mi{i}e, a dobro}udni~uvari paze da neka slu~ajno ne odluta. Radi se, naravno, onespretnom prijevodu engleske rije~i (empowerment), aliza{to je tako lako i bez otpora jedan “uzgojni’” termin u{ao uupotrebu?@enama su trebala stolje}a da se uspiju izboriti za pravo nabavljenje nekim zanimanjima. Nije li apsurdno {to je prvanau~nica kojoj znamo ime i ujedno i prva poznata lije~nica,Egip}anka Merit Ptah ìvjela 2700. p.n.e., a tek 1849. godineElizabeth Blackwell postala je prva èna koja se uspjela kvali-ficirati kao lije~nica. Prva olimpijska pobjednica zvala seKiniska (Kujica). Bila je sestra spartanskog kralja i osvojila je396. pr.n.e. medalju u utrci s ~erveropregom iako se u to dobaène nisu smjele ni pojavljivati na stadionu, a kamoli sudjelo-

vati. Sljede}a olimpijska pobjednica pojavila se ve} 1900. naOlimpijskim igrama u Parizu: visoka, elegantna EngleskinjaCharlotte Cooper, odjevena u haljinu do gle`nja, osvojila je{ampionsku titulu u tenisu. Prve dnevne novine po~ele suizlaziti u Engleskoj 1702. godine a pokrenula ih je i ure|ivalaElizabeth Mallet. Slu`beno vatikansko glasilo L’OsservatoreRomano, koje izlazi od 1861. godine, prvi put je 2008. godinezaposlilo ènu na mjesto urednika kulture, Silviju Guidi, i tose smatra velikim napretkom i slobodoumljem. Ali, to bi bionapredak samo pod uvjetom da su ène tek prije desetak god-ina nau~ile slova. Zamislite tek sve one ène koje su ostalezapam}ene po tome {to su u ne~emu bile prve, i to u vrijemekad se o predrasudama na ra~un èna nisu samo zbijale {alenego je cijeli ìvot bio organiziran na temelju pretpostavke dapostoje dva spola: slabi i jaki. Ja~em je dopu{teno sve, a slabi-

jem ni{ta. Koliko treba hrabrosti da se u ne~em bude prvi, ada pritom nije rije~ o tome da prvi u gradu ima{ cipele poz-

natog dizajnera, da prvi vozi{ skupi automobil ili da prviodlazi{ helikopterom u {oping u Graz? Treba li se ~uditi {to jeba{ ènama pripala ~ast da se prve u slobodnom padu bace izaviona i da ih niko ne uvjerava kako za to nisu sposobne?

Mirela POPR@ENOVI]

Socijalni kutak

Klub prvih èna

Zara|uju}i skromno zaìvot, prodaju}i vo}e i

povr}e na tezgi u gradi}uTaitung, na istoku Tajvana, ên[u-ê je tokom godina darova-la ~ak 322.000 dolara raznimhumanitarnim organizacijama,

{to je ~ini mo`da i najdare`ljivi- jom ènom na svijetu, ali i najve}om azijskom dobrotvorkom.- Novac ima svoju svrhu samokada se iskoristi gdje je najvi{e

potreban i kada ga iskoriste onikojima je potreban ba{ u tomtrenutku, kaè ên, dodaju}i da

je sasvim sigurna da je njente{ko zara|en novac prona{aoput do onih kojima je najpo-trebniji.

Donirala322.000 dolara

Inspirisana svojim te{kim i siro-ma{nim djetinjstvom, ên jeodlu~ila da cijeli ìvot posvetionima koji u ìvotu nisu imalisre}e, kao ona u kasnijim godi-nama ìvota. Iako bi mnogipomislili da i nema bog zna {tada donira, ona je jedan od naj-dare`ljivijih donatora u Aziji.Naime, dala je 32.000 za dje~jifond, zatim 144.000 za izgrad-nju biblioteke u jednoj lokalnoj{koli, te 32.000 dolara zalokalno siroti{te u svom gradu.[tavi{e, ona se godinama brinei financira troje djece iz togsiroti{ta. Sveukupno, do sada je

donirala 322.000 dolara i neplanira da se tu zaustavi.Me|utim, nije sav taj novac koji

je donirala to {to je ~ini hero-inom, ve} naprotiv, njena skro-mna pojava. Ona, za razliku odmo}nih i bogatih, koji dajunovac samo kad snimaju kame-re ili sijevaju blicevi, izbjegavada se pojavljuje u javnosti. Onakaè da sebe ne smatra slav-nom osobom, ve} da je samoobi~na pija~na prodava~ica.- Zaista, nema tu {ta da se

pretjerano pri~a, ne dajemnovac da bih se s nekim

takmi~ila, kaè ova skromnaèna.Upravo zbog njene skrom-nosti, u{la je u top 100 naju-ticajnijih ljudi magazina“Tajm” za 2010. godinu, a“Forbs Azija” ju je proglasio“heroinom filantropije”.Ro|ena 1950. godine, ên

je izgubila majku neposred-no nakon {to je zavr{ilaosnovnu {kolu. Kako je bilanajstarije dijete, morala jenaglo da odraste i pomogneocu da izdràva porodicu.Kada je imala 18 godina,razbolio joj se mla|i brat, a nje-

gova bolest je godinama odni- jela svu porodi~nu u{te|evinu.Iako su dobili nov~anu pomo}od kom{ija i prijatelja, njenombratu nije bilo spasa. Me|utim,

ljubaznost i dobrota tih ljudi

inspirisali ju je da i sama po~nepomagati ljudima, {to je iu~inila ~im je sakupila prvu

ve}u u{te|evinu.

Ustaje u tri ujutroNakon nekog vremena, umro

joj je i otac i ên je morala dapreuzme brigu o ostatku poro-dice. Nije imala drugog izboranego da zakupi tezgu nalokalnoj pijaci i po~ne proda-

vati vo}e i povr}e.

Me|utim, kako je oduvijek vodila skroman ìvot, ubrzo jenjena u{te|evina po~ela daraste i onda je odlu~ila da jepokloni kome je potrebna.

Njena tezga joj je i danas sve i

bez obzira na naporan rad, timposlom planira da se bavi dokraja ìvota. A, da je rije~ onapornom poslu, svjedo~i i toda ên ustaje u tri ujutro. Prvopripremi robu za pijacu, a ondaodlazi u grad, gdje na svojojtezgi ostane i do sedam satiuve~e. [tavi{e, njene kolegekaù da prva do|e, a posljedn-

ja ode, zbog ~ega su joj ostalidali i titulu “menadèra pijace”.

Njene donacije su iznenadilemnoge, koji se pitaju kakoèna koja ìvi samo od pro-daje povr}a na tezgi moè

toliko da u{tedi. Njen odgov-or je i o~ekivan: “Tro{ite samona ono osnovno i vidje}ete,u{tedje}ete dosta novca.”

Ve} decenijama vodi skro-man ìvot, bez ikakvog luk-suza. Kaè da nema èlje zamaterijalnim, te da radi ovajposao, jer naprosto uìva unjemu.Ina~e, njeno dobro~instvo jepoznato i {irom Azije, asnaga i mo} njenog djela jenaprosto zadivljuju}a. Nara-

vno, oduvijek je bilo i bi}epri~a o ljudima koji tajno

doniraju siroma{nima, ali njen

primjer je zaista vrijedanpa`nje i moè posluìti kaoinspiracija i primjer mnogimakoji imaju daleko vi{e od nje.

Priredila: S.MUJAGI]

Najdare`ljivija èna na svijetu savjetuje

“Tro{ite samo

na osnovno iu{tedje}ete”

Prva slikarica, knjièvnica, svemirska leta~ica,olimpijska pobjednica... Ko su ène koje sumalo-pomalo osvajale “mu{ka” zanimanja u

vrijeme kad je to bilo skandalozno i koje su seuspjele pokazati boljim od mu{karaca.

Njene donacije su iznenadile mnoge, kojise pitaju kako èna koja ìvi samo od pro-daje povr}a na tezgi moè toliko da u{tedi.Njen odgovor je i o~ekivan: “Tro{ite samona ono osnovno i vidje}ete, u{tedje}etedosta novca.”

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


30.08.2012.godine zanimljivosti 17

Simbol ljepote, bogatstva imo}i, rije~i su kojima bi se mo-

gao opisati dijamant, najtvr|imineral u prirodi. Dijamanti,kao stabilna polimorfna modi-fikacija ugljika, nastaju u gorn-

jem dijelu Zemljinog pla{ta nadubinama od 180 kilometara.Zbog visoke temperature i pri-tiska elementarni ugljik sekristalizira u dijamant.Na povr{inu dijamanti dospije-

vaju magmatskim procesima upla{tu i kori. Mati~na stijena ukojoj se naj~e{}e nalaze, nazivase kimberlit (prema graduKimberleyu u JAR gdje su sedonedavno nalazili najve}i

rudnici dijamanata na svijetu),ultrabazi~ni bazaltni intruziv obi~no plavkaste boje.Sekundarna nalazi{ta su u sta-rim rije~nim koritima, terasas-tim morskim obalama i na dnumora u blizini rije~nih u{}a.Prema Mohsovoj tablici tvrdo-}e dijamant ima vrijednost 10 inajtvr|a je poznata supstanca.Teìna dijamanata mjeri se ukaratima, 1 karat ima 200 mg.

Trenutno najve}i bru{eni dija-mant na svijetu je Afri~ka zvi-

jezda i teì 530,20 karata,dimenzije su mu 5x44x29milimetara i ima 76 faseta. Jo{se zove i Cullinan I, jer jenajve}i od devet dijamanata

izrezanih iz dijamanta Culli-nan, na|enog 1905. u ju`noj Africi, u rudniku sir ThomasaCullinana.Originalni Cullinan najve}i jedijamant ikad prona|en. Kadsu ga na{li teìo je 3.106 kara-ta i nakon nekoliko poku{ajaizrezan je u 9 velikih dragulja,96 manjih briljanata i jo{ 9,5karata malih neobra|enih ko-mada. Ve}ina Cullinana danas

je u posjedu britanske kralje- vske obitelji, a Afri~ka zvijezdaugra|ena je u èzlo kraljaEdwarda VII.Sljede}i po redu je 45,52 karat-

ni dijamant Hope prona|en uIndiji, vjerojatno prije 1668.godine. Kao grubi kristal teìne112 karata. Prona{ao ga jeJean Baptiste Tavernier, fran-

cuski trgovac i putnik. Premalegendi dijamant je prije biooko idola u nekom hramu uIndiji. Ako je tako, logi~no jezaklju~iti da Hope ima bratablizanca, no sudbina drugog

oka nikad se nije saznala.Dijamant je bru{en u indijskomstilu, nagla{ena je vi{e veli~ina,nego sjaj.

Tavernier je Hope prodao fran-cuskom kralju Louisu XIV. Od

tada po~inje legenda o nesret-noj sudbini vlasnika dijamantaHope. Nekoliko puta bio jeukraden, izgubljen i ponovnoprona|en. Ko god da mu je bio

vlasnik sna{la ga je preranasmrt. Danas se nalazi u Smi-thsonian institutu u Washi-ngtonu.

Uzbudljivu pro{lost ima i 145,5karatni Regent. Pohlepa, umo-

rstva i neprilike prate Regentaod samog prvog poglavlja, doposljednjeg po~ivali{ta. Prona-|en je 1701. godine blizuGolconde, u Indiji. Neko vri-

jeme bio je u vlasni{tvu engle-skog premijera Williama Pitta,dok nije prodan vojvodi odOrleansa, francuskom regentu.Tada su ga nazivali Pitt, ali kas-nije je preimenovan u Regent i

ugra|en u krunu Louisa XV.Nakon francuske revolucijeNapoleon Bonaparte ugradioga je u dràk svog ma~a. Danas

je izloèn u Luvru.

Jednu od najzanimljivijih inajìvopisnijih povijesti od sviheuropskih dijamanata ima dija-mant Sancy. To je blijedo ùti55,23 karatni kamen, obliko-

van kao {tit, navodno indijskogporijekla. Nazvan je prema jed-nom od vlasnika, Seigneur deSancyju, koji je bio francuski

veleposlanik u Turskoj krajem16. stolje}a. On ga je doniofrancuskom kralju Henryju III,koji ga je nosio u {e{iru. Nakontoga prodan je engleskomkralju Jamesu I. Od tada je bioizgubljen i prodavan i mnogisu traìli pravo vlasni{tva. Da-nas se tako|er nalazi u Luvru.Naj~uveniji od svih dijamanata

je Koh-I-Noor. Nekada se vjerovalo da ko god posjedujeKoh-I-Noor, taj vlada svijetom.

Legenda kaè da kamen datira jo{ od vremena prije Krista,teorije pokazuju mogu}nostnjegovog prvog pojavljivanja uranim godinama 1.300-tih,

povijest je dokazala njegovopostojanje u pro{la dva i polstolje}a. Kad je prvi put zabi-ljeèn teìo je 186 karata, nobio je ponovno izbru{en za vri-

jeme kraljice Viktorije i sadaiznosi 105,6 karata. Iako su setokom godina britanska i indi-

jska kraljevska obitelj vi{e puta

sporile za njega, danas je diokrià na vrhu krune kraljice

Viktorije.

[esti najve}i dijamant na svije-

tu je prekrasni, bezbojni dija-mant, teìne 245,35 karata izove se Jubilee. Originalni gru-bi kamen, nepravilnog oktae-

darskog oblika teìo je 650,8karata. Na|en je u rudniku

Jagersfontein, u Ju`noafri~kojRepublici, krajem 1895. godi-ne. U po~etku su kamen nazi-

vali Reitz, u ~ast FrancisaWilliama Reitza, predsjednikadràve gdje je kamen na|en.Danas je dio privatne zbirkepoznatog kolekcionara dija-manata Roberta Mouawada.Trenutno najve}i modernorezani dijamant bez ijednemane je dijamant Centenary otkriven u rudniku PremierMine u Ju`noj Africi 17. jula1986. godine. Teìo je 599,1karata u grubom obliku, a

izbrusio ga je poznati GabiTolkowsky kojem su za to tre-bale gotovo tri godine. Ima 75faseta na gornjoj strani, 89 nadnu i 83 sa strana, {to je ukup-no 247 faseta. Danas je teàk 273,85 karata i u vlasni{tvu DeBeers grupe u Johannesburgu.

Na podru~ju Buyimai prona-

|en je dijamant Milenijska zvijezda. Njegovo otkri}e pokre-nulo je pravu navalu kopa~akoji su se nadali prona}i sli~ankamen. Potpuno je bezbojan,besprijekoran izvana i iznutra,izbru{en do savr{enih propor-cija, teàk 203,04 karata. Tajkamen je centralni komadkolekcije Limited Edition Mille-nnium Diamonds, koja se sas-toji od jo{ 11 iznimno neobi-~nih plavih dijamanata bru{e-nih u razli~ite oblike. Origi-nalno, kamen je teìo 777 ka-rata. No, kako je ovo jedini ka-

men tog tipa na|en u ~itavomtisu}lje}u, statisti~ki, sli~an se vjerojatno ne}e pojaviti jo{ zanekoliko stotina godina.

Dijamanti

Simboli ljepote, bogatstva i mo}i Najve}i bru{eni dijamant na svijetu je Afri~ka zvijezda i teì

530,20 karata, dimenzije su mu 5x44x29 milimetara i ima 76faseta. Jo{ se zove i Cullinan I, jer je najve}i od devet dijamanataizrezanih iz dijamanta Cullinan, na|enog 1905. u ju`noj Africi, urudniku sir Thomasa Cullinana. Najzanimljiviju i najìvopisnijuhistoriju, od svih europskih dijamanata, ima dijamant Sancy.To je blijedo ùti 55,23 karatni kamen, oblikovan kao {tit,navodno indijskog porijekla.

Do 18. stolje}a Indija i Borneo su bili jedina nalazi{tadijamanata. Odavde dolaze i neki od velikih i poznatihdijamanata kao {to su Koh-i-Noor, Veliki Mogul, Orlov iliplavi Hope. Dana{nji zna~aj indijskih nalazi{ta je zane-

marljiv.Zna~ajna nalazi{ta imaju Rusija, Ju`noafri~ka Republika, Australija, Bocvana, Kanada, Angola i Namibija.

Najpoznatija nalazi{ta Afri~ka zvijezda

Jubilee

Hope

Regent

Koh-I-Noor

Sancy

Centenary

037Plus

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


30.08.2012.godine037 extra18

Kineskinji Wen Xia Yu (23) pri-pala je titula Miss svijeta 2012.godine. Titulu prve pratilje poni-

jela je Sophie Elizabeth Moulds izWalesa, a drugom je pratiljomprogla{ena Jessica Michelle

Kahawaty iz Australije. Kraljiceljepote pripremale su se za ovonatjecanje vi{e od mjesec dana iusput upoznavale mongolskukulturu.Krunu pobjednici je predala

pro{logodi{nja pobjednica IvianSarcos Colmenares iz Venezuele.Na natjecanju su sudjelovale nat-

jecateljice iz 116 zemalja. Kina jedosad bila pet puta doma}in nat-

jecanja koje seodràva od1951. godine.Posljednji putKineski-nji jelaskava titula

pripala 2007.godine.- Kada sam bila djevoj~ica, bila

sam sretna {to sam oko sebe imalaljude koji su mi bili spremni

pomo}i. Nadam se da }u ubudu}nosti pomagati djeci kako bi

se osje}ala sretnijima, rekla jenakon pobjede studentica muzi-~ke umjetnosti koja èli biti nas-

tavnicaOd 116 natjecateljica ìri je prvoizabrao 30 kandidatkinja. Me|udeset najljep{ih u{le su pred-stavnice Indije, Brazila, Jamajke i

Ju`nog Sudana. Bosanska ihrvatska predstavnica se nisuna{le me|u finalisticama.

Priredila: S.MUJAGI]

Miss svijeta 2012.godine

Biha}ka grupa “Storia” je jo{ jednom ispunila na{ao~ekivanja, te izdala novi singl/spot “Gre{ka”. Spot zapjesmu je sniman na podru~ju Zadra u suradnji sahrvatskom turisti~kom agencijom te Una Aqua Centrom izBiha}a.Najavljuju promociju novog spota i u Biha}u, BosanskojKrupi te Jajcu. U planu je da izdaju svoj prvi album podnazivom “Iznova” do kraja godine.

Na 35. godi{njicu smrti “kralja rock’n’rolla” ElvisaPresleya oboàvatelji su ovacijama pozdravili njegovubiv{u suprugu i k}er na pjeva~evu imanju Graceland uMemphisu u saveznoj dràvi Tennessee.Priscilla (67), i Lisa Marie Presley (44), obratile su se oku-pljenima pred ulazom u Graceland gdje su njegovi oboà-

vatelji odr ali bdijenje uz svije}e.- Uvijek sam izbjegavala dolaziti ovamo jer sam mislila da jeto preteàk emocionalni teret, no ve~eras sam osjetila koliko

je va`no da sam ovdje, rekla je Elvisova k}i Lisa Marie, aokupljenima se obratila i Priscilla.Graceland, ku}a od 23 sobe gdje je Elvis pokopan poredsvojih roditelja, ostala je ~itavu no} otvorena za posjetitelje.Elvis i Priscilla Presley razveli su se 1973., nakon {est god-

ina braka no ostali su blis-ki sve do pjeva~eve smrti, aPriscilla je zatim preuzelaupravljanje Gracelandomkoji je postao turisti~kaatrakcija.Lisa Marie, kantautorica,koja je ove godine nakon

sedmogodi{nje stanke ob- javila album “Storm andGrace”, ~etiri se putaudavala, a jedan odnjezinih supruga bio jeMichael Jackson (od 1994.do 1996.)Ro|en 1935., Presley je

prvu pjesmu “That’s All Right Mama” snimio 1954., kaoro|endanski dar majci, a zatim i hit “Heartbreak Hotel”.Krajem 50-ih i sredinom 60-ih pomalo napu{ta izvornirock’n’roll i usmjerava se na komercijalne hitove. Izdao jetada 52 plo~e i jo{ za ìvota ih prodao oko 600 milionakomada.Zadnji koncert odrào je 1976., u Las Vegasu, a umro je16. augusta 1977. od sr~anog udara, nakon godina bolestiod gastritisa, dijabetesa i ovisnosti o drogama.

Presley je snimio 30-ak filmova, a neki od njegovih nezab-oravnih hitova su “Love Me Tender” (Voli me nje`no, kakose naziva i film), “Tutti Frutti”, “Jailhouse Rock”. Jo{ zaìvota postao je “kralj”, a njegovi oboàvatelji isti~u da“legenda jo{ ivi”.

Storia niè uspjehe

Novi spot zapjesmu “Gre{ka”

Legenda jo{ ìvi

35. godi{njicasmrti “kraljarock’n’rolla”

Studentica muzi~ke umjetnosti Wen Xia Yu (23) pobjednica je izbora za Miss svijeta2012. odrànog u kineskom gradu Ordosuu pokrajini Unutra{njoj Mongoliji

Pobjedila pred-

stavnica Kine

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


30.08.2012.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda30.08. - 06.09.2012.

Sedmi~ni horoskop Autor: Ljubi{a MARKOVI]

Ljubav: Merkur oteàva komuni-

kaciju, ~ine}i neke situacije nepo-dno{ljivima zbog pogre{no protu-ma~enih rije~i. Stoga u ovom raz-

doblju budite spremni na sve, a posebnopripazite na svoje tuma~enje odnosa sbliskom osobom.Posao: Sunce je u Djevici, {to Ovnovimadonosi nekoliko prili~no napornih dana.Dobro su aspektirani poslovi i zadaci u koji-ma ste ve} blizu cilja, no kao i u osobnimodnosima, dobro odvagnite svaku rije~prije nego {to je izgovorite.Zdravlje: Uglavnom dobro.

OVAN - (21.03. - 20.04.)

Ljubav: Bit }ete puni strastiprema voljenoj osobi i sve }e vam

i}i od ruke, samo ako uspijeteo~uvati bistru glavu. Ipak malo promisliteprije nego {to poslu{ate svoje nagone.Posao: Iako situacija na poslu izgleda kaorad na traci, ne bojte se - stvari }e postatizanimljivije i kreativnije. No, trebatenapraviti doma}u zada}u i biti otvoreni zasve prijedloge, mogla bi sti}i ponuda kojase ne odbija.Zdravlje: Malo vi{e sna ne bi vam {kodilo.

Ljubav: Dom je tamo gdje vam jei srce, kaè stara poslovica, kojase ovih dana odnosi upravo na

va{ znak. Svaka, pa i najmanja sitnica koju

napravite bit }e vam jo{ draà ako jenapravite uz voljenu osobu.Posao: Raspoloènje iz privatnog ìvotanajbolje moète prenijeti u poslovni nana~in da ponovno izgradite mostove premanekim osobama koje ste u zadnje vrijemezanemarili, a od kojih moète o~ekivati

veliku pomo} u karijeri.Zdravlje: Pazite na prehranu.

BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

Ljubav: Va{a ljubav prema obiteljinije upitna, i nema potrebe zadokazivanjem kroz razne poklone i

ustupke. Mogli biste lako pretjerati idovesti se u financijski neugodnu situaciju.Posao: Bilo bi stvarno {teta kad biste

dozvolili da vas neslaganja s kolegama naposlu izbaci iz takta. Prije nego {to senaljutite na bilo koga, procijenite tko govorilo{e stvari o vama i za{to, kako ne bistenapadali krive ljude.Zdravlje: Mogu}nost prehlade.

RAK - (21.06. - 20.07.)

Ljubav: Nikad vam nije nedosta- jalo oboàvatelja, tako da vam jenovonastala situacija poznata.

Bez obzira na iskustvo, nemojte se oslonitiisklju~ivo na svoj {arm u rje{avanju proble-ma, jer neki bi ljudi rekli bilo {to samo dabi vam bili blizu.Posao: Merkur bi vas mogao dovesti usituaciju da trebate rije{iti svoj status na

radnom mjestu, {to je vrlo dobro za vas.Budite jasni i precizni u svojoj komunikaci-

ji i povi{ica ili neke privilegije koje bisteèljeli stiù bez ve}ih pote{ko}a.Zdravlje: Odli~no.

LAV - (21.07. - 21.08.)

Ljubav: Imate puno razloga zaopu{tanje i zabavu, a i okruènje

vam je prili~no naklonjeno. Obitelji prijatelji vas podràvaju u svemu {to radite,stoga im poku{ajte vratiti uslugu ugodnimdruènjima bez previ{e filozofiranja.Posao: Stiè vam ponuda koja izgleda sja-

jno, no trebate iskoristiti svo svoje znanje isposobnosti kako biste donijeli ispravnuodluku, naro~ito ako se radi o ve}imsumama novaca. Oprez vam nikad nijetrebao vi{e, no ako sve napravite u svomstilu, rezultati }e biti odli~ni.Zdravlje: Pripazite na manje ozljede.

[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

Ljubav: U ovom periodu ispred vas }e iskrsnuti dilema koju }etedefintivno morati odmah rije{iti,

bez obzira radi li se o va{im problemima ilionima koje ima netko od va{ih najbliìh. Usvakom }e slu~aju uklju~ivati va{u osobnuslobodu.Posao: Slijede va`ni doga|aji koji mogu

imati dalekose`ne posljedice po va{u kari- jeru, stoga je vrlo va`no zadràti bistar umi otvoreno srce, jer neka od rje{enja naprvi }e se pogled ~initi lo{ima.Zdravlje: Bez ozbiljnijih problema.

STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)

Ljubav: Ljubav je u zraku, aodnosi s voljenom osobom defin-itivno }e se popraviti. Dozvolite

sebi malo vi{e opu{tanja i uìvanja, nemojte dozvoliti da vas svakodnevne brigetoliko obuzmu da ne prepoznajete prilikeza zabavu i dobar odmor.Posao: Odli~no vrijeme za stvaranje novihsaveza, partnerskih odnosa i kvalitetnih

suradnji. Sve {to trebate napraviti jeshvatiti da se pred vama nalazi ne{to vri-

jedno. Uz to, prijatelji su s vama i pomo}i}e vam u svemu {to zatraìte od njih.Zdravlje: Dobro.

RIBE - (19.02. - 20.03.)

BIK – (21.04. - 20.05.)

Ljubav: Novac je pri-li~no va`na stvar u ì-

votu, pa tako vrlo~esto moè stati i

ljubavi na put. Kad osjetite dabiste trebali potro{iti vi{e nasebe nego {to tro{ite na druge,

razmislite dva puta ho}e li toizazvati neke tenzije.Posao: Va{a èlja za pozitivn-im promjenama na poslu do-bro je poznata. Merkur bimogao va{u komunikaciju u~i-niti nerazumljivijom i zbunju-

ju}om za kolege, stoga odgo-dite revolucionarne ideje zaneko vrijeme.Zdravlje: Vi{e odmora vam jenu`no.

DJEVICA -(22.08. - 22.09.)

• Slonovi su jedine ìvotinje kojene mogu sko~iti.

• Orgazam svinje traje 30 minuta.• Polarni medvjedi su ljevaci.• Krokodili ne mogu isplaziti jezik.• Leptir ku{a (osje}a) svojim

nogama.• @ohar moè ìvjeti devet dana

bez glave, a na kraju umireod gladi.

• Delfini, uz ljude, jedini koji vodeljubav zbog uìtka.

• Kvakanje patke ne odjekuje.• Morske zvijezde nemaju mozak.• Komarci imaju zube, ~ak 47.• Jezik kameleona dvostruko je

duì od njegovog tijela.• Noj ima ve}e oko od mozga.• Konji spavaju stoje}i i mogu

provesti po nekoliko mjesecida ne legnu.

• Medvjedi se boje muzike.• Orao opazi zeca u trku s ~ak tri

kilometra visine.• Lemuri, polumajmuni s

Madagaskara, padaju u ljetni,

a ne u zimski san.• [takor moè izdràti bez vodeduè od kamile.

• P~ele moraju posjetiti ~etirimiliona cvjetova, pre}i ~etiriputa duì put od opsega zem-lje za jedan kilogram meda.

• Devino mlijeko se ne zgru{ava.• Morski psi se nikada ne

razbolijevaju, jer su imuni nasve poznate vrste bolesti.

• Svinje se ne mogu znojiti.• [i{mi{i uvijek skre}u na lijevo

kada izlaze iz pe}ine.• Puèvi mogu spavati ~itave tri

godine.• Jastogu treba oko sedam godi-

na da naraste i dobije masuod 500 grama.

• Ukupna masa svih mrava nasvijetu ve}a je od ukupnemase ljudske populacije.

• Koze i hobotnice imaju pra- vokutne zjenice.

• @abe ìve na svim kontinentimaosim na Antarktiku.

• Ne postoje dvije zebre sa istimrasporedom pruga.

• Djetli} moè kucnuti u drvo20 puta u jednoj sekundi.

• Meduze se sastoje od 95posto vode.

• Trobojne ma~ke su uvijek ènke.

• Lavica obavlja vi{e od 90posto lova.

• Psi imaju po 17 kostiju usvakom uhu.

• Guska je prva ptica pripitomlje-na od strane ~ovjeka.

• Delfini spavaju s jednimotvorenim okom.

• Bikovi su daltonisti.• Zlatna ribica ima mo}

pam}enja u intervalu od trisekunde.

• Kravu je mogu}e voditi uz aline i niz stepenice.

• Ostriga moè promijeniti spolnebrojeno puta tokom ìvota.• Krtica moè iskopati tunel od

70 metara za jednu no}.• Aligatori ne mogu hodati una-

tra{ke.• Iguana moè izdràti pod

vodom 28 minuta.• Crv ima pet srca.• Pingvini mogu roniti u dubine i

preko 400 metara.• Oktopusu se testisi nalaze na

glavi.• Jakovo mlijeko je ru i~aste boje.• Golubovi imaju trodimenziona-

lni magnetski osjet.• Kod slonova vlada matrijarhat.

• Hrtovi su najbrì psi na svijetumogu tr~ati brzinom ve}om od70 kilometara na sat.

• Hobotnica }e po~eti jesti svojekrakove ako je zaista gladna.

Ljubav: Ma koliko vam se u ovomtrenutku ~inilo da ste jedina nor-malna osoba u svom uobi~a-

jenom krugu prijatelja, budite dobri premasvojoj okolini. Ve}inu pa`nje posvetitedragoj osobi kojoj treba oslonac i ljubav.Posao: Pomo} za sve probleme je nadoh-

vat ruke, sve {to trebate napraviti jest upi-tati pristojno moète li je dobiti. Nekad tonije tako jednostavno, ali korist kojumoète izvu}i za sebe je tolika da biste tre-bali potisnuti svoj ego i priznati nekegre{ke iz pro{losti.Zdravlje: Pripazite na prehranu, malo stese zanijeli.

JARAC - (21.12. - 19.01.)

Mo`da niste znali

Ljubav: Vrijeme za odmor jo{ uvijek nije pro{lo, a intenzivan periodkroz koji ste upravo pro{li daje

vam za pravo kada mislite da ste zasluìli jo{ malo mira. Posvetite se obitelji i prijatelj ima koji }e vam pomo} i upronalaènju najugodnijih na~ina zaopu{tanje i relaksaciju.Posao: Ponekad gledate svijet oko sebe

kroz ruì~aste nao~ale i neke vam se stvari~ine jako dobrima bez previ{e analize. No,prilike koje se stvaraju gotovo same odsebe imaju velik potencijal, stoga buditeoprezni i nemojte ih propustiti.Zdravlje: Dobro.

VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)

Ljubav: Slijedi vam prili-~no zanimljivo razdobljeu privatnom ìvotu, jer }ete u jednoj situaciji

morati odlu~iti {to vam je va`nije,privatni ili poslovni ìvot. Najboljebi bilo kada biste uspjeli pro}i

ispod ni{ana, trude}i se odmoritii ostaviti stvari onakvima kakvetrenutno jesu, dobre.Posao: Na poslu je bolje primje-niti recept iz privatnog ìvota ipoku{ati biti neprimjetan barem

jo{ desetak dana, jer na ovompodru~ju velik utjecaj ima i Merkur.Budite dosljedni i pametni, neisti~ite se i sve }e pro}i u redu.Zdravlje: Razina stresa opasno

je visoka.

VAGA - (23.09. - 22.10.)

O ìvotinjamaO ìvotinjama

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


30.08.2012.godineoglasi20

Prodajem ku}u, prizemlje i sprat, na Ozimicama I, ul. M.P. Sokolovi}abr. 17. Telefon: 037/351-979 i 062/673-124.

Prodajem ku}u sa tri etaè, iza MUP-a, 1/1 papiri, 10x8,5m, 600 kvadrataoku}nice, prizemlje, sprat i potkrovlje, centralno grijanje, namje{tena,trenutno naseljena studentima. Telefon: 070/227-250 ili 062/394-996.Prodajem pe} za centralno grijanje. Telefon: 061/463-348.Kupujem 120 tabli salonita. Kontakt telefon: 064/4422607.Prodajem ku}i{te 520 metara kvadratnih u Pritoci. GSM: 061/105-265.

Prodajem motor za gara`na vrata sa daljinskim, marke Einhell, nov jo{ zapakovan,200 KM. Jednostavna montaà, pa{e za sva standardna vrata. Telefoni: 070/227-250 ili 062-394-996.

Prodajem stan na Ozimicama II, 43 m2, cijena 65.000 KM. GSM: 061/590-740. BIHA] - Ozimice I; Povoljno prodajem renoviran, komforan, trosoban stan sa tri

lo|e, 86 m2, lokacija odli~na. Telefone: 037/226-461 i 061/809-972. BIHA] - Prodajem nov stan 86 m2; GSM: 061/787-122. Prodajem stan u Sarajevu od 27 kvadratnih metara. Stan ima plinske instalacije i

grijanje. Kupatilo renovirano. GSM: 063/415-414. Prodajem useljivu ku}u u Rip~u sa 990 metara kvadratnih oku}nice. Papiri 1/1.

GSM: 061/418-781.

Izdajem garsonjeru na Ozimicama I. Cijena 150 KM. GSM: 061/967-951. Izdajem trI sobe za tri studentice, poseban ulaz sa centralnim grijanjem.

Kontakt telefon: 061/184-120 ili 037/220-523. Izdajem apartman na moru u Biogradu; Bogunovi} Rade.

GSM: 00385 98 971 48 99. Iznajmljujem polunamje{ten stan veli~ine 40 metara kvadratnih na

Ozmimicama II, blok 11... Telefon 061/155-961. Iznamljujem stanove za srednjo{kolce i studentkinje sa centralnim

grijanjem i kablovskom televizijom. Telefoni: 061/699-476 i 311-155. Povoljno iznajmljujem apartmane u Karinu kod Zadra.

Kontakt telefoni: 066/802-192, 061/608-968 ili 00385/98906-23-21. Izdajem dvosoban stan; novogradnja; centralno i svi drugi sadràji. Izdajem i sobe

za studente; super povoljno; telefon: 061/465-584. Izdajem sobe za studente i u~enike sa centralnim grijanjem, kablovska, klavir...

GSM: 061/851-955. Izdajem trosoban namje{ten stan sa centralnim grijanjem za tri u~enice ili

studentice. Kontakt telefon: 312-431 ili 311-888. Izdajem namje{ten stan 75 m2, bijeli neboder, prvi sprat. GSM: 061/466-303. Izdajem sobe za studentice i jedan stan sa tri spava}e sobe u ulici 501. slavne

brigade. Veliki dnevni boravak sa SAT-TV, trpezarija, kuhinja. Povoljno. Telefoni: 070/227-250 ili 062/394-996. Iznajmljujem stan za studentice; centralno grijanje... Telefon: 221-160. Povoljno iznajmljujem apartmane u Karinu kod Zadra. Kontakt telefoni:

062/175-859 i 066/802-192 a od 15.06.2012. godine na telefon broj:00385/98-906-23-21.

Iznajmljujem jednokrevetnu sobu za zaposlene mu{ke osobe ili studente.GSM: 062/764-704.

Izdajem trosoban stan sa centralnim grijanjem za tri zaposlene djevojke. Telefon: 037/311-888 ili 312-431. Iznajmljujem garsonijeru i jednosoban stan. Telefon: 037/350-660.

ûvam djecu kod svoje ku}e. GSM: 061/023-483. ûvala bih dijete {kolskog uzrasta u Biha}u. GSM: 062/409-994. Nudim usluge kre~enja i ~i{}enja stana. Cijena usluge: 1KM/metru kvadratnom.

Kontakt telefon: 062/858-191. Traìm posao ~i{}enja i pomo} u doma}instvu u Biha}u. GSM: 061/928-147.

R A Z N O

IZNAJMLJUJEM

PRODAJA

oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:...................................

....................................................

....................................................

....................................................

Krupska bb, 77000 Biha}

Telefon: 037/226-688Fax: 037/226-866

KUPON ZA MALE OGLASE

Kupon za besplatne maleoglase po{aljite po{tom ilidostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha},

Krupska bb, 77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

Prodajem povoljno vikendicu na skijali{tu O{trelj kodBosanskog Petrovca. Blizu staze za skijanje i na najljep{ojlokaciji u mjestu. Informacije na telefon: 061/197-800.

C J E N O V N I K OGLASNOG PROSTORA U LISTU 037PLUS

U cijene je ura~unat PDV 17%.

POPUST na duì vremenski period do 20%.

Vremenski periodi: 3 mjeseca 5%, 6 mjeseci 10%,9 mjeseci 15% 12 mjeseci 20%.Priprema reklamnog/oglasnog prostora je besplatna.

Molimo da va{e oglasne i reklamne poruke dostavite na adresu:Marketing slu`ba RTV Biha} (037/223-770)

Krupska bb, 77000 Biha}ili u redakciju 037PLUS, najkasnije do utorka do 16,00 sati kako bi bileobjavljene u narednom broju.

Marketing JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688

Fax: 037/226-866

VELIÎNAREKLAME CRNO-BIJELA

UNUTRAŠNJA- COLOR

ZADNJA- COLOR

1/1 240,00 KM 400,00 KM 400,00 KM1/2 120,00 KM 200,00 KM 200,00 KM1/4 60,00 KM 100,00 KM 100,00 KM1/8 30,00 KM 50,00 KM 50,00 KM

1/16 12,00 KM 25,00 KM 25,00 KM

MARKICA NASLOVNA STRANA ZADNJA STRANA

60x70 mm 50,00 KM 50,00 KM120x30 mm 100,00 KM 100,00 KM160x60 mm 150,00 KM 150,00 KM

Politi~kim strankama i nezavisnimkandidatima, u~esnicima na okto-

barskim lokalnim izborima uop}inama Unsko-sanskog kantona

Cijene}i da se ve} nalazimo na pragu slu`beneizborne kampanje koja }e prema kalendaruCentralne izborne komisije Bosne i Herce-govine po~eti 7. septembra i trajati 30 dana, ukampanji }e biti dozvoljeno pla}eno ogla{ava-nje izbornih u~esnika, menad`ment Javnog preduze}a “RTV Biha}” d.o.o. Biha} opredijeliose da pravovremeno, javno i transparentno sveu~esnike izbora upozna s mogu}nostimaposlovne suradnje.Poznato je, naime, da }e politi~ke stranke inezavisni kandidati u jednomjese~nom trajanju

izborne kampanje imati izraènu potrebu darazli~itim oblicima medijskog komuniciranja sagra|anima-bira~ima koji se na izborima jedinipitaju i donose klju~ne odluke bitne za na{u ibudu}nost lokalne zajednice u narednom~etverogodi{njem periodu.Drè}i se slova zakona i osnovnih na~elatrì{ne ekonomije u obostranom interesu smose odlu~ili da izborne u~esnike izvijestimo {tabismo u njihovu korist, nakon potpisanog ugov-ora o poslovnoj suradnji, a uz odgovaraju}unov~anu nadoknadu, mogli uraditi.U JP “RTV Biha}” d.o.o. Biha} djeluju ~etirimedija, dakle radio, novine, televizija i web por-tal. U svakom od ovih medija, u vremenu od 5.septembra do 5. oktobra, izborni u~esnici }ese mo}i obra}ati gra|anima, svojim potencijal-nim bira~ima. Svima {to znaju {ta zna~i i koliko

vrijedi politi~ki marketing nesumnjivo }e bitiinteresantno slijede}e:U na{em programu u vrijeme trajanja slu`bene

izborne kampanje planirali smo u novinama037 Plus pripremiti pet priloga sa osam stranau boji koji bi u cijelosti bili popunjenipromid`benim sadràjima izbornih u~esnika.Prostor za politi~ko ogla{avanje prethodno bise ugovorio i zakupio minimalno na jednoj

{esnaestini strane ili 1/8, 1/4, 1/2 i cijelastrana ili vi{e. Zakupcima prostora u ovom pri-logu dajemo mogu}nost da u njihovo ime i

prema zahtjevima, po vaè}em cjenovniku,pripremimo i izradimo promid`bene poruke iobjavimo ve} pripremljene od stranenaru~ilaca. U svakom od pet planiranih prilogaprostor se zakupljuje prema potrebama iodabiru izbornih u~esnika.

[to se ti~e najslu{anijeg Radio Biha}a izborn-im programom je predvi|eno pla}eno politi~koogla{avanje i s tim u vezi nudimo:-produkciju-izradu radio dìngla prema zahtjevima naru~ilaca,

- izradu radio dìnglova uz potpuni kreativni itehni~ki potencijal Radio Biha}a,

- emitiranje ili dìngla pripremljenog od stranenaru~ilaca,

- emitiranje reklamnog teksta i zakup pro-gramskog prostora.

U reklamnoj ponudi 037 Televizije na prvommjestu je televizijska produkcija u okviru koje je:

- izrada video spotova sa sadràjem po izborunaru~ilaca,- izrada video spotova uz potpuni ljudski, kre-

ativni, stru~ni i tehni~ki potencijal 037 TV,- kompjutorska animacija,- emitiranje spotova,- izrada i emitiranje telopa u razli~itom vre-

menskom trajanju i- zakup programskog prostora.

Tako|er vam nudimo i reklamni prostor nana{em web portalu.

Dakako, sve ovo iz ponude sadràno je u vaè-}im cjenovnicima za svaki medij. Ovom pri-likom nagla{avamo da u medijima JP “RTVBIHA]” d.o.o. Biha} ne}emo objavljivati ni{taod onoga {to po ocjeni Kolegija urednika budesadràvalo i asociralo na jezik mr`nje, netoler-anciju i neuvaàvanje razli~itosti.Nadaju}i se uspje{noj poslovnoj suradnji donjene kona~ne konkretizacije srda~no Vas poz-dravljamo.

S po{tovanjem,

DirektoricaMirela Poprènovi}, dipl.psih.

JP “RTV BIHA]” d.o.o. BIHA]Ulica KRUPSKA bb, 77 000 BIHA],

telefon/fax: +387 37 223 770,telefon: +387 37 222 888

P O N U D A

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


sport 2130.08.2012.godine

Ko{arka{ka reprezentacija Bos-ne i Hercegovine ve~eras igra petikvalifikacijski susret za plasmanna Evropsko prvenstvo u Sloveniji2013. godine. Protivnik je repre-

zentacija Latvije, koja je na startukvalifikacijskog ciklusa nadigranarezultatom 87:84. U Sarajevu jebilo neizvjesno, a selektor Aleksa-ndar Aco Petrovi} o~ekuje sli~nuutakmicu i u Rigi.

“Imamo problem s rotacijom igra-~a. Muhamed Pa{ali} i NemanjaGordi} }e zbog povreda propustiticijeli turnir. Nismo do sada moglira~unati ni na Edina Bav~i}a, kojibi trebao nastupiti protiv Latvije.

Zbog toga smo previ{e tro{ili na{e glavne igra~e i nismo prezentiralina{ maksimum. Latviji }emo se

suprotstaviti druga~ijom takti~kom

postavkom nego u Sarajevu. Sigu-ran sam da ih moèmo pobijediti”,rije~i su selektora Ace Petrovi}a.Bosna i Hercegovina je bila slo-bodna u ~etvrtom kolu, koje je

obiljeìla selekcija Holandije.Holandski ko{arka{i su na do-ma}em terenu iznenadili Gruzijce.Slavili su rezultatom 91:88 i takoim nanijeli prvi poraz u kvali-

fikacijskoj D grupi. Latvija je bez ve}ih problema slavila u duelu saRumunijom.Reprezentativci Bosne i Hercego-

vine obiljeìli su dosada{nji tok ovog takmi~enja. Mirza Teletovi},

Zackary Wright i Nihad Ðedovi}se isti~u izvanrednim individual-nim u~incima. Valja spomenuti ikako je na{ nacionalni tim naje-fikasniji u prva ~etiri kvalifikacijs-ka kola. Ne moèmo se ba{pohvaliti i dobrom odbranom.Najbolji strijelac kvalifikacija zaEvropsko prvenstvo 2013. godine

je lider bosanskohercegova~ke

reprezentacije Mirza Teletovi}. Ume~u sa Rumunijom postigao je21 poen, {to je ispod njegovogdotada{njeg prosjeka. Prije susre-ta tre}eg kola Teletovi} je postizao

28 poena po utakmici, a sada{njiprosjek je 26,3 uba~aja po me~u.Unato~ tome, kapiten na{egnacionalnog tima i dalje predvodiljestvicu najefikasnijig ko{getera..

Razigrava~ dràvnog tima Zacka-ry Wright najbolji je asistent dosa-da{njeg dijela kvalifikacija.Postigao je i 42 poena, a s pros-

jekom od 8,5 skokova po me~u jei me|u deset najuspje{nijih skaka-

~a. Nihad Ðedovi} je u dosada{nja~etiri susreta kvalifikacija upisaoukupno 80 poena, {to ga stavljana {esto mjesto najboljih strijelacakvalifikacija. Ukupno je upisaodvadeset skokova i 18 asistencija.Ðedovi} se po broju postignutihpoena u na{em dràvnom timunalazi na drugom mjestu, odmahiza Teletovi}a koji je postigao 105

poena. Tre}i najbolji strijelac na{eselekcije je Elmedin Kikanovi},koji je do sada ubacio 56 poena, aodli~an je i Ante Ma{i} sa dosa-da{njih 35 poena. Mh.S.

Selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercego- vine Safet Su{i} je objavio spisak igra~a za kvalifikaci- jske susrete protiv Lihten{tajna i Latvije, koji se igraju useptembru. Su{i} je za dva uvodna kvalifikacijska sus-reta za SP 2014. godine, pozvao 21 igra~a. Radi se o

ve}ini nogometa{a, koji su bili na okupu u posljednjojprijateljskoj utakmici protiv Velsa. Njima je pridruìoSenijada Ibri~i}a i Harisa Medunjanina.

“Ibri~i} je prona{ao novi klub. Ranije je bio standardnireprezentativac, te sam odlu~io da ga pozovem za oveutakmice. Kada je u pitanju Medunjanin, istina je da nijeu punoj takmi~arskoj formi, ali nam moè pomo}i u

prvom susretu protiv Lihten{tajna. Sumnjam da }e igratiu oba me~a”, kazao je Su{i}.

Selektor nacionalnog tima je dvojicu mladih reprezen-tativaca Stevanovi}a i Be{i}a ustupio selektoru U-21reprezentacije, koja tako|er igra va`ne kvalifikacijskeduele. Kvalifikacijski ciklus otvaramo utakmicama, ukojima smo apsolutni favoriti. Na gostovanju uLihten{tajnu i na doma}em terenu protiv Latvije ne smi-

jemo izgubiti ni boda, ukoliko èlimo ravnopravnuutrku za direktni plasman na Svjetsko prvenstvo.

Spisak reprezentativaca:Golmani: Asmir Begovi}, Ibrahim [ehi}, Asmir

Avduki}Odbrana: Mensur Mujdà, Boris Pandà, Emir

Spahi}, Toni [unji}, Ognjen Vranje{ Vezni red: Ivan Sesar, Senad Luli}, Miralem Pjani},

Zvjezdan Misimovi}, Sejad Salihovi},Harid Medunjanin, Damir Vran~i},Muamer Svraka, Senijad Ibri~i}, Avdija

Vr{ajevi}, Adnan Zahirovi}Napad: Edin Dèko, Vedad Ibi{evi}

Kvalifikacije za Eurobasket 2013

“Zmajevi” pred kvalifikacijskimizazovima

Vaàn ogled s Latvijom

Rezultati 4. kola:Latvija - Rumunija 89:53Holandija - Gruzija 91:88Slobodna je bila reprezentacija BiH.

Tabela D grupe kvalifikacija:1. Gruzija 4 3 1 343:326 72. Bosna i Hercegovina 4 3 1 373:348 73. Latvija 4 2 2 334:289 64. Rumunija 4 1 3 286:337 5

5. Holandija 4 1 3 334:370 5

Parovi narednog 5. kola (30. augusta):Holandija - RumunijaLatvija - BiHSlobodna je selekcija Gruzije.

Bosna i Hercegovina je bila slobodna u ~etvrtom kolu, koje jeobiljeìla selekcija Holandije. Holandski ko{arka{i su na doma}emterenu iznenadili Gruzijce. Slavili su rezultatom 91:88 i tako im nanijeliprvi poraz u kvalifikacijskoj D grupi. Latvija je bez ve}ih problemaslavila u duelu sa Rumunijom. Najbolji strijelac kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2013. godine jelider bosanskohercegova~ke reprezentacije Mirza Teletovi}

Selektor nacionalnog tima je dvojicumladih reprezentativaca Stevanovi}a i

Be{i}a ustupio selektoru U-21reprezentacije, koja tako|er igra va`nekvalifikacijske duele. Kvalifikacijski ciklusotvaramo utakmicama, u kojima smoapsolutni favoriti.

Selektor Su{i}objavio spisak

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


30.08.2012.godinesport22

U vikendu iza nas star-tala je i Druga liga Fede-racije Bosne i Hercegovine- grupa Zapad. Dvanaesttimova je krenulo u utrkuza prvoliga{kim plasman-om. Prvi takmi~arski vike-nd obiljeìla je Sloga izBosanske Otoke, koja je s

visokih 7:0 nadigrala Mla-

dost Domino Spiele iz Vrnogra~a. Ovakav ishod inije iznena|enje, budu}ida je Mladost znatnopodmladila igra~ki roster.Sloga je sa~uvala tim izpro{le sezone, kojem jepridruìla i nekoliko kvali-tetnih poja~anja, {to se vi-djelo ve} na otvaranju prv-enstva. Novajlija Omladi-nac 75 iz Pokoja tako|er jestartao pobjedom. Nogo-meta{i Omladinca slavili

su u duelu protiv Viteza.Kona~ni ishod 2:0.

Vla{i} i Klju~ su remizirali1:1, dok je Maestral nadoma}em terenu pobijedio

bosanskokrupsko Bratstvorezultatom 3:1. Utakmiceizme|u Une i Fojnice, teMladosti i Viteza su pro-

longirane. Za njih }e bitiodre|eni novi takmi~arskitermini.U nepotpunom prvom

kolu postignuto je 16 golo- va, a gostima je pripaosamo jedan bod. Drugokolo donosi nekoliko zan-imljivih me~eva. Slogado~ekuje Unu, koja u ovojsezoni ne krije prvoliga{ke

ambicije. Omladinac 75putuje u Fojnicu, dok }eKlju~ do~ekati vrlo dobruekipu Maestrala.U ovom broju 037 Plus no-

vina donosimo vam i ras-pored nastavka takmi~a-rske sezone u Drugoj ligiFederacije Bosne i Herce-govine - grupa Zapad.

Mh.S.

Druga liga FBiH - Zapad

Raspored Druge ligeFederacije BiH - Zapad:2. Kolo01.09.12. NK Sloga BO - NK Una01.09.12. FK Fojnica - NK Omladinac 7501.09.12. NK Vitez B. - NK Mladost P.01.09.12. FK Vitez V. - NK Vla{i}01.09.12. NK Mladost DS - NK Bratstvo01.09.12. NK Klju~ - NK Maestral

3. Kolo08.09.12. NK Bratstvo - NK Klju~08.09.12. NK Maestral - FK Vitez V.08.09.12. NK Omladinac 75 - NK Sloga BO08.09.12. NK Una - NK Mladost DS09.09.12. NK Mladost P. - FK Fojnica09.09.12. NK Vla{i} - NK Vitez B.

4. Kolo15.09.12. NK Sloga BO - NK Mladost P.15.09.12. NK Vitez B. - NK Maestral15.09.12. FK Fojnica - NK Vla{i}15.09.12. FK Vitez V. - NK Bratstvo15.09.12. NK Mladost DS - NK Klju~15.09.12. NK Una - NK Omladinac 75

5. Kolo22.09.12. NK Omladinac 75 - NK Mladost DS22.09.12. NK Bratstvo - NK Vitez B.22.09.12. NK Klju~ - FK Vitez V.22.09.12. NK Maestral - FK Fojnica23.09.12. NK Mladost P. - NK Una23.09.12. NK Vla{i} - NK Sloga BO

6. Kolo29.09.12. NK Omladinac 75 - NK Mladost P.29.09.12. NK Una - NK Vla{i}29.09.12. FK Fojnica - NK Bratstvo29.09.12. NK Sloga BO - NK Maestral29.09.12. NK Vitez B. - NK Klju~29.09.12. NK Mladost DS - FK Vitez V.

7. Kolo

06.10.12. NK Maestral - NK Una06.10.12. NK Bratstvo - NK Sloga BO06.10.12. NK Klju~ - FK Fojnica06.10.12. FK Vitez V. - NK Vitez B.07.10.12. NK Mladost P. - NK Mladost DS07.10.12. NK Vla{i} - NK Omladinac 75

8. Kolo13.10.12. NK Sloga BO - NK Klju~13.10.12. NK Mladost DS - NK Vitez B.13.10.12. FK Fojnica - FK Vitez V.13.10.12. NK Una - NK Bratstvo13.10.12. NK Omladinac 75 - NK Maestral14.10.12. NK Mladost P. - NK Vla{i}

9. Kolo20.10.12. NK Bratstvo - NK Omladinac 7520.10.12. NK Maestral - NK Mladost P.20.10.12. NK Klju~ - NK Una20.10.12. FK Vitez V. - NK Sloga BO20.10.12. NK Vitez B. - FK Fojnica21.10.12. NK Vla{i} - NK Mladost DS

10. Kolo27.10.12. NK Mladost DS - FK Fojnica27.10.12. NK Una - FK Vitez V.27.10.12. NK Sloga BO - NK Vitez B.27.10.12. NK Omladinac 75 - NK Klju~28.10.12. NK Vla{i} - NK Maestral28.10.12. NK Mladost P. - NK Bratstvo

11. Kolo03.11.12. 13:00 FK Fojnica - NK Sloga BO

03.11.12. 13:00 NK Vitez - NK Una03.11.12. 13:00 NK Klju~ - NK Mladost P.03.11.12. 13:00 FK Vitez V. - NK Omladinac 7503.11.12. 13:00 NK Bratstvo - NK Vla{I}03.11.12. 13:00 NK Maestral - NK Mladost DS

Furiozan start Sloge

Prvi takmi~arski vikend obiljeìla je Sloga iz BosanskeOtoke, koja je s visokih 7:0 nadigrala Mladost DominoSpiele iz Vrnogra~a. Ovakav ishod i nije iznena|enje,budu}i da je Mladost znatno podmladila igra~ki roster.

Rezultati 1. kola:

Sloga - Mladost DS 7:0,Una - Fojnica (Kiseljak) odgo|eno,Omladinac 75 - NK Vitez (B) 2:0,

Mladost (BP) - Vitez (V) odgo|eno,Vla{i} - Klju~ 1:1,Maestral - Bratstvo 3:1.

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


sport30.08.2012.godine 23

eraskidiva je veza Kra-ka i konji~kog sporta.ko ve} o tome napisas- Me|utim, to je potvr-

o i prethodnog vikendabiha}kom hipodromu{ai{ke bare. Skorori hiljade zaljubljenikaalop, pratilo je Deveti

morijal “Alija Izetbego- Bogate nagrade jurilo40 najbrìh grla izatske, Srbije i Bosne icegovine.

hvatljiv konkurenciji umorijalnoj utrci bio jesto, u vlasni{tvu Ive

dara iz Oku~ana. Vlas-

niku najbrèg grla pripala je nagrada od deset hiljadamaraka. Drugo mjesto os-

vojio je Kardiv Sulejmana]enanovi}a iz Sarajeva,dok je tre}e mjesto pripaloSingapore Lucku u vlasni-{tvu Inter Gaja iz Bijeljine.U prvoj utrci Meggle tri-

jumfovala je Demerara,Idriza Ba{i}a iz SanskogMosta. Osvojiv{i pobjed-ni~ku nagradu od 2,5 hi-ljade maraka, Demerara je

nastavila niz nepobjedi- vosti na biha}kom hipo-dromu. Drugo mjesto pri-palo je grlu Owar u vlas-

ni{tvu Nedàda Omeragi-}a iz Grada~ca, dok je tre}ibio Vro{ Saliha Dilavera,tako|er iz Grada~ca.U ostalim utrkama domini-rala su grla Ive Serdara izOku~ana. Trifun Valentin

je bio najbrì u utrci BHTelecom, dok je ClassicGem pobijedio u utrci gra-da Biha}a. Ovogodi{njeiznena|enje su slabi nas-tupi grla Sulje Vukovi}a izGrada~ca, koji je u Biha}u

tradicionalno jedan odnajuspje{nijih vlasnikagrla.Doma}in Konji~ki klub

Jedinstvo, ovaj put bez tri- jumfa. Ipak, zasluèna jeizvanredna ocjena za orga-nizaciju jedne od najpre-sti`nijih sportskih mani-festacija u ovom dijeluBosne i Hercegovine. Zaposeban ambijent ponovose pobrinula Iva Vitanovi},koja je eufori~nim komen-tarom ispratila sve utrke.“Jo{ jednom smo dokazalida u Biha}u pobje|uje spo-rt, odnosno da ovdje uvijek

slave vlasnici najspremnijihi najbrìh grla. Imali smoodli~nu posjetu, vrhunskutakmi~arsku konkurenciju,~ime smo jo{ jednom poka-

zali ozbiljan rad i èlju daovo natjecanje dovedemona najvi{i mogu}i nivo”,rekao je Zijad Tahri}, pred-sjednik Konji~kog klubaJedinstvo.Na biha}kom hipodromuutihnuo je topot konja, do

idu}e godine i Memorijala“Mustafa Vukovi}”. Sviakteri su pozvani i na De-seti memorijal “Alija Izet-begovi}”. Mh. SADIKOVI]

Dominirala grla Ive Serdara

Nogometa{i Jedinstva su u tre}em prvoliga{komkolu izgubili u gostima kod Branitelja rezultatom 2:1.Pogotke za doma}i sastav postigli su Musa i Semani},dok je u posljednjim trenucima me~a za “crveno-bijele” pogodio rezervista Anes Nuspahi}.Trener Nermin Kara~ Branitelju je suprotstavio sli-

jede}i sastav: Drlja~a, Kova~evi}, Me{i}, Treji},Hodì}, âhtarevi}, Handì}, Nuhanovi}, Dizdari},Be{i} i Galin, dok su s klupe priliku dobili Dàferovi},Mirvi} i Nuspahi}.Bi{}ani su u Mostaru proma{ili veliki broj izglednihprilika. Ve} u prvom poluvremenu, mreù doma}inapoku{ali su pogoditi Me{i}, Hodì} i Be{i}, ali jedoma}i golman izvanredno branio. U drugom dijeluutakmice, najbolje {anse su proma{ili Nuspahi} iDàferovi}. S takvim problemima u realizaciji, nije seni moglo do pobjede.

Kraji{nik iz Velike Kladu{e i dalje je bez bodova.Pro{log vikenda izgubio je na doma}em terenu odBudu}nosti sa 1:0. Ekipa Asima [ehi}a je nakon dvagostuju}a poraza, pokazala slabosti i pred doma}ompublikom. Pobjedonosni pogodak postigao je ArnelDeli} u 85. minuti utakmice. Doma}em timu znatno jeoteàn posao u posljednjoj minuti prvog poluvreme-na, kada je Anel Bekanovi} isklju~en zbog drugogùtog kartona.Cazinska Krajina je sa 3:2 trijumfovala u duelu saGora`dom. Pogotke za doma}i sastav postigli su EmirRedì}, Halid Deli} i Selvedin Duli}. Za Krajinu je uovom duelu debitovao Adis Stambolija, koji je pro{lusezonu igrao u dresu Rudara iz Prijedora. Stambolija

je prve nogometne korake napravio u biha}kom Je-dinstvu, a igrao je i za hrvatskog prvoliga{a Karlovac.Nakon tri takmi~arska kola, na ~elu prvoliga{ke tabele

je Bratstvo iz Gra~anice sa 7 bodova. Vode}i tim jerezultatom 1:0 pobijedio Iskru u Bugojnu, dok jetuzlanska Sloboda sa 2:0 nadigrala Troglav. Jedinstvou narednom kolu na stadionu Podno bori}a do~ekujeBudu}ost iz Banovi}a.

eveti konji~ki memorijal “Alija Izetbegovi}”

Neuhvatljiv konkure-iji u memorijalnoj utrcio je Artisto, uasni{tvu Ive Serdara izku~ana. Vlasnikuajbrèg grla pripala jeagrada od deset hiljadaaraka. Drugo mjestovojio je Kardiv

ulejmana ]enanovi}a izarajeva, dok je tre}eesto pripalo Singapore

cku u vlasni{tvu Interaja iz Bijeljine.

Prva liga Federacije BiH

Branitelj nadigrao“crveno - bijele” Pogotke za doma}i sastav postigli suMusa i Semani}, dok je u posljednjimtrenucima me~a za “crveno-bijele” pogodiorezervista Anes Nuspahi}. Kraji{nik iz Velike Kladu{e i dalje je bezbodova. Pro{log vikenda izgubio je nadoma}em terenu od Budu}nosti sa 1:0 Cazinska Krajina je sa 3:2 trijumfovala uduelu sa Gora`dom. Pogotke za doma}isastav postigli su Emir Redì}, Halid Deli} iSelvedin Duli}.

Tabela Prve lige FBiH

1. Bratstvo 3 2 1 0 2:0 72. Vitez 3 2 0 1 8:3 63. Sloboda 3 2 0 1 6:2 64. Jedinstvo 3 2 0 1 7:4 65. Krajina 3 2 0 1 6:5 66. Branitelj 3 2 0 1 5:4 67. Rudar 3 2 0 1 4:3 68. Budu}nost 3 2 0 1 3:2 69. Podgrme~ 3 1 1 1 2:2 4

10. Iskra 3 1 0 2 3:4 311. âpljina 3 1 0 2 4:6 312. Troglav 3 1 0 2 3:5 313. Gora`de 3 1 0 2 6:9 314. Bosna 3 1 0 2 3:7 315. Radni~ki 3 0 2 1 1:2 216. Kraji{nik 3 0 0 3 2:7 0

Rezultati 3. kola:

Branitelj - Jedinstvo 2:1,Krajina - Gora`de 3:2,Kraji{nik - Budu}nost 0:1,Radni~ki - Podgrme~ 0:0,Iskra - Bratstvo 0:1,Sloboda - Bosna 2:0,Rudar - Troglav 2:0,Vitez - âpljina 4:0.

Parovi 4. kola:

Jedinstvo - Budu}nost,Gora`de - Kraji{nik,Bratstvo - Krajina,Podgrme~ - Sloboda,Bosna - Iskra,Branitelj - Rudar,

Troglav - Vitez,âpljina - Radni~ki.

7/31/2019 037 Plus [broj 127, 30.8.2012]


Negdje oko Mostara u|e ~ovjek s bije-lim tajicama na glavi u autobusCentrotransa iz Sarajeva. Izvadi pi{tolj idreknu: “Hajmo narode brzo, vaditemarke i ostalu valutu, nekretnine,

pokretnine i zlatnine! Brzo, sve nasunce!” Nakon ta~no ~etiri minute sazadnje se klupe za~u vapaj. “Nemojkume moje, ja sam Hrvat!” Onaj s tajica-ma prvo zasta nekoliko trenutaka, aonda ponovo dreknu: “Slu{aj kume, ovo

je plja~ka, a ne popis stanovni{tva!”Nakon ove napete situacije htio bih re}i,onako boja`ljivo i okre}u}i se na svestrane, da je posljednji popis u Bosni, abogami i Hercegovini, proveden 1991.neposredno prije sukoba 1992.-1995.godine. U to gluho doba u ovoj deèlibilo nas je 4,4 miliona/milijuna, od ~ega43 posto bosanskih Muslimana -Bo{njaka, 31 posto bosanskih Srba i 17

posto bosanskih Hrvata. Vidi ovo, svebosansko. [ta ja mogu, tako pi{e u sta-tisti~kim podacima.Naravno, od tada se dosta toga promije-nilo. Gotovo polovica stanovni{tva rase-ljena je tokom sukoba, od kojih su mnogipotraìli sigurnost u inozemstvu, alinajzanimljivija je ~injenica da je ve}inainterno raseljena. Ho}u da kaèm da sunam “ljudi” nudili da nas rasele“humano”, a mi nismo htjeli. Mi volimonehumano, pa eto. Zbog toga danas nepostoje precizni statisti~ki podaci.Popis stanovni{tva najve}e je statisti~koistraìvanje jedne dràve kojim se priku-pljaju, obra|uju i objavljuju podaci ostanovnicima, doma}instvima/ku}ans-

tvima i stanovima.Cilj je svakog popisa ustanoviti brojstanovnika, ukupno za cijelu dràvu i posvim teritorijalnim nivoima: naseljima,op}inama, gradovima i kantonima. Osimbroja i prostornog rasporeda, popisstanovni{tva osigurava podatke odemografskim, etni~kim, obrazovnim,ekonomskim, migracijskim i drugimobilje`jima stanovnika., kao i o brojudoma}instava/ku}anstava, obitelji i nji-hovim karakteristikama te podatke ostambenom fondu i njegovim karakteris-tikama.Podaci koji se prikupljaju popisomstanovni{tva koriste se isklju~ivo u sta-

tisti~ke svrhe. Povjerljivost svih podatakai informacija iz ovog popisa za{ti}ena jeprema Zakonu o statistici Bosne iHercegovine i Zakonu o za{titi li~nihpodataka. Kod nas }e se provesti u peri-odu od 1. do 15. aprila 2013. godine,prema stanju na dan 31. marta 2013.godine u 24,00 sata (pono}), {to se sma-tra referentnim datumom popisa.Na kraju samo jedno pitanje, pa nek’odgovori ko ho}e, ìvo me interesuje dali }e na listi}ima stajati “bosanskiMusliman - Bo{njak”, “bosanski Srbin” i“bosanski Hrvat”? Halid ALIJAGI]

Ho}u da kaèm

Vidi ovo,sve bosansko

Poàri koji su proteklih dana zahvatili najju`niji dio biha}ke op}ine,iznad Martinbroda, u srcu Nacio-nalnog parka Una, uni{tili su vi{e odpedeset hektara borove {ume.Kako saznajemo od Amarilda

Muli}a, direktora NP Una, dobrovolj-ci, nadzornici Nacionalnog parka,Dobrovoljno vatrogasno dru{tvo izKulen Vakufa, vatrogasna slu`baop}inske CZ i mje{tani, nekolikodana su spre~avali da vatra do|e dodomova povratnika.

Vatrena stihija je, osim dijela naseljaTrubari, zahvatila i {umu izme|u

Velikog Cvjetni}a i sela Bobolju{ci.[tete od poàra su nesagledive, pa }eu Nacionalnom parku Una biti

prinu|eni pomo} traìti i odnadle`nih dràvnih institucija.

Tradicionalnim u~enjem ki{nedove, nakon zajedni~kog klanjanjapodne-namaza u naselju Brateljevi}ikod Kladnja, zavr{ena je vjersko-ku-

lturna manifestacija “Dani djevoja~kepe}ine”.

Vi{e od deset hiljada ljudi posjetilo jeDj j ~k }i lj B lj

tradicionalnoj ki{noj dovi, koja sedecenijama odràva na ovomdovi{tu. Posjetioci iz svih krajevaBosne i Hercegovine, stigli su u

Brateljevi}e, kako bi prisustvovalitradicionalnoj ki{noj dovi, ali i doviza du{u djevojke, koja je, poj j d i{

kako bi nato~ila vodu, ali iz pe}inenikada nije iza{la.Pored mnogobrojnih vjernika, cen-tralnoj sve~anosti na platou u blizini

pe}ine u okviru koje su u~eni odlom-ci iz Kur’ana i ilahije, prisustvovali suna~elnik op}ine Kladanj FuadI i} i f ij l ki H i

Nacionalni park Una

Izgorilo pedeset hektara borove {ume

U Kladnju prou~ena ki{na dova

Zavr{eni Dani djevoja~ke pe}ine

S obzirom na to da je rod p{enice uBiH prepolovljen i da }e prinosi ostal-ih ìtarica biti manji za 80 posto,bra{no bi moglo poskupiti i za vi{e od

20 posto, koliko su mlinari ranijenajavljivali.Potvr|uje to i ~injenica da doma}imlinari sada tonu uvozne p{enicepla}aju 260 eura, a prije samo mjesecdana ona je ko{tala 220 eura.- Nikada u ovo doba godine cijene nisu

bile ovako visoke. To govori da do zimeili na prolje}e sva{ta moè da se desi.

Smatram da u narednih mjesec ili dvatona p{enice moè i}i i do 300 eura,kazao je Zoran Kos, predsjednik Udruènja mlinara RS-a i dodao da je

za kratako vrijeme bra{no tip 500poskupjelo s 0,60 na 0,73 KM. Po nje-govim rije~ima, te{ko se moè uticatina cijenu p{enice, jer je to berzanskaroba, a mlinari su prinu|eni dauskla|uju svoje cijene kako sirovinaposkupljuje.

Bra{no i pekarski proizvodi

Nemogu}e zaustaviti poskupljenje

U subotu, 25. augusta, Katka Muharemegi}, Lejla Muha-remagi}, Lejla i Amila Hrnji}, pred Adisom ef. Skali}em,predstavnikom IZ Biha}, ef. Eldinom Bajri}em, golubi}kimimamom, te dèmatlijama i gostima, poloìle su hatmu.

- Ovaj ~in je tek po~etak njihovog uklju~ivanja u vjerski ìvot,izuzetno sam ponosan na polaznice, rekao je ef. Bajri}.Ef. Skali} je u ime Islamske zajednice ~estitao ef. Bajri}u,polaznicama i njihovim roditeljima.Nakon obra}anja ef. Skali} je polaznicama uru~io diplome,a imama darivao knjigom. M.K.

Dèmat Golubi}

Polaznice mekteba poloìle hatmuPolaznice mekteba poloìle hatmu

Documents

037 Plus [broj 127, 30.8.2012]