Uvod u Industrijsku geografiju
• IZVEDBENI PLAN ZA KOLEGIJ INDUSTRIJSKA GEOGRAFIJA
• • NASTAVNIK :ŽELJKA • Oblici nastave: predavanja, seminari, vježbe, teren• Način polaganja ispita• • • Kolokvij• Ispitni rokovi
• Predavanja : Ponedjeljak 12.00 – 14.00• Seminar : ponedjeljak 14.05 – 14.50
• Konzultacije : ponedjeljak 11.00 – 12.00• Kontakt : tel. Ured: 023 345-018• mail : [email protected]• 098/752170 ( poslije 20.00)
Kako ćemo raditi i surađivati ?
redovni dolasci na predavanja i seminare ( 75% i više dolazaka)
aktivno sudjelovanje u raspravama - diskusije
O čemu ćemo govoriti…
• 1.Definiranje pojmova - Industrijska geografija
• 2.Industrijske revolucije• Razvojne faze industrije • 3. Lokacijski faktori• Uloga i značenje lokacijskih faktora• Makrolokacijski faktori• Mikrolokacijski faktori
• 4.Organizacijski oblici u industriji • 5. Izvori energije• Proizvodnja i potrošnja energije u svijetu• Nafta, prirodni plin, HE, NE• Proizvodnja el. Energije • 6. Grane industrije• Prehrambena industrija• Tekstilna industrija• Drvna, industrija papira• Kemijska industrija • Crna i obojena metalurgija• HIGH-TECH industrija
• 7. Industrijalizacija• Geografski učinci industrijalizacije• Oblici industrijalizacije• Stupanj industrijalizacije • 8. Industrijski razvijene države• 9. Budućnost industrije• 10. Globalizacija i multinacionalne
kompanije
• 11. Industrija EU , SAD i Istočne Azije i lokacija industrije
• 12. Industrijalizacija Hrvatske• faze razvoja industrije• Industrijske regije • 13. Industrija i okoliš
Literatura …• Obvezna literatura:• Šiljković, Ž (2011) : Industrijska geografija• Vrišer : Industrijska geografija, ljubljana 2005• Vrišer,I ( 2001) : Nekateri novejši ekonomskogeografski pojmi, Geografski vestnik,73-1,
Ljubljana 2001• Brady, D., Denniston, R. (2006.): Economic Globalization, Industrialization and
Deindustrialization in Affluent Democracies, Social Forces, Vol. 85, No. 1, september 2006. str. 297 – 329.
• Castells, M., Hall,P. ( 1994.): Technopoles of the World: The Making of Twenty – First – Century Industrial Complexes, London, New York, Routledge, 1994
• Cervantes (2007) : A methodology for teaching industrial ecology, International Journal of Sustainabillity in Higher Education, 2007., 8(2).
• . Feletar, D. (1988.): Industrijska geografija – mjesto u kompleksnoj geografiji, definicija i osnovne postavke metodologije, Geografski pregled, Vol. 31 – 32., 1987 – 1988., Sarajevo, 1988., str. 5 – 15.
• . Karaman, I. ( 1991.): Industrijalizacija građanske Hrvatske, 1800 – 1941., Zagreb, Naprijed, 303.
• .Stafford H. A.(2003.): Industrial Geography in the United States, the past half century, The Industrial Geographer, Vol. 1. No. 1., 2003., str. 3 – 15.
• Todorović,I., Buturac, G. (2006.): Perspektive industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i intraindustrijska razmjena, Ekonomski pregled, Vol. 57., No.11, Zagreb, 2006., str. 705 – 729.
• Overhold, W. H. ( 2005.): China and Globalization, Rand Corporation, restimony, CT- 244, May, 2005.str.38.
• Pegan, S. ( 1995.): Industrijska gustoća – činitelj dimenzioniranja industrijske lokacije, Prostor, Vol.3 ( 1995), No. 1 (9), Zagreb, str. 1 – 10. Pegan, S. ( 1997.): Lokacija prerađivačke industrije u ruralnom prostoru, Prostor, Vol. 5., No. 1 (13)., 1997., str. 159 – 170.
Obveze studenata…• Dolasci na predavanja i seminare - uvijet za potpis više od 75 % - 7 - 9 predavanja – uz dodatni seminarski
rad - manje od 6 predavanja – ponovni upis
kolegija• Aktivno sudjelovanje u nastavi – rasprave, pitanja• Studenti koji zakasne na predavanje 5 ili više
minuta ne mogu prisustvovati predavanju.• Napuštanje predavaonice usred predavanja
nije dopušteno osim ako je to najavljeno prije predavanja. U protivnom će se smatrati da student nije prisustvovao predavanju
Vrednovanje rada • Zaključna ocjena je zbirna ocjena rada studenata tijekom semestra i završnog ispita• • 2 kolokvija - 40 bodova • Seminarski rad 30 bodova • Dvopredmetni : tri eseja • Ukupno 70 bodova• Završni ispit -30 bodova
• Prije dolaska na ispit student treba predati seminarski rad i održati prezentaciju• Završni ispit nosi 30 bodova i polaže se usmeno izvlačeći dva pitanja.
• Konačna ocjena zaključuje se na temelju skupljenih bodova i ocjene ispita• 70 +30 = 100 bodova • 91– 100 = odličan• 76 – 90 =vrlo dobar• 66 – 75= dobar• 51– 65 = dovoljan•
Glavne teme Industrijske geografije• Industrijalizacija industrijske revolucije• Utjecaj industrije na stvaranje regije• Faktori lokacije industrije• Utjecaj industrije na okoliš• Hrvatska industrija• Metode znanstvenog istraživanja u Industrijskoj
geografiji• Budućnost industrije
Definicija industrije
• Industrija – proizvodna djelatnost u kojoj se anorganske i organske sirovine pomoću mehaničkih, fizičkih, kemijskih i bioloških postupaka pretvaraju u djelomične ili potpuno izrađene proizvode namjenjene osobnoj ili društvenoj upotrebi
• Ovako široka definicija obuhvaća različite djelatnosti te različite postupke i stupnjeve prerade
• Od domaćeg ili kućnog obrta (cottage ili household industry) do teške industrije (heavy industry)
• Definicija UN-a - mehanička ili kemijska transformacija anorganskih ili organskih izvora u nove proizvode u kojoj se rad odvija strojevima koje pokreće mehanička energija, ili ručno i odvija se u tvornici ili kod radnika u kući i proizvodi se prodaju u veletrgovinama ili u trgovini na malo
• Razumljive• Komplicirane• Što govore• Može li se danas industrija uokviriti u formalističke
definicije
• Što je industrija ?
• Kućni obrt – najprimitivniji oblik industrije, često dopunska djelatnost uz poljoprivredu ili ribarstvo
• Mali obrt (workshop industry) – prava proizvodna djelatnost – prevladava u vrijeme prije prve industrijske revolucije (upotreba primitivnih strojeva; zahtjeva stručnost i stalnu zaposlenost tijekom godine; prodaja na lokalnom tržištu)
• Putujući obrtnici (itinerant craftsmen) - “od kuće do kuće”
• S industrijskom revolucijom krajem 18. stoljeća, industrijska djelatnost doživljava dalekosežnu preobrazbu
• Novi strojevi, novi tehnološki postupci, drugačija organizacija proizvodnje, masovnost proizvodnje, novi proizvodi porast trgovine promjena prometne infrastrukture
• Inovacije u poljoprivredi, rudarstvu i graditeljstvu
Obilježja industrije
• Proizvodnja temeljena na razvoju i primjeni znanosti, tehnike i tehnologije
• Unaprijeđenje uloge čovjeka• Kontrolirani kemijski, fizički i biološki postupci• Oslobađanje ovisnosti o prirodi• Velika podjela rada• Proizvodnja velikih količina• Visoka produktivnost rada• Raznovrsnost• Brojni finalni proizvodi, iste kvalitete
• Isključivo tržišna proizvodnja• Industrijsko tržište je svjetsko tržište• Dominantan utjecaj na gospodarski razvoj• Širenje industrijskog načina rada• Snažan utjecaj na ukupan društveni razvoj• Utjecaj na međuljudske odnose• Utjecaj na uvjete života i rada ljudi
Prijelomni trenutci u razvoju industrije• Vrijeme kućne radinosti• Manufakture• Prva industrijska revolucija – parni stroj• Druga industrijska revolucija – motor s
unutarnjim sagorjevanjem, tekuća traka, elektrifikacija
• Treća tehnološka revolucija – razvoj tehnologije, informatizacija
Industrijska geografija
• Nagli razvoj industrije posljednjih 150 godina jačanje interesa za proučavanjem industrije
• Ekonomija se bavi industrijom kao gospodarskom pojavom u cjelini
• Sociologija proučava društvene posljedice• Tehničkim i tehnološkim obilježjima bave se
strojarstvo, elektrotehnika, kemija, fizika, tekstilna tehnologija itd.
• U sklopu znanosti koje se detaljnije bave industrijom nalazi se i geografija (industrijska geografija ili geografija industrije)
• Industrijska geografija: • proučava ulogu industrije (posrednu ili neposrednu) u
preobrazbi prostora• bavi se prostornom rasprostranjenošću industrije • proučava uzroke koji su doveli do velikih razlika u
industrijalizaciji i razmještaju industrije na svjetskoj ili regionalnoj razini
• bavi se utjecajem industrijalizacije na društvene i prostorne procese
Problemi industrijske geografije
• Izrazito točkasti razmještaj industrijskih pogona koji su ponekad zgusnuti i čine dominantnu industrijsku regiju
• Ti industrijski pogoni koji su prostorno ograničeni imaju iznimnu moć preobrazbe i veliki utjecaj na društveni i prostorni izgled i organizaciju
• Teškoće uzrokuju brojne i brze promjene u tehnici i tehnologiji koje su posljedica inovacija, izuma i patenata.
• Učinci industrijalizacije u razvijenim zemljama drugačiji su nego u nerazvijenim, ovisni su o kulturi i mentalitetu stanovništva
• Ovise i o društveno političkom uređenju zemlje – demokratsko, socijalističko
Začeci industrijske geografije• Začeci industrijske geografije u 19. st. – statistički
priručnici o industrijskoj proizvodnji• Prvi priručnici o industrijskoj geografiji nastaju u okviru
Ekonomske geografije u 2. pol. 20. st. – najprije među njemačkim i francuskim geografima
• Otremba, E. (1960.): Allgemeine Agrar und Industriegeographie
• Obst, E. (1965.): Allgemeine Wirtschafts und –Verkehrsgeographie
• Geipel, R. (1982.): Industriegeographie als Einführung in die Arbeitswelt
• Voopel,G. (1990.): Die Industrialisierung der Erde
• Chardonnet, J. (1962., 1965.): Géographie industrielle, 1. Les sources d’énergie, 2. L’industrie
• Manzagol, C. (1980.): Logique de l’espace industriel• Benko, G. (1991.): Géographie des technopôles• Kasnije se istraživanje industrijske geografije
pomaknulo u anglosaksonski svijet• Alexander , J. W., (1963.): Economic Geography, • Jarett, H. R. (1977.): A Geography of Manufacturing• Miller, E. W. (1977.): Manufacturing. A Study of
Industrial Location,• Watts, H. D. (1987.): Industrial Geography
Izvori i statističke publikacije
• UNIDO (United Nations Industrial Development Organization) – podaci o industriji u svijetu objavljuju se u publikacijama
• Industrial Statistical Yearbook• Handbook of Industrial Statistic• Industry and Development – Global report