Uvod u Industrijsku geografiju
Uvod u Industrijsku geografijuIZVEDBENI PLAN ZA KOLEGIJ
INDUSTRIJSKA GEOGRAFIJANASTAVNIK :ELJKA Oblici nastave: predavanja,
seminari, vjebe, terenNain polaganja ispitaKolokvijIspitni
rokovi
Predavanja : Ponedjeljak 12.00 14.00Seminar : ponedjeljak 14.05
14.50
Konzultacije : ponedjeljak 11.00 12.00Kontakt : tel. Ured: 023
345-018 mail : [email protected] 098/752170 ( poslije 20.00)
Kako emo raditi i suraivati ?redovni dolasci na predavanja i
seminare ( 75% i vie dolazaka) aktivno sudjelovanje u raspravama -
diskusije
O emu emo govoriti1.Definiranje pojmova - Industrijska
geografija 2.Industrijske revolucijeRazvojne faze industrije 3.
Lokacijski faktoriUloga i znaenje lokacijskih
faktoraMakrolokacijski faktoriMikrolokacijski faktori
4.Organizacijski oblici u industriji 5. Izvori energijeProizvodnja
i potronja energije u svijetuNafta, prirodni plin, HE,
NEProizvodnja el. Energije 6. Grane industrijePrehrambena
industrijaTekstilna industrijaDrvna, industrija papiraKemijska
industrija Crna i obojena metalurgijaHIGH-TECH industrija 7.
IndustrijalizacijaGeografski uinci industrijalizacijeOblici
industrijalizacijeStupanj industrijalizacije 8. Industrijski
razvijene drave9. Budunost industrije10. Globalizacija i
multinacionalne kompanije 11. Industrija EU , SAD i Istone Azije i
lokacija industrije 12. Industrijalizacija Hrvatske faze razvoja
industrije Industrijske regije 13. Industrija i okoli Literatura
Obvezna literatura:iljkovi, (2011) : Industrijska geografijaVrier :
Industrijska geografija, ljubljana 2005Vrier,I ( 2001) : Nekateri
noveji ekonomskogeografski pojmi, Geografski vestnik,73-1,
Ljubljana 2001Brady, D., Denniston, R. (2006.): Economic
Globalization, Industrialization and Deindustrialization in
Affluent Democracies, Social Forces, Vol. 85, No. 1, september
2006. str. 297 329.Castells, M., Hall,P. ( 1994.): Technopoles of
the World: The Making of Twenty First Century Industrial Complexes,
London, New York, Routledge, 1994Cervantes (2007) : A methodology
for teaching industrial ecology, International Journal of
Sustainabillity in Higher Education, 2007., 8(2).. Feletar, D.
(1988.): Industrijska geografija mjesto u kompleksnoj geografiji,
definicija i osnovne postavke metodologije, Geografski pregled,
Vol. 31 32., 1987 1988., Sarajevo, 1988., str. 5 15.. Karaman, I. (
1991.): Industrijalizacija graanske Hrvatske, 1800 1941., Zagreb,
Naprijed, 303..Stafford H. A.(2003.): Industrial Geography in the
United States, the past half century, The Industrial Geographer,
Vol. 1. No. 1., 2003., str. 3 15.Todorovi,I., Buturac, G. (2006.):
Perspektive industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i
intraindustrijska razmjena, Ekonomski pregled, Vol. 57., No.11,
Zagreb, 2006., str. 705 729.
Overhold, W. H. ( 2005.): China and Globalization, Rand
Corporation, restimony, CT- 244, May, 2005.str.38. Pegan, S. (
1995.): Industrijska gustoa initelj dimenzioniranja industrijske
lokacije, Prostor, Vol.3 ( 1995), No. 1 (9), Zagreb, str. 1 10.
Pegan, S. ( 1997.): Lokacija preraivake industrije u ruralnom
prostoru, Prostor, Vol. 5., No. 1 (13)., 1997., str. 159 170.
Obveze studenataDolasci na predavanja i seminare - uvijet za
potpis vie od 75 % - 7 - 9 predavanja uz dodatni seminarski rad -
manje od 6 predavanja ponovni upis kolegijaAktivno sudjelovanje u
nastavi rasprave, pitanjaStudenti koji zakasne na predavanje 5 ili
vie minuta ne mogu prisustvovati predavanju.Naputanje predavaonice
usred predavanja nije doputeno osim ako je to najavljeno prije
predavanja. U protivnom e se smatrati da student nije prisustvovao
predavanju
Vrednovanje rada Zakljuna ocjena je zbirna ocjena rada studenata
tijekom semestra i zavrnog ispita2 kolokvija - 40 bodova Seminarski
rad 30 bodova Dvopredmetni : tri eseja Ukupno 70 bodovaZavrni ispit
-30 bodova
Prije dolaska na ispit student treba predati seminarski rad i
odrati prezentacijuZavrni ispit nosi 30 bodova i polae se usmeno
izvlaei dva pitanja.
Konana ocjena zakljuuje se na temelju skupljenih bodova i ocjene
ispita70 +30 = 100 bodova 91 100 = odlian76 90 =vrlo dobar66 75=
dobar51 65 = dovoljan
Glavne teme Industrijske geografijeIndustrijalizacija
industrijske revolucijeUtjecaj industrije na stvaranje
regijeFaktori lokacije industrijeUtjecaj industrije na
okoliHrvatska industrijaMetode znanstvenog istraivanja u
Industrijskoj geografijiBudunost industrijeDefinicija
industrijeIndustrija proizvodna djelatnost u kojoj se anorganske i
organske sirovine pomou mehanikih, fizikih, kemijskih i biolokih
postupaka pretvaraju u djelomine ili potpuno izraene proizvode
namjenjene osobnoj ili drutvenoj upotrebi Ovako iroka definicija
obuhvaa razliite djelatnosti te razliite postupke i stupnjeve
preradeOd domaeg ili kunog obrta (cottage ili household industry)
do teke industrije (heavy industry)Definicija UN-a - mehanika ili
kemijska transformacija anorganskih ili organskih izvora u nove
proizvode u kojoj se rad odvija strojevima koje pokree mehanika
energija, ili runo i odvija se u tvornici ili kod radnika u kui i
proizvodi se prodaju u veletrgovinama ili u trgovini na malo
RazumljiveKompliciraneto govoreMoe li se danas industrija
uokviriti u formalistike definicije
to je industrija ?
Kuni obrt najprimitivniji oblik industrije, esto dopunska
djelatnost uz poljoprivredu ili ribarstvoMali obrt (workshop
industry) prava proizvodna djelatnost prevladava u vrijeme prije
prve industrijske revolucije (upotreba primitivnih strojeva;
zahtjeva strunost i stalnu zaposlenost tijekom godine; prodaja na
lokalnom tritu) Putujui obrtnici (itinerant craftsmen) - od kue do
kue S industrijskom revolucijom krajem 18. stoljea, industrijska
djelatnost doivljava dalekosenu preobrazbuNovi strojevi, novi
tehnoloki postupci, drugaija organizacija proizvodnje, masovnost
proizvodnje, novi proizvodi porast trgovine promjena prometne
infrastruktureInovacije u poljoprivredi, rudarstvu i
graditeljstvuObiljeja industrijeProizvodnja temeljena na razvoju i
primjeni znanosti, tehnike i tehnologijeUnaprijeenje uloge
ovjekaKontrolirani kemijski, fiziki i bioloki postupciOslobaanje
ovisnosti o prirodiVelika podjela radaProizvodnja velikih
koliinaVisoka produktivnost radaRaznovrsnostBrojni finalni
proizvodi, iste kvalitete
Iskljuivo trina proizvodnjaIndustrijsko trite je svjetsko
triteDominantan utjecaj na gospodarski razvojirenje industrijskog
naina radaSnaan utjecaj na ukupan drutveni razvojUtjecaj na
meuljudske odnoseUtjecaj na uvjete ivota i rada ljudiPrijelomni
trenutci u razvoju industrijeVrijeme kune radinostiManufakturePrva
industrijska revolucija parni strojDruga industrijska revolucija
motor s unutarnjim sagorjevanjem, tekua traka, elektrifikacijaTrea
tehnoloka revolucija razvoj tehnologije, informatizacija
Industrijska geografijaNagli razvoj industrije posljednjih 150
godina jaanje interesa za prouavanjem industrijeEkonomija se bavi
industrijom kao gospodarskom pojavom u cjeliniSociologija prouava
drutvene posljediceTehnikim i tehnolokim obiljejima bave se
strojarstvo, elektrotehnika, kemija, fizika, tekstilna tehnologija
itd.U sklopu znanosti koje se detaljnije bave industrijom nalazi se
i geografija (industrijska geografija ili geografija industrije)
Industrijska geografija: prouava ulogu industrije (posrednu ili
neposrednu) u preobrazbi prostorabavi se prostornom
rasprostranjenou industrije prouava uzroke koji su doveli do
velikih razlika u industrijalizaciji i razmjetaju industrije na
svjetskoj ili regionalnoj razinibavi se utjecajem
industrijalizacije na drutvene i prostorne procese
Problemi industrijske geografijeIzrazito tokasti razmjetaj
industrijskih pogona koji su ponekad zgusnuti i ine dominantnu
industrijsku regijuTi industrijski pogoni koji su prostorno
ogranieni imaju iznimnu mo preobrazbe i veliki utjecaj na drutveni
i prostorni izgled i organizaciju Tekoe uzrokuju brojne i brze
promjene u tehnici i tehnologiji koje su posljedica inovacija,
izuma i patenata.Uinci industrijalizacije u razvijenim zemljama
drugaiji su nego u nerazvijenim, ovisni su o kulturi i mentalitetu
stanovnitvaOvise i o drutveno politikom ureenju zemlje demokratsko,
socijalistiko
Zaeci industrijske geografijeZaeci industrijske geografije u 19.
st. statistiki prirunici o industrijskoj proizvodnjiPrvi prirunici
o industrijskoj geografiji nastaju u okviru Ekonomske geografije u
2. pol. 20. st. najprije meu njemakim i francuskim
geografimaOtremba, E. (1960.): Allgemeine Agrar und
IndustriegeographieObst, E. (1965.): Allgemeine Wirtschafts und
VerkehrsgeographieGeipel, R. (1982.): Industriegeographie als
Einfhrung in die ArbeitsweltVoopel,G. (1990.): Die
Industrialisierung der ErdeChardonnet, J. (1962., 1965.): Gographie
industrielle, 1. Les sources dnergie, 2. LindustrieManzagol, C.
(1980.): Logique de lespace industrielBenko, G. (1991.): Gographie
des technoplesKasnije se istraivanje industrijske geografije
pomaknulo u anglosaksonski svijetAlexander , J. W., (1963.):
Economic Geography, Jarett, H. R. (1977.): A Geography of
ManufacturingMiller, E. W. (1977.): Manufacturing. A Study of
Industrial Location,Watts, H. D. (1987.): Industrial Geography
Izvori i statistike publikacijeUNIDO (United Nations Industrial
Development Organization) podaci o industriji u svijetu objavljuju
se u publikacijamaIndustrial Statistical YearbookHandbook of
Industrial StatisticIndustry and Development Global report
