Uvod u Industrijsku Geografiju

  • View
    222

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Industrijska prezentacija

Text of Uvod u Industrijsku Geografiju

Uvod u Industrijsku geografiju

Uvod u Industrijsku geografijuIZVEDBENI PLAN ZA KOLEGIJ INDUSTRIJSKA GEOGRAFIJANASTAVNIK :ELJKA Oblici nastave: predavanja, seminari, vjebe, terenNain polaganja ispitaKolokvijIspitni rokovi

Predavanja : Ponedjeljak 12.00 14.00Seminar : ponedjeljak 14.05 14.50

Konzultacije : ponedjeljak 11.00 12.00Kontakt : tel. Ured: 023 345-018 mail : zs.zagreb@gmail.com 098/752170 ( poslije 20.00)

Kako emo raditi i suraivati ?redovni dolasci na predavanja i seminare ( 75% i vie dolazaka) aktivno sudjelovanje u raspravama - diskusije

O emu emo govoriti1.Definiranje pojmova - Industrijska geografija 2.Industrijske revolucijeRazvojne faze industrije 3. Lokacijski faktoriUloga i znaenje lokacijskih faktoraMakrolokacijski faktoriMikrolokacijski faktori 4.Organizacijski oblici u industriji 5. Izvori energijeProizvodnja i potronja energije u svijetuNafta, prirodni plin, HE, NEProizvodnja el. Energije 6. Grane industrijePrehrambena industrijaTekstilna industrijaDrvna, industrija papiraKemijska industrija Crna i obojena metalurgijaHIGH-TECH industrija 7. IndustrijalizacijaGeografski uinci industrijalizacijeOblici industrijalizacijeStupanj industrijalizacije 8. Industrijski razvijene drave9. Budunost industrije10. Globalizacija i multinacionalne kompanije 11. Industrija EU , SAD i Istone Azije i lokacija industrije 12. Industrijalizacija Hrvatske faze razvoja industrije Industrijske regije 13. Industrija i okoli Literatura Obvezna literatura:iljkovi, (2011) : Industrijska geografijaVrier : Industrijska geografija, ljubljana 2005Vrier,I ( 2001) : Nekateri noveji ekonomskogeografski pojmi, Geografski vestnik,73-1, Ljubljana 2001Brady, D., Denniston, R. (2006.): Economic Globalization, Industrialization and Deindustrialization in Affluent Democracies, Social Forces, Vol. 85, No. 1, september 2006. str. 297 329.Castells, M., Hall,P. ( 1994.): Technopoles of the World: The Making of Twenty First Century Industrial Complexes, London, New York, Routledge, 1994Cervantes (2007) : A methodology for teaching industrial ecology, International Journal of Sustainabillity in Higher Education, 2007., 8(2).. Feletar, D. (1988.): Industrijska geografija mjesto u kompleksnoj geografiji, definicija i osnovne postavke metodologije, Geografski pregled, Vol. 31 32., 1987 1988., Sarajevo, 1988., str. 5 15.. Karaman, I. ( 1991.): Industrijalizacija graanske Hrvatske, 1800 1941., Zagreb, Naprijed, 303..Stafford H. A.(2003.): Industrial Geography in the United States, the past half century, The Industrial Geographer, Vol. 1. No. 1., 2003., str. 3 15.Todorovi,I., Buturac, G. (2006.): Perspektive industrijske proizvodnje u Hrvatskoj i intraindustrijska razmjena, Ekonomski pregled, Vol. 57., No.11, Zagreb, 2006., str. 705 729.

Overhold, W. H. ( 2005.): China and Globalization, Rand Corporation, restimony, CT- 244, May, 2005.str.38. Pegan, S. ( 1995.): Industrijska gustoa initelj dimenzioniranja industrijske lokacije, Prostor, Vol.3 ( 1995), No. 1 (9), Zagreb, str. 1 10. Pegan, S. ( 1997.): Lokacija preraivake industrije u ruralnom prostoru, Prostor, Vol. 5., No. 1 (13)., 1997., str. 159 170.

Obveze studenataDolasci na predavanja i seminare - uvijet za potpis vie od 75 % - 7 - 9 predavanja uz dodatni seminarski rad - manje od 6 predavanja ponovni upis kolegijaAktivno sudjelovanje u nastavi rasprave, pitanjaStudenti koji zakasne na predavanje 5 ili vie minuta ne mogu prisustvovati predavanju.Naputanje predavaonice usred predavanja nije doputeno osim ako je to najavljeno prije predavanja. U protivnom e se smatrati da student nije prisustvovao predavanju

Vrednovanje rada Zakljuna ocjena je zbirna ocjena rada studenata tijekom semestra i zavrnog ispita2 kolokvija - 40 bodova Seminarski rad 30 bodova Dvopredmetni : tri eseja Ukupno 70 bodovaZavrni ispit -30 bodova

Prije dolaska na ispit student treba predati seminarski rad i odrati prezentacijuZavrni ispit nosi 30 bodova i polae se usmeno izvlaei dva pitanja.

Konana ocjena zakljuuje se na temelju skupljenih bodova i ocjene ispita70 +30 = 100 bodova 91 100 = odlian76 90 =vrlo dobar66 75= dobar51 65 = dovoljan

Glavne teme Industrijske geografijeIndustrijalizacija industrijske revolucijeUtjecaj industrije na stvaranje regijeFaktori lokacije industrijeUtjecaj industrije na okoliHrvatska industrijaMetode znanstvenog istraivanja u Industrijskoj geografijiBudunost industrijeDefinicija industrijeIndustrija proizvodna djelatnost u kojoj se anorganske i organske sirovine pomou mehanikih, fizikih, kemijskih i biolokih postupaka pretvaraju u djelomine ili potpuno izraene proizvode namjenjene osobnoj ili drutvenoj upotrebi Ovako iroka definicija obuhvaa razliite djelatnosti te razliite postupke i stupnjeve preradeOd domaeg ili kunog obrta (cottage ili household industry) do teke industrije (heavy industry)Definicija UN-a - mehanika ili kemijska transformacija anorganskih ili organskih izvora u nove proizvode u kojoj se rad odvija strojevima koje pokree mehanika energija, ili runo i odvija se u tvornici ili kod radnika u kui i proizvodi se prodaju u veletrgovinama ili u trgovini na malo

RazumljiveKompliciraneto govoreMoe li se danas industrija uokviriti u formalistike definicije

to je industrija ?

Kuni obrt najprimitivniji oblik industrije, esto dopunska djelatnost uz poljoprivredu ili ribarstvoMali obrt (workshop industry) prava proizvodna djelatnost prevladava u vrijeme prije prve industrijske revolucije (upotreba primitivnih strojeva; zahtjeva strunost i stalnu zaposlenost tijekom godine; prodaja na lokalnom tritu) Putujui obrtnici (itinerant craftsmen) - od kue do kue S industrijskom revolucijom krajem 18. stoljea, industrijska djelatnost doivljava dalekosenu preobrazbuNovi strojevi, novi tehnoloki postupci, drugaija organizacija proizvodnje, masovnost proizvodnje, novi proizvodi porast trgovine promjena prometne infrastruktureInovacije u poljoprivredi, rudarstvu i graditeljstvuObiljeja industrijeProizvodnja temeljena na razvoju i primjeni znanosti, tehnike i tehnologijeUnaprijeenje uloge ovjekaKontrolirani kemijski, fiziki i bioloki postupciOslobaanje ovisnosti o prirodiVelika podjela radaProizvodnja velikih koliinaVisoka produktivnost radaRaznovrsnostBrojni finalni proizvodi, iste kvalitete

Iskljuivo trina proizvodnjaIndustrijsko trite je svjetsko triteDominantan utjecaj na gospodarski razvojirenje industrijskog naina radaSnaan utjecaj na ukupan drutveni razvojUtjecaj na meuljudske odnoseUtjecaj na uvjete ivota i rada ljudiPrijelomni trenutci u razvoju industrijeVrijeme kune radinostiManufakturePrva industrijska revolucija parni strojDruga industrijska revolucija motor s unutarnjim sagorjevanjem, tekua traka, elektrifikacijaTrea tehnoloka revolucija razvoj tehnologije, informatizacija

Industrijska geografijaNagli razvoj industrije posljednjih 150 godina jaanje interesa za prouavanjem industrijeEkonomija se bavi industrijom kao gospodarskom pojavom u cjeliniSociologija prouava drutvene posljediceTehnikim i tehnolokim obiljejima bave se strojarstvo, elektrotehnika, kemija, fizika, tekstilna tehnologija itd.U sklopu znanosti koje se detaljnije bave industrijom nalazi se i geografija (industrijska geografija ili geografija industrije) Industrijska geografija: prouava ulogu industrije (posrednu ili neposrednu) u preobrazbi prostorabavi se prostornom rasprostranjenou industrije prouava uzroke koji su doveli do velikih razlika u industrijalizaciji i razmjetaju industrije na svjetskoj ili regionalnoj razinibavi se utjecajem industrijalizacije na drutvene i prostorne procese

Problemi industrijske geografijeIzrazito tokasti razmjetaj industrijskih pogona koji su ponekad zgusnuti i ine dominantnu industrijsku regijuTi industrijski pogoni koji su prostorno ogranieni imaju iznimnu mo preobrazbe i veliki utjecaj na drutveni i prostorni izgled i organizaciju Tekoe uzrokuju brojne i brze promjene u tehnici i tehnologiji koje su posljedica inovacija, izuma i patenata.Uinci industrijalizacije u razvijenim zemljama drugaiji su nego u nerazvijenim, ovisni su o kulturi i mentalitetu stanovnitvaOvise i o drutveno politikom ureenju zemlje demokratsko, socijalistiko

Zaeci industrijske geografijeZaeci industrijske geografije u 19. st. statistiki prirunici o industrijskoj proizvodnjiPrvi prirunici o industrijskoj geografiji nastaju u okviru Ekonomske geografije u 2. pol. 20. st. najprije meu njemakim i francuskim geografimaOtremba, E. (1960.): Allgemeine Agrar und IndustriegeographieObst, E. (1965.): Allgemeine Wirtschafts und VerkehrsgeographieGeipel, R. (1982.): Industriegeographie als Einfhrung in die ArbeitsweltVoopel,G. (1990.): Die Industrialisierung der ErdeChardonnet, J. (1962., 1965.): Gographie industrielle, 1. Les sources dnergie, 2. LindustrieManzagol, C. (1980.): Logique de lespace industrielBenko, G. (1991.): Gographie des technoplesKasnije se istraivanje industrijske geografije pomaknulo u anglosaksonski svijetAlexander , J. W., (1963.): Economic Geography, Jarett, H. R. (1977.): A Geography of ManufacturingMiller, E. W. (1977.): Manufacturing. A Study of Industrial Location,Watts, H. D. (1987.): Industrial Geography

Izvori i statistike publikacijeUNIDO (United Nations Industrial Development Organization) podaci o industriji u svijetu objavljuju se u publikacijamaIndustrial Statistical YearbookHandbook of Industrial StatisticIndustry and Development Global report