Download pdf - Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 5/16. · 2016-05-11 · 4 PRILOG ŽASOPISU RAŽUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 5/2016. SVIBANJ prati se na razini na kojoj

RačunovodstvoRevizija iFinancije

POSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

5/1

6.

RAČUNOVODSTVOMladenka KARAČIĆ, dipl. oec.

Evidentiranje prihoda koji se uplaćuju na račun državnog proračuna ..........................................................2

JAVNE FINANCIJENevenka BRKIĆ, dipl. oec.; Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.; Ana ZORIĆ, dipl. iur.

Osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu........................5Nevenka BRKIĆ, dipl. oec.

Raspodjela poreza na dohodak .............................................................................................................................. 14

JAVNA NABAVAZoran VUIĆ, dipl. iur.

Izuzeća u javnoj nabavi — sektorski naručitelji ................................................................................................ 25Ante LOBOJA, dipl. iur.

Rješidbe iz pravne zaštite u sustavu javne nabave ......................................................................................... 32Ančica JONJIĆ, dipl. iur.

Poslovna tajna u sustavu javne nabave ............................................................................................................... 42

LOKALNA SAMOUPRAVAKatarina SERDAR, dipl. iur.

Primjena instituta nespojivosti na lokalnoj razini ............................................................................................. 51Željka TROPINA GODEC, dipl. iur.

Lokalni referendum i drugi oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju ............................ 58

RADNO PRAVOVesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

Godišnji odmor javnih službenika i namještenika u 2016. godini ................................................................. 65Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

Godišnji odmor državnih službenika i namještenika u 2016. godini ..............................................................71Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savj.

Pregled materijalnih prava u javnim službama ..................................................................................................77Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savj.

Pregled materijalnih prava u državnim službama .............................................................................................79

RAČUNOVODSTVOVezne tablice .............................................................................................................................................................. 84

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 5/2016. SVIBANJ2

RAČUNOVODSTVO

Javni prihodi naplaćuju se na računima koji se u Na-rodnim novinama objavljuju svake godine. Na na-

lozima za plaćanje upisuju se i odgovarajuće brojčane oznake u pozivu na broj platitelja.

Radi ispravnog razvrstavanja prihoda koji su u okvi-ru ovih računa prihodi državnog proračuna, uz brojčane oznake Ministarstvo financija pridružuje još dodatna obilježja koja se ne upisuju u te naloge. Bez tih obilježja gotovo da je nemoguće razvrstavanje državnih prihoda. Pri tome se osobita pozornost mora posvetiti obiljež-ju izvora financiranja kao jedne od bitnih klasifikacija koja u biti određuje namjenu njihova trošenja. Stoga se i objavljuju vezne tablice u kojima su objedinjeni podatci koji su razvrstani prema devet kriterija.

1. UVODPrikupljanje prihoda proračuna, obveznih dopri-

nosa te prihoda za financiranje drugih javnih po-treba temelji se na zakonima ili drugim propisima donesenim na temelju zakona. Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprino-sa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba (dalje u tekstu: Naredba) koju svake godine donosi ministar financija na temelju Zakona o izvršavanju Državnog proračuna, propisuju se računi na koje se uplaćuju navedeni prihodi, način uplaćivanja tih prihoda, izvještavanja njihovih korisnika o uplati te povrata pogrešno ili više uplaćenih prihoda.

Kod Hrvatske narodne banke otvoren je račun dr-žavnog proračuna, IBAN HR1210010051863000160. Na taj se račun uplaćuju:

�� vlastiti prihodi proračuna (porez na promet, porez na dodanu vrijednost, posebni porezi i trošarine, igre na sreću, pristojbe i naknade, novčane kazne i troškovi postupka te ostali prihodi državnog proračuna)�� doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju

generacijske solidarnosti�� doprinos za obvezno osiguranje u slučaju ne-

zaposlenosti�� prihodi koje proračunski korisnici ostvare

obavljanjem poslova na tržištu (vlastiti prihodi)�� pomoći�� donacije�� prihodi od prodaje nefinancijske imovine te�� primitci od zaduživanja.

Iznimka su carina, posebne uvozne pristojbe, po-rez, trošarina, ležarina, koje naplaćuju područni ca-rinski uredi pri uvozu i koje se, radi lakšeg praćenja, uplaćuju u korist računa mjerodavnoga područnog

carinskog ureda, te porez na dobitak koji se uplaću-je na račun grada / općine prema sjedištu odnosno prebivalištu poreznog obveznika. Prihode uplaćene na račune područnih carinskih ureda i na račune poreza na dobitak Financijska agencija (u daljnjem tekstu: FINA) prenosi na račun državnog proračuna.

Zajednički prihodi državnog, županijskog, grad-skog i općinskog proračuna uplaćuju se na račune otvorene kod Hrvatske narodne banke na razini županija, gradova odnosno općina, ovisno o vrsti prihoda. Zajednički se prihodi raspoređuju korisni-cima na zakonom utvrđeni način. Dio zajedničkih prihoda prikupljenih na račune zajedničkih priho-da koji pripada državnom proračunu uplaćuje se na račun državnog proračuna.

2. EVIDENCIJA O NAPLAĆENIM PRIHODIMA I RASPOREDU ZAJEDNIČKIH PRIHODA

FINA osigurava evidenciju po vrstama prihoda uplaćenih u korist računa proračuna. O naplaće-nim prihodima izvještava nadležna tijela i JLP(R)S na obrascu Izvještaj o vlastitim prihodima i primi-cima državnog, županijskog i gradskog/općinskog proračuna (Obrazac P-1) te na obrascu Izvještaj o uplati i rasporedu zajedničkih prihoda proračuna te prihoda za financiranje drugih javnih potreba (Obrazac P-2). Jednako tako, na temelju njihova za-htjeva, izvještava proračunske korisnike državnog proračuna o namjenskim, vlastitim i ostalim pri-hodima iz njihove nadležnosti uplaćenim na račun državnog proračuna.

3. VEZNE TABLICEEvidenciju prihoda i primitaka naplaćenih na

račun državnog proračuna u SAP sustav državne riznice provodi FINA. Za potrebe evidentiranja pri-hoda i primitaka državnog proračuna Ministarstvo financija izradilo je Vezne tablice koje sadržavaju sljedeće stupce:

Izvor Stavka Konto Naziv konta Šifra Naziv šifre Podvrsta Naziv podvrste Model.

Ažurirane Vezne tablice Ministarstvo financi-ja objavljuje na svojoj internetskoj stranici: http://www.mfin.hr/hr/upute-nalozi-i-ostalo.

Mladenka KARAČIĆ, dipl. oec. UDK 336.1

Evidentiranje prihoda koji se uplaćuju na račun državnog proračuna

http://www.mfin.hr/hr/upute-nalozi-i-ostalo

http://www.mfin.hr/hr/upute-nalozi-i-ostalo

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 5/2016.SVIBANJ 3

Naglašavamo da se ove Vezne tablice odnose isključivo na prihode i primitke državnog prora-čuna. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za svoje potrebe mogu izraditi svoje vezne tablice.

Vezne tablice za potrebe državnog proračuna objavljene su na kraju ovog Priloga.

3.1. IZVORI FINANCIRANJAPravilnikom o proračunskim klasifikacijama

(Nar. nov., br. 26/10. i 120/13.) definirano je da izvori financiranja sadržavaju prihode i primitke iz kojih se podmiruju rashodi i izdatci određene vrste i na-mjene. Prihodi i primitci planiraju se, raspoređuju i iskazuju prema izvorima iz kojih potječu.

Izvori financiranja jesu: opći prihodi i primit-ci, doprinosi, vlastiti prihodi, prihodi za posebne namjene, pomoći, donacije, prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine, naknade s naslova osiguranja i namjenski primitci.

1. Opći prihodi i primitci proračuna su prihodi koji se ostvaruju na temelju posebnih propisa u kojima za prikupljene prihode nije definirana namjena korište-nja, a to su: prihodi od poreza, prihodi od financijske imovine, prihodi od nefinancijske imovine, prihodi od administrativnih (upravnih) pristojbi, prihodi držav-ne uprave, prihodi od kazni te primitci od financijske imovine i zaduživanja za koje nije definirana namjena korištenja. Proračunski korisnici u taj izvor uključuju prihode koje ostvare iz nadležnog proračuna.

2. U izvor financiranja – doprinosi uključuju se prihodi od uplaćenih doprinosa za zdravstveno osi-guranje (od 2015. godine ne uplaćuju se na račun dr-žavnog proračuna), mirovinsko osiguranje i dopri-nosa za zapošljavanje.

3. U izvor financiranja – vlastiti prihodi uključuju se prihodi koje proračunski korisnik ostvari obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg proračuna.

4. U izvor financiranja – prihodi za posebne na-mjene uključuju se prihodi čije su korištenje i na-mjena utvrđeni posebnim zakonima i propisima koje donosi Vlada Republike Hrvatske.

5. U izvor financiranja – pomoći uključuju se pri-hodi koji se ostvaruju od inozemnih vlada, međuna-rodnih organizacija, drugih proračuna i od ostalih subjekata unutar općeg proračuna.

6. U izvor financiranja – donacije uključuju se prihodi koji se ostvaruju od fizičkih osoba, nepro-fitnih organizacija, trgovačkih društava i od ostalih subjekata izvan općeg proračuna.

7. U izvor financiranja – prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslo-va osiguranja uključuju se prihodi koji se ostvaruju prodajom ili zamjenom nefinancijske imovine i od naknade štete s osnove osiguranja.

8. U izvor financiranja – namjenski primitci uključuju se primitci od financijske imovine i zadu-živanja, čija je namjena utvrđena posebnim ugovo-rima i/ili propisima.

U državnom proračunu otvoreni su sljedeći izvori prve, druge i treće razine:

1 Opći prihodi i primici11 Opći prihodi i primici12 Sredstva učešća za pomoći13 Sredstva učešća za zajmove14 Neutrošena sredstva za financiranje prene-

senih EU aktivnosti i projekata te kapitalnih projekata

2 Doprinosi21 Doprinosi za mirovinsko osiguranje23 Doprinosi za zapošljavanje

3 Vlastiti prihodi31 Vlastiti prihodi

4 Prihodi za posebne namjene41 Prihodi od igara na sreću42 Prihodi od spomeničke rente43 Ostali prihodi za posebne namjene

5 Pomoći51 Pomoći EU52 Ostale pomoći53 Inozemne darovnice55 Refundacije iz pomoći EU

551 Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF)

559 Ostale refundacije iz pomoći EU56 Fondovi EU

561 Europski socijalni fond (ESF)562 Kohezijski fond (CF)563 Europski fond za regionalni razvoj

(ERDF)564 Ribarski fondovi (EMFF i EFF)565 Europski poljoprivredni fond za ruralni

razvoj (EAFRD)57 Ostali programi EU

571 Program Schengen572 Fondovi za izbjeglice i povratak573 Instrumenti Europskog gospodarskog

prostora i ostali instrumenti574 Švicarski instrument575 Fondovi za unutarnje poslove

6 Donacije61 Donacije63 Inozemne donacije

8 Namjenski primici 81 Namjenski primici od zaduživanja82 Namjenski primici od zaduživanja kroz re-

fundacije83 Namjenski primici od inozemnog zaduživanja

3.2. STAVKAU skladu sa Zakonom o proračunu (Nar. nov., br.

87/08., 136/12. i 15/15.), proračun za iduću proračun-sku godinu donosi se na razini podskupine ekonom-ske klasifikacije, dok se izvršenje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka iskazuje na razini odjeljka eko-nomske klasifikacije (stavka). Plan rashoda i izdata-ka u SAP sustav državne riznice unosi se na razini odjeljka ekonomske klasifikacije, ali je kontrola ras-položivosti postavljena na razini podskupine eko-nomske klasifikacije na kojoj se proračun donosi.

Kako bi se osiguralo da svaki prihod i primitak pri-pada samo jednom izvoru financiranja, plan prihoda i primitaka državnog proračuna u SAP sustav držav-ne riznice unosi se na stavci koja može biti na četvrtoj, petoj ili devetoj razini. Izvršenje prihoda i primitaka


prati se na razini na kojoj je plan prihoda i primitaka unesen u SAP sustav državne riznice. U Veznim ta-blicama u stupcu Stavka navedena je razina na kojoj se unosi plan prihoda i primitaka te njihovo izvršenje evidentira u SAP sustavu državne riznice.

3.3. KONTO I NAZIV KONTAU ovim su stupcima upisani analitički računi de-

vete razine na kojima se prate prihodi i primitci u Glavnoj knjizi državne riznice i nazivi tih analitič-kih računa.

3.4. ŠIFRA I NAZIV ŠIFREU stupcima Šifra i Naziv šifre upisane su brojčane

oznake vrsta prihoda i njihov naziv u skladu s Na-redbom. Brojčana oznaka vrste prihoda sastoji se od 4 znamenke od kojih je zadnja kontrolni broj.

Svakoj je brojčanoj oznaci vrste prihoda u Veznim tablicama dodijeljen odgovarajući analitički račun prihoda odnosno primitka. Ako se pojedine vrste prihoda analitički prate u nekom drugom tijelu (pri-mjerice u Poreznoj upravi) te u Glavnoj knjizi držav-ne riznice nije potrebno analitičko praćenje, mogu-će je više brojčanih oznaka vrsta prihoda vezati uz isti analitički račun.

3.5. PODVRSTA I NAZIV PODVRSTEKako je već rečeno, brojčana oznaka vrste prihoda

sastoji se od 4 znamenke od kojih je zadnja kontrolni broj. Navedeno znači da brojčanih oznaka vrsta pri-hoda može biti najviše 999. Budući da postoji daleko više vrsta prihoda i primitaka, za praćenje pojedinih prihoda i primitaka otvorene su i brojčane oznake podvrsta prihoda koje se sastoje od 3 znamenke od kojih je zadnja kontrolni broj.

Uz one vrste prihoda uz koje je bilo potrebno otvoriti i podvrste, popunjeni su podatci u stupcima Podvrsta i Naziv podvrste.

3.6. MODELPri uplati prihoda proračuna i drugih javnih pri-

hoda obvezatno je unošenje podataka u polja „mo-del“ i „poziv na broj odobrenja“, iz kojih se utvrđuje vrsta prihoda koji se plaća, uplatitelj odnosno prora-čunski korisnik koji prikuplja taj prihod.

Modeli određuju sadržaj polja „poziv na broj“ koji može biti upisan s jednim, dva, tri ili četiri podatka. Duljina jednog podatka ograničena je na dvanaest znamenaka, osim u modelu „24“ u kojem podatak treći može imati trinaest znamenaka. Ukupna dulji-na svih podataka ograničena je u modelima s tri po-datka na 20 znamenaka odnosno u modelima s četiri podatka na 19 znamenaka. Podatci se odvajaju crti-com (–), a ukupan broj svih podataka i crtica koje ih odvajaju ne smije prijeći 22 znaka. U polje „poziv na broj“ mogu se upisivati samo brojke i crtice (–). Nisu dopušteni nikakvi drugi znakovi niti slovne oznake.

Popis osnovnih modela za uplatu javnih prihoda s opisom sadržaja polja „poziv na broj“, objašnjenjem za njihovu primjenu te načinom izračuna kontrol-nog broja daje se u Prilogu 2. Popis brojčanih ozna-ka vrsta prihoda za vlastite prihode s pripadajućim dopuštenim modelima daje se u Prilogu 3. Naredbe, dok se u Prilogu 4. daje popis dopuštenih modela za

zajedničke prihode proračuna i druge prihode za fi-nanciranje javnih potreba.

U stupcu Model navedeni su modeli koji su dopu-šteni uz pojedine brojčane vrste prihoda.

4. VEZNE TABLICE ZA „EV“ NALOGEZakonom o proračunu propisano je da se svi pri-

hodi i primitci koje prikupe proračunski korisnici uplaćuju u proračun. Uplata svih prihoda i primitaka u proračun podrazumijeva dobro riješeno informa-tičko praćenje naplate prihoda po vrstama, izvori-ma financiranja i obveznicima, sustav izvještavanja korisnika o naplaćenim namjenskim prihodima i primitcima po uplatiteljima, mogućnost izvršavanja rashoda iz naplaćenih namjenskih prihoda i primita-ka na način utvrđen čl. 49. i 50. Zakona o proračunu te praćenje potrošnje po prihodu / primitku, izvoru i korisniku. Ako informatički sustav sve nabrojeno ne omogućava, Zakon o proračunu daje mogućnost da se Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna, od-nosno odlukom o izvršavanju proračuna propiše izu-zeće od uplate namjenskih prihoda u proračun.

Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2016. godinu određeno je izuzeće od uplate vlasti-tih prihoda te namjenskih prihoda i primitaka u proračun.

Namjenski prihodi i primitci svih korisnika dr-žavnog proračuna planiraju se u državnom prora-čunu, a obveza uplate ovih prihoda u državni prora-čun ne odnosi se na:

�� proračunske korisnike u: – znanosti – visokom obrazovanju – pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija

�� ustanove u kulturi�� nacionalne parkove i parkove prirode�� zdravstvene ustanove�� Agenciju za elektroničke medije�� Agenciju za civilno zrakoplovstvo te �� na prihode ostvarene od pruženih konzularnih

usluga u diplomatsko-konzularnim predstav-ništvima Republike Hrvatske u inozemstvu.

Vlastiti prihodi svih korisnika državnog proračuna planiraju se u državnom proračunu, a obveza uplate tih prihoda u državni proračun ne odnosi se na:

�� proračunske korisnike u – znanosti – visokom obrazovanju – pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija – socijalnoj skrbi

�� ustanove u kulturi�� nacionalne parkove i parkove prirode, �� zdravstvene ustanove, �� Agenciju za elektroničke medije te�� Agenciju za civilno zrakoplovstvo.

Ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i pri-mitaka te vlastitih prihoda navedenih korisnika od 2015. godine iskazuje se mjesečno u sustavu držav-ne riznice. Nadležna ministarstva prikupljaju od ko-risnika iz svoje nadležnosti podatke o svoti naplaće-nih prihoda koji nisu uplaćeni u državni proračun te svih rashoda i izdataka koji su iz tih prihoda plaćeni. Prikupljene podatke nadležno ministarstvo unosi u SAP sustav državne riznice putem dokumenta koji


je nazvan EV nalog. Državni proračun se donosi na gotovinskoj osnovi. Stoga se i ostvarenje i trošenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda navedenih proračunskih korisnika u državnom pro-računu iskazuje na gotovinskoj osnovi.

Kako je korisnicima „treće razine“ koji su Zako-nom o izvršavanju Državnog proračuna izuzeti od uplate vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka u državni proračun dopušteno da se kao vlastitim ili namjenskim koriste pojedinim prihodima koji su za ostale korisnike državnog proračuna klasificirani u izvor financiranja Opći prihodi i primici, za te su ko-risnike pripremljene posebne Vezne tablice za EV na-loge koje su dostavljene nadležnim ministarstvima. Te vezne tablice objavljene su na internetskoj stranici Ministarstva financija pod http://www.mfin.hr/hr/upute-obrasci-zahtjeva-suglasnost u dokumentu Ve-zne tablice 2016. za EV naloge. Analitički računi pri-

hoda koji su otvoreni isključivo za korisnike „treće ra-zine“ u ovim Veznim tablicama označeni su crveno.

5. ZAKLJUČAKPrihodi i primitci državnog proračuna uplaćuju

se na način utvrđen Naredbom o načinu uplaćiva-nja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te pri-hoda za financiranje drugih javnih potreba. Upla-ćene prihode i primitke u Glavnu knjigu državnog proračuna evidentira FINA na analitičke račune po izvorima financiranja u skladu sa Veznim tablicama koje je za te potrebe izradilo Ministarstvo financija.

Veznim se tablicama koriste i proračunski kori-snici državnog proračuna kad daju uputu za uplatu pojedinih prihoda u državni proračun.

Za proračunske korisnike čiji su namjenski priho-di i primitci te vlastiti prihodi izuzeti od uplate u dr-žavni proračun, izrađene su posebne Vezne tablice.

JAVNE FINANCIJE

Nevenka BRKIĆ, dipl. oec.Mr. sc. Ivana JAKIR-BAJO, dipl. oec.Ana ZORIĆ, dipl. iur. UDK 336.12

Osvrt na Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu

Nakon razdoblja privremenog financiranja za 2016. godinu, donesen je Držani proračun Republike

Hrvatske za 2016. godinu i njemu pripadajući zakon o izvršavanju.

U ovom se članku daju neke potankosti pri izvršavanju državnog proračuna za 2016. godinu s posebnim nagla-skom na razlikovne odredbe u odnosu ne prethodno vri-jedeći istovrsni propis.

1. UV ODZbog održavanja parlamentarnih izbora krajem

2015. godine, Hrvatski je sabor na sjednici održanoj 25. rujna 2015. godine donio Odluku o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa držav-nih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjeseč-ju 2016. godine1 (dalje u tekstu: Odluka o privreme-nom financiranju). U razdoblju privremenog finan-ciranja na odgovarajući su se način primjenjivale odredbe Zakona o izvršavanju Državnog proračuna

1 Odluka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2016. godine (Nar. nov., br. 109/15. i 130/15. - ispravak).

Republike Hrvatske za 2015. godinu, a odredbe koje nisu primjenjivane ili su se primjenjivale na drukčiji način u razdoblju privremenog financiranja, uređe-ne su Odlukom o privremenom financiranju.

Državni proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu donesen je na sjednici Hrvatskog sabora 21. ožujka 2016. go-dine, a uz njega je donesen i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu2 (dalje u tekstu: Zakon o izvršavanju).

Zakonom o izvršavanju uređuju se ukupni prihodi Državnog proračuna Republike Hrvatske u svoti od 114,9 milijarda kuna, ukupni rashodi u svoti od 122,4 milijarde kuna te njihovo izvršavanje. Primitci i izdat-ci utvrđeni su u Računu financiranja, a Zakonom o izvršavanju dodatno se ograničava visina zaduživanja državnog proračuna i izvanproračunskih korisnika.

U ovaj državni proračun uvedene su značajne no-vine koje utječu na povećanje njegove otvorenosti i transparentnosti. Omogućena je usporedba držav-nog proračuna za 2016. godinu, s planom za 2015. odnosno ostvarenjem za 2014. godinu, dok je do sada bilo moguće uspoređivati isključivo planske veličine

2 Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (Nar. nov., br. 26/16.).

http://www.mfin.hr/hr/upute-obrasci-zahtjeva-suglasnost

http://www.mfin.hr/hr/upute-obrasci-zahtjeva-suglasnost


za srednjoročno razdoblje s planskom veličinom za prethodnu godinu. Nadalje, od ove godine Posebni dio državnog proračuna koji usvaja Hrvatski sabor po prvi se put iskazuje i prema izvorima financira-nja, dok se u prethodnim godinama iskazivao prema organizacijskoj, programskoj i ekonomskoj klasifi-kaciji. Također, obrazloženje državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika sadržava podatke o stanju dospjelih nepodmirenih obveza proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna.

Sa svrhom primjene načela sveobuhvatnosti dr-žavnog proračuna, zadržao se pristup iz 2015. godine, tako da državni proračun u 2016. godini i njegovim projekcijama za 2017. i 2018. godinu obuhvaća vlastite i namjenske prihode i primitke ustanova u znanosti, visokom obrazovanju, pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija te za ustanove u kulturi, nacionalnih parko-va, parkova prirode, zdravstvenih ustanova, Agencije za elektroničke medije i Agencije za civilno zrako-plovstvo te prihode ostvarene od pruženih konzular-nih usluga u diplomatsko-konzularnim predstavniš-tvima Republike Hrvatske u inozemstvu.

Dakle, njihovi vlastiti i namjenski prihodi i pri-mitci bit će dio državnog proračuna, ali ne i nov-čanog tijeka sustava državne riznice.

Te će ustanove i nadalje na svojim računima os-tvarivati ove prihode i sa svojih računa podmiriva-le obveze / rashode koji se financiraju iz navedenih izvora. Na temelju mjesečnih izvještaja ustanova o korištenju vlastitim i namjenskim prihodima pro-vodit će se evidencije u sustavu državne riznice.

U nastavku članka daje se kratki prikaz pojedi-nih odredaba Zakona o izvršavanju Državnog pro-računa Republike Hrvatske za 2016. godinu koje su značajne korisnicima u dijelu ostvarivanja njihovih prava, ali pokazuju i obveze koje imaju korisnici, uk-ljučujući i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na temelju ostvarenih sredstava.

2. OSIGURANJE SREDSTAVA ZA 2016. GODINU PRERASPODJELAMA, IZ PRORAČUNSKE ZALIHE, PRIJENOSIMA IZ PRETHODNE GODINE,

2.1. OSIGURANJE UDJELA ZA SUFINANCIRANJE PROJEKATA EU-a

Sredstva udjela Republike Hrvatske planirana u proračunu za financiranje projekata koji se sufinan-ciraju iz sredstava Europske unije (dalje u članku: EU) mogla su se, u skladu s odredbama Zakona o iz-vršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu3 osigurati preraspodjelom i to iz svih izvora, izuzevši onih čija je namjena unaprijed utvr-đena. Ovo je ograničenje Zakonom o izmjenama i do-punama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu4 prošireno i na vlastite prihode. Ista odredba zadržana je i u Zakonu o izvršavanju za 2016. godinu. Radi jednostavnijeg

3 Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (Nar. nov., br. 148/14)

4 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (Nar. nov., br. 103A/15).

praćenja pravila vezanih uz mogućnosti osiguranja sredstava udjela za sufinanciranje projekata EU-a, čl. 4. Zakona o izvršenju nadopunjen je odredbom iz Za-kon o proračunu koja propisuje da se za sredstva udje-la Republike Hrvatske za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava EU-a, sredstava na prora-čunskim stavkama kod korisnika ili između korisnika i kod izvanproračunskih korisnika mogu preraspodi-jeliti najviše do 15 % rashoda i izdataka na proračun-skoj stavci donesenoj od strane Hrvatskog sabora koja se smanjuje, ako to odobri ministar financija.

Bez obzira na sva propisana ograničenja, a kako bi se osigurala što bolja stopa iskorištenosti projeka-ta koji se sufinanciraju iz sredstava EU-a, Zakonom o izvršavanju za 2016. godinu daje se dodatna flek-sibilnost glede planiranja i izvršavanja sredstava udjela Republike Hrvatske za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava EU-a.

Zakonom o proračunu5 definirana je fleksibilnost u pogledu planiranja i izvršavanja projekata, ali is-ključivo u dijelu EU financiranja budući da je riječ o izvoru financiranja koji ne utječe na visinu manjka, kako državnog proračuna tako i cjelokupnoga općeg proračuna (koji uključuje i proračune jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave). Sredstva iz tih izvora mogu se izvršavati i iznad svota utvrđenih državnim proračunom, odnosno financijskim pla-nom, a do visine uplaćenih sredstava. Iz navedenih se izvora također mogu izvršavati i aktivnosti te projekti koji uopće nisu bili planirani. Takva fleksibilnost do 2015. godine nije postojala kada je riječ o sredstvima udjela Republike Hrvatske za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava EU-a. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Dr-žavnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. go-dinu dala se mogućnost da se, tijekom godine, mogu naknadno utvrditi aktivnosti i projekti za koje će se potom preraspodjelom osigurati sredstva i za pokriće tzv. nacionalnog udjela za financiranje projekata su-financiranih iz sredstava EU-a. Zakon o izvršavanju za 2016. godinu slijedi istu logiku postupanja. Sred-stva udjela Republike Hrvatske za financiranje pro-jekata koji se sufinanciraju iz sredstava EU-a moći će se osigurati i u okviru naknadno utvrđenih stavki. Međutim, za otvaranje novih aktivnosti i projekata odnosno stavki, i u jednom i u drugom slučaju bit će potrebno dobiti suglasnost Ministarstva financija.

2.2. PRIJENOS NEIZVRŠENIH AKTIVNOSTI I PROJEKATA U SLJEDEĆU GODINU

Prema čl. 55. Zakona o proračunu aktivnosti i projekti za koje su sredstva osigurana u proračunu tekuće godine, a koji nisu izvršeni do visine utvr-đene proračunom, mogu se u toj visini izvršavati u sljedećoj godini na način i pod uvjetima propisa-nima zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Zakonima o izvršavanju za prethodne godine tako-đer su propisivani preduvjeti za prijenos aktivnosti i projekata iz jedne u drugu proračunsku godinu. Isti su ostali i za 2016. godinu, izuzevši roka predaje za-htjeva koji se promijenio jer je prva tri mjeseca 2016. godine obilježilo privremeno financiranje.

5 Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.).


Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sred-stava EU-a te kapitalni projekti koji nisu izvršeni do kraja 2015. mogu se prenijeti i izvršavati u 2016. go-dini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:

�� proračunska sredstva osigurana u Državnom proračunu 2015. godine za aktivnosti i projek-te koji se prenose, moraju ostati na kraju 2015. godine neizvršena ili izvršena u svoti manjoj od planirane, bez izvršenih preraspodjela tije-kom 2015. godine�� prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvrša-

vati u 2016. godini uz suglasnost Ministarstva financija�� korisnici podnose zahtjev za prijenosom naj-

kasnije do 31. svibnja 2016. godine. Uz zahtjev su obvezni dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2015. godini, s dospijećem plaćanja u 2016. godini.

Zakonom o izvršavanju definirani su i kriteriji za prijenos aktivnosti i projekata iz 2016. godine u 2017. godinu kako bi korisnici znali da imaju mogućnost prijenosa samo na aktivnostima i projektima koje se nisu preraspodjeljivale tijekom 2016. godine, kao i za obveze nastale u 2016. s dospijećem plaćanja u 2017. godini. Jedina razlika u odnosu na kriterije iz ove godine je rok predaje zahtjeva za prijenosom koji je vezan uz kraj ožujka 2017. godine.

Ministarstvo financija za praćenje onih aktivno-sti i projekata koji se financiraju iz sredstava EU-a te kapitalnih projekata koji su bili planirani, ali nisu do kraja izvršeni u prethodnoj proračunskoj godini u okviru izvora financiranja 1 Opći prihodi i primi-ci, vodi poseban podizvor 14 Neutrošena sredstva za financiranje prenesenih EU aktivnosti i projekata te kapitalnih projekata.

2.3. PRORAČUNSKA ZALIHAZakonom o proračunu regulirano je da se sred-

stva proračunske zalihe mogu koristiti za:�� nepredviđene namjene, za koje u državnom

proračunu nisu osigurana sredstva, ili �� namjene za koje se tijekom godine pokaže da

za njih nisu utvrđena dostatna sredstva jer ih pri planiranju proračuna nije bilo moguće predvidjeti�� financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju

posljedica možebitnih nepogoda, epidemija ili izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća�� druge nepredviđene rashode tijekom godine.

Tim se sredstvima ne može koristiti za pozajmlji-vanje, ali se mogu preraspodjeljivati (to je novost u odnosu na prethodnu godinu) s time da je Zakonom o proračunu ograničen najviši iznos proračunske zalihe na 0,50 % planiranih proračunskih prihoda bez primitaka.

Zakonom o izvršavanju utvrđeno je da proračun-ska zaliha iznosi 200.000.000,00 kuna. O korištenju sredstvima proračunske zalihe odlučuje Vlada, a predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima pro-računske zalihe do pojedinačne svote od 500.000,00 kuna i ministar financija od 100.000,00 kuna.

Ono što je bitno jest da korisnik obvezno dostav-lja Ministarstvu financija izvješće o zakonitom, na-

mjenskom i svrhovitom utrošku dodijeljenih sredsta-va proračunske zalihe, a neutrošena i nenamjenski utrošena sredstva mora vratiti u državni proračun.

Zakon o izvršavanju po prvi put regulira i pita-nja postupanja po ovrhama proračunskih korisnika državnog proračuna koji nemaju svoje račune, već posluju putem jedinstvenog računa državnog prora-čuna. Zbog navedenoga, ovrhe proračunskih kori-snika terete pozicije proračunske zalihe. Financijska agencija (dalje u tekstu: FINA) svaki mjesec dostavlja izvješće korisniku o ovrhama iz njegove nadležnosti. Nakon što korisnik zaprimi mjesečni izvještaj FINA-e o ovrhama koje su provedene na teret sredstava prora-čunske zalihe, a iz nadležnosti su korisnika, korisnik je obvezan najkasnije u roku od 14 dana preknjižiti ovrhe na svoju proračunsku poziciju. Zakon o izvrša-vanju sada daje pravo Ministarstvu financija da tereti proračunska sredstva korisnika ako korisnik u predvi-đenom roku ne preknjiži ovrhe na svoje proračunske pozicije, odnosno ne dostavi Ministarstvu financija i FINA-i obavijest da ovrhe nisu iz njegove nadležnosti.

3. PLAĆANJE PREDUJMOMPlaćanje predujmom u sustavu proračuna je mo-

guće, ali pod uvjetima predviđenim Zakonom o pro-računu, kako možebitna neisporuka roba, dobara i usluga za koje je plaćeno predujmom ne bi predstav-ljala znatan fiskalni rizik. Za plaćanje predujmom potrebno je prethodno ishoditi suglasnost ministra financija odnosno načelnika, gradonačelnika ili žu-pana, ako je riječ o korisnicima na lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) razini. Ipak, proračunski korisnik iznimno može plaćati predujmom i bez suglasnosti, ali samo do svote utvrđene zakonom o izvršavanju državnog proračuna za određenu godinu, odnosno za lokalnu i područnu (regionalnu) jedinicu odlu-kom o izvršavanju proračuna.

Člankom 10. Zakona o izvršavanju utvrđeno je da korisnici mogu plaćati predujmom bez sugla-snosti ministra financija do pojedinačne svote od 50.000,00 kuna.

Svota se nije mijenjala u odnosu na Zakon o izvr-šavanju iz 2015. godine.

Na jednak način i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu propisati određe-nu svotu do kojeg njihovi korisnici mogu plaćati predujmovima bez suglasnosti načelnika, grado-načelnika ili župana.

Za proračunske korisnike državnog proračuna također je bitno naglasiti da je s 31. prosinca 2015. godine prestala biti na snazi Odluka o određivanju mjere plaćanja predujmom u ugovorima koje skla-paju proračunski korisnici državnog proračuna kao naručitelji6. Odlukom se utvrđivala obveza plaćanja predujmom u ugovorima o javnoj nabavi za naruči-telje koji su proračunski korisnici državnog proraču-

6 Odluka o određivanju mjere plaćanja predujmom u ugovorima koje sklapaju proračunski korisnici državnog proračuna kao naručitelji (Nar. nov., br. 25/14.).


na za razdoblje do 31. prosinca 2015. godine. Obveza plaćanja predujmom u svoti od 10 % ugovorene cijene (bez poreza na dodanu vrijednost) postojala je isklju-čivo za ugovore o javnim radovima i ugovore o jav-nim uslugama kada je procijenjena vrijednost javnih radova, odnosno javnih usluga, koji su bili predmet nabave, bila jednaka ili veća od 2.000.000,00 kuna.

Za obveze preuzete po ugovorima za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava EU korisniku, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj (regional-noj) razini, nije potrebna suglasnost za plaćanje predujmom, bez obzira na iznos predujma.

4. VIŠEGODIŠNJE ZADUŽIVANJEKako bi se osiguralo kontinuirano i višegodišnje

praćenje potrošnje te osigurala fiskalna disciplina potrebna za makroekonomsku stabilnost, još 2003. godine uvedeno je praćenje stvaranja višegodišnjih ugovornih obveza. Naime, tada je prvi puta Zako-nom o proračunu7 (Nar. nov., br. 96/03.) propisano da proračunski korisnici državnog proračuna prije sklapanja ugovora koji zahtijevaju plaćanje u slje-dećim godinama moraju ishoditi suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Zakonom o proračunu iz 2008. godine8 ta je obveza proširena i na proračunske ko-risnike proračuna jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave koji suglasnost trebaju ishoditi od načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu9 proračunskim korisnicima državnog proračuna skraćena je procedura davanja sugla-snosti kod sklapanja ugovora kojima se preuzimaju višegodišnje obveze na teret državnog proračuna. Naime, njime je predviđeno da obveze po ugovori-ma koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama mogu preuzeti samo uz suglasnost ministra financi-ja (dakle, nije potrebna i suglasnost Vlade) ako svota ukupne obveze po ugovoru ne prelazi svotu utvrđe-nu zakonom o izvršavanju državnog proračuna.

Zakonom o izvršavanju za 2016. godinu ta svo-ta ukupne obveze po ugovoru nije se mijenjala u odnosu na 2015. godinu i utvrđena je na razini od 10.000.000,00 kuna. Dakle, suglasnost proračun-skim korisnicima državnog proračuna za preuzima-nje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama ako ukupna obveza po ugovoru ne svotu od 10.000.000,00 kuna daje ministar finan-cija. Ako pak ukupna obveza po ugovoru koji zahti-jeva plaćanje u sljedećim godinama prelazi tu svo-tu, suglasnost proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje navedene obveze daje Vlada, na prijedlog ministra financija.

Proračunski korisnici državnog proračuna ra-zine razdjela dostavljaju zahtjev za dobivanjem suglasnosti Ministarstvu financija. Međutim, ako je riječ o proračunskim korisnicima druge i treće razine (agencije, ustanove u kulturi, ustanove u zdravstvu i sl.), zahtjev se prvo dostavlja nadlež-nom ministarstvu, a ono Ministarstvu financija.

7 Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 96/03.)8 Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08.)9 Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 136/12.)

Međutim, postoje situacije kod kojih nije potrebno pri sklapanju višegodišnjih ugovora na teret držav-nog proračuna ishoditi suglasnost ministra financija, odnosno Vlade. Ministarstvo financija je 2012. godi-ne dalo Naputak kojim je utvrđeno da za sklapanje višegodišnjih ugovora koji su vezani uz rashode koji su kontinuirano dio redovitog poslovanja proračun-skog korisnika državnog proračuna te su kao takvi predviđeni državnim proračunom i projekcijama, nije potrebna suglasnost Vlade. Pod rashodima koji su kontinuirano dio redovitog poslovanja proračun-skog korisnika državnog proračuna podrazumijevaju se, primjerice, troškovi komunalnih usluga (opskrba vodom, odvoz smeća…) i drugi „režijski“ troškovi (troškovi opskrbe strujom, plinom, troškovi usluge telefona, interneta…), zatim troškovi redovitog odr-žavanja postojećih informacijskih sustava, obnav-ljanja postojećih licencija, redovite nabave uredskog materijala i slični troškovi koji se ponavljaju iz godine u godinu, i to neovisno o tome poklapa li se razdoblje trajanja ugovora s proračunskom godinom.

5. POVRATI U DRŽAVNI PRORAČUN I IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA

5.1. POVRAT POGREŠNO ILI VIŠE UPLAĆENIH PRIHODA U DRŽAVNI PRORAČUN

Prihodi državnog proračuna ostvaruju se na te-melju zakona i drugih propisa donesenih na teme-lju zakona. Prihodi državnog proračuna uplaćuju se na račun HR12 1001 0051 8630 0016 0, a Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba propisuju se šifre prihoda po kojima se pre-poznaju pojedine vrste prihoda (dalje u tekstu: Na-redba). Uz šifre, radi prepoznavanja vrste prihoda i uplatitelja, na nalogu za plaćanje ispunjavaju se po-datci u poljima „model“ i „poziv na broj odobrenja“ kako se propisuje u prilozima Naredbe.

S obzirom na to da se prihodi uplaćuju na način da obveznik plaćanje obavlja na temelju dobivenog naloga od tijela koje ga obvezuje na uplatu, mogući su slučajevi pogrešnih uplata, odnosno uplata više sredstava od naloženog.

Člankom 15. Zakona o izvršavanju propisano je da se pogrešno ili više uplaćeni prihodi u državni proračun vraćaju uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo financija, Mi-nistarstvo unutarnjih poslova (za pogrešno ili više uplaćene prihode od novčanih kazni, troškova po-stupka i ostalih prihoda iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova) i Ministarstvo pravosuđa (za pogrešno ili više uplaćene prihode od sudskih pri-stojbi, novčanih kazni, troškova postupka i ostalih prihoda iz nadležnosti pravosudnih tijela).

Kod pogrešnih uplata, uz zahtjev koji se podnosi jednom o navedena tri ministarstva (ovisno o vrsti prihoda koji je pogrešno uplaćen), potrebno je pri-ložiti dokaze na temelju kojih se može utvrditi da je riječ o pogrešnoj uplati. Nakon zaprimanja zahtjeva, provjerava se njegova opravdanost (uvid u zahtjev i priloženu dokumentaciju i provjera uplate na račun državnog proračuna), a ako se utvrdi da je riječ o po-grešnoj uplati, donosi se rješenje o povratu.


5.2. POVRATI NENAMJENSKI ISKORIŠTENIH SREDSTAVA

Ako se u tijeku izvršavanja državnog proračuna utvrdi da su sredstva nenamjenski iskorištena, kori-sniku će se smanjiti sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstvima ili će se privremeno obustavi-ti isplata sredstava na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena, o čemu odluku donosi ministar financija.

Sredstva doznačena iz državnog proračuna do 31. prosinca 2016. godine, a za koje nisu iskazane obveze u Bilanci na 31. prosinca 2016. godine, kori-snici su obvezni vratiti u državni proračun. Način i rok povrata određuje ministar financija, uobičajeno okružnicom o predaji i konsolidaciji financijskih iz-vještaja proračuna i korisnika proračuna za razdo-blje od 1. siječnja do 31. prosinca određene fiskalne godine, koja se objavljuje na internetskoj stranici Ministarstva financija: www.mfin.hr (⇒ Državna riznica ⇒ Državno računovodstvo).

6. OGRANIČENJA ZA ZADUŽIVANJE I KRITERIJI ZA POMOĆI JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

6.1. MJERE OGRANIČENJA ZA ZADUŽIVANJE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Člankom 18. Zakona o izvršavanju propisane su mjere ograničenja zaduživanja jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave u skladu s ovlasti iz čl. 75. st. 3. Zakona o proračunu. Kvota do koje je Vlada Republike Hrvatske ovlaštena izdati suglasnost za zaduženje zadržana je na istoj razini kao i u 2015. godini i iznosi najviše do 3 % ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u izvještaju o prihodima i rashodima, primitcima i izdatcima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. godine na obrascu: PR-RAS.

Ograničenja se ne odnose na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vla-da dala suglasnosti do 31. prosinca 2015. godine, a nisu iskorištene u 2015. godini, jedinice lokalne sa-mouprave na potpomognutim područjima, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za pro-jekte koji se sufinanciraju iz sredstava EU-a i jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte energetske učinkovitosti (projekte ESCO).

Premda se na navedene jedinice ne odnosi ogra-ničenje ukupne visine zaduživanja za lokalnu dr-žavu od 3 %, isto su obvezne dostaviti Ministarstvu financija zahtjev za zaduživanje u skladu s odred-bama Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.10

6.2. POMOĆI JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Zakonom o izvršavanju propisani su, između ostaloga, pomoći, uvjeti i način izračuna za dodjelu pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne)

10 Pravilnik o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti JLP(R)S-a (Nar. nov., br. 59/09. i 139/10.).

samouprave iz Državnog proračuna Republike Hr-vatske u 2016. godini. Na temelju odredaba Zakona o izvršavanju, jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave postale su korisnice pomoći s osno-ve prihoda od poreza na dohodak, prihoda od pore-za na dobitak sa svoga područja, izravne pomoći iz državnog proračuna (zato što su i u 2014. godini bile korisnice pomoći iz državnog proračuna), dodatne pomoći (za svih 264 jedinice lokalne samouprave koje imaju status potpomognutog područja) te po-moći u prijelaznom razdoblju za one jedinice lokal-ne samouprave koje nisu stekle status potpomognu-tog područja.

6.2.1. Pomoć s osnove prihoda od poreza na dohodakOd 1. siječnja 2015. godine, na temelju izmijenje-

nih zakonskih propisa, pomoć na ime povrata po-reza na dohodak dobivaju samo one jedinice čija je vrijednost indeksa razvijenosti, na temelju Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Nar. nov., br. 158/13.), manja od 75 % prosjeka Re-publike Hrvatske. Riječ je o jedinicama koje imaju status potpomognutog područja Republike Hrvat-ske, a koje je na temelju indeksa razvijenosti ocije-njeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati.

Odredbama Zakona o izvršavanju (čl. 38. st. 1.) propisano je da će se povrat poreza na dohodak po godišnjoj prijavi, poreznim obveznicima na po-dručju određenih jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave isplaćivati u vidu pomoći, iz razdjela 025 – Ministarstvo financija, u visini izvrše-nog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima na njihovom području u 2014. godini. Iznimno, za 100 jedinica lokalne samouprave, koje su prvi puta postale korisnicama pomoći u 2015. godini, u visini izvršenog povrata poreza na doho-dak po godišnjoj prijavi obveznicima na njihovu po-dručju u 2015. godini.

Zakonom o izvršavanju specificirano je koje je-dinice imaju pravno na navedenu vrstu pomoći. To su one jedinice koje su na temelju Odluke o razvr-stavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti razvrstane u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave te čiji su građani ostvarili pravo na uvećani osobni odbi-tak na temelju čl. 54. Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13. - Odluka USRH, 125/13., 148/13., 83/14. – Odluka USRH, 143/14. i 136/15.), odnosno čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 % od prosjeka Republike Hrvatske.

Ovim će načinom izračuna i dodjele pomoći jedi-nice lokalne samouprave11 koje imaju status potpo-mognutog područja u svom proračunu za 2016. godi-nu planirati svotu pomoći iz državnog proračuna, u visini svote koja je građanima (obveznicima) s njiho-va područja isplaćeno povrata poreza na dohodak po

11 Općine i gradovi koji su, na temelju Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, razvrstani u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave, odnosno čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 % prosjeka Republike Hrvatske.


godišnjoj prijavi u 2014. godini (tada na teret prihoda državnog proračunu), a za 100 jedinica lokalne sa-mouprave, koje su prvi put postale korisnicama po-moći u 2015. godini, u visini svote koja je građanima (obveznicima) s njihova područja isplaćeno povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi u 2015. godini (na teret prihoda vlastita proračuna). Na taj je način u državnom proračunu na rashodovnoj strani pred-viđena točna svota pomoći namijenjena jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave12.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave ove pomoći iz državnog proračuna planiraju i evidentiraju u okviru podskupine 633 Pomoći iz proračuna.

6.2.2. Pomoć s osnove prihoda od poreza na dobitakOdredbama Zakona o regionalnom razvoju Re-

publike Hrvatske (čl. 43. st. 1.) propisano je da će se prihod od poreza na dobitak koji se ostvari na po-dručju jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. i II. skupinu, a prihod je države, isplaćivati tim jedi-nicama kao pomoć iz državnog proračuna. Pomoći u 2016. godini doznačavat će se u visini prihoda od poreza na dobitak ostvarenog na njihovu području u 2014. godini, osim onim jedinicama lokalne samo-uprave koje prvi put stječu status potpomognutog područja.

Slijedom navedene odredbe Zakona o regional-nom razvoju Republike Hrvatske, odredbama Za-kona o izvršavanju propisane su pomoći s osnove prihoda od poreza na dobitak jedinicama lokane sa-mouprave koje su u 2014. godini bile korisnice nave-dene pomoći i onim jedinicama lokane samouprave koje u 2014. godini nisu bile korisnice tih pomoći. O navedenome više u nastavku.

Odredbe Zakona o izvršavanju (čl. 38. st. 3.) pro-pisuju da će se u 2016. godini jedinicama lokalne sa-mouprave, koje su razvrstane u I. i II. skupinu jedi-nica lokalne samouprave, odnosno čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 % od prosjeka Re-publike Hrvatske, isplaćivati pomoć u visini ostva-renog poreza na dobitak na njihovu području u 2014. godini pod uvjetom da su te jedinice 2014. godine ostvarivale pravo na tu pomoć. To znači da su te je-dinice u to vrijeme imale status područja posebne državne skrbi ili su bile brdsko-planinsko područje. U konkretnom je slučaju riječ o jedinicama lokalne samouprave koje su u 2014. godini bile korisnice po-moći iz državnog proračuna i u 2016. nastavljaju biti korisnice pomoći iz državnog proračuna jer su pre-ma stupnju razvijenosti ispod nacionalnog prosjeka i kao takve stekle su status potpomognutog područ-ja. Riječ je o 164 jedinice lokalne samouprave.

Odredbe Zakona o regionalnom razvoju Repu-blike Hrvatske (čl. 43. st. 3.) propisuju koje su to jedinice lokalne samouprave koje prvi put stječu status potpomognutog područja. To su one jedi-nice lokalne samouprave koje, do donošenja no-

12 Do 1. siječnja 2015. godine povrati poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza na području posebne državne skrbi (prve, druge i treće skupine) te brdsko-planinskih područja teretili su prihodovnu stranu državnog proračuna, zbog čega se svote dodijeljene svakoj jedinici nisu transparentno vidjele u državnom proračunu, niti u izvršenju državnog proračuna.

vih zakonskih i podzakonskih propisa, nisu imale status područja posebne državne skrbi u cijelosti, ni status brdsko-planinskog područja, ali su Odlu-kom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvije-nosti razvrstane u I. ili II. skupinu, odnosno stječu status potpomognutog područja.

U skladu s navedenih odredaba Zakona o regio-nalnom razvoju Republike Hrvatske, odredbama Zakona o izvršavanju (čl. 38. st. 4.) propisano je da će se jedinicama lokalne samouprave, koje su razvrsta-ne u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave, od-nosno čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75 % od prosjeka Republike Hrvatske, isplaćivati pomoć u 2016. godini u visini 50 % od ostvarenog prihoda od poreza na dobitak na njihovu području u 2014. godini pod uvjetom da u 2014. godini nisu ostvarivali pravo na tu pomoć13. U konkretnom je slučaju riječ o 100 jedinica lokalne samouprave14.

Kao što je već istaknuto, Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (čl. 43. st. 3.) propisana je pomoć i način isplate pomoći jedinicama lokalne samouprave koje prvi put stječu status potpomo-gnutog područja. Namjera je zakonodavca u kon-kretnom slučaju bila da one jedinice koje prvi put stječu status potpomognutog područja, ne postanu korisnicama pomoći u 100-postotnoj svoti odmah u prvoj godini, već postupno u razdoblju od četiri go-dine. Uz postupno povećanje, jedinice tek u četvrtoj godini, ako zadrže status potpomognutog područ-ja, stječu pravo na cjelokupan prihod od poreza na dobitak ostvarenog na svom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna.

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hr-vatske propisano je sljedeće:

- u prvoj godini primjene statusa potpomo-gnutog područja jedinica lokalne samoupra-ve je imala pravo na dodjelu pomoći u visini 30 % od prihoda od poreza na dobitak ostva-renog na njezinu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna. To znači da su jedinice lokalne samouprave u prvoj godini primjene statusa potpomognutog područja, odnosno u 2015. godini, ostvarile pomoć iz državnog proračuna u visini 30 % od prihoda od poreza na dobitak ostvarenog 2013. godine na svom području;

- u drugoj godini primjene statusa potpomo-gnutog područja jedinica lokalne samoupra-ve ima pravo na dodjelu pomoći u visini 50 % od prihoda od poreza na dobitak ostvarenog na njezinu području u 2014. godini. To znači da će jedinica lokalne samouprave u drugoj godini primjene statusa potpomognutog područja, odnosno u 2016. godini, ostvariti pomoć iz državnog proračuna u visini 50 % od prihoda od poreza na dobitak ostvarenog 2014. na svom području;

13 Da su te jedinice u 2014. godini bile korisnice pomoći iz državnog proračuna, u tom bi slučaju pomoć u 2016. godini dobivale u visini 100-postotne svote ostvarenog prihoda od poreza na dobitak na svom području u 2014. godini.

14 Ovim jedinicama su u 2015. godini isplaćivane pomoći u visini 30 % od ostvarenog prihoda od poreza na dobitak na njihovu području u 2013. godini.


- u trećoj godini primjene statusa potpomo-gnutog područja jedinica lokalne samoupra-ve ima pravo na dodjelu pomoći u visini 75 % od prihoda od poreza na dobitak ostvarenog na njezinu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna. To znači da će je-dinica lokalne samouprave u trećoj godini primjene statusa potpomognutog područja, odnosno u 2017. godini, ostvariti pomoć iz državnog proračuna u visini 75 % od prihoda od poreza na dobitak ostvarenog 2015. godi-ni na svom području;

- u četvrtoj i svim sljedećim godinama je-dinica lokalne samouprave ima pravo na dodjelu pomoći u visini ukupnog prihoda od poreza na dobitak ostvarenog na njezi-nu području u godini koja prethodi godini izrade proračuna. To znači da će jedinica lokalne samouprave nakon tri godine, od-nosno u 2018. godini i svim sljedećim go-dinama, sve dok bude imala status potpo-mognutog područja, ostvarivati pomoć iz državnog proračuna u 100-postotnoj svoti prihoda od poreza na dobitak ostvarenog na svom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna.

Jedinice lokalne samouprave te pomoći iz dr-žavnog proračuna planiraju i evidentiraju u okviru podskupine 633 Pomoći iz proračuna.

6.2.3. Korisnici izravne i dodatne pomoći iz državnog proračuna

Osim pomoći na ime povrata poreza na dohodak jedinicama lokalne samouprave, koje su razvrsta-ne u I. i II. skupinu jedinica lokalne samouprave, i pomoći u visini ostvarenog poreza na dobitak na njihovu području, čl. 38. st. 5. Zakona o izvršavanju propisano je da će se u 2016. godini tim jedinicama isplaćivati pomoć, s Razdjela 025 – Ministarstvo financija, u visini pomoći planiranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcijama za 2015. i 2016. godinu (Nar. nov., br. 152/13., 39/14. i 141/14.), i to samo onim jedinica-ma koje su u 2014. godini ostvarivale pravo na tu (izravnu) pomoć. Izravne pomoći iz državnog pro-računa navedenim jedinicama daju se kako bi iste mogle izvršavati svoje, posebnim propisima utvr-đene, funkcije. Izravna pomoć ovim je jedinicama nužna ne samo zbog toga što je njihov indeks ra-zvijenosti 25 % ispod prosjeka Republike Hrvatske nego i zbog toga što su te jedinice u 2014. godini bile korisnice izravne pomoći iz državnog prora-čuna i na temelju toga preuzele određene obveze koje, bez pomoći u 2016. godini, nisu u mogućnosti izvršiti iz svojih prihoda.

Zakonom o izvršavanju u 2016. godini planirana je i dodatna pomoć za sve 264 jedinice lokalne sa-mouprave koje imaju status potpomognutog pod-ručja. Dodatna se pomoć navedenim jedinicama lokalne samouprave dodjeljuje obrnuto proporcio-nalno njihovom indeksu razvijenosti.

Jedinice lokalne samouprave te pomoći iz dr-žavnog proračuna planiraju i evidentiraju u okviru podskupine 633 Pomoći iz proračuna.

6.2.4. Korisnici koji su izgubili status područja posebne državne skrbi i status brdsko-planinskog područja, a nisu stekli status potpomognutog područja

Odredbama Zakona o izvršavanju za 2016. godinu (čl. 39. st. 1.) propisano je da će se iz državnog pro-računa isplaćivati pomoć onim jedinicama lokalne samouprave koje su do donošenja Zakona o regio-nalnom razvoju Republike Hrvatske imale status područja posebne državne skrbi u cijelosti ili su imale status brdsko-planinskog područja, a koje su na temelju Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti razvrstane u III., IV. ili V. skupinu je-dinica lokalne samouprave čija vrijednost indeksa razvijenosti prelazi 75 % od prosjeka Republike Hr-vatske. Pomoć tim jedinicama isplaćivat će se iz dr-žavnog proračuna s pozicije Ministarstva financija.

U konkretnom je slučaju riječ o jedinicama lokalne samouprave koje, na temelju novih zakonskih i pod-zakonskih propisa, nisu stekle status potpomognu-tog područja, odnosno o jedinicama lokalne samo-uprave koje su u prethodnom razdoblju imale status područja posebne državne skrbi u cijelosti ili status brdsko-planinskog područja, ali su Odlukom o raz-vrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti razvrstane u III., IV. ili V. skupinu jedinica lokalne samouprave. To znači da je tim jedinicama vrijednost indeksa razvi-jenosti veća od 75 % od prosjeka Republike Hrvatske i kao takve, na temelju odredaba Zakona o regional-nom razvoju Republike Hrvatske, nemaju pravo na pomoć iz državnog proračuna jer gube, odnosno nisu stekle, status potpomognutog područja.

Odredbama Zakona o izvršavanju (čl. 39. st. 1.) predviđeno je da jedinice koje gube status potpo-mognutog područja, postupno gube pomoć iz dr-žavnog proračuna. Jedinicama, gubitnicima statusa potpomognutog područja, pomoć će se isplaćivati kroz trogodišnje razdoblje, uz postupno smanjenje. U 2016. godini pomoći će se doznačavati ovisno o skupini kojoj jedinica pripada (kao u 2015. godini samo s različitom visinom postotka).

Zakonom o izvršavanju definirana je osnovica za izračun pomoći (čl. 39. st. 2.). Osnovica za izračun na-vedenih pomoći je prihod od poreza na dobitak ostva-ren u 2013. godini na području jedinice lokalne samo-uprave koja prima pomoć te izravne pomoći iz razdjela 025 Ministarstva financija iz 2013. godine, uvećano za dio poreza na dohodak koji je ta jedinica u 2013. godini ostvarila iz uvećanog udjela u porezu na dohodak na temelju svoje pripadnosti području posebne državne skrbi ili brdsko-planinskom području15.

Jedinicama lokalne samouprave, koje u 2015. go-dini nisu stekle status potpomognutog područja, pomoć iz državnog proračuna (s Razdjela 025 – Mi-nistarstvo financija) u 2016. godini isplaćivat će se na sljedeći način:

1. Jedinicama lokalne samouprave čija je vri-jednost indeksa razvijenosti između 75,01 % i

15 U konkretnom je slučaju riječ o razlici u udjelu poreza na dohodak jedinica na području posebne državne skrbi i jedinica na brdsko-planinskom području, čiji je udio u porezu na dohodak iznosio 90 % i jedinica koje taj status nisu imale pa im je udio u porezu na dohodak iznosio 56,5 %.


100,00 % od prosjeka Republike Hrvatske ispla-ćivat će se pomoć u svoti od 45 % od prihoda od Zakonom propisane osnovice

2. Jedinicama lokalne samouprave čija je vrijed-nost indeksa razvijenosti između 100,01 % i 125 % od prosjeka Republike Hrvatske isplaći-vat će se pomoć u svoti od 25 % od prihoda od Zakonom propisane osnovice

3. Jedinicama lokalne samouprave čija je vrijed-nost indeksa razvijenosti veća od 125,01 % od prosjeka Republike Hrvatske isplaćivat će se pomoć u svoti od 15 % od prihoda od Zakonom propisane osnovice.

Jedinice lokalne samouprave ove pomoći iz dr-žavnog proračuna planiraju i evidentiraju u okviru podskupine 633 Pomoći iz proračuna, odjeljaka 6331 Tekuće pomoći proračunu iz drugih proračuna i 6332 Kapitalne pomoći proračunu iz drugih proračuna.

7. MATERIJALNA I OSTALA PRAVAČlankom 21. Zakona o izvršavanju propisano je da

su u državnom proračunu utvrđena sredstva za na-knade i druga primanja na temelju posebnih propisa.

Osnovica za obračun navedenih naknada i drugih primanja u 2016. godini iznosi kao i do sada 3.326,00 kuna (tzv. proračunska osnovica).

Člankom 17. Zakona o izvršavanju ovlaštena je Vlada Republike Hrvatske na donošenje odluka o visini dnevnice za službena putovanja u zemlji i ino-zemstvu radi isplate naknade korisnicima proračuna kada ostvaruju pojedina prava iz tih odluka. Visina dnevnice za službena putovanja u zemlji utvrđena je Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proraču-na, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovori-ma16. Dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kuna. Troškovi noćenja, prema priloženom računu, priznaju se u punoj svoti. Naknada troškova za uporabu privatnog automobila u službene svrhe iznosi do 2,00 kune po prijeđenom kilometru. Bitno je naglasiti kako navedena Odluka, kao i Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava držav-nog proračuna17, ostaju na snazi sve dok Vlada ne do-nese odluke na temelju čl. 17. Zakona o izvršavanju, što je utvrđeno u prijelaznim i završnim odredbama, točnije u čl. 49. Zakona o izvršavanju.

U skladu s čl. 20. Zakona o izvršavanju propi-sano je da su proračunski korisnici obvezni u svo-jim financijskim planovima planirati sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odnosno jahti prema posebnim propisima iz dje-latnosti osiguranja.

16 Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (Nar. nov., br. 117/12.).

17 Odluka o visini dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (Nar. nov., br. 8/06.).

Novost je, o čemu su proračunski korisnici držav-nog proračuna već prethodno obaviješteni, da se na razdjelu Ministarstva financija više ne planiraju sredstva za osiguranje prijevoznih sredstava i dru-ge imovine koja je zbog pojačanog rizika i velike po-jedinačne vrijednosti više izložena mogućim štet-nim događajima u obavljanju redovite djelatnosti. To su od ove godine korisnici bili obvezni osigurati u svojim financijskim planovima.

Ono što je i nadalje osigurano na proračunskim po-zicijama Ministarstva financija u Državnom proraču-nu Republike Hrvatske za 2016. godinu su sredstva za:

�� naknadu štete na neosiguranoj imovini koja se doznačuju korisnicima na njihov zahtjev uz prilaganje dokaza o nastaloj šteti i�� osiguranje službenika, namještenika i dužno-

snika od posljedica nesretnog slučaja.Treba naglasiti da se iz državnog proračuna plaća

premija za policu osiguranja kojom su od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) osigurani svi zaposle-nici u državnim i javnim službama, dakle i u ško-lama te ustanovama u zdravstvu, ali ne i vrtićima, kazalištima i ostalim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ako korisnici kojima se plaća premija za policu osiguranja iz dr-žavnog proračuna trebaju uslijed nesretnog slučaja presliku police, potrebno je obratiti se na adresu: Ministarstvo financija, Katančićeva 5, Zagreb.

Proračunski korisnici koji se financiraju iz držav-nog proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu (ne Ministarstvu financija) dostaviti rješenje o zasni-vanju i prestanku radnog odnosa zaposlenika, i to u roku od 8 dana od dana zasnivanja odnosno prestan-ka radnog odnosa. Navedeno je potrebno radi pravo-dobnog obračunavanja i doznačavanja proračunskih sredstava u 2016. godini za plaće i druge rashode (čl. 16. Zakona o izvršavanju). Treba naglasiti da to, pri-mjerice, znači da centri za socijalnu skrb dostavljaju rješenja Ministarstvu socijalne politike i mladih, a ne Ministarstvu financija. Ministarstvo socijalne politi-ke i mladih kao nadležno ministarstvo nema obvezu dostave prikupljenih rješenja Ministarstvu financija.

8. KORIŠTENJE NAMJENSKIM I VLASTITIM PRIHODIMA

Slijedeći obvezu iz Zakona o proračunu, u Držav-nom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. godinu, po prvi su put iskazani vlastiti i namjenski prihodi i primitci usta-nova u zdravstvu, nacionalnih parkova i parkova prirode te javnih ustanova u sustavu znanosti i viso-kom obrazovanju, sustavu socijalne skrbi, pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija i ustanova iz područja kulture. Dakle, njihovi vlastiti i namjenski prihodi i primitci bili su dio državnog proračuna, ali ne i nov-čanog tijeka sustava državne riznice. Te ustanove i nadalje su na svojim računima ostvarivale ove priho-de i sa svojih računa podmirivale obveze / rashode koji se financiraju iz navedenih izvora. Na temelju mjesečnih izvještaja ustanova o korištenju vlastitih i namjenskih prihoda, provodile su se evidencije u su-stavu državne riznice. I u Državnom proračunu Re-publike Hrvatske za 2016. godinu te projekcijama za 2017. i 2018. godinu zadržava se jednak pristup.


Prema čl. 48. Zakona o proračunu, namjenski su prihodi i primitci proračuna: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, naknade s naslova osiguranja i namjenski primitci od zaduži-vanja i prodaje dionica i udjela, a zakonom o izvr-šavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, može se propisati izuzeće od obveze uplate tih prihoda u proračun.

Tako čl. 40. Zakona o izvršavanju propisuje izuze-će od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka za proračunske korisnike u znanosti, visokom obra-zovanju, pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija te za ustanove u kulturi, nacionalne parkove, parkove prirode, zdravstvene ustanove, Agenciju za elek-troničke medije i Agenciju za civilno zrakoplovstvo te na prihode ostvarene od pruženih konzularnih usluga u diplomatsko-konzularnim predstavniš-tvima Republike Hrvatske u inozemstvu. Na jednak način trebaju postupiti i jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave ako nisu u mogućno-sti proračunom obuhvatiti sve namjenske prihode i primitke svojih korisnika te osigurati izvršavanje aktivnosti i projekata financiranih iz tih izvora pre-ma kriterijima iz čl. 50. Zakona o proračunu.

Nadležna ministarstva uspostavila su tijekom 2015. godine sustav izvještavanja na temelju kojeg će i u 2016. godini evidentirati u SAP sustavu državne riznice, na mjesečnoj razini, naplatu i potrošnju na-mjenskih prihoda i primitaka navedenih korisnika. Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju Držav-nog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu sadržavat će i izvršenje rashoda ovih korisnika na gotovinskoj osnovi financiranih iz, u državni pro-račun, uključenih namjenskih prihoda i primitaka.

Člankom 40. Zakona o izvršavanju predviđa se mo-gućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja donacijama za koje nije utvrđena na-mjena korištenja i participacija studenata u troškovi-ma studija na akreditiranim studijskim programima.

Bitno je spomenuti da se čl. 50. Zakona o prora-čunu daje fleksibilnost u izvršavanju namjenskih prihoda i primitaka na način da se propisuje moguć-nost njihova izvršavanja u svotama većim od plani-ranih, a ograničenje se postavlja na razinu ostvare-nja prihoda.

Dodatno, neiskorišteni namjenski prihodi i primitci u jednoj godini mogu se prenijeti i trošiti u drugoj godini.

Ovo je iznimno bitno jer često proračuni i prora-čunski korisnici ne mogu predvidjeti i točno ispla-nirati koliko će npr. donacija ili pomoći ostvariti pa se u praksi znalo događati da odbiju donaciju jer je nemaju planiranu i ne mogu ju iskoristiti. Međutim, zahtjev za prijenos namjenskih prihoda i primitaka korisnik podnosi Ministarstvu financija najkasnije do 30. travnja 2016. godine. Ovo je prva godina da se Zakonom o izvršavanju utvrđuje rok za podnošenje zahtjeva za prijenosom sredstava.

Zakonom o proračunu vlastiti prihodi izdvojeni su iz namjenskih prihoda i definirani su kao priho-

di koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima koji se ne fi-nanciraju iz proračuna. Uplaćeni, a manje planirani vlastiti prihodi mogu se izvršavati iznad svota utvr-đenih u proračunu, do visine uplaćenih odnosno planiranih sredstava. Za uplaćene, a neplanirane vlastite prihode također je omogućeno njihovo kori-štenje prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu, kao i prijenos neutrošenih vlastitih prihoda iz jedne u drugu proračunsku godi-nu. Zahtjev za prijenosom vlastitih prihoda korisnik podnosi Ministarstvu financija najkasnije do 30. travnja 2016. godine. Kao i kod prijenosa namjenskih prihoda i primitaka, Zakonom o izvršavanju utvrđu-je se rok za podnošenje zahtjeva za prijenos vlastitih sredstava iz jedne u drugu proračunsku godinu.

Zakonom o izvršavanju može se propisati izuze-će od obveze uplate tih prihoda u proračun, što se i čini čl. 41. Zakona o izvršavanju. Prema navedenom članku, obveza uplate vlastitih prihoda ne odnosi se na proračunske korisnike u znanosti, visokom obra-zovanju, pravosuđu – sustavu izvršenja sankcija, socijalnoj skrbi te za ustanove u kulturi, nacional-ne parkove, parkove prirode, zdravstvene ustanove, Agenciju za elektroničke medije i Agenciju za civilno zrakoplovstvo, a nadležna ministarstva nadziru os-tvarenje i trošenje tih prihoda.

Kao i u dijelu praćenja namjenskih prihoda i pri-mitaka, tijekom 2015. godine nadležna ministarstva uspostavila su sustav izvještavanja kojim će se kori-stiti i u 2016. godini za evidentiranje u SAP sustavu državne riznice naplate i potrošnje vlastitih prihoda.

Zakon daje mogućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja vlastitim priho-dima koje proračunski korisnici ostvaruju obavlja-njem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima (putem pravilnika ili naputka), ali uz suglasnost Ministar-stva financija.

Vlastitim se prihodima korisnici koriste za podmi-renje rashoda nastalih obavljanjem poslova na trži-štu i u tržišnim uvjetima na temelju kojih su prihodi i ostvareni, a ako se ostvare u svoti većoj od potrebne za podmirenje navedenih rashoda, mogu se iskoristi-ti za podmirenje rashoda redovite djelatnosti.

Proračunski korisnici državnog proračuna koji ostvaruju devizna sredstva za posebne namjene mogu, isključivo uz prethodnu suglasnost Ministar-stva financija, otvoriti račun. Navedena se obveza već dugi niz godina propisuje odredbama zakona o izvršavanju. Bitno je naglasiti da se ona isključivo odnosi na proračunske korisnike državnog prora-čuna, dakle i na fakultete, ustanove u kulturi i usta-nove u zdravstvu bez obzira na to što devizna sred-stva koja će im biti doznačena iz inozemstva mogu biti klasificirana kao vlastiti ili namjenski prihodi i izuzeti od uplate u državni proračun.

9. UPLATA DOBITKA TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U DRŽAVNI PRORAČUN

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o iz-vršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu18 po

18 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2014.godinu (Nar. nov., br. 39/14).


prvi se put pojavila odredba o obvezi poduzimanja radnji i mjera potrebnih za uplatu dijela dobitka na-kon oporezivanja trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske u državni proračun. Navedena je mjera predstavljala dio paketa mjera za smanjenje prekomjernog deficita jer je Vijeće EU-a u siječnju 2014. godine donijelo zaključak o postojanju stanja prekomjernoga proračunskog manjka za Republiku Hrvatsku i dinamiku fiskalne prilagodbe kako bi se proračunski manjak opće države doveo ispod 3 % BDP-a do 2016. godine.

Ekonomski program Vlade RH u nastupajućem srednjoročnom razdoblju temelji se na naporima u dvama ključnim područjima: stabilizaciji i smanji-vanju javnog duga te odgovarajuće strukturne refor-me sa svrhom jačanja temelja rasta u srednjem roku. Sama stabilizacija i smanjenje javnog duga imat će trostruko uporište: 1. fiskalna konsolidacija teme-ljena na smanjenju proračunskog manjka i njegova dovođenja na održivu razinu, 2. aktivacija držav-ne imovine koja može izravno pridonijeti smanje-nju javnog duga te 3. poticanje ekonomskog rasta i oporavka. Upravo zbog nužnosti provedbe daljnje fiskalne konsolidacija i smanjenja prekomjernoga proračunskog manjka, i ove je godine, u čl. 44. Za-kona o izvršavanju, uključena odredba o stvaranju preduvjeta za uplatu dijela dobitka nakon oporezi-

vanja trgovačkih društava u kojima Republika Hr-vatska ima većinski odnosno manjinski paket dio-nica ili udio u državni proračun.

Odluku o visini, načinu i rokovima uplate sred-stava dobitka donijet će Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima. Do donošenja Odluke, Zakon propisuje obveze za članove skupština, ali i članove nadzornih odbo-ra. Članovi skupština trgovačkih društava od stra-teškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio, obvezni su poduzeti sve potrebne radnje i mjere da trgovačka društva dio dobitka nakon oporezivanja za 2015. godinu upla-te izravno u državni proračun, a razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva. Jednako tako, članovi nadzornih odbora i članovi skupštine koji zastupaju Republi-ku Hrvatsku u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima manjinski paket dionica ili manjinski udio, obvezni su poduzeti sve pripremne radnje i zahtijevati da se dio dobitka nakon oporezi-vanja za 2015. godinu uplati izravno u državni pro-račun, a razmjerno paketu dionica ili udjela Repu-blike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva.

Nevenka BRKIĆ, dipl. oec. UDK 333.5

Raspodjela poreza na dohodakPrema posebnom zakonu, Zakonu o financiranju je-

dinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, porez na dohodak raspodjeljuje se na odgovarajući način. No, ta raspodjela ima nekoliko koraka koji uslo-žnjavaju praćenje njezine provedbe. Uz to, pristup toj raspodjeli bio je i predmet mnogih promjena u navede-nom Zakonu. Ovim se člankom daje pregled povijesnih i trenutačnih prava osoba koje imaju pravo pristupa pore-zu na dohodak.

1. UVODPorez na dohodak utvrđuje se i plaća na temelju

Zakona o porezu na dohodak1, a raspodjela prihoda od poreza na dohodak utvrđena je posebnim zako-nom, odnosno Zakonom o financiranju jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave2.

Odredbama Zakona o izmjenama Zakona o finan-ciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave iz 2006. godine3 propisano je da je prihod od poreza na dohodak od 1. siječnja 2007. godine u cijelosti prihod proračuna jedinica lokalne i područ-

1 Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 120/13. – Odluka USRH, 125/13., 148/13., 83/14. – Odluka USRH, 143/14. i 136/15.

2 Nar. nov., br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01. – ispravak, 150/02., 147/03., 132/06., 26/07., 73/08., 25/12., 147/14. i 100/15.

3 Nar. nov., br. 132/06.

ne (regionalne) samouprave, dok je prihod od poreza na dobitak u cijelosti prihod državnog proračuna (sve do 31. prosinca 2014. godine). Nakon donošenja Zako-na o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve 2014. godine4, koji je na snazi od 1. siječnja 2015., godine više se ne može reći da prihod od poreza na dohodak u cijelosti pripada proračunu jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave. Ovim je Zakonom propisan novi porez na dohodak i njegova pripadnost – porez na dohodak po osnovi kamata na štednju koji je prihod državnog proračuna.

Zakon o porezu na dohodak je od 2005. godine, a Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave od 1994. do 2015. godine mi-jenjan nekoliko puta, ne računajući pročišćeni tekst, ispravke Zakona i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske koje se odnose na navedene Zakone.

2. ZADNJE DVIJE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Odredbama čl. 45. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propi-sano je kako je porez na dohodak zajednički porez te je isti u razdoblju od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2014. godine u cijelosti pripadao jedinicama lokal-

4 Nar. nov., br. 147/14.


ne i područne (regionalne) samouprave, s time da se samo dio prihoda od poreza na dohodak, odnosno udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizi-rane funkcije, iako namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, planira u dr-žavnom proračunu. Odredbama Zakona o izmjena-ma i dopunama Zakona o financiranju jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave iz 2014. godine, koji je na snazi od 1. siječnja 2015. godine, osim što su izmijenjeni udjeli u porezu na dohodak, propisane su još dvije nove stavke prihoda od poreza na dohodak koje se planiraju u državnom proraču-nu, iako su u cijelosti namijenjene jedinicama lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, i to:

– udio pozicije za pomoći za projekte sufinanci-rane sredstvima europskih strukturnih i inve-sticijskih fondova čiji su nositelji općine, grado-vi i županije, odnosno pravne osobe u njihovu većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustano-vama čiji su osnivači 1,5 % i

– udio pozicije za pomoći za financiranje ka-pitalnog projekta od interesa za razvoj otoka 16,0 % (do 31. prosinca 2014. godine sredstva su, nakon zaključenog sporazuma s nadležnim ministarstvom, doznačavana na račun depozi-ta općina i gradova, za ostvarenje zajedničkoga kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak).

Novost propisana navedenim izmjenama i do-punama Zakona je i to da je prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju prihod dr-žavnog proračuna, dok je prirez porezu na doho-dak po osnovi kamata na štednju prihod općine, odnosno grada na području kojih je prebivalište ili uobičajeno boravište obveznika prireza. Kamate na štednju oporezuju po stopi od 12 % istodobno s isplatom ili pripisom kamata, i to neovisno o svo-ti, pri čemu se tako plaćeni porez smatra konačno plaćenim porezom. Visinu stope prireza porezu na dohodak po osnovi kamata na štednju propisuje općina, odnosno grad, u skladu s odredbama čl. 30.a Zakona o financiranju jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

Osim navedenoga, ovim je izmjenama i dopuna-ma Zakona propisano povećanje udjela općine, od-nosno grada u porezu na promet nekretnina sa 60 % na 80 %, a udio države smanjuje se s 40 % na 20 %.

Tijekom 2015. godine Hrvatski je sabor donio Zakon o izmjeni Zakona o financiranju jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave5, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2016. godine. Navedenim izmjenama Zakona posebna se pogodnost daje op-ćinama odnosno gradovima koji, prema posebnim propisima, imaju status brdsko-planinskog pod-ručja i koji su, na temelju Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave prema stupnju razvijenosti, razvrstani u III. i IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75 % i 125 % prosjeka Republike Hrvatske. To znači da nisu stekli status potpomognutog područja. Nakon tih izmje-na Zakona još jedna stavka prihoda od poreza na dohodak planira se u državnom proračunu, a to je:

5 Nar. nov., br. 100/15.

– udio pozicije za pomoći za financiranje kapi-talnog projekta od interesa za razvoj jedinice lokalne samouprave na brdsko-planinskom području razvrstane u III. i IV. skupinu, odno-sno čija je vrijednost indeksa razvijenosti izme-đu 75 % i 125 % prosjeka Republike Hrvatske.

Namjera zakonodavca navedenoga Zakona bila je da jedinicama koje imaju status brdsko-planin-skog područja, a nisu stekle status potpomognu-tog područja, umjesto pomoći iz državnog pro-računa u trajanju od tri godine, propišu dodatne povoljnosti u raspodjeli poreza na dohodak koje bi imale trajni karakter.

3. OSNOVNA RASPODJELA PRIHODA OD POREZA NA DOHODAK PROPISANA ZAKONOM O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Osnovna raspodjela poreza na dohodak propisa-na je st. 5. t. 1. čl. 45. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: Zakon), a glasi:

(5) Prihod od poreza na dohodak, osim prihoda iz stavka 4. ovoga članka6, raspodjeljuje se na:

1. a) udio općine, odnosno grada 60,0%,b) udio županije 16,5%,c) udio za decentralizirane funkcije 6,0%,d) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentra-

lizirane funkcije 16,0%,e) udio pozicije za pomoći za projekte sufinancira-

ne sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije, od-nosno pravne osobe u njihovu većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači 1,5%.

Kako izgleda osnovna raspodjela prihoda od po-reza na dohodak od 1994. godine do danas prikaza-na je u tablici 1.

6 Osim prihoda od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju, prihod je državnog proračuna.

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj 01/4699-760; mob. 099/4699-766 ili e-poštom: [email protected]

Pozivamo Vas na pretplatu na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2016.

- Sadržaj je razvrstan u uvezane knjige – nema zamjenjivih listova

- Nove izmjene u novoj knjizi koja sadrži pročišćeni tekst propisa ili novi propis

- Kompletni propisi se arhiviraju radi naknade uporabe u slučaju nadzora ili kontrole u ukrasno oblikovane kutije


Tablica 1. Osnovna raspodjela prihoda od poreza na dohodak od 1994. godine

Raspodjela prihoda od poreza na dohodak

Razdoblje

Udio države

Udio općine,

odnosno grada

Udio županije

Udio za decentralizirane

funkcije

Udio pozicije za pomoći

izravnanja za decentralizirane

funkcije

Udio pozicije za pomoći za projekte

sufinancirane sredstvima europskih fondova

Ukupno

Od 01. 01. 1994. do 31. 03. 2000. 70.0 % 25.0 % 5.0 % - - - 100.0 %

Od 01. 04. 2000. do 30. 06. 2001. 60.0 % 32.0 % 8.0 % - - - 100.0 %

Od 01. 07. 2001. do 31. 12. 2001. 29.2 % 32.0 % 8.0 % 9.8 % 21.0 % - 100.0 %

Od 01. 01. 2002. do 31. 12. 2002. 29.6 % 32.0 % 8.0 % 9.4 % 21.0 % - 100.0 %

Od 01. 01. 2003. do 31. 12. 2006. 24.6 % 34.0 % 10.0 % 10.4 % 21.0 % - 100.0 %

Od 01. 01. 2007. do 30. 06. 2008. 0.0 % 52.0 % 15.0 % 12.0 % 21.0 % - 100.0 %

Od 01. 07. 2008. do 29. 02. 2012. 0.0 % 55.0 % 15.5 % 12.0 % 17.5 % - 100.0 %

Od 01. 03. 2012. do 31. 12. 2014. 0.0 % 56.5 % 16.0 % 12.0 % 15.5 % - 100.0 %

Od 01. 01. 2015. do daljnjega 0.0 % 60.0 % 16.5 % 6.0 % 16.0 % 1.5 % 100.0 %

Izvor: Članak 45. stavak 5. točka 1. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Udio pozicije pomoći izravnanja za decentralizira-ne funkcije, u čijem punjenju sudjeluju jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, iznosi 16,0 % prihoda od poreza na dohodak prikupljenih na njiho-vom području, dok je do 1. siječnja 2015. godine izno-sio 15,5 %. U punjenju navedene pozicije ne sudjeluju sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave u Republici Hrvatskoj, primjerice općine od-nosno gradovi koji prema posebnim propisima imaju status potpomognutog područja i općine, gradovi na otocima, a od 1. siječnja 2016. godine ni gradovi odno-sno općine iz st. 9. čl. 45. Zakona7 također nisu u obve-zi iz svojih prihoda od poreza na dohodak izdvajati za poziciju pomoći izravnanja za decentralizirane funk-cije. Pozicija pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije puni se, osim iz prihoda od poreza na doho-dak, i iz drugih prihoda državnog proračuna.

Iz tablice 1 razvidno je također kako se dio priho-da od poreza na dohodak, u visini 1,5 %, izdvaja za pomoći za projekte sufinancirane sredstvima eu-ropskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije, odnosno pravne osobe u njihovom većinskom vlasništvu ili suvlasniš-tvu i ustanovama čiji su osnivači. Prihodi ostvareni od udjela pozicije za pomoći za projekte sufinanci-rane sredstvima europskih strukturnih i investicij-skih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i župa-nije odnosno pravne osobe u njihovom većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osni-vači, raspodjeljuju se u skladu s kriterijima utvrđe-

7 Riječ je o općinama, odnosno gradovima koji, prema posebnim propisima, imaju status brdsko-planinskog područja i koji su, ma temelju Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, razvrstani u III. i IV. skupinu jedinica lokalne samouprave, odnosno čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75 % i 125 % prosjeka Republike Hrvatske i nisu stekle status potpomognutog područja.

U tablici 1 prikazana je osnovna raspodjela prihoda od poreza na dohodak od početka 1994. godine iz koje je razvidno da je država (središnja) s visokim udjelom sudjelovala u raspodjeli poreza na dohodak sve do 31. prosinca 2006. godine. Bitne izmjene raspodjele po-reza na dohodak nastupaju od 1. srpnja 2001. godine kada je započeo proces fiskalne decentralizacije s pri-jenosom ovlasti i odgovornosti za financiranje preu-zetih decentraliziranih funkcija sa središnje države na općine, gradove, Grad Zagreb i županije. Od tada se odredbe čl. 45. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave često mijenjaju.

Iz navedene je tablice jednako tako razvidno da za-dnjim izmjenama i dopunama Zakona od 1. siječnja 2015. godini općini odnosno gradu pripada 60 % pri-hoda od poreza na dohodak, a udio županije je 16,5 %, što je bitno povećanje u udjelu tih jedinica u porezu na dohodak u usporedbi s udjelom iz 1994. godine.

Općina, grad i županija za preuzete obveze fi-nanciranja decentraliziranih funkcija od 1. siječnja 2015. godine ima pravo na ukupan udio u prihodima od poreza na dohodak u visini 6 %, a u apsolutnoj svoti to može iznositi najviše do ukupne svote bi-lančnih prava utvrđenih u godišnjim odlukama Vla-de Republike Hrvatske o minimalnim financijskim standardima i Uredbom o načinu izračuna svote pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za određenu proračunsku godinu.

Općina, grad i županija koja je preuzela decentra-lizirane funkcije (jednu ili više), a iz dodatnog udjela u prihodima od poreza na dohodak ne ostvari dovolj-no sredstava do ukupno bilančnih prava, imaju pravo na sredstva pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije s pozicije dodatna sredstva izravnanja za de-centralizirane funkcije koja se planiraju u državnom proračunu Republike Hrvatske za određenu godinu.


nima posebnim propisom ministarstva nadležnog za koordinaciju europskih strukturnih i investicijskih fondova, odnosno Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Predviđeno je da se na ovaj način prikupljena i u tekućoj godini neutrošena sred-stva prenose u narednu godinu.

4. DODATNI UDIO U POREZU NA DOHODAK ZA PREUZETE DECENTRALIZIRANE FUNKCIJE

Dodatni udio u porezu na dohodak za preuzete decentralizirane funkcije može iznositi najviše u vi-sini 6 %, propisan je st. 5. t. 2. čl. 45. Zakona, a glasi:

2. Općina, grad, županija i Grad Zagreb koji pre-ma posebnim zakonima financiraju decentralizirane

Tablica 2. Dodatni udio u porezu na dohodak za preuzete decentralizirane funkcije

Funkcije

Jedinice / nositelji decentraliziranih

funkcija

ŠKOLSTVO SOCIJALNA SKRB ZDRAVSTVO VATROGASTVO Dodatni udio u porezu na

dohodak

Ukupno

Osnovno školstvo

Srednje školstvo

Centri za socijalnu

skrb i pomoć za ogrjev

Domovi za starije i nemoćne

osobe

Zdravstvene ustanove

Javne vatrogasne postrojbe

(JVP*)Općina - - - - - 1,0 % 1,0 %Grad 1,9 % - - - - 1,0 % 2,9 %Grad Zagreb 1,9 % 1,3 % 0,2 % 0,6 % 1,0 % 1,0 % 6,0 %Županija 1,9 % 1,3 % 0,2 % 0,6 % 1,0 % - 5,0 %

* JVP - javne vatrogasne postro jbeIzvor: Članak 45. st- 5. t. 2. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Općine mogu preuzeti samo decentraliziranu funkciju vatrogastva te im, od 1. siječnja 2015. go-dine, na temelju zakonskih odredaba pripada 1 % dodatnog udjela u porezu na dohodak za tu funkci-ju. Gradovi mogu preuzeti decentraliziranu funk-ciju osnovnog školstva (1,9 %) i vatrogastva (1 %) i na temelju toga im ukupno pripada najviše 2,9 % dodatnog udjela u porezu na dohodak za preuze-te decentralizirane funkcije. Grad Zagreb je zbog svoje funkcije i grada i županije jedina jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samo-uprave koja prema zakonskim propisima može, i koja je preuzela, sve decentralizirane funkcije te mu na temelju toga ukupno pripada maksimalna svota od 6 % dodatnog udjela u porezu na doho-dak, i to: u visini 1,9 % dodatnog udjela poreza na dohodak za osnovno školstvo; u visini 1,3 % do-datnog udjela poreza na dohodak za srednje škol-stvo; u visini 0,8 % za socijalnu skrb8; u visini 1,0 % za potrebe decentralizirane funkcije zdravstva te u visini 1 % za vatrogastvo (za javne vatrogasne postrojbe). Županije mogu preuzeti sve decentra-lizirane funkcije osim vatrogastva, odnosno žu-panije na temelju posebnih zakonskih propisa ne mogu osnovati javnu vatrogasnu postrojbu te im s te osnove pripada najviše 5 % dodatnog udjela u porezu na dohodak za financiranje preuzetih de-centraliziranih funkcija.

5. RASPODJELA POREZA NA DOHODAK NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA

Raspodjela poreza na dohodak na području Gra-da Zagreba propisana je st. 7. čl. 45. Zakona, a glasi:

8 U visini 0,2 % za centre za socijalnu skrb i u visini 0,6 % za domove za starije i nemoćne osobe.

funkcije imaju pravo na dodatni udio u porezu na do-hodak, i to za:

Osnovno školstvo 1,9%Srednje školstvo 1,3%Socijalnu skrb– centri za socijalnu skrb 0,2%– domovi za starije i nemoćne osobe 0,6%Zdravstvo 1,0%Vatrogastvo– javne vatrogasne postrojbe 1,0%.Visina dodatnog udjela u porezu na dohodak, po

funkcijama i nositeljima decentraliziranih funkcija, prikazana je u tablici 2.

(7) Na području Grada Zagreba udio u porezu na dohodak raspodjeljuje se na:

a) udio Grada Zagreba 76,5% uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak iz stavka 5. točke 2. ovoga članka,

b) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentra-lizirane funkcije 16,0%,

c) udio pozicije za pomoći za projekte sufinancira-ne sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije, od-nosno pravne osobe u njihovu većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači 1,5%.

Kako izgleda Raspodjela poreza na dohodak na području Grada Zagreba od 1994. godine do danas, prikazano je u tablici 3.

IZIŠLO IZ TISKASustav računa prema kojemu se vodi glavna knjiga i

sastavljaju financijski izvještaji PODUZETNIKA sadržan je u:

RRiF-ovom računskom planu za poduzetnike

XX. dopunjeno izdanje, Zagreb 2015.

Opseg: 160 str.Cijena: 73,50 knCijena sa CD-om: 84,00 kn


Tablica 3. Raspodjela prihoda od poreza na dohodak od 1994. godine na području Grada Zagreba


Razdoblje

Udio države

Udio Grada

Zagreba


funkcije



funkcije


sufinancirane sredstvima europskih fomdova

Ukupno

Od 01. 01. 1994. do 30. 06. 2001 55.0 % 45.0 % - - - 100.0 %

Od 01. 07. 2001. do 31. 12. 2001. 24.2 % 45.0 % 9.8 % 21.0 % - 100.0 %

Od 01. 01. 2002. do 31. 12 2002. 24.6 % 45.0 % 9.4 % 21.0 % - 100.0 %

Od 01. 01. 2003. do 31. 12. 2006. 21.6 % 47.0 % 10.4 % 21.0 % - 100.0 %

Od 01. 01. 2007. do 30. 06. 2008. 0.0 % 67.0 % 12.0 % 21.0 % - 100.0 %

Od 01. 07. 2008. do 29. 02. 2012. 0.0 % 70.5 % 12.0 % 17.5 % - 100.0 %

Od 01. 03. 2012. do 31. 12. 2014. 0.0 % 72.5 % 12.0 % 15.5 % - 100.0 %

Od 01. 01. 2015. do daljnjega 0.0 % 76.5 % 6.0 % 16.0 % 1.5 % 100.0 %

Izvor: Članak 45. stavak 7. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

6. RASPODJELA PRIHODA OD POREZA NA DOHODAK NA PODRUČJU OPĆINE ODNOSNO GRADA KOJI IMAJU STATUS POTPOMOGNUTOG PODRUČJA

Raspodjela poreza na dohodak na području opći-ne odnosno grada koji imaju status potpomognutog područja propisana je st. 8. čl. 45. Zakona, a glasi:

(8) Na području općine, odnosno grada koji, prema posebnim propisima, imaju status potpomognutog po-dručja udio u porezu na dohodak raspodjeljuje se na:

a) udio općine, odnosno grada 88,0% u porezu na dohodak iz kojeg financira preuzete decentralizirane funkcije iz stavka 5. točke 2. ovoga članka,

b) udio županije 12,0%,c) udio za decentralizirane funkcije 0,0%,d) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentra-


ne sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije, od-nosno pravne osobe u njihovu većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači 0,0%.

Kako izgleda Raspodjela poreza na dohodak na području općine odnosno grada koji ima status pot-pomognutog područja od 1994. Godine, prikazano je u tablici 4.

Prihod od poreza na dohodak na području Gra-da Zagreba od početka 1994. pa sve do kraja 2001. godine dijelio se između države i Grada Zagreba u omjeru 55,0 % i 45,0 % u korist države. Jednako kao i kod osnovne raspodjele, bitne izmjene ras-podjele poreza na dohodak nastupaju od 1. srpnja 2001. godine kada je započeo proces fiskalne de-centralizacije.

Grad Zagreb ima status grada i županije te obavlja poslove iz djelokruga grada i djelokruga županije te, u skladu sa svojim obvezama, Grad Zagreb ima udio u prihodima od poreza na dohodak u visini 76,5 %, a raspodjela preostalog dijela poreza na dohodak na području Grada Zagreb jednaka je kao i kod osnov-ne raspodjele prihoda od poreza na dohodak. Udio za decentralizirane funkcije je 6,0 %. Udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije je 16,0 % i udio pozicije za pomoći za projekte su-financirane sredstvima europskih strukturnih i in-vesticijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije odnosno pravne osobe u njihovom većin-skom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači je 1,5 %.

Tablica 4. Raspodjela prihoda od poreza na dohodak od 1994. godine na području općine odnosno grada koji imaju status potpomognutog područja


Razdoblje

Udio države

Udio općine,

odnosno grada

Udio županije


funkcije



funkcije


sufinancirane sredstvima

europskih fomdova

Ukupno

Od 01.01.1994. do 31.03.2000. 70.0% 25.0% 5.0% - - - 100.0%

Od 01.04.2000. do 30.06.2001. 60.0% 32.0% 8.0% - - - 100.0%



Razdoblje

Udio države

Udio općine,

odnosno grada

Udio županije


funkcije



funkcije


sufinancirane sredstvima

europskih fomdova

Ukupno

Od 01.07.2001. do 31.12.2001. 60.0% 32.0% 8.0% 0.0% 0.0% - 100.0%

Od 01.01.2002. do 31.12.2002. 60.0% 32.0% 8.0% 0.0% 0.0% - 100.0%

Od 01.01.2003. do 31.12.2006. 56.0% 34.0% 10.0% 0.0% 0.0% - 100.0%

Od 01.01.2007. do 30.06.2008. 0.0% 90.0% 10.0% 0.0% 0.0% - 100.0%

Od 01.07.2008. do 29.02.2012. 0.0% 90.0% 10.0% 0.0% 0.0% - 100.0%

Od 01.03.2012. do 31.12.2014. 0.0% 90.0% 10.0% 0.0% 0.0% - 100.0%

Od 01.01.2015. do daljnjega 0.0% 88.0% 12.0% 0.0% 0.0% 0.0% 100.0%


uzetu decentraliziranu funkciju. Ako iz dodatnog udjela poreza na dohodak za preuzetu decentra-liziranu funkciju ne ostvari dovoljno sredstava do ukupno bilančnih prava, općina ili grad ima pravo na sredstva pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije s pozicije Dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije koja se planira u državnom proračunu Republike Hrvatske za određenu prora-čunsku godinu.

Općine odnosno gradovi koji imaju status pot-pomognutog područja ne izdvajaju udio za de-centralizirane funkcije, ne sudjeluju u punjenju fonda za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije i ne sudjeluju u punjenju fonda za po-moći za projekte koji se sufinanciraju sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije odnosno pravne osobe u njihovu većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači.

7. RASPODJELA POREZA NA DOHODAK NA PODRUČJU OPĆINE ODNOSNO GRADA KOJI, PREMA POSEBNIM PROPISIMA, IMAJU STATUS BRDSKO-PLANINSKOG PODRUČJA I ČIJA JE VRIJEDNOST INDEKSA RAZVIJENOSTI IZMEĐU 75 % I 125 % PROSJEKA REPUBLIKE HRVATSKE

Odredbama Zakona koji je na snazi od 1. siječnja 2016. godine izmijenjen je čl. 45. Zakona i propisa-na raspodjela prihoda od poreza na dohodak za 35 jedinica lokalne samouprave s brdsko-planinskog područja, ali nemaju status potpomognutog pod-ručja zbog toga što im je indeks razvijenosti iznad prosjeka Republike Hrvatske. Raspodjela poreza na dohodak na području tih jedinica lokalne samou-prave propisana je st. 9. čl. 45. Zakona, a glasi:

(9) Na području općine, odnosno grada koji, prema posebnim propisima, imaju status brdsko-planinskog područja i koji su, temeljem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, razvrstani u III. i IV. sku-pinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost

Iz tablice 4 može se zaključiti kako su jedinice lo-kalne samouprave koje su u cijelosti bile područje po-sebne državne skrbi i one jedinice lokalne samoupra-ve koje su imale status brdsko-planinskog područja bile u povoljnijem položaju od jedinica lokalne samo-uprave na ostalim područjima Republike Hrvatske.

Naime, u razdoblju od 1. srpnja 2001. do 31. prosinca 2002. godine država je svoj dio poreza na dohodak ustupala općinama odnosno gra-dovima koji su bili na području posebne držav-ne skrbi, odnosno općinama i gradovima koji su imali status brdsko-planinskog područja, tako da je udio u porezu na dohodak tih općina i gra-dova u navedenom razdoblju iznosio u visini 92 %, odnosno u razdoblju od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2006. godine u visini 90 %. Udio županija s područja tih jedinica, u navedenom razdoblju, bio je 8 % odnosno 10 %.

Od 1. siječnja 2015. godine situacija se nije bitno izmijenila vezano za raspodjelu prihoda od poreza na dohodak na području navedenih općina odno-sno gradova. Razlika je u tome što više nije riječ o općinama i gradovima s područja posebne državne skrbi i općinama i gradovima koje imaju status brd-sko-planinskog područja, nego je riječ o općinama i gradovima koji, prema posebnim propisima, ima-ju status potpomognutog područja. Iz tablice 4 ra-zvidno je da od 1. siječnja 2015. godine općinama i gradovima koji, prema posebnim propisima, imaju status potpomognutog područja pripada 88 % pri-hoda od poreza na dohodak, a županijama, na čijem se području te jedinice nalaze, s područja tih jedi-nica pripada 12 % prihoda od poreza na dohodak. To je povećanje za dva postotna boda u odnosu na prethodno razdoblje.

Ako općina ili grad s tih područja preuzme neku od decentraliziranih funkcija (osnovno školstvo i/ili vatrogastvo, odnosno osnuje javnu vatrogasnu po-strojbu) istu financira iz stope od 88 % prihoda od poreza na dohodak prikupljenog na svom području u visini dodatnog udjela poreza u dohotku za pre-


indeksa razvijenosti između 75% i 125% prosjeka Re-publike Hrvatske, udio u porezu na dohodak raspo-djeljuje se na:

a) udio općine, odnosno grada 70,5% u porezu na dohodak uvećano za dodatni udio u porezu na doho-dak iz stavka 5. točke 2. ovoga članka,

b) udio županije 12% uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak iz stavka 5. točke 2. ovoga članka,

c) udio za decentralizirane funkcije 6,0%,d) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentra-


ne sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije, od-nosno pravne osobe u njihovu većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači 1,5%,

f) udio pozicije za pomoći za financiranje kapital-nog projekta od interesa za razvoj jedinice lokalne sa-mouprave na brdsko-planinskom području iz ovoga članka 10,0%.

Kako izgleda Raspodjela poreza na dohodak na području navedene općine odnosno grada u odnosu na osnovnu raspodjelu, prikazano je u tablici 5.

Tablica 5. Raspodjela prihoda od poreza na dohodak, od 1. siječnja 2016. godine, na području općine odnosno grada koji imaju status brdsko-planinskog područja i koji su, na temelju Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, razvrstani u III. i IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75 % i 125 % prosjeka Republike Hrvatske (nemaju status potpomognutog područja)

Raspodjela prihoda od poreza na dohodak Osnovna

Na području 35 jedinica BPP (III. i IV. skupine prema stupnju

razvijenosti)Udio općine, odnosno grada 60,0 % 70,5 %Udio županije 16,5 % 12,0 %Udio za decentralizirane funkcije 6,0 % 6,0 %Udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije

16,0 % 0,0 %

Udio pozicije za pomoći za projekte sufinancirane iz sredstava EU

1,5 % 1,5 %

Udio pozicije za pomoći za financiranje kapitalnog projekta o interesa za razvoj jedinice lokalne samouprave na brdsko-planinskom području

- 10,0 %

Ukupno 100,0 % 100,0 %Izvor: Članak 45. stavak 9. Zakona o financiranju jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave

Iz tablice 5 razvidno je da je raspodjela proreza na dohodak općinama i gradovima s navedenog pod-ručja, od 1. siječnja 2016. godine, propisana na na-čin da se udio nenamjenskih prihoda u porezu na dohodak za te jedinice poveća sa 60,0 % na 70,5 %. Povećanje udjela tim jedinicama u porezu na doho-dak istodobno prati smanjenje udjela u porezu na dohodak županijama na čijem se području te jedi-nice nalaze, i to sa 16,5 % na 12,0 %. Udio za decen-tralizirane funkcije te pozicija za pomoći za projek-te sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova ne mijenja se i iznosi 6,0 %,

odnosno 1,5 %. Osim toga, na temelju navedenog Zakona, te iste jedinice lokalne samouprave stekle su pravo na dodatni udio u porezu na dohodak u iznosu od 10 % koji je namijenjen za financiranje kapitalnih projekta na njihovu području, i to na te-ret toga što iste neće izdvajati u fond poravnanja za decentralizirane funkcije.

Ukupan broj jedinica lokalne samouprave koje su izgubile status područja posebne državne skrbi (PPDS) ili status brdsko-planinskog područja (BPP) i nisu stekle status potpomognutog područja (PP) je 56, s time da je 21 jedinica na području posebne državne skrbi, a 35 jedinica ima status brdsko-pla-ninskog područja.

U navedenoj tablici prikazana je usporedba ras-podjele poreza na dohodak za samo 35 jedinica sa statusom brdsko-planinskog područja, odnosno onih jedinica koje su na temelju Odluke o razvrsta-vanju jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave prema stupnju razvijenosti razvrstane u III. i IV. skupinu, odnosno čiji je indeks razvijenosti između 75 % i 125 % prosjeka Republike Hrvatske, u odnosu na osnovnu raspodjelu poreza na doho-dak. Namjera je zakonodavca bila da se Zakonom o izmjeni Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tim jedinicama lokalne samouprave, umjesto prijelaznih pomoći iz državnog proračuna u trajanju od tri godine, od 1. siječnja 2016. godine, utvrde dodatne pogodnosti u raspodjeli poreza na dohodak koje bi imale trajni karakter9, za razliku od pomoći koje su tim jedini-cama bile predviđene za razdoblje od tri godine od trenutka gubitka statusa potpomognutog područja.

Navedena se zakonska odredba ne odnosi na pre-ostalih 21 jedinicu na područja posebne državne skrbi, koje prema posebnim propisima također nisu stekle status potpomognutog područja i koje su na temelju Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti razvrstane u III. i IV. skupinu, odnosno čiji je indeks razvijenosti između 75 % i 125 % prosje-ka Republike Hrvatske.

8. RASPODJELA POREZA NA DOHODAK NA PODRUČJU OPĆINE, ODNOSNO GRADA NA OTOKU

Raspodjela poreza na dohodak na području opći-ne odnosno grada na otoku, koji međusobno zaklju-če sporazum o zajedničkom financiranju kapital-nog projekta od interesa za razvoj otoka, propisana je st. 10. čl. 45. Zakona, a glasi:

(10) Na području općine, odnosno grada na otoku, koji međusobno zaključe sporazum o zajedničkom fi-nanciranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, udio u porezu na dohodak raspodjeljuje se na:

a) udio općine, odnosno grada 60,0% u porezu na dohodak uvećano za dodatni udio u porezu na doho-dak iz stavka 5. točke 2. ovoga članka,

b) udio županije 16,5% uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak iz stavka 5. točke 2. ovoga članka,

c) udio za decentralizirane funkcije 6,0%,

9 Bez obzira na to što je riječ o jedinicama čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 75 % prosjeka Republike Hrvatske, odnosno čiji je indeks razvijenosti između 75 % i 125 % prosjeka Republike Hrvatske.


d) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentra-lizirane funkcije 0,0%,

e) udio pozicije za pomoći za projekte sufinancira-ne sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije, od-nosno pravne osobe u njihovu većinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustanovama čiji su osnivači 1,5%,

f) udio pozicije za pomoći za financiranje kapital-nog projekta od interesa za razvoj otoka 16,0%.

Kako izgleda Raspodjela poreza na dohodak na području općine odnosno grada koji ima status pot-pomognutog područja od 1994. Godine, prikazano je u tablici 6.

Tablica 6. Raspodjela prihoda od poreza na dohodak od 1994. godine na području općine, odnosno grada na otoku koji međusobno zaključe sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka

Raspodjela poreza na dohodak

Razdoblje

Udio države

Udio općine,

odnosno grada

Udio županije


funkcije



funkcije


sufinancirane sredstvima europskih fomdova

Udio pozicije za pomoći za financiranje kapitalnog projekta od interesa za

razvoj otoka

Ukupno

Od 01. 01. 1994. do 31. 03. 2000. 70.0 % 25.0 % 5.0 % - - - - 100.0 %

Od 01. 04. 2000. do 30. 06. 2001. 60.0 % 32.0 % 8.0 % - - - - 100.0 %

Od 01. 07. 2001. do 31. 12. 2001. 29.2 % 32.0 % 8.0 % 9.8 % 21.0 % - - 100.0 %

Od 01. 01. 2002. do 31. 12. 2002. 29.6 % 32.0 % 8.0 % 9.4 % 21.0 % - - 100.0 %

Od 01. 01. 2003. do 31. 12. 2006. 24.6 % 34.0 % 10.0 % 10.4 % 21.0 % - - 100.0 %

Od 01. 01. 2007. do 30. 06. 2008. 0.0 % 52.0 % 15.0 % 12.0 % 0.0 % - 21.0 % 100.0 %

Od 01. 07. 2008. do 29. 02. 2012. 0.0 % 55.0 % 15.5 % 12.0 % 0.0 % - 17.5 % 100.0 %

Od 01. 03. 2012. do 31. 12. 2014. 0.0 % 56.5 % 16.0 % 12.0 % 0.0 % - 15.5 % 100.0 %

Od 01. 01. 2015. do daljnjega 0.0 % 60.0 % 16.5 % 6.0 % 0.0 % 1.5 % 16.0 % 100.0 %


Iz tablice 6 može se zaključiti kako su jedinice lo-kalne samouprave na otocima i jedinice lokalne sa-mouprave koje su na potpomognutom području te je-dinice koji imaju status brdsko-planinskog područja i koje su, na temelju Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, razvrstani u III. i IV. skupinu je-dinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75 % i 125 % prosjeka Republike Hrvatske i nemaju status potpomognutog područja u povoljnijem položaju od jedinica lokalne samoupra-ve na ostalim područjima Republike Hrvatske.

Naime, od 1. srpnja 2001. do 31. prosinca 2001. godine država je svoj dio poreza na dohodak ustu-pala općinama odnosno i gradovima na otocima, koji je u navedenom razdoblju bio u visini od 61,2 %. U razdoblju od 1. siječnja 2002. do 31. pro-sinca 2002. godine u visini 61,6 %, a u razdoblju od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2006. godine udio u porezu na dohodak tih jedinica bio je u vi-sini 58,6 % (odnosno 59,6 % na području jedinica lokalne samouprave koje nisu preuzele decentra-liziranu funkciju vatrogastva). Udio županija na područja tih jedinica, u navedenom razdoblju, iznosio je samo 8 % odnosno 10 %.

Na području općine odnosno grada na otoku za-dnjim izmjenama i dopunama Zakona, odnosno od

1. siječnja 2016. godine, nije se značajno izmijenila raspodjela poreza na dohodak u odnosu na raspodje-lu koja je bila na snazi do 31. prosinca 2014. godine. Nenamjenski se udio u dohotku općine odnosno gra-da na otoku povećava s 56,5 % na 60,0 % (koji se može uvećati za dodatni udio u porezu na dohodak za pre-uzete decentralizirane funkcije). Udio županije je sa 16,0 % povećan na 16,5 %. Smanjuje se udio za decen-tralizirane funkcije s dosadašnjih 12,0 % na 6,0 %.

Novost je (kao i kod ostalih jedinica, osim jedini-ca na potpomognutom području) da općine odno-sno gradovi na otoku izdvajaju sredstva za poziciju za pomoći za projekte sufinancirane sredstvima eu-ropskih strukturnih i investicijskih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije odnosno pravne osobe u njihovom većinskom vlasništvu ili suvla-sništvu i ustanovama čiji su osnivači, u visini 1,5 %.

Udio koje su općine odnosno gradovi na otoci-ma izdvajali za financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, od 1. siječnja 2015. godine, povećava se s 15,5 % na 16,0 %. Općine, odnosno gradovi na otoku ne izdvajaju sredstva za poziciju za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Sredstava koja općine odnosno gradovi na otocima izdvajaju za financiranje kapitalnog projekta od inte-resa za razvoj otoka, od 1. siječnja 2015. godine plani-raju se na razdjelu ministarstva nadležnog za regio-nalni razvoj Republike Hrvatske, odnosno na razdjelu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske


unije. Sredstva iz navedenog fonda namijenjena su jedinicama lokalne samouprave na otoku, koji me-đusobno zaključe sporazum o zajedničkom financi-ranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka. Način i korištenje navedenim sredstvima propisano je Naputkom o načinu i uvjetima korištenja sredstava od poreza na dohodak namijenjenih za financiranje ka-pitalnih projekata od interesa za razvoj otoka.

9. NAPUTAK O NAČINU I UVJETIMA KORIŠTENJA SREDSTVIMA OD POREZA NA DOHODAK NAMIJENJENIH ZA FINANCIRANJE KAPITALNIH PROJEKATA OD INTERESA ZA RAZVOJ OTOKA

Ministar financija je na temelju čl. 97. Zakona o fi-nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, donio Naputak o načinu i uvjetima ko-rištenja sredstava od poreza na dohodak namijenje-nih za financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka (dalje u tekstu: Naputak). Naputak je objavljen u Nar. nov., br. 52 od 13. svibnja 2015., a stupio je na snagu osmog dana od objave, odnosno 21. svibnja 2015. godine. Naputkom se utvrđuje na-čin i uvjeti korištenja sredstava od poreza na doho-dak namijenjen za financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka.

Stupanjem na snagu Naputka o načinu i uvjetima korištenja sredstava od poreza na dohodak namije-njenih za financiranje kapitalnih projekata od inte-resa za razvoj otoka prestao je biti na snazi Naputak o načinu i uvjetima korištenja dijela poreza na doho-dak ustupljenog općinama i gradovima na otocima (Nar. nov., br. 119/01. i 2/03.). Ovdje je zapravo bila rijč o dijelu poreza na dohodak koji je pripadao državi, a koji je država ustupala općinama i gradovima na oto-cima. Navedeni su se prihodi izdvajali na Jedinstveni račun Državne riznice i pratili su se prema općina-ma i gradovima gdje su ostvareni. Udio poreza na dohodak države ostvaren na području općine odno-sno grada na otoku koji je iznosio 29,60 % odnosno 25,60 % (a na području jedinica koje su preuzele de-centraliziranu funkciju vatrogastva 24,60 %) država je ustupala općini ili gradu koji su međusobno zaklju-čivali sporazum o zajedničkom financiranju kapital-nog projekta od interesa za razvoj otoka te općini ili gradu na otoku koji nije imao općinu, odnosno grad s kojim je mogao zaključiti sporazum, pod uvjetima i na način propisan navedenim Naputkom. Nakon za-ključenog sporazuma, prihodi prikupljeni s te osnove doznačivali su se na račun depozita općina i gradova za ostvarenje zajedničkoga kapitalnog projekta kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u skladu s di-namikom ostvarenja projekta. Hrvatska banka za ob-novu i razvitak bila je obvezna mjesečno izvještavati općine i gradove o stanju sredstava na računu.

9.1. NAMJENA, NAČIN I UVJETI KORIŠTENJA SREDSTVIMA OSTVARENIM OD POREZA NA DOHODAK NA PODRUČJU OPĆINE, ODNOSNO GRADA NA OTOKU

Sredstva ostvarena od poreza na dohodak na po-dručju općine odnosno grada na otoku, u visini 16 %, uplaćuju se na račun državnog proračuna i prate se na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fon-dova Europske unije te su njegov namjenski prihod.

Tako se ostvareni namjenski prihodi, koji nisu isko-rišteni u prethodnoj godini, prenose u tekuću prora-čunsku godinu. Navedenim se sredstvima koristi za financiranje kapitalnih projekata od interesa za ra-zvoj otoka u skladu sa čl. 50. i 51. Zakona o proračunu.

Članak 50.(1) Ako su namjenski prihodi i primici uplaćeni u ni-

žem opsegu nego što je iskazano u državnom proraču-nu, korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno raspoloživih sredstava.

(2) Uplaćene i prenesene, a manje planirane po-moći, donacije i prihodi za posebne namjene mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u državnom pro-računu, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.

(3) Uplaćeni i preneseni, a manje planirani na-mjenski primici od zaduživanja mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu, a do visine upla-ćenih, odnosno prenesenih sredstava, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija odnosno upravnog tijela za financije.

(4) Uplaćene i prenesene, a neplanirane pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene i namjenski primici od zaduživanja mogu se koristiti prema na-knadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva fi-nancija odnosno upravnog tijela za financije.

(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na izvanproračunske korisnike i na jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 51.Za iznos nenamjenski utrošenih sredstava iz član-

ka 48. ovoga Zakona10 proračunskom korisniku uma-njit će se proračunska sredstva u godini u kojoj nena-mjenski utrošena sredstva mora vratiti.

Sredstva ostvarena od poreza na dohodak, koja su uplaćena na račun državnog proračuna, općine od-nosno gradovi na otocima mogu se iskoristiti za fi-nanciranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka nakon zaključivanja sporazuma s Ministar-stvom regionalnoga razvoja i fondova Europske uni-je, na čijoj se poziciji prate ta sredstva. Navedeno mi-nistarstvo ujedno utvrđuje koji se kapitalni projekti smatraju projektima od interesa za razvoj otoka.

Zahtjev za financiranjem projekata od interesa za razvoj otoka općine odnosno gradovi na otocima podnose Ministarstvu regionalnoga razvoja i fon-dova Europske koje:

�� analizira opravdanost planiranja i realizaciju projekata te �� odobrava projekt i način financiranja projekta�� koordinira i nadzire realizaciju projekata te �� prati trošenje odobrenih sredstava u skladu s

njihovom namjenom i zaključenim sporazu-mima.

10 (1) Namjenski prihodi i primici proračuna jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela.

(2) Prihodi i primici iz stavka 1. ovoga članka uplaćuju se u proračun.(3) Zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom

o izvršavanju proračuna određuje se izuzeće od obveze uplate prihoda i primitaka iz stavka 1. ovoga članka u proračun.


9.2. SREDSTVA OD POREZA NA DOHODAK KOJA SE OD 1. SIJEČNJA 2015. GODINE OSTVARUJU NA PODRUČJU OPĆINA I GRADOVA GRADA NA OTOCIMA

Sredstva od poreza na dohodak koja se od 1. si-ječnja 2015. godine ostvaruju na područjima opći-na i gradova na otocima (u visini 16 %) evidentiraju se kao prihod - pomoći iz državnog proračuna, na osnovnom računu 63321 - Kapitalne pomoći iz dr-žavnog proračuna, a u skladu sa zaključenim spo-razumima s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije obvezno je u svojim pomoćnim evidencijama pratiti navedene prihode po opći-nama i gradovima gdje su i ostvareni, a Financij-ska agencija (FINA) osigurava Ministarstvu regi-onalnoga razvoja i fondova Europske izvještaje potrebne za praćenje uplata tih prihoda na račun državnog proračuna, na način i u rokovima koje utvrđuje navedeno Ministarstvo.

9.3. SREDSTVA OSTVARENA OD DIJELA POREZA NA DOHODAK USTUPLJENOG OPĆINAMA I GRADOVIMA NA OTOCIMA KOJA SU OSTVARENA DO 1. SIJEČNJA 2015. GODINE11

Sredstva ostvarena od dijela poreza na dohodak ustupljenog općinama i gradovima na otocima koja su ostvarena do 1. siječnja 2015. godina i koja su već iskazana kao prihod općina i gradova, prenose se s računa Hrvatske banke za obnovu i razvitak12 u dr-žavni proračun i evidentiraju se kao obveze za na-plaćene tuđe prihode. Navedenim se sredstvima ko-risti u skladu s odredbama Naputka. Iznimno, ako je tijekom 2014. i ranijih godina započeto financira-nje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, sredstvima ostvarenim do 1. siječnja 2015. godine koristi se za njihov završetak.

Naputkom je propisano da ministarstvo nad-ležno za otoke, odnosno Ministarstvo regio-nalnoga razvoja i fondova Europske unije, daje nalog za prijenos sredstava (od dijela poreza na dohodak ustupljenog općinama i gradovima na otocima koja su ostvarena do 1. siječnja 2015. go-dine) s računa Hrvatske banke za obnovu i razvi-tak u državni proračun.

Sredstva koja se prenesu u državni proračun, navedeno ministarstvo prati i doznačuje općina-ma i gradovima u skladu s odredbama Naputka, a gradovi i općine evidentiraju ih kao kapitalne pomoći iz državnog proračuna.

11 Sredstva koja su ostvarena na temelju Naputka o načinu i uvjetima korištenja dijela poreza na dohodak ustupljenog općinama i gradovima na otocima (Nar. nov., br. 119/01 i 2/03). Navedeni Naputak prestaje vrijediti stupanjem na snagu Naputka o načinu i uvjetima korištenja sredstava od poreza na dohodak namijenjenih za financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka (Nar. nov., br. 52/15).

12 Navedena su sredstva ostvarena na temelju Naputka o načinu i uvjetima korištenja dijela poreza na dohodak ustupljenog općinama i gradovima na otocima (Nar. nov., br. 119/01 i 2/03), koji stupanjem na snagu ovoga Naputka prestaje biti na snazi.

10. UMJESTO ZAKLJUČKA

Sredstva koja se izdvajaju iz poreza na dohodak i planiraju u državnom proračunu na razdjelu

Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je na snazi od 1. si-ječnja 2015. godine, i odredbama Zakona o izmjeni Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je na snazi od 1. siječ-nja 2016. godine, propisana je raspodjela poreza na dohodak na način da se još neke pozicije, osim pozi-cije za pomoći izravnanja za decentralizirane funk-cije (koja se izdvaja iz poreza na dohodak i planira u državnom proračunu na razdjelu Ministarstva fi-nancija), planiraju u državnom proračunu, a riječ je o sljedećim pozicijama:

�� poziciji za pomoći za projekte sufinancirane sredstvima europskih strukturnih i investicij-skih fondova čiji su nositelji općine, gradovi i županije, odnosno pravne osobe u njihovu ve-ćinskom vlasništvu ili suvlasništvu i ustano-vama čiji su osnivači (izdvaja se 1,5 % od pore-za na dohodak na području svih jedinica osim jedinica na potpomognutom području)�� poziciji za pomoći za financiranje kapitalnog

projekta od interesa za razvoj jedinica lokalne samouprave na brdsko-planinskom području, koje su prema stupnju razvijenosti razvrstane u III. i IV. skupinu jedinica lokalne samoupra-ve, odnosno čija je vrijednost indeksa razvije-nosti između 75 % i 125 % prosjeka Republike Hrvatske (izdvaja se 10,0 % od poreza na doho-dak s područja tih jedinica) te�� pozicija za pomoći za financiranje kapitalnog

projekta od interesa za razvoj otoka (izdvaja se 16,0 % od poreza na dohodak s područja tih je-dinica).

Sve se tri navedene pozicije planiraju u držav-nom proračunu na razdjelu Ministarstva regional-noga razvoja i fondova Europske.

Zašto neke jedinice, određeno razdoblje tijekom godine, nemaju prihoda uplaćenih od poreza na

dohodak u svom proračunu?

Zašto neke jedinice određeno razdoblje tijekom godine nemaju uplata prihoda od poreza na doho-dak u svom proračunu, iako su gospodarski uvjeti, prema njihovu mišljenju, ostali jednaki – pitanje je koje su jedinice lokalne samouprave tijekom 2015. godine često upućivale Ministarstvu financija. Je-dan od razloga (i najčešći) zašto neke jedinice odre-đeno razdoblje tijekom godine nemaju uplata pri-hoda od poreza na dohodak su povrati poreza na dohodak građanima po poreznoj prijavi. Prihodi od poreza na dohodak uplaćuju se na račune zajed-ničkih prihoda proračuna i jednako tako se prema zakonom propisanim stopama isplaćuju s računa zajedničkih prihoda proračuna. U konkretnom slu-čaju moglo se dogoditi da su jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave imale više isplata /


povrata poreza na dohodak građanima po poreznoj prijavi s računa zajedničkih prihoda proračuna nego uplata tih prihoda na račun zajedničkih pri-hoda proračuna.

Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda prora-čuna, obveznih doprinosa te prihoda za financira-nje drugih javnih potreba u 2015. godini13 (dalje: Na-redba) detaljnije je propisana konkretna situacija.

Naredbom su propisani računi na koje se upla-ćuju prihodi proračuna, obvezni doprinosi te pri-hodi za financiranje drugih javnih potreba, način uplaćivanja tih prihoda te izvješćivanje njihovih korisnika. Prihodima proračuna, obveznim dopri-nosima te prihodima za druge javne potrebe, prema Naredbi, smatraju se prihodi koji se ostvaruju po zakonima ili drugim propisima donesenim na te-melju zakona.

Zajednički prihodi proračuna i ostali javni pri-hodi uplaćuju se na račune propisane Naredbom i raspoređuju se korisnicima na zakonom utvrđeni način. Obveznici uplate poreza koji je zajednički prihod proračuna države, županije i grada / opći-ne uplaćuju iste na račune propisane Naredbom. Za uplatu na te račune uplatitelji trebaju na naloge za plaćanje upisati broj računa iz Naredbe.

Na temelju navedene Naredbe, danom uplate poreza, obveznih doprinosa te drugih prihoda po-drazumijeva se dan kada su sredstva evidentirana na računu državnog proračuna, odnosno na računu proračuna jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave, na računima zajedničkih prihoda proračuna, na računu na koji se uplaćuje doprinos za mirovinsko osiguranje za individualnu kapitali-ziranu štednju te na računima drugih prihoda.

Naredbom (t. 9.1.) je također propisano da se više uplaćeni prihodi odnosno pogrešno uplaćeni pri-hodi vraćaju na račune određene Naredbom, i to nalogom vlasnika računa kojemu je više ili pogreš-no uplaćen prihod raspoređen odnosno na način određen zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju zakona. Ova odredba pokriva slučajeve kada je potrebno raditi storno rasporeda prihoda. U pravilu, povrat sredstava uvijek se radi s računa na koji su sredstva i uplaćena (s računa zajedničkih prihoda proračuna). Kada se dogodi da uplatni ra-čun (račun zajedničkih prihoda proračuna) nema dovoljno raspoloživih sredstava za povrat i u slu-čajevima kada nema novih priljeva na račun, tada vlasnici računa kojima je više ili pogrešno uplaćen prihod raspoređen vraćaju sredstva na uplatni ra-čun kako bi se povrat mogao izvršiti.

FINA izvršava naloge za povrat, odnosno pre-knjiženje s računa državnog proračuna, odnosno računa za uplatu javnih prihoda, a ovjeravaju ih i potpisuju ovlašteni službenici Porezne uprave. Ako na računu zajedničkog prihoda proračuna nema dovoljno sredstava za izvršenje povrata, FINA će namiriti nedostajuća sredstva na teret računa dr-žavnog proračuna. Sredstva korištena za izvršenje povrata na računu zajedničkog prihoda proračuna FINA je obvezna vratiti na račun državnog prora-čuna iz prvoga priljeva sredstava na račun zajed-ničkog prihoda proračuna.

13 Nar. nov., br. 12/15, 103/15 i 132/15.

Ako u roku od 60 dana ne bude dovoljno priljeva na račun, FINA će za nedostajuća sredstva izdati na-loge za povrat na teret računa proračuna i dostaviti ih kreditnoj instituciji na izvršenje. Ako nema pokrića na računu proračuna, kreditna institucija nalog vra-ća FINA-i na adresu: FINA, Sektor usluga za državu, Centar podrške sustavu riznice, Ulica grada Vukova-ra 70, 10 000 Zagreb. Vraćeni nalog kreditne institucije Fina dostavlja nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave na izvršenje. Jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave obvezna je obraditi nalog u roku od 15 kalendarskih dana. Ako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne izvrši nalog u roku od 15 kalendarskih dana, Mini-starstvo financija pokrenut će ovršni postupak.

Nalozi za povrat, odnosno preknjiženje, koji glase na teret računa proračuna lokalne i područne (re-gionalne) samouprave za županije i gradove / op-ćine koje su na temelju suglasnosti ministra finan-cija ovlastile Poreznu upravu za obavljanje poslova utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe županijskih i gradskih / općinskih poreza, a koje ovjeravaju i potpisuju ovlašteni službenici Porezne uprave, dostavljaju se mjerodavnim jedinicama FI-NA-e, za račune proračuna u kreditnim institucija-ma koji se opslužuju u FINA-i. Za račune proračuna u kreditnim institucijama koji se ne opslužuju u FI-NA-i, nalozi za povrat odnosno preknjiženje dostav-ljaju se kreditnoj instituciji na izvršenje.

Nalozi za povrat, odnosno preknjiženje, koji glase na teret računa proračuna lokalne i područne (re-gionalne) samouprave za županije i gradove / op-ćine koje su na temelju suglasnosti ministra finan-cija ovlastile Poreznu upravu za obavljanje poslova utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe županijskih i gradskih / općinskih poreza, a koji se iniciraju u informacijskom sustavu Porezne upra-ve, dostavljaju se FINA-i koja dostavlja naloge za po-vrat, odnosno preknjiženje, kreditnoj instituciji na izvršenje (t. 9.2. Naredbe).

Izvještaji FINA-e o uplati i rasporedu poreza na dohodak

Na temelju odredaba Zakona o financiranju jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave i odredaba Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za finan-ciranje drugih javnih potreba u određenoj prora-čunskoj godini, FINA kreira izvještaje u vezi s upla-tom i rasporedom zajedničkih prihoda proračuna odnosno izvještaj o porezu na dohodak. Primjerice:

- na obrascu P-2 FINA daje Izvještaj po uplati i rasporedu zajedničkih prihoda proračuna, određenih ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske te prihoda za druge javne potrebe.

U navedenom su izvještaju razvidne šifre i vrste zajedničkih prihoda za Republiku Hr-vatsku, na mjesečnoj razini;

- na obrascu P-2/1 FINA daje Izvještaj po vr-stama poreza i prireza na dohodak.

U navedenom su izvještaju razvidne šifre i vrste prihoda poreza na dohodak i prireza


porezu na dohodak za Republiku Hrvatsku, na mjesečnoj razini;

- na obrascu P-2/2 FINA daje Izvještaj o po-rezu na dohodak te o prirezu na porez na dohodak po gradovima/općinama, na mje-sečnoj razini, te Izvještaj o ustupljenim prihodima poreza na dohodak za decentra-lizirane izdatke za Republiku Hrvatsku, ta-kođer na mjesečnoj razini.

U navedenom izvještajima razvidne su šifre i podvrste prihoda poreza i prireza na doho-dak sa svotama, na mjesečnoj razini. Primje-

rice: porez na dohodak, udio pozicije izrav-nanja za preuzete decentralizirane funkcije (osnovno školstvo, srednje školstvo, centri za socijalnu skrb, domovi za starije i nemoćne osobe, zdravstvo – ustanove u vlasništvu žu-panije te ustupljeni dio za javne vatrogasne postrojbe), zajednički kapitalni projekti na otocima, kapitalni projekti na brdsko-pla-ninskim područjima, prirez na porez na do-hodak, sredstva za Poreznu upravu te udio pozicije za projekte sufinancirane iz fondova Europske unije.

JAVNA NABAVA

Zoran VUIĆ, dipl. iur. UDK 331.2

Izuzeća u javnoj nabavi – sektorski naručitelji

Zakon o javnoj nabavi koji je na snazi predviđa izu-zeća od primjene kako za javne naručitelje tako i

za sektorske naručitelje. U ovom se članku pojašnjava primjena izuzeća za sektorske naručitelje uz poseban na-glasak na Direktivu 2014/25/EU i njezine sličnosti i razli-ke u odnosu na Zakon o javnoj nabavi koji je na snazi. O istoj je temi s motrišta javnih naručitelja pisano u Prilogu časopisu RRiF, br. 5/15.

1. UVODIzuzeća od primjene Zakona o javnoj nabavi koja

sektorski naručitelji mogu primjenjivati, propisana su odredbama čl. 10. st. 2. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14. – Odluka Ustavnog suda RH).

Navedena su izuzeća unesena u Zakon o javnoj nabavi na temelju odredaba Direktive 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, ener-getskom i prometnom sektoru te sektoru poštan-skih usluga.

Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energet-skom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94), u čl. 107. propisuje da se Direktiva 2004/17/EZ stavlja izvan snage s učinkom od 18. travnja 2016. godine.

U ovom se članku daje pregled sada važećih izu-zeća od primjene Zakona o javnoj nabavi za sek-torske naručitelje i izuzeća od primjene Direktive 2014/25/EU s naglaskom na novine u odnosu na Za-kon o javnoj nabavi.

2. IZUZEĆA OD PRIMJENE ZAKONA O JAVNOJ NABAVI ZA SEKTORSKE NARUČITELJE

Zakon o javnoj nabavi u čl. 10. st. 2. propisuje slje-deća izuzeća za sektorske naručitelje:

1. ugovori i natječaji na koje se primjenjuju druk-čija pravila nabave i koji se sklapaju na temelju po-sebnih postupaka međunarodne organizacije;

2. ugovori i natječaji na koje se primjenjuju drukčija pravila nabave i koji se sklapaju u skladu s međunarodnom sporazumu između Republike Hrvatske i jedne ili više trećih država, potpisanim u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, i koji obuhvaćaju robu, radove, usluge ili na-tječaje namijenjene zajedničkoj provedbi ili kori-štenju projekta od strane država. Europsku se ko-misiju obavještava o svim takvim međunarodnim sporazumima;

3. ugovori o uslugama koje sektorski naručitelj sklapa s javnim naručiteljem ili udruženjem javnih naručitelja koji tu uslugu pruža na temelju isklju-čivog prava utemeljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom aktu koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije;

4. ugovori o stjecanju, zakupu ili najmu postoje-ćih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja se njih tiču, bez obzira na način financi-ranja. Na nabavu financijskih usluga povezanih s prethodno navedenom nabavom istodobno, prije ili nakon ugovora o stjecanju, zakupu ili najmu, u bilo kojem obliku, primjenjuje se ovaj Zakon;

5. usluge arbitraže i mirenja;6. ugovori o radu;7. usluge istraživanja i razvoja. Ovaj se Zakon pri-

mjenjuje na one usluge istraživanja i razvoja od ko-jih korist ima isključivo sektorski naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova i za koje on pla-ća punu naknadu;


8. financijske usluge u vezi s izdavanjem, proda-jom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata, osobito za po-slove koji sektorskom naručitelju služe za stjecanje novca ili kapitala;

9. ugovori u svrhu daljnje prodaje, davanja u na-jam ili zakup trećima, pod uvjetom da sektorskom naručitelju ne pripada posebno ili isključivo pravo na prodaju ili najam (zakup) tih predmeta ugovo-ra, pa ih drugi subjekti mogu slobodno prodati ili iznajmiti (dati u zakup) pod istim uvjetima kao i sektorski naručitelj;

10. ugovori i natječaji u svrhe koje ne uključuju obavljanje djelatnosti sektorskog naručitelja nave-denih u čl. 107. do 112. Zakona ili radi obavljanja takvih djelatnosti u trećoj zemlji u uvjetima koji ne uključuju fizičku uporabu mreže ili zemljopisnog područja unutar Republike Hrvatske, a od dana pri-stupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji mreže ili zemljopisnog područja unutar Europske unije;

Sektorski će naručitelj Europsku komisiju, na nje-zin zahtjev, obavijestiti o svim kategorijama robe ili djelatnostima koje smatra izuzetima ako je riječ o izuzeću iz t. 9. i 10.;

11. nabava vode koju nabavlja sektorski naruči-telj koji obavlja jednu ili obje djelatnosti iz čl. 108. st. 1. Zakona;

12. nabava energije ili goriva za proizvodnju ener-gije koju nabavlja sektorski naručitelj koji obavlja djelatnost iz čl. 107. st. 1. i st. 3. ili iz čl. 109. Zakona;

13. ugovori o koncesiji za javne radove ako se te koncesije daju za obavljanje jedne ili više djelatnosti navedenih u čl. 107. – 112. Zakona.

3. IZUZEĆA OD PRIMJENE DIREKTIVE 2014/25/EU ZA SEKTORSKE NARUČITELJE

3.1. PREDMET I PODRUČJE PRIMJENE DIREKTIVE 2014/25/EU

Direktiva 2014/25/EU, kao predmet i područje primjene određuje da se njome utvrđuju pravila o postupcima nabave koje provode naručitelji, ve-zana uz ugovore te projektne natječaje čija proci-jenjena vrijednost nije manja od pragova utvrđe-nih u čl. 15. Direktive. Nabava u smislu Direktive podrazumijeva nabavu radova, robe ili usluga koje nabavlja jedan ili više naručitelja od gospodar-skih subjekata koje su ti naručitelji odabrali, pod uvjetom da su radovi, roba ili usluge namijenjene obavljanju neke od djelatnosti navedenih u čl. od 8. do 14. Direktive, dakle, namijenjene obavljanju sektorske djelatnosti.

U pogledu vrijednosnih pragova o kojima ovisi primjena Direktive, ista određuje da se, osim kada se ne primjenjuje na temelju izuzeća iz čl. od 18. do 23. ili u skladu s čl. 34., Direktiva primjenjuje na nabave čija je vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost (PDV) jednaka ili veća od sljedećih pragova:

(a) 414 000 EUR za ugovore o robi i uslugama te za projektne natječaje

(b) 5 186 000 EUR za ugovore o radovima(c) 1 000 000 EUR za ugovore o uslugama za druš-

tvene i druge posebne usluge navedene u Prilogu XVII.Odredbe o izuzećima Direktiva sadržava u Poglav-

lju III., Odjeljku 2., a riječ je o sljedećim izuzećima:

1. Ugovori dodijeljeni u svrhu daljnje prodaje ili iznajmljivanja trećim osobama

Direktiva se ne primjenjuje na ugovore dodijeljene u svrhu daljnje prodaje ili iznajmljivanja trećim oso-bama, pod uvjetom da naručitelj ne uživa nikakvo posebno ili isključivo pravo na prodaju ili iznajmlji-vanje predmeta takvih ugovora te ih drugi subjekti mogu slobodno prodati ili iznajmiti pod istim uvjeti-ma kao i naručitelj.

Naručitelji su dužni, ako se to od njih zahtijeva, obavijestiti Komisiju o svim kategorijama proizvoda ili djelatnosti koje oni smatraju izuzetima.

Komisija može periodično objavljivati u Službe-nom listu Europske unije, u svrhu informiranja, popi-se kategorija proizvoda i djelatnosti koje ona smatra obuhvaćenima ovim izuzećem.

Usporedbom s izuzećem koje propisuje vrijede-ći Zakon o javnoj nabavi (čl. 10. st. 2. t. 9.)., može se zaključiti da nema značajnijih izmjena u odnosu na odredbu Direktive. Bitno je naglasiti da moguć-nost primjene izuzeća vezanog uz „daljnju prodaju ili iznajmljivanja…“ ne postoji za javne naručitelje, jer Direktiva 2014/24/EU ne određuje takvo izuze-će, a mogućnost primjene takva izuzeća postojala je samo do trenutka stupanja RH u EU u skladu sa Zakonu o javnoj nabavi koji je tada bio na snazi.

2. Dodjela ugovora i provedba projektnih natje-čaja u svrhe koje ne uključuju obavljanje obuhvaće-ne djelatnosti ili u svrhu obavljanja takve djelatno-sti u trećoj zemlji.

Direktiva se ne primjenjuje na ugovore koje naru-čitelji dodjeljuju u svrhe koje ne uključuju obavljanje njihovih djelatnosti koje su opisane u čl. od 8. do 14. ili radi obavljanja takvih djelatnosti u trećoj zemlji u uvjetima koji ne uključuju fizičku uporabu mreže ili zemljopisnog područja unutar Unije niti se primjenju-je na projektne natječaje koji se provode u takve svrhe.

Naručitelji su dužni, ako se od njih to zahtijeva, obavijestiti Komisiju o svim djelatnostima koje oni smatraju izuzetima sukladno st. 1.

Komisija može periodično objavljivati u Službe-nom listu Europske unije, u svrhu informiranja, popi-se kategorija djelatnosti koje ona smatra obuhvaćeni-ma ovim izuzećem.

Ovo izuzeće je su biti gotovo identično izuzeću koje propisuje Zakon o javnoj nabavi (čl. 10. st. 2. t. 10.) koji je na snazi.

Uvjet za primjenu izuzeća je da je riječ o nabavi u svrhe koje ne uključuju obavljanje sektorskih dje-latnosti propisanih čl. 8. – 14. Direktive:

- plin i toplinska energija- električna energija- voda- usluge prijevoza- luke i zračne luke- poštanske usluge- vađenje nafte i plina te traženje ili vađenje uglje-

na ili drugih krutih goriva. Osim navedenog, uvjet za primjenu izuzeća može

biti taj da je riječ o ugovorima koje naručitelji dodje-ljuju radi obavljanja takvih djelatnosti (sektorskih) u trećoj zemlji u uvjetima koji ne uključuju fizičku uporabu mreže ili zemljopisnog područja unutar EU-a. Direktiva se ne primjenjuje niti na projektne natje-čaje koji se provode s takvom (navedenom) svrhom.


3. Dodjela ugovora i provedba projektnih natje-čaja u skladu s međunarodnim pravilima

1. Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore i pro-jektne natječaje koje naručitelj mora dodijeliti ili pro-vesti u skladu s postupcima nabave koji se razlikuju od onih iz ove Direktive, a koji su utvrđeni bilo kojim od sljedećeg:

(a) pravni instrument koji stvara međunarodne pravne obaveze, poput međunarodnog sporazuma sklopljenog u skladu s Ugovorima između države čla-nice i jedne ili više trećih zemalja ili njihovih dijelova, a koji obuhvaća radove, robu ili usluge namijenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju projekta od strane država potpisnica;

(b) u okviru međunarodne organizacije.Države članice obavješćuju o svim pravnim instru-

mentima iz ovog stavka prvog podstavka točke (a) Komisiju koja može tražiti savjet od Savjetodavnog odbora za javne ugovore iz čl. 105.

2. Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore i pro-jektne natječaje koje naručitelj dodjeljuje ili organizi-ra u skladu s pravilima o nabavi koje određuju među-narodna organizacija ili međunarodna financijska institucija, ako ova organizacija ili institucija u cije-losti financira dotične ugovore ili projektne natječaje; u slučaju ugovora ili projektnih natječaja koje većim dijelom sufinancira međunarodna organizacija ili međunarodna financijska institucija, strane se usu-glašavaju o mjerodavnim postupcima nabave.

3. Čl. 27. primjenjuje se na ugovore i projektne na-tječaje koji uključuju obrambene i sigurnosne aspekte koji se dodjeljuju ili organiziraju prema međunarod-nim pravilima.

Na te ugovore i projektne natječaje ne primjenjuju se st. 1. i 2. ovog članka.

Uvodni dio Direktive (t. 31.), u kojem se obrazlažu pojedine odredbe Direktive, navodi da se, s obzirom na to da je upućena državama članicama, Direktiva ne primjenjuje na nabavu koju provode međuna-rodne organizacije u svoje ime i za svoj račun. Me-đutim, postoji potreba za pojašnjenjem u kojoj mjeri bi se ta Direktiva trebala primjenjivati na nabavu uređenu posebnim međunarodnim pravilima.

Zakon o javnoj nabavi na sličan način propisuje mogućnost primjene navedenih izuzeća:

1. ugovori i natječaji na koje se primjenjuju druga-čija pravila nabave i koji se sklapaju na temelju po-sebnih postupaka međunarodne organizacije;

2. ugovori i natječaji na koje se primjenjuju dru-gačija pravila nabave i koji se sklapaju sukladno me-đunarodnom sporazumu između Republike Hrvatske i jedne ili više trećih država, potpisanim u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, i koji obuhvaćaju robu, radove, usluge ili natječaje nami-jenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju projekta od strane država. Europsku komisiju obavještava se o svim takvim međunarodnim sporazumima…

Usporedbom odredaba Direktive i Zakona o jav-noj nabavi koje se odnose na izuzeće, mogu se uo-čiti određene razlike, koje nisu bitne. Direktiva u odnosu na Zakon o javnoj nabavi nešto detaljnije uređuje to izuzeće. Tako je Direktivom određeno da se ona ne primjenjuje na ugovore i projektne na-tječaje koje sektorski naručitelj mora dodijeliti ili provesti u skladu s postupcima nabave koji se ra-

zlikuju od onih iz ove Direktive, a takvi postupci mogu biti utvrđeni:

- pravnim instrumentom koji stvara međuna-rodne pravne obaveze, poput međunarodnog spo-razuma sklopljenog u skladu s Ugovorima između države članice i jedne ili više trećih zemalja ili njiho-vih dijelova, a koji obuhvaća radove, robu ili usluge namijenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju pro-jekta od strane država potpisnica

- u okviru međunarodne organizacije.Nadalje, novina je da se Direktiva ne primjenjuje

na ugovore i projektne natječaje koje sektorski naru-čitelj dodjeljuje ili organizira:

- u skladu s pravilima o nabavi koje određuju me-đunarodna organizacija ili međunarodna financij-ska institucija, ako ta organizacija ili institucija u cijelosti financira određene ugovore ili projektne natječaje

- u slučaju ugovora i projektnih natječaja koje ve-ćim dijelom sufinancira međunarodna organizaci-ja ili međunarodna financijska institucija, strane se usuglašavaju o mjerodavnim postupcima nabave.

S obzirom na to da odredba Zakona o javnoj naba-vi propisuje izuzeće za „ugovore i natječaje na koje se primjenjuju drukčija pravila nabave i koji se skla-paju na temelju posebnih postupaka međunarodne organizacije“, mogu se uočiti određene razlike u od-nosu na odredbu Direktive koja određuje primjenu izuzeća i na međunarodnu financijsku instituciju. Osim toga, uvjet za primjenu takvih posebnih pra-vila nabave i samog izuzeća je da međunarodna or-ganizacija ili međunarodna financijska institucija u cijelosti financira ugovor ili projektni natječaj. Ako je financiranje samo djelomično, tj. većim dijelom, tada se ugovorne strane usuglašavaju o mjerodav-nim postupcima nabave (pravilima nabave) koji će se primijeniti pri sklapanju ugovora ili projektnih natječaja.

Zaključno, Direktiva određuje da se čl. 27. primje-njuje na ugovore i projektne natječaje koji uključu-ju obrambene i sigurnosne aspekte koji se dodjelju-ju ili organiziraju prema međunarodnim pravilima te se stoga na te ugovore i projektne natječaje ne pri-mjenjuju st. 1. i 2. čl. 20.

Članak 27. Direktive sadržava odredbe o ugo-vorima i projektnim natječajima koji uključuju obrambene ili sigurnosne aspekte koji se dodjeljuju ili organiziraju u skladu s međunarodnim pravili-ma i određuju ovo izuzeće na sličan način kao i čl. 20. Direktive.

Naime, Direktiva se ne primjenjuje na ugovore i projektne natječaje koji uključuju obrambene ili si-gurnosne aspekte koje naručitelj mora dodijeliti ili provesti u skladu s postupcima nabave koji se razli-kuju od onih obuhvaćenih ovom Direktivom, a koji su utvrđeni:

(a) u okviru međunarodnog sporazuma ili do-govora sklopljenog u skladu s Ugovorima između države članice i jedne ili više trećih zemalja ili nji-hovih dijelova, a koji obuhvaća radove, robu ili us-luge namijenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju projekta od strane država potpisnica. O svim spo-razumima ili dogovorima obavješćuje se Komisija koja može tražiti savjet od Savjetodavnog odbora za javnu nabavu iz čl. 105. Direktive.;


(b) u okviru međunarodnog sporazuma ili dogo-vora koji se odnosi na razmještaj postrojbi i tiče se pothvata države članice ili treće zemlje;

(c) u okviru međunarodne organizacije. Direktiva se ne primjenjuje na ugovore i projektne

natječaje koji uključuju obrambene ili sigurnosne aspekte koje naručitelj dodjeljuje u skladu s pravili-ma o nabavi koje određuju međunarodna organiza-cija ili međunarodna financijska institucija, ako ta organizacija ili institucija u cijelosti financira odre-đene javne ugovore i projektne natječaje. U slučaju ugovora ili projektnih natječaja koje većim dijelom sufinancira međunarodna organizacija ili međuna-rodna financijska institucija, strane se usuglašavaju o mjerodavnim postupcima nabave.

4. Posebna izuzeća za ugovore o uslugamaDirektiva se ne primjenjuje na ugovore o uslugama za:(a) stjecanje ili najam, bilo kakvim financijskim

sredstvima, zemljišta, postojećih građevinskih obje-kata ili druge nepokretne imovine ili prava koja se njih tiču;

Zakon o javnoj nabavi koji je na snazi na sličan način propisuje to izuzeće, dakle, izuzeti su: ugovo-ri o stjecanju, zakupu ili najmu postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja se njih tiču, bez obzira na način financiranja.

Razlika je u tome što Zakon dodatno propisuje da se na nabavu financijskih usluga povezanih s prethodno navedenom nabavom istodobno, prije ili nakon ugovora o stjecanju, zakupu ili najmu, u bilo kojem obliku, primjenjuje Zakon, dok Direktiva ne sadržava takvu odredbu.

(b) usluge arbitraže i mirenja;U odnosu na odredbe Zakona o javnoj nabavi koji

je na snazi, nema nikakve razlike u vezi s navede-nim izuzećem.

Uvodni dio Direktive (t. 32.) obrazlaže razloge tog izuzeća na način da bi trebalo ponoviti da usluge arbitraže i mirenja, kao i druge slične oblike alter-nativnog rješavanja sporova, obično pružaju tijela ili pojedinci koji su imenovani ili odabrani na način koji ne može biti reguliran pravilima o nabavama. Trebalo bi pojasniti da se ta Direktiva ne odnosi na ugovore o uslugama za pružanje takvih usluga, neo-visno o njihovu nazivu u okviru nacionalnog prava.

(c) pravne usluge:1. pravno zastupanje stranke u smislu čl. 1. Direk-

tive Vijeća 77/249/EEZ u:�� arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj ze-

mlji ili pred instancom međunarodne arbitra-že ili instancom za mirenje; ili�� sudskom postupku pred sudovima ili tijelima

javne vlasti u državi članici ili trećoj zemlji, ili pred međunarodnim sudovima ili institucijama;

2. pravno savjetovanje koje odvjetnik pruža tije-kom pripreme bilo kojeg od postupaka iz podt. 1. ove točke (c) ili ako postoji konkretna naznaka i velika vjerojatnost da će predmet na koji se savjet odnosi postati temom takvih postupaka, pod uvjetom da je savjet pružio odvjetnik u smislu čl. 1. Direktive 77/249/EEZ;

3. usluge ovjeravanja i certificiranja dokumenata koje moraju pružiti javni bilježnici;

4. pravne usluge koje pružaju skrbnici ili zakonski zastupnici maloljetnika ili druge pravne usluge čije

je pružatelje imenovao sud određene države članice ili su imenovani za izvođenje određenih zadataka pod nadzorom tih sudova;

5. druge pravne usluge koje su u državi članici po-vezane, čak i povremeno, s izvršavanjem službenih ovlasti.

U točki 1. odredbe Direktive koja regulira izuzeće određenih pravnih usluga naveden je čl. 1. Direktive Vijeća 77/249/EEZ od 22. ožujka 1977. godine o olak-šavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja odvjetničkih usluga. Tim je člankom propisano da se Direktiva primjenjuje, u granicama i pod uvjeti-ma koji su u njoj utvrđeni, na obavljanje odvjetnič-ke djelatnosti pružanjem usluga. Pojam „odvjetnik“ odnosi se na bilo koju osobu koja je ovlaštena obav-ljati stručne djelatnosti pod jednim od navedenih naziva u tom članku, npr. Belgija: Avocat-Advocaat, Njemačka: Rechtsanwalt itd.).

To je izuzeće novo u odnosu na Zakon o javnoj na-bavi koji je na snazi. Naime, prema odredbama Za-kona, naručitelji za nabavu pravnih usluga (odvjet-ničkih, javnobilježničkih), moraju provesti jedan od postupaka javne nabave ili postupak propisan u čl. 44. Zakona. Dakle, naručitelji su obvezni za nabavu pravnih usluga primijeniti Zakon o javnoj nabavi provedbom postupka javne nabave.

Nova Direktiva izuzima nabavu određenih prav-nih usluga od primjene Direktive: odvjetničke uslu-ge zastupanja u arbitražnim postupcima i postup-cima mirenja te sudskim postupcima i uslugama pravnog savjetovanja vezanim uz pripremu za te postupke. Izuzimaju se i javnobilježničke usluge ovjeravanja i certificiranja dokumenata koje prema odredbama Zakona o javnoj nabavi koji je na snazi nisu izuzete.

Izuzeće obuhvaća i neke druge pravne usluge koje pružaju skrbnici ili zakonski zastupnici maloljetni-ka, čije je pružatelje imenovao sud ili su imenova-ni za izvođenje određenih zadataka pod nadzorom suda;koje su u državi članici (i povremeno) poveza-ne s izvršavanjem službenih ovlasti.

Potrebno je naglasiti da se analizom ostalih odre-daba Direktive dolazi do zaključka da nisu sve prav-ne usluge izuzete od primjene Direktive. Naime, čl. 91. Direktive određuje da se ugovori za društvene i druge posebne usluge navedene u Prilogu XVII, dodjeljuju u skladu s poglavljem I. (Glava III. – PO-SEBNI REŽIMI NABAVE), ako je vrijednost ugovora jednaka ili veća od praga navedenoga u čl. 15. t. c). U Prilogu XVII navedene su CPV oznake 79100000-5 do 79140000-7, 75231100-5, pravne usluge u mjeri u kojoj one nisu isključene u skladu s čl. 21. t. c. U čl. 15. t. c) naveden je prag od 1.000.000,00 eura za ugovore o javnim uslugama za društvene ili druge posebne usluge navedene u Prilogu XVII.

Uvodni dio Direktive (t. 33.) obrazlaže razloge izuzeća pravnih usluga, na način da određeni broj pravnih usluga obavljaju pružatelji usluga koje je imenovao sud u određenoj državi članici te podra-zumijevaju odvjetničko zastupanje klijenata u sud-skom postupku, moraju ih pružati javni bilježnici ili moraju biti povezane s izvršavanjem službenih ovlasti. Takve pravne usluge najčešće pružaju tijela ili pojedinci imenovani ili izabrani na način koji nije moguće urediti pravilima o nabavi, kao što je, na


primjer, imenovanje državnih odvjetnika u određe-nim državama članicama. Te bi pravne usluge stoga trebalo isključiti iz područja primjene ove Direktive.

(d) financijske usluge u vezi s izdavanjem, proda-jom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata u smislu Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i operacije koje se provode u okviru Europskog fonda za financij-sku stabilnost i Europskog stabilizacijskog mehanizma;

Odredba Direktive koja određuje mogućnost pri-mjene tog izuzeća upućuje na Direktivu 2004/39/EEZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata te o iz-mjeni Direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Di-rektive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145).

Zakon o javnoj nabavi koji je na snazi propisuje to izuzeće uz određene manje razlike. Odredba Zakona izuzećem obuhvaća financijske usluge u vezi s izda-vanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijed-nosnih papira ili drugih financijskih instrumenata, osobito za poslove koji sektorskom naručitelju služe za stjecanje novca ili kapitala. Direktiva ne sadrža-va odredbu „… koji sektorskom naručitelju služe za stjecanje novca ili kapitala“, a kao novinu sadržava odredbu kojom se izuzeće proširuje na operacije koje se provode u okviru Europskog fonda za financijsku stabilnost i Europskog stabilizacijskog mehanizma.

Uvodni dio Direktive (točka 34.) obrazlaže razloge primjene ovog izuzeća, prije svega novine koje to izu-zeće donosi. Navedeno je da je prikladno napome-nuti da je konceptu financijskih instrumenata, kako je određeno u ovoj Direktivi, pridano isto značenje kao u ostalom zakonodavstvu vezanom uz unutar-nje tržište te bi, s obzirom na nedavno uspostavljanje Europskog fonda za financijsku stabilnost i Europ-skog stabilizacijskog mehanizma, trebalo propisati da bi djelatnosti koje se provode uz pomoć tog fonda i tog mehanizma trebale biti izuzete iz područja pri-mjene ove Direktive.

(e) zajmove, bez obzira na to jesu li povezani s izda-vanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijedno-snih papira ili drugih financijskih instrumenata

Izuzeće od primjene Direktive koje obuhvaća za-jmove je velika novina koju donosi Direktiva. Niti Zakon o javnoj nabavi koji je na snazi niti „stara“ Di-rektiva 2004/17/EZ ne određuju mogućnost primje-ne tog izuzeća, pa su sektorski naručitelji do sada za nabavu zajmova (kredita) morali provoditi postupke javne nabave.

Kao obrazloženje razloga primjene tog izuzeća, u uvodnom dijelu Direktive (t. 34.) navedeno je da bi trebalo konačno pojasniti da bi zajmovi, bez obzira na to jesu li povezani s izdavanjem vrijednosnih pa-pira ili drugih financijskih instrumenata ili drugih radnji s njima, trebali biti izuzeti iz područja pri-mjene navedene Direktive.

(f) ugovore o raduIzuzeće koje obuhvaća ugovore o radu nije novina

jer su i Direktiva 2004/17/EZ i Zakon o javnoj nabavi dopuštali mogućnost primjene tog izuzeća, tako da u vezi s tim izuzećem nema nikakvih promjena.

(g) usluge javnog prijevoza putnika željeznicom ili podzemnom željeznicom

Ovo je izuzeće novo i do sada nije postojala mo-gućnost njegove primjene. Izuzeće je vezano uz Uredbu br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog i željeznič-kog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315).

Detaljnije obrazloženje razloga primjene tog izu-zeća sadržava uvodni dio Direktive (t. 35) u kojem se, između ostalog, navodi da bi trebalo ponoviti da je čl. 5. st. 1. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća izričito predviđeno:

- da se Direktive 2004/17/EZ i 2004/18/EZ primje-njuju na ugovore o javnim uslugama odnosno ugo-vore o javnim uslugama autobusnog ili tramvajskog prijevoza putnika

- dok se Uredba (EZ) br. 1370/2007 primjenjuje na koncesije za usluge javnog autobusnog ili tramvaj-skog prijevoza putnika

- ta se Uredba i dalje primjenjuje na ugovore o javnim uslugama te na koncesije za usluge javnog željezničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika podzemnom željeznicom.

Kako bi se pojasnila veza između te Direktive i Uredbe (EZ) br. 1370/2007, trebalo bi izričito nave-sti da se ta Direktiva ne bi trebala primjenjivati na ugovore o uslugama za pružanje usluga javnog že-ljezničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika podzemnom željeznicom, a dodjela ugovora trebala bi i dalje biti podložna toj Uredbi.

Ako se Uredbom (EZ) br. 1370/2007 prepušta na-cionalnom zakonodavstvu da polazi od pravila utvr-đenih tom Uredbom, države članice trebale bi moći u svom nacionalnom pravu odrediti da ugovori o uslugama javnoga željezničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika podzemnom željeznicom moraju biti dodijeljeni poštovanjem postupka dodjele ugo-vora koji je u skladu s njihovim općim pravilima o javnoj nabavi.

(h) civilna obrana, civilna zaštita i sprječava-nje opasnosti koje pružaju neprofitne organizacije ili udruženja, i koje su obuhvaćene CPV oznakama 75250000-3, 75251000-0, 75251100-1, 75251110-4, 75251120-7, 75252000-7, 75222000-8; 98113100-9 i 85143000-3 osim usluga prijevoza pacijenata kolima hitne pomoći

Ovo izuzeće nije dopušteno Direktivom 2004/17/EZ niti Zakonom o javnoj nabavi koji je na snazi. U odredbi Direktive navedeni su CPV brojevi na koje se primjenjuje izuzeće, a riječ je o sljedećim uslugama:

75250000-3 Usluge vatrogasnih postrojbi i usluge spašavanja

75251000-0 Usluge vatrogasnih postrojbi75251100-1 Usluge gašenja požara75251110-4 Usluge sprečavanja požara75251120-7 Usluge gašenja šumskih požara75252000-7 Usluge spašavanja75222000-8 Usluge civilne obrane98113100-9 Usluge u području nuklearne sigurnosti85143000-3 Usluge vozila hitne pomoći.Uvodni dio Direktive (t. 36.) obrazlaže razloge

ovog izuzeća. Navedeno je da se Direktiva ne bi tre-bala primjenjivati na određene usluge u hitnim slu-čajevima ako ih pružaju neprofitne organizacije ili udruženja jer bi bilo teško zadržati posebne karak-


teristike tih organizacija ako bi se pružatelji usluga trebali birati u skladu s postupcima iz te Direktive.

Međutim, to izuzeće se ne bi trebalo proširiti izvan strogo nužnog okvira. Trebalo bi, stoga, izričito na-vesti da se ne bi trebale isključiti usluge kola hitne pomoći za prijevoz pacijenata. U tom je kontekstu nadalje nužno razjasniti da CPV skupina 601 „Usluge cestovnog prijevoza” ne obuhvaća usluge kola hitne pomoći koje se nalaze u CPV razredu 8514. Trebalo bi, dakle, pojasniti da bi usluge koje su pokrivene CPV oznakom 85143000-3, koje uključuju samo usluge kola hitne pomoći za prijevoz pacijenata, trebale biti podložne posebnom režimu utvrđenom za socijalne i druge posebne usluge („blagi režim”).

Stoga bi, općenito, ugovori za pružanje usluga kola hitne pomoći također bili podložni blagom re-žimu ako bi vrijednost usluga kola hitne pomoći za prijevoz pacijenata bila veća od vrijednosti ostalih usluga kola hitne pomoći.

(i) ugovore za pružanje usluga radiotelevizijskog ili programskog emitiranja koji su dodijeljeni pružatelji-ma audiovizualnih ili radijskih usluga

Za potrebe ove točke, „pružatelj medijske usluge” ima jednako značenje kao u čl. 1. st. 1. t. (d) Direktive 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća.

„Program” ima jednako značenje kao u čl. 1. st. 1. t. (b) Direktive 2010/13/EU, ali uključuje i radijske programe te materijale za radijske programe. Nada-lje, za potrebe ove odredbe, „programski materijal” ima jednako značenje kao „program”.

Prije svega treba naglasiti da Zakon o javnoj naba-vi koji je na snazi ne propisuje to izuzeće te se stoga riječ o novom izuzeću.

Iz odredbe je vidljivo da se ona poziva na Direk-tivu 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u država-ma članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (SL L 95), vezano uz značenje pojmova „pro-gram“ i „pružatelj medijske usluge“. Isti pojmovi, u skladu s tom Direktivom, imaju sljedeća značenja:

(b) „program” znači niz pokretnih slika sa ili bez zvuka koji tvori pojedinačnu stavku u rasporedu ili katalogu koji je izradio pružatelj medijske usluge i čiji je oblik i sadržaj usporediv s oblikom i sadržajem televizijskog emitiranja. Primjeri programa uključu-ju cjelovečernje filmove, sportske događaje, komedije situacija, dokumentarne filmove, dječje programe i izvorne drame

(d) „pružatelj medijske usluge” znači fizička ili prav-na osoba koja ima uredničku odgovornost za odabir audiovizualnog sadržaja audiovizualne medijske us-luge i određuje način na koji se isti organizira“

Slično izuzeće sadržava Direktiva 2014/24/EU za javne naručitelje, ali uz određene bitne razlike vid-ljive iz prvog dijela odredbe. Radi usporedbe, u na-stavku se navodi izuzeće kako je određeno za javne naručitelje:

Stjecanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju pro-gramskog materijala namijenjenog za audiovizualne usluge ili radijske usluge, koje su dodijelili pružate-lji audiovizualnih ili radijskih usluga, ili ugovore za pružanje usluga radiotelevizijskog ili programskog emitiranja koji su dodijeljeni pružateljima audiovi-zualnih ili radijskih usluga.

Za potrebe ovog članka, „audiovizualna medijska usluga” i „pružatelj medijske usluge” imaju jednako značenje kao i na temelju čl. 1. st. 1. t. (a) odnosno (d) Direktive 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća.

„Program” ima značenje kao i na temelju čl. 1. st. 1. t. (b) te Direktive, ali uključuje i radijske progra-me te materijale za radijske programe. Nadalje, za potrebe navedene odredbe, „programski materijal” ima jednako značenje kao i „program”.

5. Ugovori o uslugama dodijeljeni na osnovi is-ključivog prava

Direktiva se ne primjenjuje na ugovore o usluga-ma dodijeljene subjektu koji je sam javni naručitelj ili udruženju javnih naručitelja na temelju isklju-čivog prava koje oni uživaju u skladu sa zakonom, propisom ili objavljenom upravnom odredbom koji su u skladu s UFEU-om.

Izuzeće koje propisuje Zakon o javnoj nabavi koji je na snazi, a koje se može usporediti s ovim izuze-ćem, glasi:

- ugovori o uslugama koje sektorski naručitelj sklapa s javnim naručiteljem ili udruženjem javnih naručitelja koji tu uslugu pruža na temelju isklju-čivog prava utemeljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom aktu koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

Slično izuzeće sadržava Direktiva 2014/24/EU za javne naručitelje. Radi usporedbe, u nastavku se navodi izuzeće kako je propisano za javne naruči-telje: (za usporedbu je bitno usporediti tekst Direktiva 2014/24/EU i 2014/25/EU na engleskom jeziku)1

- ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o jav-nim uslugama koje javni naručitelj dodjeljuje dru-gom javnom naručitelju ili udruženju javnih naruči-telja na osnovi isključivog prava koje uživaju u skladu s objavljenim zakonom, propisom ili objavljenom upravnom odredbom koji su u skladu s UFEU-om.

Uvodni dio Direktive (t. 37.) daje kratko obrazlo-ženje razloga mogućnosti primjene ovog izuzeća, riječima, da u određenim slučajevima, javni naruči-telj ili udruženje javnih naručitelja može biti jedini izvor određene usluge, u pogledu čijeg pružanja ima isključivo pravo u skladu sa zakonima, propisima ili objavljenim upravnim odredbama koji su usklađeni s UFEU-om. Trebalo bi pojasniti da se ta Direktiva ne treba primjenjivati na dodjeljivanje ugovora o uslugama tom javnom naručitelju ili udruženju.

6. Ugovori koje dodjeljuju određeni naručitelji u svrhu kupnje vode i nabave energije ili goriva za proizvodnju energije

Direktiva se ne primjenjuje:(a) na ugovore za nabavu vode ako ih sklapaju na-

ručitelji koji se bave jednom od djelatnosti iz čl. 10. st. 1. ili objema

1 SEKTORSKI NARUČITELJI:This Directive shall not apply to service contracts awarded to an entity

which is itself a contracting authority or to an association of contracting authorities on the basis of an exclusive right which they enjoy pursuant to a law, regulation or published administrative provision which is compatible with the TFEU.

JAVNI NARUČITELJIThis Directive shall not apply to public service contracts awarded

by a contracting authority to another contracting authority or to an association of contracting authorities on the basis of an exclusive right which they enjoy pursuant to a law, regulation or published administrative provision which is compatible with the TFEU.


(Napomena: čl. 10. st. 1. propisuje sljedeće:Voda1. U pogledu vode, ova se Direktiva primjenjuje na

sljedeće djelatnosti:(a) pružanje fiksnih mreža ili upravljanje fiksnim

mrežama s namjerom pružanja usluge javnosti u vezi s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom pitke vode

(b) isporuku pitke vode takvim mrežama.)(b) na ugovore koje dodjeljuju naručitelji koji su i

sami aktivni u energetskom sektoru na način da su uključeni u djelatnost iz čl. 8. st. 1., čl. 9. st. 1. ili čl. 14. za opskrbu:

1. energijom2. gorivom za proizvodnju energije.(Napomena: čl. 8. st. 1., čl. 9. st. 1. i čl. 14. propisuju

sljedeće:Članak 8. st. 1.Plin i toplinska energija1. Što se tiče plina i toplinske energije, ova se Di-

rektiva primjenjuje na sljedeće djelatnosti:(a) pružanje fiksnih mreža ili upravljanje fiksnim

mrežama s namjerom pružanja usluge javnosti u vezi s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom plina ili toplinske energije

(b) isporuku plina ili toplinske energije takvim mrežama.

Članak 9. st. 1.Električna energija1. Što se tiče električne energije, ova se Direktiva

primjenjuje na sljedeće djelatnosti:(a) pružanje fiksnih mreža ili upravljanje fiksnim

mrežama s namjerom pružanja usluge javnosti u vezi s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom električne energije

(b) isporuku električne energije takvim mrežama.Članak 14.Vađenje nafte i plina te traženje ili vađenje uglje-

na ili drugih krutih gorivaOva se Direktiva primjenjuje na djelatnosti koje

se odnose na iskorištavanje zemljopisnog područja u svrhu:

(a) vađenja nafte ili plina(b) istraživanja ili vađenja ugljena ili drugih kru-

tih goriva.)Slično izuzeće propisuje i Zakon o javnoj nabavi

koji je na snazi:11. nabava vode koju nabavlja sektorski naručitelj

koji obavlja jednu ili obje djelatnosti iz čl. 108. st. 1. Zakona;

12. nabava energije ili goriva za proizvodnju ener-gije koju nabavlja sektorski naručitelj koji obavlja djelatnost iz čl. 107. st. 1. i st. 3. ili iz čl.109. Zakona…

7. Obrana i sigurnost1. Za ugovore koji se dodjeljuju i projektne natječaje

koji se provode u području obrane i sigurnosti ova se Direktiva ne primjenjuje na:

(a) ugovore koji spadaju u područje primjene Di-rektive 2009/81/EZ;

(b) ugovore na koje se Direktiva 2009/81/EZ ne pri-mjenjuje u skladu s njenim čl. 8., 12. i 13.

2. Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore i pro-jektne natječaje koji nisu na drugi način izuzeti su-kladno st. 1. u mjeri u kojoj se zaštita osnovnih sigur-nosnih interesa države članice ne može jamčiti s manje

drastičnim mjerama, na primjer nametanjem zahtje-va s ciljem zaštite povjerljive naravi podataka koje naručitelj stavlja na raspolaganje, u okviru postupka dodjele ugovora kako je predviđeno ovom Direktivom.

Nadalje, u skladu s čl. 346. st. 1. t. (a) UFEU- a, ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore i projektne na-tječaje koji nisu na drugi način izuzeti sukladno st. 1. ovog članka u mjeri u kojoj bi država članica pri-mjenom ove Direktive bila obvezna pružati podatke za koje smatra da bi njihova objava štetila osnovnim interesima njezine sigurnosti.

3. Ako su nabava i izvršenje ugovora ili projektnog natječaja proglašeni tajnima ili moraju biti popra-ćeni posebnim sigurnosnim mjerama u skladu sa za-konima i drugim propisima na snazi u državi člani-ci, ova se Direktiva ne primjenjuje pod uvjetom da je država članica utvrdila da bitne predmetne interese nije moguće zaštititi manje drastičnim mjerama, poput Osim navedenog izuzeća koje se odnosi na nabave vezane uz obranu i sigurnost, Direktiva, u vezi s tim izuzećem, sadržava još i odredbe o mje-šovitoj nabavi koja uključuje obrambene ili sigur-nosne aspekte, zatim nabavi koja obuhvaća nekoli-ko djelatnosti i uključuje obrambene ili sigurnosne aspekte te odredbe o ugovorima i projektnim na-tječajima koji uključuju obrambene ili sigurnosne aspekte koji se dodjeljuju ili organiziraju u skladu s međunarodnim pravilima.

4. ZAKLJUČNOIz danog pregleda izuzeća koje donosi Direktiva

2014/25/EU, može se zaključiti da su velik broj izuze-ća sektorski naručitelji mogli primjenjivati i do sada jer su bila jednako ili vrlo slično propisana odred-bama Zakona o javnoj nabavi koji je na snazi. Uz to, primjetne su i neke bitne novine, odnosno izuzeća koja se do sada nisu mogla primjenjivati, npr. za neke vrste usluga (pravne usluge, javnobilježničke usluge, zajmovi). Jednako se tako mogu uočiti odre-đene razlike u odnosu na slična izuzeća koja mogu primjenjivati javni naručitelji.

Osim izuzeća navedenih u ovom članku, bitno je napomenuti da Direktiva sadržava odredbe o još nekim razlozima i okolnostima uslijed kojih se Direktiva neće primjenjivati. Riječ je o posebnim odnosima, u skladu s pododjeljkom 3. Direktive (suradnja, povezana društva i zajednički pothvati). Nadalje, Direktiva se primjenjuje samo na usluge istraživanja i razvoja (čl. 32.) određenih CPV ozna-ka, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti da korist ima isključivo naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova i da je naručitelj u potpunosti platio pruženu mu uslugu. Uz to, čl. 34. Direktive određuje da ugovori kojima se namjerava omogućiti obavlja-nje djelatnosti iz čl. 8. – 14. nisu predmet Direktive ako država članica ili naručitelji postupkom iz čl. 35. mogu dokazati da je djelatnost koja se obavlja u dr-žavi članici izravno izložena natjecanju na tržištima kojima pristup nije ograničen.

DOKUP MINUTA ZA STRUČNE SAVJETEmožete obaviti na:

01/4699-760; mob. 099/4699-760


Ante LOBOJA, dipl. iur. UDK 331.2

Rješidbe iz pravne zaštite u sustavu javne nabave

Pravnu zaštitu u sustavu javne nabave mogu pružiti za to ovlaštene osobe. U ovom se pregledu daje niz

rješidbi iz postupka pravne zaštite pri provedbi postupa-ka javne nabave koje su dali Državna komisija za kontro-lu postupaka javne nabave i upravni sudovi.

Istodobno s dostavljanjem žalbe Državnoj ko-misiji žalitelj je obvezan primjerak žalbe dostaviti i naručitelju na dokaziv način, a prema presudi Upravnog suda žalitelj je primjerak žalbe istodob-no dostavio naručitelju, ukoliko je primjerak žalbe naručitelj dostavljen prije isteka roka za žalbu

Upravni sud u Zagrebu, u upravnom sporu tužite-lja B. d.o.o. Zagreb, protiv tuženika Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, dana 30. lipnja 2015., donio je presudu, poslovni broj: Usl-1870/14-15, kojom se poništava Zaključak Državne komisije, Klasa: UP/II-034-02/14-01/322, od 23. travnja 2014., o odbacivanju žalbe žalitelja kao nepravodobne, te je naložio tuženiku da u roku od 60 dana od dostave presude donese novu odluku o žalbi.

Osporenim Zaključkom tuženika žalba tužitelja je odbačena kao nepravodobna, s obrazloženjem da tu-žitelj nije primjerak izjavljene žalbe istodobno do-stavio i naručitelju. Tužitelj osporava način na koji je tuženik primijenio odredbu članka 145. Zakona o javnoj nabavi (dalje: Zakon). Tuženik navodi da bi žalba bila dostavljena na dokaziv način ista mora biti u pisanom obliku dostavljena poštom (preporučeno s povratnicom) ili neposredno, a da bi o dostavljanju primjerka žalbe naručitelju žalitelj imao valjani do-kaz. Tužitelj tvrdi da žalba Državnoj komisiji i naru-čitelju ne može biti predana istodobno u doslovnom smislu te riječi, a da bi pritom žalitelj mogao, uz žalbu dostavljenu Državnoj komisiji, dostaviti i povratnicu, kao dokaz da je žalbu poslao i naručitelju.

Tužitelj smatra kako je smisao navedene odred-be u tome da je primjerak žalbe potrebno u žalbe-nom roku dostaviti naručitelju, a kako bi isti mo-gao postupiti sukladno odredbama Zakona, koje propisuju postupanje naručitelja u slučaju žalbe. U konkretnom slučaju razvidno je da je žalitelj izjavio žalbu Državnoj komisiji 14. ožujka 2015., dok je pri-mjerak žalbe naručitelju dostavio 17. ožujka 2015. Navodi kako je iz navedenoga razvidno da su i žal-ba tuženiku i primjerak žalbe naručitelju dostav-ljeni u žalbenom roku, slijedom čega pravilnim tu-mačenjem materijalnog prava, žalba tužitelja nije smjela biti odbačena kao nepravodobna. Predlaže da se poništi osporeni zaključak i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod razlo-ga navedenih u obrazloženju osporenog Zaključka. Ističe kako pojam „istodobno“ u smislu vremenskog

određenja znači „istovremeno“ ili „u isto doba“ ili „u isto vrijeme“, pa je odredba članka 145. stavka 3. Za-kona, podložna gramatičkom tumačenju, koja je svrha te odredbe. Dodaje kako se važnost istodobne predaje žalbe naručitelju i tuženiku, sukladno nave-denoj odredbi, ogleda u činjenici što naručitelj mora istodobno imati saznanja o žalbi, jer nakon izjavlje-ne žalbe tuženiku, naručitelj ne smije poduzimati nikakve daljnje radnje, odnosno mora pravodobno zastati s provedbom postupka javne nabave. Tvr-di kako u konkretnom slučaju tužitelj nije istodob-no predao žalbu tuženiku i naručitelju, sukladno odredbi članka 145. stavka 3. Zakona, jer je izjavio žalbu Državnoj komisiji 14. ožujka 2015., dok je pri-mjerak žalbe naručitelju dostavio 17. ožujka 2015., putem preporučene pošiljke. (…).

Sud je ocijenio tužbeni zahtjev osnovanim. (…) U konkretnom slučaju, tuženik, Državna komisija, je odredbe članka 145. stavka 3. Zakona primijenio doslovno, tumačeći ih isključivo gramatički, dok je prema mišljenju suda u tumačenju i primjeni poje-dine norme potrebno, uz gramatičko, primijeniti i teleološko tumačenje, kako bi se osiguralo da se u primjeni pojedinog propisa u praksi, postigne upra-vo onaj cilj radi kojega je norma donesena. Smisao propisane obveze dostavljanja primjerka žalbe i naručitelju je omogućavanje ostvarivanja suspen-zivnog učinka žalbe. Prema stajalištu suda, taj se učinak ostvaruje ukoliko žalitelj primjerak žalbe naručitelju podnese prije isteka roka za žalbu, što ne mora nužno biti istoga dana ili u istom trenutku kada žalbu izjavi tuženiku. Naime, i u situaciji kada bi žalitelj žalbu istoga dana podnio tuženiku i na-ručitelju preporučenom pošiljkom, oni je ne moraju nužno zaprimiti istoga dana.

Stoga sud ocjenjuje da se Zaključak tuženika te-melji na pretjerano formalističkom i neutemeljeno restriktivnom tumačenju Zakona, osobito imajući u vidu da se radi o Ustavom zajamčenom pravu na žalbu, pa sukladno načelu razmjernosti, iz članka 6. Zakona o općem upravnom postupku i članku 16. Ustava RH, svako ograničenje prava na žalbu mora imati legitiman cilj i biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem prava na žalbu u svakom pojedinom slučaju. Kako u predmetnom slučaju navedeni uvjeti nisu ispunjeni, sud je utvrdio da je tuženik pogrešno primijenio Zakon kada je žalbu tužitelja odbacio kao nepravodobnu, umjesto da je meritorno odlučio o nje-noj osnovanosti. Na taj način, tužitelju je uskraćeno pravo na djelotvoran pravni lijek.

Slijedom navedenoga, sud je na temelju ovlaštenja iz članka 58. Zakona o upravnim sporovima, usvojio tužbeni zahtjev, poništio osporeni Zaključak i pred-met vratio tuženiku na ponovni postupak, pri čemu je tuženik, sukladno članku 81. stavku 2. Zakona o upravnim sporovima, vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama suda.


Dva trgovačka društva, od kojih je jedno druš-tvo jedini osnivač drugog trgovačkog društva, sma-traju jednim gospodarskim subjektom, pa se stoga radi o jednom gospodarskom subjektu koji je do-stavio dvije ponude u postupku javne nabave

Naručitelj, HRT, Zagreb, objavio je 13. veljače 2015. u EOJN RH, poziv na nadmetanje i dokumentaciju za nadmetanje, u otvorenim postupku javne nabave broj: 2105/S 002-0006101, za predmet nabave: usluge distri-bucije digitalnih sadržaja. Između tri valjane ponu-de naručitelj je odabrao ponudu tvrtke AViON media d.o.o. Zagreb. Na Odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj Zajednica ponuditelja OiV d.o.o. Zagreb, MtV d.o.o. Zagreb i MS d.o.o. Mostar. Žalitelj u žalbi u bitnome osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja, te predlaže poništiti Odluku o odabiru.

Žalitelj navodi da se ponude društava AViON media d.o.o. Zagreb i CS computer systems d.o.o. temelje na istoj tehnološkoj platformi, da je cijena ponude oda-branog ponuditelja niža za gotovo 45%, te da je naru-čitelj neosnovano prihvatio obrazloženje ponuditelja vezano uz neuobičajeno nisku cijenu a da nije povezao činjenicu odnosa dvaju ponuditelja. Smatra da nu-đenje istog tehničkog rješenja po različitim cijenama predstavlja narušavanje tržišnog natjecanja, posebice zbog toga što su ponude predala dva trgovačka druš-tva od kojih je jedno društvo jedini osnivač drugog trgovačkog društva. Žalitelj također navodi da je na-ručitelj postupio suprotno dokumentaciji za nadme-tanje prema kojoj je zabranjeno nuditi varijante, te je valjanima ocijenio dvije ponude istog gospodarskog subjekta, koje je prema članku 91. stavku 1. toč. 13. i 15. Zakona o javnoj nabavi morao odbiti.

Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da se radi o dva zasebna gospodarska subjekta, odnosno o dvije različite pravne osobe, te da činjenica što je CS com-puter systems d.o.o. osnivač društva AViON media d.o.o., ne utječe na činjenicu da se radi o zasebna pravna subjekta, koji mogu ravnopravno sudjelovati u postupcima javne nabave.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je u Izvatku iz sudskog registra (str. 226/50 – 226/52 ponude) navedeno da je društvo CS computer systems d.o.o. jedini osnivač društva AViON media d.o.o., U predmetnom postupku nabave ponudu je dostavilo i društvo CS computer systems d.o.o., koje također nudi Aviion tehnološku platformu. Prema odredbi članka 93. stavka 1. točke 13. i 15. Zakona, javni naručitelj obvezan je na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbiti ponude ponuditelja koji je dostavio dvije ili više ponuda u kojima je ponuditelj i/ili član zajednice ponuditelja, osim u slučaju dostavljanja alternativne ponude, ako je ona dopuštena te ponudu za koju javni naručitelj osnovano smatra da nije rezultat tržišnog natjecanja. Nadalje, prema toč. 22.7. dokumentacije za nadmetanje zabranjeno je nuditi varijante i alternativne ponude.

Prema članku 4. stavku 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, poduzetnikom pod kontrolom drugog po-duzetnika smatra se poduzetnik u kojem drugi podu-zetnik, izravno ili neizravno: 1. ima više od polovice udjela ili dionica ili 2. može ostvarivati više od polo-vice glasačkih prava ili 3. ima pravo na postavljanje više od polovice članova uprave ili nadzornog odbora

ili odgovarajućeg tijela za upravljanje te vođenje po-slova ili 4. na drugi način ima pravo na upravljanje poslovanjem poduzetnika. Prema stavku 2. istoga članka poduzetnici iz stavka 1. smatraju se jednim gospodarskim subjektom.

(…) Sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi, jedno od temeljnih načela u postupcima javne naba-ve je i načelo tržišnog natjecanja. Smisao odredbi o tržišnom natjecanju je da u postupku javne nabave sudjeluje što više gospodarskih subjekata – ponudite-lja, koji će nuditi cijene koje predstavljaju rezultat tr-žišnog natjecanja, a sve u općem interesu učinkovitog trošenja sredstava za javnu nabavu.

Žalitelj, dakle, ukazuje na narušavanje tržišnog natjecanja. U konkretnom slučaju radi se o situaciji u kojoj je jedan poduzetnik (AViON media d.o.o.) pod kontrolom drugog poduzetnika (CS computer systems d.o.o.), odnosno u smislu Zakona o tržišnom natje-canju navedena trgovačka društva smatraju se jed-nim gospodarskim subjektom.

(…) Dakle, u konkretnom slučaju podnošenje po-nude od strane jednog gospodarskog subjekta, čiji je jedini osnivač drugi ponuditelj u istom postupku javne nabave, predstavlja narušavanje tržišnog na-tjecanja, te ujedno predstavlja naručitelju osnovu za odbijanje ponuda istog gospodarskog subjekta koje nisu rezultat tržišnog natjecanje. (…).

Uzimajući u obzir citirane odredbe Zakona o javnoj nabavi, prema kojima je naručitelj obvezan na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbiti ponude po-nuditelja koji je dostavio dvije ili više ponuda u kojima je ponuditelj i/ili član zajednice ponuditelja, osim u slučaju dostavljanja alternativne ponude, te s obzirom na činjenicu da u konkretnom slučaju alternativne ponude nisu dopuštene, naručitelj je propustio u pred-metnom postupku javne nabave valjano ocijeniti rele-vantne okolnosti, odnosno činjenicu da se navedena trgovačka društva smatraju jednim gospodarskim subjektom, te da se stoga radi o jednom gospodar-skom subjektu koji je dostavio dvije ponude. (…). Iz navedenoga proizlazi da naručitelj prilikom pregleda i ocjene ponuda nije postupio sukladno članku 93. stav-ku 1. toč. 13. i 15. Zakona, odnosno nije pravilno utvr-dio činjenično stanje, te je pogrešno primijenio materi-jalno pravo. Stoga su žalbeni navodi žalitelja osnovani.

(Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/15-01/383)

Naručitelj nije iskoristio mogućnost pozvati ža-litelja na upotpunjavanje ponude, pa je na taj na-čin postupio je protivno čl. 3. st. 2. Zakona o javnoj nabavi jer nije vodio računa o učinkovitoj javnoj nabavi i ekonomičnom trošenju sredstava

Naručitelj, HV d.o.o. Zagreb, objavio je 15. travnja 2015., u EOJN RH, poziv na nadmetanje i dokumenta-ciju za nadmetanje u otvorenom postupku javne naba-ve, broj: 2015/S 002-0016023, za predmet nabave: radovi održavanja detaljnih melioracijskih građevina za od-vodnju i navodnjavanje na području V-S županije (…).

Na Odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj, zajednica ponuditelja V.O. d.o.o. Osi-jek i M. d.o.o. Osijek. Žalitelj između ostaloga navodi da je naručitelj, ako je smatrao da se financijska spo-sobnost pored, Izjave o ukupnom prometu, dokazuje


(kumulativno) i Bilancom i Računom dobiti i gubit-ka, mogućnost traženja pojašnjenja i upotpunjava-nja sukladno čl. 92. Zakona koristio protivno načelu ekonomičnog trošenja sredstava za javnu nabavu, pri čemu nije uzeo u obzir činjenicu da je ponuda žali-telja niža od ponude odabranog ponuditelja za iznos od 118.884,43 kn, odnosno 14,15 %, a sukladno čl. 3. st. 2. Zakona (citat:„Naručitelji moraju primjenjiva-ti odredbe ovoga Zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu“).

U odgovoru naručitelja na žalbu navodi se da te-meljem članak 92. Zakona naručitelj može pozvati ponuditelje na pojašnjenje i upotpunjavanje ponude, ali da to nije obveza za naručitelja. On navodi da u predmetnom postupku javne nabave nije koristio mogućnost iz članka 92. Zakona, niti prema odabra-nom ponuditelju.

Državna komisija navodi da je među strankama sporno je li naručitelj bio obvezan temeljem članak 92. Zakona pozvati žalitelja na upotpunjavanje po-nude, dostavljanjem Bilance i Računa dobiti i gubit-ka ili odgovarajućeg financijskog izvještaja, s obzirom na to da je toč. 4.2 dokumentacije za nadmetanje pro-pisano da „Svaki ponuditelj u postupku javne naba-ve mora dokazati da je ukupni promet ponuditelja jednak ili veći od dvostrukog iznosa procijenjene vri-jednosti nabave (…) što dokazuje dostavom (kumula-tivno) svih sljedećih dokumenata: izjava o ukupnom prometu gospodarskog subjekta; bilanca, račun dobi-ti i gubitka, odnosno odgovarajući financijski izvje-štaj, ako je njihovo objavljivanje propisano u državi sjedišta gospodarskog subjekta; dokument izdan od bankarskih ili drugih financijskih institucija, kojim se dokazuje solventnost gospodarskog subjekta (…).

Državna komisija ocjenjuje da je u pravu naručitelj kada navodi da je u postupku pregleda i ocjene ponuda imao pravo odlučiti hoće li temeljem članka 92. Zakona pozvati žalitelja na upotpunjavanje ponude ili ne. Me-đutim, temeljem članka 3. stavka 2. Zakona naručitelj je obvezan kod primjene odredaba Zakona o javnoj na-bavi, pa tako i prilikom korištenja ovlaštenja iz članka 92. Zakona, voditi računa o učinkovitoj javnoj nabavi i ekonomičnom trošenju sredstava za javnu nabavu. (…) U konkretnom slučaju naručitelj je imao saznanja da je ponuda žalitelja povoljnija od ponude odabranog ponuditelja kao i da u ponudi žalitelja nedostaje dokaz financijske sposobnosti čiji je nedostatak moguće na-knadno otkloniti sukladno čl. 92. ZJN-a. Time što naru-čitelj, u konkretnom slučaju, nije iskoristio mogućnost pozvati žalitelja na upotpunjavanje ponude, postupio je protivno čl. 3. st. 2. Zakona o javnoj nabavi jer nije vo-dio računa o učinkovitoj javnoj nabavi i ekonomičnom trošenju sredstava, na koji način bi imao mogućnost odabrati povoljniju ponudu i time ekonomičnije trošiti financijska sredstva. Stoga je žalbeni navod osnovan.

(Rješenje: UP/II-034-02/15-01/508)

Početak roka za izjavljivanje žalbe u slučajevima višestruke dostave odluke o odabiru ili poništenju, počinje teći od dana prve uredne dostave

Naručitelj OB Pula, objavio je 9. travnja 2015., u EOJN RH, poziv na nadmetanje s dokumentacijom za

nadmetanje u otvorenom postupku male vrijednosti, broj objave: 2015/S 002-0015043, za predmet nabave: konzultantske usluge tijekom izgradnje OB Pula.

Na Odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji dana 13. svibnja 2015. izjavio preporučenom poštom žalitelj G.P. d.o.o. Zagreb, te istodobno naručitelju dostavio primjerak žalbe, tražeći poništenje Odluke i naknadu troškova žalbenog postupka. U odgovoru na žalbu naručitelj osporava pravodobnost žalbe ob-zirom da je Odluka o odabiru dostavljena objavom u EOJN RH dana 7. svibnja 2015. a žalitelj je izjavio žalbu 13. svibnja 2015., nakon proteka roka od pet dana od dostave Odluke. Predlaže odbaciti žalbu kao nepravodobnu.

Sukladno odredbi članka 146. stavak 1. Zakona o javnoj nabavi u otvorenom postupku male vrijedno-sti žalba se izjavljuje u roku pet dana od dana primit-ka odluke o odabiru/odluke o poništenju u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda odnosno razloge poništenja.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje utvrđeno je da je procijenjena vrijednost nabave 1.250.000,00 kn, koja je vrijednost ispod europskog praga od 207.000,00 EUR, pa se u konkretnom slučaju radi o postupku javne nabave male vrijednosti, sukladno članku 18. stavku 2. Zakona. Člankom 96. stavak 6. Zakona propisano je da je Odluku o odabiru s presli-kom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, javni naru-čitelj obvezan je bez odgode dostaviti svakom ponudi-telju, (…), na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava, objavom u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, pri čemu se dostava smatra obavlje-nom istekom dana objave i sl.).

Toč. 6.11. dokumentacije za nadmetanje naručitelj je odredio kako se odluka o odabiru ili poništenju s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda do-stavlja objavom u EOJN RH.

U predmetnom postupku javne nabave naručitelj je ponuditeljima dostavio spornu odluku o odabiru objavom u EOJN RH dana 7. svibnja 2015. Također, istu odluku o odabiru naručitelj je dostavio ponu-diteljima preporučenom poštanskom pošiljkom. Žalitelj tvrdi da mu je Odluka o odabiru dostavljena preporučenom poštom 8. svibnja 2015. (…).

Državna komisija navodi da se žalba u otvorenom postupku male vrijednosti izjavljuje u roku pet dana, i to od dana primitka odluke o odabiru ili odluke o poni-štenju. U predmetnom postupku, nesporno je utvrđe-no da je žalitelj primio spornu odluku dana 7. svibnja 2015. Naime, početak roka za izjavljivanje žalbe u slučajevima višestruke dostave počinje teći od dana prve uredne dostave, radi čega dostava koja je uslije-dila preporučenom poštom nije mogla proizvesti bilo kakav pravni učinak. Sukladno odredbi članka 144. stavak 1. toč. 4. Zakona, zadnji dan roka za izjavlji-vanje žalbe u odnosu na Odluku o odabiru je dan 12. svibnja 2015. No kako je žalba izjavljena Državnoj ko-misiji dana 13. svibnja 2015., odnosno po proteku za-konom utvrđenog roka, žalba je nepravodobna.

(Zaključak: UP/II-034-02/15-01/393)

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI


Odabrani ponuditelj nije sastavio troškovnik za grupu 3. predmeta nabave sukladno dokumentaci-ji za nadmetanje

Naručitelj, OB, je objavio 4. listopada 2013. u EOJN RH, poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave (broj: 2013/S 002-0083463), za predmet nabave: lijekovi. Predmet nabave naručitelj je podijelio u osam grupa, te dozvolio nuđenje po grupama. Za grupu 3. predmeta nabave (Lijekovi u dermatologiji za mišićno koštani sustav i ostalo) dostavljene su četiri ponude, koje je naručitelj ocijenio valjanima. Odlukom o oda-biru od 23. prosinca 2013., kao najpovoljnija ponuda po kriteriju najniže cijene, odabrana je ponuda ponu-ditelja O.Ph. d.o.o. Zagreb. Na Odluku o odabiru žalbu je izjavio žalitelj M.I. d.o.o. Sv. Nedjelja.

Žalitelj u žalbi navodi da odabrani ponuditelj u troškovniku, koji je sastavni dio ponude odabranog ponuditelja, u stavci 430, nije upisao naziv proizvo-da, naziv proizvođača, te ostale podatke tražene troškovnikom, zbog čega njegova ponuda nije suklad-na dokumentaciji za nadmetanje.

Uvidom u toč. 2.4 dokumentacije za nadmetanje utvrđeno je da je naručitelj naveo da je tehnička spe-cifikacija predmeta nabave navedena u troškovniku, dok je toč. 2.5. dokumentacije odredio da je troškov-nik sastavni dio dokumentacije za nadmetanje. Na-dalje, naručitelj je sastavio troškovnik za grupu 3. na način da je u stupcima naveo redni broj, generičko ime lijeka, oblik lijeka, jačinu lijeka i količinu, dok su ponuditelji za svaku navedenu stavku trebali upisati naziv proizvođača, zaštićeno ime lijeka, jediničnu ci-jenu i ukupnu cijenu stavke.

Člankom 87. stavkom 1. toč. 1. Zakona propisano je da se pri izradi ponude ponuditelj mora pridržava-ti zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje. Prema odredbi članka 90. stavka 1. propisano je da nakon otvaranja ponuda javni naručitelj pregleda-va i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije za nadmetanje. Nadalje, člankom 7. stavkom 1. Uredbe o načinu izrade i postupanju s do-kumentacijom za nadmetanje i ponudama propisan je sadržaj troškovnika koji izrađuje naručitelj, kao sastavni dio dokumentacije za nadmetanje, a koji je sukladno članku 10. stavku 2. toč. 6. Iste Uredbe, sa-stavni dio ponude.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, na stra-nici 71/83, Državna komisija je utvrdila da u troškov-niku za grupu 3., u stavci 430 (Aglukozidaza alfa, 50 ml, u količini od 160 ampula) nije upisan naziv proi-zvođača i zaštićeno ime lijeka. Slijedom navedenoga, osnovan je žalbeni navod žalitelja da odabrani po-nuditelj nije sastavio troškovnik za grupu 3. predme-ta nabave sukladno dokumentaciji za nadmetanje. S obzirom na to da postupak pregleda i ocjene ponuda naručitelj nije proveo sukladno dokumentaciji za nadmetanje, naručitelj će ponovno provesti pregled i ocjenu ponuda, o istome sastaviti zapisnik, te na te-melju provedenog postupka o istome donijeti odluku, sukladno Zakonu.

Odabrani ponuditelj nije dokazao da ponuđeno komunalno vozilo udovoljava propisanim tehničkim karakteristikama iz dokumentacije za nadmetanje

Naručitelj, N.d.o.o. Novi Marof, objavio je 2. siječ-nja 2015. u EOJN RH, poziv na nadmetanje u otvo-renom postupku javne nabave (broj objave: 2014/S 002-0060818), za predmet nabave: novo specijalno komunalno vozilo za skupljanje komunalnog i se-lektiranog otpada zapremine sanduka 9m3. Između dvije pristigle ponude, koje je naručitelj ocijenio va-ljanima, naručitelj je odabrao ponudu tvrtke O-K-T d.o.o. Zagreb. Na Odluku o odabiru žalbu je Držav-noj komisiji izjavio i naručitelju istodobno dostavio žalitelj G.d.o.o. Sesvete. Žalitelj u žalbi osporava po-stupak pregleda i ocjene ponuda u odnosu na ponudu odabranog ponuditelja, te ističe da isti nije dokazao da ponuđeno komunalno vozilo u cijelosti odgovara zahtjevima naručitelja određenima u opisu predmeta nabave i tehničkim specifikacijama.

Žalitelj navodi da je u obrascu specifikacije teh-ničkih karakteristika tražena mogućnost izbora i re-gulacije četiri različita stupnja sabijanja otpada na upravljačkom panelu u kabini, radi prilagodbe vrsti otpada koji se skuplja i sabija, a kako je odabrani po-nuditelj u ponudi, na stranici 9/316 i 193/316, naveo da se nudi mogućnost izbora i regulacije različitih stupnjeva sabijanja otpada koji se skuplja i sabija, žalitelj ističe da odabrani ponuditelj nije ponudio traženu tehničku specifikaciju regulacije četiri ra-zličita stupnja sabijanja otpada te stoga zaključuje da isti nije dokazao da ponuđeno komunalno vozilo u cijelosti odgovara zahtjevima određenima u opisu predmeta nabave i tehničkim specifikacijama.

U točki 2.4 dokumentacije za nadmetanje („Teh-nička specifikacija“) naručitelj je propisao da ponu-đeni predmet nabave mora imati tehnička obilježja navedena u Specifikaciji tehničkih karakteristika vozila. Navedeno je da je ponuditelj obvezan obrasce koji čine sastavni dio dokumentacije za nadmetanje ispuniti, ovjeriti potpisom i pečatom i dostaviti uz ponudu. Ponuditelj je obvezan ispuniti navedeni obrazac na način da upiše marku/tip ponuđenog vozila i ispuni sve stavke u stupcu „nudi se“, tako da se po stavkama upisuje „DA“ ili „NE“ odnosno za stavke specifikacije koje su određene minimalnim ili maksimalnim vrijednostima ili od-do potrebno je u stupac „opis“ upisati ponuđenu vrijednost. Ta-kođer je navedeno, između ostaloga, da je ponuditelj obvezan uz ponudu dostaviti katalog ponuđenog podvozja i nadogradnje, na hrvatskom jeziku. Ukoli-ko se iz kataloga ne mogu vidjeti sve tražene tehničke karakteristike, ponuditelj je dužan priložiti i izjavu proizvođača ili ovlaštenog zastupnika ili distribu-tera proizvođača u RH, u kojoj garantira mogućnost isporuka svake od traženih tehničkih karakteristi-ka (posebno za podvozje i posebno za nadogradnju novog specijalnog komunalnog vozila za skupljanje komunalnog i selektiranog otpada, na hrvatskom jeziku, iz kojeg je razvidno da ponuđeno odgovara uvjetima određenima u obrascima Specifikacija teh-ničkih karakteristika vozila iz ove dokumentacije za nadmetanje. U tehničkim opisima moraju biti jasno napisana sva tehnička obilježja tražena navedenim

www.rrif.hr


Specifikacijama i priložene fotografije ponuđenog vozila. Ukoliko ponuditelj ne dokaže katalogom ili izjavom proizvođača ili ovlaštenog zastupnika ili dis-tributera proizvođača u RH da garantira mogućnost isporuke svake od traženih tehničkih karakteristika njegova će ponuda biti odbijena.

Nadalje, uvidom u obrazac 9. dokumentacije za nadmetanje utvrđeno je da isti predstavlja specifi-kaciju tehničkih karakteristika za predmet nabave, te je u napomeni iste navedeno da ponuditelj po-punjava stupce „ponuđeno“ na način da za svaku traženu stavku označi da li ponuđeno vozilo zado-voljava tu tehničku karakteristiku, odnosno ozna-čava stupac „DA“ ako zadovoljava ili stupac „NE“ ako ne zadovoljava. U stupcu minimalne ili mak-simalne ponuđene vrijednosti ponuditelj mora upi-sati odgovarajući brojčani podatak. Neispunjava-nje traženog stupca ili ako ponuditelj ne zadovolji traženu karakteristiku rezultirati će odbacivanjem ponude kao neodgovarajuće.

Iz navedenog obrasca razvidno je da je u okviru nadogradnje novog specijalnog vozila za skupljanje komunalnog i selektiranog otpada, jedna od traženih karakteristika i „mogućnost izbora i regulacije četiri različita stupnja sabijanja otpada na upravljačkom panelu u kabini, radi prilagodbe vrsti otpada koji se skuplja i sabija“.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđe-no je da je isti u Specifikaciji tehničkih karakteristika vozila, na strani 239/316 ponude, za traženu stavku označio stupac „DA“, odnosno potvrdio je da ponu-đeno vozilo zadovoljava traženu tehničku karakte-ristiku. Nadalje, odabrani ponuditelj je na stranici 193/316, a prema traženju naručitelja iz točke 2.4 do-kumentacije za nadmetanje, dostavio izjavu kojom pod punom materijalnom odgovornošću izjavljuje da će, kao generalni zastupnik proizvođača nadogradnji isporučiti nadogradnju prema uvjetima iz Specifika-cije na javnom nadmetanju „novo specijalno komu-nalno vozilo za skupljanje komunalnog i selektiranog otpada zapremine sanduka 9m3“. Međutim, u nave-denoj izjavi, među karakteristikama nadogradnje, navedeno je da ponuditelj nudi mogućnost izbora i regulacije različitih stupnjeva sabijanja otpada na upravljačkom panelu u kabini u koracima od 10%, radi prilagodbe vrsti otpada koji se skuplja i sabija.

Budući da iz navedene izjave nije razvidno nudi li odabrani ponuditelj mogućnost izbora i regulacije četiri različita stupnja sabijanja otpada na upravljač-kom panelu u kabini, radi prilagodbe vrsti otpada koji se skuplja i sabija“, točno je da odabrani ponuditelj nije dostavio dokaz iz kojeg bi bilo razvidno da nudi mogućnost isporuke tražene tehničke karakteristike na način kako je propisano u Specifikaciji tehničkih karakteristika vozila. Nadalje, članak 143. stavak 3. Zakona propisuje da je naručitelj obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluke o pravima, poduzeo radnje ili propu-stio radnje te proveo postupke koji su predmet žalbe-nog postupka. Naručitelj u predmetnom žalbenom postupku nije dokazao na temelju kojih okolnosti je zaključio da predmetni ponuditelj garantira moguć-nost isporuke tražene tehničke karakteristike u dijelu u kojem se propisuje mogućnost izbora i regulacije če-tiri različita stupnja sabijanja otpada, pa se slijedom

svega navedenoga, žalbeni navod žalitelja ocjenjuje osnovanim. (Rješenje: UP/II-034-02/15-01/86)

Naručitelj je sukladno odredbama čl. 92. Zako-na zatražio od odabranog ponuditelja upotpunja-vanje dokumenata traženih sukladno članku 68. Zakona, a njegovo postupanje nije protivno Rješe-nju Državne komisije

Naručitelj, KBC, objavio je 19. svibnja 2014. godi-ne u EOJN RH, poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave (broj objave: 2014/S 002-0024797), za predmet nabave: RTG C-luk s ravnim de-tektorom. Na Odluku o odabiru najpovoljnije ponude žalbu je uložio žalitelj S. d.d. Zagreb. Postupajući po navedenoj žalbi Državna komisija je, Rješenjem: Kla-sa: UP/II-034-02/14-01/1193, poništila predmetnu Od-luku o odabiru iz razloga što odabrani ponuditelj nije dokazao nepostojanje ostalih razloga isključenja, te je predmet vraćen naručitelju na ponovno postupanje.

U ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponu-da naručitelj je od odabranog ponuditelja zatražio da dostavi dokaz iz točke 4.2.1. dokumentacije za nadmetanje, odnosno dokaz o nepostojanju osta-lih razloga isključenja a odabrani ponuditelj je do-stavio tražene dokaze 26. siječnja 2015. Naručitelj je 27. siječnja 2015. kao najpovoljniju ponudu, ponovno odabrao ponudu ponuditelja I.I.T. d.o.o. Zagreb. Na navedenu Odluku, žalbu je ponovno Državnoj komi-siji izjavio žalitelj S.d.d. Zagreb. Žalitelj u bitnome osporava naručiteljevo postupanje u ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda i tvrdi da je na-ručitelj traženjem dokaza o nepostojanju ostalih razloga isključenja od odabranog ponuditelja po-stupio protivno Rješenju Državne komisije. Tvrdi da je naručitelj postupajući po navedenom Rješenju mo-rao isključiti odabranu ponudu, a ne od odabranog ponuditelja tražiti uklanjanje nedostataka.

Državna komisija je utvrdila da je odabrani ponu-ditelj, postupajući po traženju naručitelja temeljem odredbi članka 92. Zakona, dostavio Izjavu osobe po zakonu ovlaštene za zastupanje, L. M., s ovjerom pot-pisa kod javnog bilježnika S.S. – P., Zagreb, od 26. siječ-nja 2015., u kojoj se navodi da nad odabranim ponudi-teljem nije otvoren stečaj, niti je u postupku likvidacije, te da ne postoje niti drugi razlozi za isključenje, pro-pisani člankom 68. stavkom 1. toč. 1. i 2. Zakona. Uz navedenu Izjavu, odabrani ponuditelj je dostavio i po-tvrdu Trgovačkog suda u Zagrebu, od 22. siječnja 2015. u kojoj je navedeno da nad odabranim ponuditeljem nije pokrenut stečajni odnosno likvidacijski postupak.

Člankom 92. stavkom 1. Zakona dana je moguć-nost naručitelju da u postupku pregleda i ocjene po-nuda, pozove ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpu-njavanjem u vezi s dokumentima traženim sukladno člancima 67. do 74. Zakona, uklone pogreške, nedo-statke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti. U stavku 2. istoga članka propisano je što se smatra pogreškama, nedostacima ili nejasnoćama. Stavkom 6. propisano je da postupanje javnog naručitelja u postupku po-jašnjenja i upotpunjavanja ne smije imati učinak dis-kriminacije, nejednakog tretmana ponuditelja ili po-godovanja pojedinom ponuditelju u postupku javne nabave, te mora biti transparentno.


Slijedom navedenoga, naručitelj je sukladno odredbama članka 92. Zakona zatražio od odabra-nog ponuditelja upotpunjavanje dokumenata tra-ženih sukladno članku 68. Zakona o javnoj nabavi. Postupanje naručitelja nije protivno Rješenju Držav-ne komisije, Klasa: UP/II-034-02/14-01/1193, kako to žalitelj pogrešno tvrdi. Stoga je žalbeni navod žalitelja ocijenjen kao neosnovan.

(Klasa: UP/II-034-02/15-01/107)

Žalitelj je dokazao da je dostavio popis značaj-nih isporuka lijekova, sukladno traženju naručite-lja u dokumentaciji za nadmetanje

Naručitelj, KBC, objavio je poziv na nadmetanje s dokumentacijom za nadmetanje u otvorenom po-stupku javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata za razdoblje do jedne godine (broj: 2014/S 002-0055727), u EOJN RH, od 3. prosinca 2014, za predmet nabave: jednogo-dišnja nabava lijekova generičke paralele XII (po gru-pama). Na Odluke o odabiru za grupe 3. i 4. predmeta nabave, žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj A. M. d.o.o. Zagreb.

Žalitelj u bitnome osporava razloge odbijanja svo-jih ponuda za grupe 3. i 4. predmeta nabave. U po-gledu dokaza tehničke i stručne sposobnosti, žalitelj ističe da je dostavio popis značajnih isporuka lijeko-va. Navodi da naručitelj nigdje u dokumentaciji nije propisao da traženi popis ugovora mora biti dostav-ljen na memorandumu tvrtke, te da mora biti ovjeren pečatom i potpisan od ovlaštene osobe. Još navodi da predmet traženja naručitelja vezano za popis ugovo-ra nije bio medicinski potrošni materijal već popis is-poruka lijekova.

Točkom 5.2.1. dokumentacije za nadmetanje naru-čitelj je kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti tra-žio A) - popis značajnih isporuka lijekova, izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i ti-jekom tri godine koje prethode toj godini, a koji popis sadrži iznos, datum isporuke i naziv druge ugovorne strane, i B – najmanje jednu potvrdu druge ugovorne strane iz popisa, koja sadrži dokaz o urednom ispu-njenju ugovornih obveza, a u slučaju nemogućnosti dobivanja takve potvrde od druge ugovorne strane, valjana je i izjava ponuditelja da je uredno izvršavao preuzete ugovorne obveze.

Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da je ponuda žalitelja za grupe 3. i 4. predmeta nabave odbijena jer žalitelj nije dokazao svoju sposobnost sukladno točki 5.2.1. dokumentacije za nadmetanje, budući da nije priložio traženi popis značajnih isporuka medicinskog potrošnog mate-rija, već samo potvrde o uredno izvršenim obvezama.

Uvidom u „opće dokaze sposobnosti“, dostavljene od strane žalitelja, utvrđeno je da se na stranici 8. nalaze dokazi sposobnosti, među kojima je popis značajnih isporuka 2010. – 2014. Nadalje, u ponudi su priložene kartice isporučenih artikala (lijekova) uz određenom periodu. Iz dostavljenih kartica jasno se vidi iznos, datum isporuke i naziv druge ugovor-ne strane, pa se iste u tom smislu smatraju popisom značajnih isporuka lijekova jer sadrže sve elemente koje je naručitelj propisao za sadržaj popisa ugovo-

ra. Prema tome, žalitelj je dokazao svoju sposobnost sukladno traženju naručitelja iz točke 5.2.1. doku-mentacije za nadmetanje te je naručitelj pogrešno postupio kada je u postupku pregleda i ocjene ponu-da, odbio ponude žalitelja za grupe 3. i 4. predmeta nabave. Stoga je ovaj dio žalbenog navoda osno-van (te se poništavaju odluke o odabiru za grupe 3. i 4. predmeta nabave).

Nadalje, što se tiče navoda žalitelja da predmet tra-ženja naručitelja vezano za popis nije bio medicinski potrošni materijal, kako se to navodi u odlukama o odabiru, već se traži popis isporuka lijekova, uvidom u odluke o odabiru za grupe 3. i 4. predmeta nabave, utvrđeno je da se u istima doista navodi da ponuditelj A. M. d.o.o. Zagreb nije priložio traženi popis značaj-nih isporuka medicinskog potrošnog materijala, me-đutim navedena omaška u pisanju naručitelja nema nikakav utjecaj na zakonitost samih odluka naruči-telja. Stoga je ovaj dio žalbenog navoda neosnovan.

(Rješenje: UP/II-034-02/15-01/160)

Odobrenje Agencije ili EK za stavljanje lijeka u promet

Naručitelj, KBC, objavio je poziv na nadmetanje s dokumentacijom za nadmetanje u otvorenom po-stupku javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata za razdoblje do jedne godine (broj: 2014/S 002-0055727), u EOJN RH, od 3. prosinca 2014, za predmet nabave: jednogo-dišnja nabava lijekova generičke paralele XII (po gru-pama). Na Odluke o odabiru za grupe 3. i 4. predme-ta nabave, žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj A.M. d.o.o. Zagreb.

Žalitelj u bitnome osporava razloge odbijanja svo-jih ponuda za grupe 3. i 4. predmeta nabave. Navodi da je u ponudi priložio Rješenje Agencije za lijekove i medicinske proizvode (dalje: Agencija), za generič-ki lijek imatinib, u obliku kapsula umjesto traženog oblika – tablete, no ističe da su oba lijeka sa stajališta Zakona o javnoj nabavi i Agencije, koja je izdala odo-brenje za navedeni generički lijek – paralelni generički lijekovi, te da je u tom smislu u ponudi priložio izjavu o jednakovrijednosti kapsula i tableta. Uz žalbu pri-laže očitovanje Agencije – izdavatelja odobrenja, za navedeni generički lijek.

Točkom 5.2.1. dokumentacije za nadmetanje na-ručitelj je kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti tražio odobrenje Agencije ili Europske komisije za stavljanje lijeka u promet u RH, sukladno čl. 22. Za-kona o lijekovima. Nadalje, iz troškovnika za grupe 3. i 4., razvidno je da naručitelj traži lijek generičkog imena imatinib, a kao traženi oblik lijeka i pakira-nje navedeno je tbl.film obl 100 mg (za grupu 3) od-nosno tbl.film obl 400 mg (za grupu 4).

Uvidom u troškovnik ponude žalitelja za grupu 3. predmeta nabave utvrđeno je da isti nudi lijek zašti-ćenog imena Nibix 100 mg, tvrde kapsule, te na stra-nici 5/11 ponude dostavlja Rješenje Agencije od 28. lipnja 2013. kojim se podnositelju zahtjeva A.M. d.o.o. Zagreb odobrava stavljanje u promet gotovog lijeka Nibix, 100 mg, tvrde kapsule (imatinibum). Također, uvidom u troškovnik ponude žalitelja za grupu 4., utvrđeno je da isti nudi lijek zaštićenog imena Nibix


400 mg, tvrde kapsule, te na stranici 5/11 ponude do-stavlja Rješenje od 28. lipnja 2013. kojim se podnosi-telju zahtjeva A.M. d.o.o. Zagreb odobrava stavljanje u promet gotovog lijeka Nibix, 400 mg, tvrde kapsule (imatinibum).

Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da su ponude žalitelja za grupe 3. i 4. od-bijene iz razloga što ponuditelj A. M. d.o.o. Zagreb nije ponudio tražene film tablete već kapsule, od-nosno jer je ponudio proizvode koji ne ispunjavaju zahtjeve iz dokumentacije.

Žalitelj je u ponudama za predmetne grupe dosta-vio izjavu da su oblici lijeka „tablete“ i „kapsule“ krute forme, te da su po farmaceutskoj kategorizaciji RH i EU paralelni proizvodi, a prema terminologiji Za-kona o javnoj nabavi „jednakovrijedni proizvodi“, i kao takvi prihvaćeni od Agencije, te uvršteni u listu lijekova HZZO-a. Iz očitovanja Agencije, koje je uz žalbu dostavio žalitelj, navodi se da su lijekovi Nibix 100 i 400 mg, tvrde kapsule, odobreni kao generički li-jekovi referentnih lijekova Glivec 100 i 400 mg, filmom obložene tablete, s obzirom da je Agencija u postupku izdavanja odobrenja utvrdila da su ispunjeni uvjeti iz stavka 5. članka 29. Zakona o lijekovima, koji pro-pisuje da je generički lijek – lijek koji ima isti kva-litativni i kvantitativni sastav djelatnih tvari i isti farmaceutski oblik kao i referentni lijek, te čija je bioekvivalentnost s referentnim lijekom dokazana odgovarajućim ispitivanjima biološke raspoloži-vosti. Također, navedeno je da se definicije generičkog lijeka, istim farmaceutskim oblikom smatraju razli-čiti oralni oblici s trenutačnim oslobađanjem, što se odnosi na tvrde kapsule i filmom obložene tablete. Još se navodi da su odobreni generički lijekovi imatiniba zamjenjivi u terapiji s referentnim lijekom.

Budući da naručitelj u žalbenom postupku ničim nije osporio dostavljeni dokaz žalitelja (u kontekstu očitovanja Agencije da se u pogledu tvrdih kapsula i filmom obloženih tableta zapravo radi o istom far-maceutskom obliku), prigovori žalitelja u ovom dijelu ne mogu se otkloniti, te je žalbeni navod žalitelja sto-ga osnovan.

(Rješenje: UP/II-034-02/15-01/160)

Dozvola za promet lijekovima, kao dokaz spo-sobnosti

Naručitelj, KBC, objavio je poziv na nadmetanje s dokumentacijom za nadmetanje u otvorenom po-stupku javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata za razdoblje do jedne godine (broj: 2014/S 002-0055727), u EOJN RH, od 3. prosinca 2014, za predmet nabave: jednogo-dišnja nabava lijekova generičke paralele XII (po gru-pama). Na Odluke o odabiru za grupu 3. i 4. predme-ta nabave, žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj A.M. d.o.o. Zagreb.

Žalitelj u žalbi u bitnome osporava razloge odbija-nja svojih ponuda za grupe 3. i 4. predmeta nabave. Navodi da je dostavio važeću Dozvolu za promet lije-kovima, koja nikada nije niti bila ukinuta, već je bila u fazi usklađivanja s novim propisima. Navodi da je u zakonskom roku podnio zahtjev za usklađivanje važeće dozvole, te da je u međuvremenu zaprimljena nova dozvola usklađena sa zakonskim propisima. Uz

žalbu prilaže mišljenje Agencije za lijekove i medicin-ske proizvode (dalje: Agencija), te novu dozvolu.

Točkom 5.1. dokumentacije za nadmetanje naru-čitelj je kao dokaz pravne i poslovne sposobnosti za-htijevao Dozvolu za promet lijekovima koju izdaje Agencije ili dokaz da je ponuditelj o početku obavlja-nja djelatnosti prometa lijeka na veliko na području RH izvijestio istu Agenciju, temeljem članka 115. i 121. Zakona o lijekovima.

Uvidom u „opće dokaze sposobnosti“ dostavljene od strane žalitelja, Državna komisija je utvrdila da je isti na stranicama 13/114 i 14/114 dostavio Rješenje Agencije, kojim se društvu A. M. d.o.o. Zagreb daje Dozvola za promet lijekova i medicinskih proizvoda, u originalnom pakiranju proizvođača. Iz Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda razvidno je da je naručitelj odbio ponude žalitelja za grupe 3. i 4. predmeta naba-ve, s obrazloženjem da žalitelj nije dokazao svoju spo-sobnost sukladno točki 5.1. dokumentacije za nad-metanje, budući da je dostavio Dozvolu za promet lijekovima od 30. listopada 2012., izdanu od strane Agencije, a koja je prestala važiti stupanjem na sna-gu novoga Zakona o lijekovima. Međutim, navede-na tvrdnja naručitelja nije točna, budući je člankom 238. Zakona o lijekovima propisano da su velepro-daje i proizvođači lijekova, koji na dan stupanja na snagu istoga Zakona obavljaju proizvodnju i promet lijekova na veliko, obvezni uskladiti svoje poslovanje s odredbama Zakona o lijekovima, u roku od 12 mje-seci od njegovog stupanja na snagu.

Kako je Zakona o lijekovima stupio na snagu 29. srpnja 2013. žalitelj je sukladno članku 238. Zakona o lijekovima bio dužan uskladiti svoje poslovanje naj-kasnije do 30. lipnja 2014.

Žalitelj je u prilogu žalbe dostavio dopis zaprimljen u Agenciji 30. lipnja 2014. a koji dopis predstavlja za-htjev za izdavanje novog rješenja za promet na veliko lijekovima, uz zadržavanje prava prometa na veliko medicinskim proizvodima iz postojećeg rješenja. Tako-đer, dostavlja i novo Rješenje Agencije, od 27. siječnja 2015., kojim se istom društvu daje Dozvola za promet lijekovima u originalnom pakiranju proizvođača, a u točki 3. istoga Rješenja navodi se da donošenjem isto-ga Rješenja prestaje važiti prethodno Rješenje Agencije. Uz žalbu žalitelj je dostavio i očitovanje Agencije u ko-jem je navedeno da je A. M. d.o.o. Zagreb u zakonskom roku podnio zahtjev za usklađivanjem s novim zakon-skim odredbama dana 30. lipnja 2014. i u kojem se na-glašava da dozvole za proizvodnju i promet lijekovima na veliko nisu prestale važiti stupanjem na snagu no-vog Zakona o lijekovima, već se u postupku izdavanja nove dozvole i/ili nadzora nad dobrom poslovnom praksom u prometu na veliko lijekovima provodila provjera usklađivanja s novim zakonskim odredbama. Navedeno ja da je podnositelju zahtjeva A. M. d.o.o. Zagreb, rješenjem Agencije od 27. siječnja 2015. izdana dozvola za promet na veliko lijekovima.

Iz svega navedenoga razvidno je da je žalitelj u tre-nutku otvaranja ponuda imao važeće Rješenje Agen-cije, kako je i traženo 5.1.2. dokumentacije za nadme-tanje. Naručitelj je stoga pogrešno postupio kada je ponude žalitelja za grupe 3.4. odbio temeljem članka 93. Zakona, pa je žalbeni navod žalitelja ocijenjen kao osnovan.

(Rješenje: UP/II-034-02/15-01/160)


Ponuditelj je dostavio jamstvo za ozbiljnost po-nude u obliku bankarske garancije u plastičnoj pro-zirnoj košuljici, koja je na gornjem dijelu otvorena

Naručitelj, OB, objavio je 21, siječnja 2015. U EOJN RH, poziv na nadmetanje i dokumentaciju za nadme-tanje u otvorenom postupku javne nabave (broj objave: 2015/S 002-0002168), za predmet: usluge pranja rublja. Na odluku o odabiru žalbu je 31. ožujka 2015. Držav-noj komisiji izjavio, te istodobno dostavio i naručitelju, žalitelj K. d.o.o. S.I.Zelina. Žalitelj u bitnome osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja te ponudite-lja koji je drugi na listi rangiranja. Žalitelj, osporavaju-ći ponudu drugorangiranog ponuditelja (S.M.L.d.o.o. Zagreb) ističe da je isti dostavio, u svrhu jamstva za oz-biljnost ponude, bankarsku garanciju u prozirnoj pla-stičnoj košuljici koja je u gornjem dijelu otvorena, čime se garancija može lako umetati i izvaditi iz košuljice.

U odgovoru na žalbu drugorangirani ponuditelj ističe da je plastična košuljica bila zalijepljena ljepi-lom, te da je od strane trećega mogla biti naknadno odlijepljena, na što ponuditelj nije mogao utjecati.

Državna komisija je utvrdila da je naručitelj toč. 12.3. dokumentacije za nadmetanje propisao da po-nuda u papirnatom obliku mora biti uvezana u cje-linu na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova ili dijelova ponude, te da se ponuda izrađuje u skladu s člankom 11. Uredbe o načinu izra-de i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama. Uvidom u ponudu drugorangiranog po-nuditelja utvrđeno je da je isti na stranici 5/138 do-stavio bankarsku garanciju Raifeisen Bank d.d. za ozbiljnost ponude, od 3. ožujka 2015. i to u plastičnoj prozirnoj košuljici, koja je na gornjem dijelu otvore-na, odnosno nezaštićena.

Članak 11. stavak 2. Uredbe propisuje da se Ponuda uvezuje na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. Državna komisija ističe da, iako su točni navodi žalitelja da na navedeni način bankar-ska garancija nije zaštićena od eventualnog naknad-nog umetanja ili vađenja i da se istom može manipu-lirati, navedena činjenica nije od utjecaja na valjanost ponude drugorangiranog ponuditelja. Naime, svrha odredbi kojima se propisuje onemogućavanje naknad-nog vađenja ili umetanja dijela ponude, u konkretnom slučaju jamstva za ozbiljnost ponude koje se dostavlja u prozirnim plastičnim košuljicama, je upravo zaštita ponuditelja od eventualnih manipulacija navedenim dokumentom, prvenstveno od strane naručitelja. Ta-kođer, naručitelj nije izrijekom propisao u dokumen-taciji za nadmetanje da jamstvo za ozbiljnost ponude u vidu bankarske garancije mora biti zatvoreno nalje-pnicom ili na bilo koji način pečaćeno. Kako je utvrđe-no da je garancija izdana prije roka za dostavu ponu-da u predmetnom postupku javne nabave, a naručitelj je istu u postupku pregleda i ocjene ponuda ocijenio valjanom, Državna komisija ocjenjuje žalbeni navod neosnovanim. (Rješenje: UP/II-034-02/15-01/256)

Naručitelj odredio rokove plaćanja svoje novča-ne obveze protivno odredbama Zakona o financij-skom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

Naručitelj, DVD N., objavio je 13. svibnja 2015., u EOJN RH, poziv na nadmetanje i dokumentaciju za nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave broj: 2015/S 002-0019787, za predmet: nabava va-trogasnog vozila. Na dokumentaciju za nadmetanje žalbu je Državnoj komisiji 18. svibnja 2015. izjavio žalitelj M.G.S. grupa K.

Žalitelj u žalbi između ostaloga osporava toč. VI.7. dokumentacije za nadmetanje kojom su definira-ni rok, način i uvjeti plaćanja predmeta nabave, jer je sporna točka protivna prisilnim propisima RH. Kako je člankom 12. stavkom 2. Zakona o financij-skom poslovanju i predstečajnoj nagodbi određe-no da rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava mogu iznimno biti dulji od 30 dana ali ne dulji od 60 dana, naručiteljevo propisivanje roka plaćanja od 360 dana je nezakonito.

Naručitelj u odgovoru na žalbu ističe da je propisi-vanjem rokova plaćanja na navedeni način postupio u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i Uredbom o na-činu izrade i postupanju s dokumentacijom za nad-metanje, jer je propisao rok, način i uvjete plaćanja.

Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda Dr-žavna komisija je utvrdila da je naručitelj u toč. VI.7. dokumentacije za nadmetanje, naslova, „Rok, način i uvjeti plaćanja“, propisao da se plaćanje obavlja na sljedeći način: 40% iznosa s uračunatim PDV-om, osam dana od dana primopredaje vozila, 60% iznosa s uračunatim PDV-om najkasnije u roku od 10 mjese-ci od primopredaje vozila, dok je predujam isključen.

Člankom 12. stavkom 1. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Nar. nov., br. 108/12., 144/12., 81/13., 112/13.) propisano je da se „u poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može ugovoriti rok ispunje-nja novčane obveze do 30 dana“. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se može ugovoriti i dulji rok ispunjenja novčane obveze, ako je to objektivno opravdano posebnim značajkama i naravi ugovora, ali ne dulji od 60 dana.

Iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da je na-ručitelj odredio rokove plaćanja svoje novčane obve-ze protivno naprijed citiranim odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koje su za njega obvezujuće. Stoga je žalbeni navod žalitelja osnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/15-01/411)

Naručitelj je propisao da su ponuditelji dužni do-staviti isključivo dokaz o upisu u očevidnik velepro-daja medicinskih proizvoda, a nije predvidio mo-gućnost da se poslovna sposobnost dokaže i upisom u očevidnik proizvođača medicinskih proizvoda

Naručitelj, ŽBČ, objavio je 1. srpnja 2014., u EOJN RH, poziv na nadmetanje s dokumentacijom za nad-metanje u otvorenom postupku javne nabave (broj: 2014/S 002-0031719), za predmet: nabava i ugradnja RTG cijevi i stropnog stativa za (po grupama). Na do-kumentaciju za nadmetanje žalbu je preporučenom

pretplatite se na novo internetsko izdanje svojih omiljenih stručnih časopisa.

više na www.rrif.hr


pošiljkom izjavio Državnoj komisiji, te istodobno do-stavio naručitelju, žalitelj S. d.d. Zagreb.

Žalitelj u bitnome osporava zakonitost dokumen-tacije za nadmetanje, te predlaže poništiti dio doku-mentacije koji je zahvaćen nezakonitošću. Navodi da je naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje propu-stio tražiti dokaz pravne i poslovne sposobnosti su-kladno članku 28. Zakona o medicinskim proizvodi-ma, a isto je bio obvezan budući da u postupku javne nabave, kao ponuditelji, mogu sudjelovati i proizvo-đači medicinskih proizvoda.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje utvrđeno je da je naručitelj, kao dokaz pravne i poslovne spo-sobnosti, u toč. 4.1.2., tražio da ponuditelji dostave dokaz o upisu u očevidnik veleprodaja medicinskih proizvoda, Agencije za lijekove i medicinske proizvo-de, a pravne i fizičke osobe sa sjedištem u EU, dokaz da ispunjavaju uvjete za obavljanje djelatnosti prometa na veliko medicinskim proizvodima u državi u kojoj imaju sjedište, sukladno članku 47. stavku 1. i član-ku 51. stavku 2. Zakona o medicinskim proizvodima. Međutim, žalitelj ističe da naručitelj nije predvidio mogućnost da kao ponuditelji u postupku javne na-bave sudjeluju i proizvođači medicinskih proizvoda, iako je člankom 47. stavkom 2. Zakona o medicinskim proizvodima propisano da promet medicinskih pro-izvoda na veliko mogu obavljati i proizvođači me-dicinskih proizvoda za one medicinske proizvode koje proizvode, te koji ispunjavaju zahtjeve propisa-ne istim Zakonom. Članak 28. Zakona o medicinskim proizvodima propisuje da se proizvođači medicinskih proizvoda sa sjedištem u RH i ovlašteni zastupnici sa sjedištem u RH, a koji zastupaju proizvođače u trećim zemljama, upisuju u očevidnik proizvođača medi-cinskih proizvoda, koji vodi Agencija.

Iz navedenoga proizlazi da je naručitelj, time što je u u toč. 4.1.2. dokumentacije za nadmetanje tražio da su ponuditelji dužni dostaviti isključivo dokaz o upi-su u očevidnik veleprodaja medicinskih proizvoda, a nije predvidio mogućnost da se poslovna sposobnost dokaže i upisom u očevidnik proizvođača medicin-skih proizvoda, onemogućio proizvođačima iz članka 28. Zakona o medicinskim proizvodima dokazivanje poslovne sposobnosti, a time je i ograničio tržišno na-tjecanje. Slijedom navedenoga žalbeni navod žalitelja je osnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/15-01/160)

Naručitelj je sukladno članku 92. Zakona, od oda-branog ponuditelja zatražio da dostavi popis ugovora o isporuci robe i potvrde druge ugovorne strane

Naručitelj, HŽ I. d.o.o. Zagreb, objavio je 16. srpnja 2014. U EOJN RH, poziv na nadmetanje i dokumen-taciju za nadmetanje, u otvorenom postupku javne nabave (broj objave: 2014/S 005-0034672) s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospodar-skim subjektom na 24 mjeseca, za predmet nabave: službena i zaštitna odjeća i obuća. Na Odluku o oda-biru za grupu 6. predmeta nabave, („službena odje-ća“), žalbu je izjavio žalitelj, zajednica ponuditelja O. d.o.o. Zagreb i VIS PT T d.o.o. Varaždin.

Žalitelj u žalbi navodi da odabrani ponuditelj u ponudi nije dostavio potvrde iz kojih bi bilo vidljivo da je u protekle tri godine izvršio ugovor isti ili sličan predmetu nabave. Tvrdi da je u Zapisniku pregledu i

ocjeni ponuda, kod analize dokaza tehničke i stručne sposobnosti, naručitelj ocijenio da je odabrani ponu-ditelj dokazao sposobnost, iako isti nije dostavio tra-ženi dokaz tehničke i stručne sposobnosti.

Točkom 6.8. dokumentacije za nadmetanje propi-sano je da su ponuditelji kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti dužni dostaviti popis ugovora o isporuci robe izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom tri godine koje prethode toj godini, (…). Nadalje, propisano je da gospodarski su-bjekt mora dokazati da je u posljednje tri godine ra-čunajući od dana slanja poziva u EOJN RH, uredno izvršio najmanje jedan ugovor isti ili sličan predmetu nabave, što dokazuje dostavom potvrde o urednom ispunjenju ugovora, koju daje druga ugovorna stra-na iz ugovora. Nadalje, u pojašnjenju i izmjeni do-kumentacije za nadmetanje, od 5. rujna 2014. objav-ljenom u EOJN RH, na upit gospodarskog subjekta u kojoj visini treba biti vrijednost ugovora, naručitelj navodi da u dokumentaciji za nadmetanje nije defi-nirana vrijednost ugovora kojom gospodarski subjekt dokazuje tehničku i stručnu sposobnost.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja razvidno je da isti u ponudi nije dostavio traženi dokaz tehnič-ke i stručne sposobnosti u vidu popisa i potvrde druge ugovorne strane o urednom ispunjenju ugovora. Me-đutim, u postupku pregleda i ocjene ponuda, naruči-telj je dana 20. listopada 2014. od zajednice ponudi-telja NMKA d.o.o. Zagreb i MTD d.d. Celje, zatražio upotpunjavanje ponude na način da dostavi tražene dokaze iz točke 6.8. dokumentacije za nadmetanje. U podnesku od 24. listopada 2014. navedeni ponuditelj je dostavio popis ugovora o isporuci robe, s pratećim potvrdama druge ugovorne strane iz kojih je razvidno da je ponuditelj u posljednje tri godine izvršio ugovor o isporuci robe iste ili slične predmetu nabave (npr. uniforme za hostese; muške i ženske košulje; radnu odjeću; ženske jakne; ženske i muške hlače, i dr.).

Člankom 92. stavkom 1. Zakona dana je moguć-nost naručitelju da u postupku pregleda i ocjene po-nuda, pozove ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpu-njavanjem u vezi s dokumentima traženim sukladno člancima 67. do 74. Zakona, uklone pogreške, nedo-statke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti.

Dakle, u konkretnom slučaju, iako u izvornoj po-nudi nisu dostavljeni traženi dokazi tehničke i struč-ne sposobnosti, naručitelj je primjenjujući mogućnost iz članka 92. Zakona, od ponuditelja zatražio upot-punjavanje ponude, što je isti i učinio te upotpunio ponudu i dokazao sposobnost sukladno odredbama dokumentacije za nadmetanje. (…). S obzirom na to da je naručitelj postupio sukladno odredbama Zako-na, kada je od ponuditelja zatražio upotpunjavanje ponude, te s obzirom da je ponuditelj dostavio tražene dokaze kojima je dokazao tehničku i stručnu sposob-nost, žalbeni navod žalitelja je neosnovan.

(Rješenje: UP/II-034-02/14-01/1270)

Odabrani ponuditelj je dokazao da ponuđeni mobilni detektor može podnijeti opterećenje i veće od zahtijevanog

Naručitelj, OBŽ, objavio je 29. srpnja 2013., u EOJN RH, poziv na nadmetanje s dokumentacijom za nad-


metanje u otvorenom postupku javne nabave (broj: 2013/S 002-0066922), za predmet: digitalni RTG ure-đaji. Na Odluku o odabiru ponude Sh.d.d. Zagreb, žalbu je izjavio Državnoj komisiji, žalitelj S.d.d. Za-greb, 4. listopada 2013.

Žalitelj u bitnome osporava valjanost ponude oda-branog ponuditelja, te predlaže poništenje Odluke o odabiru. Navodi da odabrani ponuditelj nije zadovo-ljio zahtjev naručitelja iz toč. 4. Tehničkih specifikaci-ja, za lokacije domova zdravlja, BM, Đ. i V, jer detektor koji je predmet ponude može podnijeti opterećenje min. 100 kg (125 kg), jedino ako je utaknut u nosač kazete a ne ako pacijent stoji na njemu. Iz odgovora naručitelja na žalbu proizlazi da žalitelj nije u pravu, te da je oda-brani ponuditelj dokazao da udovoljava traženom.

Toč. 4. Tehničkih specifikacija naručitelj je propisao mogućnost opterećenja mobilnog detektora: min. 100 kg ukoliko pacijent stoji na njemu. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je isti na stra-nicama 41/402 i 44/402 svoje ponude dostavio izjavu proizvođača Fujifilm Europe GmbH od 26. kolovoza 2013. kojim se potvrđuje da ponuđeni mobilni detek-tor ima mogućnost površinskog opterećenja mobilnog detektora FDR D – EVO od 1250 N (125 kg), odnosno 1500 N (150 kg) s nosačem kazeta, te je time odabra-ni ponuditelj dokazao da ponuđeni mobilni detektor ima mogućnost većeg od zahtijevanog. Slijedom na-vedenoga, žalbeni navod žalitelja je neosnovan. (Rje-šenje: UP/II-034-02/13-01/1613)

Prilikom pregleda i ocjene ponuda naručitelj nije primijenio jednake kriterije za grupu 11. i grupu 5. predmeta nabave, a osobito načelo jed-nakog tretmana

Naručitelj, HŠ d.o.o. Zagreb, objavio je 3. travnja 2013., u EOJN RH, poziv na nadmetanje i dokumen-taciju za nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, broj: 2013/S 002-0030801, za predmet naba-ve: usluge ustupanja radnika (po grupama).

Na Odluku o odabiru za grupu 5. predmeta naba-ve žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj A. d.o.o. Osijek. Žalitelj u žalbi između ostaloga navodi da je odabrani ponuditelj za grupu 5. predmeta nabave ponudio nerealno nisku cijenu, te da je prilikom nje-gova odabira došlo do primjene nejednakih kriterija jer naručitelj nije postupio kao u grupi 11. predmeta nabave, gdje je tražio pojašnjenje neuobičajeno niske cijene od istoga ponuditelja, te je nakon dobivenog mišljenja odbio njegovu ponudu.

U odgovoru naručitelja navodi se da u postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj samostalno pro-cjenjuje radi li se o neuobičajeno nisko cijeni, te da za 5. grupu naručitelj nije procijenio da se radi o neuo-bičajeno niskoj cijeni, pa iz tog razloga nije niti tražio pojašnjenje neuobičajeno niske cijene.

Uvidom u dokumentaciju predmetnog postupka dostavljenu od strane naručitelja, utvrđeno je da je naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda (od istoga ponuditelja čija je ponuda odabrana kao naj-povoljnija za grupu 5. predmeta nabave), zatražio po-jašnjenje ponude za grupu 11. predmeta nabave, kao i da naručitelj nije prihvatio pojašnjenje ponuditelja radi čega je njegova ponuda odbijena iz razloga što

prema mišljenju naručitelja, ponuditelj ne bio u mo-gućnosti kvalitetno izvršiti ugovorne obveze po ponu-đenoj cijeni.

Sukladno članku 91. stavak 1. Zakona, ako je u ponudi iskazana neuobičajeno niska cijena ponude ili neuobičajeno niska pojedina jedinična cijena, što dovodi u sumnju mogućnost isporuke robe, izvođenja radova ili pružanja usluga koji su predmet nabave, javni naručitelj može odbiti takvu ponudu, ali prije odbijanja takve ponude mora od ponuditelja zatra-žiti objašnjenje o sastavnim elementima ponude koje smatra bitnim za izvršenje ugovora. Dakle, iz odredbi članka 91. Zakona proizlazi da je naručitelju ostavlje-na mogućnost da traži pojašnjenje ali ga Zakon na to ne obvezuje. Međutim, članak 3. Zakona propisuje da su prilikom provođenja postupaka iz Zakona naruči-telji obvezni u odnosu na sve gospodarske subjekte po-štovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tr-žišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, nače-lo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog prizna-vanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Stavak 2. istoga članka propisuje da naručitelji mora-ju primjenjivati odredbe istoga Zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu.

Iz postupanja naručitelja prilikom pregleda i ocje-ne ponuda proizlazi da naručitelj u predmetnom po-stupku nije imao jednake kriterije za grupu 11. i grupu 5. predmeta nabave. Naime, u grupi 11. Naručitelj je u od ponuditelja s najnižom cijenom tražio pojašnjenje neuobičajeno niska cijene, te je u konačnici ponudu istoga ponuditelja i odbio, dok u grupi 5. od istoga po-nuditelja nije tražio pojašnjenje neuobičajeno niska cijene, iako se stavka za koji je predviđen najveći broj radnih sati podudara po opisu poslova i u 11. I u 5. grupi predmeta nabave. Također, valja napomenuti da je razlika u cijeni između najpovoljnijeg ponudite-lja i drugorangiranog ponuditelja u grupi 5. predmeta nabave čak dvostruko veća nego u grupi 11., a u kojoj je naručitelj tražio pojašnjenje neuobičajeno niske cijene. Na opisani način naručitelj nije postupio u skladu s načelom jednakog tretmana prilikom pre-gleda i ocjene ponuda jer su ponuditelji u 5. grupi, posebice žalitelj koji je drugorangirani po cijeni, stavljeni u nepovoljniji položaj od ponuditelja u 11. grupi, u kojoj je naručitelj tražio pojašnjenje neuo-bičajeno niske cijene od najpovoljnijeg ponuditelja. Stoga je žalbeni navod osnovan.

(Rješenje: Klasa: UP/II-034-02/14-01/985)

Odabrani ponuditelj za ponuđene lijekove nije do-stavio odobrenje za stavljanje gotovog lijeka u promet

Naručitelj, OB, Virovitica, objavio je poziv na nadmetanje s dokumentacijom za nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave (broj: 2013/S 002-0090491), u EOJN RH, od 31. listopada 2013, za jedno-godišnju nabavu lijekova (po grupama). Na Odluku o odabiru u dijelu koji se odnosi na grupu Vb predmeta nabave (lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imu-nomodulatori), urednu žalbu je Državnoj komisiji 27. siječnja 2014. izjavio žalitelj M.I. d.o.o. Sv. Nedelja.


Žalitelj u žalbi u bitnome navodi da ponuda oda-branog ponuditelja Ph.F. d.d. Zagreb, nije sukladna zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje jer oda-brani ponuditelj nije za lijekove Avastin i Hercep-tin priložio odobrenje za stavljanje gotovog lijeka u promet u RH, protivno toč. 6.7. dokumentacije za nadmetanje, kojom je propisano da ponuditelj mora dokazati da je ponuđenom lijeku odobreno stavljanje u promet, sukladno Zakonu o lijekovima. Dokument kojim se dokazuje ispunjenje zahtjeva je odobrenje za stavljanje gotovog lijeka u promet koji izdaje Agen-cija za lijekove i medicinske proizvode ili Europska komisija. Odobrenjem je utvrđena kakvoća, sigurnost primjene i djelotvornost lijeka koji se nudi.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja Držav-na komisija je utvrdila da je odabrani ponuditelj u stavci 2. troškovnika za grupu Vb ponudio lijek Her-ceptin, a u stavci 5. istoga troškovnika lijek Avastin, za koje lijekove isti nije dostavio odobrenje za stav-ljanje gotovog lijeka u promet. Prema odredbi članka 90. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi, nakon otva-ranja ponuda javni naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumenta-cije za nadmetanje.

S obzirom na to da odabrani ponuditelj, za ponu-đene lijekove Avastin i Herceptin, nije dostavio odo-brenje za stavljanje gotovog lijeka u promet, koje je naručitelj tražio u toč. 6.7. dokumentacije za nadme-tanje, žalbeni navod žalitelja je osnovan.

(Rješenje: UP/II-034-02/14-01/128)

Žalitelj osporava odredbu dokumentacije kojom je propisano da na ime jamstva za ozbiljnost ponude ponuditelji moraju uplatiti određeni novčani iznos

Naručitelj, DVD N., objavio je 13. svibnja 2015., u EOJN RH, poziv na nadmetanje i dokumentaciju za nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave

broj: 2015/S 002-0019787, za predmet: nabava vatro-gasnog vozila. Na dokumentaciju za nadmetanje žal-bu je Državnoj komisiji 18. svibnja 2015. izjavio žali-telj M.G.S. grupa K.

Žalitelj u žalbi između ostaloga osporava toč. VI.7. dokumentacije kojom je propisano da na ime jam-stva za ozbiljnost ponude ponuditelji moraju uplati-ti iznos od 70.000,00 kuna i o tome dostaviti dokaz. Žalitelj smatra da je odredba nepovoljna za ponu-ditelje jer uplatom u naravi subjekt ostaje bez novca potrebnog za poslovanje. Naručitelj je, navodi žalitelj, morao odrediti povoljnije oblike jamstva, kao što su bankarska garancija ili zadužnica.

Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da je jam-stvo za ozbiljnost ponude određeno prema članku 77. Zakona o javnoj nabavi, prema kojemu je naručitelju dopušteno da slobodno odredi sredstvo jamstva za oz-biljnost ponude. Jamstvo se dostavlja za slučaj odu-stajanja ponuditelja od svoje ponude u roku njezine valjanosti, dostavljanja neistinitih podataka u smislu članka 67. stavka 1. točke 3. Zakona, nedostavljanja izvornika ili ovjerenih preslika sukladno članku 95. stavku 4. Zakona, odbijanja potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma odnosno ne-dostavljanja jamstva za uredno ispunjenje ugovora. Jamstvo se uplaćuje na račun naručitelja, u iznosu od 70.000,00 kuna.

Člankom 77. Zakona o javnoj nabavi propisano je da naručitelj određuje sredstvo i uvjete jamstva za oz-biljnost ponude, time da se sukladno stavku 2. istoga članka jamstvo za ozbiljnost ponude određuje u apso-lutnom iznosu koji ne smije biti viši od 5% procijenje-ne vrijednosti nabave. S obzirom na sadržaj osporene odredbe dokumentacije za nadmetanje, proizlazi da je naručitelj njome odredio jamstvo i apsolutni iznos jamstva za ozbiljnost ponude sukladno odredbama članka 77. Zakona. Stoga je žalbeni navod žalitelja osnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/15-01/411)

Ančica JONJIĆ, dipl. iur.* UDK 331.2

Poslovna tajna u sustavu javne nabave

* Ančica Jonjić, savjetnica u Državnom uredu za središnju javnu nabavu. Stajališta navedena u ovom članku osobna su stajališta autorice i ne predstavljaju mišljenje institucije u kojoj je zaposlena.

U ovom se članku govori o osnovnim značajkama in-stituta poslovne tajne u okvirima Zakona o javnoj

nabavi, s osvrtom na razlike između značenja poslovne tajne, profesionalne tajne i klasificiranih podataka. Kroz pregled rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, navedeni su primjeri iz novije prakse na temu označavanja podataka u ponudama poslovnom tajnom.

1. UVODPoslovna tajna su podatci koji predstavljaju proi-

zvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcij-skog rada te drugi podatci zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice

za gospodarske interese trgovačkog društva, usta-nove ili druge pravne osobe. Tijekom provedbe po-stupka javne nabave gospodarski se subjekti koriste ovim institutom na način da označavaju određene dijelove svoje ponude oznakom poslovne tajne, a najviše zbog toga što žele zaštititi dio ponude koji, prema njihovu mišljenju, sadržava povjerljive infor-macije o načinu poslovanja tog društva.

U skladu sa Zakonom o javnoj nabavi, ako gospo-darski subjekt označava određene podatke iz ponu-de poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi navesti pravnu osnovu na temelju koje su ti podatci tajni.


Gospodarski subjekti ne smiju označiti tajnim po-datke o jediničnim cijenama, svotama pojedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponu-de. U praksi je dosad često bio slučaj da gospodar-ski subjekti ne navedu konkretnu pravnu osnovu na temelju koje su podatci tajni ili na nepravilan način označe određene dijelove oznakom poslovne tajne, pa se u ovom članku kroz praksu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave navode primjeri u vezi s tom temom. Jednako tako, govori se o razlici iz-među poslovne tajne i klasificiranih podataka, o na-činu označavanja i o podatcima koji se mogu označiti poslovnom tajnom u okviru Zakona o javnoj nabavi.

2. ZAKON O TAJNOSTI PODATAKAZakon o tajnosti podataka (Nar. nov., br. 79/07.

i 86/12.), kao poseban propis u odredbi članka 34., propisuje da stupanjem na snagu tog Zakona pre-staju biti na snazi odredbe Zakona o zaštiti tajno-sti podataka (Nar. nov., br. 108/96.), osim odredaba navedenih u glavi VIII. koje uređuju Poslovnu tajnu (čl. 19. – čl. 26.) i glavi IX. koja definira Profesionalnu tajnu (čl. 27.).

Zakon o tajnosti podataka na snazi je od 7. kolo-voza 2007. godine te u svojim odredbama definira pojam klasificiranih i neklasificiranih podataka, stupnjeve tajnosti klasificiranih podataka, način postupka klasifikacije i deklasifikacije, pristup kla-sificiranim i neklasificiranim podatcima, njihovu zaštita i nadzor nad provedbom Zakona o tajnosti podataka. Pojam klasificiranog podatka opisan je u čl. 2. Zakona o tajnosti podataka, gdje se navodi da je to podatak koji je nadležno tijelo u propisanom po-stupku takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti te podatak koji je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna or-ganizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje. S druge strane, navodi da je neklasificira-ni podatak, podatak bez utvrđenog stupnja tajnosti kojim se koristi u službene svrhe i podatak koji je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.

Članak 30. Zakona o tajnosti podataka propisu-je da Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost provodi nadzor nad postupcima klasifikacije i deklasifikaci-je podataka, načinom ostvarivanja pristupa klasifi-ciranim podatcima te da se brine o provedbi mjera za zaštitu pristupa klasificiranim podatcima. Iz na-vedenog je razvidno da Zakon o tajnosti podataka uglavnom regulira područje koje se odnosi na klasi-ficirane podatke, dok Zakon o zaštiti tajnosti poda-taka u odjeljku glave VIII. regulira pojam i značenje poslovne tajne, a u dijelu glava IX. pojam profesio-nalne tajne.

Uspoređujući pojam poslovne tajne s klasificira-nim podatcima, ne postoje mjere nadzora nad op-ćim aktima koje donose pravne osobe za poslovnu tajnu, odnosno ne postoji tijelo koje je nadležno za nadzor nad donošenjem i primjenom tih pravila, dok je Zakonom o tajnosti podataka propisano da Ured vijeća za nacionalnu sigurnost provodi nadzor i da se brine o klasificiranim podatcima. Stoga u praksi

postoje različiti slučajevi u kojima institucije i razne ustanove, organizacije, trgovačka društva u vlasniš-tvu države ili jedinice lokalne samouprave stavljaju oznake poslovne tajne i na određene podatke koji prema kategorizaciji ne bi smjeli biti označeni po-slovnom tajnom.

3. ZAKON O ZAŠTITI TAJNOSTI PODATAKA Trgovačka društva, ustanove ili druge pravne oso-

be nerijetko proglašavaju poslovnom tajnom odre-đene podatke o nekim činjenicama i postupcima poslovanja, jer bi objavljivanjem određenog podat-ka mogla nastati šteta u njihovu poslovanju. Kako bi se zaštitili od neovlaštenog postupanja i odavanja takvih podataka, postupaju u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnosti podataka.

Navedeno bi značilo da je svako trgovačko druš-tvo, ustanova ili druga pravna osoba u obvezi do-nijeti opći akt ako smatra da određeni podatci iz njihova poslovanja predstavljaju poslovnu tajnu.

Odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka pre-stale su biti na snazi stupanjem na snagu Zakona o tajnosti podataka, osim odredaba navedenih u glavi VIII. i IX. toga Zakona. U skladu s čl. 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, definirano je da poslovnu tajnu predstavljaju podatci koji su kao poslovna taj-na određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge prav-ne osobe, a koji predstavljaju:

ü proizvodnu tajnuü rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog

radaü druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja

neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

U skladu s odredbom čl. 20. Zakona o zaštiti taj-nosti podataka, pravna osoba obvezna je čuvati kao tajnu i podatke:

1) koje je kao poslovnu tajnu saznala od drugih pravnih osoba

2) koji se odnose i na poslove što ih pravna oso-ba obavlja za potrebe oružanih snaga, redar-stvenih vlasti Republike Hrvatske ili drugih javnih tijela, ako su zaštićeni odgovarajućim stupnjem tajnosti

3) podatke koji sadržavaju ponude na natječaj ili dražbu – do objavljivanja rezultata natje-čaja odnosno dražbe

4) podatke koji su zakonom, drugim propisom ili općim aktom doneseni na temelju zako-na utvrđeni tajnim podatcima od posebnoga gospodarskog značenja.

Profesionalna tajna razlikuje se od pojma poslov-ne tajne te se u čl. 27. Zakona o zaštiti tajnosti po-dataka navodi da profesionalnu tajnu čine podatci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje sa-znaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici te druge službene osobe u obavljanju svog poziva. Ovom su odredbom definirane kategorije „osoba od povjerenja“ koje u obavljanju svojih po-slova ili aktivnosti moraju čuvati podatke o osob-nom ili obiteljskom životu svojih stranaka.


4. OPĆI AKT PRAVNE OSOBE O POSLOVNOJ TAJNIPoslovnim se tajnama, zvanim još i „povjerlji-

vi poslovni podaci“ ili „neotkriveni podaci“, služe manja ili veća poduzeća kako bi se zaštitio čitav niz različitih podataka kao što su, primjerice, postupak proizvodnje, stručna znanja, recepture ili tehnolo-gija, kojima se koriste ili ih primjenjuju u svom radu. Tako, primjerice, u postupcima javne nabave ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi navesti pravnu osnovu, odnosno pozvati se na svoj interni akt na temelju kojeg su ti podaci tajni.

U skladu s čl. 21. Zakona o zaštiti tajnosti podata-ka, općim se aktom pobliže određuju:

slučajevi te način zaštite kad se podatci koji se smatraju poslovnom tajnom mogu priop-ćavati drugim osobama

ovlaštene osobe koje ih mogu priopćavati osobe kojima se takvi podatci mogu priopća-

vati.Nadalje, u čl. 26. istog Zakona navedeno je da se

općim aktom pravne osobe pobliže određuje način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslov-nom tajnom te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne.

U postupcima javne nabave prilikom dostave ponude ponuditelji, u pravilu, dostave izjavu o tajnosti podataka u kojoj navedu da na temelju čl. 34. Zakona o tajnosti, odredaba Zakona o zaštiti tajnosti podataka i odredaba svoga internog akta (primjerice statuta i sl.) čelnik tijela donosi opći akt pravne osobe o poslovnoj tajni.

Odredbom čl. 21. istog Zakona propisano je da po-datke koji se smatraju poslovnom tajnom na teme-lju općeg akta mogu drugim osobama priopćavati ovlaštene osobe određene općim aktom. Navedeno znači da se u pravnoj osobi određuje ovlaštena oso-ba ili se osniva posebno tijelo koje ima uvid u po-slovne tajne, zadaću njihova čuvanja te odlučivanja koje se osobe zaposlene u toj pravnoj osobi mogu ovlastiti za čuvanje poslovne tajne, odnosno kojim se osobama može priopćiti poslovna tajna. Dakle, podatci koji se smatraju poslovnom tajnom ne smiju se priopćavati niti činiti dostupnim neovlaštenim osobama, ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. Poslovnu tajnu obvezni su čuvati svi za-poslenici koji na bilo koji način saznaju za podatak koji se smatra poslovnom tajnom.

Kad je to nužno zbog razloga obavljanja poslova pravne osobe, podatke koje je pravna osoba obvezna čuvati kao tajnu, može drugim osobama priopćiti samo osoba ovlaštena općim aktom, i to:

1) uz prethodnu pisanu suglasnost pravne oso-be koja je u skladu sa svojim općim aktom odredila da se ti podatci smatraju poslov-nom tajnom

2) uz prethodnu pisanu suglasnost zainteresi-rane pravne ili fizičke osobe ako su u pitanju podatci iz ponuda za natječaj ili dražbu.

U zahtjevu kojim se traži navedena suglasnost mora se navesti koji su podatci u pitanju, kojoj se osobi oni imaju priopćiti, koja je osoba ovlaštena

obaviti takvo priopćenje, zatim razlozi zbog kojih je priopćavanje nužno i način na koji će se podatci pri-općiti odnosno kako će se njima koristiti.

U skladu s čl. 19. Zakona o zaštiti tajnosti podata-ka, općim aktom ne može se odrediti sljedeće:

da se svi podatci koji se odnose na poslova-nje pravne osobe smatraju poslovnom taj-nom

niti se poslovnom tajnom mogu odrediti po-datci čije priopćavanje nije razložno protiv-no interesima te pravne osobe

poslovnom tajnom ne mogu se odrediti po-datci koji su od značenja za poslovno povezi-vanje pravnih osoba

niti podatci koji se odnose na zaštićeno teh-ničko unapređenje, otkriće ili pronalazak.

5. POVREDA ČUVANJA POSLOVNE TAJNE Zaštita poslovnih tajni posebno je bitna za manja

poduzeća te oni oznaku poslovne tajne upotrebljava-ju češće nego veća društva, dijelom i zbog zaštite od zlouporabe. Poslovne su tajne pravno zaštićene samo u slučaju prikupljanja povjerljivih podataka na neza-konit način (primjerice krađom ili podmićivanjem).

U skladu s čl. 24. Zakona o zaštiti tajnosti podata-ka, ne smatra se povredom čuvanja poslovne tajne priopćavanje podataka koji se smatraju poslovnom tajnom ako se to priopćavanje obavlja fizičkim oso-bama ili pravnim osobama kojima se takvi podatci mogu ili moraju priopćavati:

1) na temelju zakona i drugih propisa2) na temelju ovlasti koja proizlazi iz dužnosti

koju obavljaju, položaja na kojemu se nalaze ili radnog mjesta na kojem su zaposleni.

Nadalje, ne smatra se povredom čuvanja poslov-ne tajne priopćavanje podataka koji se smatraju poslovnom tajnom na sjednicama, ako je takvo priopćavanje nužno za obavljanje poslova. Ovla-štena osoba koja na sjednici priopćava podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, obvezna je upozo-riti nazočne da se ti podatci smatraju poslovnom tajnom, a nazočni su obvezni ono što tom prilikom saznaju čuvati kao poslovnu tajnu. Prema odredbi čl. 25. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, kao po-vreda čuvanja poslovne tajne neće se smatrati pri-općenje koje osoba upoznata s tajnim podatkom učini u prijavi kaznenog dijela, privrednog prije-stupa ili prekršaja nadležnom tijelu te ako priopći nadzornom tijelu radi ostvarivanja svojih prava iz radnog odnosa.

Kazneni zakon1 propisuje da je odavanje i ne-ovlašteno pribavljanje poslovne tajne kazneno djelo za koje je predviđena kazna zatvora do tri godine. Tako se u čl. 262. navodi da tko neovlašte-no drugome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim podatke koji su poslovna tajna, te tko pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda neo-vlaštenoj osobi, kaznit će se zatvorom do tri godi-ne. Ako je tim kaznenim djelom počinitelj sebi ili drugome pribavio znatnu imovinsku korist ili pro-uzročio znatnu štetu, zaprijećena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

1 Članak 262. Odavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne – Kazneni zakon (Nar. nov., br. 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15.).


Treba također spomenuti Kazneni zakon2 koji propisuje i kaznu za neovlašteno otkrivanje profesi-onalne tajne, i to kako slijedi:

1) odvjetnik, javni bilježnik, zdravstveni rad-nik, psiholog, djelatnik ustanove socijalne skrbi, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja neovlašteno otkrije podatak o osobnom ili obiteljskom životu koji joj je povjeren u obavljanju njezinog zvanja, kaznit će se ka-znom zatvora do jedne godine

2) nema kaznenog djela iz st. 1. ovoga članka ako je otkrivanje tajne počinjeno u javnom interesu ili interesu druge osobe koji je pre-težniji od interesa čuvanja tajne

3) kazneno djelo iz st. 1. ovoga članka progoni se po prijedlogu.

6. ZAKON O JAVNOJ NABAVIOdredbom čl. 16. Zakona o javnoj nabavi (Nar.

nov., br. 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14. – Odluka Ustavnog suda RH – u nastavku teksta: Zakon) pro-pisano je da ne dovodeći u pitanje primjenu odre-daba tog Zakona, osobito onih koje se odnose na objavljivanje obavijesti o sklopljenim ugovorima, te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj do-stavlja natjecateljima i ponuditeljima, naručitelj je obvezan čuvati i ne smije dati na uvid podatke iz dokumentacije gospodarskih subjekata koje su oni u skladu s posebnim propisima označili poslovnom tajnom. Ako gospodarski subjekt označava određe-ne podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi navesti pravnu osnovu na temelju kojih su ti podatci tajni. Gospodarski subjekti ne smiju označiti tajnim:

podatke o jediničnim cijenama svotama pojedine stavke cijeni ponude podatke iz ponude u vezi s kriterijima za

odabir ekonomski najpovoljnije ponude.Člankom 20. st. 1. t. 3. Zakona o zaštiti tajnosti

podataka određeno je da je pravna osoba obvezna čuvati kao tajnu i podatke koji sadržavaju ponude na natječaj ili dražbu do objavljivanja rezultata natje-čaja ili dražbe.

U postupcima javne nabave, troškovnik i po-nudbeni list ne mogu biti označeni kao poslov-na tajna, a ako ponuditelj želi tako označiti neke druge dokumente ili podatke u ponudi, tada će se morati pozvati na opći akt na kojemu temelji oznaku tajnosti.

Prilikom dostave ponude, ponuditelji obično do-stave izjavu o tajnosti podataka u kojoj navedu da na temelju čl. 34. Zakona o tajnosti podataka, odredaba Zakona o zaštiti tajnosti podataka i odredaba svoga internog akta (primjerice statuta i sl.) čelnik tijela donosi opći akt pravne osobe o poslovnoj tajni.

Ako dio ponude za ponuditelja predstavlja po-slovnu tajnu, nije dovoljno općenito se u ponudi po-zvati na interne akte, nego je potrebno navesti točan

2 Članak 145. Neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne – Kazneni zakon.

naziv predmetnoga općeg akta ponuditelja kojim su podatci određeni kao poslovna tajna. Dodatno na dokumentima koji sadržavaju poslovnu tajnu kao primjer valjanog označavanja je da se na svakoj stra-nici tog dokumenta, odnosno na vidljivom mjestu, stavi oznaka: primjerice pečat s oznakom „poslovna tajna“ ili „povjerljivi podaci“.

Slijedom navedenoga, u postupcima javne na-bave postupanje naručitelja regulirano je Zako-nom o javnoj nabavi, koji je lex specialis u odnosu na Zakon o zaštiti tajnosti podataka koji je lex ge-neralis, te time Zakon o javnoj nabavi ima pred-nost u ovom području primjene.

7. UVID U PONUDE DRUGIH PONUDITELJA Uvid u ponude drugih ponuditelja vrlo je značaj-

no pravo koje imaju ponuditelji u postupku javne nabave, bilo da se uvid u ponude ostvaruje kod na-ručitelja bilo pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave. Uvidom u ponude mogu se saznati podatci koji se odnose na postupak pregle-da, ocjene i odabira ponude, odnosno koji se odnose na razloge poništenja postupka. To su podatci koji su tajni do donošenja odluke o odabiru, a koji mogu biti značajni za isticanje žalbenih navoda u izjavlje-noj žalbi na odluku naručitelja.

Člankom 102. st. 1. Zakona propisano je da je nakon dostave odluke o odabiru iz čl. 96. Zakona ili odluke o poništenju do isteka roka za izjavljivanje žalbe, jav-ni naručitelj obvezan ponuditelju na njegov zahtjev omogućiti uvid u bilo koju ponudu, uključujući i na-knadno dostavljene dokumente te pojašnjenja i upot-punjenja ponude, u skladu sa Zakonom o javnoj na-bavi, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima u skladu s čl. 16. Zakona. Zakon propisuje da ponuditelj u ponudi ne smije označiti tajnim podatke o jediničnim cijenama, svotama pojedine stavke, ci-jeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.

Donošenjem Odluke Ustavnog suda Republike Hr-vatske kojom se ukidaju odredbe čl. 102. st. 3 i čl. 165. st. 3. Zakona o javnoj nabavi, naručitelji nakon dono-šenja odluke o odabiru ili poništenju ne smiju ograni-čavati ponuditeljima uvid u ponude drugih ponudi-telja, ograničavajući im način obavljanja uvida samo na mogućnost ručnog bilježenja podataka iz ponuda. Na jednak način i Državna komisija za kontrolu po-stupaka javne nabave neće ograničavati stranke žal-benog postupka u pogledu načina obavljanja uvida u žalbeni spis predmeta. U tom smislu, prilikom uvida u ponudu ponuditelji mogu o svom trošku umnožiti, kopirati, snimati i slično akte iz spisa predmeta.

Žalitelj navodi da mu je onemogućen uvid u po-nudu jer su pretežni dijelovi ponude označeni po-slovnom tajnom i smatra da nije na zakonit način određena tajnost podataka u ponudi. Primjer iz prakse – Rješenje, KLASA: UP/II-034-02/15-01/484, URBROJ: 354-01/15-10, od 9. srpnja 2015. godine.

U otvorenom postupku javne nabave s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospodar-


skim subjektom na rok od četiri godine, za pred-met nabave: pružanje usluga ispisnog rješenja s centralnim sustavom za upravljanje ispisom, do-stavljene su tri ponude i naručitelj je sve tri ocije-nio valjanima te kao najpovoljniju odabrao ponudu ponuditelja ST d.o.o., Zagreb.

Žalitelj u žalbi, između ostalog, navodi da mu nije omogućen uvid u ponude preostala dva ponuditelja u skladu s čl. 102. Zakona o javnoj nabavi jer je 10. lipnja 2015. godine pokušao izvršiti uvid koji mu je onemogućen jer su pretežni dijelovi ponuda ozna-čeni poslovnom tajnom. Smatra da odabrani ponu-ditelj i drugo rangirani ponuditelj nisu na zakonit način odredili tajnost podataka, stoga naručitelj nije imao obvezu štititi tajnost podataka za koji nije bila navedena valjana pravna osnova te je bio obvezan omogućiti žalitelju uvid u ponude.

Postupajući po žalbenom navodu, uvidom u ponu-du odabranog ponuditelja utvrđeno je da je dostavlje-na Izjava o tajnim podacima – poslovna tajna od 15. svibnja 2015. godine. U navedenoj izjavi odabrani po-nuditelj izjavljuje da temeljem internog akta: Pravilnik o tajnosti podataka tvrtke ST d.o.o. od 17. ožujka 2014., temeljem članka 16. Zakona o javnoj nabavi, Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti tajnosti podataka te Zakona o obveznim odnosima slijedeće dijelove ponude smatra poslovnom tajnom: Sve sadržano u Poglavljima 10-15 (Tehnička specifikacija), Poglavlje 16 (Opis ispisnog rješenja), Poglavlja 17 (Opis servisne mreže), Poglavlja 18 i 19 (Popis djelatnika sa certifikatima), Poglavlje 20 (ISO certifikat), Poglavlje 21 (Potvrde proizvođača), Po-glavlje 22 (Izjava o tehničkoj sposobnosti), Poglavlje 25 (Izjava ponuditelja) i Poglavlje 26 (CD ROM i isprinta-na tehnička dokumentacija proizvođača).

Uvidom u ponudu drugo rangiranog ponuditelja utvrđeno je da je isto dostavljena Izjava o poslovnoj tajni od 15. svibnja 2015. godine. U navedenoj Izja-vi drugo rangirani ponuditelj izjavljuje da temeljem članka 16. Zakona o javnoj nabavi, članka 19. Za-kona o zaštiti tajnosti podataka, članka 34. Zako-na o zaštiti podataka, te sukladno internim aktima tvrtke XY d.o.o., Pravilnik o klasifikaciji i zaštiti taj-nosti podataka, sljedeće dijelove ponude proglašava poslovno tajnom: Dokazi tehničke i stručne sposob-nosti – Izjava o posjedovanju sustava za prijavu kva-rova s popisom vlastitih servisa i načinom prijave kvara, ISO 9001:2008 certifikat, ISO 1400:2004 cer-tifikat, Popis stručnih djelatnika, Izjava o stavljanju na raspolaganje djelatnika, Potvrda proizvođača o stručnim djelatnicima, Certifikati stručnih djelatni-ka, Potvrde proizvođača; Opis ponuđenog ispisnog rješenja s centralnim sustavom za upravljanje; Teh-nička specifikacija – Prilozi VIII. – XIII; Tehnička dokumentacija (katalozi, prospekti, brošure, upute i sl.). Temeljem članka 102. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi javni naručitelj je obvezan sve do isteka roka za izjavljivanje žalbe, omogućiti uvid u bilo koju ponudu uključujući i naknadno dostavljene doku-mente te pojašnjenja i upotpunjavanja, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnim sukladno članku 16. Zakona o javnoj nabavi.

Državna komisija zaključuje kako je postupanje naručitelja u postupcima javne nabave regulirano Zakonom o javnoj nabavi koji je lex specialis u od-nosu na Zakon o zaštiti tajnosti podataka. Utvrđeno

je da su odabrani ponuditelj i drugorangirani ponu-ditelj u svojim izjavama o tajnosti podataka jasno naznačili pravnu osnovu na temelju koje određene podatke označavaju tajnim, da su jasno naznačili dijelove ponude koji predstavljaju poslovnu tajnu te da nisu označili tajnim podatke o jediničnim ci-jenama, svotama pojedine stavke ili cijeni ponude. Stoga je naručitelj ispravno postupio kada žalitelju nije dopustio uvid u dijelove njihovih ponuda koji su označeni poslovnom tajnom. Slijedom navedenog, žalbeni je navod ocijenjen neosnovanim.

Odabrani ponuditelj nije naveo pravnu osnovu na temelju koje su podatci u podnesenoj ponudi označeni tajnima. Primjer iz prakse – Rješenje, KLASA: UP/II-034-02/13-01/413, URBROJ: 354-01/13-7, od 16. svibnja 2013. godine.

U otvorenom postupku za predmet nabave: Us-luge u nepokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, pristigle su dvije ponude, a naručitelj je jednu ponudu ocijenio valjanom. Na odluku o odabiru žal-bu je izjavio žalitelj koji navodi kako mu je naručitelj onemogućio uvid u dio ponude odabranog ponudi-telja koji se odnosi na popis uredno izvršenih ugovo-ra i potvrde. U nastavku navodi da je u istoj ponudi priložena izjava o poslovnoj tajni, gdje se navodi da se određeni dokumenti označuju tajnima na temelju odredaba Zakona o obveznim odnosima i internih akata Hrvatskog Telekoma d.d. Međutim, odabrani ponuditelj nije naveo koji je to akt. Prema mišljenju žalitelja, naručitelj je trebao omogućiti uvid u cijelu ponudu odabranog S obzirom na to da žalitelj nije imao mogućnost provjeriti valjanost navedenih do-kumenata, poziva Državnu komisiju da provjeri i utvrdi je li u tom dijelu, koji je označen poslovnom tajnom, odabrani ponuditelja dokazao sposobnost u skladu s dokumentacijom za nadmetanje.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđe-no je da je na naslovnoj stranici ponude naznačeno da ponuda sadrži dokumente koji temeljem Zako-na o obveznim odnosima i internih akata Hrvat-skog Telekoma d.d. predstavljaju poslovnu tajnu, te da s njima valja postupati kako je to definirano član-kom 8. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 110/07. i 125/08.). Evidentno je da se odabrani ponuditelj ov-dje pozvao na Zakon o javnoj nabavi koji više nije na snazi. Međutim, na stranici 62/73 odabrane ponude nalazi se izjava o poslovnoj tajni, izdana 8. veljače 2013. godine i ovjerena potpisom i pečatom odabra-nog ponuditelja, kojom odabrani ponuditelj izjavljuje da ta ponuda sadrži i dokumente koji temeljem Za-kona o obveznim odnosima i internih akata Hrvat-skog Telekoma d.d. predstavljaju poslovnu tajnu te da skreće pozornost da s tim podacima valja postupati kako je to definirano čl. 16. Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11). U nastavku izjave navedeno je da odabrani ponuditelj poslovnom tajnom smatra: popis značajnih isporuka iz predmeta nabave i potvr-de o urednom ispunjenim ugovorima. Na svakoj od spornih stranica ponude otisnut je pečat crvene boje s oznakom “POSLOVNA TAJNA”.

Kontrolirajući dio žalbenog navoda koji se odnosi na onemogućavanje žalitelju da izvrši uvid u komplet-nu ponudu odabranog ponuditelja, Državna komisija


je utvrdila da je odabrani ponuditelj jasno označio dio ponude koji za njega predstavlja poslovnu tajnu, no ne i da je valjano naveo pravnu osnovu na temelju koje su podaci tajni. Zakon o tajnosti podataka (Nar. nov., br. 79/07. i 86/12.) u članku 34. propisuje da stupanjem na snagu toga Zakona prestaju važiti odredbe Zako-na o zaštiti tajnosti podataka (Nar. nov., br. 108/96.), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istoga Zakona. Člankom 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka pro-pisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, usta-nove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju pro-izvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcij-skog rada te druge podatke, zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Člankom 21., stavci-ma 1. i 2. istoga Zakona određeno je da podatke koji se smatraju poslovnom tajnom na temelju općeg akta mogu drugim osobama priopćavati ovlaštene osobe određene općim aktom, te da se općim aktom pobliže određuju slučajevi te način zašite te kad se navedeni podaci mogu priopćavati drugim osobama, ovlaštene osobe koje ih mogu priopćavati, te osobe kojima se ta-kvi podaci mogu priopćavati.

Prema tome, odabrani ponuditelj bio je obvezan pri označavanju dokumenata poslovnom tajnom, postupiti u skladu s odredbom čl. 16. st. 2. Zakona o javnoj nabavi i navesti opći akt na temelju kojeg označeni dokumenti predstavljaju poslovnu tajnu. Dakle, ako je ponuditelj trgovačko društvo i ako dio njegove ponude za njega predstavlja poslovnu taj-nu, nije dovoljno općenito se u ponudi pozvati na interne akte trgovačkog društva, nego je potrebno navesti točan naziv predmetnoga općeg akta trgo-vačkog društva kojim su podatci određeni kao po-slovna tajna, kako to zahtijeva odredba čl. 16., st. 2. Zakona o javnoj nabavi.

Opisani propust odabranog ponuditelja i naručite-lja u konkretnom slučaju nije od utjecaja na rješenje stvari s obzirom na to da je Državna komisija izvrši-la uvid u dokumente označene poslovnom tajnom, kako bi ocijenila dio žalbenog navoda koji se odnosi na popis uredno izvršenih ugovora i pripadajuće po-tvrde. Dokumentacijom za nadmetanje naručitelj je odredio da je kao dokaz tehničke i stručne sposobno-sti bilo potrebno dostaviti popis značajnijih ugovora (jednog ili više) o uslugama izvršenim u posljednje tri godine, sa svotom i datum pružene usluge te na-zivom druge ugovorne strane. Uvidom o u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da sadržava popis uredno izvršenih ugovora i potvrde o urednom ispu-njenju ugovora (stranice ponude 58/73 i 59/73) koje su u skladu s traženom u dokumentacijom za nadmeta-nje, te je zaključeno da je žalbeni navod neosnovan.

Odabrani je ponuditelj dijelove svoje ponude koji se odnose na kriterije ekonomski najpovoljni-je ponude označio poslovnom tajnom. Primjer iz prakse – Rješenje, KLASA: UP/II-034-02/15-01/683, URBROJ: 354-01/15-17, od 25. studenog 2015. godine.

Naručitelj je u ograničenom postupku javne naba-ve za predmet: Nacionalni sustav za nadzor državne granice, za kriterij odabira odredio ekonomski najpo-

voljniju ponudu. Naručitelj je sve četiri pristigle po-nude ocijenio valjanima te je odabrao kao ekonomski najpovoljniju ponudu zajednice ponuditelja. Žalitelj osporava zakonitost odluke o odabiru i u žalbi navo-di kako mu je po postavljenom zahtjevu za uvidom u ponude onemogućen uvid u ponudu odabranog po-nuditelja te da mu je time uskraćena mogućnost pro-vjere provedenog postupka ocjene analize odabrane ponude. Ističe da je 3. kolovoza 2015. godine pokušao izvršiti uvid u sve zaprimljene ponude, no to mu nije bilo omogućeno u odnosu na odabranu ponudu.

Naručitelj je, ističe, omogućio uvid samo u ponud-beni list, priloge ponudbenom listu, tablicu tehničkih zahtjeva, troškovnik i jamstvo u sklopu odabrane po-nude, dok nije omogućio uvid u ostale dijelove ponu-de uz obrazloženje da je te dijelove ponude, odabrani ponuditelj označio poslovnom tajnom. S obzirom da sukladno članku 16. stavak 3. Zakona o javnoj nabavi gospodarski subjekti ne smiju označiti tajnim podat-ke o jediničnim cijenama, iznosima pojedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude, žalitelj je, navodi ponovno zatražio uvid u dijelove ponude oda-branog ponuditelja koji su u vezi s kriterijima za oda-bir ekonomski najpovoljnije ponude, te koje odabra-ni ponuditelj nije smio označiti poslovnom tajnom. Dana 6. 8. 2015., žalitelj je ponovno nastojao izvršiti uvid u ponude, no naručitelj ponovno nije omogućio uvid u dijelove odabrane ponude koji su u vezi s kri-terijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.

Žalitelj ističe da je naručitelju ukazao da ponuda odabranog ponuditelja nije sastavljena u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i dokumentacijom za nad-metanje, naime i točkom 31. dokumentacije za nad-metanje također je propisano da gospodarski subjekt ne smije u postupcima javne nabave označiti tajnim podatke o jediničnim cijenama, iznosima pojedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ponude. Na opisani način, ža-litelj ističe da mu je izravno onemogućeno da ospora-va valjanost ponude odabranog ponuditelja odnosno da provjeri da li je naručitelj valjano ocijenio ponudu odabranog ponuditelja.

Uvidom u tehničke specifikacije utvrđeno je da se odabrani ponuditelj u stavkama tehničkih specifika-cija u dijelu u kojem je traženo dokazivanje traženih tehničkih karakteristika, a koje se boduju kao kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, navodio primjerice: „dokument na stranici ponude 907/1421“, dokument na stranici ponude 492/1421“, koje stranice ponude se nalaze u registratorima 2,3,4 ili 5 ponude koji su ozna-čeni kao poslovna tajna. Postavljenim načinom odre-đivanja bodova naručitelj je odredio da će tehnički dio ponude, odnosno dokazi zadovoljenja određenog za-htjeva iz tehničkog dijela ponude, ujedno biti i podaci potrebni za ocjenjivanje, bodovanje u skladu s tehnič-kim kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude.

Državna komisija zaključila je da naručitelj nije ovlašten, u smislu Zakona o javnoj nabavi, uskrati-ti uvid u ponudu odabranog ponuditelja, ako je isti određene dijelove svoje ponude nezakonito označio poslovnom tajnom, što je bio slučaj u konkretnom postupku javne nabave. Naime, odabrani ponuditelj je dijelove svoje ponude, i to sadržaj registratora 2, 3, 4 i 5, označio poslovnom tajnom, iako se u njima


nalaze dokazi tehničkih karakteristika nuđenoga predmeta nabave, a koji su ujedno, prema traženju naručitelja, i dokazi potrebni za ocjenjivanje i bo-dovanje kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. Slijedom navedenoga, isti nisu smjeli, u smislu čl. 16. st. 3. Zakona o javnoj nabavi, biti označeni po-slovnom tajnom. S obzirom na to da je odabrani po-nuditelj nezakonito dijelove svoje ponude označio poslovnom tajnom, te je naručitelj takvu ponudu u postupku pregleda i ocjene bio obvezan, u smislu čl. 93. st. 1. t. 4. Zakona o javnoj nabavi, odbiti kao ponudu koja je suprotna odredbama dokumentacije za nadmetanje. Budući da je naručitelj to propustio učiniti, isti je bio obvezan, u smislu čl. 16. st. 1. i čl. 102. st. 1. Zakona o javnoj nabavi. omogućiti uvid u ponudu odabranog ponuditelja, s obzirom na to da je protivno Zakonu o javnoj nabavi i dokumentaciji za nadmetanje dijelove svoje ponude koji se odnose na kriterije ekonomski najpovoljnije ponude ozna-čio poslovnom tajnom te je, slijedom navedenoga, žalbeni navod osnovan.

Odabrani ponuditelj nije u ponudi tajnim ozna-čio podatke o jediničnim cijenama i cijeni ponude, niti je za navedene podatke naveo pravnu osnovu na temelju koje su ti podatci tajni. Primjer iz prakse – Rješenje KLASA: UP/II-034-02/15-01/218, URBROJ: 354-01/15-9, od 19. svibnja 2015. godine

U otvorenom su postupku javne nabave za pred-met nabave: Računalna oprema (računala, zasloni i pisači) dostavljene tri ponude. Naručitelj je sve ponu-de ocijenio valjanima te u skladu s kriterijem kao naj-povoljniju odabrao ponudu odabranog ponuditelja.

Žalitelj u žalbi navodi da je ponuda odabranog ponuditelja označena oznakom tajnosti, i to u nje-zinom tehničkom i komercijalnom dijelu, i nije na-vedena pravna osnova za oznaku tajnosti, te je na-ručitelj zabranio uvid u ponudu trećim osobama. Žalitelj smatra da je takva ponuda trebala biti od-bijena kao neprihvatljiva, u skladu s čl. 29. Zakona o javnoj nabavi i čl. 16. istog Zakona zbog toga što je zabranjeno označiti tajnim podatke o jediničnim cijenama, svotama pojedine stavke i cijeni ponude, što su zapravo komercijalni uvjeti koje je odabrani ponuditelj označio tajnima.

Postupajući prema ovom žalbenom navodu, utvr-đeno je da je dokumentacijom za nadmetanje propi-sano da ako ponuditelj označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u skladu s čl. 16. st. 2. Zakona, navesti u ponudi pravnu osnovu na temelju koje su ti podatci tajni te ne smije tajnim označiti podatke o jediničnim cijenama, svotama pojedine stavke i cijeni ponude. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je na stranici broj 2/46 u naslovu Tajnost podataka, odabrani po-nuditelj naveo da su tehničko rješenje i komercijal-ni uvjeti poslovna tajna te da prihvaćanjem ponude naručitelj prihvaća da su uvjeti koje odabrani ponu-ditelj nudi poslovna tajna i da sa sadržajem ponude neće biti upoznate osobe koje nisu izravno uklju-čene u projekt kao ni osobe treće strane. Nadalje, u ponudi na stranici broj 46/46 pod nazivom Prodajni uvjeti u podnaslovu Ostalo, odabrani je ponuditelj

naveo sljedeće: Sukladno natječajnoj dokumenta-ciji, ev. br. nabave: 05/2015, proizvođač, model, ka-taloški broj, zemlja podrijetla, godina proizvodnje, opis, količine, jedinične i ukupne cijene navedene su u obrascu 3. Troškovnik s opisom predmeta nabave.

Iz prethodno navedenog proizlazi da je odabrani ponuditelj označio tajnim podatke o jediničnim ci-jenama i cijeni ponude, što su zapravo komercijalni uvjeti koje je označio poslovnom tajnom. U konkret-nom se slučaju odabrani ponuditelj pri izradi ponude nije pridržavao zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje, budući da je u ponudi označio tajnim podatke o jediničnim cijenama i cijeni ponude, a niti je za navedene podatke naveo pravnu osnovu na te-melju koje su ti podatci tajni. Slijedom navedenoga, zaključeno je da je žalbeni navod osnovan.

Žalitelj u žalbi navodi da je je odabrani po-nuditelj u ponudi označio svu dokumentaciju kojom dokazuje tehničku, stručnu i financijsku sposobnost (osim troškovnika) kao poslovnu tajnu. Primjer iz prakse – Rješenje, KLASA: UP-II-034-02/14-01/1094, URBROJ: 354-01/14-7, od 03. prosinca 2014. godine.

Naručitelj je u otvorenom postupku javne naba-ve za predmet: Usluge CDS-a u poštanskim uredima, zaprimio tri ponude i sve tri ocijenjene su kao valja-ne. Žalitelj u žalbi navodi da je odabrani ponuditelj u ponudi označio svu dokumentaciju kojom dokazuje tehničku, stručnu i financijsku sposobnost (osim troškovnika) kao poslovnu tajnu, a kao pravnu osno-vu za označavanje podataka poslovnom tajnom, na-veo je interni Pravilnik Društva, Zakon o tajnosti podataka te odredbe glave 8. i 9. Zakona o zaštiti tajnosti podataka.

Žalitelj u žalbi tvrdi da se sukladno članku 19. sta-vak 1. i 2. Zakona o zaštiti tajnosti podataka podaci kao što je polica osiguranja, opći i posebni uvjeti osi-guranja, preslike rješenja Ministarstva unutarnjih po-slova za obavljanje poslova tjelesne zaštite, što je sve odabrani ponuditelj označio kao poslovnu tajnu, ne mogu podvesti pod citirane odredbe Zakona. Nada-lje navodi da je sukladno članku 20. stavak 1. točke 3. Zakona o zaštiti tajnosti podataka pravna osoba duž-na čuvati kao tajnu podatke koji sadrže ponude na natječaj ili dražbu do objavljivanja rezultata natje-čaja odnosno dražbe. S obzirom da je u predmetnom postupku odluka o odabiru donesena te dostavljena žalitelju navodi da je sukladno prethodno citiranom članku imao pravo uvida u cijelu ponudu odabranog ponuditelja, a da je naručitelj time što je onemogućio pravo uvida u ponudu u dijelove ponude označene kao poslovna tajna žalitelju uskratio pravo na žalbu, te provjeru je li odabrani ponuditelj udovoljio zahtje-vima iz dokumentacije za nadmetanje.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđe-no je da je na stranici broj 356/536 dostavio izjavu o tajnosti podataka u kojoj izjavljuje da je društvo te-meljem odredaba Pravilnika o tajnosti podataka koji je donesen na temelju odredaba Zakona o tajnosti podataka (Nar. nov., br. 79/07. i 86/12.) te odredaba glave 8. i 9. Zakona o zaštiti tajnosti podataka tajnim označio slijedeće podatke: rješenje MUP-a Republi-


ke Hrvatske za obavljanje poslova tehničke zaštite, uvjerenje (potvrda) MUP-a kojom se potvrđuje da nije od dana izdavanja rješenja za obavljanje poslova tehničke zaštite zabranjeno obavljanje navedene dje-latnosti, SOL – 2, popis ugovora o uslugama, istim ili sličnim kao što je predmet nabave, izjava s popisom tehničkih stručnjaka koji će biti uključeni u izvršenje ugovora o javnoj nabavi, preslike iskaznica ovlašte-nih zaštitara tehničke zaštite, police osiguranja za pokriće odgovornosti iz zaštitarske djelatnosti, opći i posebni uvjeti osiguravatelja.

Utvrđeno je da je odabrani ponuditelj jasno ozna-čio dio ponude koji za njega predstavlja poslovnu tajnu, a kao pravnu osnovu na temelju koje su po-datci tajni, naveo je Pravilnik o tajnosti podataka društva donesen na temelju odredaba Zakona o taj-nosti podataka (Nar. nov., br. 79/07. i 86/12.) te odre-daba glave 8. i 9. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, što znači da je naručitelj ispravno postupio kada nije dopustio uvid u te dijelove ponude. Nadalje, odabrani ponuditelj nije označio tajnim podatke o jediničnim cijenama, svoti pojedine stavke, te cije-ni ponude. U postupcima javne nabave postupanje naručitelja uređeno je Zakonom o javnoj nabavi, koji je lex specialis u odnosu na Zakon o zaštiti tajnosti podataka. Naručitelj je ispravno postupio kada ža-litelju nije dopustio uvid u dio ponude odabranog ponuditelja označen kao poslovna tajna.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, postupajući po službenoj dužnosti, kontro-lira bitne povrede opisane čl. 144. Zakona o javnoj nabavi, pa je izvršila uvid u dijelove ponude oda-branog ponuditelja koji su označeni poslovnom taj-nom i utvrdila da su dokumenti dostavljeni u ponu-di radi ispunjenja pravne i poslovne, financijske te tehničke i stručne sposobnosti od strane odabranog ponuditelja u skladu s traženom u dokumentaciji za nadmetanje. Slijedom svega navedenog, žalbeni je navod neosnovan.

Žalitelj smatra da je ponuditelj dostavljenim pojašnjenjem ponude, odnosno navodom o prav-noj osnovi za određivanje dijela ponude poslov-nom tajnom, izmijenio ponudu. Primjer iz prakse – Rješenje, KLASA: UP/II-034-02/15-01/56, URBROJ: 354-01/15-8, od 05. ožujka 2015. godine.

Naručitelj je u otvorenom postupku javne naba-ve zaprimio tri ponude, koje je sve ocijenio valjani-ma. Žalitelj u žalbi ističe da je odabrani ponuditelj u ponudi dostavio Izjavu o tajnosti dokumentaci-je gospodarskih subjekata, a da nije naveo pravnu osnovu na temelju koje je dio ponude proglasio poslovnom tajnom. Žalitelj navodi da je naručitelj zatražio od odabranog ponuditelja upotpunjavanje dokaza dostavljenih u ponudi te da navede pravnu osnovu na temelju koje proglašava određeni dio tajnim. Žalitelj smatra da je naknadno dostavlje-nom izjavom o tajnosti podataka došlo do bitno izmijenjene ponude odabranog ponuditelja te nje-gova ponuda nije cjelovita.

Uvidom u dokumentaciju postupka utvrđeno je da je naručitelj 5. siječnja 2015. godine zatražio od ponuditelja pojašnjenje i upotpunjavanje ponude

na temelju čl. 92. Zakona o javnoj nabavi, te da u skladu s čl. 16. st. 2. Zakona o javnoj nabavi navede pravnu osnovu na temelju koje su određeni dio po-nude označili oznakom poslovne tajne. Dopisom od 7. siječnja 2015. godine ponuditelj je udovoljio traže-nom te naveo da je u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka (Nar. nov., br. 79/07. i 86/12.) i glavi VIII. i IX. Zakona o zaštiti tajnosti podataka (Nar. nov., br. 108/96. i 79/07.) 12. veljače 2014. godine donio Pravil-nik o zaštiti tajnosti podataka kojim je utvrdio kako poslovnu tajnu predstavljaju podatci koji predstav-ljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada kojim bi priopćavanje podata-ka neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne poslje-dice za gospodarske interese odabranog ponuditelja.

Utvrđeno je da je u sadržaju dostavljenog pojašnje-nja ponude navedeno na temelju kojih razloga ponu-ditelj smatra da ima pravo u predmetnom postupku označiti određene dokumente tajnima. Iz sadržaja dokumenta dostavljenog naručitelju 7. siječnja 2015. godine nedvojbeno proizlazi da pojašnjenjem po traženju naručitelja, u smislu čl. 92. Zakona o javnoj nabavi, odabrani ponuditelj nije dostavio nove ili izmijenio već dostavljene dokumente u ponudi koji se odnose na razloge isključenja ili dokaze sposob-nosti, da također nije izmijenio nuđeni ili ponudio novi predmet nabave te da odabrani ponuditelj nije postupio protivno čl. 92. Zakona o javnoj nabavi. Slijedom navedenoga, s obzirom na to da po žalitelju sporno pojašnjenje ponude ne utječe, u smislu čl. 92. Zakona o javnoj nabavi, na sadržaj izvorne ponude, žalbeni je navod neosnovan.

Odabrani ponuditelj u popisu ugovora i potvrdi o urednom ispunjenju nije naveo podatke o vri-jednosti ugovora te u ponudi nije naveo pravnu osnovu na temelju koje su ti podatci tajni. Primjer iz prakse – Rješenje, KLASA: UP/II-034-02/15-01/235, URBROJ: 354-01/15-10, od 11. lipnja 2015. godine.

Naručitelj je dokumentacijom za nadmetanje za dokaz tehničke i stručne sposobnosti tražio popis ugovora o izvršenim radovima, sa svotom i datumom izvedenih radova te nazivom druge ugovorne strane, popraćen potvrdama o urednom izvršenju ugovora.

Žalitelj u žalbi navodi da priložena potvrda, koja se nalazi na stranici 867/3670 odabrane ponude, nije potvrda o urednom izvršenju ugovora, već potvrda o preuzimanju te da navedena potvrda ne sadržava podatak o vrijednosti izvedenih radova, nego stoji da je riječ o povjerljivom podatku. Poslovne tajne obično obuhvaćaju povjerljive poslovne podatke kojima se služe manja ili veća poduzeća kako bi se zaštitio čitav niz različitih informacija kao što su, primjerice, postupak proizvodnje, stručna znanja ili tehnologija kojima se koriste u svom radu

Državna je komisija, postupajući prema žalbe-nim navodima, a prema službenoj dužnosti, izvr-šila uvid u popis ugovora koji je odabrani ponudi-telj priložio na stranici ponude 823/3670. Uvidom je utvrđeno da je ponuditelj za potvrdu A-G N.V. Belgija, u traženom podatku ukupna vrijednost dijela ugovora za koje je ponuditelj bio odgovoran naveo: „Povjerljivo (prema čl. 16. ZJN)“, a također je


u Potvrdi za predmetni ugovor na stranici 867/3670 odabrane ponude navedeno u traženom podatku, pod ugovorna vrijednost „Povjerljivo“.

Državna komisija utvrđuje kako su ponuditelji obvezni navesti u ponudi sve tražene podatke koje mora sadržavati potvrda o urednom ispunjenju ugovora, pa tako i ugovorne vrijednosti na koje se pojedine potvrde odnose, a u smislu čl. 16. Zako-na o javnoj nabavi imaju mogućnost označiti takve podatke tajnima, uz obvezno navođenje pravne osnove na temelju koje su ti podatci tajni. S obzi-rom na to da u popisu ugovora i priloženoj potvrdi odabrani ponuditelj nije naveo podatke o vrijedno-sti ugovora te nadalje u ponudi nije naveo pravnu osnovu na temelju koje su ti podatci tajni, postu-pio je protivno odredbi t. 1.3.3.1.2. dokumentacije za nadmetanje i čl. 16. Zakona o javnoj nabavi. Ako je ponuditelj želio zadržati određene podatke tajni-ma, bio je obvezan, u smislu čl. 16. Zakona o javnoj nabavi, navesti u ponudi tražene podatke, prema t. 1.3.3.1.2. dokumentacije za nadmetanje, i ozna-čiti ih povjerljivima, uz obvezno navođenje pravne osnove povjerljivosti tih podataka. Slijedom nave-denog žalbeni je navod neosnovan.

Državna je komisija za kontrolu postupaka jav-ne nabave, po službenoj dužnosti, izvršila uvid u dokumente koje je drugorangirani ponuditelj označio poslovnom tajnom. Primjer iz prakse – Rješenje, KLASA: UP/II-034-02/16-01/77, URBROJ: 354-01/16-10, od 17. ožujka 2016. godine.

U otvorenom postupku javne nabave: Dobava i ugradnja solarnih sustava na objekte općine, pristigle su tri ponude koje je naručitelj ocijenio valjanima. Žalitelj u žalbi u odnosu na ponudu drugorangiranog ponuditelja navodi da je podatke koji se odnose na t. 4.3.1. dokumentacije za nadmetanje proglasio po-slovnom tajnom, a da je čl. 16. st. 2. Zakona o javnoj nabavi propisano da je gospodarski subjekt za podat-ke koje označava poslovnom tajnom obvezan u ponu-di navesti pravovaljanu osnovu na temelju kojih su ti podatci tajni. S obzirom na to da drugorangirani po-nuditelj nije dostavio pravovaljanu pravnu osnovu na temelju kojih bi podatci o tehničkim i stručnim ka-rakteristikama predstavljali tajnu, žalitelj smatra da isti nije mogao sudjelovati u postupku javne nabave. Također navodi da ima indicije da su podatci koji se odnose na tehničku i stručnu sposobnost drugoran-giranog ponuditelja lažirani te smatra da je zbog toga drugorangirani ponuditelj proglasio podatke koji se odnose na sve vrste ugovora poslovnom tajnom, pri-tom ne navodeći pravnu osnovu.

Uvidom u ponudu drugo rangiranog ponudite-lja utvrđeno je da je isti u ponudi priložio Izjavu o poslovnoj tajni u kojoj je navedeno da se, temeljem članka 16. Zakona o javnoj nabavi, a sukladno Pra-vilniku o poslovnoj i profesionalnoj tajni tog društva, donesenom na temelju odredaba Zakona o tajnosti podataka te odredaba glave 8. i 9. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, podaci iz ugovora svih vrsta koje je sklopilo društvo ili koji se odnose na društvo smatraju poslovnom tajnom, te da svi podaci sadržani u po-pisu izvršenih ugovora o isporuci robe/usluge, te pri-padajuće potvrde naručitelja predstavljaju poslovnu

tajnu. Također je navedeno da se poslovnom tajnom smatraju i drugi podaci koje društvo proglasi poslov-nom tajnom i da, sukladno navedenom u predmetnoj ponudi popis izvršenih ugovora i pripadajuće potvrde (stranice 1 do 25 ponude) predstavljaju poslovnu taj-nu, odnosno po ponuditelju poslovna tajna su u cije-losti dokumenti: Opis tehničkog rješenja, Vremenski plan projekta, Opis projekta i matrica odgovornosti, Opis obuke te popratna dokumentacija proizvođača.

Postupajući prema žalbenim navodima, ocijenje-no je da je drugorangirani ponuditelj, postupajući u skladu s čl. 16. Zakona o javnoj nabavi, naveo prav-nu osnovu na temelju koje su podatci tajni. Navod žalitelja da ima indicije da su podatci koji se odnose na tehničku i stručnu sposobnost drugorangiranog ponuditelja lažirani, ne predstavlja dokaz u smislu odredbe čl. 143. st. 2. Zakona o javnoj nabavi. Držav-na komisija za kontrolu postupaka javne nabave po službenoj je dužnosti, u skladu s čl. 144. st.1. Zako-na o javnoj nabavi, izvršila uvid u dokumente koje je drugorangirani ponuditelj označio tajnima i nije utvrdila nepravilnosti u odnosu na traženo u do-kumentaciji za nadmetanje. Slijedom navedenoga, žalbeni je navod neosnovan.

8. ZAKLJUČAKU postupcima javne nabave ponuditelji označa-

vaju određene podatke oznakom poslovne tajne i u slučajevima kada oni prema svom značenju i ka-tegorizaciji ne bi trebali biti označeni poslovnom tajnom. S druge strane, naručitelji su u postupcima javne nabave obvezni poštovati povjerljivu priro-du svih informacija koje im dostavlja gospodarski subjekt, odnosno kada se ona odnosi na poslovnu tajnu. U vremenima kada prevladava tržišna konku-rencija, zaštita podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu bitna je osobito za manja i srednja poduzeća, jer otkrivanje određenih podataka konkurentima može utjecati na pad vrijednosti budućeg poslova-nja malih i srednjih poduzeća, stoga podatci koji predstavljaju poslovnu tajnu trebaju i nadalje ostati zaštićenima u postupcima javne nabave.

JAVNA NABAVAIzdanje: Zagreb, 2012.

pravni okvir sustava javne nabave od 2012. s uputama za primjenu - s CD-om -

Urednica: mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec.

EKONOMSKO - PRAVNA BIBLIOTEKA

Opseg: 156 str. Cijena: 199,50 kn


LOKALNA SAMOUPRAVA

Katarina SERDAR, dipl. iur. UDK 342.9

Primjena instituta nespojivosti na lokalnoj razini

Nepodudarnost istodobnog obnašanja funkcija u predstavničkoj, izvršnoj i sudbenoj vlasti te služ-

beničkih funkcija u upravi predstavlja sredstvo koje osi-gurava ostvarivanje načela diobe vlasti. To načelo koje se oživotvorilo u institutu nespojivosti, jednako vrijedi i na državnoj i na lokalnoj razini. U ovom će se članku prika-zati primjena instituta nespojivosti na lokalnoj razini – u odnosu na predstavničko i izvršno tijelo. Uz prethodni prikaz početka mandata i stupanja na dužnost osoba izabranih na lokalnim izborima te navođenje nespojivih dužnosti za te osobe, u nastavku će se kroz praktična pi-tanja nastojati odgovoriti u kojim situacijama postoji, a u kojima ne postoji nespojivost.

1. UVODNemogućnosti istodobnog obnašanja određenih

javnih dužnosti regulirana je institutom nespoji-vosti odnosno inkompatibilnosti. Nepodudarnost istodobnog obnašanja funkcija u predstavničkoj, izvršnoj i sudbenoj vlasti te službeničkih funkcija u upravi je sredstvo koje osigurava ostvarivanje te-meljnoga demokratskog načela: načela diobe vlasti. Primjena instituta inkompatibilnosti u praksi rješa-va se na tri načina:

�� prva se najstroža varijanata sastoji od nemo-gućnost da se vršitelji određenih dužnosti kandidiraju za određene funkcije, a ako se žele kandidirati, moraju prethodno podnijeti ostavku�� u drugoj se varijanti mogu kandidirati, a ostav-

ku su obvezni podnijeti ako budu izabrani�� u slučaju treće varijante, koja je najblaža,

nije potrebno podnijeti ostavku, već se man-dat nespojive dužnosti suspendira za vrijeme obavljanja izabrane funkcije.

Nije rijetko poistovjećivanje nespojivosti sa su-kobom interesa, no riječ je o dva različita instituta. Nespojivost je nemogućnost istodobnog obnašanja određenih javnih dužnosti. Sukob interesa, s dru-ge strane, predstavlja situaciju u kojoj osoba koja obavlja određenu javnu funkciju dolazi u priliku da svojom odlukom ili drugim djelovanjem pogoduje sebi, sebi bliskim osobama, određenim društvenim skupinama ili organizacijama, a na štetu interesa javnosti ili osoba koje su mu dale povjerenje. To je situacija u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom ili kad privatni in-teres utječe ili može utjecati na nepristranost duž-nosnika u obavljanju javne dužnosti. Sukob između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih duž-

nosti reguliran je Zakonom o sprječavanju sukoba interesa1 koji uređuje sukob s ciljem njegova sprje-čavanja, a u svrhu sprječavanja privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te ja-čanje povjerenja građana u tijela javne vlasti.

Institut nespojivost na lokalnoj razini uređen je Zakonom o lokalnim izborima.2 Tim se zakonom uređuju izbori članova predstavničkih tijela jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župa-na te njihovih zamjenika. Osim procedure izbora osoba na navedene lokalne funkcije (od postupka kandidiranja, glasovanja, provedbe izbora, proma-tranja izbora, zaštite izbornog prava i dr.), Zakonom je regulirano i pitanje nespojivosti. Primjena tog in-stituta riješena je kombinacijom druge i treće vari-jante – u određenim su slučajevima izabrane osobe obvezne podnijeti ostavku, a u određenim slučaje-vima mogu svoj mandat staviti u mirovanje. S obzi-rom na značenje obnašanja izvršnih ovlasti koje pri-padaju općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima, ostavka se traži u slučaju izbora na duž-nost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihova zamjenika, dok je stavljanje mandata u mirovanje predviđeno u slučaju izbora na dužnost člana predstavničkog tijela. Osim toga, postoje, me-đutim, određene funkcije čije obnašanje isključuje mogućnost uopće kandidiranja na izborima (i na državnoj i na lokalnoj razini).

U ovom će se članku prikazati regulacija institu-ta nespojivosti na lokalnoj razini u pogledu članova predstavničkog tijela te izvršnog tijela – navest će se dužnosti koje su nespojive s istodobnim obnašanjem vijećničke dužnosti te dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. Opi-sat će se pravila postupanja u slučaju nastupa nes-pojivosti te kroz pitanja iz prakse odgovoriti u kojim slučajevima postoji ili ne postoji nespojivost.

2. ZABRANA KANDIDIRANJAZabrana kandidiranja propisana je čl. 13. i 14.

Zakona o lokalnim izborima. Kandidiranje za čla-na predstavničkog tijela te općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihova zamjenika za-branjeno je:

– policijskim službenicima – djelatnim vojnim osobama te

1 Nar. nov., br. 26/11., 12/12., 126/12., 48/13. i 57/15.2 Nar. nov., br, 144/12.


Osim navedenog, Zakonom o lokalnim izborima predviđena je i zabrana višestrukog kandidiranja. Naime, nitko se ne može istodobno kandidirati za op-ćinskog načelnika, gradonačelnika i za župana, a isto pravilo vrijedi i za zamjenike. Ako se unatoč zabrani osoba istodobno kandidira, primjerice, za općinskog načelnika i župana ili zamjenika gradonačelnika i zamjenika župana, županijsko izborno povjerenstvo pozvat će kandidata da se u roku od 24 sata izjasni o tome koju kandidaturu prihvaća, a ako se ne izja-sni, rješenjem će poništiti kandidaturu za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika. Osim toga, za-branjeno je istodobno kandidiranje za općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i zamje-nika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina.

3. NESPOJIVE DUŽNOSTI ČLANA PREDSTAVNIČKOG TIJELA

Dužnosti nespojive s vijećničkom dužnosti pro-pisane su čl. 78. Zakona o lokalnim izborima. Pre-ma navedenoj zakonskoj odredbi, član općinskog ili gradskog vijeća, odnosno županijske skupštine ne može istodobno biti:

– predsjednik Republike Hrvatske – predsjednik, potpredsjednik i ministar odno-

sno član Vlade Republike Hrvatske – predsjednik i sudac Ustavnog suda Republike

Hrvatske – guverner, zamjenik guvernera i viceguverner

Hrvatske narodne banke – glavni državni revizor i njegov zamjenik – pučki pravobranitelj i njegov zamjenik – pravobranitelj za djecu i njegov zamjenik – pravobranitelj za ravnopravnost spolova i nje-

gov zamjenik – pravobranitelj za osobe s invalidnosti i njegov

zamjenik – tajnik i zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora – glavni tajnik i zamjenik glavnog tajnika Vlade

Republike Hrvatske – glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske – predstojnik i zamjenik predstojnika Ureda

predsjednika Vlade Republike Hrvatske – ravnatelj ureda Vlade Republike Hrvatske – glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske – tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske – sudac – glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i

zamjenik glavnog državnog odvjetnika držav-ni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika

– predstojnik državnog ureda – zamjenik ministra – pomoćnik ministra – ravnatelj i zamjenik ravnatelja državne uprav-

ne organizacije – ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije za

upravljanje državnom imovinom – ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik rav-

natelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigu-ranje

– ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik rav-natelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi-guranje

– ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik rav-natelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

– glavni državni rizničar – glavni inspektor Državnog inspektorata – ravnatelj agencije ili direkcije Vlade Republike

Hrvatske te ravnatelj kojeg imenuje Vlada Re-publike Hrvatske

– dužnosnik u Uredu predsjednika Republike Hrvatske kojeg imenuje Predsjednik Republike Hrvatske u skladu s odredbama posebnog za-kona i drugih pravnih akata

– dužnosnik kojeg imenuje ili potvrđuje Hrvat-ski sabor, imenuje Vlada Republike Hrvatske ili Predsjednik Republike Hrvatske

– predsjednik, potpredsjednik i član Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske,

– član Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave

– predsjednik i član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa

– policijski službenik, djelatna vojna osoba, služ-benik i namještenik u Oružanim snagama Re-publike Hrvatske

– pročelnik, službenik i namještenik u upravnom odjelu ili službi iste jedinice

– član upravnih tijela trgovačkih društava u vla-sništvu jedinice ili u kojima jedinica ima većin-ski paket dionica ili udjela te ravnatelj ustanove ili druge neprofitne pravne osobe kojoj je jedi-nica osnivač.

4. NESPOJIVE DUŽNOSTI IZVRŠNOG TIJELAČlankom 89. Zakona o lokalnim izborima detalj-

no su navedene dužnosti koje su nespojive s istodob-nim obnašanjem lokalnih izvršnih čelnika.

Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njiho-vi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi općinskog i gradskog vijeća, a župan i njegovi zamjenici ne mogu biti ni članovi županijske skupštine. To znači da općinski načelnici i gradona-čelnici mogu biti članovi predstavničkog tijela jedini-ce područne (regionalne) samouprave, tj. županijske skupštine, dok župan i njegovi zamjenici ne mogu biti članovi niti jednoga predstavničkog tijela. Osim nave-dene nespojivosti, općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici istodobno s obnašanjem te dužnosti ne mogu obavljati čitav niz javnih dužnosti koje su Zakonom taksativno pobrojane. Općinski na-čelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici za vrijeme dok obnašaju dužnost tako ne mogu biti:

– Predsjednik Republike Hrvatske – predsjednik, potpredsjednik i ministar, odno-

sno član Vlade Republike Hrvatske – predsjednik i sudac Ustavnog suda Republike

Hrvatske – guverner, zamjenik guvernera i viceguverner

Hrvatske narodne banke – glavni državni revizor i njegov zamjenik – pučki pravobranitelj i njegov zamjenik – pravobranitelj za djecu i njegov zamjenik – pravobranitelj za ravnopravnost spolova i nje-

gov zamjenik – pravobranitelj za osobe s invalidnosti i njegov

zamjenik


– tajnik i zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora – glavni tajnik i zamjenik glavnog tajnika Vlade

Republike Hrvatske – glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske – predstojnik i zamjenik predstojnika Ureda

predsjednika Vlade Republike Hrvatske – glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske – tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske – sudac – glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i

zamjenik glavnog državnog odvjetnika držav-ni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika

– predstojnik državnog ureda – zamjenik ministra – pomoćnik ministra – glavni tajnik ministarstva – ravnatelj ureda Vlade Republike Hrvatske, – ravnatelj i zamjenik ravnatelja državne uprav-

ne organizacije – predstojnik i zamjenik predstojnika ureda dr-

žavne uprave, – ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije za

upravljanje državnom imovinom – ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik rav-

natelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigu-ranje

– ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik rav-natelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi-guranje

– ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik rav-natelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,

– glavni državni rizničar – glavni inspektor Državnog inspektorata – ravnatelj agencije i direkcije Vlade Republike

Hrvatske te ravnatelj kojeg imenuje Vlada Re-publike Hrvatske

– dužnosnik u Uredu predsjednika Republike Hrvatske kojeg imenuje Predsjednik Republike Hrvatske u skladu s odredbama posebnog za-kona i drugih pravnih akata

– dužnosnik kojeg imenuje ili potvrđuje Hrvat-ski sabor, imenuje Vlada Republike Hrvatske ili Predsjednik Republike Hrvatske

– predsjednik, potpredsjednik i član Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske,

– rektor i prorektor sveučilišta – predsjednik i član uprave trgovačkih društava

koja su u većinskom državnom vlasništvu – član Državne komisije za kontrolu postupka

javne nabave – član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu in-

teresa – policijski službenik, djelatna vojna osoba, služ-

benik i namještenik u Oružanim snagama Re-publike Hrvatske

– pročelnik, službenik i namještenik u upravnim odjelima ili službama jedinica lokalne, odno-sno područne (regionalne) samouprave

– član upravnih tijela i nadzornih odbora trgovač-kih društava u vlasništvu jedinice lokalne, odno-sno područne (regionalne) samouprave ili u koji-ma jedinica ima većinski paket dionica ili udjela

– ravnatelj i djelatnik te član upravnog vijeća ustanove ili druge neprofitne pravne osobe ko-

joj je jedinica lokalne, odnosno područne (regi-onalne) samouprave osnivač.

5. POSTUPANJE U SLUČAJU NESPOJIVOSTIKod pitanja nespojivosti potrebno je razlikovati

dvije situacije: �� kada je za člana predstavničkog tijela odnosno

općinskog načelnika, gradonačelnika, župana ili njihova zamjenika izabrana osoba koja u tre-nutku izbora već obavlja nespojivu dužnost i�� kada tijekom mandata neka od navedenih oso-

ba bude imenovana / izabrana na nespojivu dužnost.

5.1. PREDSTAVNIČKO TIJELO Osoba koja obnaša neku od prethodno navedenih

nespojivih dužnosti može se kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice, a ako bude izabra-na, obvezna je do dana konstituiranja o obnašanju nespojive dužnosti (ako odluči obavljati tu nespo-jivu dužnost), odnosno prihvaćanju dužnosti člana predstavničkog tijela (ako odluči ne obavljati nespo-jivu dužnost, već preuzeti dužnost člana predstav-ničkog tijela), obavijestiti upravno tijelo jedinice nadležno za poslove predstavničkog tijela. Jednako vrijedi i ako tijekom mandata vijećnik bude izabran odnosno imenovan na nespojivu dužnost. Član predstavničkog tijela koji za vrijeme trajanja man-data prihvati obnašanje nespojive dužnosti, obve-zan je o tome obavijestiti predsjednika predstavnič-kog tijela u roku od 8 dana od prihvaćanja dužnosti, a mandat mu počinje mirovati protekom toga roka. Ako navedene obavijesti ne bi bile dostavljene nad-ležnim tijelima, članu predstavničkog tijela koji ne dostavi obavijest mandat miruje po sili zakona. Člana predstavničkog tijela kojemu mandat miruje zamjenjuje zamjenik.

Ovdje se dodatno pojašnjava nespojivost istodob-nog obnašanja dužnosti člana predstavničkog tije-la i dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihova zamjenika. U skladu s odredbama Zakona o lokalnim izborima, općinski i gradski vi-jećnici ne mogu istodobno obnašati dužnost općin-skog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. S druge strane, županijski vijećnici ne mogu istodobno obnašati dužnost župana i njego-vih zamjenika, ali mogu istodobno obnašati dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i njihovih za-mjenika. To znači da općinski načelnici i gradonačel-nici mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, tj. županijske skupštine, dok župan i njegovi zamjenici ne mogu biti članovi niti jednoga predstavničkog tijela. Dakle, ako je osoba istodobno izabrana na dužnost člana županijske skupštine te dužnost općinskog načelni-ka ili gradonačelnika odnosno zamjenika općinskog načelnika ili zamjenika gradonačelnika, nije riječ o nespojivim dužnostima te ta osoba može sudjelovati u radu županijske skupštine. U ostalim situacijama, odnosno kombinacijama izbora na nespojivu duž-nost, mandat u predstavničkom tijelu mirovat će po sili zakona u skladu s pravilima o mirovanju.

Jedan od novih instituta uvedenih Zakonom o lo-kalnim izborima je mirovanje mandata iz osobnih


razloga. Naime, član predstavničkog tijela ima pravo tijekom trajanja mandata staviti svoj mandat u mi-rovanje iz osobnih razloga, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku predstavničkog tijela. Dok je u skladu s propisima koji su prije bili na snazi miro-vanje vijećničkog mandata bilo moguće tražiti samo u slučaju izbora na nespojivu dužnost, sada je miro-vanje mandata moguće tražiti zbog bilo kojeg razloga osobne naravi (primjerice zbog odlaska na studijsko putovanje, u slučaju bolesti ili sl.). Međutim, miro-vanje zbog tog razloga ne može trajati kraće od šest mjeseci. U skladu sa Zakonom, mirovanje mandata iz osobnih razloga počinje teći od dana dostave pisanog zahtjeva u skladu s pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku i, kao što je rečeno, ne može trajati kraće od šest mjeseci.

Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, član predstavničkog tijela nastavlja s obnašanjem dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata pod uvjetom da podnese pisani zahtjev predsjedni-ku predstavničkog tijela. Pisani zahtjev obvezan je podnijeti u roku od 8 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti, a mirovanje mandata prestat će osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva. Ako član predstavničkog tijela po prestanku obna-šanja nespojive dužnosti ne podnese pisani zahtjev, smatrat će se da mu mandat miruje iz osobnih ra-zloga. Nastavljanje s obnašanjem dužnosti člana predstavničkog tijela na temelju prestanka mirova-nja mandata može se tražiti samo jedanput tijekom trajanja mandata.

5.2. IZVRŠNO TIJELO Za razliku od nespojivosti kod člana predstavnič-

kog tijela, u kojem slučaju je predviđena mogućnost stavljanja vijećničkog mandata u mirovanje, takva opcija, po prirodi stvari, nije moguća u slučaju nes-pojivosti kod izvršnog tijela. Postupanje u slučaju izbora na nespojivu dužnost tijekom mandata ili u slučaju da je za lokalnog čelnika izabrana osoba koja već obnaša nespojivu dužnost, regulirana je čl. 90. Zakona o lokalnim izborima. Osoba koja obna-ša neku od navedenih nespojivih dužnosti može se kandidirati, ali ako bude izabrana, mora podnijeti ostavku na nespojivu dužnost, i to u roku od 8 dana od dana koji slijedi danu proglašenja konačnih re-zultata izbora. Jednako je tako moguće da tijekom mandata općinski načelnik, gradonačelnik ili župan odnosno njihov zamjenik prihvati obnašanje neke nespojive dužnosti. U tom je slučaju obvezan pod-nijeti ostavku na dužnost općinskog načelnika, gra-donačelnika, župana odnosno njihova zamjenika, također u roku od 8 dana od prihvaćanja nespojive dužnosti. Ako unatoč rečenomu navedeni dužno-snici ne bi podnijeli ostavku, kako je to određeno Zakonom, prestaje im mandat po sili zakona.

U praksi je učestalo da su nositelji kandidacijskih lista, odnosno kandidati na kandidacijskim listama, ujedno i kandidati za izvršnog čelnika. Uvažavajući situaciju mogućega istodobnog izbora na te dužno-sti, iznimno od prethodno opisanog pravila obveze podnošenja ostavke u slučaju obnašanja nespojive dužnosti, ostavku nije potrebno podnijeti kada je riječ o inkompatibilnoj dužnosti – dužnosti člana

predstavničkog tijela. Tada mandat u predstavnič-kom tijelu miruje po sili zakona.

6. PITANJA IZ PRAKSE I ODGOVORIU praksi su najčešći slučajevi nespojivosti vezani

uz dužnosti koje su u vezi s jedinicom lokalne od-nosno područne (regionalne) samouprave. Kada je riječ o vijećničkoj dužnosti, najčešće se slučajevi nespojivosti tiču:

mjesta pročelnika, službenika i namješteni-ka u upravnom odjelu ili službi iste jedinice

članstva u upravnim tijelima trgovačkih društava u vlasništvu jedinice ili u koji-ma jedinica ima većinski paket dionica ili udjela te

ravnateljskog položaja u ustanovi ili drugoj neprofitnoj pravnoj osobi kojoj je jedinica osnivač.

Što se tiče izvršnog tijela, kod najčešćih je slučaje-va nespojivosti riječ o:

službeničkom mjestu u upravnim odjelima ili službama jedinica

članstvu u upravnim tijelima i nadzornim odborima trgovačkih društava u vlasništvu jedinice ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela te

ravnateljskoj poziciji odnosno članstvu u upravnom vijeću ili zaposlenju u ustanovi ili drugoj neprofitnoj pravnoj osobi kojoj je jedinica osnivač.

U okviru tih nespojivosti postavila su se u praksi određena pitanja koja se ovom prilikom pokušavaju razjasniti u formi pitanja i odgovora.

1. Smije li član gradskog vijeća istodobno obav-ljati dužnost člana upravnog vijeća vatrogasne po-strojbe?

U skladu s čl. 8. st. 1. Zakona o vatrogastvu3, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave u skladu sa svojim planovima zaštite od požara osni-va odlukom javnu vatrogasnu postrojbu kao javnu ustanovu jedinice lokalne samouprave. Dužnost člana upravnog vijeća ustanove kojoj je jedinica osnivač nespojiva je s istodobnim obnašanjem duž-nosti općinskog načelnika odnosno gradonačelnika te njihovih zamjenika u skladu s odredbama Zakona o lokalnim izborima. Što se tiče činjenice nespojivo-sti dužnosti člana predstavničkog tijela jedinice lo-kalne, odnosno područne (regionalne) samouprave s dužnošću člana upravnog vijeća javne vatrogasne postrojbe, među Zakonom pobrojanim nespojivim dužnostima navedena je i dužnost člana uprav-nih tijela trgovačkih društava u vlasništvu jedinice ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela te dužnost ravnatelja ustanove ili druge ne-profitne pravne osobe kojoj je jedinica osnivač. Me-đutim, među nespojivim dužnostima nije navedena i dužnost člana upravnog vijeća ustanove ili druge neprofitne pravne osobe kojoj je jedinica osnivač. Slijedom toga, u slučaju istodobnog obnašanja duž-nosti člana gradskog vijeća i dužnosti člana uprav-nog vijeća javne vatrogasne postrojbe, nije riječ o nespojivim dužnostima.

3 Nar. nov. br. 106/99., 117/01., 36/02., 96/03., 139/04., 174/04., 38/09. i 80/10.


2. Smije li član općinskog vijeća biti zaposlen u vatrogasnoj postrojbi?

Prema čl. 78. Zakona o lokalnim izborima. član predstavničkog tijela ne smije istodobno biti pro-čelnik, službenik i namještenik u upravnom odje-lu ili službi iste jedinice. Navedena nespojivost ne obuhvaća i zaposlenje u ustanovi kojoj je jedinica osnivač. S obzirom na to, nema zapreke da član op-ćinskog vijeća ujedno bude zaposlen u javnoj vatro-gasnoj postrojbi s obzirom na to da nije riječ o nes-pojivim dužnostima.

3. Smije li član županijske skupštine biti član nadzornog odbora trgovačkih društava u vlasniš-tvu županije ili u kojima županija ima većinski pa-ket dionica ili udjela?

Članstvo u upravnom tijelu trgovačkog društva u vlasništvu jedinice nespojivo je s dužnošću člana predstavničkog tijela i s dužnošću općinskog načel-nika, gradonačelnika i župana te njihovih zamje-nika. Međutim, istodobno članstvo u nadzornom odboru nije uvršteno u dužnosti koje su nespojive s dužnošću člana predstavničkog tijela, za razliku od dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika u odnosu na koje je članstvo u nadzornom odboru inkompatibilna duž-nost. Dakle, nema zapreke da se za člana nadzornog odbora trgovačkog društava u vlasništvu županije ili u kojima županija ima većinski paket dionica ili udjela imenuje osoba koja obnaša dužnost člana žu-panijske skupštine županije o čijem je trgovačkom društvu riječ.

4. Smije li član gradskog vijeća biti imenovan za predsjednika uprave trgovačkog društva u kojemu vlasničke udjele imaju grad i trgovačka društva u vlasništvu grada, primjerice: grad ima 25 % udjela, a trgovačko društvo u kojemu grad ima 51 % udjela ima 12,5 % udjela u temeljenom kapitalu?

Član predstavničkog tijela jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave ne može istodobno biti član upravnih tijela trgovačkih društava u vla-sništvu jedinice ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela. U skladu s mjerodavnom za-konskom odredbom, ako u konkretnom slučaju nije riječ o trgovačkom društvu u većinskom vlasništvu jedinice, tada nije riječ o nespojivoj dužnosti iz čl. 78. Zakona o lokalnim izborima. O inkompatibilnoj dužnosti može se govoriti samo ako član predstav-ničkog tijela jedinice lokalne samouprave istodob-no obavlja dužnost člana upravnog tijela trgovačkog društava koje je u vlasništvu te jedinice ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela. Pri-tom treba voditi računa o općim aktima trgovačkog društva i o onome što je njima propisano. Ako grad ima manjinski udio u vlasničkoj strukturi trgovač-kog društva, član gradskog vijeća može istodobno biti predsjednik uprave toga trgovačkog društva.

5. Smije li općinski vijećnik istodobno biti i pred-sjednik vijeća mjesnog odbora?

Među taksativno pobrojanim dužnostima koje su nespojive s istodobnim obavljanjem vijećničke dužnosti nije navedena i dužnost člana u tijelima mjesne samouprave. To znači da prema odredba-ma Zakona o lokalnim izborima obavljanje dužno-sti člana, konkretno općinskog vijeća, istodobno s obavljanjem dužnosti predsjednika vijeća mjesnog

odbora ne predstavlja nespojivost. Iz zakonskih odredaba ne proizlazi zakonska zapreka za isto-dobnim obnašanjem dužnosti člana predstavnič-kog tijela jedinice lokalne samouprave i člana vijeća mjesnog odbora. No, budući da su jedinice lokalne samouprave samostalne u odlučivanju o pitanjima vezanim uz mjesnu samoupravu, predstavničko ti-jelo može općim aktom propisati da članovi vijeća mjesnih odbora ne mogu istodobno biti i članovi predstavničkog tijela jedinice. Ako bi bila predvi-đena takva mogućnost pa bi u radu predstavničkog tijela sudjelovala osoba koja je član vijeća mjesnog odbora ili predsjednik vijeća mjesnog odbora, to nije od utjecaja na zakonitost rada predstavničkog tijela. Međutim, ako je općim aktom predstavničkog tijela utvrđena nespojivost istodobnog obavljanja dužnosti vijećnika i člana vijeća mjesnog odbora, to predstavlja nepravilnost u odnosu na rad predmet-nog vijeća mjesnog odbora.

6. Postoji li nespojivost kada član gradskog vijeća na temelju ugovora o djelu radi u trgovačkom druš-tvu koje je osnovao grad?

Prema Zakonu o lokalnim izborima, član pred-stavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave ne može istodobno biti pročel-nik, službenik i namještenik u upravnom odjelu ili službi iste jedinice te član upravnih tijela trgovačkih društava u vlasništvu jedinice ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela. Situacija u ko-joj član predstavničkog tijela (gradskog vijeća) na temelju ugovora o djelu radi u trgovačkom društvu koje je osnovala jedinica, odnosno grad, ne pred-stavlja nespojivu dužnosti.

7. Smije li član gradskog vijeća biti član nadzor-nog odbora trgovačkog društva u kojemu grad ima udio veći od 50 %?

Prema čl. 78. Zakona o lokalnim izborima, član predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno po-dručne (regionalne) samouprave dok obnaša vijeć-ničku dužnost ne može istodobno biti član upravnih tijela trgovačkih društava u vlasništvu jedinice ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udje-la. Nadalje, na temelju čl. 89. istog Zakona, općinski načelnik, gradonačelnik i župan odnosno njihov za-mjenik za vrijeme obnašanja dužnosti ne može biti član upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u vlasništvu jedinice lokalne odnosno po-dručne (regionalne) samouprave ili u kojima jedi-nica ima većinski paket dionica ili udjela. Polazeći od obje istaknute zakonske odredbe, razvidno je da je članstvo u upravnom tijelu trgovačkog društva u vlasništvu jedinice nespojivo i s dužnošću člana predstavničkog tijela i s dužnošću općinskog načel-nika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjeni-ka. Međutim, u isto vrijeme, članstvo u nadzornom odboru i članstvo u upravnom vijeću ustanove nije uvršteno u dužnosti koje su nespojive s dužnošću člana predstavničkog tijela, za razliku od dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika u odnosu na koje je članstvo u nadzornom odboru inkompatibilna dužnost. Dakle, nema zapreke da član nadzornog odbora trgovačkog društava u vlasništvu grada istodobno bude osoba koja obnaša dužnost člana gradskog vijeća grada o čijem je trgovačkom društvu riječ, neovisno o vla-


sničkom udjelu u tom društvu. Međutim, u slučaju gradonačelnika, nije riječ o nespojivim dužnostima.

8. Postoji li nespojivost kada je općinski načelnik predsjednik vatrogasne zajednice?

Za odgovor na to pitanje potrebno je šire razmo-triti ulogu vatrogasne zajednice i njezina predsjed-nika. Za to su bitne odredbe posebnog zakona – Za-kona o vatrogastva (čl. 1. st. 2., čl. 3. st. 1., čl. 6., čl. 16. te čl. 17. st. 1., 2. i 3.). Polazeći od odredaba toga Zakona, iz kojih proizlazi da je vatrogasna djelatnost humanitarna djelatnost, da se vatrogasne zajednice osnivaju i radi skrbi o razvoju, promidžbi i unaprje-đenju vatrogastva na području djelovanja vatroga-sne zajednice, da su bitne za razvoj vatrogastva na području jedinica te da općinski načelnik, grado-načelnik i župan imaju pravo i obvezu skrbiti o po-trebama i interesima građana na svom području za organiziranjem učinkovite vatrogasne službe, sma-tra se da ne bi bilo prepreke da općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici predstav-ljaju interese jedinice kao predsjednici vatrogasnih zajednica. Operativne i izvršne poslove u biti obav-lja zapovjednik vatrogasnih postrojbi. Obavljajući dužnost predsjednika vatrogasne zajednice, duž-nost koja je počasne naravi, izvršno tijelo jedinice predstavlja interes jedinice i pridonosi interesima građana u pogledu organiziranja učinkovite vatro-gasne službe. Stoga se nameće zaključak da u sluča-ju istodobnog obnašanja dužnosti općinskog načel-nika, gradonačelnika, župana te njihovih zamjenika i dužnosti predsjednika vatrogasne zajednice nije riječ o nespojivosti istodobnog obnašanja dužnosti.

9. Postoji li nespojivost kada gradonačelnik su-djeluje u radu lokalnih akcijskih grupa?

Lokalna akcijska grupa, tzv. LAG, partnerstvo je predstavnika javnoga, gospodarskoga i civilnoga sektora određenoga ruralnog područja koje je osno-vano s namjerom izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja, a čiji članovi mogu biti fizič-ke i pravne osobe. Navedena partnerstva osnovana na temelju mjere„LEADER“ unutar programa IPARD (Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog ra-zvoja) predstavljaju mehanizam provedbe mjera politike ruralnog razvoja Europske unije, a temelje se na realizaciji lokalnih razvojnih strategija kojima upravljaju lokalne akcijske grupe. Riječ je, dakle, o tijelu osnovanom radi potpore ruralnim područ-jima, a objedinjuje predstavnike malih i srednjih poduzeća, lokalne samouprave, neprofitnih udru-ženja i drugih dionika iz različitih područja, koji se zajedno dogovaraju o zajedničkom pristupu s ci-ljem razvoja njihove regije. U upravljačkoj strukturi LAG-a sudjeluju predstavnici gospodarskog sektora (trgovačka društva, zadruge, obrtnici, obiteljska po-ljoprivredna gospodarstva itd.) te civilnog sektora (građani, udruge, zaklade, fondacije i sl.) s najmanje 50 %, te predstavnici izvršnog ili upravnog tijela je-dinica lokalne samouprave s najmanje 20 %.

S obzirom na to da LAG predstavlja partnerstvo različitih dionika (među kojima i lokalne samoupra-ve), da je osnovan radi pozitivnih promjena u regiji, donošenja strategija razvoja i razvoja ruralnih po-dručja te je bitan za razvoj lokalnih jedinica, nema prepreke da izvršno tijelo jedinice lokalne samou-

prave (općinski načelnik, gradonačelnik i njihovi zamjenici) predstavljaju interese jedinica u tijelima LAG-a, a što ujedno i pridonosi jačanju povjerenja između predstavnika gospodarskog i civilnog sek-tora i lokalnih jedinica. Riječ je o specifičnom tijelu osnovanom na temelju programa i mjera Europske unije kao mehanizma provedbe mjera politike ru-ralnog razvoja pa stoga sudjelovanje u radu tijela LAG-a nije nespojivo s obavljanjem izvršnih ovlasti u lokalnoj jedinici.

10. Smatra li se skupština trgovačkog društva u vlasništvu jedinice lokalne samouprave ili u koji-ma jedinica ima većinski paket dionica ili udjela, upravnim tijelom toga trgovačkog društva u smislu Zakona o lokalnim izborima?

Među taksativno pobrojanim nespojivim duž-nostima općinskog načelnika, gradonačelnika od-nosno župana te njihovih zamjenika navedena je i dužnost člana upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava koja su u većinskom vlasniš-tvu jedinice lokalne odnosno područne (regional-ne) samouprave ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela. Pod upravnim tijelom i nadzornim odborom trgovačkog društva, u smislu Zakona o lokalnim izborima, ne podrazumijeva se skupština trgovačkog društva. Zakon o trgovačkim društvima4 poseban je propis kojim je uređeno osnivanje i ustrojstvo trgovačkih društava. Tim su Zakonom propisane vrste trgovačkih društava te njihova tijela (organi). Što se tiče skupštine, skup-ština, odnosno glavna skupština trgovačkog druš-tva, tijelo je trgovačkog društva (ovisno o vrsti) u kojem dioničari, odnosno vlasnici, ostvaruju svoja prava te stoga skupštinu čine vlasnici (ili dioniča-ri). Slijedom navedenoga, ako je jedinica vlasnik trgovačkog društva, u skupštini predmetnoga trgo-vačkog društva nalaze se predstavnici jedinice lo-kalne odnosno područne (regionalne) samouprave te u tom smislu nema zapreke da taj predstavnik ne bude možebitno općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan ili njihov zamjenik, slijedom čega se ne može govoriti o nespojivosti navedenih duž-nosti te ona nije ni propisana odredbom čl. 89. Za-kona o lokalnim izborima.

11. Smije li gradonačelnik biti član skupštine tr-govačkog društva koje je osnovao grad?

Prema Zakonu o lokalnim izborima, općinski na-čelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnost ne mogu biti člano-vi upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili u kojima je-dinica ima većinski paket dionica ili udjela. Ako je jedinica lokalne ili područne (regionalne) samou-prave vlasnik trgovačkog društva, u skupštini pred-metnoga trgovačkog društva nalaze se predstavnici te jedinice pa stoga nema zapreke da taj predstavnik ne bude možebitno općinski načelnik, gradonačel-nik odnosno župan ili njihov zamjenik. Slijedom toga ne može se govoriti o nespojivosti navedenih dužnosti jer ta nespojivost nije propisana odredbom

4 Nar. nov., br. 111/93., 34/99., 121/99. – vjerodostojno tumačenje, 52/00. – Odluka USRH, 118/03., 107/07., 146/08., 137/09., 125/11., 111/12., 68/13. i 110/15.


OBRAČUN PLAĆA, NADOKNADA I

DRUGIH DOHODAKA- i sve o JOPPD-u -

prosinac 2015.

AKTUALNO

čl. 89. Zakona o lokalnim izborima. Nema stoga za-preke da gradonačelnik ne bude član skupštine tr-govačkog društva koje je osnovao grad.

12. Smije li općinski načelnik biti član upravnog tijela trgovačkog društva u kojem općina ima ma-njinski udio?

S pozicije primjene Zakona o lokalnim izbori-ma, nespojivost se odnosi na članstvo u upravnim tijelima odnosno nadzornim odborima trgovačkih društava koja su u većinskom vlasništvu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samoupra-ve u kojoj osoba obnaša dužnost općinskog načel-nika, gradonačelnika, župana i njihova zamjenika. To znači da se odredbe o nespojivosti ne odnose na trgovačka društva u kojima pojedina jedinica ima manjinski udio, odnosno koja nisu u pretežitom vla-sništvu jedinice.

13. Smije li zamjenik gradonačelnika biti član uprave trgovačkog društva koje je osnovala županija?

Smisao nespojivosti glede članstva u odgovara-jućim tijelima trgovačkih društava sadržan je u ne-mogućnosti istodobnog obavljanja lokalnih izvrš-nih dužnosti i dužnosti u trgovačkim društvima u vlasništvu jedinice, a odnosi se na trgovačka druš-tva koja su u većinskom vlasništvu iste jedinice, tj. jedinice u kojoj osoba obavlja dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihova zamje-nika. Dakle, ako u konkretnom slučaju nije riječ o tr-govačkom društvu u većinskom vlasništvu jedinice, tada nije riječ o nespojivim dužnostima iz čl. 89. Za-kona o lokalnim izborima, stoga osoba koja obavlja dužnost zamjenika gradonačelnika može istodobno biti član upravnog tijela ili nadzornog odbora trgo-vačkih društava kojima je osnivač druga jedinica (županija ili općina), no ne i jedinica o čijem je za-mjeniku riječ (grad).

14. Smije li gradonačelnik biti član nadzornog odbora trgovačkog društva koje je osnovalo drugo trgovačko društvo, a društvo koje je osnovao grad?

Da bi se primijenila odredba čl. 89. Zakona o lo-kalnim izborima, potrebno je da općinski načelnik, gradonačelnik ili župan odnosno njihov zamjenik istodobno s tom dužnošću obnaša dužnost pred-sjednika odnosno člana uprave trgovačkog društa-va koje je u većinskom vlasništvu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. U ta-kvom su slučaju u prvom redu mjerodavni opći akti konkretnoga trgovačkog društva te akti osnivača koji su prethodili osnivanju toga trgovačkog druš-tva. Naime, ako nije riječ o trgovačkom društvu koje je u većinskom vlasništvu konkretne lokalne jedini-ce, nego u većinskom vlasništvu drugoga trgovač-kog društva, tada ne bi bila riječ o nespojivosti iz čl. 89. Zakona o lokalnim izborima.

15. Može li općinski načelnik biti član upravnog vijeća ustanove u kulturi koju je osnovala županija?

Jednako kao i kod trgovačkih društava, u kon-tekstu nespojivosti u vezi s ustanovom čiji je osni-vač jedinica lokalne samouprave odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave, bitno je da nije riječ o ustanovi koju je osnovala jedinica o čijem je izvršnom čelniku riječ. Dakle, ako je riječ o nositelju izvršnih ovlasti u pojedinom gradu ili općini, nema zapreke da ta osoba bude ravnatelj, djelatnik ili član

upravnog vijeća ustanove koju je osnovala županija. Jednako vrijedi i obrnuto. U tom smislu, primjerice, općinski načelnik određene općine može istodobno biti član školskog odbora škole kojoj je osnivač žu-panija, međutim, s druge strane, ne može biti pred-sjednik upravnog vijeća dječjeg vrtića kojemu je ta općina osnivač. Jednako tako, u slučaju osobe koja je izabrana, primjerice, za zamjenika gradonačelnika, a djelatnik je ustanove čiji je osnivač županija (a ne grad), nije riječ o nespojivim dužnostima itd.

16. Smije li zamjenik općinskog načelnika koji volonterski obavlja dužnost biti istodobno i službe-nik u općini?

Dužnost općinskog načelnika, kao i njegovog za-mjenika, na temelju odredaba Zakona o lokalnim iz-borima nespojiva je s istodobnim obavljanjem duž-nosti službenika u upravnim odjelima ili službama općine. Osoba koja radi u upravnom odjelu ili službi jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, može se kandidirati za općinskog na-čelnika, gradonačelnika odnosno župana ili njihova zamjenika, međutim, ako bude izabrana na neku od navedenih dužnosti, mora u skladu s posebnim pro-pisima kojima je regulirano pitanje prava i obveza službenika u jedinicama lokalne i područne (regio-nalne) samouprave regulirati svoj službenički status kako bi mogla u skladu sa zakonom obavljati duž-nost općinskog načelnika, gradonačelnika odno-sno župana ili njihova zamjenika. Činjenica na koji način zamjenik općinskog načelnika obavlja svoju dužnost (profesionalno ili volonterski) pri tome je irelevantna u odnosu na situaciju nespojivosti te dužnosti i dužnosti službenika u općini.

17. Smije li gradonačelnik istodobno biti pred-sjednik upravnog vijeća dječjeg vrtića kojemu je osnivač grad?

U skladu s odredbama čl. 89. Zakona o lokalnim izborima, općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnost ne mogu biti ravnatelj i djelatnik te član upravnog vije-ća ustanove ili druge neprofitne pravne osobe kojoj je osnivač jedinica lokalne odnosno područne (regi-onalne) samouprave. Iz navedenoga jasno proizlazi da osoba koja je izabrana za gradonačelnika ne može ujedno biti i član, pa tako ni predsjednik, upravnog vijeća ustanove kojoj je osnivač jedinica odnosno grad. U takvom slučaju, a slijedom odredbe čl. 90. Za-kona o lokalnim izborima, osoba koja je izabrana za gradonačelnika mora podnijeti ostavku na nespojivu dužnost u roku od 8 dana od dana koji slijedi danu proglašenja konačnih rezultata izbora. Ako to ne uči-ni, mandat gradonačelnika prestaje po sili zakona.


Željka TROPINA GODEC, dipl. iur. UDK 342.9

Lokalni referendum i drugi oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju

Referendum je oblik neposredne demokracije, tj. oblik neposrednog sudjelovanja građana u obav-

ljanju državne, odnosno lokalne vlasti i donošenju od-luka. Putem referenduma građani se izjašnjavaju (ne-posredno i tajno) jesu li za ili protiv određenog zakona, akta, političke ili druge odluke koje su već donesene ili se planira njihovo donošenje.

Ostalim oblicima osobnog sudjelovanja birača u obav-ljanju državne vlasti i lokalne samouprave pripadaju: savjetodavni referendum, zborovi građana i predstavke građana.

Slijedom navedenoga, u ovom je čl. riječ o bitnim pita-njima koja se odnose na lokalni referendum i druge obli-ke neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju.

1. UVODReferendum je oblik neposrednog odlučivanja,

izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobi-te važnosti za užu ili širu zajednicu, podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini), glasovanju građana koji odlučuju o tome sa “za” ili “protiv” ili s “da” ili “ne”. Pojam referendum dolazi od osnovne latinske riječi refe čije je značenje “kao neodlučna borba”, a riječ referendum označava “riješenu stvar, borbu ili igru”.

Prema raznim kriterijima razlikuje se više vrsta referenduma. Prema širini političke zajednice čiji pripadnici odlučuju neposredno referendumom, razlikuje se referendum na razini države kao cjeli-ne koji obuhvaća neposredno odlučivanje svih gra-đana, birača unutar određene države tzv. državni referendum te referendum na razini lokalne poli-tičko-teritorijalne jedinice, tzv. lokalni referendum. Odlučuje li se referendumom o donošenju, odnosno o izmjeni Ustava ili zakona ili nekoga drugog op-ćeg akta, razlikuje se ustavotvorni (konstitutivni) referendum i zakonodavni referendum. Nadalje, referendum može biti obvezujući, čija je odluka ob-vezatna za tijela državne ili lokalne vlasti, ili savje-todavni koji se raspisuje kako bi se konzultirali gra-đani o strateškom ili osjetljivom pitanju za društvo, državu ili lokalnu zajednicu.

Ostalim oblicima osobnog sudjelovanja birača u obavljanju državne vlasti i lokalne samouprave pri-padaju: savjetodavni referendum, zborovi građana i predstavke građana.

Slijedom navedenog, referendum je jedan od naj-raširenijih oblika neposredne demokracije i sudje-lovanja građana u donošenju odluka. Referendum omogućuje građanima veću participaciju u procesu

donošenja odluka, bilo da referendum pokreću dr-žavna i lokalna tijela u skladu s utvrđenom procedu-rom bilo da ga pokreću građani sa svojim inicijativa-ma. Kada građani pokreću inicijativu za raspisivanje referenduma bitno je utvrditi: broj potrebnih potpisa, razdoblje prikupljanja potpisa, područje na kojem se prikupljaju potpisi, način njihova prikupljanja, pro-ceduru provjere prikupljenih potpisa i dr. Jednako tako, prema međunarodnim standardima u provedbi referenduma potrebno je, kao i na izborima, osigurati opće, jednako, tajno i izravno pravo glasa.

Ustavom Republike Hrvatske1 (odredbom čl. 87.) utvrđeno je da Hrvatski sabor može raspisati refe-rendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijed-logu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i u supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je bitno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. O navedenim će pi-tanjima Hrvatski sabor raspisati referendum u skla-du sa zakonom, ako to zatraži deset posto od uku-pnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

U skladu s navedenom odredbom Ustava, na re-ferendumu se odlučuje većinom birača koji su pri-stupili referendumu. Odluka donesena na referen-dumu obvezatna je. Nadalje, Ustavom je utvrđeno da se o referendumu donosi zakon. Zakonom se mogu propisati i uvjeti za održavanje savjetodav-nog referenduma.

Glede pitanja lokalnog referenduma, odredbom čl. 133. st. 3. Ustava utvrđeno je da građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim po-slovima, putem zborova, referenduma i drugih obli-ka neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom.

Ustavom Republike Hrvatske, u čl. 45. propisano je da hrvatski državljani s navršenih 18 godina (bi-rači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.

Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave2 ure-đuju se pitanja vezana uz državni i lokalni referen-dum, odnosno, uređuje se raspisivanje i provedba referenduma i drugih oblika sudjelovanja hrvat-skih državljana s biračkim pravom u obavljanju dr-žavne vlasti i lokalne odnosno područne (regional-ne) samouprave.

1 Nar. nov., br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.2 Nar. nov., br. 33/96., 92/01., 44/06., 58/06., 69/07. i 38/09.


Prema zakonskoj definiciji, referendum je oblik neposrednog odlučivanja birača u obavljaju državne vlasti o pitanjima određenim Ustavom (državni refe-rendum) i o pitanjima iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određenim zakonom i statutom (lokalni referendum).

U skladu sa Zakonom, drugi oblici neposrednog odlučivanja i izjašnjavanja birača u obavljanju dr-žavne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samo-uprave su: savjetodavni referendum, zborovi građa-na i predstavke građana.

Jednako tako, određenja pitanja vezana uz lokalni referendum (o kojem će biti više govora u nastavku ovog članka) uređena su pojedinim odredbama Zako-na o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi3.

2. DRŽAVNI REFERENDUMDržavni referendum mogu raspisati Hrvatski sa-

bor i predsjednik Republike Hrvatske.Hrvatski sabor može raspisati referendum o pri-

jedlogu za promjenu Ustava Republike Hrvatske, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog dje-lokruga. Hrvatski će sabor raspisati referendum ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Re-publici Hrvatskoj.

Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade Re-publike Hrvatske i uz supotpis predsjednika Vlade ras-pisati referendum o prijedlogu promjene Ustava Repu-blike Hrvatske ili o drugom pitanju za koje drži da je bitno za neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske.

Državni referendum mora se raspisati radi dono-šenja odluke o udruživanju Republike Hrvatske u savez s drugim državama.

Da bi referendum bio pravovaljan, potrebno je da mu pristupi većina od ukupnog broja birača upisa-nih u popis birača Republike Hrvatske. Odluka je donesena ako se za nju izjasnila većina birača koji su pristupili referendumu. Odluka donesena na re-ferendumu obvezatna je, što za tijela vlasti znači ob-vezu provedbe.

Pravo sudjelovanja na državnom referendumu ima-ju hrvatski državljani. Na referendumu birači odluču-ju neposredno tajnim glasovanjem. Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja na referendu-mu ili zbog toga što na njemu nije sudjelovao.

U Republici Hrvatskoj od osamostaljenja održana su tri državna referenduma:

- Referendum o hrvatskoj samostalnosti 19. svib-nja 1991. godine

- Referendum o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 22. siječnja 2012. godine

- Referendum o ustavnoj definiciji braka 1. pro-sinca 2013. godine koji je bio prvi koji je raspisan na temelju prikupljenih potpisa građana.

Na sva tri referenduma odluka je donesena po-trebnom većinom glasova birača.

3. LOKALNI REFERENDUMLokalni referendum može raspisati predstavnič-

ko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

3 Nar. nov., br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. - pročišćeni tekst i 137/15. - ispr.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može, pod uvjetima pro-pisanim Zakonom o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi, raspisati referendum o pitanju iz svoga samoupravnog djelokruga o kojem predstav-ničko tijelo ima pravo donositi odluke.

Na referendumu birači glasuju “za” ili “protiv” prijedloga, a kad se odlučuje o jednom između više prijedloga, birači na glasačkom listiću zaokružuju redni broj prijedloga za koji glasuju.

Pravo sudjelovanja na lokalnom referendumu imaju birači koji imaju prebivalište na području je-dinice lokalne odnosno područne (regionalne) sa-mouprave za koju je referendum raspisan, odnosno na području općine, grada, odnosno županije i upi-sani su u popis birača.

Na lokalnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odno-sno jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je raspisan referendum. Odluka donesena na referendumu obvezatna je.

Pitanje prava raspisivanja lokalnog referenduma uređeno je i čl. 24. Zakona o lokalnoj i područnoj (re-gionalnoj) samoupravi koji je sustavni propis za po-dručje lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U skladu s navedenom člankom, građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora gra-đana, u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave.

Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela te o drugim pitanjima određenim zakonom i statutom.

Raspisivanje lokalnog referenduma na temelju odredaba zakona i statuta može predložiti najmanje jedna trećina članova predstavničkog tijela, općin-ski načelnik, gradonačelnik ili župan, 20 % ukupnog broja birača u jedinici za koju se traži raspisivanje referenduma, a u općini, gradu i Gradu Zagrebu i većina vijeća mjesnih odbora odnosno gradskih če-tvrti ili gradskih kotareva na području općine, grada odnosno Grada Zagreba.

Ako je raspisivanje referenduma predložila naj-manje jedna trećina članova predstavničkog tijela, odnosno ako je raspisivanje referenduma predložio općinski načelnik, gradonačelnik ili župan te ako je raspisivanje referenduma predložila većina vijeća mjesnih odbora odnosno gradskih četvrti ili grad-skih kotareva na području općine, grada odnosno Grada Zagreba, predstavničko tijelo obvezno je izja-sniti se o podnesenom prijedlogu te ako prijedlog prihvati, donijeti odluku o raspisivanju referendu-ma u roku od 30 dana od zaprimanja prijedloga. Od-luka o raspisivanju referenduma donosi se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

Drukčija je situacija ako je raspisivanje referendu-ma predložilo 20 % od ukupnog broja birača u jedi-nici; predstavničko tijelo dostavit će zaprimljeni pri-jedlog središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu u roku od 8 dana od zaprimanja prijedloga. Središnje


će tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i po-dručnu (regionalnu) samoupravu u roku od 60 dana od dostave utvrditi ispravnost podnesenog prijedlo-ga, odnosno utvrditi je li prijedlog podnesen od po-trebnog broja birača u jedinici i je li referendumsko pitanje u skladu s odredbama Zakona te odlukom o utvrđenom dostaviti predstavničkom tijelu. Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokal-nu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog ispravan, predstavničko tijelo raspisat će (znači dužno je raspisati) referendum u roku od 30 dana od zaprimanja odluke.

Protiv odluke središnjeg tijela državne uprave ko-jom je utvrđeno da prijedlog nije ispravan nije do-zvoljena žalba, već se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

Predstavničko tijelo može raspisati i savjetodavni referendum o pitanjima iz svog djelokruga.

Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području općine, grada odnosno županije i upisani su u popis birača.

Odluka donesena na referendumu obvezatna je za predstavničko tijelo, osim odluke donesene na savjetodavnom referendumu koja nije obvezatna.

Na postupak provedbe referenduma odgovaraju-će se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje provedba referenduma, odnosno Zakona o referen-dumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regi-onalne) samouprave.

Na odluke donesene u vezi s referendumom i na referendumu primjenjuju se odredbe čl. 79. – 82. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi koje se odnose na nadzor zakonitosti rada i akata tijela jedinice.

4. PRIKUPLJANJE POTPISA ZA LOKALNI REFERENDUM – IZJAŠNJAVANJE BIRAČA

Ustavom Republike Hrvatske u čl. 45. propisano je da hrvatski državljani s navršenih 18 godina (bi-rači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.

Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, čl. 8.a – 8.g, propisan je i postupak izjašnjavanja bira-ča o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma (državnog), a iste se odredbe analogno primjenjuju i na postupak izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje lokalnog referenduma. Nave-dene su odredbe bitne kako bi birači koji žele ini-cirati postupak izjašnjavanja o potrebi raspisivanja lokalnog referenduma to učinili organizirano i pre-ma određenim pravilima.

Tako je čl. 8.a – 8.g toga Zakona propisano da ako birači ocijene da postoji potreba za raspisivanjem referenduma o prijedlogu za promjenu Ustava Re-publike Hrvatske, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz djelokruga Hrvatskoga sabora ili o pitanju za koje drže da je bitno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske, osnovat će organi-zacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se

zatraži raspisivanje referenduma (u daljnjem tekstu: Organizacijski odbor).

Navedeni organizacijski odbor donosi odluku da se pristupi izjašnjavanju birača o potrebi da se za-traži raspisivanje referenduma, a ta odluka mora sa-državati jasno formulirano pitanje o kojem se traži raspisivanje referenduma i rok unutar kojeg će se sakupljati potpisi birača koji traže raspisivanje refe-renduma koji ne može biti dulji od 15 dana.

Izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži ras-pisivanje referenduma može se održavati na sva-kom za to prikladnom mjestu u skladu s odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (grada ili općine), a Organizacijski je odbor obvezan pet dana prije početka izjašnjavanja prijaviti ta mje-sta policijskoj upravi na čijem se području održava izjašnjavanje.

Mjesta na kojima će se održavati izjašnjavanje moraju biti označena i uočljiva, s tim da njihovo označavanje ne smije sadržavati državna obilježja te svako mjesto mora imati popis s uvezanim listovima koji će sadržavati jasno formulirano pitanje o kojem se traži raspisivanje referenduma i jasno odijeljene vodoravne redove označene rednim brojevima.

Smisao je navedenih odredaba urediti izjašnjava-nje birača na “javnim” mjestima, odnosno mjestima kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave, od-nosno općine i gradovi.

Nadalje, bitno je da se o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma mogu izjašnjavati samo osobe koje, u skladu s odredbama Zakona, mogu sudjelovati na referendumu, a to su birači, odnosno hrvatski državljani s navršenih 18 godina.

Dakle, iz navedenih odredaba Ustava i zakona sasvim je jasno da se u postupku izjašnjavanja bira-ča o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma mogu izjašnjavati samo birači, tj. hrvatski državlja-ni s navršenih 18 godina, pri čemu upisuju svoje ime i prezime i jedinstveni matični broj građana4 te se osobno potpisuju.

Organizacija za izjašnjavanje birača prepušta se Organizacijskom odboru koji je obvezan postupiti na prethodno opisani način, pri čemu Zakon izrije-kom ne utvrđuje tko u ime Organizacijskog odbora može sudjelovati u prikupljanju potpisa birača.

5. ZAKONITOST REFERENDUMSKOG PITANJA I PROVJERA POTPISA BIRAČA

Kao što je već prethodno navedeno, na temelju odredaba zakona i statuta raspisivanje referendu-ma može predložiti, među ostalima, 20 % ukupnog broja birača u jedinici za koju se traži raspisivanje referenduma.

Ako je raspisivanje referenduma predložilo 20 % od ukupnog broja birača u jedinici, središnje će ti-jelo državne uprave nadležno za lokalnu i područ-nu (regionalnu) samoupravu na zahtjev predstav-ničkog tijela u roku od 60 dana utvrditi ispravnost

4 S obzirom na propise koji su na snazi, pri izjašnjavanju birača o potrebi da se raspiše referendum, mišljenje je da se može za identifikaciju birača koristiti i osobnim identifikacijskim brojem (OIB).

Ovdje se ističe da su brojne kritike na postojeći zakon i traženja za donošenjem novoga zakona kojim bi se reguliralo pitanje referenduma, međutim, unatoč tome, potrebe usklađivanja s Ustavom te izrađenim prijedlozima novog zakona do njegova donošenja još nije došlo.


podnesenog prijedloga, odnosno utvrditi je li pri-jedlog podnesen od potrebnog broja birača u jedi-nici i je li referendumsko pitanje u skladu s odred-bama Zakona te odluku o utvrđenom dostaviti predstavničkom tijelu.

Ako središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu utvrdi da je prijedlog ispravan (donosi odluku o navede-nom), predstavničko će tijelo raspisati referendum u roku od 30 dana od zaprimanja odluke.

Međutim, ako nadležno tijelo utvrdi da prijedlog nije ispravan ili nije podnesen od potrebnog broja birača u jedinici, protiv odluke središnjeg tijela dr-žavne uprave kojom je utvrđeno da prijedlog nije ispravan nije dopuštena žalba, već se može pokre-nuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

Kako bi središnje tijelo državne uprave nadlež-no za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu moglo utvrditi ispravnost podnesenog prijedloga, potrebno je prethodno utvrditi ispravnost dostav-ljenih potpisa birača. Uz provjeru potpisa potrebno je utvrditi i je li referendumsko pitanje u skladu s odredbama mjerodavnih zakona.

Slijedom dostavljenog prijedloga, u skladu s odredbama spomenutog Zakona, središnje tijelo dr-žavne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regi-onalnu) samoupravu obvezno je u roku od 60 dana od dostave utvrditi ispravnost podnesenog prijedlo-ga, odnosno utvrditi je li prijedlog podnesen od po-trebnog broja birača u jedinici i je li referendumsko pitanje u skladu s odredbama Zakona te odluku o utvrđenom dostaviti predstavničkom tijelu.

Odredbama čl. 19. i 19.a Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi, propisani su po-slovi koje u svom samoupravnom djelokrugu obav-ljaju općine, gradovi, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija, a odredbom čl. 20. poslovi koje u svom sa-moupravnom djelokrugu obavljaju županije. Riječ je o poslovima od lokalnog odnosno područnog (regi-onalnog) značenja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana.

Propisano je također da će se posebnim zakoni-ma kojima se uređuju pojedine djelatnosti utvrđene navedenim člancima zakona odrediti poslovi čije su obavljanje obvezne organizirati jedinice lokalne od-nosno područne (regionalne) samouprave te koji se poslovi mogu obavljati.

Slijedom navedenoga, ako se sadržaj referen-dumskog pitanja odnosi na materiju propisanu po-sebnim propisima, središnjem tijelu državne upra-ve nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, prije donošenja odluke potrebno je mišljenje nadležnih tijela državne uprave, u čijem djelokrugu je primjena i nadzor nad primjenom propisa kojim se uređuje materija na koju se odnosi referendumsko pitanje.

Nakon pribavljenih mišljenja središnje tijelo dr-žavne uprave nadležno za lokalnu odnosno po-dručnu (regionalnu) samoupravu donosi odluku o prijedlogu za raspisivanje referenduma, odnosno nakon što su provjereni potpisi birača i samo refe-rendumsko pitanje, donosi odluku o tome je li pri-jedlog za raspisivanje referenduma ispravan ili ne, kako je to prethodno navedeno.

6. RASPISIVANJE LOKALNOG REFERENDUMAReferendum se raspisuje odlukom. Odluku o ras-

pisivanju lokalnog referenduma donosi predstav-ničko tijelo jedinice lokalne, odnosno područne (re-gionalne) samouprave.

Odluka o raspisivanju referenduma sadržava: naziv tijela koje raspisuje referendum; područje za koje se raspisuje referendum (cijela jedinica); naziv akta o kojem se odlučuje na referendumu, odnosno naznaku pitanja o kojem, odnosno kojima će bira-či odlučivati na referendumu; obrazloženje akta ili pitanja o kojem, odnosno kojima se raspisuje refe-rendum; referendumsko pitanje ili pitanja, odnosno jedan ili više prijedloga o kojem će birači odlučivati; dan održavanja referenduma.

Odluka o raspisivanju lokalnog referenduma objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokal-ne samouprave, odnosno jedinice područne (re-gionalne) samouprave, lokalnom dnevnom tisku, drugim sredstvima javnog priopćavanja i na drugi pogodan način.

Od dana objave odluke o raspisivanju referendu-ma do dana održavanja referenduma ne smije proći manje od 20 niti više od 40 dana.

7. TIJELA ZA PROVEDBU I PROVEDBA LOKALNOG REFERENDUMA

Lokalni referendum provodi povjerenstvo za pro-vedbu lokalnog referenduma u jedinici lokalne sa-mouprave, odnosno jedinici područne (regionalne) samouprave i odbori za provedbu glasovanja na lo-kalnom referendumu.

Sastav povjerenstava i odbora propisan je Za-konom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Povjerenstvo za provedbu lokalnog referenduma u Gradu Zagrebu, gradu i općini: određuje glasačka mjesta, imenuje odbore najkasnije u roku od osam dana prije održavanja referenduma, određuje vri-jeme glasovanja, obavlja tehničke pripreme za pro-vedbu referenduma, brine se za zakonitu provedbu referenduma, utvrđuje i proglašava rezultat referen-duma, obavlja i ostale poslove određene zakonom5.

5 Vezano uz pitanje promatrača na referendumu, središnje tijelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu iznijelo je svoje mišljenje u odgovoru od 3. veljače 2014. godine: … Provedba referenduma uređena je Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 33/96., 92/01., 44/06., 58/06. i 38/09.). Tim se Zakonom promatranje referenduma, kako državnog, tako ni lokalnog, ne predviđa.

Dana 1. prosinca 2013. godine održan je državni referendum, a prije njegovog održavanja Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske izdalo je Obveze upute broj – DR IV o pravima i dužnostima promatrača političkih stranaka, nevladinih udruga i stranih promatrača (Nar. nov., br. 134/13.). Tim je Uputama razrađeno pravo promatranja provedbe državnog referenduma, čime je popunjena postojeća zakonska praznina.

Stoga smo mišljenja da nema zapreke da se, u cilju jačanja demokratskih procesa, a u skladu s načelima otvorenosti i transparentnosti, utvrdi i pravo promatranja lokalnog referenduma.

Budući da, a kao što je to uvodno istaknuto, Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave ne uređuje pravo promatranja lokalnog referenduma, kako bi isto pravo bilo realizirano, Ministarstvo smatra da je potrebno primijeniti pravnu analogiju u odnosu na promatranje lokalnih izbora. Naime, Zakon o lokalnim izborima (Nar. nov., br. 144/12.) koji uređuje lokalne izbore, regulira i razrađuje institut promatranja tih izbora. U


Odbori nadziru i osiguravaju zakonitost i tajnost glasovanja. Glasovanje na lokalnom referendumu obavlja se na glasačkim mjestima u jedinici lokal-ne odnosno područne (regionalne) samouprave. Povjerenstva za provedbu referenduma odredit će i javno objaviti glasačka mjesta za provedbu gla-sovanja u jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom glasačkom mjestu (izvadak iz popisa birača), najkasnije pet dana prije održa-vanja referenduma.

Glasovanje na referendumu obavlja se glasačkim listićima. Glasački listić sadržava pitanje, odnosno jedan ili više prijedloga o kojem odnosno o kojima birač treba odlučiti na referendumu, a koji moraju biti tako napisani da birač koji glasuje može o pita-nju odlučiti s "za" ili "protiv", odnosno na nedvojben način odlučiti se za jedan od danih prijedloga. Gla-sački listić mora biti označen službenim pečatom kako bi se spriječilo krivotvorenje ili zlouporaba.

Kada se na referendumu odlučuje o nekom pita-nju, birač na glasačkom listiću zaokružuje riječ "za" ili "protiv", a kada se odlučuje o jednom između više prijedloga, birač na glasačkom listiću zaokružuje redni broj prijedloga za koji glasuje.

8. ODLUKA NA LOKALNOM REFERENDUMUNa lokalnom referendumu odlučuje se većinom

birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odno-sno jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je raspisan referendum.

Odluka donesena na referendumu obvezatna je za predstavničko tijelo jedinice, osim odluke donesene na savjetodavnom referendumu koja nije obvezatna.

Na utvrđivanje rezultata lokalnog referenduma odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudje-lovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave koje se odnose na državni referendum.

Rezultat glasovanja na referendumu utvrđuje se na temelju: ukupnog broja birača upisanih u popi-se birača i ukupnog broja birača koji su glasovali na referendumu; ukupnog broja nevažećih glasač-kih listića; ukupnog broja glasova “za”; ukupnog broja glasova “protiv” i ukupnog broja glasova za svaki prijedlog.

tom smislu u odnosu na promatranje lokalnog referenduma nema zapreke za analognom primjenom odredbi Zakona o lokalnim izborima kojima je uređeno pitanje promatranja izbora.

Slijedom toga, primjenom pravne analogije u odnosu na odredbu članka 118. Zakona o lokalnim izborima, a vezano uz pitanje tko može biti promatrač na lokalnom referendumu, mišljenja smo da promatrači na lokalnom referendumu mogu biti:

1) promatrači političkih stranaka registriranih u Republici Hrvatskoj, 2) promatrači birača koji su predložili raspisivanje lokalnog referenduma, 3) promatrači nevladinih udruga registriranih u Republici Hrvatskoj

kao udruga koja djeluje na području neovisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava te

4) promatrači međunarodnih organizacija koje djeluju u Republici Hrvatskoj. Vezano uz određivanje promatrača birača koji su predložili raspisivanje

lokalnog referenduma u Općini, analognom primjenom odredbe članka 119. Zakona o lokalnim izborima, mišljenja smo da tim promatračima potvrdu o svojstvu promatrača izdaje i potpisuje Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma…

Kod provedbe lokalnog referenduma, povjeren-stvo za provedbu referenduma utvrdit će rezultate glasovanja na referendumu te dostaviti izvješće i re-zultate glasovanja na referendumu predstavničkom tijelu jedinice lokalne, odnosno područne (regional-ne) samouprave te će objaviti odluku donesenu na referendumu u službenom glasilu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i dru-gim sredstvima javnog priopćavanja. Ako jedinica lokalne samouprave nema svoje službeno glasilo, odluka se objavljuje u službenom glasilu jedinice područne (regionalne) samouprave tj. županije na čijem se području nalazi jedinica lokalne samou-prave u kojoj je proveden referendum.

9. TROŠKOVI ZA PROVEDBU LOKALNOG REFERENDUMA

Sredstva za provedbu lokalnog referenduma osi-guravaju se u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno općine, grada ili županije u kojoj se lokalni referendum provodi.

Članovi povjerenstva za provedbu lokalnog refe-renduma imaju pravo na naknadu. Visinu naknade predsjedniku i članovima povjerenstva za provedbu lokalnog referenduma određuje sama jedinica lo-kalne odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj se provodi referendum.

10. ZAŠTITA REFERENDUMAU skladu sa Zakonom o referendumu i drugim ob-

licima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustavnost i zakonitost državnog i lokalnog referen-duma nadzire Državno izborno povjerenstvo Repu-blike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske.

Zbog nepravilnosti pri provedbi državnog i lo-kalnog referenduma na glasačkom mjestu, birač ima pravo podnijeti prigovor Državnom povje-renstvu u roku od 48 sati od završetka glasovanja. Povjerenstvo je obvezno donijeti rješenje o prigo-voru u roku od 48 sati od vremena kada mu je do-stavljeno očitovanje i glasački materijal na koji se odnosi prigovor.

Protiv rješenja povjerenstva podnositelj prigovora ima pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvat-ske, u roku od 48 sati od primitka pobijanog rješenja putem samog povjerenstva. Ustavni sud Republike Hrvatske obvezan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe.

11. OSTALI OBLICI NEPOSREDNOG SUDJELOVANJA GRAĐANA U ODLUČIVANJU

Savjetodavni referendumSavjetodavni referendum može raspisati Vlada

Republike Hrvatske za područje jedne ili više je-dinica lokalne samouprave odnosno jedinica po-dručne (regionalne) samoupravi radi prethodnog pribavljanja mišljenja stanovnika tog područja o područnom ustrojstvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Savjetodavni referendum može raspisati i pred-stavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave o pitanjima iz svog djelo-kruga (a djelokrug predstavničkog tijela i djelokrug


jedinica propisan je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi).

Na savjetodavnom referendumu imaju pravo su-djelovati birači koji imaju prebivalište na području jedinice odnosno jedinica lokalne ili područne (re-gionalne) samouprave za koju odnosno za koje je raspisan savjetodavni referendum.

Na savjetodavnom referendumu odlučuje se veći-nom glasova birača koji su izišli na glasovanje. Od-luka donesena na savjetodavnom referendumu nije obvezatna za predstavničko tijelo.

Savjetodavni referendum, kao što mu samo ime kaže, ima savjetodavni karakter, odnosno njime se prikuplja mišljenje građana o određenom pitanju. Savjetodavni referendum obično raspisuju tijela državne ili lokalne vlasti kako bi se konzultirali s građanima o strateškim ili osjetljivim pitanjima za društvo, lokalnu zajednicu ili državu. Odluka done-sena na savjetodavnom referendumu nije obvezatna pa se ova vrsta referenduma u određenim slučajevi-ma može provoditi kao obično zadovoljenje forme, pri čemu izostaje sama svrha referenduma, a to je traženje stajališta građana i njihovo razmatranje i uzimanje u obzir kod donošenja odluka.

Na postupak provedbe savjetodavnog referendu-ma odgovarajuće se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje provedba referenduma, odnosno, provodi se u skladu s postupkom prema kojem se provodi državni referendum.

Zborovi građanaZborovi građana sazivaju se radi izjašnjavanja

građana o pojedinim pitanjima od lokalnog znače-nja, raspravljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od lokal-nog značaja.

Odluka donesena na zboru građana obvezatna je za mjesni odbor, odnosno odbor gradske četvrti, ali ne obvezuje predstavničko tijelo jedinice lokalne sa-mouprave odnosno općine ili grada.

Općinsko odnosno gradsko vijeće može tražiti mišljenje od mjesnih zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz samoupravnog dje-lokruga općine odnosno grada te o drugim pitanji-ma određenim zakonom ili statutom. Mišljenje do-biveno od mjesnih zborova građana, kao što je već navedeno, ne obvezuje općinsko odnosno gradsko vijeće (čl. 24.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi).

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi, odredbama čl. 63., propisano je da vijeće mjesnog odbora, u skladu sa statutom, radi rasprav-ljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog znače-nja, može sazvati mjesne zborove građana. Mjesni zbor građana saziva se za dio područja mjesnog od-bora koji čini određenu cjelinu (dio naselja, stambe-ni blok i sl.). Mjesni zbor građana vodi predsjednik mjesnog odbora ili član vijeća mjesnog odbora koji odredi vijeće.

Zakonom o referendumu i drugim oblicima osob-nog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, odredbama čl. 61. st 1. i 2., propisano je da zborove građana sa-ziva vijeće mjesnog odbora odnosno odbora gradske četvrti, u skladu sa statutom općine ili grada. Zboro-

ve građana može sazvati i općinsko odnosno grad-sko vijeće radi raspravljanja i izjašnjavanja građana o pitanjima od značenja za pojedinu općinu ili grad.

Odluke se na zboru građana donose javnim glaso-vanjem, osim ako se na zboru većinom glasova pri-sutnih građana ne donesen odluka o tajnom izjaš-njavanju.

Člankom 62. predmetnog Zakona propisano je da se način sazivanja zbora građana i način rada zbo-ra građana uređuje statutom općine, odnosno grada. Slijedom navedenog, sva pitanja vezana uz održava-nje mjesnog zbora građana uređuju se općim aktom jedinice lokalne samouprave6.

Nadalje, bitno je istaknuti da je Zakonom o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđe-no da su oblici mjesne samouprave mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi. Odredbom čl. 57. navedenog Zakona propisano je da se mjesni odbor osniva statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odluči-vanju o lokalnim poslovima od neposrednog i sva-kodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Inicija-tivu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora, kao i drugih oblika mjesne samouprave, mogu dati gra-đani i njihove organizacije i udruženja te druga tije-la određena u statutu općine, odnosno grada.

Člankom 59. Zakona o lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi propisano je da će se statutom općine odnosno grada, u skladu sa zakonom, urediti postupak davanja inicijative i podnošenja prijedlo-ga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora, način financiranja njihove djelatnosti, obavljanje administrativnih i drugih poslova za njihove potre-be te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje nji-hovih prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i drugim općim aktom predstavničkog tijela.

U skladu s odredbama Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi, mjesna samou-prava u cijelosti pripada djelokrugu jedinica lokalne samouprave, a time i pitanje mjesnog zbora građana koji kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju može inicirati vijeće mjesnog odbora kao oblika mjesne samouprave ili predstavničko ti-jelo jedinice odnosno općinsko ili gradsko vijeće.

Slijedom prethodno navedenog, s obzirom na to da jedinice lokalne samouprave samostalno svojim općim aktom, tj. statutom, u skladu sa zakonom ure-đuju pitanja koja se odnose na mjesnu samoupravu te jednako tako na održavanje mjesnih zborova gra-đana u skladu s navedenim zakonskim odredbama, primjenjuju se odredbe općeg akta jedinice.

Pravo sudjelovanja na zborovima građana imaju birači koji imaju prebivalište na kojem se provodi zbor građana. Birači su građani s pravom glasa, od-nosno građani koji imaju biračko pravo.

6 Općim se aktom, primjerice, uređuje broj birača koji mora izići na zbor građana da bi ovaj bio pravovaljan, broj glasova koji je potreban za donošenje odluke na zboru i drugo.


Na lokalnoj razini, u skladu s čl. 2. st. 1. Zakona o lokalnim izborima7, biračko pravo imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina života, a slijedom st. 2. istog članka, pravo birati članove predstavnič-kog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te birati općinskog načelnika, grado-načelnika i župana i njihove zamjenike imaju birači koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela izbori provode.

Naime, sudjelovati u odlučivanju mogu oni koji imaju pravo izjašnjavanja i donošenja odluka, a to su punoljetni hrvatski državljani koji, kad je riječ o lo-kalnoj razini, moraju imati prebivalište na području jedinice u kojoj odlučuju, pa tako i na zboru građana na području za koje se provodi zbor građana. Nave-deno se odnosi kako na provedbu lokalnih izbora i lokalnog referenduma tako i na druge oblike nepo-srednog sudjelovanja građana u odlučivanju, tj. na sudjelovanje na savjetodavnom referendumu, zboro-vima građana i pri podnošenju predstavki građana.

Ovdje se ujedno skreće pozornost na čl. 5. st. 3. Za-kona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudje-lovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave kojim je propisano da na lokalnom referendumu imaju pravo sudjelovati birači koji imaju prebivalište na području jedinice lokalne samouprave odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave za koju je raspisan referendum. Nadalje, st. 4. istog članka propisano je da na savjetodavnom referendumu i zborovima građana pravo sudjelovanja imaju birači koji imaju prebivalište na području na ko-jem se provodi pojedini oblik neposrednog sudjelova-nja u upravljanju lokalnim poslovima8.

Predstavke građanaGrađani imaju pravo predstavničkom tijelu pred-

lagati donošenje određenog akta ili rješavanje odre-đenog pitanja iz njegova djelokruga. O navedenom prijedlogu građana predstavničko tijelo mora ra-spravljati ako ga potpisom podrži najmanje deset posto birača upisanih u popis birača općine ili gra-da odnosno županije te dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od prijma prijedlo-ga (čl. 25. Zakona o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi).

Građani mogu podnositi predstavke tijelima jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave (a i tijelima državne vlasti). Predstavka mora biti potpi-sana i na njoj mora biti navedeno ime i prezime gra-đana koji je potpisuju i njihov jedinstveni matični broj (čl. 63. Zakona o referendumu i drugim oblici-ma osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vla-sti i lokalne i područne (regionalne) samouprave)9.

7 Nar. nov., br. 144/12.8 U skladnu s čl. 59. st. 2. Zakona o lokalnim izborima, identitet birača

utvrđuje identifikacijskom ispravom, u skladu s posebnim propisima. Međutim, za utvrđivanje statusa birača nije dovoljna identifikacijska isprava, već status birača proizlazi samo iz izvoda iz popisa birača.

Slijedom navedenog, za utvrđivanje statusa birača, odnosno kako bi se mogao provjeriti uredan status birača na određenom području, u skladu sa Zakonom o registru birača (Nar. nov., br. 144/12. i 105/15.), služi izvod iz popisa birača. Popis birača dio je registra birača koji, između ostalih, sadržava podatke o biračima među kojim i o mjestu prebivališta birača te kojim se koristi i na izborima za utvrđivanje statusa birača, pa tako i kod drugih oblika neposrednog sudjelovanja u upravljanju lokalnim poslovima.

9 Što se tiče same forme pribavljanja mišljenja građana, ona zakonom nije izričito definirana. Međutim, nedvojbeno je da se pri izražavanju mišljenja građana treba voditi računa o načinu koji će osigurati

Tijela jedinica lokalne, odnosno područne (regio-nalne) samouprave obvezna su u primjerenom roku odgovoriti građanima koji su podnijeli predstavku.

Člankom 65. st. 1. Zakona o referendumu i dru-gim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju dr-žavne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samo-uprave propisano je da predstavke mogu podnositi građani koji imaju biračko pravo.

Predstavke građana ne obvezuju tijelo kojemu se podnose.

Jednako tako, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su omogućiti gra-đanima i pravnim osobama podnošenje predstavki i pritužbi na svoj rad kao i na rad njihovih upravnih tijela te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijeli-ma kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. U vezi s navedenim, u službenim prostorijama je-dinica treba na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje predstavki i pritužbi (primjerice knjiga za pritužbe) i omogući-ti usmeno izjavljivanje predstavke i pritužbe. Iste se mogu poslati i pisanim putem.

Na podnesene predstavke i pritužbe čelnik tije-la jedinice lokalne samouprave odnosno upravnih tijela tih jedinica obvezan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke odnosno pritužbe.

12. REFERENDUM ZA OPOZIV IZVRŠNOG TIJELAOpćinski načelnik, gradonačelnik odnosno žu-

pan i njihov zamjenik koji je izabran zajedno s njima mogu se opozvati putem referenduma. Navedeni način opoziva izvršnog tijela u jedinici propisan je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi.

Raspisivanje referenduma za opoziv izvršnog ti-jela može predložiti 20 % od ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opoziv općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihova zamjeni-ka koji je izabran zajedno s njima.

Referendum za opoziv ne može se raspisati samo za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana.

Predstavničko tijelo jedinice raspisuje referen-dum za opoziv na jednak način koji je utvrđen za

vjerodostojnost i objektivnost rezultata, a iz kojih treba biti vidljivo kada su i s kojom točno definiranom svrhom ti rezultati dobiveni. Također, važno je da o pribavljenom mišljenju građana postojati pisani dokaz pri čemu je potrebno voditi računa o tome da su svoje mišljenje dali građani s područja na koje se promjena odnosi, te da je mišljenje građana izraženo bilo kroz održane mjesne zborove građana, evidentirane valjanim zapisnicima, ili na neki drugi primjeren način kao što su potpisivanje peticija, anketiranje, ispunjavanje upitnika i slično.

Konkretno, u slučaju podnošenja prijedloga građana za donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela jedinice, o tom prijedlogu predstavničko tijelo mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje deset posto birača upisanih u popis birača konkretne jedinice. Kako bi jedinica mogla utvrditi radi li se o prijedlogu najmanje deset posto birača upisanih u popis birača jedinice za koju se prijedlog podnosi, potpisi birača zajedno s podacima iz kojih je vidljivo da se radi o biračima, moraju biti predani nadležnim službama u jedinice kao sastavni dio prijedloga koji se podnosi, a koja će utvrditi radi li se o ispravnom prijedlogu. Pri tome, kako bi se moglo utvrditi radi li se o biračima upisanim u popis birača konkretne jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, podaci birača moraju sadržavati ime i prezime, jedinstveni matični broj ili OIB te potpis birača.


raspisivanje lokalnog referenduma kada je isti pred-ložilo 20 % birača u jedinici, u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje je li prijedlog podnesen od potreb-nog broja birača u jedinici (provjera potpisa birača).

Opozvati neposredno izabrano izvršno tijelo mogu birači koji su ga i izabrali. Odluka na referendu-mu o opozivu općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihova zamjenika koji je izabran zajedno s njima donesena je ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina čini najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno je da se referendum za opo-

ziv općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihova zamjenika ne smije raspisati pri-je proteka roka od 12 mjeseci od održanih izbora (znači u prvoj godini mandata) niti ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se održavaju redoviti izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana.

Na postupak referenduma za opoziv odgovaraju-će se primjenjuju odredbe Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakona o refe-rendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regi-onalne) samouprave.

RADNO PRAVO

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur. UDK 330.5/331.2

Godišnji odmor javnih službenika i namještenika u 2016. godini

U pogledu detaljnijeg uređenja korištenja godiš-njeg odmora u području javnih službi, potreb-

no je uz opći propis iz radnog prava uvažavati odredbe „zajedničkoga“ kolektivnog ugovora te odgovarajućega kolektivnog ugovora kojim je detaljnije uređeno odgo-varajuće područje javnih službi.

U ovom se članku objašnjava i daje pregled prava tih službenika i namještenika za svaku od posebnih skupina koje uz zajednički kolektivni ugovor imaju i svoj granski kolektivni ugovor.

1. UVODNOPravila vezana uz korištenje godišnjeg odmora

utvrđuju se Zakonom o radu1 (u daljnjem tekstu: ZOR) kao općem propisu radnog prava te autonomnim izvo-rima radnog prava, i to ugovorom o radu, pravilnikom o radu te kolektivnim ugovorom koji zakonski obvezu-je poslodavca koji ih je potpisao ili je na njih prošire-na primjena. U skladu s čl. 9. ZOR-a, tim autonomnim izvorima radnog prava mogu se ugovoriti drugi, po-voljniji za radnika, uvjeti korištenja godišnjeg odmora, u kojem slučaju se primjenjuju ti povoljniji uvjeti.

Za službenike i namještenike u javnim službama (na koje se primjenjuje Zakon o plaćama službenika u javnim službama2) institut godišnjeg odmora regu-liran je Temeljnim kolektivnim ugovorom za službe-nike i namještenike u javnim službama3 – (u daljnjem tekstu: TKU), ali i granskim kolektivnim ugovorima

1 Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14.)2 Zakon o plaćama u javnim službama (Nar. nov., br. 27/01 i 39/09)3 Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim

(Nar. nov., br. 141/12. – osnovni tekst i Dodatak I i Dodatak II TKU – Nar. nov., br. 150/13. i 153/13. – ispravak).

za pojedine djelatnosti javnih službi, i to: Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi4, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osi-guranja5, Kolektivnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama6, Kolektivnim ugovo-rom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama7 te Granskim kolektivnim ugovorom za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna8. U odnosu na zaposlene u djelatnosti zna-nosti i visokog obrazovanja9, primjenjuju se odredbe TKU-a o pravu na korištenje godišnjeg odmora na te-melju instituta proširene primjene koji vrijedi za sve zaposlene u javnim službama.

U nastavku ovog članka daje se prikaz instituta godišnjeg odmora službenika i namještenika ugovo-renih TKU-om te prikaz odredaba granskih kolektiv-nih ugovora o pravu na korištenje godišnjeg odmora po pojedinim djelatnostima u javnim službama.

2. GODIŠNJI ODMOR JAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA PREMA TKU-u

Pravo na godišnji odmor službenika i namješte-nika u pojedinim djelatnostima unutar javnih služ-bi odnosno u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama, ustanovama znanosti i visokog ob-

4 Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (Nar. nov., br. 42/14-)5 Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

((Nar. nov., br. 143/13. i 96/15.) 6 Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama

(Nar. nov., br. 63/14.)7 Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama

(Nar. nov., br. 72/14.)8 Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje

se financiraju iz državnog proračuna (Nar. nov., br. 70/14. i 51/15. - Aneks)9 Vidi: Odluka o otkazivanju Kolektivnog ugovora za znanost i visoko

obrazovanje (Nar. nov., br. 159/13), Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (Nar. nov., br. 142/10.) vrijedio je do 27. ožujka 2014.


razovanja, u djelatnosti zdravstva, socijalne skrbi i ustanovama kulture koje se financiraju iz Državnog proračuna uređena su čl. od 38. do 43.TKU-a.

Ostala mjerila za utvrđivanje prava na korištenje godišnjeg odmora u javnim službama uređena su kolektivnim ugovorima prema pojedinim djelatno-stima (granski kolektivni ugovori), kao npr. uveća-nje minimalno zakonom propisanog trajanja godiš-njeg odmora.

2.1. TRAJANJE GODIŠNJEG ODMORAPrema čl. 38. TKU-a trajanje godišnjeg odmora

utvrđuje se tako da se na 18 dana dodaju dani go-dišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenim ko-lektivnim ugovorima djelatnosti. Dakle, kriteriji za uvećanje osnovice od 18 dana uređuju se granskim kolektivnim ugovorima određene djelatnosti. Među-tim, neovisno o kriterijima i broju dana za uvećanje dana godišnjeg odmora, prema TKU-u ukupno tra-janje godišnjeg odmora ne može biti manje od naj-kraćeg trajanja toga odmora utvrđenog ZOR-om, niti više od 30 radnih dana. Naime, prema čl. 76. Zakona o radu, radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu, a prema čl. 77. ZOR-a radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslo-vima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana. Nadalje, prema ZOR-u, kolektivnim ugovo-rom, sporazumom sklopljenim između radničkog vi-jeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvrditi trajanje godišnjeg odmora du-lje od najkraćega propisanog od najmanje četiri tjed-na, s time da radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa dulji od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga radnog odnosa kod toga poslodavca.

U skladu s TKU-om, slijepom zaposleniku i zaposle-niku koji radi na poslovima gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana. Poslovi gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, trajanje godišnjeg odmora na takvim poslo-vima, utvrđuju se granskim kolektivnim ugovorom.

2.2. KORIŠTENJE I RASPORED GODIŠNJEG ODMORAPri određivanju vremena korištenja godišnjeg

odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je obvezan voditi računa o potrebama i željama službenika i namještenika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se s radnič-kim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom s pravima i obvezama radničkog vijeća. Pri utvrđi-vanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora te blagdani i neradni dani. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora. Službenik ili namještenik može koristiti godišnji odmor u dva dijela ili više dijelova,

u dogovoru s poslodavcem. Pri tome imaju pravo ko-ristiti dva puta po jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome, najmanje dva dana ra-nije, izvijeste poslodavca ili osobu koju ovlaste. Kod određivanja vremena korištenja godišnjeg odmora (čl. 41. TKU-a), a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je obvezan voditi računa o potre-bama i željama službenika i namještenika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se s radničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjere-nikom s pravima i obvezama radničkog vijeća.

2.3. ODLUKA O KORIŠTENJU GODIŠNJEG ODMORAPoslodavac je obvezan na temelju plana rasporeda

godišnjeg odmora donijeti odluku o korištenju godiš-njeg odmora najkasnije 15 dana prije početka kori-štenja. Na temelju odluke poslodavca, službeniku ili namješteniku se može odgoditi odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja oso-bito bitnih i neodgodivih službenih poslova te u tom slučaju poslodavac mora omogućiti naknadno kori-štenje godišnjeg odmora ili nastavljanje korištenja godišnjeg odmora. U tom slučaju službenici i namje-štenici imaju pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenih odgodom, odnosno prekidom korište-nja godišnjeg odmora (u što ulaze i stvarni putni troš-kovi nastali uslijed polaska i povratka iz mjesta zapo-slenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida i drugi troškovi (kao npr. dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja u visini određenoj TKU-om) te ostali izdatci koje su imali zbog odgode odnosno prekida godišnjeg odmora, što se dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Jednako tako, u slučaju prekida godišnjeg odmora zbog plaćenog dopusta ili razdoblja privremene ne-sposobnosti za rad, službenici i namještenici obvezni su se vratiti se na rad onog dana kada bi im godišnji odmor redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad. Ostatak godiš-njeg odmora koristit će naknadno, prema sporazumu s poslodavcem. Ako sam plaćeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad završava nakon što bi trebao završiti godišnji odmor, zaposlenik se vraća na rad po završetku trajanja plaćenog dopusta, odno-sno razdoblja privremene nesposobnosti za rad.

2.4. NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora javnim službenicima i namještenicima isplaćuje se nakna-da plaće u visini kao da su radili u redovitom radnom vremenu. Službeniku ili namješteniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

2.5. PRAVO NA NAKNADU ZA NEISKORIŠTENI GODIŠNJI ODMOR

Pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor nije ugovoreno TKU-om, pa se u vezi s tim pitanjem primjenjuju odredbe ZOR-a. Međutim, potrebno je istaknuti da je čl. 80. Zakona propisano da je ništetan


sporazum od odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godiš-njeg odmora. Institut naknade za neiskorišteni godiš-nji odmor propisan je odredbom čl. 82. ZOR-a i primje-njuje se isključivo u situacijama u kojima je došlo do prestanka radnog odnosa radnika kod poslodavca. Na temelju čl. 82. Zakona o radu, u slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je obvezan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplatiti na-knadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Pritom bi trebalo naglasiti da bi poslodavac u slučaju prestanka ugovora o radu prvenstveno trebao omogućiti radni-ku korištenje neiskorištenog dijela godišnjeg odmora, a tek ako to nije u mogućnosti učiniti, tada bi mu bio obvezan isplatiti naknadu umjesto njegova korištenja. Dakle, isplata naknade predstavlja iznimku predvi-đenu za slučajeve kada prestaje radni odnos, a godiš-nji odmor nije moguće iskoristiti i da je za ostvarenje prava na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor do-voljna činjenica da radnik nije uspio iskoristiti godišnji odmor dok je bio u radnom odnosu.

Jednako tako, odredbom čl. 43. TKU-a ugovorena je i iznimka od prava na razmjerni dio godišnjeg od-mora odnosno da službenik ili namještenik koji odla-zi u mirovinu prije 1. srpnja tekuće godine ima pravo na puni godišnji odmor za tu godinu, pa s te osnove prije odlaska u mirovinu ima pravo na naknadu za neiskorišteni puni godišnji odmor za tu godinu.

3. GODIŠNJI ODMOR PREMA GRANSKIM KOLEKTIVNIM UGOVORIMA

Kriteriji za uvećanje osnovice od 18 dana, pro-pisane TKU-om, uređuju se granskim kolektivnim ugovorima određene djelatnosti.

3.1. GODIŠNJI ODMOR PREMA KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

Na prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u ustanovama socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj pri-mjenjuje se Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: GKU socijalne skrbi). U od-nosu na institut godišnjeg odmora, GKU-om socijalne skrbi utvrđeni su kriteriji uvećanja osnovice od četiri tjedna godišnjeg odmora (20 radnih dana), na osnovi kojih se zaposleniku socijalne skrbi utvrđuje trajanje godišnjeg odmora, i to prema duljini radnog staža, slo-ženosti poslova, posebnim socijalnim uvjetima i pre-ma postotku povećanja plaće s osnove uvjeta rada.

Godišnji odmor – trajanje (čl. 21. st. 1. GKU-a so-cijalne skrbi)

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 4 tjedna godišnjeg odmora (20 radnih dana), dodaju dani godišnjeg odmora prema sljedećim kriterijima:a) prema duljini radnog staža:

– od 1 do 5 godina 1 dan– od 5 do 10 godina 2 dana– od 10 do 15 godina 3 dana– od 15 do 20 godina 4 dana– od 20 do 25 godina 5 dana– od 25 do 30 godina 6 dana– od 30 do 35 godina 7 dana– više od 35 godina 8 dana

b) prema složenosti poslova:– poslovi za koje je uvjet završen

sveučilišni dodiplomski studij ili stručni studij u trajanju od naj-manje 4 godine, odnosno završen preddiplomski i diplomski sveuči-lišni studij ili integrirani preddi-plomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, odnosno VSS – 5 dana

– poslovi za koje je uvjet završen stručni dodiplomski studij u tra-janju kraćem od 4 godine, odno-sno završen preddiplomski sve-učilišni studij ili stručni studij, odnosno VŠS – 4 dana

– poslovi za koje je uvjet završeno srednjoškolsko obrazovanje, od-nosno VKV i KV – 3 dana

– ostali poslovi – 2 danac) prema posebnim socijalnim uvjetima:

– roditelju, posvojitelju ili skrbniku– za jedno maloljetno dijete – 2 dana– za dvoje i više maloljetne djece – 3 dana– roditelju, posvojitelju ili skrbniku

djeteta s teškoćama u razvoju – 3 dana– radniku s invaliditetom ili s naj-

manje 70 % tjelesnog oštećenja – 2 dana– branitelju Domovinskog rata – 1 dan

d) prema postotku povećanja plaće s osnove uvjeta rada:

– 10 % ili 12,5 % – 2 dana– 15 % – 3 dana– 17 % ili 20 % – 4 dana– 25 % – 5 dana.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti više od 30 radna dana, niti manje od 4 tjedna neo-visno o broju obračunanih dana godišnjeg odmora. Kao iznimka utvrđeno je da slijepi radnik i radnik koji radi na poslovima na temelju kojih s osnova uvjeta rada ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće za 25 %, ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 30 rad-na dana, a ovisno o kriterijima iz čl. 21. st. 1. ovoga članka, najviše 35 radnih dana.

Raspored korištenja godišnjih odmora utvrđen je na jednak način kao i u TKU-u te je u čl. 22. GKU-a propisano da je pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora (rasporeda), a u skladu s potre-bama organizacije rada, poslodavac obvezan voditi brigu o potrebama i željama radnika te u tom smislu prikupiti njihove prijedloge i savjetovati se s radnič-kim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom koji zamjenjuje radničko vijeće, o pravima i obveza-ma radničkog vijeća.

U odnosu na naknadu plaće za vrijeme korište-nja godišnjeg odmora, GKU-om nisu ugovoreni posebni uvjeti pa se u tom pogledu primjenjuju odredbe TKU-a.

U vezi s naknadom plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, Komisija za tumačenje Kolek-tivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi dala je sljedeće tumačenje: (vidi: www.szdssh.hr/index.

http://www.szdssh.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=9&Itemid=19


php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=9&Itemid=19 )

ZAKLJUČAK br. 198/2011.Temeljem čl. 38. TKU što se tiče naknade plaće

za godišnji odmor određeno je da za vrijeme kori-štenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Zaposleniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili ne-djeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godiš-nji odmor u visini prosječne mjesečne plaće ispla-ćene mu u prethodna tri mjeseca, ukoliko je to za njega povoljnije.

3.2. GODIŠNJI ODMOR PREMA GRANSKOM KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA ZAPOSLENIKE U USTANOVAMA KULTURE KOJI SE FINANCIRAJU IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA

Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u usta-novama kulture (u daljnjem tekstu: GKU kulture), koje se financiraju iz Državnog proračuna potpisan je 29. svibnja 2014. i primjenjuje se od 1. lipnja 2014. godine. GKU-om kulture osnovica za izračun dana godišnjeg odmora utvrđena je čl. 12., s time da uku-pno trajanje godišnjeg odmora ne može biti manje od njegova najkraćeg trajanja utvrđenog ZOR-om (četiri tjedna), niti veće od 30 dana.

Godišnji odmor – trajanje (čl. 12. GKU-a kulture) - uvećava se prema sljedećim kriterijima:

1. S obzirom na duljinu radnog staža:

– od 5 do 15 godina radnoga staža 3 dana– od 16 do 25 godina radnoga staža 4 dana– od 26 do 35 godina radnoga staža 5 dana– preko 35 godina radnoga staža 6 dana

2. S obzirom na složenost poslova:

– radna mjesta I. vrste 4 dana– radna mjesta II. vrste 3 dana– radna mjesta III. vrste 2 dana– radna mjesta IV. vrste 1 dan

3. S obzirom na radne uvjete:

– rad na poslovima s otežanim psihičkim i fizičkim naporima ili posebnim radnim uvjetima (rad s kemikalijama, obavljanje poslova u uvjetima izloženosti ionizirajućem zračenju i sl.)

5 dana

– rad u smjenama, rad nedjeljom ili blagdanima 3 dana

– zaposlenicima s beneficiranim radnim stažom 5 dana

– zaposlenicima koji službeno provedu na terenu više od 60 dana 3dana

– zaposlenicima koji službeno provedu na terenu više od 30 dana 2 dana

4. S obzirom na socijalne uvjete:

– roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana

– roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan

– roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog djeteta, bez obzira na drugu djecu

3 dana

– osobi s invalidnošću 2 dana– samohranom roditelju 1 dan

5. S obzirom na rezultate rada:

– ako zaposlenik ostvaruje iznadprosječne rezultate rada 2 dana

U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se ne-djelje, blagdani i neradni dani određeni zakonom te subote u skladu s rasporedom radnog vremena. Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora. Ukupno trajanje godišnjeg od-mora je najviše 30 radnih dana. Za ustanove u ko-jima zaposlenici koriste godišnji odmor kolektivno, raspored korištenja godišnjeg odmora uređuje se pravilnikom o radu ustanove.

3.3. GODIŠNJI ODMOR PREMA KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA

Specifičnost korištenja godišnjeg odmora zapo-slenika u ustanovama u kojima se obavlja osnov-noškolska djelatnost, pri čemu financijska sredstva za ugovorena prava i obveze osigurava Državni pro-račun Republike Hrvatske, odnosno proračun jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na način utvrđen Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi10, sastoji se u činjenici da se on koristi u vrijeme zimskih, proljetnih i ljetnih odmora učenika, a obračunava se tako da se na 18 dana dodaju dani godišnjeg odmora prema kriteri-jima utvrđenih čl. 26. Kolektivnog ugovora za zapo-slenike u osnovnoškolskim ustanovama (u daljnjem tekstu: GKU za osnovno školstvo).

Godišnji odmor – kriteriji za uvećanje dana go-dišnjeg odmora (čl. 26. GKU-a za osnovno školstvo)

Trajanje godišnjeg odmora zaposlenika u školi utvrđuje se na način da se na 18 radnih dana dodaju dani godišnjeg odmora prema sljedećim kriterijima:

a) prema uvjetima rada:– rad na poslovima s posebnim

uvjetima rada – 2 dana– rad u smjenama, dvokratni rad,

redoviti rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom – 2 dana

– za poslove razrednika – 1 dan– za rad u više nastavnih predmeta – 1 dan– za rad s učenicima s teškoćama – 2 dana– za rad u dvije škole – 1 dan

10 Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Nar. nov., br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13. i 152/14.).



http://www.zakon.hr/cms.htm?id=66












b) prema složenosti poslova:– radna mjesta I. vrste zvanja – 4 dana– radna mjesta II. vrste zvanja – 3 dana– radna mjesta III. vrste zvanja – 2 dana– ostali poslovi – 1 dan

c) prema duljini radnog staža:– od 5 do 10 godina radnog staža – 2 dana– od 10 do 15 godina radnog staža – 3 dana– od 15 do 20 godina radnog staža – 4 dana– od 20 do 25 godina radnog staža – 5 dana– od 25 do 30 godina radnog staža – 6 dana– od 30 do 35 godina radnog staža – 7 dana– 35 i više godina radnog staža – 8 dana

d) prema posebnim socijalnim uvjetima– roditelju, posvojitelju ili staratelju

s jednim maloljetnim djetetom – 2 dana– roditelju, posvojitelju ili starate-

lju djeteta s teškoćama u razvoju – 3 dana– roditelju, posvojitelju ili staratelju

za svako daljnje maloljetno dijete – 1 dan– osobi s invalidnošću – 2 dana– samohranom roditelju ili stara-

telju – 1 dan– sudioniku Domovinskog rata – 1 dan

e) prema doprinosu na radu:– ako ostvaruje izvrsne

rezultate rada – 3 dana– ako je vrlo uspješan – 2 dana– ako je uspješan – 1 dan.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti manje od četiri tjedna, niti više od 30 radnih dana. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u re-dovitom radnom vremenu. Zaposleniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

3.4. GODIŠNJI ODMOR PREMA KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA

Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjoškol-skim ustanovama (u daljnjem tekstu: GKU za sred-njoškolsko obrazovanje) sklopljen je na određeno vrijeme do 12. prosinca 2016. godine i odnosi se na zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama te ob-vezuje Vladu Republike Hrvatske, školski odbor i ravnatelja ustanove u kojoj se obavlja srednjoškolska djelatnost, na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama i kojoj se sredstva za plaće osigura-vaju u državnom proračunu. Prema čl. 37. GKU-a, za srednjoškolsko obrazovanje godišnji odmor zaposle-nika u pravilu se podudara s odmorom učenika.

Godišnji odmor – kriteriji za uvećanje dana go-dišnjeg odmora (čl. 37. GKU-a za srednjoškolsko obrazovanje )

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana dodaju dani godišnjeg odmora pre-ma kriterijima utvrđenim kako slijedi:

a) Prema uvjetima rada:• radnaposlovimasotežanim

uvjetima rada – 2 dana• radusmjenama,dvokratnirad

ili redovni rad subotom i nedje-ljom, rad blagdanima i neradnim danima određenim zakonom – 2 dan

• zaposloverazrednika –1dan• zaraduvišeprograma –1dan• zaradsučenicimasteškoćama

u razvoju – 2 dana• zaradudviješkole –1dan

b) Prema složenosti poslova:• posloviI.vrste –4dana• posloviII.vrste –3dana• posloviIII.vrste –2dana• ostaliposlovi –1dan

c) Prema dužini radnog staža:• od5do15godinaradnogstaža –2dana• od15do25godina –3dana• od25do35godina –4dana• preko35godina –5dana

d) Prema posebnim socijalnim uvjetima:• roditelju,posvojiteljuilistarate-

lju s 1 malodobnim djetetom – 2 dana• roditelju,posvojiteljuilistarate-

lju za svako daljnje malodobno dijete još po – 1 dan

• roditeljuposvojiteljuilistarateljudjeteta s poteškoćama u razvoju – 3 dana

• samohranomroditeljujošpo –1dan• sudionikuDomovinskograta –1dan

e) Prema doprinosu na radu:• akoostvarujeizvrsnerezultate

rada – 3 dana• akojevrlouspješan –2dana• akojeuspješan –1dan

f) Prema invalidnosti:• osobesinvalidnošćusprocijenje-

nom invalidnosti od 25 do 50 % – 2 dana• osobesinvalidnošćusprocijenje-

nom invalidnosti više od 50 % – 4 dana.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti manje od najkraćeg trajanja toga odmora utvrđenog ZOR-om, niti više od 30 radnih dana te se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovitom radnom vremenu ili u skladu s odredbama ZOR-a.

3.5. GODIŠNJI ODMOR PREMA KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Prava i obveze radnika u zdravstvu i zdravstve-nom osiguranju utvrđena su Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: GKU za djelatnost zdravstva), TKU-om i Dodacima TKU-a te čine jedinstven sustav pa se njihove odredbe primjenjuju neposredno i ob-vezno, osim ako nekim drugim propisom pojedina pitanja za zaposlenike nisu povoljnije riješena. GKU za djelatnost zdravstva zaključen je 2. prosinca 2013. godine i na snazi je 4 godine. Trajanje godišnjeg od-mora prema čl. 35. GKU-a za djelatnost zdravstva


utvrđuje se tako da se na 20 dana, koliko iznosi naj-kraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godiš-njeg odmora prema kriterijima s obzirom na duljinu radnog staža, složenosti poslova, posebnim soci-jalnim uvjetima te uvjetima rada prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena.

Godišnji odmor – kriteriji za uvećanje dana godiš-njeg odmora (čl. 35. GKU-a za djelatnost zdravstva)

Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 20 dana koliko iznosi najkraće trajanje godiš-njeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora pre-ma kriterijima utvrđenim kako slijedi:

a) s obzirom na duljinu radnog staža– od 5 – 10 godina 2 radna dana– od 10 – 15 godina 3 radna dana– od 15 – 20 godina 4 radna dana– od 20 – 25 godina 5 radnih dana– od 25 – 30 godina 6 radnih dana– od 30 – 35 godina 7 radnih dana– preko 35 godina 8 radnih dana

b) prema složenosti poslova– poslovi zdravstvenog radnika

specijalista 5 radnih dana– poslovi VSS, odnosno završenim

preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim i veleučilišnim stručnim studijem (specijalistič-ki diplomski stručni studij) ili in-tegriranim preddiplomskim i di-plomskim sveučilišnim studijem 4 radna dana

– poslovi VŠS, odnosno završenim stručnim studijem ili završenim preddiplomskim sveučilišnim i veleučilišnim stručnim studijem 3 radna dana

– poslovi SSS, VKV, KV 2 radna dana– ostali poslovi 1 radni dan

c) prema posebnim socijalnim uvjetima– roditelju, posvojitelju ili skrbniku

s jednim malodobnim djetetom 2 radna dana

– roditelju, posvojitelju ili skrbni-ku za svako daljnje malodobno dijete još po 1 radni dan

– roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog djeteta 3 radna dana

– invalidu i radniku sa 70 % i više tjelesnog oštećenja 2 radna dana

d) prema uvjetima rada– rad u smjenama– rad u turnusu– rad s pripravnošću ili dežurstvom– rad na terenu s najmanje 2/3

radnog vremena– rad uz specifično otežane uvjete

rada određene pravilnikom Za-voda, uz suglasnost Sindikata

2 radna danae) prema posebnim uvjetima rada, s najmanje

2/3 radnog vremena– na zatvorenim odjelima psihijatrijskih bol-

nica

– na odjelima s bolesnicima koji se liječe od AIDS-a

– na odjelima s bolesnicima koji se liječe od aktivnog TBC-a

– na patologiji i citologiji– s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja– intravenoznoj aplikaciji citostatika– nuklearnoj medicini– na radiološko-dijagnostičkim i terapijskim

postupcima– na gastroenterologiji – ERCP– na interventnoj gastroenterologiji– na interventnoj kardiologiji– na interventnoj pulmologiji– u djelatnosti hitne medicine– na forenzičnoj psihijatriji– u operacijskoj dvorani– primalje u rađaoni– na cerebrospinalnim odjelima u specijal-

nim bolnicama– u jedinicama intenzivnog liječenja

5 radnih dana.

Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti više od 30 radnih dana, a iznimno radniku koji radi na poslovima prema posebnim uvjetima rada, s najmanje 2/3 radnog vremena, slijepom radniku i darivatelju parenhimnih organa pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u tra-janju od najviše 35 radnih dana.

Člankom 36. GKU-a za djelatnost zdravstva ugo-voreno je da se za vrijeme korištenja godišnjeg od-mora radniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovitom radnom vremenu, s time da se radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno za-konom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

Zaključak Zajedničkog povjerenstva za tuma-čenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 13. listopada 2014. godine u vezi s naknadom plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora (vidi: http://www.sszssh.hr/gku/ )

Pitanje: Molimo opis načina izračuna iz kojeg ned-

vojbeno slijedi način obračuna prosjeka plaće za obračun naknade za godišnji odmor u resoru zdravstva bez potrebe za daljnjim tumačenjima i objašnjenjima, radi dogradnje programskog rje-šenja za Centralni obračun plaća.

Zaključak broj 116:Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

izračunava se sukladno Zaključku broj 63 s 12. sjednice Povjerenstva. (Zaključak broj 63 glasi: „Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora rad-niku pripada pravo na naknadu plaće u visini prosječne mjesečne bruto plaće koja je radniku isplaćena u posljednja tri mjeseca“).

http://www.sszssh.hr/gku/

http://www.sszssh.hr/gku/


Ako je to za radnika povoljnije poslodavac mu izračunava prosječnu mjesečnu bruto plaću koja čini zbroj bruto plaća isplaćenih radniku u pret-hodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem radnik koristi godišnji odmor. Dijeljenjem toga iznosa s brojem tri dobiva se prosječna mjesečna plaća.

Iznos prosječne mjesečne plaće dijeli se s re-dovitim mjesečnim fondom sati mjeseca u kojem radnik koristi godišnji odmor te množi s brojem sati koje je radnik proveo na godišnjem odmoru.

U odnosu na odluku o korištenju godišnjeg od-mora, prekid korištenja godišnjeg odmora, naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora GKU-om za djelatnost zdravstva ugovorene su identične odred-be kao i u TKU-u (vidi toč. – 2.3. ovog članka, Odluka o korištenju godišnjeg odmora).

4. PRAVO NA REGRESU skladu s čl. 60. TKU-a, zaposleniku pripada pra-

vo na regres za korištenje godišnjeg odmora. O visini regresa Vlada RH i sindikati javnih službi pregova-rat će svake godine u postupku donošenja Prijedlo-ga Državnog proračuna, s time da ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata.

Međutim, Dodatkom II TKU-a ugovoreno je da se regres neće isplaćivati za vrijeme važenja TKU-a, od-nosno do 12. prosinca 2016. godine. Pritom valja ista-knuti da je istim Dodatkom TKU-a definirano da su ugovorne strane suglasne da će se u slučaju pozitiv-nog rasta bruto društvenog proizvoda u tri uzastopna

tromjesečja i deficita proračuna Republike Hrvatske manjeg od 3 % za vrijeme važenja Temeljnoga kolek-tivnog ugovora za službenike i namještenike u jav-nim službama i tog Dodatka, sva prava iz Temeljnoga kolektivnog ugovora primjenjivati u cijelosti, bez izu-zimanja i ograničenja iz ovog Dodatka.

Dakle, zaposlenici u javnim službama za vrije-me važenja ovoga Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama, na temelju Do-datka II TKU-a u 2016. godini neće ostvariti pravo na regres koji je ugovoren čl. 60. TKU-a, (osim ako se u međuvremenu ili novom kolektivnom prego-varanju ne postigne drukčiji dogovor između Vlade RH i sindikata javnih službi), s obzirom na to da je TKU zaključen na određeno vrijeme i vrijedi do 12. prosinca 2016. godine.

Na kraju je ipak potrebno napomenuti spornu či-njenicu da su Dodatak II TKU-a potpisala samo dva reprezentativna sindikata, i to za djelatnost zdrav-stva i socijalne skrbi, pa se opetovano postavlja pi-tanje primjene na sve ostale djelatnosti javne službe koje nisu potpisale taj Dodatak TKU-a. Zbog tog je pitanja u odnosu na korištenje godišnjeg odmora u 2015. godini Vlada donijela Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama11 kojim su se uskratila pojedina materi-jalna prava koja su za zaposlene u javnim službama ugovorena kolektivnim ugovorima ili drugim spora-zumima čiji je potpisnik Vlada Republike Hrvatske, između ostalog i pravo na isplatu regresa za korište-nje godišnjeg odmora za 2015. godinu.

11 Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (Nar. nov., br. 36/15.)

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur. UDK 330.5/331.2

Godišnji odmor državnih službenika i namještenika u 2016. godini

Nije upitno pravo državnih službenika i namješte-nika na korištenje godišnjeg odmora, već je ono u

nekim okolnostima različito u odnosu na sektor kojemu je to pravo uređeno samo Zakonom o radu.

O uređenju toga prava u kolektivnom ugovoru, s osvr-tom na nekoliko tumačenja Zajedničke komisije za tuma-čenje i praćenje primjene toga kolektivnog ugovora, piše se u ovom članku.

1. UVODNOOpća pravila vezana uz korištenje godišnjeg od-

mora utvrđuju se Zakonom o radu1 (u daljnjem tek-stu: ZOR) kao minimalni zahtjevi kojih se posloda-vac mora pridržavati. ZOR-om, kao općim propisom

1 Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14.).

o radu, propisano je pravo radnika na godišnji od-mor, njegovo trajanje, razmjerni dio, naknada plaće i njegovo korištenje. Međutim, autonomnim izvo-rima radnog prava, i to ugovorom o radu, pravilni-kom o radu te kolektivnim ugovorom koji zakonski obvezuje poslodavca koji ih je potpisao ili je na njega proširena primjena, utvrđuju se posebni i detaljniji uvjeti korištenja godišnjeg odmora, ovisno o djelat-nosti poslodavca, kao što je utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora, pravo na naknadu plaće, pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora, raspored korištenja godišnjeg odmora, pravo na regres i drugi uvjeti ve-zani uz institut korištenja godišnjeg odmora. Pritom je bitno istaknuti da u skladu s čl. 9. ZOR-a, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugo-vorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca,


kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Na državne službenike i namještenike u pogledu prava na korištenje i trajanje godišnjeg odmora pri-mjenjuje se Kolektivni ugovor za državne službeni-ke i namještenike2 (u daljnjem tekstu: KU) i ZOR. U skladu s čl. 3. KU-a, odredbe toga Ugovora primje-njuju se neposredno, osim kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom.

U pogledu materijalnih prava državnih službe-nika i namještenika za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, kao npr. godišnja nagrada za korištenje go-dišnjeg odmora tzv. regres, isključivo se primjenjuju prava utvrđena KU-om s obzirom na to da ta prava nisu propisana ZOR-om.

U nastavku ovog članka daje se prikaz instituta godišnjeg odmora za državne službenike i namje-štenike prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike te se za pojedina sporna pitanja daje i pregled tumačenja Zajedničke komisi-je za tumačenje i praćenje primjene tog KU-a.

2. GODIŠNJI ODMOR DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA PREMA NJIHOVOM KOLEKTIVNOM UGOVORU

Odredbama čl. 13. – 30. KU-a uređeno je pitanje godišnjeg odmora državnih službenika i namješte-nika. Člankom 13. KU-a propisano je da službenik ili namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju najma-nje 20 radnih dana i da je osnovica za izračun godiš-njeg odmora 18 radnih dana. Ništetan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor ili o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora (čl. 15. KU-a). Prema čl. 16. KU-a, pri utvrđivanju traja-nja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, ne-djelje, neradni dani i blagdani. Osim toga, u trajanje godišnjeg odmora ne uračunava se razdoblje privre-mene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlašte-ni liječnik. Prema čl. 19. KU-a, osnovica za izračun godišnjeg odmora (18 radnih dana) uvećava se pre-ma pojedinačno određenim mjerilima (taksativno navedenim). Prema čl. 20. KU-a slijepi službenik ili namještenik, donator organa i službenik ili namje-štenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primje-nu mjera zaštite na radu nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.

2.1. UTVRĐIVANJE BROJA DANA GODIŠNJEG ODMORA

U odnosu na ukupno trajanje godišnjeg odmora nije potrebno uspoređivati koji je propis povoljniji – čl. 19. KU-a ili čl. 77. ZOR-a – jer navedeno pitanje uop-će nije uređeno u čl. 77. ZOR-a. Naime, čl. 77. ZOR-a uređuje pitanje najkraćeg trajanja godišnjeg odmora, a ne propisuje da su četiri tjedna godišnjeg odmora polazna osnovica za utvrđivanje ukupnog trajanja godišnjeg odmora s obzirom na mjerila propisana u kolektivnom ugovoru. Pritom čl. 77. st. 2. ZOR-a pro-

2 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13., Dodatak I - 104/13. i Dodatak II - 150/13. i 153/13.-ispravak).

pisuje se da se kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može utvrditi trajanje godišnjeg odmora dulje od najkraćega propi-sanog st. 1. čl. 77. (od najmanje četiri tjedna).

Stoga kod utvrđivanja ukupnog trajanja godiš-njeg odmora za državne službenike treba primi-jeniti odredbe čl. 19. KU-a, odnosno kao polaznu osnovicu za utvrđivanje broja dana godišnjeg od-mora treba uzeti 18 radnih dana sukladno čl. 13. st. 2. KU-a (osnovica za izračun godišnjeg odmora), a ne četiri tjedna (20 radnih dana)

U pogledu najkraćeg trajanja godišnjeg odmora za službenike i namještenike koji rade na poslovi-ma na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće u potpunosti zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, čl. 20. KU-a povoljniji je od čl. 77. st. 1. ZOR-a, jer utvrđuje pravo tih službenika i na-mještenika na najmanje 30 dana godišnjeg odmora (6 tjedana), a čl. 77. st. 1. ZOR-a utvrđuje najmanje pet tjedana (25 dana godišnjeg odmora).

U čl. 19. KU-a utvrđeno je da se trajanje godišnjeg odmora određuje na način da se osnovica za izračun, odnosno 18 radnih dana, uvećava za zbroj svih do-datnih dana utvrđenih t. 1. – 5. toga članka, s tim da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti više od 30 radnih dana u godini, osim u slučaju iz čl. 20. st. 1. KU-a. Prema tom članku KU-a, službenik odnosno namještenik ima pravo na uvećanje godišnjeg odmo-ra s obzirom na pojedinačno određena mjerila (uvjete rada, složenost posla i stupanj stručne spreme, dulji-nu radnog staža, posebne socijalne uvjete, ostvarene rezultate rada), pri čemu se pojedinačno određena mjerila utvrđuju na dan donošenja rješenja. Ako se koje od pojedinačno određenih mjerila izmijeni do početka korištenja godišnjeg odmora (npr. navršeni radni staž, broj malodobne djece), valja izmijeniti rje-šenje o godišnjem odmoru i uzeti u obzir nove činjeni-ce (mjerila), a ako nije doneseno rješenje o korištenju godišnjeg odmora, pojedinačno određena mjerila za uvećanje godišnjeg odmora utvrđuju se na dan stvar-nog početka korištenja godišnjeg odmora.

Uvećanje osnovice od 18 dana za izračun uku-pnog broja dana godišnjeg odmora (čl. 19. KU-a)

Prema čl. 19. Kolektivnog ugovora, godišnji odmor iz čl. 13. st. 2. Kolektivnog ugovora, od-nosno osnovica za izračun od 18 radnih dana, uvećava se prema pojedinačno određenim mje-rilima, i to:

1. s obzirom na uvjete rada:– rad na poslovima s otežanim ili

posebnim uvjetima rada 2 dana– rad u smjenama, turnusu ili

redoviti rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 1 dan

2. s obzirom na složenost poslova i stupanj stručne spreme:

– rukovodećim državnim službenicima 4 dana

– višim državnim službenicima 4 dana– nižim državnim službenicima 3 dana– namještenicima sa SSS 3 dana– namještenicima sa NSS 2 dana


3. s obzirom na duljinu radnog staža:– od navršenih 5 do navršenih

9 godina radnog staža 2 dana– od navršenih 10 do navršenih





34 godina radnog staža 7 dana– od navršenih 35 i više godina

radnog staža 8 dana4. s obzirom na posebne socijalne uvjete:

– roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana

– roditelju, posvojitelju ili skrbni-ku za svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan

– samohranom roditelju, po-svojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 3 dana

– roditelju, posvojitelju ili skrb-niku djeteta s invalidnošću, bez obzira na ostalu djecu 3 dana

– osobi s invalidnošću 3 dana– osobi s tjelesnim oštećenjem

najmanje 50 % 2 dana5. s obzirom na ostvarene rezultate rada:

– službeniku ocijenjenom ocje-nom „izvanredan“ 3 dana

– službeniku ocijenjenom ocje-nom „odličan“ 2 dana

– službeniku ocijenjenom ocje-nom „dobar“ 1 dan

2.1.1. Uvećanje za izračun broja dana godišnjeg odmora s obzirom na ostvarene rezultate rada

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o dr-žavnim službenicima(Nar. nov., br. 49/11.), koji je stupio na snagu 7. svibnja 2011. godine, izmijenjen je čl. 84. Zakona o državnim službenicima na način da se državni službenici ocjenjuju ocjenom „uspješan“, višom ocjenom „primjeran“ i „izuzetan“ te nižom ocjenom „zadovoljava“ i „ne zadovoljava“. Stoga je nejasno zašto čl. 19. st.5. Kolektivnog ugovora nije usklađen sa Zakonom o državnim službenicima. Međutim, u tom će se slučaju primijeniti čl. 69. na-vedenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima koji propisuje da kad se pri odlučivanju o pravima, obvezama i odgovornostima državnih službenika uzimaju u obzir ocjene kojima su službenici ocijenjeni u prethodnom razdoblju, smatra se da ocjene koje su državni službenici dobili u skladu s dosadašnjim propisima odgovaraju ocje-nama iz ovoga Zakona, i to:

– dosadašnja ocjena „izvanredan“ odgovara ocjeni „izuzetan“

– dosadašnja ocjena „odličan“ odgovara ocje-ni „primjeran“

– dosadašnja ocjena „dobar“ odgovara ocjeni „uspješan“.

2.1.2. Uvećanje za izračun broja dana godišnjeg odmora s obzirom na posebne socijalne uvjete

U odnosu na uvećanje dana godišnjeg odmora s obzirom na posebne socijalne uvjete, čl. 19. st. 1. t. 4. Kolektivnog ugovora nije propisano uvećanje godiš-njeg odmora samohranom roditelju, posvojitelju i skrbniku za svako daljnje malodobno dijete (kao što je to propisano za roditelja, posvojitelja ili skrbnika u al. 2. t. 4. čl. 19. KU-a). Međutim, s obzirom na in-tenciju ugovornih strana potpisnika KU-a da se na posebne socijalne uvjete službenicima i namješte-nicima uveća godišnji odmor, naše je mišljenje da se i samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s dvoje ili više djece uvećava godišnji odmor za svako daljnje malodobno dijete još po jedan dan (kako je to propisano i za roditelja, posvojitelja ili skrbnika u al. 2. t. 4. čl. 19. KU-a).

Zajednička komisija za tumačenje i praćenje pri-mjene Kolektivnog ugovora za državne službenike u vezi s primjenom čl. 19. st. 1. t. 4. KU-a (uvećanje s obzirom na socijalne uvjete) dala je sljedeća tuma-čenja: ( vidi: https://uprava.gov.hr )

Tumačenje broj 5/19 od 31. listopada 2014. Pravo na uvećanje godišnjeg odmora iz članka

19. stavka 1. točke 4. alineje 1. (roditelju, posvojite-lju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom) i al. 3. (samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom) međusobno se is-ključuju. To znači da samohrani roditelj, posvojitelj ili skrbnik malodobnog djeteta, s obzirom na po-sebne socijalne uvjete, ima pravo na uvećanje go-dišnjeg odmora za to dijete samo po jednoj osnovi.

Tumačenje br. 6/19 od 31. listopada 2014. Pravo na uvećanje godišnjeg odmora iz članka

19. stavka 1. točke 4. alineje 1. - 3. Kolektivnog ugo-vora (roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim ili više malodobne djece) i uvećanje iz alineje 4. istoga stavka (roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu) međusob-no se ne isključuju. To znači da roditelj, posvojitelj ili skrbnik malodobnog djeteta s invaliditetom, s obzi-rom na posebne socijalne uvjete, ima pravo na uve-ćanje godišnjeg odmora za to dijete po dvije osnove (za malodobno dijete i za dijete s invaliditetom).

Tumačenje br. 7/19 od 31. listopada 2014. Samohrani roditelj s dvoje ili više malodobne dje-

ce, s obzirom na posebne socijalne uvjete, ima pravo na uvećanje godišnjeg odmora za jedno malodobno dijete 3 dana (članak 19. stavak 1. točka 4. alineja 3. Kolektivnog ugovora) te za svako daljnje malodobno dijete još po jedan dan (alineja 2. istoga stavka).

Tumačenje br. 8/19 od 19. ožujka 2015. Osoba koja je razvedena i prima alimentaciju od

bivšeg supružnika ne smatra se samohranim rodi-teljem. Samohrani roditelj je osoba koja sama skrbi i uzdržava dijete.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

TELEFONSKI

SAVJETI

https://uprava.gov.hr


2.2. UVJET ZA OSTVARENJE PRAVA NA GODIŠNJI ODMOR U GODINI KOJA PRETHODI GODINI U KOJOJ JE PREKINUT ILI NIJE ISKORIŠTEN GODIŠNJI ODMOR ZBOG BOLESTI, PORODNOG DOPUSTA I DRUGOGA OPRAVDANOG RAZLOGA.

Pitanje uvjeta za ostvarenje prava na godišnji od-mor u godini koja prethodi godini u kojoj se službe-nik ili namještenik vratio na rad (npr. pravo na go-dišnji odmor nakon povratka s porodnog dopusta, bolovanja i sl.) jedno je od pitanja koje se postavlja prilikom primjene čl. 26. KU-a, ili čl. 77. st. 3. ZOR-a odnosno primjene povoljnijeg propisa. Člankom 77. st. 3. ZOR-a propisano je da radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa dulji od osam dana, stječe pravo na godiš-nji odmor određen na način propisan tim člankom nakon šest mjeseci neprekidnog rada, dok je čl. 26. KU-a propisano da godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili porodnog dopusta odnosno zbog vojne vježbe ili drugog opravdanog razloga, službenik ili namješte-nik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine. Dakle, kako Kolektivnim ugovorom nije predviđen uvjet iz čl. 77. st. 3. ZOR-a (da je radnik radio najma-nje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad), smatra se da je u tom pogledu KU povoljniji od ZOR-a, pa se isti i primjenjuje kao pro-pis koji je povoljniji za službenika ili namještenika.

Stoga, npr. službenik ili namještenik koji u pret-hodnoj godini nije radio niti jedan dan zbog bo-lovanja, uslijed održavanja trudnoće ili porodnog dopusta ili porodnog dopusta do navršene treće godine života djeteta (za blizance, treće i svako slje-deće dijete) na temelju čl. 14. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama3, ima pravo iskoristiti cijeli godišnji odmor za tu godinu, ali do 30. lipnja teku-će godine. Međutim, za vrijeme mirovanja prava i obveza iz službe, kao što je slučaj po povratku na posao nakon isteka prava iz čl. 22. Zakona o rodilj-nim i roditeljskim potporama (službenica koja je, nakon što je istekao porodni dopust, koristila pravo jednog od roditelja djeteta da ne radi dok dijete ne navrši tri godine života), službenica nema pravo na korištenje godišnjeg odmora iz prethodne godine u kojoj su joj mirovala prava i obveze iz službe odno-sno radnog odnosa.

Zajednička komisija za tumačenje i praćenje pri-mjene Kolektivnog ugovora za državne službenike u vezi s primjenom čl. 26. KU-a (korištenje godiš-njeg odmora nakon povratka s porodnog dopusta, bolovanja i sl.) dala je sljedeća tumačenja: ( vidi: https://uprava.gov.hr)

Tumačenje br. 1/26 od 18.prosinca 2014. Godišnji odmor, koji je prekinut ili nije korišten u

kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog bolesti ili drugog opravdanog razloga, prema izričitoj odredbi članka 26. Kolektivnog ugovora, službenik i namje-štenik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

3 Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13. i 152/14).

Tumačenje br. 2/26 od 19. ožujka 2015. Godišnji odmor službenik i namještenik ostvaruje

u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom. Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora

kojeg službenik i namještenik zbog korištenja pra-va na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korište-nje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Uzimajući u obzir da je Zakonom omogućeno prenošenje godišnjeg odmora samo iz jedne kalen-darske godine u drugu, neiskorišteni godišnji od-mor iz 2013. godine službenik i namještenik ne bi mogao koristiti u 2015. godini.

2.3. KORIŠTENJE PRAVOM NA RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG ODMORA

Prema čl. 18. st. 1. Kolektivnog ugovora, službenik ili namještenik koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada. Dakle, pravo na puni godišnji odmor službenik ili namještenik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada, u skladu s čl. 17. KU-a, a pravo na razmjerni dio godišnjeg odmo-ra iz čl. 18. st. 1. KU-a odnosi se samo na službenike i namještenike kojima u kalendarskoj godini u kojoj su zasnovali radni odnos nije proteklo više od šest mjeseci i ako im radni odnos prestaje prije nego što navrše šest mjeseci neprekidnog rada. Stoga se raz-mjerni dio godišnjeg odmora iz čl. 18. KU-a ne odnosi na službenike i namještenike koji imaju više od šest mjeseci neprekidnog rada, bez obzira na to kada im prestaje služba odnosno radni odnos. Pritom treba naglasiti da spomenutih šest mjeseci uključuje i bolo-vanje, blagdane i zakonom propisane neradne dane.

Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora služ-benik ili namještenik može koristiti krajem kalen-darske godine u kojoj je stekao pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora (pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada). Odredba čl. 26. Kolektivnog ugovora – kojom je propisano da se godišnji odmor koji nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, može iskoristi-ti do 30. lipnja iduće godine – odnosi se na godišnji odmor ili njegov dio koji nije iskorišten u kalendar-skoj godini u kojoj je stečen, uključujući i razmjerni dio godišnjeg odmora iz čl. 18. KU-a.

2.4. VRIJEME I NAČIN KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA

Vrijeme korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se planom korištenja godišnjeg odmora koji donosi čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti (čl. 21. KU-a), a nakon prethodno pribavljenog mišljenja rukovodite-lja unutarnjih ustrojstvenih jedinica toga državnog ti-jela, vodeći računa i o pisanoj želji svakoga pojedinog službenika i namještenika. Plan korištenja godišnjeg odmora donosi se na početku kalendarske godine, a najkasnije do kraja travnja. Plan korištenja godišnjeg



odmora mora sadržavati: ime i prezime službenika odnosno namještenika; službeničko ili radno mjesto; ukupno trajanje godišnjeg odmora i vrijeme korište-nja godišnjeg odmora. Prema čl. 23. KU-a, na osnovi plana korištenja godišnjeg odmora, čelnik državnog tijela ili osoba koju on ovlasti mora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora donijeti za svakog službenika ili namještenika posebno rješenje kojim mu utvrđuje trajanje godišnjeg odmora prema mjerilima iz čl. 19. i 20. KU-a, ukupno trajanje godiš-njeg odmora te vrijeme korištenja godišnjeg odmora. Protiv rješenja o korištenju godišnjeg odmora službe-nik može osobno ili putem sindikalnog povjerenika uložiti žalbu Odboru za državnu službu, a namješte-nik prigovor čelniku državnog tijela.

Način korištenja godišnjeg odmora utvrđen je čl. 25. KU-a, kojim je propisano da službenik i namje-štenik može koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva dijela. Ako službenik i namještenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaru-je pravo na godišnji odmor. Drugi dio godišnjeg od-mora službenik i namještenik mora iskoristiti najka-snije do 30. lipnja iduće godine. Na zahtjev državnog službenika i namještenika mora mu se omogućiti ko-rištenje godišnjeg odmora od dva tjedna neprekidno u razdoblju od 1. lipnja do 1. listopada tekuće godine.

U vezi s vremenom i načinom korištenja godiš-njeg odmora Zajednička komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike dala je sljedeće tumačenje: (vidi: https://uprava.gov.hr)

Tumačenje br. 1/25 od 17. listopada 2014. Državni službenik ima pravo na godišnji odmor

u neprekinutom trajanju ili u dva dijela (članak 25. Kolektivnog ugovora), te 2 puta po jedan dan prema svom zahtjevu (članak 28. Kolektivnog ugovora).

Čelnik tijela može odobriti državnom službeni-ku godišnji odmor i u više dijelova, vodeći računa o organizaciji poslova i urednom obavljanju poslova.

Čelnik tijela nije dužan obrazložiti razloge ne prihvaćanja zahtjeva službenika za korištenje go-dišnjeg odmora u više dijelova.

Čelnik ili osoba koju on ovlasti vodi računa o pisanoj želji službenika i namještenika prilikom donošenja Plana korištenja godišnjeg odmora uz prethodno pribavljeno mišljenje rukovoditelja.

3. NAKNADA PLAĆE I DRUGE NAKNADE U VEZI S GODIŠNJIM ODMOROM

Prema čl. 14. KU-a, službeniku ili namješteniku za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje se naknada plaće u visini kao da je radio u redovitom radnom vremenu. U skladu s čl. 41. st. 1. KU-a, plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodat-ci na osnovnu plaću, a prema st. 3. istog članka dodat-ci na osnovnu plaću su dodatci za uspješnost na radu, dodatci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uvećanja plaće navedena u čl. 44. Kolektivnog ugovo-ra. Osnovna plaća, u skladu s čl. 41. st. 2., je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za

izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu go-dinu radnog staža. Stoga se pod naknadom plaće u visini kao da je radio u redovitom radnom vremenu podrazumijeva plaća (osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću) koju ostvaruje službenik ili namje-štenik za rad u redovitom radnom vremenu).

Materijalna prava službenika i namještenika (novčani primitci) iz čl. 50., 51., 52., 54., 55., 56., 58., 59., 62., 63., 64. i 66. Kolektivnog ugovora, ne sma-traju se dodatcima na osnovnu plaću u smislu čl. 41. Kolektivnog ugovora. Međutim, ako se navedena materijalna prava na temelju Zakona o radu smatra-ju dodatcima na osnovnu plaću, primjenjuje se Za-kon o radu kao povoljniji propis.

3.1. NAKNADA PLAĆE KADA JE SLUŽBENIK BIO NA BOLOVANJU U PRETHODNA TRI MJESECA

Državnom službeniku i namješteniku čija je na-rav službe (posla) takva da mora raditi prekovre-meno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca (čl. 14. St. 2. KU-a).

U praksi se pojavila dvojba oko izračuna plaće kada službenik ili namještenik nije ostvario plaću u prethodna tri mjeseca, nego naknadu plaće za bolovanje. Prema mišljenju autorice ovoga članka, pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini tri zadnje prosječne plaće koje je ostvareno za puno radno vrijeme prije mjeseca u kojem je korišteno bolovanje, računa se unazad od mjeseca u kojem je službenik ili namještenik ostvario pravo na godišnji odmor, na način da se naknada plaće obračunava prema prethodna tri mjeseca u kojima službenik nije bio niti jedan dan na bolovanju, pri čemu ta tri prethodna mjeseca ne moraju biti uzastopna.

U vezi s naknadom plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora Zajednička komisija za tumače-nje i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za dr-žavne službenike dala je sljedeće tumačenje: (vidi: https://uprava.gov.hr)

Tumačenje br. 1/14 od 23. travnja 2013. Državnom službeniku i namješteniku čija je na-

rav službe (posla) takva da mora raditi prekovre-meno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethod-na tri mjeseca.

Službeniku koji radi na opisani način, a koristi godišnji odmor u mjesecu kolovozu pripada pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće ispla-ćene u prethodna tri mjeseca odnosno u srpnju, lipnju i svibnju (plaće koje su ostvarene za mjesec lipanj, svibanj i travanj).

pretplatite se na novo internet izdanje

Vaših omiljenih stručnih časopisa.više na www.rrif.hr





3.2. NAKNADA ZA NEISKORIŠTENI GODIŠNJI ODMOR KADA DRŽAVNOM SLUŽBENIKU PRESTAJE SLUŽBA NA ODREĐENO VRIJEME

U skladu s čl. 133. Zakona o državnim službe-nicima4 državnom službeniku prestaje državna služba na određeno vrijeme istekom roka na koji je službenik primljen u službu. Stoga državni služ-benik, istekom roka na koji je primljen u državnu službu na određeno vrijeme, nema pravo na kori-štenje godišnjeg odmora (neovisno o razlozima zbog kojih nije prije iskoristio godišnji odmor), jer mu je prestala državna služba (nema mogućnosti produljenja državne službe radi korištenja godiš-njeg odmora). S obzirom na to da odredbama KU-a nije propisana naknada za neiskorišteni dane go-dišnjeg odmora, u praksi se često postavlja pitanje pripada li osobama kojima je prestala služba na određeno vrijeme, a u skladu s rješenjem o godiš-njem odmoru nisu iskoristile cijeli godišnji odmor, pravo na naknadu prema čl. 61. ZOR-a.

U vezi s navedenim pitanjem Zajednička komi-sija za tumačenje i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike dala je tumačenje:

Tumačenje br. 1/15 od 19. ožujka 2013. Odredbom članka 15. Kolektivnog ugovora je

utvrđeno da se državni službenici i namještenici ne mogu odreći prava na godišnji odmor, odnosno sporazumjeti s državnim tijelom da im se umjesto korištenja godišnjeg odmora isplati naknada.

Stoga, navedena odredba, kao ni druge odredbe Kolektivnog ugovora, ne reguliraju pravo isplate naknade za neiskorišteni godišnji odmor za dr-žavne službenike i namještenike kojima prestaje služba odnosno radni odnos, već nemogućnost sporazuma o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

3.3. NAKNADA ZBOG NEISKORIŠTENOGA GODIŠNJEG ODMORA ZBOG ODLASKA U MIROVINU

Prilikom utvrđivanja prava na naknadu za ne-iskorišteni godišnji odmor u slučaju prestanka radnog odnosa, odredbe ZOR-a ne prave razliku u pogledu razloga prestanka radnog odnosa niti propisuju drukčije uvjete za izračun visine na-knade (koja ovisi i o broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora) u pojedinim oblicima prestan-ka radnog odnosa, kao što je npr. prestanak rada zbog odlaska u mirovinu. KU-om se ne propisuje pravo na naknadu zbog neiskorištenoga godišnjeg odmora u odnosu na službenike kojima je prestao radni odnos pa se u vezi s tim pitanjem primje-njuju odredbe ZOR-a. Međutim, za službenike koji odlaze u mirovinu, a nisu iskoristili godišnji od-mor, drukčije je regulirano pitanje prava na kori-štenje godišnjeg odmora. Naime, prema odredbi čl. 59. st. 1. i 3. ZOR-a, radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora, određenog na na-čin propisan odredbama čl. 55. i 56. toga Zakona,

4 Zakon o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05., 107/07., 27/08., 34/11. – Zakon o Registru zaposlenih u javnom sektoru, 49/11., 150/11., 34/12., 94/12., 37/13., 38/13., 1/15. i 138/15.).

za svaki mjesec rada ako radni odnos prestane prije 1. srpnja, a prema čl. 18. st. 2. KU-a izričito je propisano da službenik ili namještenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja tekuće godine ima pra-vo na puni godišnji odmor. Dakle, za razliku od ZOR-a koji ne propisuje takvo pravo, već propisuje da radnik kojemu je prestao radni odnos prije 1. srpnja ima pravo na naknadu za proporcionalni (razmjerni) dio godišnjeg odmora za tekuću godi-nu, državni službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja tekuće godine ima pravo na puni godišnji odmor, pa s te osnove ostvaruje i pravo na naknadu za neiskorišteni puni godišnji odmor u tekućoj godini (a ne razmjerni).

4. PRAVO NA REGRESPravo radnika na regres nije uređeno ZOR-om, ali

može biti uređeno autonomnim izvorima radnog prava odnosno ugovorom o radu, kolektivnim ugo-vorom, pravilnikom o radu i odlukom poslodavca. Regres se može isplatiti samo radniku koji ima pravo na korištenje godišnjeg odmora i koji koristi godišnji odmor neovisno o tome je li u toj godini stekao pra-vo na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora. Nai-me, svrha je regresa podmirivanje troškova odmora koji radniku nastaju kao povećani troškovi odmora, putovanja i sl., i to upravo u razdoblju korištenja go-dišnjeg odmora. Dakle, radnik ima pravo na regres ako je propisan navedenim autonomnim izvorima radnog prava te ako će stvarno koristiti godišnji od-mor. Ako radnik nije iskoristio godišnji odmor, tada niti nema pravo na regres za godišnji odmor.

U odnosu na državne službenike i namješteni-ke, čl. 50. KU-a ugovoreno je da su ugovorne strane sporazumne da će Vlada službeniku ili namješteni-ku isplatiti regres za korištenje godišnjeg odmora, najkasnije do dana početka korištenja godišnjeg od-mora, a o visini regresa Vlada i sindikati pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga državnog proračuna, s time da, ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata. Dakle, Vlada i sindikati državnih službi obvezali su se da će svake godine prilikom donošenja Prijedloga držav-nog proračuna pregovarati o visini regresa, s time da bi u slučaju neuspjelih pregovora službenici i na-mještenici imali pravo na regres u visini najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa. Zadnji Sporazumom o visini regresa koji su sklopili Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi je od 29. lipnja 2007. godine, kojim je utvrđen regres za 2007. godinu u svoti od 1.250,00 kn.

Međutim, Dodatkom II Kolektivnom ugovoru utvrđeno je da se čl. 50. neće primjenjivati dok je na snazi KU, što znači do 1. kolovoza 2016. godi-ne. Dakle, državni službenici i namještenici za vrijeme važenja ovog Kolektivnog ugovora, na temelju Dodatka II KU-a neće ostvariti pravo na regres koji je ugovoren čl. 50. Kolektivnog ugovo-ra u 2016. godini, osim ako se u međuvremenu ili u novom kolektivnom pregovaranju ne postigne drukčiji dogovor između Vlade RH i sindikata dr-žavnih službi.


Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savj. UDK 330.5/331.2

Pregled materijalnih prava u javnim službama

Na službenike i namještenike u javnim službama pri ostvarivanju nekih materijalnih prava primjenju-

je se odgovarajući kolektivni ugovor. S obzirom na to da se neka prava koja su tim ugovorom izvorno ugovorena ne izvršavaju na temelju drugih akata, ovim se člankom daje njihov pregled. U okviru ovog pregleda daju se i pra-va koja se trenutačno ne primjenjuju stoga što ona imaju vremensko ograničenje.

1. UVODTemeljni kolektivni ugovor za službenike i na-

mještenika u javnim službama (dalje: KU) i Doda-tak I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službe-nike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.) te Dodatak II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 150/13. i 153/13. – ispravak) primjenjivat će se do 12. prosinca 2016. godine na službenike i namještenika u javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim služ-bama (Nar. nov., br. 27/01.) Taj se Zakon primjenjuje na javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom prora-čunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za

zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Za davanje tumačenja navedenoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenika u javnim služ-bama (SNJS) sa svim njegovim sastavnicama (Nar. nov., br. 141/12., 150/13. i 153/13., dalje: TKU) osno-vano je Povjerenstvo za tumačenja čija tumačenja imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. Od 1. listopada 2014. godine sjednicama Povjeren-stva za tumačenje Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama predsjedava predstavnik Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske te se upiti do-stavljaju na e-mail: [email protected]. 1

2. PREGLED MATERIJALNIH PRAVA ZA SNJSU nastavku se daje pregled materijalnih prava

utvrđenih prethodno navedenim izvorima, svota koja se primjenjuje s obzirom na razna ograničenja koja su uređena raznim aktima te rok do kada se pri-mjenjuje pojedino materijalno pravo. Uz svaki je akt upisan u zagradi odgovarajući broj Narodnih novi-na. Ono što se trenutačno primjenjuje osjenčano je bojom. Ujedno se daje pregled slijeda prava sve do trenutačnog prava.

1 http://www.mrms.hr/pitanje/obavijest/, preuzeto 12. ožujka 2016. godine.

Tablica 1. Pregled materijalnih prava s njihovim izvorima, promjenama, trenutačnim ograničenjima i pravom u primjeni za vrijeme pisanja članka za službenike i namještenike u javnim službama

Materijalno pravo Članak Izvor prava i njegova

ograničenja Svota Napomene bitne za primjenu Dodatni izvori

Regr

es 60.

KU 1.250,00

O visini regresa Vlada RH i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da ako se dogovor ne postigne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata.

Dodatak I(141/12.)

Neće se primjenjivati

u 2013.

Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u

javnim službama (Nar. nov., br. 143/12.)

Nema isplate za

2012. i 2013.

Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih

prava zaposlenima u javnim službama

(Nar. nov., br.143/12. i 159/13. – Uredba

Vlade RH)

Nema isplate za

2014.



ograničenja Svota Napomene bitne za primjenu Dodatni izvoriRe

gres 60.


javnim službama (Nar. nov., br.36/15. )

Nema isplate za

2015.

Dodatak II(150/13.)


Za vrijeme važenja Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.)- do 12. 12. 2016.

Dne

vnic

e

64.2.

KU 170,00 Dodatak I(141/12.) 150,00 Za službena putovanja u 2012. i

2013.

Dodatak II(150/13.) 150,00


Tere

nski

dod

atak

65.3.(56.4.

KUDSN)

KU Puna svota terenskog dodatka isplaćuje se na način kako je to utvrđeno za državna tijela

Kolektivni ugovor za državne službenike i

namještenike(Čl. 56.4.)

170,00

Dodatak II KUDSN2

(150/13.) 150,00

Za vrijeme važenja KU DSN-a (do 1. kolovoza 2016.)Važenje TKU SNJS-a3, 12. 12. 2016.

Jubi

larn

e na

grad

e

69.2.

KU 1.800,00

O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto.

Dodatak I141/12 500,00 Za isplatu u 2013.

Dodatak II.Ograničenje iz čl. 4.

(150/13.)500,00

Za vrijeme važenja Temeljnoga kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama(Nar. nov., br. 141/12.)do 12. 12. 2016.

1.800,00

Primjena od 11. lipnja 2015. do 12. 12. 2016.Razlika za 2014. i 2015. se isplaćuje.

Odluka o isplati razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u javnim službama(Nar. nov., br. 65/15.)

Dar

dje

ci

70. KU 500,00

O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata

Sporazumom o visini regresa, božićnice i dara za djecu u 2007. godini, sklopljen 29. lipnja 2007. godine.Ovaj se sporazum primjenjuje i za službenike i namještenike u javnim službama.

2 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenika (Nar. nov., br. 104/13., Dodatak I. – Nar. nov., br. 104/13., Dodatak II. – Nar. nov., br. 150/13. i 153/13.) 3 Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12, 150/13. i 153/13.)



ograničenja Svota Napomene bitne za primjenu Dodatni izvoriBo

žićn

ica

71.

KU 1.250,00

O visini božićnice Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za božićnicu iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

Sporazumom o visini regresa, božićnice i dara za djecu u 2007. godini, sklopljen 29. lipnja 2007. godine.Ovaj se sporazum primjenjuje i za službenike i namještenike u javnim službama.

Dodatak I.(141/12.)

Ne primjenjuje se za 2012. i

2013.


javnim službama(Nar. nov., br.143/12.)

Ne primjenjuje se za 2012. i

2013.

Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih

prava zaposlenima u javnim službama

(Nar. nov., br. 143/12. i 159/13. – Uredba

Vlade RH)

Nema isplate za

2014.

Zakon o uskrati isplate pojedinih

materijalnih prava zaposlenima u javnim

službama(Nar. nov., br.36/15. )

Nema isplate za

2015.

Dodatak II(150/13.)



Izvor: Priredila autorica prema izvorima navedenim u članku.

U jednom od sljedećih članaka dati će se neka tumačenja Povjerenstva za tumačenje Temeljnoga

kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., ovl. rač., ovl. rev. i por. savj. UDK 330.5/331.2

Pregled materijalnih prava u državnim službama

Iako je jedan od izvora radnog prava za državne služ-benika i namještenika kolektivni ugovor, on se u

mnogim svojim odredbama na primjenjuje jer su prava koja su njime ugovorena ograničena raznim drugim ak-tima u svoti ili u svojoj ukupnosti. U ovom se članku daje pregled materijalnih prava.

1. UVODKolektivni je ugovor jedan od izvora radnog pra-

va. Na državne službenike i namještenike primje-

njuje se Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13., Dodatak I. – Nar. nov., br. 104/13., Dodatak II. – Nar. nov., br. 150/13. i 153/13., dalje: KU iz 2013.). Taj će se kolek-tivni ugovor primjenjivati na državne službenike i namještenike zaposlene u državnim tijelima do 1. kolovoza 2016. godine. Tko se smatra državnim služ-benikom i namještenikom (dalje: DSN), uređeno je čl. 3. Zakona o državnim službenicima (Nar. nov., br. 92/05. – 34/12., 49/12. – proč. tekst te 37/13., 38/13. i 1/15. – Uredba). Prema odredbi čl. 128. Kolektivnog ugovora za državne službe iz 2013., Vlada Republi-


ke Hrvatske obvezuje se da će se njegove odredbe, u pogledu plaća i materijalnih prava, primjenjivati i na profesionalne vatrogasce, dok se sredstva za te namjene osiguravaju u državnom proračunu. Ako se pojedine odredbe KU-a iz 2013. ne mogu ujednače-no protumačiti, njihovo tumačenje daje Zajednička Komisija za tumačenje odredaba i praćenje primje-ne Kolektivnog ugovora za državne službenike i na-mještenika (dalje: Komisija).

Ugovorne strane toga kolektivnog ugovora obve-zne su pridržavati se tumačenja Komisije. Komisi-ja ima sjedište pri Ministarstvu uprave u Zagrebu, Maksimirska 63, a Tumačenja Komisije objavljuju se na web-stranici Ministarstva uprave1. Upiti Komisiji mogu se dostaviti i elektroničkom poštom: [email protected].

1 https://uprava.gov.hr/o-ministarstvu/ustrojstvo/uprava-za-sluzbenicke-odnose/kolektivni-ugovor/tumacenja-komisije/806, preuzeto 11. ožujka 2016.

S obzirom na to da je jedno od prava – pravo na na-knadu troškova prijevoza na posao i povratak s po-sla, jedno od bitnih prava i da je prilično zahtjevno odrediti to pravo, u članku se daje osvrt na kriterije za određivanje toga prava te se upozorava na pretpo-stavke koje se moraju ispuniti da bi se ono ostvarilo.

2. PREGLED MATERIJALNIH PRAVA ZA DSNU nastavku se daje pregled materijalnih prava utvr-

đenih prethodno navedenim izvorima, svota koja se primjenjuje s obzirom na razna ograničenja koja su uređena raznim aktima i vrijeme do kada se primje-njuje pojedino pravo. Uz svaki akt upisan je u zagradi odgovarajući broj Narodnih novina. Ono što se trenu-tačno primjenjuje osjenčano je bojom. Ujedno se daje pregled slijeda prava sve do trenutačnog prava.

Tablica 1. Pregled materijalnih prava s njihovim izvorima, promjenama, trenutnim ograničenjima i pravom u primjeni za vrijeme pisanja članka za državne službenike i namještenike

Materijalno pravo Članak

Izvor prava i njegova

ograničenjaSvota Napomene bitne za primjenu Dodatni izvori

Regr

es

50.KU 1.250,00

O visini se pregovara s Vladom RH Sporazum o visini regresa, božićnice i dara za djecu u 2007. (regres 1.250,00 kn; božićnica 1.250,00 kn; dar djetetu 500,00 kn)

Dodatak II.(150/13.)

Ne primjenjuje se do daljnjega

Za vrijeme važenja KU-a (do 1. kolovoza 2016.)

Dne

vnic

e

55.2.KU 170,00

Dodatak II.(150/13.) 150,00 Za vrijeme važenja KU-a (do 1. kolovoza

2016.)

Tere

nski

do

data

k

56.4.KU 170,00

Dodatak II.(150/13.) 150,00 Za vrijeme važenja KU-a (do 1. kolovoza

2016.)

Jubi

larn

e na

grad

e

62.2.

KU 1.800,00

O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindikati državnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto.

Dodatak II. (ograničenje

u čl. 5.)(150/13.)

500,00


Brisano ograničenje

iz čl. 5. Dodataka II.

1.800,00

Primjena od 17. lipnja 2015. Razlika za 2014. i 2015. se isplaćuje.

Sporazum o primjeni osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike, (Nar. nov., br. 77/15. )

Dar

dje

ci

63. KU 500,00

O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikati državnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade Republike Hrvatske i sindikata.

Sporazum o visini regresa, božićnice i dara za djecu u 2007. (regres 1.250,00; božićnica 1.250,00; dar djetetu 500,00 kn)

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, pisana mišljenja i dr., molimo javiti se na broj (01)/4699-760;

mob. 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

https://uprava.gov.hr/o-ministarstvu/ustrojstvo/uprava-za-sluzbenicke-odnose/kolektivni-ugovor/tumacenja-komisije/806

https://uprava.gov.hr/o-ministarstvu/ustrojstvo/uprava-za-sluzbenicke-odnose/kolektivni-ugovor/tumacenja-komisije/806


Materijalno pravo Članak

Izvor prava i njegova

ograničenjaSvota Napomene bitne za primjenu Dodatni izvori

Boži

ćnic

a

64.KU 1.250,00

O visini božićnice Vlada i sindikati pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, s time da ako se dogovor ne postigne, božićnica iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata božićnice u visini koja proizlazi na temelju ugovora između Vlade i sindikata.

Sporazum o visini regresa, božićnice i dara za djecu u 2007. (regres 1.250,00; božićnica 1.250,00; dar djetetu 500,00 kn)

Dodatak II150/13

Ne primjenjuje se do daljnjega


Izvor: Priredila autorica prema izvorima navedenim u članku.

U jednom od sljedećih članaka dat će se neka tu-mačenja Zajedničke komisije za tumačenje odreda-ba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za dr-žavne službenike i namještenika.

U nastavku članka daje se pregled i navode neke opaske u vezi s pravom službenika / namještenika na naknadu troškova prijevoza na posao i povratak s posla.

3. TEMELJNI KRITERIJI PRI ODREĐIVANJU PRAVA NA NAKNADU TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I POVRATKA S POSLA

Temeljne postavke ovih članaka kolektivnog ugo-vora dana su u zasebnim shemama koje se odnose na mjesni prijevoz, međumjesni prijevoz odnosno mjesni i međumjesni prijevoz.

Prije nego što se počne utvrđivati pravo na trošak prijevoza za svakog primatelja posebno, potrebno je odrediti gdje on stanuje odnosno dolazi li na posao iz drugog mjesta ili iz istog mjestu. Ako primatelj naknade dolazi iz mjesta koje se razlikuje od mjesta rada, potrebno je odrediti treba li se koristiti samo međumjesnim prijevozom ili se uz međumjesnim treba koristiti i mjesnim prijevozom. Odgovor na to pitanje temeljna je postavaka za određivanja prava na naknadu za trošak prijevoza.

Ako se primatelj za dolazak i odlazak s posla koristi samo mjesnim prijevozom, odnosno ako je mjesto rada i mjesto prebivanja odnosno borav-ka isto, potrebno je pri određivanju prava slijediti shemu 1.

Shema 1. Mjesni prijevoz

mjesni prijevoz

najpovoljniji trošak za

poslodavca

organizirani je javni prijevoz

nije organizirani javni prijevozono što je za poslodavca povoljnije

ne koristi javni prijevoz

koristi javni prijevoz

75% mjesečne naknade

najpovoljniji trošak

napovoljnijeg prijevoznika ako ih

više prometuje

davanje prijevozne karte (mjesečna, godišnja, dnevna) ili nadokanada

troška te prijevozne karte po odabiru zaposlenika početkom godine

ono što je povoljnije za poslodavca

isplaćuje se najkasnije do 15. u mjesecu za mjesec

isplaćuje se najkasnije do 15. u mjesecu

predajom ispunjenog i potpisanog formulara, na kojem evidentira stvarne dolaske na posao osobnim automobilom i drugim prijevoznim

sredstvom te prijeđene kilometre za dolazak na posao i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u mjesecu, osim u slučaju spriječenosti

kada ga predaje naknadno, nakon prestanka razloga spriječenosti

naknada po prijeđenom km

cijena mjesečne karte javnog prijevoza najbližeg mjesta

u kojem je on organiziran

prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba

Izvor: Izradila autorica prema odredbama čl. 59. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13., Dodatak I. – Nar. nov., br. 104/13., Dodatak II. – Nar. nov., br. 150/13. i 153/13.)

Ako se za dolazak na posao i povratak s posla rabi samo međumjesni prijevoz, potrebno je radi

utvrđivanja prava na naknadu za prijevoz slijediti shemu 2.

NOMOTEHNIKA: IZRADA OPĆIH AKATA(zakona, uredaba, pravilnika, statuta, poslovnika, naredaba, naputaka i dr.)S dodatkom KOMENTAR JEDINSTVENIH NOMOTEHNIČKIH PRAVILA

Cijena: 231,00 kn Opseg: 528 str.

Autori:doc. dr. sc. Ivan Milotić, dipl. iur. i Domagoj Peranić, dipl. iur.


Shema 2. Međumjesni prijevoz

međumjensni prijevoz

organizirani prijevoz

nije organizirani prijevoz

ne koristi javni

prijevoz

koristi javni prijevoz

umjesto mjesnog i međumjesnog

0,75 kn/kmako je poslodavcu

povoljnije

0,75 kn/km

adresa satnovanja udaljena 100 i više km od adrese rada

adresa stanovanja udaljena do 100 km

od adrese rada

0,65 kn/km

posebna odluka nadležnog ministra

pojedinačna karta, stvarni izdataknajpovoljnijeg prijevoznika ako ih

više prometuje

mjesečna karta, stvarni izdatcinajpovoljijeg prijevoznika ako ih

više prometuje

davanje prijevozne karte (dnevna) ili novčana nadokanada troška te prijevozne karte po odabiru zaposlenika početkom godine

davanje prijevozne karte (mjesečna, godišnja) ili novčana nadokanada

troška te prijevozne karte po odabiru zaposlnika početkom godine

prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba kaonajkraća ruta bez naplate sa suvremenim kolničkim

zastorom (asfaltom)

akontacija u visini 50% utvrđene naknade

troška prijevoza isplaćuje se najkasnije

do 15. u mjesecu.

prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba kao

najkraća ruta bez naplate sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom)

akontacija u visini 50% utvrđene naknade troška prijevoza isplaćuje se

najkasnije do 15. u mjesecu.

predajom ispunjenog i potpisanog formulara, na kojem evidentira stvarne

dolaske na posao osobnim automobilom i drugim prijevoznim sredstvom te

prijeđene kilometre za dolazak na posao i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u mjesecu, osim u slučaju

spriječenosti kada ga predaje naknadno, nakon prestanka razloga spriječenosti

prema planeru putovanja

Hrvatskog autokluba

predajom ispunjenog i potpisanog formulara, na kojem evidentira stvarne dolaske na posao osobnim automobilom i drugim prijevoznim sredstvom te prijeđene kilometre za

dolazak na posao i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u mjesecu, osim u slučaju spriječenosti kada ga predaje naknadno, nakon prestanka razloga spriječenosti

Izvor: Izradila autorica prema odredbama čl. 59. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13., Dodatak I. – Nar. nov., br. 104/13., Dodatak II – Nar. nov., br. 150/13. i 153/13.)

Ako se za dolazak na posao i povratak s pola rabi međumjesni i mjesni prijevoz, potrebno je

radi utvrđivanja prava na naknadu za prijevoz sli-jediti shemu 3.

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj 01/4699-760; mob. 099/4699-766 ili e-poštom: [email protected]

Pozivamo Vas na pretplatu na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2016.- Sadržaj je razvrstan u uvezane knjige

– nema zamjenjivih listova- Nove izmjene u novoj knjizi koja sadrži pročišćeni tekst

propisa ili novi propis- Kompletni propisi se arhiviraju radi naknade uporabe u

slučaju nadzora ili kontrole u ukrasno oblikovane kutije


Shema 3. Mjesni i međumjesni prijevoz

međumjesni i mjesni

udaljenost adrese stanovanja od

adrese rada veća od 100 km

udaljenost do 100 km







nije organizirani prijevoz

0,65 kn/kmposebnom odlukom nadležnog ministra

organizirani prijevoz

koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo0,75 kn po prijeđenom km

koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo0,75 kn po prijeđenom km

ako je povoljnije za poslodavca

prema pravilima vezanim uz stvarne izdatke kod mjesnog

odnosno međumjesnog prijvoza, osim ako međumjesni

uključuje i mjesni (tkz. zone)

stvarni izdatci(mjesečna, godišnja, dnevna)

zbrajaju se stvarni izdatci međumjesnog i mjesnog prijevoza

akontacija u visini 50% utvrđene naknade troška prijevoza za

zaposlenike iz stavka 6. i 8. ovoga članka, isplaćuje se najkasnije do

15. u mjesecu.

prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba najkraća

ruta bez naplate sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom)

Izvor: Izradila autorica prema odredbama čl. 59. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Nar. nov., br. 104/13., Dodatak I. – Nar. nov., br. 104/13., Dodatak II. – Nar. nov., br. 150/13. i 153/13.)

Pri određivanju prava, navedeni su predlošci po-stupanja pomoć isplatitelju. U primjeni tih prava treba uzeti u obzir i tumačenja Komisije.

4. BITNE INFORMACIJE I PRETPOSTAVKE PRI UTVRĐIVANJA PRAVA NA NAKNADU

Da bi se mogao primijeniti jedan od predloženih hodograma pri utvrđivanju točnog prava službeni-ka / namještenika, potrebno je raspolagati bitnim informacijama, odnosno, moraju biti ispunjene određene pretpostavke. O čemu je riječ, daje se u nastavku ovog članka. Pretpostavke za naknadu: � Pripadajući organizirani javni prijevoz

mora omogućiti redoviti dolazak / odlazak s posla (napisano za mjesni). Redoviti dola-zak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na način da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka radnog vremena zaposlenika te vrijeme čekanja od završetka radnog vremena do polaska redovite linije prema mjestu stanovanja za-poslenika ne prelazi 45 minuta, a u slučaju potrebe za presjedanjem, vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smi-je biti dulje od 30 minuta (tzv. neorganizi-rani prijevoz). Prema tumačenju Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, to ima obilježje neorganizi-ranoga mjesnog prijevoza.

� Prijevoz se neće isplatiti za dane godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene spri-ječenosti za rad i za druge dane kada zaposle-nik više od dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao.

� Službenik / namještenik nema pravo na na-knadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja odnosno u mjestu rada ako ima manje od 2 km, što se određuje prema pla-neru putovanja HAK-a kao najkraća ruta uz korekciju jednosmjerne ulice, uređene pje-šačke nathodnike i pothodnike. To se ne od-nosi na zaposlenike s tjelesnim oštećenjem donjih ekstremiteta te na slijepe osobe koje taj status imaju prema općim propisima.

Udaljenost od 2 km odnosi se na relacije od adrese stanovanja do adrese rada, odno-sno od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja.

Potrebne informacije za utvrđivanje prava:� postoji li organizirani prijevoz koji omogu-

ćava redoviti dolazak / odlazak s posla;� utvrditi stvarne izdatke za mjesni i među-

mjesni prijevoz: različite prijevoznike različite tarifne sustave;

� najpovoljniji prijevoz za poslodavca mora se utvrditi za svakoga zaposlenika bez obzira na to koristi li se ili ne organiziranim javnim prijevozom jer na tu svotu treba primijeniti smanjenje mjesečne naknada za 25 % ako se ne koristi javnim prijevozom, a javni prije-voz mu omogućava redoviti dolazak i odla-zak s posla. Ne bi bilo prikladno jednostrano donijeti odluku da svim zaposlenicima or-


ganizirani mjesni javni prijevoz ne omogu-ćava redoviti dolazak na posao i povratak s posla te da se svima nadoknađuje npr. na-knada po prijeđenom km;

� mora li se za dolazak na posao koristiti mje-snim, međumjesnim ili mjesnim i među-mjesnim prijevozom na posao

Upozorava se da prema tumačenju Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolek-tivnog ugovora za državne službenike i namješte-nike, naknada troškova službenicima koji se zbog mjesta stanovanja koriste mjesnim i međumje-snim prijevozom, isplatit će se u visini 0,75 kn po kilometru za cijelu udaljenost od mjesta stanova-nja do mjesta rada, pod uvjetom da je to povoljnije za poslodavca u odnosu na organizirani prijevoz. U toj okolnosti nije predviđena mogućnost kom-

biniranja naknade troškova javnog prijevoza i na-knade po prijeđenom kilometru;

� utvrditi koristi li se zaposlenik javnim pri-jevozom ili ne.

Zaposlenik se početkom godine izjašnjava daje li mu se prijevozna karta (mjesečna, godišnja, dnev-na) ili mu se nadoknađuje njezin trošak. Prema tu-mačenju Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službeni-ke i namještenike, tijekom kalendarske godine može se promijeniti način naknade troškova prijevoza dolaska na posao i odlaska s posla, o čemu zaposle-nik mora izvijestiti poslodavca, ali promjena načina naknade tih troškova ne može biti tijekom mjeseca (Tumačenje br. 69/59. od 1. veljače 2013. );

� ako se nadoknađuje vrijednost po km, po-trebno je odrediti km prema planeru HAK-a.

RAČUNOVODSTVO

IZVOR STAVKA KONTO NAZIV KONTA ŠIFRA NAZIV ŠIFRE PODV NAZIV PODVRSTE MOD.239510000 Obveze za predujmove 9768 Primljeni predujmovi 62, 63, 64

239520002 35% od prodaje stanova Ljubljanske banke 9709 Prihodi u visini 35% od prodaje stanova

Ljubljansk 68

239520003 Depoziti carinarnica 9881 Depozit carinarnica239520004 MUP - novčane naknade za odoru 9202 Polog za odore MUP-a239520005 MUP RH - nacionalni program 9210 Polog za nacionalni program MUP-a

239520008 Zbrinjavanje nuklearnog otpada 9741 Sredstva za zbrinjavanje nuklearnog otpada 62, 63, 64

239520009 Povučena raspoloživa sredstva korisnika 9750 Povučena raspoloživa sredstva korisnika 62, 63, 64

239520010 Sredstva Sigurnosnog fonda za žitarice i ind.bilje 9784 Sredstva Sigurnosnog fonda za žitarice

i ind.bilje 68

239520011 Oduzeta gotovinska sredstva 7013 Gotovinska sredstva oduzeta po posebnim propisima 63, 64, 68

239530000 Obveze za jamčevine 9725 Jamčevni polozi 62, 63, 64239540000 Ostale nespomenute obveze 9008 Sudski depozit

239540300 Sredstva iz zaključenih stečajeva i likvidacija 9717 Sredstva iz zaključenih stečaja i

likvidacije 68

239540400 Ost.nespom.obv.-raspor 9776 Sredstva za raspoređivanje 63, 64

239540500 Ostale nespom.obv.-Vrijednosni kuponi 1996 Prihodi od prodanih vrijednosnih kupona 68

239540600 Ostale nespom.obv.-dopr.za obv.osig. iz EU 8095 Doprinosi za obvezna osiguranja iz

ostalih zemalja članica EU 68

239540601 Reprogram - Porezni i trošarinski dug iz nadležnosti CU 4707

Porezni i trošarinski dug iz nadležnosti Carinske uprave, koji je reprogramiran, a prihod je državnog proračuna

68

239540602 Reprogram - Carinski dug iz nadležnosti CU 4715

Carinski dug iz nadležnosti Carinske uprave, koji je reprogramiran a prihod je državnog proračuna

68

239540603 Reprogram - Porezni dug dospio do 31.12.2010. 7560

Prihodi od naplate poreznog duga dospjelog do 31.12.2010. godine, plaćenih po rješenju o reprogramiranju

68

239540800 Porezi i druga javna davanja po zahtjevima EU 4421 Pris. napl. por.i dr.jav.davanja-zahtj.

dr.drž.član.EU-prov.PU 68

239540801 Doprinosi po zahtjevima EU 4430 Pris.napl.doprin.po zahtj.dr.drž.član.EU koju prov.PU RH 68

Vezne tablice


IZVOR STAVKA KONTO NAZIV KONTA ŠIFRA NAZIV ŠIFRE PODV NAZIV PODVRSTE MOD.

239540802 Porezi i druga javna davanja na zahtjev RH 4456 Pris.napl.por.i dr.jav.dav.koju na zahtj.

RH prov.dr.drž.čl.EU 68

239540803 Doprinosi na zahtjev RH-provodi EU 4464 Pris.napl.dopr.koju na zahtj.RH prov.dr.drž.član.EU 68

239540804 Prisilna napl.carine, pos.por, troš-zahtj.EU 4723 Pris. napl.car.,pos.por.,troš.i ost. jav. dav.

po zah. dr.član 68

239540805 Prisilna napl.carine, pos.por, troš-zahtj.RH 4731 Pris. napl.car.,pos.por.,troš. i ost. jav.dav.

koju na zah 68

6 PRIHODI POSLOVANJA61 PRIHODI OD POREZA

11 6111 611110100Predujam poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada i drugih samostalnih djelatnosti

1406

Predujam poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada (čl.13.Zakona o porezu na dohodak, u daljenjem tekstu:Zakon),

68


1880 Pred.poreza i prireza na doh.po osn.nesam.rada 68


1899 Pred.por.i prir.na doh.po osn.nesam.rada(mirovina) 68


1953 Pred.por.i prir.na doh.,mir.ostv.u inoz.po rj.PU 68

11 6111 611110200Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada/povrat generacijska solidarnost

1643

Predujam poreza i prireza na dohodak ostvaren od drugog dohotka po osnovi povrata doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iznad najviše godišnje osnovice (čl. 33 Zakona)

68

11 6111 611110300 Predujam poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada po ovrhama 1856 Pred.por/prir na doh.od nes.rada napl.

po sud.pres. 68

11 6111 611110400 Predujam poreza i prireza na dohodak, reprogram 1872

Prihodi od naplate duga poreza i prireza na dohodak dospjelog do 31.12.2010. godine, plaćenih po rješenju o reprogramiranju

68

11 6111 611120100Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada do propisanih iznosa i drugih samostalnih djelatnosti

1821

Predujam poreza i prireza na drugi dohodak po osnovi primitaka u naravi, te nagrada učenicima, primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih i studentskih udruga, stipendija, nagrada i naknada iznad propisanih iznosa (čl. 32. st. 3. t. 5. – 10. Zak

68

11 6112 611210000

Porez i prirez na dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, na dohodak od slobodnih zanimanja, na dohodak od poljoprivrede i šumarstva i drugih djelatnosti

1430

Predujam poreza i prireza na dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, na dohodak od slobodnih zanimanja i na dohodak o dpoljoprivrede i šumarstva (čl.17. i 18. Zakona)

68

11 6112 611210100


1830

Predujam poreza i prireza na drugi dohodak po osnovu naknada za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost (čl. 32. st. 5. t. 1. Zakona)

68

11 6112 611210200


1848

Predujam poreza i prireza na drugi dohodak po osnovu profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja koje plaćaju prema rješenju (čl. 32. st. 5. t. 2. Zakona)

68

11 6112 611220000

Porez i prirez na dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti i na dohodak od slobodnih zanimanja koji se utvrđuje paušalno

1449

Predujam poreza i prireza na dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, na dohodak od slobodnih zanimanja i na dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji se utvrđuje paušalno (čl44.st.1. i 5.Zakona)

68

Za narudžbe naših izdanja ili dokup minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760 • mob.: 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]



11 6112 611220100

Porez i prirez na dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti i na dohodak od slobodnih zanimanja koji se utvrđuje paušalno

1813

Predujam poreza i prireza na drugi dohodak po osnovu djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata, prevoditelja, tumača, sudskih vještaka, turističkih djelatnika, konzultanata te druge slične djelatnosti kao i po osnovu

68

11 6112 611230000 Porez i prirez na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti 1945 Predujam por.i prir.na doh.po osn.prim.

od kojih se utvr.dr.doh 68

11 6112 611230100Predujam poreza i prireza na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti koje se povremeno obavljaju

1457

Predujam poreza i prireza na drugi dohodak po osnovu djelatnosti članova skupština i nadzornih odbora upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nem

68

11 6112 611230200Predujam poreza i prireza na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti koje se povremeno obavljaju

1465

Predujam poreza i prireza na drugi dohodak po osnovi autorskih nakanada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava. (čl. 32. st. 5. t. 1. Zakona),

68

11 6112 611230300 Porez i prirez nza dobrovoljno mirovinsko osiguranje 1805

Predujam poreza i prireza na dohodak po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja (čl. 31. Zakona)

68

11 6112 611240000Porez i prirez na dohodak od samostalne djelatnosti inozemnih poreznih obveznika

1473

Predujam poreza i prireza na drugi dohodak nerezidenta za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne, likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijom i televizijom te zabavnim priredbama (čl. 32. st. 5. t.3. Zakona),

68

11 6113 611310000 Porez i prirez na dohodak od imovine i imovinskih prava 1929 Predujam por.i prir.na doh.po osn.doh.

od imov.prava 68

11 6113 611310100 Predujam poreza i prireza na dohodak od najamnina i zakupnina-PU 1503

Predujam poreza i prireza na dohodak od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina koji se plaća po rješenju Porezne uprave (čl. 27. st. 2. Zakona),

68

11 6113 611310200 Predujam poreza i prireza na dohodak od otuđene nekretnine i imovine-PU 1635

Predujam poreza i prireza na dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava koji se plaća po rješenju Porezne uprave (čl. 27. st. 5. Zakona)

68

11 6113 611320000Porez i prirez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima

1511

Predujam poreza i prireza na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se utvrđuje paušalno (čl. 27. st. 4. i čl. 44. st. 2. Zakona),

68

11 6113 611340000 Porez i prirez na dohodak po odbitku od imovinskih prava 1546 Predujam poreza i prireza na dohodak po

odbitku od imovinskih prava (čl. 27. st. 4), 68

11 6114 611410000 Porez i prirez na dohodak od dividendi i udjela u dobiti 1570

Predujam poreza i prireza po odbitku na dohodak od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu (čl. 38. st. 1. i 4. u svezi s čl. 26. st. 1. Zakona koji je bio na snazi do 31.12.2004, godine),

68

11 6114 611410000 Porez i prirez na dohodak od dividendi i udjela u dobiti 1910 Pred.por.i prir.na doh.po osn.dohotka

od kapitala 68

11 6114 611420000 Porez i prirez po odbitku od izuzimanja 1589

Predujam poreza i prireza po odbitku na dohodak od izuzimanja i korištenja usluga članova trgovačkih društava za privatne potrebe (čl. 30. st. 2. Zakona),

68

11 6114 611430000 Porez i prirez po odbitku na dohodak od kamata 1300 Porez i prirez na dohodak po osnovi

kamata na štednju 05

11 6114 611430000 Porez i prirez po odbitku na dohodak od kamata 1301 Privremeni račun poreza i prireza na

dohodak po osnovi kamata 05

11 6114 611430000 Porez i prirez po odbitku na dohodak od kamata 1597 Predujam poreza i prireza po odbitku na

dohodak od kamata (čl. 30. st. 3. Zakona), 68



11 6114 611440000

Porez i prirez po odbitku na dohodak po osnovi primitaka na temelju udjela u dobiti članova uprave i zaposlenika, dodjelom i opcijskom kupnjom dionica trgovačkih društava

1600

Predujam poreza i prireza po odbitku na dohodak po osnovi udjela u dobiti članova uprave i radnika dodjelom i opcijskom kupnjom vlastitih dionica trgovačkih društava (čl. 30. st. 4. Zakona),

68

11 6114 611450000 Porez i prirez od osiguranja života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja 1422

Predujam poreza i prireza na dohodak po osnovi životnog osiguranja s obilježjem štednje (čl.31. Zakona)

68

11 6114 611450000 Porez i prirez od osiguranja života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja 1937 Predujam por.i prir.na doh.po osn.

dohotka od osiguranja 68

11 6115 611510000 Porez i prirez na dohodak po godišnjoj prijavi 1619 Porez i prirez na dohodak po godišnjoj

prijavi 68

11 6115 611510000 Porez i prirez na dohodak po godišnjoj prijavi 9938 Nam.pov.por.na doh.po god.prij.za

grad.stat.pos.dri (1619) - uplata

11 6116 611610000 Porez i prirez na dohodak utvrđen u postupku nadzora za prethodne godine 1627 Porez i prirez na dohodak utvrđen u

postupku nadzora za prethodne godine 68

11 6117 611710000 Povrat poreza i prireza na dohodak po godišnjoj prijavi 1619 Por/prir.na doh. po god.prijavi 68

611910000 Povrat više ostvarenog poreza na dohodak za decentralizirane funkcije 7102 Povrat više ostvarenog poreza na

dohodak za decentralizirane funkcije 68

11 6121 612110000 Porez na dobit 1651 Porez na dobit 68

11 61211 612110000 Porez na dobit 1961 Porez po tonaži broda (čl.429 Pomorskog zakonika) 68

11 6122 612210000Porez na dobit po odbitku na naknade za korištenje prava intelektualnog vlasništva

1660

Porez na dobit po odbitku na naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva (čl. 31. Zakona o porezu na dobit u daljnjem tekstu: Zakon),

68

11 6122 612220000Porez na dobit po odbitku na naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske usluge i slično

1678

Porez na dobit po odbitku na naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja, revizorske usluge i sl. (čl. 31. Zakona),

68

11 6122 612220100 Porez na dobit po odb.na usl.plać.osob.sjed.izv.EU 1864 Porez na dobit po odb.na usl.plać.osob.

sjed.izv.EU 68

11 6123 612310000 Porez na dobit po odbitku na dividende i udjele u dobiti 1686

Porez na dobit po odbitku na dividende i udjele u dobiti (čl. 22. Zakona koji je bio na snazi do 31.12.2004. godine),

68

11 6123 612320000 Porez na dobit po odbitku na kamate 1694 Porez na dobit po odbitku na kamate (čl. 31. Zakona). 68

11 6134 613410000 Porez na promet nekretnina 2848 Porez na promet nekretnina 6711 6141 614110000 Porez na dodanu vrijednost 1201 Porez na dodanu vrijednost 68

11 6141 614110100 PDV stranih poduzetnika - vrsta prihoda 1252 1252 PDV stranih poduzetnika - vrsta prihoda

1252 68

11 6141 614110200 PDV za e-usluge - vrsta prihoda 1244 1244

Porez na dodanu vrijednost poduzetnika registriranih u Republici Hrvatskoj za obavljanje e-usluga na području drugih država članica Europske unije

68

11 6141 614120000 Porez na dodanu vrijednost pri uvozu 1210 Por.na dod.vrijed.pri uvozu za uplatu preko računa carinarnice (uplata)

11 6141 614110100 PDV stranih poduzetnika - vrsta prihoda 1252 1252 PDV stranih poduzetnika - vrsta prihoda

1252 68

11 6141 614110200 PDV za e-usluge - vrsta prihoda 1244 1244

Porez na dodanu vrijednost poduzetnika registriranih u Republici Hrvatskoj za obavljanje e-usluga na području drugih država članica Europske unije

68

11 6141 614120000 Porez na dodanu vrijednost pri uvozu 1210 Por.na dod.vrijed.pri uvozu za uplatu preko računa carinarnice (uplata)

11 6141 614120100 Porez na dodanu vrijednost pri uvozu-po zahtjevu Carine 4375

Prisilna naplata poreza na dodanu vrijednost pri uvozu, po zahtjevu Carinske uprave, koju obavlja Porezna uprava.

68

11 6141 614130000 Porez na dodanu vrijednost na usluge inozemnih poduzetnika 1228 Porez na dodanu vrijednost na usluge

inozemnih poduzetnika (uplata) 68

11 6141 614160100 Povrati PDV-a iz državnog proračuna 1201 Povrati PDV-a iz državnog proračuna 68

11 6141 614160200 Povrati PDV-a pri uvozu 1210 Por.na dod.vrijed.pri uvozu za uplatu preko računa carinarnice (isplata)



11 6141 614160300 Povrati PDV-a iz državnog proračuna 1228 Porez na doda.vrijedn.na usl.inoz.poduzeća (isplata) 68

11 6141 614160400 Povrati PDV-a stranim poduzetnicima iz EU 1236

Povrat poreza na dodanu vrijednost stranim poduzetnicima iz EU – VAT Refund. (članak 68. Zakona o PDV-u)

68

11 6141 614160500 Pov.PDV-a diplom.i konz.predstav.sa sjedištem u RH 1260

Povrat poreza na dodanu vrijednost diplomatskim i konzulatnim predstavništvima, posebnim misijama te međunarodnim organizacijama sa sjedištem u RH (članak 3. Pravilnika o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja PDV-a i trošarina za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije, te međunarodne organizacije)

68

11 6142 614210000 Porez na promet proizvoda i usluga 1007 Porez na promet proizvoda i usluga 68

11 6142 614210000 Porez na promet proizvoda i usluga 4405 Pris.napl.por.na prom.proizv.i usl. Koju obavlja PU po zahtjevu CU 68

11 6142 614220000Poseban porez na promet upotrebljavanih osobnih automobila, osobnih motornih vozila, plovila i zrakoplova

1015Poseban porez na promet upotrebljavanih osobnih automobila, osobnih motornih vozila, plovila i zrakoplova

68

11 61431 614310100 Poseban porez na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove 1040 Poseban porez na osobne automobile,

ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove 68

11 61431 614310200Prisilna naplata posebnog poreza na oobna auomobile, ostala motorna vozila, plovil i zrakoplove - PU

4286

Prisilna naplata posebnog poreza na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, po zahtjevu Carinske uprave, koji obavlja Porezna uprava,

68

11 61431 614310300 Poseban porez na motorna vozila 1147 Poseban porez na motorna vozila 68

11 61432 614320100 Trošarina na energente i električnu energiju 1058 Trošarina na energente i električnu

energiju 68

11 61432 614320200 Prisilna naplata posebnog poreza na naftne derivate - PU 4294

Prisilna naplata posebnog poreza na naftne derivate, po zahtjevu Carinske uprave, koju obavlja Porezna uprava,

68

11 61432 614320300 Trošarina na električnu energiju 1155 Trošarina na električnu energiju 6811 61432 614320400 Trošarina na prirodni plin 1163 Trošarina na prirodni plin 6811 61432 614320500 Trošarina na kruta goriva 1171 Trošarina na kruta goriva 6811 61433 614330100 Trošarina na alkohol i alkoholna pića 1066 Trošarina na alkohol i alkoholna pića 68

11 61433 614330200 Prisilna naplata posebnog poreza na alkohol 4308

Prisilna naplata posebnog poreza na alkohol, po zahtjevu Carinske uprave, koju obavlja Porezna uprava,

68

11 61434 614340100 Trošarina na pivo 1074 Trošarina na pivo 68

11 61434 614340200 Prisilna naplata posebnog poreza na pivo 4316

Prisilna naplata posebnog poreza na pivo, po zahtjevu Carinske uprave, koju obavlja Porezna uprava,

68

11 61435 614350100 Poseban porez na bezalkoholna pića 1082 Poseban porez na bezalkoholna pića 68

11 61435 614350200 Prisilna naplata posebnog poreza na bezalkoholna pića -PU 4324

Prisilna naplata posebnog poreza na bezalkoholna pića, po zahtjevu Carinske uprave, koju obavlja Porezna uprava,

68

11 61436 614360100 Trošarina na duhanske proizvode 1090 Trošarina na duhanske proizvode 6811 61436 614360100 Trošarina na duhanske proizvode 1090 Trošarina na duhanske proizvode 019 Razlika trošarine na zalihe cigareta 65

11 61436 614360200 Prisilna naplata posebnog poreza na duhanske prerađevine - PU 4332

Prisilna naplata posebnog poreza na duhanske proizvode, po zahtjevu Carinske uprave, koju obavlja Porezna uprava,

68

11 61437 614370100 Poseban porez na kavu 1104 Poseban porez na kavu 68

11 61437 614370200 Prislina naplata posebnog poreza na kavu 4340

Prisilna naplata posebnog poreza na kavu, po zahtjevu Carinske uprave, koju obavlja Porezna uprava,

68

11 61438 614380100 Poseban porez na luksuzne proizvode 1112 Poseban porez na luksuzne proizvode 68

11 61438 614380200 Prisilna naplata posebnog poreza na luksuzne proizvode 4359

Prisilna naplata posebnog poreza na luksuzne proizvode, po zahtjevu Carinske uprave, koju obavlja Porezna uprava,

68

11 6146 614690100 Porez na premije osiguranja od auto odgovornosti (NN 150/02, 15%) 1120 Porez na premije osiguranja od auto

odgovornosti (NN 150/02, 15%) 68

11 6146 614690200 Porez na premije kasko osiguranja cestovnih vozila (NN 150/02, 10%) 1139 Porez na premije kasko osiguranja

cestovnih vozila (NN 150/02, 10%) 68



11 61471 614710000 Porez na dobitke od lutrijskih igara na sreću 3140 Porez na dobitke od lutrijskih igara na

sreću 68

11 61472 614720000 Porez na dobitke od igara klađenja 3158 Porez na dobitke od igara klađenja 68

41 61481 614810000 Naknada za priređivanje lutrijskih igara 3131 Mjesečna naknada za priređivanje lutrijskih igara na sreću 68

41 61482 614820000 Naknade za priređivanje igara na sreću u casinima 3050 Mjesečna naknada za priređivanje igara

na sreću u casinima, 26

41 61482 614820000 Naknade za priređivanje igara na sreću u casinima 3166 Godišnja naknada za priređivanje igara

na sreću u casinima 26

41 61483 614830000 Naknade za priređivanje klađenja 3042 Mjesečna naknada za priređivanje klađenja, 26

41 61483 614830000 Naknade za priređivanje klađenja 3174 Godišnja naknada za priređivanje igara klađenja 26

41 61484 614840000 Naknade za priređivanje igara na sreću na automatima 3085 Mjesečna naknada za priređivanje igara

na sreću u automat klubu 26

41 61484 614840000 Naknade za priređivanje igara na sreću na automatima 3123 Godišnja naknada za priređivanje igara

na sreću u automat klubu 26

11 61485 614850000 Naknada za prigodno jednokratno priređivanje igara na sreću 3034 Naknada za priređivanje prigodnih

jedno.igara na sreću 68

11 61489 614890000 Ostale naknade od igara na sreću 3093 Naknada za plombiranje automata za igre na sreću, 68

11 61489 614890000 Ostale naknade od igara na sreću 3107Posebna sredstva ostvarena na javnom natječaju prodajom nepodijeljenih nagrada,

68

11 61489 614890000 Ostale naknade od igara na sreću 3115 Naknada za mjesečne nadzorne markice 6811 61511 615110100 Carine na uvoz robe i usluga 4006 carina

11 61511 615110200 Prisilna naplata carine na uvoz robe i usluga - PU 4260 Prisilna naplata carine koju obavlja

Porezna uprava 68

11 61512 615120000 Carinske pristojbe 4014 Carinska pristojba

11 61512 615120000 Carinske pristojbe 4383 Prisilna naplata carinske pristojbe koju obavlja Porezna uprava 68

11 6162 616210000 Ostali prihodi od poreza koje plaćaju fizičke osobe 1902 Poseban porez na plaće, mirovine i

druge primitke 68

11 6163 616390300 Porez po odbitku na kamate na štednju 9792 Kamate na dohodak od štednje na temelju Direktive 2003/48/EZ 68

62 DOPRINOSI

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8311

Povrat doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, plaćenog iz dijela osnovice iznad najviše godišnje osnovice,

68

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8354 8354 Doprinos za MO-obveze u obrocima temeljem Pomorskog zakonika 68

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8109Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti s osnove rada za poslodavca pravnu osobu,

68

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8117Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti s osnove rada za poslodavca fizičku osobu,

68


Doprinos za mirovinsko osiguranje ne temelju generacijske solidarnosti za obveze utvrđene u postupku nadzora nadležnih tijela,

68


Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za poslodavca pravnu i fizičku osobu – za uplatu obveza nastalih na temelju plaća isplaćenih do 30.06.2000. g.

68


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja koje se računa u povećanom trajanju,

68

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8168Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti temeljem radnog odnosa,

68



21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8176Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti temeljem drugog dohotka,

68


Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti temeljem obveze prema poduzetničkoj plaći,

68


Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem,

68


Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osobe osigurane u određenim okolnostima i

68


Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike samostalne obveznike koji plaćaju doprinos temeljem rješenja Porezne uprave,

68


Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima,

68

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8230 Dopr.za MO temeljem gener.solid.po osn.obav.samost.djel. 68


Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima,

68

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8257 Dopr.za MO-pomorci-članovi posade broda u međ.plovidbi 68

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8265 Dopr.za MO-za staž s poveć.trajanje-pomorci-član.pos.broda 68

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8281 Kapitalizirani doprinos 68

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8281 Kapitalizirani doprinos pema posebnom (19) 019 Kapitalizirani doprinos osiguranika

prema posebnom propisu 65

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8290Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti po osnovi primitaka od drugog dohotka,

68

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8303Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, na poduzetničku plaću,

68

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8311 Pov.dop.za MO plaćen.iz dijela osnov.iznad najviše god.osnov. 68


Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, za osiguranike samostalne obveznike koji plaćaju doprinos temeljem rješenja prema godišnjoj osnovici poreza na dohodak,

68

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8338 Pos.doprinosi za MIO za osobe osig.u određenim okolnostima 68

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8346Doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidanosti po sudskim presudama u ovršnom postupku

68

21 6221 622110000 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 8354 Doprinos za MO-obveze u obrocima temeljem Pomorskog zakonika 68


Doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike produženog mirovinskog osiguranja za koje obvezu doprinosa utvrđuje Porezna uprava rješenjem, prema propisanoj mjesečnoj osnovici

68


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem, a obvezu doprinosa utvrđuje Porezna uprava rješenjem, prema propisanoj mjesečnoj osnovici

68



23 6232 623210000 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 8702 Doprinos za zapošljavanje od obveznika

plaćanja pravne i fizičke osobe, 68

23 6232 623210000 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 8737 Dop.za zapošljavanje napl. po sud.

presudi u ovrš.p 68

23 6232 623210000 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 8745 Poseban doprinos za zapošljavanje

osoba zaposlenih u i 68

23 6232 623210000 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 8753 Doprinos za zapošljavanje, 68

23 6232 623210000 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 8770

Doprinos za zapošljavanje - za osiguranike po osnovama za koje obvezu doprinosa utvrđuje Porezna uprava rješenjem, prema propisanoj mjesečnoj osnovici

68

23 6232 623210000 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 8788 Doprinos za zapošljavanje temeljem

obveze prema poduzetničkoj plaći 68

23 6232 623210000 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 8796 Dopr.za zapošlj.po osn.obav.sam.djel.za

osobe-same obr.dopr. 68

23 6232 623220000 Posebni doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom 8729 Poseban doprinos za zapošljavanje

osoba s invaliditetom. 68

23 6232 623210000 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti 8761 Posebni doprinos za zapošljavanje

osoba s invaliditetom, 68

63 POMOĆI IZ INOZEMSTVA I OD SUBJEKATA UNUTAR OPĆE DRŽAVE52 631110000 631110000 Tekuće pomoći od inozemnih vlada u EU 7188 Pomoći iz inozemstva 019 Tekuće pomoći od inozemnih vlada 6552 631110000 631110000 Tekuće pomoći od inozemnih vlada u EU 7188 Pomoći iz inozemstva 65

53 631111000 631111000 Tekuće pomoći od inozemnih vlada u EU - ostale

52 631120000 631120000 Tekuće pomoći od inozemnih vlada izvan EU

52 631210000 631210000 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU 7188 Pomoći iz inozemstva 027 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada 65

53 631211000 631211000 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada u EU - ostale

52 631220000 631220000 Kapitalne pomoći od inozemnih vlada izvan EU

52 632112000 632112000 Tekuće pomoći od međunarodnih organizacija 7188 Pomoći iz inozemstva 035 Tekuće pomoći od međunarodnih

organizacija 65

53 632113000 632113000 Tekuće potpore od međunarodnih organizacija - ostale 53

52 632212000 632212000 Kapitalne pomoći od međunarodnih organizacija - ostalo 7188 Pomoći iz inozemstva 043 Kapitalne pomoći od međunarodnih

organizacija 65

53 632213000 632213000 Kapitalne pomoći od međunarodnih organizacija - ostale 53

551 632310551 632310551 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU EAGF

559 632310559 632310559 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU – ostale refundacije

561 632310561 632310561 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU - ESF

562 632310562 632310562 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU - CF

563 632310563 632310563 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU - ERDF

564 632310564 632310564 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU EMFF i EFF

565 632310565 632310565 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU EAFRD

571 632310571 632310571 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU - Schengen

572 632310572 632310572 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU – Izbjeglice i povratak

573 632310573 632310573Tekuće pomoći od institucija i tijela EU – Instrumenti europskog gospodarskog prostora

575 632310575 632310575 Tek.pom.od instit. tijela EU - fondovi za unutarnje poslove



51 632311500 632311500 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU - IPA 7188 Pomoći iz inozemstva, 132 Tekuće pomoći od međunarodnih

organizacija - IPA 65

51 632311600 632311600 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU - IPARD

51 632311700 632311700 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU - ostalo 7188 Pomoći iz inozemstva, 191 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU

- ostalo 65

51 632311800 632311800 Tek. pom.od inst. i tijela EU refund. putnih troš.

55 632315000 632315000 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU - refundacije izvor 55 7188 Pomoći iz inozemstva, 175 Tekuće pomoći od institucija i tijela EU

- refunda 65

551 632410551 632410551 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU EAGF

559 632410559 632410559 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU - ostale refundacije

561 632410561 632410561 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU - ESF

562 632410562 632410562 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU - CF

563 632410563 632410563 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU - ERDF

564 632410564 632410564 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU EMFF i EFF

565 632410565 632410565 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU EAFRD

571 632410571 632410571 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU - Schengen

572 632410572 632410572 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU - Izbjeglice i povratak

573 632410573 632410573Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU - Instrumenti europskog gospodarskog prostora

51 632411500 632411500 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU - IPA 7188 Pomoći iz inozemstva, 140 Kapitalne pomoći od međunarodnih

organizacija - IPA 65

51 632411600 632411600 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU - IPARD

51 632411700 632411700 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU - ostalo 7188 Pomoći iz inozemstva, 205 Kapitalne pomoći od institucija i tijela

EU - ostalo 65

55 632415000 632415000 Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU - refundacije 7188 Pomoći iz inozemstva, 183 Kapitalne pomoći od institucija i tijela

EU - refu 65

11 6331 633110000 Tekuće pomoći iz državnog proračuna52 6331 633120000 Tekuće pomoći iz županijskih proračuna 7285 Tekuće pomoć iz tuzemstva 019 Tekuće pomoći iz županijskog proračuna 65

52 6331 633130000 Tekuće pomoći iz gradskih proračuna 7218 Sufinanciranje razvoja sustava civilne zaštite 29

52 6331 633130000 Tekuće pomoći iz gradskih proračuna 7285 Tekuće pomoći iz tuzemstva 027 Tekuće pomoći iz gradskog proračuna 6552 6331 633140000 Tekuće pomoći iz općinskih proračuna 7285 Tekuće pomoći iz tuzemstva 035 Tekuće pomoći iz općinskog proračuna 6511 6332 633210000 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna52 6332 633220000 Kapitalne pomoći iz županijskih proračuna 7587 Kapitalne pomoći iz tuzemstva 019 Kapitalne pomoći iz županijskog proračuna 6552 6332 633230000 Kapitalne pomoći iz gradskih proračuna 7218 Nabava vatrogasnih vozila 019 Nabava vatrogasnih vozila 6552 6332 633230000 Kapitalne pomoći iz gradskih proračuna 7587 Kapitalne pomoći iz tuzemstva 027 Kapitalne pomoći iz gradskog proračuna 6552 6332 633240000 Kapitalne pomoći iz općinskih proračuna 7587 Kapitalne pomoći iz tuzemstva 035 Kapitalne pomoći iz općinskog proračuna 65

52 6341 634140000 Tekuće pomoći od HZMO-a, HZZ-a i HZZO-a 7285 Tekuće pomoći iz tuzemstva 043 Tekuće pomoći od HZMO-a, HZZ-a i

HZZO-a 65

52 6341 634150000Tekuće pomoći od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

7285 Tekuće pomoći iz tuzemstva 078Tekuće pomoći od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

65

52 6341 634160000Tekuće pomoći od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna

7285 Tekuće pomoći iz tuzemstva 086Tekuće pomoći od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna

65

52 6342 634240000 Kapitalne pomoći od HZMO-a, HZZ-a i HZZO-a 7587 Kapitalne pomoći iz tuzemstva 043 Kapitalne pomoći od HZMO-a, HZZ-a

i HZZO-a 65

52 6342 634250000Kapitalne pomoći od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

7587 Kapitalne pomoći iz tuzemstva 078Kapitalne pomoći od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna

65

52 6342 634260000Kapitalne pomoći od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna

7587 Kapitalne pomoći iz tuzemstva 086Kapitalne pomoći od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna

65



52 6361 636110000 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

52 6362 636210000Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan

51 6381 638110000 Tekuće pom. iz dp temeljem prijenosa EU sredstava 7285 Tekuće pomoći unutar opće države 051 Tekuće pomoći od pror.kor.drž.pror.

temeljem prijen 65

51 6381 638110100 Tekuće pom. iz ž,g i o pror. temeljem prij. EU sr. 7285 Tekuće pomoći unutar opće države 060 Tekuće pomoći od pror.kor.žup.,grad.i

opć. pror.te 65

51 9382 638210000 Kapital pom. iz dp temeljem prijenosa EU sredstava 7587 Kapitalne pomoći unutar opće države 051 Kapitalne pomoći od pror.kor.drž.pror.

tem. prijen 65

51 6382 638210100 Kapital pom. iz ž,g i o.pr. temeljem prij. EU sr. 7587 Kapitalne pomoći unutar opće države 060 Kapitalne pom.od pror.kori.žup.,gra.i

opć.pror.tem 65

64 PRIHODI OD IMOVINE11 6412 641210000 Kamate za trezorske zapise11 6412 641220000 Kamate za mjenice11 6412 641230000 Kamate za obveznice 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 035 Prihodi od kamata za obveznice 65

11 641290000 641290000 Kamate za ostale vrijednosne papire 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 043 Prihodi od kamata za ostale vrijednosne papire 65

11 641310000 641310000 Kamate na oročena sredstva 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 051 Prihodi od kamata na oročena sredstva 6511 641320000 641320000 Kamate na depozite po viđenju 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 6811 641320000 641320000 Kamate na depozite po viđenju 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 060 Prihodi od kamata na depozite po viđenju 6511 64141 641410000 Zatezne kamate za poreze11 64142 641420000 Zatezne kamate za doprinose

11 641430000 641430000 Zatezne kamate iz obveznih odnosa i drugo 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 078 Prihodi od zateznih kamata iz obveznih

odnosa i dr 65

11 641510000 641510000 Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika11 64152 641520000 Valutna klauzula

11 64161 641610000Prihod od dividendi na dionice u kreditnim i ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru

11 64162 641620000 Prihodi od dividendi na dionice u trgovačkim društvima u javnom sektoru 7170 Prihodi od dividendi od poduzeća u

državnom vlasništvu 63, 64, 68

11 641630000 641630000Prihod od dividendi na dionice u kreditnim i ostalim financijskim institucijama izvan javnog sektora

11 64164 641640000Prihodi od dividendi na dionice u trgovačkim društvima izvan javnog sektora

11 64171 641710000 Prihodi iz dobiti Hrvatske narodne banke 7021 Prihodi od viška prihoda nad rashodima

HNB, 68

11 641720000 641720000 Prihodi iz dobiti trgovačkih društava u javnom sektoru 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 086 Prihodi od dobiti trgovačkih društava u

javnom sektoru 65

11 641720000 641720000 Prihodi iz dobiti trgovačkih društava u javnom sektoru 7161 dio dobiti od javnih poduzeća 68

11 64173 641730000 Prihod iz dobiti od poslovanja robnim zalihama 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 094 Prihodi od dobiti od poslovanja robnim

zalihama 65

11 64175 641750000 Prihodi iz dobiti trgovačkih društava izvan javnog sektora 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 108 Prihodi od dijela ili čitave dobiti dr.trg.

društ., 65

11 64176 641760000 Prihodi iz dobiti kreditnih i ostalih financijskih institucija

41 64177 641770000 Prihodi iz dobiti Hrvatske lutrije 3000 Dobit od lutrijskih igara na sreću, 6811 6419 641910000 Premije na izdane vrijednosne papire11 6419 641990000 Ostali prihodi od financijske imovine 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 116 Ostali prihodi od financijske imovine 6511/43 64211 642110000 Naknada za koncesije za pravo na lov 5193 Naknada za koncesiju prava lova

11 64212 642120000 Naknada za koncesije za frekvencije 5207Naknada za koncesiju u javnim telekomunikacijama i za uporabu radijskih frekvencija,

26, 68

11 64213 642130100 Naknada za koncesije za crp.min.i termalnih voda 2874 Naknada za koncesije za crp.min.i

termalnih voda 05

11 64213 642130200 Naknada za koncesije za zahvać. voda za javnu opskrbu 2895 Naknada za koncesije za zahvać. voda za

javnu opskrbu 05, 67

11 64213 642130300 Naknada za koncesije na vodama i javnom vodnom dobru 5533 Naknada za koncesije na vodama i

javnom vodnom dobru 26



11 64213 642130400 Naknada za koncesiju za gospodarsko korištenje voda 5150 Naknada za koncesiju za gospodarsko

korištenje voda 05

11 64213 642130500Naknada za koncesiju za zahvaćanje pitke vode i prodaje na tržištu u bocama i drugoj ambalaži

2960Naknada za koncesiju za zahvaćanje pitke vode i prodaje na tržištu u bocama i drugoj ambalaži

05

11 64213 642130600 Naknada za vodu za ribnjake 5160 Naknada za vodu za ribnjake 67

11 64214 642140000 Naknada za koncesiju na pomorskom dobru 2920 Naknada za koncesiju na pomorskom

dobru 05

11 64216 642160000 Naknada za koncesije na javnim cestama 5290 Naknada za koncesije na javnim cestama 26

11 64218 642180000 Naknade za koncesije za carinske zone 5258 Naknada za koncesije za otvaranje slobodnih carinskih prodavaonica, 26

11 64219 642190000Naknade za koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe i ostale koncesije

2918Naknada za koncesiju za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države

05

11 64219 642190000 Naknade za koncesije za obavljanje javne zdravstvene službe i ostale koncesije 2933 Naknada za koncesiju za osnivanje

slobodne zone 05

11 64219 642190100 Naknade za ostale koncesije 5932 Naknada za koncesije 26

11 64219 642190100 Naknade za ostale koncesije 2940 Naknada za dugogodišnji zakup za ribnjake 05, 67

11 64219 642190100 Naknade za ostale koncesije 2953Naknada za pridobivenu količinu energetskih mineralnih sirovina za naftu i kondenzat

05

43 64219 642190200 Naknade za koncesije za turističko zemljište 2955 Naknada za koncesiju za turističko

zemljište u kampovima 05, 67

43 64219 642190200 Naknade za koncesije za turističko zemljište 2958

Naknada za koncesiju za turističko zemljište na kojima su izgrađeni hoteli i turistička naselja

05, 67

11 64219 642190300 Naknada za koncesiju za zračnu luku 2970 Naknada za koncesiju za izgradnju i upravljanje zračnom lukom 05

11 6422 642220000 Prihodi od zakupa poljoprivrednog zemljišta 6441 Prihodi od zakupa poljoprivrednog

zemljišta u vlasništvu države 67

11 6422 642220000 Prihodi od zakupa poljoprivrednog zemljišta 6443 Prihod od zak.za korišt.ribnjaka id

2008.-2012. 05

11 6422 642220000 Prihodi od zakupa poljoprivrednog zemljišta 6445

Prihod od davanja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na korištenje bez javnog poziva

05

11 6422 642220100 Naknada za dugogodišnji zakup za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vl.dr 2930

Naknada za dugogodišnji zakup za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vl.države

67

11 6422 642230000 Prihodi od iznajmljivanja postrojenja i opreme

11 6422 642240000 Prihodi od iznajmljivanja stambenih objekata 5541 Prihodi od zakupa nekretnina u

vlasništvu Republike Hrvatske,29,62,

63,64, 68

11 6422 642250000 Prihodi od zakupa poslovnih objekata 9105 Prih.od zakup. prost. dipl. konz. izasl. najam stan. zak 64

11 6422 642290000 Ostali prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine

11 6422 642290100 Naknada za služnost na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu RH 5274 Naknada za služnost na poljoprivrednom

zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske 26, 68

11 6422 642290200 Naknada za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države 5517 Naknada za korištenje poljoprivrednog

zemljišta u vlasništvu države 26, 68

11 6422 642290300

Naknada za služnost na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske radi korištenja mineralnih sirovina,

5614

Naknada za služnost na šumi i/ili šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske radi korištenja mineralnih sirovina,

26, 68

11 64231 642310000Naknada za korištenje naftne luke i naftovoda i eksploataciju mineralnih sirovina

5061 Naknada za korištenje naftne luke i naftovoda, 24

11 64231 642310100 Naknada za otkopanu količinu neenergetskih minerala 2945 Naknada za otkopanu količinu

neenergetskih mineral 05

11 64231 642310100 Naknada za istraživanje mineralnih sirovina 2948 Naknada za istraživanje miner. sirovina

11 64231 642310100 Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina na zemljištu u vlasništvu RH 5630 Naknada za eksploataciju mineralnih

sirovina na zemljištu u vlasništvu RH 26, 68



11 64231 642310100 Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina na zemljištu u vlasništvu RH 5649 Naknada za eksploataciju mineralnih

sirovina u rubnom pojasu 26

11 64231 642310200 Naknada za pridobivenu količinu ener.min.sirovina za 2950 Nakn.za pridobivenu količinu ener.min.

sirovina za 05

11 64232 642320000Naknada za uporabu uređaja i usluga kontrole letenja na teritoriju Republike Hrvatske

5096Naknada za uporabu uređaja i usluga kontrole letenja na teritoriju Republike Hrvatske

24

11/43 64234 642340000 Lovozakupnina (30% državi) 5185 lovozakupnina 0543 64235 642350000 Naknade za ribolov 5177 Naknade za ribolov 68

42 64236 642360100 Spomenička renta 2869Prihodi od spomeničke rente koja se plaća po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora

67

42 64236 642360200 Spomenička renta 2870 Prihodi od spomeničke rente koja se plaća po stopi na ukupni prihod 67

11 64239 642390000 Ostale naknade za korištenje nefinancijske imovine

11 64239 642390100 Revalorizirani iznos duga nekretnine 5550 Revalorizirani iznos duga nekretnine 68

11 64239 642390200

Prihodi od uporabe kulturnih dobara (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN 69/99-čl.112,113; 151/03,157/03)

7684 Prihodi od uporabe kulturnih dobara 68

11 64239 642390300 Naknada za osnovano pravo građenja 5690 Naknada za osnovano pravo građenja 62, 63, 64

11 64239 642390400 Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru 7129 Ostali državni prihodi 086 Prih.od nak.za pravo građ. i pravo služ.

na jav.vod 05

11 64239 642390500 Naknada za skladištenje ugljikovodika u geološkim strukturama 2973 Naknada za skladištenje ugljikovodika u

geološkim strukturama 05

43 64248 642480000 Naknada u cijeni goriva 5142 Naknada u cijeni goriva 68

11 642510000 642510000 Prihodi od prodaje kratkotrajne nefinancijske imovine

11 642990000 642990000 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 2975 Sredstva od kupoprodajne cijene viška iskopa mineralne sirovine 05

11 642990000 642990000 Ostali prihodi od nefinancijske imovine

43 642990100 642990100 Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru 2963 Naknada za zadržavanje nezakonito

izgrađene zgrade u prostoru 67

43 642990200 642990200Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru temeljem rješenja AZONIZ

2964

Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru temeljem rješenja Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru

05

11 6431 643130000 Prihodi od kamata na dane zajmove međunarodnim organizacijama

11 6431 643140000 Prihodi od kamata na dane zajmove institucijama i tijelima EU

11 6431 643150000 Prihodi od kamata na dane zajmove inozemnim vladama u EU

11 6431 643160000 Prihodi od kamata na dane zajmove inozemnim vladama izvan EU

11 6432 643210000Prihodi od kamata na dane zajmove neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu

7064 Ostali prihodi od financijske imovine 019 Prihodi od kamata za dane zajmove građanima i kućanstvima u tuzemstvu 65

11 6432 643220000Prihodi od kamata na dane zajmove neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u inozemstvu

7064 Ostali prihodi od financijske imovine 124 Prihodi od kamata za dane zajmove građanima i kućanstvima u inozemstvu 65

11 6433 643320000 Prihodi od kamata na dane zajmove kreditnim institucijama u javnom sektoru

11 6433 643330000Prihodi od kamata na dane zajmove osiguravajućim društvima u javnom sektoru

11 6433 643340000Prihodi od kamata na dane zajmove ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru

11 6434 643410000 Prihodi od kamata na dane zajmove trgovačkim društvima u javnom sektoru 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 027 Prihodi od kamata na dane zajmove

trgovačkim društvima u javnom sektoru 65

11 6435 643530000Prihodi od kamata na dane zajmove kreditnim institucijama izvan javnog sektora



11 6435 643540000Prihodi od kamata na dane zajmove osiguravajućim društvima izvan javnog sektora

11 6435 643550000Prihodi od kamata na dane zajmove ostalim financijskim institucijama izvan javnog sektora

11 6435 643560000 Prihodi od kamata na dane zajmove inozemnim kreditnim institucijama

11 6435 643570000 Prihodi od kamata na dane zajmove inozemnim osiguravajućim društvima

11 6435 643580000Prihodi od kamata na dane zajmove ostalim inozemnim financijskim institucijama

11 6436 643630000Prihodi od kamata na dane zajmove tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora

7064 Ostali prihodi od financijske imovine 132Prihodi od kamata na dane zajmove tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora

65

11 6436 643640000 Prihodi od kamata na dane zajmove tuzemnim obrtnicima 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 140 Prihodi od kamata na dane zajmove

tuzemnim obrtnicima 65

11 6436 643650000 Prihodi od kamata na dane zajmove inozemnim trgovačkim društvima 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 159 Prihodi od kamata na dane zajmove

inozemnim trgovačkim društvima 65

11 6436 643660000 Prihodi od kamata na dane zajmove inozemnim obrtnicima 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 167 Prihodi od kamata na dane zajmove

inozemnim obrtnicima 65

11 6437 643710000 Prihodi od kamata na dane zajmove državnom proračunu

11 6437 643720000 Prihodi od kamata na dane zajmove županijskim proračunima 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 175 Prihodi od kamata na dane zajmove

županijskim proračunima 65

11 6437 643730000 Prihodi od kamata na dane zajmove gradskim proračunima 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 183 Prihodi od kamata na dane zajmove

gradskim proračunima 65

11 6437 643740000 Prihodi od kamata na dane zajmove općinskim proračunima 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 191 Prihodi od kamata na dane zajmove

općinskim proračunima 65

11 6437 643750000 Prihodi od kamata na dane zajmove HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u 7064 Ostali prihodi od financijske imovine 205 Prihodi od kamata na dane zajmove

HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u 65

11 6437 643760000Prihodi od kamata na dane zajmove ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna

7064 Ostali prihodi od financijske imovine 213Prihodi od kamata na dane zajmove ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna

65

11 6437 643770000Prihodi od kamata na dane zajmove izvanproračunskim korisnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna

7064 Ostali prihodi od financijske imovine 221Prihodi od kamata na dane zajmove izvanproračunskim korisnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna

65

11 6442 644210000

Prihodi od kamata na dane zajmove neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu po protestiranim jamstvima

11 6442 644220000

Prihodi od kamata na dane zajmove neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u inozemstvu po protestiranim jamstvima

11 6443 644320000Prihodi od kamata na dane zajmove kreditnim institucijama u javnom sektoru po protestiranim jamstvima

11 6443 644330000Prihodi od kamata na dane zajmove osiguravajućim društvima u javnom sektoru po protestiranim jamstvima

11 6443 644340000

Prihodi od kamata na dane zajmove ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru po protestiranim jamstvima

11 6444 644410000Prihodi od kamata na dane zajmove trgovačkim društvima u javnom sektoru po protestiranim jamstvima

11 6445 644530000

Prihodi od kamata na dane zajmove tuzemnim kreditnim institucijama izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima

11 6445 644540000

Prihodi od kamata na dane zajmove tuzemnim osiguravajućim društvima izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima



11 6445 644550000

Prihodi od kamata na dane zajmove ostalim tuzemnim financijskim institucijama izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima

11 6445 644560000Prihodi od kamata na dane zajmove inozemnim kreditnim institucijama po protestiranim jamstvima

11 6445 644570000Prihodi od kamata na dane zajmove inozemnim osiguravajućim društvima po protestiranim jamstvima

11 6445 644580000Prihodi od kamata na dane zajmove ostalim inozemnim financijskim institucijama po protestiranim jamstvima

11 6446 644630000

Prihodi od kamata na dane zajmove tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima

11 6446 644640000Prihodi od kamata na dane zajmove tuzemnim obrtnicima po protestiranim jamstvima

11 6446 644650000Prihodi od kamata na dane zajmove inozemnim trgovačkim društvima po protestiranim jamstvima

11 6446 644660000Prihodi od kamata na dane zajmove inozemnim obrtnicima po protestiranim jamstvima

11 6447 644710000Prihodi od kamata na dane zajmove državnom proračunu po protestiranim jamstvima

11 6447 644720000Prihodi od kamata na dane zajmove županijskim proračunima po protestiranim jamstvima

11 6447 644730000Prihodi od kamata na dane zajmove gradskim proračunima po protestiranim jamstvima

11 6447 644740000Prihodi od kamata na dane zajmove općinskim proračunima po protestiranim jamstvima

11 6447 644750000Prihodi od kamata na dane zajmove HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u po protestiranim jamstvima

11 6447 644760000

Prihodi od kamata na dane zajmove ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna po protestiranim jamstvima

11 6447 644770000

Prihodi od kamata na dane zajmove izvanproračunskim korisnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna po protestiranim jamstvima

65 PRIHODI OD ADMINISTRATIVNIH PRISTOJBI I PO POSEBNIM PROPISIMA11 6511 651110000 Državne upravne pristojbe 5002 Državne upravne pristojbe 63, 64

11 6511 651110100 Prisilna naplata državne upravne pristojbe - PU 4200 Prisilna naplata državnih upravnih

pristojbi koju obavlja Porezna uprava, 68

11 6511 651120000 Sudske pristojbe 5045 Državne sudske pristojbe, 63, 64

11 6511 651120100 Prisilna naplata sudske pristojbe 4227 Prisilna naplata državnih sudskih pristojbi koju obavlja Porezna uprava, 68

11 6513 651310000 Administrativne pristojbe HANFA-e 5509 Administrativne pristojbe HANFA-e 24, 68

11 6513 651320000 Naknada koja se plaća pri izdavanju dugoročnih vrijednosnih papira 5053 Naknada koja se plaća pri izdavanju

dugoročnih vrijednosnih papira, 68

11 6513 651330000 Naknade za izdana državna jamstva 5584 Naknade za izdana državna jamstva 68

11 6513 651340000 Pristojbe za izdane dozvole za prijelaz državne granice 5070 Pristojbe za izdane dozvole za prijelaz

državne granice 24

11 6513 651350000 Pristojbe i naknade što ih plaćaju osobe u tranzitu 5169 Pristojbe i naknade što ih plaćaju osobe

u tranzitu 24



11 6513 651360000 Naknada za pristup podacima Sudskog registra 5525

Naknada za pristup podacima Sudskog registra (NN 54/97, 20/01-dio naknade ide za unapređenje sudskog registra)

68

11 6513 651370000 Upravna pristojba u području prava industrijskog vlasništva 5010

Upravna pristojba u području prava industrijskog vlasništva (NN 64/00 čl.12, 160/04)

27, 68

11 6513 651380100 Prisilna naplata javnobilježničke pristojbe - PU 4219 Prisilna naplata javnobilježničkih

pristojbi koju obavlja Porezna uprava, 68

11 6513 651380200 Javnobilježničke pristojbe 5029 Javnobilježničke pristojbe 68

11 6513 651390000 Prihod od prodaje državnih biljega 3086 Prihod od pristojbi ostvaren prodajom državnih biljega 67

43 65148 651480000 Ostale naknade i pristojbe za posebne namjene 5657 Ostale naknade i pristojbe za posebne

namjene 62, 63, 64

11 65149 651490000 Ostale nespomenute pristojbe i naknade

11 65149 651490100 Naknada za pokretanje žalbenog postupka u javnoj nabavi, 5037 Naknada za pokretanje žalbenog

postupka u javnoj nabavi, 68

11 65149 651490200 Naknada za izdana državna jamstva

11 65149 651490300Troškovi (nagrada i naknada) Porezne uprave za postavljene zastupnike poreznog obveznika po službenoj dužnosti,

7528Troškovi (nagrada i naknada) Porezne uprave za postavljene zastupnike poreznog obveznika po službenoj dužnosti,

68

11 65149 651490400Naknada za obavljene poslove utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe županijskih, općinskih ili gradskih poreza

7536Naknada za obavljene poslove utvrđivanja, evidentiranja, nadzora, naplate i ovrhe županijskih, općinskih ili gradskih poreza

68

11 65149 651490500 Naknada za pružanje usluga u pokret.elektr.komun.mreži 1988 Naknada za pružanje usluga u pokret.

elektr.komun.mreži 68

11 65149 651490601 Pristojba za šećer 5940 Pristojbe u poljoprivredi 019 Pristojba za šećer 6511 65149 651490602 Pristojba za mlijeko 5940 Pristojbe u poljoprivredi 035 Pristojba za mlijeko 65

11 65149 651490603 Pristojba zbog prekoračenja kvota za mlijeko 5940 Pristojbe u poljoprivredi 043 Pristojba zbog prekoračenja kvota za

mlijeko 65

11 65149 651490604 Pristojba zbog prekoračenja kvota za šećer 5940 Pristojbe u poljoprivredi 051 Pristojba zbog prekoračenja kvota za

šećer 65

11 65149 651490605 Naknade za prekomjerne zalihe poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 5940 Pristojbe u poljoprivredi 060 Naknade za prekomjerne zalihe

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 65

11 65149 651490606 Naknade za zalihe proizvoda iz sektora šećera 5940 Pristojbe u poljoprivredi 078 Naknade za zalihe proizvoda iz sektora

šećera 65

11 65211 652110000 Naknada za pregled bilja pri uvozu i provozu 5215 Naknada za pregled bilja pri uvozu i

provozu 26, 68

11 65212 652120000 Naknada za veterinarsko-sanitarne preglede u prometu preko granice 5223 Naknada za veterinarsko-sanitarne

preglede u prometu preko granice 68

11 65213 652130000 Naknada za dodjelu godišnjeg kontingenta radnih dozvola 5231 Naknada za dodjelu godišnjeg

kontingenta radnih dozvola 68

43 65214 652140000 Naknada za sigurnost plovidbe koja se plaća za strane jahte i brodice 5240 Naknada za sigurnost plovidbe koja se

plaća za strane jahte i brodice 24

43 65214 652140000 Naknada za sigurnost plovidbe koja se plaća za strane jahte i brodice 5240 Naknada za sigurnost plovidbe koja se

plaća za strane jahte i brodice 019 65

11 65215 652150000 Prihodi od prodaje robnih zaliha

43 65218 652180000 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 5665 Ostali prihodi državne uprave za

posebne namjene 62, 63, 64

43 65218 652180000 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 310 Ostali prihodi državne uprave za

posebne namjene 65

43 65218 652180000 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 337 Markice za označavanje duhanskih

proizvoda 65

43 65218 652180000 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 345 Markice za označavanje kave 65

43 65218 652180000 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 353 Markice za označavanje alkohola i

alkoholnih pića 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za pos namje.-Poljoprivreda 7005 Prihodi tijela državne uprave 108 komisija za zaštitu bilja 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 116 Komisija za zaštitu poljoprivrednog

zemljišta 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 124 Pregled pri izvozu - MPŠ 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 132 Pregled pri izvozu-Zavod 65



43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 140 Podmirivanje troškova analiza i

superanaliza 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 159 Ribarski ispiti 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 167 Ulov tune - ICCAT 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 175 Izdvajanje i služnost šuma 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 183 Pregled šumskogospodarske osnove 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 191 LGO Zakupi 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 205 Prihodi od naknada svjedodžbe 70% 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 213 Prihodi od obrazaca 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 221 Prihodi od registracije objekata 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 230 Prihodi od stručnih ispita 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 248 Prihodi od cijepljenja pasa 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 256 Prihod od veterinarsko-sanitarnih

pregleda 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 264 LGO koncesije 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 272 Prihodi od žigova 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 280 Prihodi od registracije lijekova 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 299 Sortna komisija 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 493 Provjera potpunosti dokumentacije 65

43 65218 652180100 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Prihodi tijela državne uprave 507 Program postre.kontrole i Nacional.

prog.monitor.os 65

43 65218 652180200 Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma 5126 Naknada za korištenje općekorisnih

funkcija šuma 68

11 65219 652190000 Ostali nespomenuti prihodi državne uprave 5681 Naknada za normizaciju, mjeriteljstvo i

akreditaciju 62, 63, 64

11 65219 652190100 Naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građ.zemljište 2902 Naknada za promjenu namjene

poljoprivrednog zemljišta u građ.zemljište 67

11 65219 652190200Naknada za izdavanje dopusnica za međužupanijske i posebne međužupanijske linije

5576Naknada za izdavanje dopusnica za međužupanijske i posebne međužupanijske linije

68

11 65219 652190300 Prihodi tijela državne uprave 7005 Prihodi tijela državne uprave 62, 63, 64, 68

11 65219 652190300 Prihodi tijela državne uprave 7005 Prihodi tijela državne uprave 043 Naknada za upis broda,jahte i brodice u upisnik br 65

11 65219 652190300 Prihodi tijela državne uprave 7005 Prihodi tijela državne uprave 051 Naknada za privremeno obavljanje djelat.iznajmljiv 65

11 65219 652190300 Prihodi tijela državne uprave 7005 Prihodi tijela državne uprave 388 Naknada za vođenje Registra emisija stakleničkih plinova 65

11 65219 652190300 Prihodi tijela državne uprave 7005 Prihodi tijela državne uprave 396 Naknada za usluge pregleda i ispitivanja opreme pod tlakom 65

11 65219 652190500 Ostali nespomenuti prihodi državne uprave 7005 Prihodi tijela državne uprave 418 Naknade za postupak licen.za pružanje

usluga potroš.kredi 65

11 65219 652190600 Ostali državni prihodi 7129 Ostali državni prihodi 078 Korištenje službenog zrakoplova 6511 65219 652190600 Ostali državni prihodi 7129 Ostali državni prihodi 26, 63, 6411 65219 652190700 Ostali državni prihodi 7005 Prihodi tijela državne uprave 329 Prihodi od prodaje cjepiva 65

11 65219 652190800Naknada za obavljanje kontrole usklađenosti voća i povrća s tržnim standardima

7005 Prihodi tijela državne uprave 426Naknada za obavljanje kontrole usklađenosti voća i povrća s tržnim standardima

65

11 65219 652190900 Prihod od putovnica 7005 Prihod od putovnica 434 Prihodi od putovnica 65


IZVOR STAVKA KONTO NAZIV KONTA ŠIFRA NAZIV ŠIFRE PODV NAZIV PODVRSTE MOD.11 65219 652190900 Prihod od osobnih iskaznica 7005 Prihod od osobnih iskaznica 442 Prihod od osobnih iskaznica 6511 65219 652190900 Prihod od registarskih pločica 7005 Prihod od registarskih pločica 450 Prihod od registarskih pločica 6511 65219 652190900 Prihod od ostalih tiskanica 7005 Prihod od ostalih tiskanica 477 Prihod od ostalih tiskanica 6511 65219 652190900 Prihod od osobnih iskaznica za strance 7005 Prihod od osobnih iskaznica za strance 485 Prihod od osobnih iskaznica za strance 65

43 65263 652630000 Premija za osiguranje od požara 7218 Prihodi po posebnim propisima i za posebna namjene 086 Premije osiguranja za Hrvatsku

vatrogasnu zajednicu 65

43 65264 652640000 Ostali prihodi državne uprave za posebne namjene 7005 Sufinanciranje cijene usluge,

participacije i slično 302 Sufinanciranje cijene usluge, participacije i slično 65

11 652670000 652670000 Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete 5088 Prihodi od nadoknade šteta s osnova

osiguranja (totalna šteta)62, 63, 64, 68

43 65268 652680000 Ostali prihodi za posebne namjene 5673 Ostali prihodi za posebne namjene 62, 63, 64

43 65268 652680100 Prihodi od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti 7005 Prihodi tijela državne uprave 370 Prihodi od obveznog osiguranja od

automobilske odgovornosti 65

43 65268 652680200 Naknada od izobrazbe pomoraca i nautičara 5240 Naknada za sigurnost plovidbe i

izobrazbu pomoraca 027 Naknada za povjer.izobr.pomor.učiliš.o ospos.pomor 65

43 65268 652680200 Naknada od izobrazbe pomoraca i nautičara 7005 Prihodi tijela državne uprave 515

Naknada za povjeravanje izobrazbe ili izdavanja suglasnosti pomorskim učilištima, izdavanja svjedodžbi i uvjerenja o osposobljenosti pomoraca i nautičara

65

43 65268 652680300 Prihod od solid.nakn.za smanj.siromaš.ener.ug.kup. 5673 Ostali prihodi za posebne namjene 019 Prihod od solid.nakn.za smanj.sirom.

en.ugr.kupaca 65

11 65269 652690000 Ostali nespomenuti prihodi po posebnim propisima 7005 Prihodi tijela državne uprave 400 Ostali nespomenuti prihodi po

posebnim propisima 65

11 65269 652690100 Naknada od šteta nastalih onečišćenjem pomorskoga dobra 5622 Naknada od šteta nastalih onečišćenjem

pomorskoga dobra 24

11 65269 652690200 Doprinos za skloništa, 7110 Doprinos za skloništa, 68

11 65269 652690300 Povrat neiskorištenih sredstava iz ranijih godina 5100 Povrati nepripadno ispl. doplatka za

djecu/obiteljskih davanja 64

11 65269 652690300 Povrat neiskorištenih sredstava iz ranijih godina (višak prihoda-do 31.1.) 7196 Povrat neiskorištenih sredstava iz ranijih

godina,62, 63, 64, 68

11 65269 652690400 Povrat mirovina 7234 Povrat mirovina 64, 6811 65269 652690500 Natječajna dokumentacija 9733 Natječajna dokumentacija 62, 63, 6411 65269 652690600 Naknade iz mirovinskog osiguranja 5908 Naknade iz mirovinskog osiguranja, 26, 64

11 65269 652690800 Sredstva od donacija političkim strankama iznad iznosa propisanog Zakonom 7692 Sredstva od donacija političkim strankama

iznad iznosa propisanog Zakonom 68

11 65269 652690900 Nanada za uporabu adresa i brojeva 7129 Ostali državni prihodi 019 Naknada za uporabu adresa i brojeva 6511 6527 652710000 Naknade za izdane vrijednosne papire11 6527 652720000 Naknade za izdana jamstva 7129 Naknade za izdana jamstva HAMAG 027 Naknade za izdana jamstva HAMAG 65

43 6528 652810000Prihodi od novčane naknade poslodavca zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom

5118 Novčana nakn.poslod.zbog nezapošlj.osoba s invaliditetom 68

66 OSTALI PRIHODI31 66141 661410000 Prihodi od prodanih proizvoda 7129 Ostali državni prihodi 035 Prihodi od prodanih proizvoda 6531 66142 661420000 Prihodi od prodaje robe 7129 Ostali državni prihodi 043 Prihodi od prodaje robe 6531 66151 661510000 Prihodi od pruženih usluga 7129 Ostali državni prihodi 051 Prihodi od pruženih usluga 6561 663110000 663110000 Tekuće donacije od fizičkih osoba 7099 Tekuće donacije od fizičkih osoba 019 Tekuće donacije od fizičkih osoba 6563 663111000 663111000 Tekuće donacije od fizičkih osoba - ostale

61 663120000 663120000 Tekuće donacije od neprofitnih organizacija 7099 Tekuće donacije od neprofitnih

organizacija 027 Tekuće donacije od neprofitnih organizacija 65

63 663121000 663121000 Tekuće donacije od neprofitnih organizacija - ostale

61 663130000 663130000 Tekuće donacije od trgovačkih društava 7099 Tekuće donacije od trgovačkih društava 035 Tekuće donacije od trgovačkih društava 65

63 663131000 663131000 Tekuće donacije od trgovačkih društava - ostale

61 663140000 663140000 Tekuće donacije od ostalih subjekata izvan opće države 7099 Tekuće donacije od ostalih subjekata

izvan opće države 043 Tekuće donacije od ostalih subjekata izvan opće dr 65

63 663141000 663141000 Tekuće don. od ostalih sub.izvan opće države - ostale

61 663210000 663210000 Kapitalne donacije od fizičkih osoba 7595 Kapitalne donacije od fizičkih osoba 019 Kapitalne donacije od fizičkih osoba 65

63 663211000 663211000 Kapitalne donacije od fizičkih osoba - ostale

61 663220000 663220000 Kapitalne donacije od neprofitnih organizacija 7595 Kapitalne donacije od neprofitnih

organizacija 027 Kapitalne donacije od neprofitnih organizacija 65



63 663221000 663221000 Kapitalne donacije od neprofitnih organizacija - ostale

61 663230000 663230000 Kapitalne donacije od trgovačkih društava 7595 Kapitalne donacije od trgovačkih društava 035 Kapitalne donacije od trgovačkih društava 65

63 663231000 663231000 Kapitalne donacije od trgovačkih društava - ostale

61 663240000 663240000 Kapitalne donacije od ostalih subjekata izvan opće države 7595 Kapitalne donacije od ostalih subjekata

izvan opće države 043 Kapitalne donacije od ostalih subjekata izvan opće 65

63 663241000 663241000 Kapitalne donacije od ostalih subjekata izvan opće-ostale

67 Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza

43 6731 673110000 Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza

68 KAZNE, UPRAVNE MJERE I OSTALI PRIHODI

11 6811 681110000 Kazne za carinske prekršaje 4278Prisilna naplata novčanih kazni i troškova postupka koje izriče Carinska uprava, a koju obavlja Porezna uprava,

68

11 6811 681110000 Kazne za carinske prekršaje 6009Novčane kazne za carinske prekršaje i novčana sredstva dobivena od prodaje oduzete robe,

68

11 6811 681110000 Kazne za carinske prekršaje 6149

Novčane kazne za prekršaje za tuzemne posebne poreze koje izriče Carinska uprava i novčana sredstva dobivena od prodaje oduzete robe.

68

11 6812 681210000 Kazne za devizne prekršaje 4391

Prisilna naplata novčanih kazni i troškova postupka koju obavlja Porezna uprava za prekršaje koje izriče Devizni inspektorat (staviti ispravan konto, do sada 61512)

68

11 6812 681210000 Kazne za devizne prekršaje 6017 Novčane kazne za devizne prekršaje, 23

11 6813 681310000 Kazne za porezne prekršaje 4367Prihodi od javne prodaje predmeta oduzetih u prekršajnim postupcima, koje provodi Porezna uprava,

68

11 6813 681310000 Kazne za porezne prekršaje 4448

Prisilna naplata novčanih kazni za prekršaje, oduzete imovinske koristi i troškova postupka koje izriče Porezna uprava, a za koje se postupak ovrhe provodi na drugoj imovini

68

11 6813 681310000 Kazne za porezne prekršaje 4472

Prisilna naplata novčanih kazni, troškova postupka i drugih javnih davanja po zahtjevima drugih država članica EU koju provodi Porezna uprava RH

68

11 6813 681310000 Kazne za porezne prekršaje 6025Novčane kazne za prekršaje, oduzeta imovinska korist i troškovi postupka koje izriče Porezna uprava,

68

11 6813 681310000 Kazne za porezne prekršaje 6033Novčane kazne za prekršaje, oduzeta imovinska korist i troškovi postupka koje je utvrdila Financijska policija,

68

11 6813 681310000 Kazne za porezne prekršaje 7668 Troškovi postupka za porezne prekršaje koji vodi Carinska uprava 68

11 6814 681410000 Kazne za privredne prijestupe 6076Novčane kazne za privredne prijestupe, oduzeta imovinska korist i troškovi postupka,

63

11 6815 681510000 Kazne za prometne i ostake prekršaje u nadležnosti MUP-a 4235

Prisilna naplata novčanih kazni i troškova postupka koju obavlja Porezna uprava za prometne prekršaje koje izriče MUP i prometne prekršaje po rješenjima sudaca za prekršaje,

68

11 6815 681510000 Kazne za prometne i ostake prekršaje u nadležnosti MUP-a 6041 Novčane kazne za prometne prekršaje

naplaćene od MUP-a 27, 68

11 6815 681510000 Kazne za prometne i ostake prekršaje u nadležnosti MUP-a 6050

Novčane kazne za prometne prekršaje naplaćene po rješenjima sudaca za prekršaje

26, 63, 64

11 6816 681610000 Kazne i druge mjere u kaznenom postupku 4413 Prisilna naplata novčanih kazni za kaž.

djela.oduzetu imovinsku korist 68

11 6816 681610000 Kazne i druge mjere u kaznenom postupku 6084 Novčane kazne za kažnjiva djela, oduzeta

imovinska korist i troškovi postupka 63, 64



11 6817 681710000 Kazne za prekršaje na kulturnim dobrima 6114

Novčane kazne za prekršaje po Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99-čl.115-119; 151/03,157/03)

24, 63,64

11 6818 681810000 Upravne mjere 7250Upravne mjere izrečene u upravnim postupcima nadležne građevinske inspekcije

24, 68

11 681910000 681910000 Ostale nespomenute kazne 4243

Prisilna naplata ostalih novčanih kazni koje pripadaju državi za prekršaje po rješenjima sudaca za prekršaje, za prekršaje što ih izriču državna tijela uprave i troškovi postupka, koju obavlja Porezna uprava,

68


Ostale novčane kazne za prekršaje koje pripadaju državi po rješenjima sudaca za prekršaje, oduzeta imovinska korist i troškovi postupka,

26, 63, 64


Novčane kazne za prekršaje što ih izriču tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima na temelju posebnih propisa te troškovi postupka

64, 68

11 681910000 681910000 Ostale nespomenute kazne 6106 Novčane kazne za prekršaje iz područja zaštite od požara 63, 64, 68

11 681910000 681910000 Ostale nespomenute kazne 6157 Novčana kazna za slučaj pokretanja ovršnog postupka 63.64

11 681910000 681910000 Ostale nespomenute kazne 6173Novčane kazne za prekršaje po prekršajnim nalozima Državnih odvjetništva

64

11 681910000 681910000 Ostale nespomenute kazne 6181Novčane kazne za zapošljavanje stranaca koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj

68

11 681910000 681910000 Ostale nespomenute kazne 6190 Sankcije i kazne koje izriče Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa 64, 68

11 681910100 681910100 Kazne za trgovinske mjere 5940 Kazne (za sve trgovinske mjere) 027 Kazne (za sve trgovinske mjere) 65

11 681910200 681910200 Prihodi od djelatnosti bez ugovora o koncesiji 7129

Prihodi od obveza utvrđenih u postupku nadzora kod pravnih i fizičkih osoba koje bez ugovora o koncesiji obavljaju djelatnost za koju je potrebna koncesija

060

Prihodi od obveza utvrđenih u postupku nadzora kod pravnih i fizičkih osoba koje bez ugovora o koncesiji obavljaju djelatnost za koju je potrebna koncesija

65

11 683110000 683110000 Ostali prihodi 4251 Troškovi postupka prisilne naplate koju provodi Porezna uprava (vidi 65269) 68

11 683110000 683110000 Ostali prihodi 6165 Naknada troškova postupka pred nadležnim sudom 63.64

11 683110000 683110000 Ostali prihodi 7080 Naplaćeni troškovi prisilne naplate(vidi 65269) 68

11 683110000 683110000 Ostali prihodi 7650Troškovi postupka prisilne naplate po poreznim rješenjima koji vodi Carinska uprava

68

11 683110000 683110000 Ostali prihodi 7013 Gotovinska sredstva oduzeta po posebnim propisima 63, 64, 68

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE71 PRIHODI OD PRODAJE NEPROIZVEDENE IMOVINE11 71111 711110000 Poljoprivredno zemljište 6457 Prih.od prod.poljopriv.zemlj.u vl.države 6711 71111 711110000 Poljoprivredno zemljište 7501 Prihodi od prodaje materijalne imovine 019 Poljoprivredno zemljište 6511 71112 711120000 Građevinsko zemljište 7501 Prihod od prodaje materijalne imovine 027 Građevinsko zemljište 6511 711190000 711190000 Ostala zemljišta 7501 Prihod od prodaje materijalne imovine 035 Ostala zemljišta 65

71 711190100 711190100 Naknada za procjenu i prodaju turističkog zemljišta 2965 Naknada za procjenu i prodaju

turističkog zemljišta 67

11 7112 711210000 Nafta i zemni plin 7501 Prihod od prodaje materijalne imovine 043 Nafta i zemni plin 6511 7112 711220000 Plemeniti metali 7501 Prihod od prodaje materijalne imovine 051 Plemeniti metali 6511 7112 711230000 Drago kamenje 7501 Prihod od prodaje materijalne imovine 060 Drago kamenje 6511 7112 711290000 Ostala rudna bogatstva 7501 Prihod od prodaje materijalne imovine 078 Ostala rudna bogatstva 6511 7113 711310000 Nacionalni parkovi i parkovi prirode 7501 Prihod od prodaje materijalne imovine 086 Nacionalni parkovi i parkovi prirode 6511 7113 711320000 Vodna bogatstva (vode) 7501 Prihod od prodaje materijalne imovine 094 Vodna bogatstva (vode) 6511 7113 711330000 Elektromagnetske frekvencije 7501 Prihod od prodaje materijalne imovine 108 Elektromagnetske frekvencije 65

11 7113 711390000 Ostala nespomenuta prorodna materijalna imovina 7501 Prihod od prodaje materijalne imovine 116 Ostala nespomenuta prirodna

materijalna imovina 65



11 7113 711390000 Ostala nespomenuta prirodna materijalna imovina 7501 Prihod od prodaje materijalne imovine 124

Prihod od prodaje šljunka i pijeska izvađenog tijekom radova na vodama i vodnom dobru

65

11 7121 712110000 Patenti 7579 Prihodi od prodaje nematerijalne imovine 019 Patenti 6511 7122 712210000 Koncesije 7579 Prihodi od prodaje nematerijalne imovine 027 Koncesije 6511 7123 712310000 Licence 7579 Prihodi od prodaje nematerijalne imovine 035 Licence 65

11 712410000 712410000 Ulaganja na tuđoj imovini radi prava korištenja 7579 Prihodi od prodaje nematerijalne imovine 043 Ulaganja na tuđoj imovini radi prava

korištenja 65

11 71242 712420000 Višegodišnji zakup građevinskih objekata 7579 Prihodi od prodaje nematerijalne imovine 051 Višegodišnji zakup građevinskih

objekata 65

11 71243 712430000 Zaštitni znak 7579 Prihodi od prodaje nematerijalne imovine 060 Zaštitni znak 6511 71244 712440000 Prava korištenja telefonskih linija 7579 Prihodi od prodaje nematerijalne imovine 078 Prava korištenja telefonskih linija 6511 71245 712450000 Dugogodišnji zakup zemljišta11 712490000 712490000 Ostala nespomenuta prava 7579 Prihodi od prodaje nematerijalne imovine 086 Ostala nespomenuta prava 6511 7125 712510000 Goodwill 7579 Prihodi od prodaje nematerijalne imovine 094 Goodwill 6511 7126 712610000 Ostala nematerijalna imovina 7579 Prihodi od prodaje nematerijalne imovine 108 Ostala nematerijalna imovina 6572 PRIHODI OD PRODAJE PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE11 721110000 721110000 Stambeni objekti za zaposlene 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 019 Stambeni objekti za zaposlene 65

11 72112 721120000 Stambeni objekti za socijalne skupine građana 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 027 Stambeni objekti za socijalne skupine

građana 65

11 721190000 721190000 Ostali stambeni objekti 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 035 Ostali stambeni objekti 65

11 721190100 721190100 Prihod od prodaje stanova - stanarsko pravo 7056 Prihodi od prodaje stanova na kojima

postoji stanarsko pravo,29, 63, 64, 68

11 721190200 721190200 Prihod od prodaje stanova u državnom vlasništvu prod. MORH 7269 Prihod od prodaje stanova u državnom

vlasništvu prod. MORH 26

11 721190300 721190300 Prihod od prodaje stanova u državnom vlasništvu prod. Vlada 7277 Prihod od prodaje stanova u državnom

vlasništvu prod. Vlada 64, 68

11 721190600 721190600 Prihod od prodaje nacionaliz. stanova 7641 Prihodi od prodaje nacionaliziranih stanova, 63, 64, 68

71 721190700 721190700 Prodani stanovi MORH-novi 7676 Prihod od prodaje građevinskih objekata 507 Prihod od prodaje stanova u vl. RH kojim upravlja MORH 65

11 72121 721210000 Uredski objekti 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 043 Uredski objekti 65

11 72122 721220000Bolnice, ostali zdravstveni objekti, laboratoriji, umirovljenički domovi i centri za socijalnu skrb

7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 051 Bolnice i ostali zdravstveni objekti 65

11 721230000 721230000 Zgrade znanstvenih i obrazovnih institucija (fakulteti, škole, vrtići i slično) 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 060 Zgrade znanstvenih i obrazovnih

institucija 65

11 72124 721240000Zgrade kulturnih institucija (kazališta, muzeji, galerije, domovi kulture, knjižnice i slično)

7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 078 Zgrade kulturnih institucija 65

11 72125 721250000 Restorani, odmarališta i ostali ugostiteljski objekti 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 086 Restorani,odmarališta i ostali

ugostiteljski objek 65

11 72126 721260000 Sportske dvorane i rekreacijski objekti 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 094 Sportske dvorane i rekreacijski objekti 65

11 72127 721270000 Tvorničke hale, skladišta, silosi, garaže i slično 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 108 Tvorničke hale,skladišta,silosi,garaže

i sl. 65

11 721290000 721290000 Ostali poslovni građevinski objekti 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 116 Ostali poslovni građevinski objekti 6511 7213 721310000 Ceste 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 124 Ceste 6511 7213 721320000 Željeznice 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 132 Željeznice 6511 7213 721330000 Zrakoplovne piste 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 140 Zrakoplovne piste 6511 7213 721340000 Mostovi i tuneli 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 159 Mostovi i tuneli 6511 7213 721390000 Ostali slični prometni objekti 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 167 Ostali slični prometni objekti 6511 7214 721410000 Plinovod, vodovod, kanalizacija 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 175 Plinovod,vodovod,kanalizacija 6511 7214 721420000 Kanali i luke 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 183 Kanali i luke 65

11 7214 721430000 Iskopi, rudnici i ostali objekti za eksploataciju rudnog bogatstva 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 191 Iskopi,rudnici i ost.objekti za

eksploataciju rud. 65

11 7214 721440000 Energetski i komunikacijski vodovi 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 205 Energetski i komunikacijski vodovi 6511 7214 721450000 Sportski i rekreacijski tereni 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 213 Sportski i rekreacijski tereni 6511 7214 721460000 Spomenici (povijesni, kulturni i slično) 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 221 Spomenici (povijesni, kulturni i slično) 6511 7214 721470000 Javna rasvjeta11 7214 721490000 Ostali nespomenuti građevinski objekti 7676 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 230 Ostali nespomenuti građevinski objekti 6511 72211 722110000 Računala i računalna oprema 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 019 Računala i računalna oprema 65


IZVOR STAVKA KONTO NAZIV KONTA ŠIFRA NAZIV ŠIFRE PODV NAZIV PODVRSTE MOD.11 72212 722120000 Uredski namještaj 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 027 Uredski namještaj 6511 722190000 722190000 Ostala uredska oprema 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 035 Ostala uredska oprema 6511 7222 722210000 Radio i TV prijemnici 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 043 Radio i TV prijemnici 6511 7222 722220000 Telefoni i ostali komunikacijski uređaji 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 051 Telefoni i ostali komunikacijski uređaji 65

11 7222 722230000 Telefonske i telegrafske centrale s pripadajućim instalacijama 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 060 Telefonske i telegrafske centrale s

pripadajućim i 65

11 7222 722290000 Ostala komunikacijska oprema 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 078 Ostala komunikacijska oprema 6511 7223 722310000 Oprema za grijanje, ventilaciju i hlađenje 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 086 Oprema za grijanje, ventilaciju i hlađenje 6511 7223 722320000 Oprema za održavanje prostorija 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 094 Oprema za održavanje prostorija 65

11 7223 722330000 Oprema za protupožarnu zaštitu (osim vozila) 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 108 Oprema za protupožarnu zaštitu (osim

vozila) 65

11 7223 722340000 Oprema za civilnu zaštitu 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 116 Oprema za civilnu zaštitu 6511 7223 722350000 Policijska oprema 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 124 Policijska oprema 6511 7223 722390000 Ostala oprema za održavanje i zaštitu 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 132 Ostala oprema za održavanje i zaštitu 6511 7224 722410000 Medicinska oprema 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 140 Medicinska oprema 6511 7224 722420000 Laboratorijska oprema 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 159 Laboratorijska oprema 6511 7225 722510000 Precizni i optički instrumenti 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 167 Precizni i optički instrumenti 6511 7225 722520000 Mjerni i kontrolni uređaji 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 175 Mjerni i kontrolni uređaji 6511 7225 722530000 Strojevi za obradu zemljišta 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 183 Strojevi za obradu zemljišta 6511 7225 722590000 Ostali instrumenti, uređaji i strojevi 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 191 Ostali instrumenti, uređaji i strojevi 6511 7226 722610000 Sportska oprema 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 205 Sportska oprema 6511 7226 722620000 Glazbeni instrumenti i oprema 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 213 Glazbeni instrumenti i oprema 6511 72271 722710000 Uređaji 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 221 Uređaji 6511 72272 722720000 Strojevi 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 230 Strojevi 6511 722730000 722730000 Oprema 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 248 Oprema 6571 7228 722810000 Vojna oprema 7072 Prihodi od prodaje postrojenja i opreme 256 Vojna oprema 6511 723110000 723110000 Osobni automobili 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 019 Osobni automobili 6511 72312 723120000 Autobusi 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 027 Autobusi 6511 72313 723130000 Kombi vozila 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 035 Kombi vozila 6511 723140000 723140000 Kamioni 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 043 Kamioni 6511 723150000 723150000 Traktori 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 051 Traktori 65

11 723160000 723160000 Terenska vozila (protupožarna, vojna i slično) 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 060 Terenska vozila (protupožarna, vojna

i slično) 65

11 7231 723170000 Motocikli 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 078 Motocikli 6511 7231 723180000 Bicikli 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 086 Bicikli 65

11 7231 723190000 Ostala prijevozna sredstva u cestovnom prometu 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 094 Ostala prijevozna sredstva u cestovnom

prometu 65

11 7232 723210000 Lokomotive 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 108 Lokomotive 6511 7232 723220000 Vagoni 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 116 Vagoni 6511 7232 723230000 Uspinjače 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 124 Uspinjače 6511 7232 723240000 Tramvaji 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 132 Tramvaji 65

11 7232 723290000 Ostala prijevozna sredstva u željezničkom prometu i slično 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 140 Ostala prijevozna sredstva u

željezničkom prometu 65

11 723310000 723310000 Plovila 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 159 Plovila 6511 723320000 723320000 Trajekti 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 167 Trajekti 65

11 7233 723390000 Ostala prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 175 Ost. prijevozna sredstva u pomor. i

riječn. promet 65

11 7234 723410000 Helikopteri 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 183 Helikopteri 6511 7234 723420000 Zrakoplovi 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 191 Zrakoplovi 65

11 7234 723490000 Ostala prijevozna sredstva u zračnom prometu 7510 Prihodi od prodaje prijevoznih sredstava 205 Ostala prijevozna sredstva u zračnom

prometu 65

11 7241 724110000 Knjige 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 019 Knjige u knjižnicama 65

11 7242 724210000 Djela likovnih umjetnika 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 027 Djela likovnih umjetnika 65

11 7242 724220000 Kiparska djela 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 035 Kiparska djela 65

11 7242 724290000 Ostala umjetnička djela 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 043 Ostala umjetnička djela 65

11 7243 724310000 Muzejski izlošci 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 051 Muzejski izlošci 65



11 7243 724320000 Predmeti prirodnih rijetkosti 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 060 Predmeti prirodnih rijetkosti 65

11 7244 724410000 Ostale nespomenute izložbene vrijednosti 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske

imovine 078 Ostale nespomenute izložbene vrijednosti 65

11 7251 725110000 Šume 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 086 Šume 65

11 7251 725190000 Ostali višegodišnji nasadi 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 094 Ostali višegodišnji nasadi 65

11 725210000 725210000 Osnovno stado 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 108 Osnovno stado 65

11 7261 726110000 Istraživanje rudnih bogatstava 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 116 Ulaganja u istraživanja rudnih

bogatstava 65

11 7262 726210000 Ulaganja u računalne programe 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 124 Ulaganja u računalne programe 65

11 7263 726310000 Filmovi, kazališne i glazbene predstave 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 132 Filmovi,kazališne i glazbene predstave 65

11 7263 726320000 Zvučni i tekstualni zapisi 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 140 Zvučni i tekstualni zapisi 65

11 7263 726330000 Radio i TV programi 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 159 Radio i TV programi 65

11 7263 726340000 Kulturne i sportske priredbe 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 167 Kulturne i sportske priredbe 65

11 7263 726360000 Znanstveni radovi i dokumentacija 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 175 Znanstveni radovi i dokumentacija 65

11 7263 726370000 Dokumenti prostornog uređenja (prostorni planovi i ostalo)

11 7263 726390000 Ostala umjetnička, literarna i znanstvena djela 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske

imovine 183 Ostala umjetnička, literarna i znanstvena djela 65

11 7264 726410000 Ostala nematerijalna proizvedena imovina 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske

imovine 191 Ostala nematerijalna proizvedena imovina 65

73 PRIHODI OD PRODAJE PLEMENITIH METALA I OSTALIH POHRANJENIH VRIJEDNOSTI

11 7311 731110000 Plemeniti metali 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 213 Plemeniti metali 65

74 PRIHODI OD PRODAJE PROIZVEDENE KRATKOTRAJNE IMOVINE

71 74111 741110000 Robne zalihe 7030 Ostali prihodi od prodaje nefinancijske imovine 205 Ostale strateške zalihe 65

11 74119 741190000 Ostale strateške zalihe8 PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE IZADUŽIVANJA81 PRIMLJENE OTPLATE (POVRATI) GLAVNICE DANIH ZAJMOVA

11 00005 811310000 Povrat zajmova danih međunarodnim organizacijama - kratkoročni

11 8113 811320000 Povrat zajmova danih međunarodnim organizacijama - dugoročni

11 00005 811410000 Povrat zajmova danih institucijama i tijelima EU - kratkoročni

11 8114 811420000 Povrat zajmova danih institucijama i tijelima EU - dugoročni

11 00005 811510000 Povrat zajmova danih inozemnim vladama u EU - kratkoročni

11 8115 811520000 Povrat zajmova danih inozemnim vladama u EU - dugoročni

11 00005 811610000 Povrat zajmova danih inozemnim vladama izvan EU - kratkoročni

11 8116 811620000 Povrat zajmova danih inozemnim vladama izvan EU - dugoročni

11 00005 812110000Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu - kratkoročni

11 812121000 812121000Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu - dugoročni - nenamjenski

7552 Povrat gl.danih zajm.neprof.org.građ.ili kućan. 019 Povrat gl.danih zajm.neprof.org.građ.ili

kućan.-nenamjenski 65

81 812125000 812125000Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima - dugoročni - namjenski

7552 Povrat gl.danih zajm.neprof.org.građ.ili kućan. 035 Povrat gl.danih zajm.neprof.org.građ.ili

kućan.-namjenski 65



11 81213 812130000Povrat danih zajmova neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu po protestiranim jamstvima

11 00005 812210000Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u inozemstvu - kratkoročni

11 8122 812220000Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama, gra anima i ku anstvima u inozemstvu - dugoročni

11 00005 813210000Povrat zajmova danih kreditnim institucijama u javnom sektoru - kratkoročni

11 8132 813220000 Povrat zajmova danih kreditnim institucijama u javnom sektoru - dugoročni

11 8132 813230000Povrat danih zajmova kreditnim institucijama u javnom sektoru po protestiranim jamstvima

11 00005 813310000 Povrat zajmova danih osiguravajućim društvima u javnom sektoru - kratkoročni

11 8133 813320000 Povrat zajmova danih osiguravajućim društvima u javnom sektoru - dugoročni

11 8133 813330000Povrat danih zajmova osiguravajućim društvima u javnom sektoru po protestiranim jamstvima

11 00005 813410000Povrat zajmova danih ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru - kratkoročni

11 8134 813420000 Povrat zajmova danih ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru - dugoročni

11 8134 813430000Povrat danih zajmova ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru po protestiranim jamstvima

11 00005 814110000 Povrat zajmova danih trgovačkim društvima u javnom sektoru - kratkoročni

11 8141 814120000 Povrat zajmova danih trgovačkim društvima u javnom sektoru - dugoročni 7552 povrat danih tuzemnih zajmova 230 Povrat zajmova danih trgovačkim

društvima u javnom sektoru - dugoročni 65

11 8141 814130000Povrat danih zajmova trgovačkim društvima u javnom sektoru po protestiranim jamstvima

11 00005 815310000Povrat zajmova danih tuzemnim kreditnim institucijama izvan javnog sektora - kratkoročni

11 8153 815320000Povrat zajmova danih tuzemnim kreditnim institucijama izvan javnog sektora - dugoročni

11 8153 815330000Povrat danih zajmova tuzemnim kreditnim institucijama izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima

11 00005 815410000Povrat zajmova danih tuzemnim osiguravajućim društvima izvan javnog sektora - kratkoročni

11 8154 815420000Povrat zajmova danih tuzemnim osiguravajućim društvima izvan javnog sektora - dugoročni

11 8154 815430000Povrat danih zajmova tuzemnim osiguravajućim društvima izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima

11 00005 815510000Povrat zajmova danih ostalim tuzemnim financijskim institucijama izvan javnog sektora - kratkoročni

11 8155 815520000Povrat zajmova danih ostalim tuzemnim financijskim institucijama izvan javnog sektora - dugoročni

11 8155 815530000Povrat danih zajmova ostalim tuzemnim financijskim institucijama izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima



11 00005 815610000 Povrat zajmova danih inozemnim kreditnim institucijama - kratkoročni

11 8156 815620000 Povrat zajmova danih inozemnim kreditnim institucijama - dugoročni

11 00005 815710000 Povrat zajmova danih inozemnim osiguravajućim društvima - kratkoročni

11 8157 815720000 Povrat zajmova danih inozemnim osiguravajućim društvima - dugoročni

11 00005 815810000 Povrat zajmova danih ostalim inozemnim financijskim institucijama - kratkoročni

11 8158 815820000 Povrat zajmova danih ostalim inozemnim financijskim institucijama - dugoročni

11 00005 816310000Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - kratkoročni

11 816320000 816320000Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - dugoročni

11 816321000 816321000Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - dugoročni - nenamjenski

7552 povrat danih tuzemnih zajmova 027Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - dugoročni - nenamjenski

65

11 816321100 816321100Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - dugoročni-jamstva

7552 povrat danih tuzemnih zajmova 221Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - dugoročni-jamstva

65

11 816321100 816321100Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - dugoročni-jamstva

7552 povrat danih tuzemnih zajmova

81 816325000 816325000Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - dugoročni - namjenski

7552 povrat danih tuzemnih zajmova 043Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - dugoročni - namjenski

65

11 81633 816330000Povrat danih zajmova tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima

11 00005 816410000 Povrat zajmova danih tuzemnim obrtnicima - kratkoročni

11 816420000 816420000 Povrat zajmova danih tuzemnim obrtnicima - dugoročni

11 816421000 816421000 Povrat zajmova danih tuzemnim obrtnicima - dugoročni - nenamjenski 7552 povrat danih tuzemnih zajmova 191 Povrat zajmova danih tuzemnim

obrtnicima - dugoročni - nenamjenski 65

11 816421100 816421100 Povrat zajmova danih tuzemnim obrtnicima - dugoročni-jamstva 7552 povrat danih tuzemnih zajmova 205 Povrat zajmova danih tuzemnim

obrtnicima - dugoročni-jamstva 65

81 816425000 816425000 Povrat zajmova danih tuzemnim obrtnicima - dugoročni - namjenski 7552 povrat danih tuzemnih zajmova 213 Povrat zajmova danih tuzemnim

obrtnicima - dugoročni - namjenski 65

11 81643 816430000 Povrat danih zajmova tuzemnim obrtnicima po protestiranim jamstvima

11 00005 816510000 Povrat zajmova danih inozemnim trgovačkim društvima - kratkoročni

11 8165 816520000 Povrat zajmova danih inozemnim trgovačkim društvima - dugoročni

11 00005 816610000 Povrat zajmova danih inozemnim obrtnicima - kratkoročni

11 8166 816620000 Povrat zajmova danih inozemnim obrtnicima - dugoročni

11 00005 817110000 Povrat zajmova danih državnom proračunu - kratkoročni

11 817121000 817121000 Povrat zajmova danih državnom proračunu - dugoročni-nenamjenski 7552 Povrat danih tuzemnih zajmova 051 Povrat zajmova danih državnom

proračunu - dugoročni-nenamjenski 65

81 817125000 817125000 Povrat zajmova danih državnom proračunu - dugoročni-namjenski 7552 Povrat danih tuzemnih zajmova 060 Povrat zajmova danih državnom

proračunu - dugoročni-namjenski 65

11 00005 817210000 Povrat zajmova danih županijskim proračunima - kratkoročni

11 817221000 817221000 Povrat zajmova danih županijskim proračunima - dugoročni-nenamjenski 7552 Povrat danih tuzemnih zajmova 078 Povrat zajmova danih županijskim

proračunima - dugoročni-nenamjenski 65

81 817225000 817225000 Povrat zajmova danih županijskim proračunima - dugoročni-namjenski 7552 Povrat danih tuzemnih zajmova 132 Povrat zajmova danih županijskim

proračunima - dugoročni-namjenski 65



11 81723 817230000Povrat danih zajmova županijskim proračunima po protestiranim jamstvima

11 00005 817310000 Povrat zajmova danih gradskim proračunima - kratkoročni

11 817321000 817321000 Povrat zajmova danih gradskim proračunima - dugoročni-nenamjenski 7552 Povrat danih tuzemnih zajmova 086 Povrat zajmova danih gradskim


81 817325000 817325000 Povrat zajmova danih gradskim proračunima - dugoročni-namjenski 7552 Povrat danih tuzemnih zajmova 140 Povrat zajmova danih gradskim


11 81733 817330000 Povrat danih zajmova gradskim proračunima po protestiranim jamstvima

11 00005 817410000 Povrat zajmova danih općinskim proračunima - kratkoročni

11 817421000 817421000 Povrat zajmova danih općinskim proračunima - dugoročni-nenamjenski 7552 Povrat danih tuzemnih zajmova 094 Povrat zajmova danih općinskim


81 817425000 817425000 Povrat zajmova danih općinskim proračunima - dugoročni-namjenski 7552 Povrat danih tuzemnih zajmova 159 Povrat zajmova danih općinskim


11 81743 817430000 Povrat danih zajmova općinskim proračunima po protestiranim jamstvima

11 00005 817510000 Povrat zajmova danih HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u - kratkoročni

11 817521000 817521000 Povrat zajmova danih HZMO, HZZ i HZZO - dugoročni-nenamjenski 7552 Povrat danih tuzemnih zajmova 108 Povrat zajmova danih HZMO, HZZ i HZZO

- dugoročni-nenamjenski 65

81 817525000 817525000 Povrat zajmova danih HZMO, HZZ i HZZO - dugoročni-namjenski 7552 Povrat danih tuzemnih zajmova 167 Povrat zajmova danih HZMO, HZZ i HZZO

- dugoročni-namjenski 65

11 81753 817530000 Povrat danih zajmova HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u po protestiranim jamstvima

11 00005 817610000Povrat zajmova danih ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna - kratkoročni

11 817621000 817621000Povrat zajmova danih ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna - dugoročni-nenamjenski

7552 Povrat danih tuzemnih zajmova 116Povrat zajmova danih ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna - dugoročni-nenamjenski

65

81 817625000 817625000Povrat zajmova danih ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna - dugoročni-namjenski

7552 Povrat danih tuzemnih zajmova 175Povrat zajmova danih ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna - dugoročni-namjenski

65

11 81763 817630000Povrat danih zajmova ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna po protestiranim jamstvima

11 00005 817710000Povrat zajmova danih izvanproračunskim korisnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna - kratkoročni

11 817721000 817721000

Povrat zajmova danih izvanproračunskim korisnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna - dugoročni-nenamjenski

7552 Povrat danih tuzemnih zajmova 124

Povrat zajmova danih izvanproračunskim korisnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna - dugoročni-nenamjenski

65

81 817725000 817725000

Povrat zajmova danih izvanproračunskim korisnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna - dugoročni-namjenski

7552 Povrat danih tuzemnih zajmova 183

Povrat zajmova danih izvanproračunskim korisnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna - dugoročni-namjenski

65

11 81773 817730000

Povrat danih zajmova izvanproračunskim korisnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna po protestiranim jamstvima

11 00005 818110000Primici od povrata depozita od tuzemnih kreditnih i ostalih financijskih institucija - kratkoročni

11 8181 818120000Primici od povrata depozita od tuzemnih kreditnih i ostalih institucija - dugoročni

11 00005 81821Primici od povrata depozita od inozemnih kreditnih i ostalih financijskih institucija - kratkoročni

11 8182 818220000Primici od povrata depozita od inozemnih kreditnih i ostalih institucija - dugoročni



11 81831 818310000 Primici od povrata jamčevnih pologa - tuzemni

11 81832 818320000 Primici od povrata jamčevnih pologa - inozemni

82 PRIMICI OD PRODAJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA11 00005 821110000 Trezorski zapisi - tuzemni 7617 Primici od prodaje vrijednosnih papira 6811 00005 821210000 Trezorski zapisi -inozemni

11 8221 822120000 Obveznice - tuzemne 7625 Primici od prodaje eurokunskih obveznica 68

11 8222 822220000 Obveznice - inozemne

11 8222 822220100 Obveznice - inozemne 7048 Prihodi od prodaje obveznica Republike Hrvatske 68

11 8222 822220200 Primici od eurodolar.obveznica 7633 Primici od prodaje eurodolarskih obveznica 68

11 00005 823110000 Opcije i drugi financijski derivati - tuzemni - kratkoročni

11 8231 823120000 Opcije i drugi financijski derivati - tuzemni - dugoročni

11 00005 823210000 Opcije i drugi financijski derivati - inozemni - kratkoročni

11 8232 823220000 Opcije i drugi financijski derivati - inozemni - dugoročni

11 00005 824110000 Ostali vrijednosni papiri - tuzemni - kratkoročni

11 8241 824120000 Ostali vrijednosni papiri - tuzemni - dugoročni

11 00005 824210000 Ostali vrijednosni papiri - inozemni - kratkoročni

11 8242 824220000 Ostali vrijednosni papiri - inozemni - dugoročni

83 PRIMICI OD PRODAJE DIONICA I UDJELA U GLAVNICI

11 8312 831220000 Dionice i udjeli u glavnici kreditnih institucija u javnom sektoru

11 8313 831320000 Dionice i udjeli u glavnici osiguravajućih društava u javnom sektoru

11 8314 831420000 Dionice i udjeli u glavnici ostalih financijskih institucija u javnom sektoru

11 832120000 832120000 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru 7609 Prihodi od privatizacije (prodaje udjela

u poduzeću)62, 63, 64, 68

11 8331 833130000Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora

11 8331 833140000Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih osiguravajućih društava izvan javnog sektora

11 8331 833150000Dionice i udjeli u glavnici ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnog sektora

11 8332 833230000Dionice i udjeli u glavnici inozemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora

11 8332 833240000Dionice i udjeli u glavnici inouzemnih osiguravajućih društava izvan javnog sektora

11 8332 833250000Dionice i udjeli u glavnici ostalih inozemnih financijskih institucija izvan javnog sektora

11 8341 834120000Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora

11 8342 834220000 Dionice i udjeli u glavnici inozemnih trgovačkih društava

84 PRIMICI OD ZADUŽIVANJA



11 00005 841310000 Primljeni zajmovi od međunarodnih organizacija - kratkoročni

81 841320000 841320000 Primljeni zajmovi od međunarodnih organizacija - dugoročni

83 841320100 841320100 Tehnička pomoć II -IBRD 4460

83 841320101 841320101 Osuvremenjivanje i restrukturiranje HŽ-a i IBRD-a - 4351

83 841320102 841320102 Obnova Istre, Slavonije, Baranja i zapadnog Srijema - IBRD 4353

83 841320103 841320103 Ulaganje u mirovinski fond Regos-a i Hagena-e - IBRD 4672

83 841320104 841320104 Projekt zdravstvenog sustava - IBRD 4513

83 841320105 841320105 Tehnička pomoć pri provedbi stečaja -IBRD 4613

83 841320106 841320106 Sređivanje zemljišnih knjiga i katastra - IBRD 4674

83 841320107 841320107 Olakšavanje trgovine i transporta u JI Europi - IBRD 4582

83 841320108 841320108 Tehnologijski razvitak - IBRD 7320083 841320109 841320109 Pravna stečevina EU - IBRD P418083 841320110 841320110 Sliv rijeke Neretve i Trebišnjice

83 841320111 841320111 Oporavak na pod. Poseb. Drž.skrbi IBRD-72830

83 841320112 841320112 Luka Ploče IBRD P4220

83 841320113 841320113 Onečiš. Voda na priob. Području IBRD 72260

81 841320114 841320114 Unapr. sustava odgoja i obraz. IBRD-73320

83 841320115 841320115 Zajam za projekt razvoja sustava socijalne skrbi - IBRD73070

83 841320116 841320116 Zajam za projekt zdravstva i ulaganja u sektor zdravstva IBRD 7598

11 841320117 841320117 Programski zajam za strukturne prilagodbe PAL I

83 841320118 841320118 Pravn.i instrumenti usklađivanja poljoprivrede s pra. Ste. EU-73600

11 841320119 841320119 Programski zajam za strukturne prilagodbe II

11 841320120 841320120 Programski zajam za strukturne prilagodbe III

83 841320121 841320121 Zajam za modernizaciju Porezne uprave IBRD 74710

83 841320122 841320122 Zajam za projekt unutarnje vode IBRD 74530

83 841320123 841320123 Zajam za projekt pravosudne reforme IBRD PPA4420HR

83 841320124 841320124 Predz. za pripr.Proj.ulag.u zašt.prir., IBRD P4500

11 841320125 841320125 Zajam za razvojnu politiku IBRD-78460

83 841320126 841320126 Zajam za Projekt ulaganja u zaštitu prirode EU Natura 2000

83 841320127 841320127 Zajam za Projekt potpore pravosud. sektoru 78880

83 841320128 841320128 Zajam za proj.ublažav.i prilagođav.rizika od katastrofa

83 841320129 841320129 Projekt zašt.voda na priobal.podr.II 7640

83 841320130 841320130Predzajam za pripremu Projekta implement.integrir.sust.zemljiš.administr. IBRD P459

11 841320131 841320131Zajam za razvojnu politiku u fiskalnom, socijalnom i financ.sektoru IBRD u pripremi



83 841320132 841320132Projekt implementacije integriranog sustava zemljišne administracije IBRD 8086

83 841320133 841320133 Predujam za 2.projekt tehnologijskog razvoja IBRD P4640

83 841320134 841320134 2.Zaj. za razv.polit. gospod.oporav.IBRD ERDPL 2

83 841320135 841320135 2.projekt tehnologijskog razvoja IBRD 82580

83 841320136 841320136 IBRD Poboljšanje kvalitete i učinkovitosti zdravstvenih usluga u RH

11 841320137 841320137 Zajam za projekt rezultata u zdravstvu IBRD 83650 Mfin

81 841320138 841320138 Zajam za projekt rezultata u zdravstvu 83650 IBRD

81 841320140 841320140 Zajam za projekt rezultata u sustavu socijalne skrbi IBRD 84260

83 841320141 841320141Predzajam za pripremu Projekta modernizacije sustava socijalne zaštite IBRD P4690

83 841320300 841320300 Osuvremenjivanje i restrukturiranje HŽ-a EBRD 733

82 841320400 841320400 Zajam za Projekt obnove zdravstvene infrastrukture (II) CEB 1351

82 841320401 841320401 Zajam za Projekt obnove škola CEB 1456

82 841320402 841320402Zajam za Projekt obnove franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku CEB 1378

82 841320403 841320403 Zajam za projekt povrata progranika i izbjeglica u RH CEB 1435

82 841320404 841320404Zajam za Projekt obnove otoka ili područja od posebne državne skrbi (IV) CEB 1498

82 841320405 841320405Zajam za Projekt obnove i modernizacije ŠNZ “Andrija Štampar”, Zagreb, i MCZZM, Dubrovnik CEB 1419

82 841320406 841320406 Zajam za projekt obnove ILOK-VUK-VUČEDOL

82 841320407 841320407 Zajam za Projekt obnove zdravstvene infrastrukture

82 841320408 841320408 Zajam za Projekt obn.i izgrad.škol.objek.u RH-II faza

82 841320409 841320409 Zajam za Projekt nadogradnje zatvora u Zagrebu

82 841320410 841320410 Zajam za Projekt izgr.kaznionice i zatvora u Šibeniku

82 841320411 841320411 Projekti vodnog gospodarstva CEB 1751

82 841320412 841320412 CEB Obnova zdr infrastrukture - Vijeće EU IV

11 00005 841410000 Primljeni krediti i zajmovi od institucija i tijela EU - kratkoročni

81 841420000 841420000 Primljeni krediti i zajmovi od institucija i tijela EU - dugoročni

83 841420200 841420200 Osuvremenjivanje i restrukturiranje HŽ-a EIB VC21051

82 841420201 841420201 Obnova kom. Infr. u područjima posebne državne skrbi EIB 22165

82 841420202 841420202 Progr.integ.razvoja lokalne zajednice EIB 22881

82 841420203 841420203 Zajam za proj.razvoja priobalja i otoka EIB

82 841420204 841420204 Projekti vodnog gospodarstva EIB 31176

81 841420205 841420205 Zajam za Projekt sufinanciranja EU ISPA-IPA 2007-2011.EIB 25749



82 841420206 841420206 Zajam za Projekt rekonstr.i restaur.melioracijskih kanala

82 841420207 841420207

Zajam EIB Projekt izgradnja i razvoj Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompentencija za zemlje jugoistočne Europe

11 00005 841510000 Primljeni zajmovi od inozemnih vlada u EU - kratkoročni

11 8415 841520000 Primljeni zajmovi od inozemnih vlada u EU - dugoročni

11 00005 841610000 Primljeni zajmovi od inozemnih vlada izvan EU - kratkoročni

11 8416 841620000 Primljeni zajmovi od inozemnih vlada izvan EU - dugoročni

11 00005 842210000 Primljeni krediti od kreditnih institucija u javnom sektoru - kratkoročni

11 00005 842210100 Primljeni zajmovi od kreditnih institucija - HBOR 7226 Krediti i pozajmice 981 Krediti i pozjamice - HBOR 65

11 00005 842210200 Primljeni zajmovi od kreditnih institucija HPB 7226 Krediti i pozajmice 973 Krediti i pozajmice-HPB 65

11 00005 842210900 Primljeni zajmovi od kreditnih institucija u javnom sektoru - sindicirani

11 8422 842220000 Primljeni krediti od kreditnih institucija u javnom sektoru - dugoročni

11 8422 842220100 Primljeni zajmovi od kreditnih institucija u javnom sektoru - sindicirani

11 8422 842230000 Primljeni financijski leasing od kreditnih institucija u javnom sektoru

11 8422 842240000 Primljeni zajmovi po faktoringu od kreditnih institucija u javnom sektoru

11 00005 842310000 Primljeni zajmovi od osiguravajućih društava u javnom sektoru - kratkoročni 7226 Krediti i pozajmice 949 Primljeni zajmovi od osiguravajućih

društava u javnom sektoru - kratkoročni 65

11 8423 842320000 Primljeni zajmovi od osiguravajućih društava u javnom sektoru - dugoročni

11 8423 842330000Primljeni zajmovi po faktoringu od osiguravajućih društava u javnom sektoru

11 00005 842410000Primljeni krediti i zajmovi od ostalih financijskih institucija u javnom sektoru - kratkoročni

11 00005 842410100Primljeni krediti i zajmovi od ostalih financijskih institucija u javnom sektoru - kratkoročni HAGENA

7544 Kratk. pozajmica-sred.sa privrem.rač. Hagene 027 Povrat doprinosa II.stupa po nalogu

MFPU 65

11 00005 842410100Primljeni krediti i zajmovi od ostalih financijskih institucija u javnom sektoru - kratkoročni HAGENA

7544 Kratk. pozajmica-sred.sa privrem.rač. Hagene 035 Prijenos neraspoređenih sredstava sa

računa Hagene 65

11 8424 842420000Primljeni krediti i zajmovi od ostalih financijskih institucija u javnom sektoru - dugoročni

11 8424 842430000 Primljeni financijski leasing od ostalih financijskih institucija u javnom sektoru

11 8424 842440000Primljeni zajmovi po faktoringu od ostalih financijskih institucija u javnom sektoru

11 00005 843110000 Primljeni zajmovi od trgovačkih društava u javnom sektoru - kratkoročni 7544 Kratk. pozajmica-sred.sa privrem.rač.

Hagene

11 8431 843120000 Primljeni zajmovi od trgovačkih društava u javnom sektoru - dugoročni

11 8431 843130000 Primljeni robni zajmovi od trgovačkih društava u javnom sektoru

11 8431 843140000 Primljeni zajmovi po faktoringu od trgovačkih društava u javnom sektoru

11 00005 844310000Primljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora - kratkoročni

7226 Krediti i pozajmice 990Primljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora - kratkoročni

65



11 00005 844310900Primljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora- sindicirani - kratkoročni

11 8443 844320000Primljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora - dugoročni

7226 Krediti i pozajmice 930 Primlj.kred.od tuzem.kred.inst.van JS-dugoročni 65

11 8443 844320100Primljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora- sindicirani - dugoročni

11 8443 844330000Primljeni financijski leasing od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora

11 8443 844340000Primljeni zajmovi po faktoringu od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora

11 00005 844410000Primljeni zajmovi od tuzemnih osiguravajućih društava izvan javnog sektora - kratkoročni

7226 Krediti i pozajmice 965Primljeni zajmovi od tuzemnih osiguravajućih društava izvan javnog sektora - kratkoročni

65

11 8444 844420000Primljeni zajmovi od tuzemnih osiguravajućih društava izvan javnog sektora - dugoročni

11 8444 844430000Primljeni zajmovi po faktoringu od tuzemnih osiguravajućih društava izvan javnog sektora

11 00005 844510000Primljeni krediti i zajmovi od ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnog sektora - kratkoročni

7226 Krediti i pozajmice 957Primljeni krediti i zajmovi od ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnog sektora - kratkoročni

65

11 8445 844520000Primljeni krediti i zajmovi od ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnog sektora - dugoročni

11 8445 844530000Primljeni financijski leasing od ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnog sektora

11 8445 844540000Primljeni zajmovi po faktoringu od ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnog sektora

11 00005 844610000 Primljeni krediti od inozemnih kreditnih institucija - kratkoročni 7293 Primici od inozemnih kredita Primljeni krediti od inozemnih kreditnih

institucija - kratkoročni 65

81 844620000 844620000 Primljeni krediti od inozemnih kreditnih institucija - dugoročni

83 844620100 844620100 Obnova i modernizacija HŽ-a - KFW - 10725

11 844620200 844620200 Zajmovi inoz.kred.inst.MERRILL LYNCH London

11 8446 844630000 Primljeni financijski leasing od inozemnih kreditnih institucija

11 8446 844640000 Primljeni zajmovi po faktoringu od inozemnih kreditnih institucija

11 00005 844710000 Primljeni zajmovi od inozemnih osiguravajućih društava - kratkoročni 7293 Primici od inozemnih kredita Primljeni zajmovi od inozemnih

osiguravajućih društava - kratkoročni 65

11 8447 844720000 Primljeni zajmovi od inozemnih osiguravajućih društava - dugoročni

11 8447 844730000 Primljeni zajmovi po faktoringu od inozemnih osiguravajućih društava

11 00005 844810000Primljeni krediti i zajmovi od ostalih inozemnih financijskih institucija - kratkoročni

7293 Primici od inozemnih kreditaPrimljeni krediti i zajmovi od ostalih inozemnih financijskih institucija - kratkoročni

65

11 8448 844820000Primljeni krediti i zajmovi od ostalih inozemnih financijskih institucija - dugoročni

11 8448 844830000 Primljeni financijski leasing od ostalih inozemnih financijskih institucija

11 8448 844840000 Primljeni zajmovi po faktoringu od ostalih inozemnih financijskih institucija



11 00005 845310000Primljeni zajmovi od tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora - kratkoročni

11 8453 845320000Primljeni zajmovi od tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora - dugoročni

11 8453 845330000Primljeni robni zajmovi od tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora

11 8453 845340000Primljeni zajmovi po faktoringu od tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora

11 00005 845410000 Primljeni zajmovi od tuzemnih obrtnika izvan javnog sektora - kratkoročni

11 8454 845420000 Primljeni zajmovi od tuzemnih obrtnika izvan javnog sektora - dugoročni

11 8454 845430000 Primljeni robni zajmovi od tuzemnih obrtnika

11 8454 845440000 Primljeni zajmovi po faktoringu od tuzemnih obrtnika

11 00005 845510000 Primljeni zajmovi od inozemnih trgovačkih društava - kratkoročni

11 8455 845520000 Primljeni zajmovi od inozemnih trgovačkih društava - dugoročni

11 8455 845530000 Primljeni robni zajmovi od inozemnih trgovačkih društava

11 8455 845540000 Primljeni zajmovi po faktoringu od inozemnih trgovačkih društava

11 00005 845610000 Primljeni zajmovi od inozemnim obrtnika - kratkoročni

11 8456 845620000 Primljeni zajmovi od inozemnim obrtnika - dugoročni

11 8456 845630000 Primljeni robni zajmovi od inozemnih obrtnika

11 8456 845640000 Primljeni zajmovi po faktoringu od inozemnih obrtnika

11 00005 847110000 Primljeni zajmovi od državnog proračuna - kratkoročni

11 8471 847120000 Primljeni zajmovi od državnog proračuna - dugoročni

11 00005 847210000 Primljeni zajmovi od županijskih proračuna - kratkoročni

11 8472 847220000 Primljeni zajmovi od županijskih proračuna - dugoročni

11 00005 847310000 Primljeni zajmovi od gradskih proračuna - kratkoročni

11 8473 847320000 Primljeni zajmovi od gradskih proračuna - dugoročni

11 00005 847410000 Primljeni zajmovi od općinskih proračuna - kratkoročni

11 8474 847420000 Primljeni zajmovi od općinskih proračuna - dugoročni

11 00005 847510000 Primljeni zajmovi od HZMO-a, HZZ-a i HZZO-a - kratkoročni

11 8475 847520000 Primljeni zajmovi od HZMO-a, HZZ-a i HZZO-a - dugoročni

11 00005 847610000Primljeni zajmova od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna - kratkoročni

11 8476 847620000Primljeni zajmova od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna- dugoročni

11 00005 847710000Primljeni zajmovi od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna - kratkoročni



11 8477 847720000Primljeni zajmovi od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna - dugoročni

85 PRIMICI OD PRODAJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA IZ PORTFELJA

11 8511 85111 Komercijalni i blagajnički zapisi - tuzemni

11 8512 85121 Komercijalni i blagajnički zapisi - inozemni

11 8522 85221 Obveznice - tuzemne11 8522 85222 Obveznice - inozemne

11 00005 85311 Opcije i drugi financijski derivati - tuzemni - kratkoročni

11 8531 85312 Opcije i drugi financijski derivati - tuzemni - dugoročni

11 00005 85321 Opcije i drugi financijski derivati - inozemni - kratkoročni

11 8532 85322 Opcije i drugi financijski derivati - inozemni - dugoročni

11 00005 85411 Ostali tuzemni vrijednosni papiri - kratkoročni

11 8541 85412 Ostali tuzemni vrijednosni papiri - dugoročni

11 00005 85421 Ostali inozemni vrijednosni papiri - kratkoročni

11 8542 85422 Ostali inozemni vrijednosni papiri - dugoročni

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili e-mail: [email protected]

AKTUALNO AKTUALNO

U nakladi RRiF-a veliki priručnik

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

- Primjena u praksi -VII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, lipanj 2015.

Skupina autora

Redaktor: dr. sc. Ljerka MARKOTA

Opseg: 1336 str. - tvrdi uvez Cijena (s PDV-om): 588,00 kn

Nakon dvogodišnje primjene sustava poreza na dodanu vrijed-nost prema pravilima poslovanja u EU, RRiF je pripremio novo – značajno dopunjeno izdanje ovog Priručnika. U ovom izda-nju prošireni su tekstovi i primjeri kojima se na praktičan način objašnjava primjena PDV-a u Hrvatskoj, ali i u odnosima stjecanja i isporuka iz/u članice EU, odnosno kod uvoza ili izvoza u treće zemlje. Postupke oporezivanja bitno je poznavati kako bismo u praksi mogli odrediti poslovni model s kupcima, odnosno dobav-ljačima dobara i usluga.

NOMOTEHNIKA - izrada općih akata(zakona, uredaba, pravilnika, statuta, poslovnika, naredaba, i dr.)

S PRAKTIČNIM PRIMJERIMA(zakona, uredaba, pravilnika, statuta, poslovnika, naredaba, i dr.)(zakona, uredaba, pravilnika, statuta, poslovnika, naredaba, i dr.)(zakona, uredaba, pravilnika, statuta, poslovnika, naredaba, i dr.)(zakona, uredaba, pravilnika, statuta, poslovnika, naredaba, i dr.)(zakona, uredaba, pravilnika, statuta, poslovnika, naredaba, i dr.)

S PRAKTIČNIM PRIMJERIMA

+ dodatakKOMENTAR jedinstvenih

nomotehničkih pravilaOpseg: 112 str.

Cijena za obje knjige u kompletu: 231,00 kn

AKTUALNO

AKTUALNO

Autori: doc. dr. sc. Ivan Milotić, dipl. iur. i Domagoj Peranić, dipl. iur. Suradnici: Anamarija Livaja, mag. iur.; Terezija Marić, dipl. iur.; Marko

Zoričić, dipl. ang. i soc., spec. konf. prev.; Ivan Palčić, dipl. iur.; Vjekoslav Ivančić, mag. iur.

Opseg: 416 str.

Radni odnosi + PrilogPrimjena Zakona o raduVII. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE 2015.+ PRILOG: Nove evidencije u području rada i obračuna plaće

Radni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogRadni odnosi + PrilogNove evidencije u području rada i obračuna plaćeNove evidencije u području rada i obračuna plaćeNove evidencije u području rada i obračuna plaćeNove evidencije u području rada i obračuna plaćeNove evidencije u području rada i obračuna plaćeNove evidencije u području rada i obračuna plaćeNove evidencije u području rada i obračuna plaćeNove evidencije u području rada i obračuna plaće

Ovaj priručnik omogućit će vam lakše snalaženje i primjenu novog Zako-na o radu u praksi, donoseći vam pritom na jednom mjestu, na pregledan način, niz upotrebljivih obrazaca, odluka i ugovora iz ovog područja, kao i sve povezane zakonske i podzakonske akte (pravilnike, uredbe, kolektivne ugovore i sl.), te kao radne evidencije.

Opseg: 760 + 140 str.Cijena kompleta: 462,00 kn

Autori:prof. dr. sc. Vilim GORENC; doc. dr. sc. Zlatko ĆESIĆ,

Vesna BULJAN, dipl. iur. i dr. sc. Vlado BRKANIĆOpseg priručnika je 1660 stranica. Tvrdi uvez.

+ dodatak: Zakon o trgovačkim društvima (pročišćeni tekst) - 2015.

Cijena komentara i dodatka: 997,50 kn

KOMENTAR ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

IV. izmijenjeno i dopunjeno izdanje 2008. (dodatak 2015.)