Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 5/15. · moupravi regulirana su, između ostalog, i pitanja koja se odnose na okvire za način rada predstavničkog tijela jedi-

RačunovodstvoRevizija iFinancije

POSLOVANJE PRORAČUNAI PRORAČUNSKIH KORISNIKA

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

5/1

5.

RAČUNOVODSTVOVladimirka TELENTA, dipl. oec.

Godišnji i polugodišnji izvještaj o izvršenju lokalnih proračuna ....................................................3

JAVNA NABAVAZoran VUIĆ, dip. iur.

Razlozi isključenja prema Direktivi 2014/24/EU ..................................................................................9

Ante LOBOJA, dipl. iur.Javna nabava - primjeri iz prakse ..........................................................................................................16

Davor MIKAC,dipl. oec.Odgovori na pitanja iz područja javne nabave ....................................................................................22

LOKALNA SAMOUPRAVAŽeljka TROPINA GODEC, dipl. iur.

Rad predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ......................29

UPRAVNO PRAVOVesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

Nespojivost dužnosti i sukob interesa lokalnih dužnosnika ............................................................36

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 5/2015. SVIBANJ2

Vladimirka TELENTA, dipl. oec.

GODIŠNJI I POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU LOKALNIH PRORAČUNA

Posebni propisi uređuju obveznike i sadržaj polugodiš-njeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Njima je po prvi put propisan sadržaj i obveznici izrade polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, a odnosi se, osim na prethodno navedene obveznike, i na državni pro-račun, izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave.

U članku se obrazlažu primjene ovog propisa na jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ključne riječi: lokalni proračun, izvršenje, financiranje, uravnoteženje, doprinosi

stranica: 3

Zoran VUIĆ, dipl. iur.

RAZLOZI ISKLJUČENJA PREMA DIREKTIVI 2014/24/EU

Javni naručitelji moraju u nekim okolnostima isključiti ponuditelje iz postupka javne nabave. Koji su razlozi is-ključenja prema odredbama Direktive 2014/24/EU, piše se u ovom članku te se upozorava na moguće zamke u uključivanju njezinih odredaba u zakonodavni okvir javne nabave u Republici Hrvatskoj.

Ključne riječi: gospodarski subjekt, direktiva, postupak, ponuditelj

stranica: 9

Ante LOBOJA, dipl. iur.

JAVNA NABAVA – PRIMJERI IZ PRAKSEPredmet je ovog članku niz primjera iz prakse kojima se

rješavaju prijeporne situacije pri primjeni Zakona o javnoj nabavi kako su ih riješili Ministarstvo gospodarstva i Dr-žavna komisija za kontrolu postupaka javne nabave.

Ključne riječi: javna nabava, ugovori, izvršenje ugovora, sposobnosti, predmet nabave, ponuditelji

stranica: 16

Davor MIKAC, dipl. oec.

ODGOVORI NA PITANJA IZ PODRUČJA JAVNE NABAVE

Ovo je jedna u nizu cjelina kojima se kroz pitanja i od-govore pojašnjavaju prijeporne situacije u području pri-mjene Zakona o javnoj nabavi.

Ključne riječi: javna nabava, nadmetanje, okvirni spora-zum, postupak

stranica: 22

Željka TROPINA GODEC, dipl. iur.

RAD PREDSTAVNIČKIH TIJELA JEDINICA LOKAL-NE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Težište političkog odlučivanja u lokalnim jedinicama je na predstavničkom tijelu, pri čemu ono mora postupati u skladu s ustavnim načelnima i kretati se unutar zakonskih granica. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi regulirana su, između ostalog, i pitanja koja se odnose na okvire za način rada predstavničkog tijela jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Međutim, ističe se da se način rada predstavničkog tije-la detaljnije uređuje poslovnikom predstavničkog tijela, u skladu sa zakonom i statutom.

Slijedom navedenog, u ovom je članku dan odgovor na određena pitanja (njih devet) koja se javljaju u radu i po-stupanju predstavničkih tijela jedinica LP(R)S-a.

Ključne riječi: predstavničko tijelo, lokalna samouprava, poslovnici, statut, financiranje

stranica: 29

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur.

NESPOJIVOST DUŽNOSTI I SUKOB INTERESA LOKALNIH DUŽNOSNIKA

Sukob interesa i nespojivost dužnosti javnih dužnosni-ka regulirano je kroz nekoliko zakona. Nespojivosti dužno-sti je specifičan oblik sukoba interesa koji može biti jedna-ko štetan za društvo kao i sam sukob interesa.

Predmet su ovog članaka ova dva instituta s motrišta lokalnih dužnosnika kojima pripadaju i lokalni dužnosnici odnosno općinski načelnici, gradonačelnici, župani i nji-hovi zamjenici.

Ključne riječi: dužnosnici, nespojivost dužnosti, volon-teri, mandat, tijela

stranica: 36

NOVO! Prema novim propisima NOVO!

Radni odnosiPrimjena Zakona o radu

VII. IZMIJENJENO I DOPUNJENO IZDANJE 2015.

Najkompletniji priručnik za

praktičnu primjenu

www.rrif.hr

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 5/2015.SVIBANJ 3

RAČUNOVODSTVO

Vladimirka TELENTA, dipl. oec. UDK 336.1

Godišnji i polugodišnji izvještaj o izvršenju lokalnih proračuna

Posebni propisi uređuju obveznike i sadržaj polugo-dišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proraču-

na jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Njima je po prvi put propisan sadržaj i obveznici izrade polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proraču-na, a odnosi se, osim na prethodno navedene obveznike, i na državni proračun, izvanproračunske korisnike držav-nog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U članku se obrazlaže primjena ovog propisa na je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave po-glavito s toga što se približava rok njegova godišnjeg sastavljanja i usvajanja.

1. UVODZakon o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12.

i 15/15.) uređuje planiranje, izradu, donošenje i iz-vršavanje proračuna, upravljanje imovinom i du-govima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje i jamstvo države te jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave, proračunske odnose u javnom sektoru, računovodstvo, proračunski nadzor i druga pitanja vezana za upravljanje javnim financijama. U skladu s čl. 108. st. 4. Zakona o proračunu donesen je Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (Nar. nov., br. 24/13. - dalje: Pravilnik), koji propisuje obveznike i sadržaj po-lugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju pro-računa. Odredbe Pravilnika odnose se na državni proračun, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Do stupanja na snagu Pravilnika nije postojao propis kojim se utvrđuje izgled godišnjeg i polugo-dišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, a obve-zu izrade i sadržaj izvještaja propisivao je Zakon o proračunu i Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07., 73/08., 25/12. i 147/14.), prije izmjena i dopuna iz 2012. ali samo u dijelu godišnjeg obračuna. Uslijed nepostojanja ta-kva propisa, došlo je do neujednačenog izvještava-nja od strane obveznika podnošenja izvještaja, pa se izgled i sadržaj izvještaja razlikovao od obveznika do obveznika.

Poštovanje rokova i odredaba o sadržaju polu-godišnjeg i godišnjeg izvještaja i obvezne dostave nadležnim tijelima, predmet su testiranja u sklopu Upitnika o fiskalnoj odgovornosti na temelju kojeg se podnosi Izjava o fiskalnoj odgovornosti u skladu s Uredbom o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pra-vila (Nar. nov., br. 78/11., 106/12., 130/13. i 19/15.).

2. SADRŽAJ POLUGODIŠNJEG I GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju prora-čuna sadržavaju:

1. opći dio proračuna koji čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja na razini odjeljka ekonomske klasifikacije

2. posebni dio proračuna po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji te razini odjeljka eko-nomske klasifikacije

3. izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala

4. izvještaj o korištenju proračunskom zalihom5. izvještaj o danim državnim jamstvima i izdat-

cima po državnim jamstvima6. obrazloženje makroekonomskih pokazatelja7. obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka,

rashoda i izdataka8. deficit općeg proračuna. Točke 6. i 8. primjenjuju se samo na državni pro-

račun.Pravilnik dodatno propisuje izgled i sadržaj op-

ćeg odnosno posebnog dijela izvještaja o izvršenju proračuna te uvodi pojmove kao što su izvorni i te-kući plan.

Izvorni plan je proračun, odnosno zadnje izmje-ne i dopune proračuna, koji je donijelo predstavnič-ko tijelo. U slučaju da je jedinica imala dvije izmjene i dopune proračuna u 2014. godini, u stupac izvor-nog plana unijet će zadnje. Ako tijekom godine nije bilo izmjena i dopuna, izvorni je plan ujedno izvorni proračun. Tekući plan je proračun, odnosno zadnje izmjene i dopune proračuna, s uključenim naknad-no obavljenim preraspodjelama koje su učinjene u skladu s odlukom načelnika, gradonačelnika odno-sno župana. U slučaju da jedinica nije imala preras-podjela, izostaviti će se stupac tekućeg plana i stu-pac indeksa izvršenja u odnosu na tekući plan.


2.1. OPĆI DIO PRORAČUNAOpći dio proračuna obuhvaća:- Sažetak A. Računa prihoda i rashoda, B. Računa

financiranja i Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina.

A. Račun prihoda i rashodaB. Račun financiranjaRačun prihoda i rashoda te Račun financiranja

u dijelu sažetka zapravo je prikaz ukupnih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka na razini razreda ekonomske klasifikacije.

Sažetak općeg dijela sadržava i raspoloživa sred-stva iz prethodnih godina, preneseni višak odnosno manjak kojim su se jedinice koristile kako bi urav-

notežile svoje proračune tijekom godine. Određen broj jedinica još uvijek ne raspodjeljuje rezultat po-slovanja odnosno u uravnoteženje ne uključuje te pozicije. Uravnoteženje koje uključuje te pozicije provodi se tijekom proračunske godine izmjenama i dopunama proračuna prema postupku za dono-šenje proračuna, a nakon donošenja odluka o ras-podjeli rezultata poslovanja. Jedinice koje to nisu učinile, u stupcu izvornog i tekućeg plana na toj poziciji neće imati iskazana raspoloživa sredstva iz prethodnih godina.

U nastavku dajemo primjere Sažetka, A) Računa prihoda i rashoda i B) Računa financiranja.

Tablica 1. Primjer Sažetka A) Računa prihoda i rashoda, B. Računa financiranja i C. Raspoloživih sredstava iz prethodnih godina

Na temelju čl. 110. Zakona o proračunu (Nar. nov., br. 87/08., 136/12. i 15/15.) i Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (Nar. nov., br. 24/13.) i čl. XX Statuta Grada XY, predstavničko tijelo na svojoj sjednici od ____ lipnja 2015. donosi

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU PRORAČUNA ZA 2014. GODINUProračun Grada XY izvršen je kako slijedi:

BROJČANA OZNAKA I NAZIV Izvršenje 2013.

Izvorni plan 2014.

Tekući plan 2014.

Izvršenje 2014. Index Index

1 2 3 4 5 6=5/2 7=5/4

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA PRIHODI POSLOVANJAPRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINERASHODI POSLOVANJARASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINERAZLIKA - VIŠAK / MANJAKB. RAČUN FINANCIRANJAPRIMITCI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJAIZDATCI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVANETO-FINANCIRANJEC. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINAVIŠAK / MANJAK PRIHODA PRENESENIVIŠAK / MANJAK + NETO -FIN. + RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRET. GOD.UKUPNI PRIHODIUKUPNI RASHODI

Tablica 2. Primjer A) Račun prihoda i rashoda

PRIHODI POSLOVANJA

Razred Skupina Podskupina Odjeljak Naziv prihoda Izvršenje 2013.

Izvorni plan

2014.

Tekući plan

2014.

Izvršenje 2014.

Index 6/3

Indeks 6/5

1 2 3 4 5 6 7 8

6 PRIHODI POSLOVANJA61 Prihodi od poreza

611 Porez i prirez na dohodak

6111 Porez i prirez na dohodak od nesam. rada

613 Porezi na imovinu

6134 Povremeni porezi na imovinu

614 Porezi na robu i usluge6142 Porez na promet6145 Porez na korištenje usluga


63Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna

633 Pomoći iz proračuna

6331 Tekuće pomoći iz drž. proračuna

PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE

Razred Skupina Podskupina Odjeljak Naziv prihoda Izvršenje 2013.

Izvorni plan

2014.

Tekući plan

2014.

Izvršenje 2014.

Index 6/3

Indeks 6/5

1 2 3 4 5 6 7 8

7PRIH. OD PROD. NEFINANC. IMOVINE

72 Prih. od prodaje proizv. dug. imovine

722 Prih. od prodaje postrojenja i opreme

7227 Uređaji, strojevi i oprema za ostal. namjen.

RASHODI POSLOVANJA

Razred Skupina Podskupina Odjeljak Naziv rashoda Izvršenje 2013.

Izvorni plan

2014.

Tekući plan

2014.

Izvršenje 2014.

Index 6/3

Index 6/5

1 2 3 4 5 6 7 8

3 Rashodi poslovanja31 Rashodi za zaposlene

311 Plaće (Bruto)3111 Plaće za redoviti rad

312 Ostali rashodi za zaposlene

3121 Ostali rashodi za zaposlene313 Doprinosi na plaće

3132 Doprinosi za obvezno zdrav. osiguranje

3133 Doprinosi za obvez. zdrav. osig. u sluč. nezap.

32 Materijalni rashodi

321 Naknade troškova zaposlenima

3211 Službena putovanja3212 Naknade za prijevoz

3212 Stručno usavršavanje zaposlenika

3214 Naknada za korišt. autom. u privatne svrhe

RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE

Razred Skupina Podskupina Odjeljak Naziv rashoda Izvršenje 2013.

Izvorni plan

2014.

Tekući plan

2014.

Izvršenje 2014.

Index 6/3

Index 6/5

1 2 3 4 5 6 7 8

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

42Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

421 Građevinski objekti4212 Poslovni objekti

4213 Ceste i slični građevinski objekti

422 Postrojenja i oprema


4221 Uredska oprema i namještaj4222 Komunikacijska oprema4223 Oprema za održavanje4227 Uređaji za ostale namjene

426 Nematerijalna proizvedena imovina

4262 Ulaganja u računalne programe

4264 Ostala nematerijalna proizvedena imovina

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nef. imovini

451 Dodatna ulaganja na građ. objektima

4511 Dodatna ulaganja na građ. objektima

Tablica 3. Primjer B) Račun financiranja

Raz-red

Sku-pina

Pods-kupina

Odje-ljak Naziv rashoda Izvršenje

2013.

Izvorni plan

2014.

Tekući plan

2014.

Izvršenje 2014.

Index 6/3

Index 6/5

1 2 3 4 5 6 7 8

8 PRIMITCI OD FIN. IMOV. I ZADUŽIV.

81 Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova

816

Primljene otplate zajmova danih trgovačkim društvima i obrtnicima izvan javnog sektora

8163Povrat zajmova danih trgovačkim društvima izvan j. s.

5 IZDATCI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTP. ZAJM.

54Izdatci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova

544

Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih institucija izvan javnog sektora

5443Otplata glavnice primljenih kredita od tuzemnih kred. inst.

Uz tablicu B. Račun financiranja potrebno je iskazati i analitički prikaz Računa financiranja kao pregled ostvarenih primitaka i izvršenih izdataka po svakom pojedinačnom zajmu, kreditu i vrijedno-snom papiru.

Tablica 4. Primjer analitičkog prikaza B. Računa financiranja

Brojčana oznaka Naziv Izvršenje

2013. Izvršenje

2014. Indeks

8163 Povrat poduzetničkih kredita – Erste banka

5443 Otplata glavnice primljenog kredita – OTP banka

5443 Otplata glavnice primljenog kredita – Dječji vrtić

Ako od donošenja proračuna odnosno zadnjih iz-mjena i dopuna proračuna nije bilo izvršenih pre-raspodjela, u A. Računu prihoda i rashoda B. Raču-nu financiranja ne iskazuje se stupac tekućeg plana za proračunsku godinu na razini razreda, skupine i podskupine ekonomske klasifikacije, a indeks izvr-šenja za izvještajno razdoblje iskazuje se u odnosu na izvorni plan za proračunsku godinu.

2.2 POSEBNI DIO PRORAČUNA PO ORGANIZACIJSKOJ I PROGRAMSKOJ KLASIFIKACIJI NA RAZINI ODJELJKA EKONOMSKE KLASIFIKACIJE

Posebni dio proračuna sadržava tri izvještaja, prema organizacijskoj, programskoj i ekonomskoj klasifikaciji na razini odjeljka. U ovom je dijelu izo-stavljen stupac izvršenja za prethodno izvještajno razdoblje, odnosno za 2013. godinu. Izvještaj je i


dosad sadržavao izvršenje prema programskoj kla-sifikaciji, dok novost predstavlja izvještaj po organi-zacijskoj i ekonomskoj klasifikaciji te stupac izvorni odnosno tekući plan.

Tablica 5. Primjer Posebnog dijela prema organi-zacijskoj klasifikaciji

Razdjel / glava Naziv

Izvorni plan

2014.

Tekući plan

2014.

Izvršenje 2014.

Index 5/4

1 2 3 4 5 6

Razdjel (001) Predstavnička i izvršna tijela

Glava 00101 Gradsko vijećeGlava 00102 GradonačelnikGlava 00103 Mjesni odboriRazdjel (002) Upravni odjel

za proračun i financije

Glava 00201 Gospodarstvo i poduzetništvo

Glava 00202 Financije

Tablica 6. Primjer Posebnog dijela prema ekonom-skoj klasifikaciji

Razdjel / glava Naziv

Izvorni plan

2014.

Tekući plan

2014.

Izvršenje 2014.

Index 5/6

1 2 3 4 5 6

001 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA

00101 GRADSKO VIJEĆE

31 Rashodi za zaposlene

311 Plaće (Bruto)

3111 Plaće za redoviti rad



313 Doprinosi na plaće

3132 Doprinosi za obvezno zdrav. osiguranje

3133 Doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposl.

2.3. IZVJEŠTAJ O ZADUŽIVANJU NA DOMAĆEM I STRANOM TRŽIŠTU NOVCA I KAPITALA

Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala daje pregled zaduživanja u izvještajnom razdoblju prema vrsti instrumenata, valutnoj, kamatnoj i ročnoj strukturi. Taj izvještaj sadržava i stanje obveza za vrijednosne papire, kre-dite i zajmove jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave na početku i na kraju proračunske godine, a daje se u obliku obrazloženja koje može biti opisno, brojčano, s grafičkim prikazima ili kom-binacijom navedenog.

2.4. IZVJEŠTAJ O KORIŠTENJU PRORAČUNSKOM ZALIHOM

Izvještaj o korištenju proračunskom zalihom sa-država podatke o donositelju odluke odnosno rje-šenja o korištenju proračunskom zalihom, namjeni korištenja po odluci odnosno rješenju o korištenju proračunskom zalihom te svotu i datum isplaćenih sredstva iz proračunske zalihe prema odluci odno-sno rješenju o korištenju proračunskom zalihom. Izvještaj o korištenju proračunskom zalihom može sadržavati i druge podatke.

2.5. IZVJEŠTAJ O DANIM JAMSTVIMA I IZDATCIMA PO JAMSTVIMA

Ako su jedinice u svojim knjigama iskazale stanja obveza po danim jamstvima, u izvještaj će uključiti pregled danih i protestiranih u izvještajnom razdo-blju. Godišnji izvještaj sadržava i stanje obveza pre-ma danim jamstvima, iskazanih u izvanbilančnoj evidenciji, na početku i na kraju proračunske godine i stanje potraživanja prema protestiranim jamstvi-ma na početku i na kraju proračunske godine.

Pregled danih jamstava iskazuje se u tablici slje-dećeg sadržaja:

– stupac 1: redni broj– stupac 2: datum odluke o davanju jamstva– stupac 3: datum sklapanja ugovora o jamstvu s

korisnikom kredita– stupac 4: naziv financijske institucije u čiju ko-

rist se daje jamstvo– stupac 5: naziv korisnika kredita odnosno duž-

nika i namjena kredita– stupac 6: valutna jedinica– stupac 7: svota jamstva u valuti– stupac 8: svota jamstva u kunama– stupac 9: posljednja godina dospijeća.Pregled protestiranih jamstava iskazuje se u ta-

blici sljedećeg sadržaja:– stupac 1: redni broj– stupac 2: datum plaćanja prema protestiranom

jamstvu– stupac 3: naziv korisnika kredita odnosno duž-

nika– stupac 4: naziv financijske institucije u čiju ko-

rist je protestirano jamstvo– stupac 5: valutna jedinica– stupac 6: svota plaćene glavnice u valuti– stupac 7: svota plaćenih kamata u valuti– stupac 8: ostala plaćanja u valuti– stupac 9: ukupna svota izvršenih plaćanja u

valuti– stupac 10: protuvrijednost u kunama.

2.6. OBRAZLOŽENJE OSTVARENJA PRIHODA I PRIMITAKA, RASHODA I IZDATAKA

Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka dopunjuje podatke iz Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja na opisni, brojčani, grafički ili kombinirani način, posebice obrazlaganjem odstupanja izvršenja u odnosu na plan. Obrazloženje sadržava i obrazloženje izvrše-nja programa iz posebnog dijela proračuna s ciljevi-ma koji su ostvareni provedbom programa i pokaza-teljima uspješnosti realizacije tih ciljeva.


3. ROKOVI IZRADE GODIŠNJEG I POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU PRORAČUNA

Odredbama čl. 110. Zakona o proračunu i čl. 16. Pravilnika propisano je da upravno tijelo za financi-je izrađuje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna i dostavlja ga općinskom načelniku, gradonačelniku i županu do 1. svibnja, dok je predstavničko tijelo u obvezi usvajanja istog do 1. lipnja tekuće za pret-hodnu godinu.

Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna sastavlja se za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja tekuće proračunske godine, upravno tijelo za finan-cije obvezno ga je uputiti općinskom načelniku gra-donačelniku, županu do 5. rujna, a predstavničko tijelo jedinice treba izvještaj usvojiti do 15. rujna tekuće godine.

Nakon donošenja godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna od strane predstavničkog tijela, u roku od 15 dana potrebno ga je dostaviti Ministarstvu fi-nancija i Državnom uredu za reviziju. Ako predstav-ničko tijelo ne usvoji izvještaj, tada su načelnik, gra-donačelnik i župan obvezni dostaviti Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 60 dana od upućivanja izvještaja predstavničkom tije-lu u skladu s čl. 112. Zakona o proračunu. U slučaju nepoštovanja tih odredaba čl. 125. istog Zakona, za odgovornu osobu proračuna i proračunskog kori-snika predviđa se prekršajna kazna u svoti od 50.000 do 100.000 kn.

4. OBJAVA IZVJEŠTAJAČlanak 19. Pravilnika propisuje da se godišnji i

polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna objav-ljuju na internetskim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Opći i posebni dio godišnjeg i polugodišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna objavljuju se u službenom glasilu jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Praksa objave tih izvještaja razlikuje se od jedinice do jedinice, stoga je bitno pod-sjetiti da je Pravilnik propisao obvezu objave cjelokupnog izvještaja na internetskim stra-nicama, dok je obveza objave općeg i poseb-nog dijela u službenom glasilu. Transparen-tnost objave tih izvještaja proizlazi i iz čl. 10. Zakona o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 25/13.) koji propisuje obvezu tijela javne vlasti da na svojim internetskim stranicama objave godišnje planove, pro-grame, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti.

5. ZAKLJUČAKIzvještaji o izvršenju proračuna često su jedini na-

čin mjerenja uspješnosti u sustavu proračuna i pre-zentiraju isključivo financijske pokazatelje. Stoga bi jedinice pri određivanju svojih programskih ciljeva i željenih rezultata trebale usmjeriti pozornost i na razvoj pokazatelja uspješnosti, koji su sastavni dio obrazloženja izvještaja o izvršenju proračuna. Pri-tom pokazatelji moraju biti mjerljivi, jer jedino tako zainteresirana javnost i građani mogu dobiti infor-maciju koliko su jedinice zapravo uspješne u ostva-renju svojih programa. U skladu s tim je i posljednja izmjena i dopuna Zakona o proračunu, čl. 108. st. 5., koja stupa na snagu 1. siječnja 2016. i uvodi izvještaj o provedbi plana razvojnih programa kao sastavni dio izvještaja o polugodišnjem i godišnjem izvrše-nju proračuna.

Narudžbenica na kraju časopisa RRiFOpseg: 256 str. Cijena; 199,50 kn

JAVNA NABAVApravni okvir sustava javne nabave od 2012. s uputama za primjenu

Autori: Ante LOBOJA, dipl. iur., Nina ČULINA , dip. iur., Tino BEGO, dipl. iur., Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec., Zoran VUIĆ, dipl. iur.

Urednica: Mr. sc. Nada DREMEL, dipl. oec.

Sustav javne nabave bitno se promijenio od 1. siječnja 2012. U knjizi su u prvom dijelu dani praktični naputci za postupke izmijenjene javne nabave, a u drugom dijelu knjige dani su propisi iz sustava javne nabave. Treći dio je sadržan u CD-u a odnosi se na ostale podzakonske propise koji, zbog svog opsega, nisu mogli biti uvršteni u tiskani dio knjige.

Ova knjiga sadrži najaktualnije naputke i tekstove propisa (Zakona i dr.) koji su važeći za primjenu.


JAVNA NABAVA

Zoran VUIĆ, dip. iur. UDK 331.2

Razlozi isključenja prema Direktivi 2014/24/EU

Javni naručitelji moraju u nekim okolnostima isklju-čiti ponuditelje iz postupka javne nabave. Koji su

razlozi isključenja prema odredbama Direktive 2014/24/EU, piše se u ovom članku te se upozorava na moguće zamke u uključivanju njezinih odredaba u zakonodavni okvir javne nabave u Republici Hrvatskoj.

1. UVODStupanjem na snagu Direktive 2014/24/EU Eu-

ropskog parlamenta i vijeća o javnoj nabavi i o stav-ljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ, nastala je obveza Republike Hrvatske da uskladi propise koji uređuju javnu nabavu u Republici Hrvatskoj s odredbama Direktive. U tom smislu čl. 90. Direktive određuje da države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direkti-vom najkasnije do 18. travnja 2016. godine.

Direktiva, između ostaloga, sadržava i nove odredbe o razlozima isključenja gospodarskih su-bjekata koje primjenjuju javni naručitelji.

2. PREISPITIVANJE PONUDA – PROVJERA ODSUTNOSTI RAZLOGA ISKLJUČENJA

Direktiva u čl. 56. st. 2. propisuje mogućnost pre-ispitivanja ponuda. U otvorenim postupcima javni naručitelji mogu odlučiti preispitati ponude prije provjere odsutnosti razloga za isključenje i ispu-njenja kriterija za odabir u skladu s člancima od 57. do 64.

Ako se koriste tom mogućnosti, javni naručitelji moraju osigurati da se provjera odsutnosti razloga za isključenje i ispunjavanja kriterija za odabir pro-vodi na nepristran i transparentan način kako ugo-vor ne bi bio dodijeljen ponuditelju koji je trebao biti isključen u skladu s čl. 57. ili ponuditelju koji ne is-punjava kriterije za odabir koje utvrđuje javni naru-čitelj. Nadalje, Direktiva dopušta da države članice mogu isključiti primjenu takva postupka provjere ili ograničiti njegovu primjenu na određene vrste nabave ili posebne okolnosti. Stoga će i prilikom usklađenja Zakona o javnoj nabavi s Direktivom biti potrebno odlučiti se za možebitna isključenja ili ograničenja mogućnosti provjere.

Uz navedeno, Direktiva u čl. 56. st. 3. propisuje da ako je informacija ili dokumentacija koju je trebao podnijeti gospodarski subjekt nepotpuna, ili se po-kaže nepotpunom ili pogrešnom, ili ako nedostaju određeni dokumenti, javni naručitelji mogu, osim ako je drukčije predviđeno nacionalnim pravom, provodeći ovu Direktivu, zahtijevati od određenih

gospodarskih subjekata da podnesu, dopune, razja-sne ili upotpune nužne informacije ili dokumenta-ciju u odgovarajućem vremenskom roku, pod uvje-tom da su ti zahtjevi u potpunom skladu s načelima jednakog postupanja i transparentnosti.

Iz ove je odredbe razvidno da ona govori o infor-maciji ili dokumentaciji koju je trebao podnijeti gos-podarski subjekt u postupku javne nabave, a koja je:

a) nepotpuna ilib) se pokaže nepotpunom ili pogrešnom ilic) nedostaju određeni dokumenti.Javni naručitelji zbog tih razloga mogu zahtijeva-

ti od gospodarskih subjekata koji su dostavili takve informacije ili dokumentaciju da ih:

a) podnesu b) dopune c) razjasne ili d) upotpune.Direktiva propisuje da se to mora dogoditi u „od-

govarajućem vremenskom roku“, ne određujući koliki je taj rok, pa je to još jedna od odredaba koju bi države članice trebale odrediti svojim propisima.

Uz navedeno, potrebno je da zahtjevi javnog na-ručitelja prema gospodarskim subjektima budu u potpunom skladu s načelima jednakog postupanja i transparentnosti.

3. RAZLOZI ISKLJUČENJADirektiva propisuje razloge isključenja koje mogu

primjenjivati javni naručitelji. Kod većeg broja ra-zloga isključenja primjetno je da su isti razlozi pri-lično općenito i nedovoljno jasno određeni. Očito zbog tog razloga i sama Direktiva u čl. 57. st. 7. propi-suje da Države članice, uzimajući u obzir pravo Uni-je, određuju provedbene uvjete za ovaj članak (57.) zakonima i drugim propisima.

3.1. PRAVOMOĆNA OSUĐIVANOST Za pravomoćnu osuđivanost za jedno od djela na-

vedenih u čl. 57. st. 1. može se reći da je riječ o obve-znom razlogu isključenja zbog kojeg javni naručitelji moraju isključiti gospodarske subjekte. Takav zaklju-čak proizlazi iz odredbe čl. 57. st. 1. Direktive koja propisuje da javni naručitelji isključuju gospodarski subjekt iz sudjelovanja u postupku nabave ako:

- utvrde provjerom u skladu s čl. 59., 60. i 61. ili - na drugi način doznaju da je gospodarski su-

bjekt bio osuđen pravomoćnom presudom iz nekog od sljedećih razloga:

(a) sudjelovanje u kriminalnoj (zločinačkoj) or-ganizaciji - kako je definirano čl. 2. Okvirne odluke Vijeća 2008/841/PUP


(b) korupcija - kako je naznačeno u čl. 3. Kon-vencije o borbi protiv korupcije koja uključuje duž-nosnike Europskih zajednica ili dužnosnike država članica Europske unije i čl. 2. st. 1. Okvirne odluke Vijeća 2003/568/PUP kao i korupcija kako je defi-nirano u nacionalnom pravu javnog naručitelja ili gospodarskog subjekta

(c) prijevara - u smislu članka 1. Konvencije koja se odnosi na zaštitu financijskih interesa Europskih zajednica

(d) kazneno djelo terorizma - kako je definirano u čl. 1., ili kaznena djela povezana s terorističkim aktivnostima, kako je definirano u čl. 3. Okvirne od-luke Vijeća 2002/475/PUP, ili poticanje, pomaganje, potpora ili pokušaj počinjenja kaznenog djela, kako je navedeno u čl. 4. te Okvirne odluke

(e) pranje novca ili financiranje terorizma - kako je definirano u čl. 1. Direktive 2005/60/EZ Europ-skog parlamenta i Vijeća

(f) dječji rad i drugi oblici trgovanja ljudima - kako je određeno čl. 2. Direktive 2011/36/EU Europ-skog parlamenta i Vijeća.

Obveza za isključenjem gospodarskog subjekta također se primjenjuje ako je osoba koja je osuđena pravomoćnom presudom:

- član upravnog, upravljačkog ili nadzornog ti-jela toga gospodarskog subjekta ili

- ima ovlasti reprezentacije, donošenja odluka ili nadzora u njemu.

3.2. NEPOŠTOVANJE OBVEZA KOJE SE ODNOSE NA PLAĆANJE POREZA ILI DOPRINOSA ZA SOCIJALNO OSIGURANJE

Nepoštovanje obveza koje se odnose na plaćanje poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje, osim „pravomoćne osuđivanosti“, predstavlja još jedan obvezni razlog isključenja gospodarskih subjekata. Direktiva određuje dvije situacije koje su vezane za načine dokazivanja ovog razloga isključenja, a to su:

a) gospodarski subjekt isključuje se iz sudjelova-nja u postupku nabave:

- ako javni naručitelj dozna da gospodarski su-bjekt ne poštuje svoje obveze koje se odnose na plaćanje poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje i ako je to utvrđeno obvezujućom sudskom ili upravnom odlukom u skladu s pravnim odredbama države u kojoj ima sjedi-šte ili s državama članicama javnog naručitelja

b) javni naručitelji mogu isključiti ili mogu zatra-žiti od države članice da isključi gospodarski subjekt iz sudjelovanja u postupku nabave:

- ako javni naručitelj može odgovarajućim sred-stvima dokazati da gospodarski subjekt ne po-štuje svoje obveze koje se odnose na plaćanje poreza ili doprinosa socijalnog osiguranja.

Direktiva u čl. 57. st. 2. podst. 3. propisuje da se ovaj stavak više ne primjenjuje, dakle da neće doći do isključenja gospodarskog subjekta ako bude is-punjen jedan od dva sljedeća uvjeta:

- nakon što gospodarski subjekt ispuni svoje ob-veze plaćanja ili

- nakon što sklopi sporazumnu obvezu o plaća-nju poreza ili doprinosa socijalnog osiguranja koje duguje, uključujući, prema potrebi, sve nastale kamate ili kazne.

Stoga se može zaključiti da je javni naručitelj ob-vezan isključiti gospodarski subjekt zbog toga što nije poštovao svoje obveze koje se odnose na pla-ćanje poreza ili doprinosa socijalnog osiguranja, ali razlog isključenja više neće postojati nakon ispunje-nja, tj. plaćanja tih obveza ili preuzimanja obveze od strane gospodarskog subjekta da će platiti iste obveze u cijelosti. Poželjno bi bilo preciziranje na-vedenih uvjeta odnosno načina dokazivanja da je gospodarski subjekt podmirio svoje obveze ili spo-razumno preuzeo obvezu njihova podmirenja, pro-pisima država članica, a s obzirom na to da Direkti-va samo određuje osnovne uvjete pod kojima ovaj razlog isključenja neće postojati.

3.3. ODSTUPANJE OD OBVEZUJUĆEG ISKLJUČENJA

Direktiva u čl. 57. st. 3. propisuje mogućnost od-stupanja od obvezujućih razloga isključenja propi-sanih st. 1. i 2. čl. 57., dakle zbog razloga pravomoć-ne osuđivanosti i nepoštivanja obveza plaćanja poreza ili doprinosa socijalnog osiguranja. Direk-tiva određuje sljedeće:

- iznimno, države članice mogu predvidjeti od-stupanje od obvezujućeg isključenja

- odstupanje je moguće predvidjeti zbog bitnih zahtjeva koji se odnose na javni interes, kao što je javno zdravlje ili zaštita okoliša.

Dakle, svaka država članica može (ali i ne mora) predvidjeti mogućnost odstupanja zbog zahtjeva koji se odnose na javni interes, kao što je javno zdrav-lje ili zaštita okoliša. Ako država članica propiše ta-kvu mogućnost, tada bi bilo poželjno konkretizirati i detaljnije razraditi u čemu se ogleda javni interes, odnosno koje su to iznimne situacije i postupci jav-ne nabave u kojima bi primjena tih razloga isklju-čenja bila nesvrsishodna ili nemoguća, uvažavajući svu ozbiljnost tih razloga. Primjerice, mogla bi biti riječ o potrebi provedbe pregovaračkog postupka javne nabave zbog iznimne žurnosti radi nabave cjepiva od određenoga gospodarskog subjekta, kod pojave epidemije određene zarazne bolesti, u kojem slučaju cjepivom za tu bolest raspolaže i može ga is-poručiti samo određeni gospodarski subjekt.

Smisao odredbe Direktive o mogućnosti odstu-panja od obvezujućih razloga isključenja je očito u tome da bi ugrožavanje javnog interesa bilo znatno opasnije i s mogućim puno težim posljedicama od posljedica koje bi moglo imati sudjelovanje u po-stupku javne nabave i sklapanje ugovora o javnoj nabavi s gospodarskim subjektom koji bi „u normal-nim okolnostima“ trebao biti isključen.

U tom smislu i uvodni dio Direktive (točka 100.) daje obrazloženje mogućnosti odstupanja od obve-zujućeg isključenja:

Javni ugovori ne bi se trebali dodjeljivati gospo-darskim subjektima koji su sudjelovali u aktivnosti-ma zločinačke organizacije ili koji su bili proglašeni krivima za korupciju, prijevaru na štetu financijskih interesa Unije, kaznena teroristička djela, pranje no-vaca ili financiranje terorizma. Izbjegavanje plaćanja poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje također bi trebalo voditi obvezujućem isključenju na razini Unije. Države članice trebale bi, međutim, omogu-


ćiti odstupanje od tih obvezujućih isključenja u izni-mnim situacijama u kojima je zbog bitnih zahtjeva u općem interesu dodjela ugovora nužna. To se, pri-mjerice, može primjenjivati na slučajeve u kojima se hitno potrebna cjepiva ili oprema za slučajeve nužde mogu otkupiti jedino od gospodarskog subjekta na koji se inače primjenjuje jedna od obvezujućih osnova za isključenje.

Direktiva u čl. 57. st. 3. propisuje i mogućnost od-stupanja od obvezujućeg razloga isključenja pro-pisanog st. 2. čl. 57., dakle samo zbog nepoštivanja obveza plaćanja poreza ili doprinosa socijalnog osiguranja.

Direktiva određuje sljedeće:- države članice mogu predvidjeti odstupanje

od obvezujućeg isključenja iz sljedećih razloga:1. ako bi isključenje bilo jasno nerazmjerno, oso-

bito ako nisu plaćene male svote poreza ili doprino-sa za socijalno osiguranje ili

2. ako je gospodarski subjekt bio obaviješten o točnoj svoti koju duguje nakon neispunjenja svojih obveza koje se odnose na plaćanje poreza ili dopri-nosa za socijalno osiguranje u vrijeme u kojem nije imao mogućnost poduzimanja mjera predviđenih u čl. 57. st. 2. trećem podstavku prije isteka roka za zahtijevanje sudjelovanja ili, u otvorenim postup-cima, roka za podnošenje svoje ponude.

Dakle, i iz ove je odredbe razvidno da država čla-nica može (ali i ne mora) svojim propisima odrediti mogućnost odstupanja od isključenja.

Prvi razlog odstupanja je „jasna nerazmjernost“, osobito u smislu da su neplaćene svote poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje „male svote“. Iz takve se odredbe odmah mogu uočiti mogući pro-blemi koji se mogu pojaviti u praksi ako se odredba ne bi detaljnije razradila. U tom smislu bi propisima koji uređuju javnu nabavu bilo poželjno odrediti što se sve može smatrati „malom svotom“ neplaćenih poreza ili doprinosa te u čemu se sastoji „jasna ne-razmjernost“. U tom bi smislu bilo moguće propisati limit do kojega gospodarski subjekt može imati ne-plaćene poreze ili doprinose dok bi se „jasna neraz-mjernost“ mogla tumačiti na način da se promatra npr. u postotku neplaćenih poreza ili doprinosa u odnosu na ukupnu svotu obveza za plaćanje poreza ili doprinosa gospodarskog subjekta u određenom razdoblju.

Nadalje, ako država članica dopusti svojim propi-sima koji uređuju javnu nabavu takvu mogućnost, ostali propisani razlozi za primjenu odstupanja od isključenja koji se uočavaju iz odredbe su:

a) da je gospodarski subjekt bio obaviješten o toč-noj svoti koju duguje nakon neispunjenja svojih ob-veza koje se odnose na plaćanje poreza ili doprinosa za socijalno osiguranje

b) da je gospodarski subjekt bio obaviješten u vrijeme u kojem nije imao mogućnost ispunjenja svoje obveze plaćanja ili sklapanja sporazumne obveze o plaćanju poreza ili doprinosa socijalnog osiguranja koje duguje prije isteka roka za zahtije-vanje sudjelovanja ili u otvorenim postupcima, roka za podnošenje svoje ponude.

Iz navedene je odredbe prilično nejasno na koji način gospodarski subjekt treba biti „obaviješten o točnom iznosu kojeg duguje“. Uglavnom, bez obzira

na to je li to primitak akta u kojem je utvrđena točna svota duga ili neki drugi način obavijesti, proizlazi da se to treba dogoditi u vrijeme kada gospodarski subjekt više nije mogao podmiriti svoje dospjele ob-veze ili barem sklopiti sporazum na temelju kojeg bi preuzeo obvezu njihova kasnijeg podmirenja u cijelosti. Razlog nemogućnosti podmirenja očito se nalazi u kratkoći vremena koje je od „obavještava-nja“ preostalo do isteka roka za predaju zahtjeva za sudjelovanje u postupcima javne nabave u kojima se u prvoj fazi predaju zahtjevi za sudjelovanje ili do isteka roka za predaju ponude u otvorenom postup-ku javne nabave.

3.4. OSTALI RAZLOZI ISKLJUČENJADirektiva u čl. 57. st. 4. sadržava odredbe o još ne-

koliko razloga isključenja. Za navedene razloge is-ključenja moglo bi se reći da je riječ o „neobveznim razlozima isključenja“. Naime, Direktiva propisuje da javni naručitelji mogu isključiti ili mogu zatra-žiti od država članica da isključe iz sudjelovanja u postupku nabave bilo koji gospodarski subjekt u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a) ako javni naručitelj može na odgovarajući način dokazati kršenje primjenjivih obveza iz čl. 18. st. 2.

Članak 18. st. 2. propisuje da države članice po-duzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da u provedbi javnih ugovora gospodarski subjekti udo-voljavaju primjenjivim obvezama u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava određenog pra-vom Unije, nacionalnim pravom, kolektivnim ugo-vorima ili odredbama međunarodnog prava okoli-ša, socijalnog i radnog prava popisanim u Prilogu X.

Iz odredbe je razvidno da za isključenje gospo-darskog subjekta moraju biti ispunjena dva uvjeta:

- da javni naručitelj može „na odgovarajući na-čin“ dokazati postojanje ovog razloga isklju-čenja

- da je riječ o „kršenju primjenjivih obveza“ u području: - prava okoliša ili - socijalnog i radnog prava

Dakle, može se zaključiti da naručitelji, ako sum-njaju da postoji ovaj razlog isključenja, tj. da je u konkretnom slučaju riječ o „kršenju primjenjivih obveza“ u području prava okoliša ili socijalnog i radnog prava, moraju to moći i dokazati. Što će kon-kretno javni naručitelji morati dokazivati, ovisi o „mjerama“ koje je država članica poduzela odnosno propisala radi zaštite prava okoliša, socijalnog i rad-nog prava.

(b) ako je gospodarski subjekt u stečaju, ako je in-solventan ili u postupku likvidacije, ako njegovom imovinom upravlja stečajni upravitelj ili sud, ako je u nagodbi s vjerovnicima, ako je obustavio poslovne aktivnosti ili je u bilo kakvoj istovrsnoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka prema nacionalnim zakonima i propisima

Ovaj je razlog isključenja vezan za moguć presta-nak postojanja i obustavu poslovne aktivnosti gos-podarskog subjekta zbog pokrenutog stečaja, likvi-dacije ili sličnog postupka, što bi u praksi trebalo biti relativno jasno odredivo i lako dokazivo.


(c) ako javni naručitelj može dokazati odgovara-jućim sredstvima da je gospodarski subjekt kriv za teški poslovni prekršaj koji dovodi u pitanje njegov integritet

Navedeni razlog isključenja vezan je za težak po-slovni prekršaj (Napomena: Zakon o javnoj nabavi u čl. 68. st. 1. t. 4. sadržava pojam „težak profesionalni propust“, a u čl. 68. st. 7. detaljnije je propisano što sve predstavlja težak profesionalni propust.)

Direktiva samo određuje uvjet da je težak profesi-onalni prekršaj doveo u pitanje integritet gospodar-skog subjekta te da je na javnom naručitelju obveza da odgovarajućim sredstvima to i dokaže. Stoga se i kod ovog razloga isključenja, pojavljuje potreba da se propisima države članice detaljnije odredi koji oblici postupanja ili propusti se mogu smatrati teš-kim poslovnim prekršajima.

(d) ako javni naručitelj ima dovoljno vjerodo-stojnih pokazatelja da je gospodarski subjekt sklo-pio sporazum s drugim gospodarskim subjektima kojima je cilj narušavanje tržišnog natjecanja

I ovaj je razlog isključenja prilično općenit i samo na temelju elemenata koje propisuje Direktiva vje-rojatno teško dokaziv u praksi. Ovdje se ne govori o potrebi dokazivanja odgovarajućim sredstvima od strane javnog naručitelja, nego o potrebi da javni naručitelj „ima dovoljno vjerodostojnih pokazate-lja“. Ti se pokazatelji odnose na sporazum gospo-darskog subjekta koji sudjeluje u postupku javne nabave s drugim gospodarskim subjektima, a sve s ciljem narušavanja tržišnog natjecanja. Stoga je nejasno na koji način i kojim dokumentima će se u praksi dokazivati postojanje ovog razloga isključe-nja, pa je nužno detaljnije određenje propisima dr-žava članica. (Napomena: Zakon o javnoj nabavi u čl. 93. st. 1. t. 15., kao razlog odbijanja ponuda propi-suje ponudu za koju javni naručitelj osnovano smatra da nije rezultat tržišnog natjecanja.)

(e) ako se sukob interesa u smislu čl. 24. ne može učinkovito ukloniti drugim, manje drastičnim mjerama

Ovaj razlog isključenja upućuje na čl. 24. koji sa-država odredbe o sukobu interesa.

Tako čl. 24. propisuje da država članica osigura-va da javni naručitelji poduzmu prikladne mjere da učinkovito spriječe, prepoznaju i uklone sukobe interesa koji proizlaze iz provedbe postupka naba-ve kako bi se izbjeglo bilo kakvo narušavanje tržiš-nog natjecanja te se osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima. Koncepcija sukoba interesa obuhvaća barem one situacije kada članovi osoblja javnog naručitelja ili pružatelj uslu-ga službe nabave koji djeluje u ime javnog naručite-lja koji su uključeni u provedbu postupka nabave ili mogu utjecati na ishod tog postupka imaju, izravno ili neizravno, financijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štet-nim za njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka nabave.

Stoga, primjenom odredbe čl. 57. st. 4. t. e) koja propisuje ovaj razlog isključenja i čl. 24. može se uočiti da bi svaka država članica trebala osigurati, tj. propisati koje prikladne mjere naručitelji trebaju poduzeti da bi spriječili, prepoznali i uklonili suko-be interesa u postupcima javne nabave. Međutim,

kao krajnja mjera, ako sve druge mjere ne dovedu do sprječavanja ili uklanjanja sukoba interesa, moguće je isključenje gospodarskog subjekta zbog toga što se nalazi u situaciji sukoba interesa.

(f) ako se narušavanje tržišnog natjecanja iz prijašnjeg uključivanja gospodarskog subjekta u pripremu postupka nabave, kako je navedeno u čl. 41., ne može ukloniti drugim, manje drastičnim mjerama

Da bi se shvatio ovaj razlog isključenja, potrebno je analizirati čl. 41., ali prethodno i čl. 40. koji sadr-žavaju odredbe o prethodnom sudjelovanju natje-catelja ili ponuditelja, odnosno o prethodnoj provje-ri tržišta.

Tako čl. 40. propisuje da prije pokretanja postup-ka nabave javni naručitelji mogu provesti provjeru tržišta u svrhu pripreme nabave i informiranja gos-podarskih subjekata o svojim planovima i zahtjevi-ma u vezi s nabavom.

S tom svrhom naručitelji mogu, na primjer, traži-ti ili prihvatiti savjet neovisnih stručnjaka, nadlež-nih tijela ili sudionika na tržištu. Taj se savjet može iskoristiti u planiranju i provedbi postupka nabave, pod uvjetom da ti savjeti ne dovode do narušavanja tržišnog natjecanja te da ne krše načela zabrane dis-kriminacije i transparentnosti.

Nastavljajući se na čl. 40., čl. 41. propisuje da ako se natjecatelj, ponuditelj ili gospodarski subjekt koji je u vezi s natjecateljem ili ponuditeljem savjetovao s javnim naručiteljem, bilo u smislu čl. 40. ili ne, ili je na neki drugi način uključen u pripremu postupka nabave, javni naručitelj poduzima prikladne mjere kako bi osigurao da sudjelovanje tog natjecatelja ili ponuditelja ne naruši tržišno natjecanje.

Takve mjere uključuju prosljeđivanje bitnih in-formacija drugim natjecateljima i ponuditeljima koje se razmjenjuju u okviru sudjelovanja natjeca-telja ili ponuditelja u pripremi postupka nabave ili koje proizlaze iz ovog sudjelovanja te utvrđivanja prikladnih rokova za zaprimanje ponuda.

Taj natjecatelj ili ponuditelj može biti isključen iz postupka samo ako nema drugog načina da se osi-gura obvezno poštovanje načela jednakog postu-panja. Prije bilo kakva isključenja, natjecateljima ili ponuditeljima pruža se mogućnost da dokažu da njihovo sudjelovanje u pripremi postupka na-bave ne može narušiti tržišno natjecanje. Poduzete se mjere dokumentiraju u pojedinačnom izvješću predviđenom u čl. 84. koji propisuje da za svaki ugo-vor ili okvirni sporazum koji je obuhvaćen ovom Di-rektivom te svaki put kada se uspostavi dinamički sustav nabave, javni naručitelji sastavljaju pisano izvješće koje sadržava najmanje podatke propisane u tom članku.

Dakle, iz odredaba čl. 40. i 41., razvidno je da je is-ključenje iz razloga narušavanja tržišnog natjecanja zbog sudjelovanja gospodarskog subjekta prije po-kretanja postupka javne nabave u pripremi nabave, zaista krajnja mjera, a prije isključenja se gospodar-skom subjektu kojeg se namjerava isključiti, mora dati mogućnost dokazivanja da takvo sudjelovanje nije narušilo tržišno natjecanje.

(g) ako gospodarski subjekt pokaže značajne ili postojane nedostatke tijekom provedbe ključnih za-


htjeva iz prethodnog javnog ugovora ili prethodnog ugovora sa sektorskim naručiteljem čija je posljedi-ca bila prijevremeni raskid tog prethodnog ugovora, naknada štete ili slične sankcije

Ovaj je razlog vezan za izvršenje ugovora o javnoj nabavi, tj. kako Direktiva određuje „javni ugovor ili prethodni ugovora sa sektorskim naručiteljem“.Razlog isključenja će postojati ako je gospodarski subjekt prilikom izvršenja ugovora pokazao znatne ili postojane nedostatke. Međutim, bitno je da Di-rektiva iste nedostatke povezuje samo s „ključnim zahtjevima“ ugovora o javnoj nabavi. Stoga bi i kod ovog razloga isključenja bilo poželjno detaljnije pro-pisom države članice pojasniti odredbu, određiva-njem koji su to ključni zahtjevi zbog kojih je moguće isključenje gospodarskog subjekta.

Kao posljedica nedostataka izvršenja ugovora uz koji se veže razlog isključenja, navodi se prijevre-meni raskid, naknada štete ili slične sankcije. Prije-vremeni raskid i naknada štete su jasni razlozi koji dokazuju postojanje uvjeta za ovaj razlog isključenja dok pojam „slične sankcije“ to nije pa u praksi može izazvati dvojbe.

(h) ako je gospodarski subjekt kriv za ozbiljno lažno prikazivanje činjenica pri dostavljanju po-dataka potrebnih za provjeru odsutnosti razloga za isključenje ili za ispunjenje kriterija za odabir, ako je prikrio takve informacije ili nije u stanju priložiti dodatne dokumente u skladu s čl. 57.

Iz odredbe se mogu uočiti tri situacije, tj. tri ra-zloga zbog kojih može doći do isključenja gospodar-skog subjekta:

1. Gospodarski subjekt je kriv za lažno prikaziva-nje činjenica pri dostavljanju podataka u postupku javne nabave. Pritom mora biti riječ o „ozbiljnom“ lažnom prikazivanju činjenica, što znači da bi tre-bala biti riječ o nekim značajnijim činjenicama čije lažno prikazivanje može izazvati ozbiljne odnosno neke teže posljedice.

Lažno prikazivanje činjenica se može odnositi na podatke potrebne za:

- provjeru odsutnosti razloga za isključenje ili- za ispunjenje kriterija za odabir.2. Razlog isključenja postoji i ako je gospodarski

subjekt prikrio takve informacije, tj. podatke.3. Uz navedeno se kao razlog isključenja navodi i

situacija kada gospodarski subjekt nije u stanju pri-ložiti dodatne dokumente u skladu s čl. 57. S obzi-rom na to da je riječ o istom članku u kojem je sadr-žan ovaj razlog isključenja, može se zaključiti da je riječ o mogućnostima koje gospodarskom subjektu stoje na raspolaganju, a propisane su čl. 57. u smislu da oni mogu i (naknadno) dostaviti određene doku-mente koji dokazuju da ne postoje razlozi isključe-nja te na taj način otkloniti postojanje samog razlo-ga za isključenje.

(i) ako je gospodarski subjekt pokušao na nedo-ličan način utjecati na postupak odlučivanja jav-nog naručitelja, doći do povjerljivih informacija koje bi mu mogle omogućiti nepoštenu prednost u postupku nabave ili pružiti krivu informaciju koja može imati materijalni utjecaj na odluke koje se tiču isključenja, odabira ili dodjele

Navedeni razlog isključenja obuhvaća više mogu-ćih radnji gospodarskog subjekta, sve s ciljem utje-

caja na odluku naručitelja. Međutim, i ovaj razlog isključenja je vrlo općenito određen i javni naruči-telji će morati vrlo oprezno pristupati isključenju iz ovog razloga. Naime, postavlja se pitanje načina do-kazivanja da je npr. gospodarski subjekt pokušao na „nedoličan način utjecati na postupak odlučivanja javnog naručitelja“. Što će se u praksi moći smatrati „nedoličnim načinom“ takvog utjecaja, je li to pri-jetnja, davanje mita, „rodbinske veze“ ili neki drugi nedoličan način takva utjecaja. Ili, kako utvrditi da je gospodarski subjekt pokušao doći na nedoličan način do povjerljivih informacija koje bi mu omo-gućile nepoštenu prednost u postupku nabave u od-nosu na druge gospodarske subjekte (na sastanku s predstavnicima naručitelja, telefonskim razgovo-rom ili nečim sličnim).

Dakle, može se zaključiti da je poželjna barem djelomična razrada ovog razloga isključenja propi-sima država članica na način da se odrede mogući načini dokazivanja od strane naručitelja (zapisnik, kaznena prijava i sl.).

Obrazloženje primjene razloga isključenja, uklju-čujući i pojedine „ostale razloge isključenja“, dano je u uvodnom dijelu Direktive (t. 101.):

Javnim naručiteljima također bi se trebala pružiti mogućnost isključenja gospodarskih subjekata koji su dokazano nepouzdani jer su, primjerice, prekrši-li okolišne ili društvene obveze, uključujući pravila o dostupnosti za osobe s invaliditetom, ili su poči-nili ostale oblike teških poslovnih prekršaja, poput kršenja pravila o tržišnom natjecanju ili prava inte-lektualnog vlasništva. Trebalo bi razjasniti da teški poslovni prekršaji mogu dovesti u pitanje integritet gospodarskog subjekta i tako ga isključiti iz dodjele javnog ugovora neovisno o tome bi li inače imao teh-ničke i ekonomske sposobnosti za izvršenje ugovora.

Uzimajući u obzir činjenicu da će javni naručitelj biti odgovoran za posljedice svojih mogućih pogreš-nih odluka, javni naručitelji također bi trebali biti slobodni razmotriti slučaj postojanja teškog poslov-nog prekršaja, u kojem, prije donošenja konačne i obvezujuće odluke o postojanju obvezujućih osnova za isključenje, mogu na bilo koji odgovarajući način dokazati da je gospodarski subjekt prekršio svoje obveze, uključujući obveze vezane uz plaćanje po-reza ili doprinosa za socijalno osiguranje, osim ako je drugačije predviđeno nacionalnim pravom.

Također bi trebali biti u mogućnosti isključiti na-tjecatelje ili ponuditelje čija je izvedba u prethod-nim javnim ugovorima imala velike nedostatke ve-zane uz bitne zahtjeve, primjerice, ako natjecatelji ili ponuditelji nisu izvršili isporuku ili svoje obveze, ako su isporučeni proizvod ili pružena usluga imali znatne nedostatke zbog kojih su bili neiskoristivi za potrebe kojima su namijenjeni ili ako su se natjeca-telji ili ponuditelji ponašali na neprimjeren način koji dovodi u pitanje pouzdanost gospodarskog su-bjekta. U nacionalnom pravu trebalo bi predvidjeti maksimalno trajanje takvog isključenja.

Pri primjeni fakultativnih osnova za isključenje, javni naručitelji bi trebali posvetiti osobitu pozor-nost načelu proporcionalnosti. Manje nepravilnosti bi samo u iznimnim okolnostima trebale dovesti do isključenja gospodarskog subjekta. Ipak, ponovlje-


ni slučajevi manjih nepravilnosti mogu dati povod sumnji u pouzdanost gospodarskog subjekta koja može opravdati njegovo isključenje.

4. RAZDOBLJE ISKLJUČENJA I MOGUĆNOSTI ZA OTKLANJANJE RAZLOGA ISKLJUČENJA KOJE SU NA RASPOLAGANJU JAVNIM NARUČITELJIMA I GOSPODARSKIM SUBJEKTIMA

4.1. RAZDOBLJE ISKLJUČENJAŠto se tiče samog trenutka utvrđenja postojanja ra-

zloga isključenja i razdoblja isključenja gospodarskih subjekata, Direktiva propisuje da javni naručitelji:

- u bilo koje vrijeme tijekom postupka isključu-ju gospodarski subjekt ako se pokaže da se gos-podarski subjekt, s obzirom na djela počinjena ili propuštena bilo prije ili tijekom postupka, nalazi u nekoj od situacija iz st. 1. i 2. čl. 57.

- u bilo koje vrijeme tijekom postupka mogu isključiti ili zatražiti od države članice da is-ključi gospodarski subjekt ako se pokaže da se gospodarski subjekt, s obzirom na djela po-činjena ili propuštena bilo prije ili tijekom po-stupka, nalazi u nekoj od situacija iz st. 4. čl. 57.

Dakle, u prvom slučaju je isključenje obvezno u bilo kojem trenutku u vrijeme provedbe postupka javne nabave kada javni naručitelj bude imao sa-znanja o postojanju razloga isključenja, ako je riječ o razlozima isključenja vezanim za „pravomoćnu osuđivanost“ odnosno „nepoštivanja obveza koje se odnose na plaćanje poreza ili doprinosa socijalnog osiguranja“.

U drugom slučaju Direktiva dopušta mogućnost isključenja, što proizlazi iz odredbe „mogu isklju-čiti ili zatražiti od države članice da isključi“, u bilo kojem trenutku u vrijeme provedbe postupka jav-ne nabave kada javni naručitelj bude imao sazna-nja o postojanju razloga isključenja, ako je riječ o „ostalim razlozima isključenja“ (npr. težak poslov-ni prekršaj, sukob interesa, narušavanje tržišnog natjecanja, utjecaj na postupak odlučivanja javnog naručitelja itd.).

Direktiva propisuje da države članice posebno utvrđuju maksimalno razdoblje isključenja ako gospodarski subjekt nije poduzeo nikakve mjere navedene u st. 6. čl. 57. kako bi dokazao pouzdanost. Naime, čl. 57. st. 6. propisuje mogućnosti otklanja-nja razloga isključenja odnosno dokazivanja pouz-danosti koje stoje na raspolaganju gospodarskom subjektu kod kojeg postoje sljedeći razlozi za isklju-čenje – čl. 57. st. 1.: pravomoćna osuđivanost i čl. 57. st. 4.: „ostali razlozi isključenja“.

Direktiva propisuje da ako razdoblje isključenja nije utvrđeno pravomoćnom presudom, to razdo-blje ne može trajati dulje od pet godina od datuma izricanja pravomoćne osuđujuće presude u sluča-jevima iz st. 1. čl. 57. i tri godine od datuma dotič-nog događaja u slučajevima iz st. 4. čl. 57.

Dakle, iz navedenih odredaba može se zaključiti sljedeće:

- Direktiva dopušta da države članice utvrde maksimalno razdoblje isključenja za svaki po-jedini razlog isključenja pod uvjetom da gos-

podarski subjekt nije poduzeo mjere za otkla-njanje razloga isključenja u skladu s čl. 57. st. 6. Direktive

- razdoblje isključenja može biti određeno i pra-vomoćnom presudom

- ako razdoblje isključenja nije određeno pravo-moćnom presudom, tada ne može trajati dulje od pet godina od datuma izricanja pravomoć-ne osuđujuće presude u slučajevima st. 1. čl. 57. (sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji, korupcija, prijevara, terorizam, pranje novca ili financiranje terorizma, dječji rad i drugi oblici trgovanja ljudima)

- ako razdoblje isključenja nije određeno pravo-moćnom presudom, tada ne može trajati dulje od tri godine od datuma dotičnog događaja u slučajevima iz st. 4. čl. 57. („ostali razlozi isključenja“, npr. težak poslovni prekršaj, su-kob interesa, narušavanje tržišnog natjecanja, utjecaj na postupak odlučivanja javnog naru-čitelja itd.).

4.2. Mogućnosti za otklanjanje razloga isključenja koje su na raspolaganju javnim naručiteljima i gospodarskim subjektima

Direktiva propisuje da države članice mogu za-htijevati ili mogu staviti na raspolaganje moguć-nost da javni naručitelj, ne isključi gospodarski su-bjekt koji se nalazi u jednoj od situaciji iz t. b) st. 4. čl. 57. (stečaj, likvidacija i sl.).

Dakle, iako formalno postoji određeni razlog is-ključenja, ako javni naručitelj utvrdi da će dotični gospodarski subjekt biti sposoban izvršiti ugovor, uzimajući u obzir primjenjiva nacionalna pravila i mjere za nastavak poslovanja, postoji mogućnost da taj gospodarski subjekt ipak ne bude isključen u po-stupku javne nabave, odnosno da s njim bude sklo-pljen ugovor o javnoj nabavi. I ova je mogućnost na dispoziciji država članica i one mogu svojim propi-sima propisati takvu mogućnost za javne naručitelje s ciljem da se samo iz ovog razloga isključenja ne is-ključuju gospodarski subjekti koji u skladu s propi-sima države članice mogu doći u situaciju da mogu nastaviti svoje poslovanje. Na javnim naručiteljima je obveza da utvrde na određeni način (koji Direk-tiva ne propisuje) takvu mogućnost, a posljedično i odgovornost za krivo utvrđenje i sklapanje ugovora s gospodarskim subjektom koji neće moći nastaviti svoje poslovanje, jer u tom slučaju isti neće moći niti izvršiti ugovor.

Jednako tako, Direktiva dopušta otklanjanje ra-zloga isključenja i u još nekim slučajevima pod određenim uvjetima.

Tako svaki gospodarski subjekt koji se nalazi u nekoj od situacija iz st. 1. i 4. čl. 57. – dakle, u slučaju „pravomoćne osuđivanosti“ ili „ostalih razloga is-ključenja“ može pružiti dokaze kako bi dokazao da su mjere koje je poduzeo dovoljne da pokažu nje-govu pouzdanost bez obzira na postojanje nekog ključnog razloga za isključenje.

S tom svrhom gospodarski subjekt dokazuje: - da je platio ili poduzeo akciju plaćanja nakna-

de bilo kakve moguće štete prouzročene ka-žnjivim djelom ili propustom


- da je u potpunosti razjasnio činjenice i okol-nosti uz aktivnu suradnju s tijelima nadležni-ma za provedbu istrage te

- da je poduzeo konkretne mjere tehničke i or-ganizacijske prirode te mjere za osoblje pri-mjerene za sprječavanje daljnjih kriminalnih djela ili propusta.

Mjere koje poduzimaju gospodarski subjekti ocjenjuju se uzimajući u obzir težinu i posebne okol-nosti kriminalnog djela ili propusta. Ako se smatra da su mjere nedostatne, gospodarski subjekt prima izjavu o razlozima takve odluke.

Ako se takav dokaz smatra dovoljnim, dotični gospodarski subjekt neće biti isključen iz postupka nabave.

Dakle, Direktiva dopušta gospodarskim subjekti-ma da otklone razloge isključenja, iako oni formalno postoje. Dakle, za propisane razloge isključenja za koja naručitelj dozna u vrijeme provedbe postupka javne nabave i zbog kojih namjerava isključiti odre-đenoga gospodarskog subjekta, moguće je da gos-podarski subjekt uspije dokazati da je poduzeo sve potrebne mjere kako bi uklonio ili ublažio sve štetne posljedice djela (npr. kazneno djelo ili težak poslov-ni prekršaj).

Jednako tako, proizlazi da je mogući trenutak is-ključenja u bilo kojem trenutku u vrijeme provedbe postupka javne nabave, kada naručitelj dozna za razlog isključenja, a da gospodarski subjekt može nakon toga dokazati da je poduzeo sve potrebne, odnosno neke od mjera koje Direktiva propisuje kao moguće. Dakle, nakon što naručitelj obavijesti gospodarskog subjekta da postoji razlog isključenja, gospodarski subjekt bi, ako još postoje mogućnosti za to, trebao reagirati i poduzeti potrebne mjere te pružiti naručitelju odgovarajuće dokaze da je mjere poduzeo.

Uz to je bitno da, ako mjere budu poduzete, javni naručitelji iste ocjenjuju u smislu jesu li iste mjere dostatne za otklanjanje svih posljedica djela ili pro-pusta zbog kojeg postoji razlog isključenja uzimajući u obzir težinu i posebne okolnosti djela ili propusta. Ako smatra da su mjere dostatne, pa samim time da je gospodarski subjekt dokazao da su mjere koje je

poduzeo dovoljne da pokažu njegovu pouzdanost bez obzira na formalno postojanje konkretnog ra-zloga za isključenje, javni naručitelj neće isključiti gospodarski subjekt iz postupka javne nabave. U suprotnome, javni naručitelj mora obavijestiti gos-podarski subjekt da su poduzete mjere nedostatne te navodi razloge zbog kojih je javni naručitelj tako odlučio, nakon čega ipak slijedi njegovo isključenje.

Direktiva propisuje da gospodarski subjekt koji je pravomoćnom presudom isključen iz sudjelovanja u postupku nabave ili dodjele koncesija nema pra-vo korištenja mogućnosti dokazivanja da su mjere koje je poduzeo dovoljne da pokažu njegovu pouz-danost bez obzira na postojanje određenog razloga za isključenje tijekom razdoblja isključenja koje je proizašlo iz takve presude u državi članici u kojoj je presuda na snazi.

Obrazloženje mogućnosti otklanjanja razloga is-ključenja obrazlaže uvodni dio Direktive (t. 102):

Trebalo bi se, međutim, dopustiti da gospodarski subjekti mogu usvajati mjere sukladnosti usmjerene na ispravljanje posljedica kaznenih djela ili nepri-mjerena ponašanja te usmjerenih na učinkovito spre-čavanje budućeg neprimjerenog ponašanja. Te mjere mogle bi posebno obuhvaćati mjere vezane uz osoblje ili organizaciju poput raskidanja svih veza s osobama ili organizacijama koje su sudjelovale u neprimjere-nom ponašanju, odgovarajućih mjera reorganizacije osoblja, uvođenja sustava izvještavanja i nadzora, stvaranja strukture interne revizije kako bi se pratila sukladnost i donošenja pravila o internoj odgovorno-sti i naknadama. Ako takve mjere nude dovoljna jam-stva, određeni gospodarski subjekt ne bi se više trebao isključivati samo na tim osnovama. Gospodarski su-bjekti trebali bi imati mogućnost zatražiti da se pre-ispitaju mjere sukladnosti poduzete u svrhu mogućeg uključivanja u postupak nabave. Međutim, države članice same bi trebale utvrditi točne postupovne i materijalne uvjete primjenjive u takvim slučajevima. Države članice trebale bi posebno biti slobodne odlu-čiti žele li dozvoliti pojedinim javnim naručiteljima izvršavanje relevantnih procjena ili provjeriti taj za-datak drugim tijelima na središnjoj ili decentralizira-noj razini.

KREDITNI RIZIK

Opseg: 288 str. Cijena: 336,00 kn

Autori: Prof. dr. sc. Drago JAKOVČEVIĆ; mr.sc. Ivana JolićZagreb, travanj 2013.

Narudžbe slati na tel.: 01/4699-760; mob.: 099/4699-760 ili e-poštom: [email protected]

U ovoj knjizi opisuje se materijalno najčešći i najznačajniji rizik kojem se izlažu financijski i nefinancijski subjekti u svom poslovanju. Posebnost upravlja-nja kreditnim rizikom kao najkompleksnijim rizikom kojem su izloženi regulatori, supervizori i menadžment banaka izaziva strepnju u poslovnoj javnosti i prijetnju stabilnosti našeg (i šireg) gospodarstva. Knjiga je osmišljena na način da kroz teo-retska i praktična znanja i iskustva predoči kreditne rizike s pragmatičnog i super-vizorskog motrišta.


Ante LOBOJA, dipl. iur.

Javna nabava – primjeri iz praksePredmet je ovog članka niz primjera iz prakse ko-

jima se rješavaju prijeporne situacije pri primjeni Zakona o javnoj nabavi kako su ih riješili Ministarstvo gospodarstva i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave.

Oslanjanje na financijsku sposobnost drugih gospodarskih subjekata, u skladu s čl. 71. st. 2. Zakona o javnoj nabavi

Naručitelj je u EOJN RH objavio otvoreni postu-pak javne nabave (broj: 2013/S 002-0059248), za predmet: nabava telefonskih usluga. Između tri pri-stigle ponude, naručitelj je dvije ocijenio valjanima te odabrao ponudu tvrtke XY d.o.o. Žalbu na Odlu-ku o odabiru izjavio je žalitelj X d.o.o. koji u žalbi, u bitnome, navodi da je naručitelj neosnovano odbio njegovu ponudu kao nevaljanu, iako se je žalitelj, kako navodi, oslonio na sposobnost drugog subjek-ta, društva Y d.o.o. u skladu s čl. 71. st. 2. Zakona o javnoj nabavi.

Postupajući po žalbenom navodu, Državna je komisija utvrdila da je naručitelj u točki 11.3 doku-mentacije za nadmetanje propisao da ponuditelji, kao dokaz financijske sposobnosti, između ostalo-ga, dostavljaju BONPLUS, dokaz koji izdaje bankar-ska ili druga financijska institucija, a koji sadržava podatke o ukupnom prihodu ponuditelja, čime po-nuditelj dokazuje svoj bonitet, i to sljedećim pokaza-teljima: ponuditelj ne smije imati iskazani gubitak u posljednje tri godine.

Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda od 29. kolovoza 2013. razvidno je da je naručitelj odbio ponudu žalitelja u skladu s čl. 93. Zakona, jer isti u ponudi nije dostavio BONPLUS za svoju tvrtku, ali je žalitelj u ponudi dostavio BONPLUS drugoga gospo-darskog subjekta, koji u postupku nema status po-nuditelja ili člana zajednice ponuditelja, čime, pre-ma mišljenju naručitelja, nije udovoljio traženom uvjetu financijske sposobnosti.

Uvidom u ponudu žalitelja Državna je komi-sija utvrdila da je na str. 14/45-20/45 dostavljen BONPLUS za trgovačko društvo Y d.o.o. te da je isto-me priložen Sporazum o poslovnoj suradnji sklo-pljen između trgovačkih društava XY d.o.o. i gospo-darskog subjekta Y d.o.o.

U članku 1. Sporazuma strane Sporazuma sugla-sno utvrđuju da je njegov predmet njihova među-sobna suradnja za potrebe sudjelovanja tvrtke XY d.o.o. kao ponuditelja u postupku javne nabave tele-fonskih usluga, konkretnog naručitelja.

U članku 2. Sporazuma društvo Y d.o.o. obvezuje se tvrtki XY d.o.o. da će joj za potrebe sudjelovanja u predmetnom postupku nabave omogućiti da se u skladu s čl. 71. st. 2. Zakona osloni na njegovu finan-cijsku sposobnost te da će mu dati svoj BONPLUS radi prilaganja njegovoj ponudi kao dokaza financij-

ske sposobnosti, a sa svrhom dokaza naručitelju da će XY d.o.o. imati na raspolaganju nužne financijske resurse za izvršenje ugovora.

Dopuštanjem da se tvrtka XY d.o.o. osloni na nje-govu financijsku sposobnost, trgovačko društvo Y d.o.o. preuzima na sebe obvezu da će, ako tvrtka XY d.o.o. postane insolventna te ne bude u mogućno-sti izvršiti ugovor o javnoj nabavi, dati istoj tvrtki na raspolaganje financijska sredstva u svoti potrebnoj za izvršenje ugovora.

U članku 3. Sporazuma strane suglasno utvrđuju da se u smislu izvršavanja ugovora o javnoj nabavi smatraju solidarno odgovornima za financijsko iz-vršenje ugovora.

Na stranici 23/45 ponude žalitelja priložena je Izjava od 20. kolovoza, kojom društvo Y d.o.o. izjav-ljuje da društvu XY d.o.o.daje na raspolaganje svo-je financijske resurse u svoti potrebnoj za izvršenje ugovora na temelju provedenog postupka javne na-bave te da s tom svrhom dostavlja dokaz financijske sposobnosti BONPLUS. Predmetnom Izjavom druš-tvo Y d.o.o. preuzima na sebe obvezu da će u slučaju da društvo XY d.o.o. ne bude u mogućnosti uredno izvršiti ugovor o javnoj nabavi zbog nesolventnosti, istome dati na raspolaganje svoje financijske resur-se. Izjava se daje sa svrhom sudjelovanja u predmet-nom postupku javne nabave, a sve u skladu s čl. 71. st. 2. Zakona.

U skladu s čl. 71. st. 1. Zakona, naručitelj može odrediti uvjete financijske sposobnosti gospodar-skog subjekta koja se može dokazati jednim ili više sljedećih dokumenata: propisanih istom odredbom.

U st. 2. istog članka propisano je da se gospodar-ski subjekt može, po potrebi za određene ugovore, osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobnog odnosa. U tom slučaju gospodarski subjekt mora dokazati jav-nom naručitelju da će imati na raspolaganju nužne resurse, primjerice, prihvaćanjem obveze drugih subjekata s tom svrhom.

Slijedom navedenoga Državna je komisija utvrdi-la da je žalitelj u ponudi priložio BONPLUS za druš-tvo Y d.o.o. Dostavljenim Sporazumom o poslovnoj suradnji i Izjavom žalitelj je dokazao da će imati na raspolaganju nužne resurse trgovačkog društva Y d.o.o., za potrebe izvršenja ugovora o javnoj nabavi.

Državna je komisija ocijenila da je naručitelj tre-bao u postupku pregleda i ocjene ponudabrazmotri-ti dostavljeni BONPLUS tvrtke Y d.o.o., Sporazum o poslovnoj suradnji i Izjavu. Svrha odredbe čl. 71. st. 2. Zakona je da se potencijalnom ponuditelju omo-gući sudjelovanje u postupku javne nabave, ako sam ne ispunjava propisane uvjete financijske sposobno-sti, oslanjanjem na financijsku sposobnost drugoga gospodarskog subjekta, pod uvjetom da naručitelju na primjeren način dokaže da će tijekom izvršenja ugovora imati na raspolaganju nužne financijske re-surse gospodarskog subjekta na čiju se sposobnost ponuditelj oslonio.


Dokaz o raspolaganju nužnim financijskim re-sursima drugih gospodarskih subjekata upravo se odnosi na one resurse kojima ponuditelj ne raspo-laže i čiji je nedostatak uzrok da se ponuditelj mora oslanjati na sposobnost drugih gospodarskih su-bjekata u dokazivanju sposobnosti potrebne za iz-vršenje konkretnog ugovora. Stoga je žalbeni navod žalitelja ocijenjen je osnovanim (UP//II-034-02/13-01/1466).

Oslanjanje na tehničku i stručnu sposobnost drugih gospodarskih subjekata

Naručitelj je u EOJN RH objavio poziv na nad-metanje u otvorenom postupku javne nabave (broj: 2014/S 002-0025163) za predmet: nadogradnja, na-bava, razvoj te optimizacija programske i strojne infrastrukture, nabava hardvera.

Između tri pristigle valjane ponude naručitelj je donio Odluku o odabiru ponude ponuditelja XY d.o.o. U žalbi na Odluku o odabiru žalitelj X d.o.o. u bitnome osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja. Žalitelj u žalbi navodi da odabrani po-nuditelj nije dokazao tehničku i stručnu sposobnost u skladu s dokumentacijom za nadmetanje, budući da se sve potvrde o uredno ispunjenim ugovorima koje je odabrani ponuditelj dostavio u svojoj ponudi odnose na društvo C d.o.o. Zagreb, a ne na odabra-nog ponuditelja. Napominje da se odredba čl. 72. st. 6. Zakona o javnoj nabavi ne može odnositi na do-kaz tehničke i stručne sposobnosti u smislu dokaza iskustva.

Provjeravajući ovaj žalbeni navod, Državna je komisija utvrdila da je naručitelj, u t. 17.1. doku-mentacije za nadmetanje, odredio da ponuditelji, kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti, u ponu-di dostavljaju popis ugovora o uslugama, izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom tri godine koje prethode toj godini te da ugo-vori moraju biti vezani za predmet nabave na način da se isti odnose na pružanje istih ili sličnih usluga kao predmet nabave. Uz popis je bilo potrebno pri-ložiti i potvrdu druge ugovorne strane o uredno iz-vršenom ugovoru. U istoj točki dokumentacije naru-čitelj je odredio da navedenim dokazom ponuditelj mora dokazati da je u navedenom razdoblju uredno izvršio jedan ili više ugovora, istih ili sličnih kao što je predmet nabave, najmanje u svoti od 500.000,00 kuna, bez PDV-a.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja razvid-no je da je on na stranicama 31-37/44 ponude prilo-žio popis izvršenih ugovora s priloženih pet potvrda o uredno izvršenim ugovorima, s time da se svih pet potvrda odnosi na ugovore koje je izvršilo društvo C d.o.o. Zagreb. Među strankama nije sporno da dostavljene potvrde koje glase na društvo C d.o.o. Zagreb udovoljavaju uvjetu iz t. 17.1. dokumenta-cije za nadmetanje, već je sporno može li odabrani ponuditelj tehnički i stručnu sposobnost dokazati potvrdama o uredno ispunjenim ugovorima koje se ne odnose na odabranog ponuditelja, već na drugo društvo.

Odredba čl. 72. st. 6. Zakona propisuje da se gos-podarski subjekt može, po potrebi za određene ugo-

vore, osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobnog od-nosa. U tom slučaju gospodarski subjekt mora doka-zati javnom naručitelju da će imati na raspolaganju resurse nužne za izvršenje ugovora, primjerice, pri-hvaćanjem obveze drugih subjekata da će te resurse staviti na raspolaganje gospodarskom subjektu.

S obzirom na široko postavljenu mogućnost do-kazivanja sposobnosti gospodarskih subjekata u postupku javne nabave, oslanjanjem na resurse drugih gospodarskih subjekata, Državna je komisija utvrdila da su ispunjene sve pretpostavke iz čl. 72. st. 6. Zakona za korištenje kapaciteta drugih gospo-darskih subjekata, jer je u ponudi odabranog ponu-ditelja (stranica 30/44) priložena Izjava društva C d.o.o. Zagreb, u kojoj se navedeno društvo obvezuje da će svoje resurse nužne za izvršenje ugovora sklo-pljenog u predmetnom postupku javne nabave sta-viti na raspolaganje društvu XY d.o.o. Slijedom na-vedenog, priložene potvrde društva C d.o.o. Zagreb predstavljaju valjani dokaz tehničke i stručne spo-sobnosti odabranog ponuditelja te je ocijenjeno da je naručitelj, uvažavajući navedene dokaze tehničke i stručne sposobnosti postupio u skladu s odredba-ma Zakona o javnoj nabavi. Žalbeni je navod stoga neosnovan. (Rješenje: UP/II-034-02/14-01/837)

Status Gradskog društva Crvenog križa grada X, u smislu čl. 5. Zakona o javnoj nabavi (Mišlje-nje MINGO)

Odredbom čl. 5. Zakona o javnoj nabavi propisa-no je tko su obveznici primjene istoga Zakona (javni naručitelji), a to su: pravne osobe osnovane za odre-đene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem inte-resu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj i is-punjavaju barem još jedan od uvjeta iz iste odredbe u vezi s financiranjem, nadzorom nad poslovanjem ili imenovanjem članova nadzornog odbora, upra-ve ili odgovarajućeg tijela za upravljanje te vođenje poslova.

Iz odredaba Zakona o Hrvatskome Crvenom kri-žu (Nar. nov., br. 71/10.) proizlazi da Gradsko druš-tvo Crvenog križa grada X ispunjava navedeni uvjet s obzirom na to da je riječ o pravnoj osobi koja obav-lja javne ovlasti i poslove utvrđene Zakonom o Hr-vatskome Crvenom križu (tj. riječ je o pravnoj osobi koja je osnovana za određene svrhe radi zadovolja-vanja potreba u općem interesu koja nema industrij-sko ili trgovačko značenje).

Nadalje, iz odredaba Zakona o Hrvatskome Cr-venom križu proizlazi da je, osim navedenoga te-meljnog uvjeta za status obveznika primjene Zako-na o javnoj nabavi, jedini relevantan dodatni uvjet na temelju kojeg bi se moglo odrediti da je Gradsko društvo Crvenog križa grada X obveznik primjene Zakona, uvjet koji se odnosi na strukturu financira-nja propisan čl. 5. st. 1. t. 3. podt. 1. Zakona o javnoj nabavi. Na temelju dostavljenih podataka, Mini-starstvo ocjenjuje da Gradsko društvo Crvenog kri-ža grada X ne ispunjava navedeni uvjet s obzirom na to da se tijekom 2014. godine financiralo iz proraču-na jedinica lokalne uprave i samouprave, u postot-ku manjem od 50 % (odnosno prema dostavljenim


podatcima samo 3,67 %) u odnosu na sveukupne prihode.

Stoga Ministarstvo ocjenjuje da Gradsko društvo Crvenog križa grada X ne ispunjava uvjete za obve-znika primjene Zakona jer nije, uz osnovni uvjet iz čl. 5. st. 1. t. 3. Zakona (da je riječ o pravnoj osobi koja je osnovana za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koja nema industrijski ili trgovački značaj) ispunjen barem još jedan od uvjeta propisanih podt. 1. - 3. istoga stavka (u vezi s finan-ciranjem pravne osobe, nadzorom nad poslovanjem pravne osobe i imenovanjem članova nadzornog odbora, uprave ili odgovarajućeg tijela za upravlja-nje te vođenje poslova pravne osobe).

Je li valjana ponuda odabranog ponuditelja koji nije dostavio popis ugovora o uslugama koji je na-ručitelj tražio u Zahtjevu za prikupljanje ponuda?

Naručitelj je objavio na vlastitim internetskim stranicama Zahtjev za prikupljanje ponuda, u skla-du s odredbom čl. 44. Zakona o javnoj nabavi, za nabavu usluge pohrane i distribucije cjepiva za pro-vedbu programa obveznog cijepljenja i imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse. Između tri pristigle ponude, koje je naručitelj ocijenio valjanima, naru-čitelj je Odlukom o odabiru odabrao ponudu tvrtke XY d.o.o. Zagreb.

Na Odluku o odabiru pravodobno je žalbu Držav-noj komisiji izjavio, a naručitelju istodobno primjerak žalbe dostavio žalitelj X d.o.o. Zagreb. Žalitelj, između ostaloga, navodi da je naručitelj tražio popis ugovo-ra koji odabrani ponuditelj nije dostavio već je samo priložio potvrde o uredno ispunjenim ugovorima.

Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda, Dr-žavna je komisija utvrdila da je t. 4.2.1. Zahtjeva za prikupljanje ponuda propisano da su ponuditelji obvezni kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti dostaviti dokaz o uredno ispunjenim ugovorima. Propisano je da se dokaz dostavlja u obliku popisa ugovora o uslugama izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom tri godi-ne koje prethode toj godini. Popis ugovora sadržava svotu, datum pružene usluge i naziv druge ugovor-ne strane. Ako je druga ugovorna strana privatni subjekt, popis kao dokaz o uredno pruženoj usluzi sadržava ili mu se prilaže potvrda tog subjekta, a u nedostatku iste vrijedi izjava gospodarskog subjekta uz dokaz da je potvrda zatražena. Nadalje, propisa-no je da ponuditelj prilaže popis najmanje dva ugo-vora izvršena u posljednje tri godine koji se odnose na pružanje istovrsnih ili sličnih usluga s navede-nom svotom, datumom pružene usluge te nazivom druge ugovorne strane.

Na stranici ponude broj 20/46 odabrani ponudi-telj je dostavio potvrdu o uredno izvršenim ugo-vorima (za tri ugovora), izdanu od druge ugovorne strane Merck Sharp&Dohme d.o.o. Zagreb, te na stranici broj 22/46 vlastitu izjavu ponuditelja da je od tvrtki Pfizer H.C.P. Corporation i Sanoli Pasteur S.A. zatražio potvrde o izvršenju ugovora, o distri-buciji 2011., 2012. i 2013. godine te dva nacrta potvr-da od navedenih tvrtki koji nisu ovjereni od druge ugovorne strane. Međutim, odabrani ponuditelj nije

u ponudi dostavio popis ugovora, kako je traženo t. 4.2.1. Zahtjeva za prikupljanje ponuda, te s obzirom na to da je postupak javne nabave strogo formalan, predmetni je žalbeni navod žalitelja ocijenjen osno-vanim.

Odnose li se na tehničke stručnjake, koje naru-čitelj na temelju čl. 72. st. 6. Zakona o javnoj naba-vi angažira kao vanjske suradnike radi izvršenja ugovora o javnoj nabavi, odredbe koje se odnose na podizvoditelje (Mišljenje Ministarstva gospo-darstva)?

Naručitelj provodi ograničeni postupak javne na-bave za predmet: nabava savjetodavnih usluga za realizaciju programa izgradnje, dogradnje i rekon-strukcije javnih građevina prema ugovornom obliku javno-privatnog partnerstva.

U prvom stupnju ograničenog postupka naručitelj je tražio da u zahtjevu za sudjelovanje, u vezi s po-stavljenim uvjetom tehničke i stručne sposobnosti, natjecatelj mora raspolagati s minimalno 10 tehnič-kih stručnjaka. Stoga naručitelj postavlja upit odnose li se - u slučaju da neki od natjecatelja kao tehničke stručnjake koji će izvršavati ugovor navodi osobe koje nisu njegovi zaposlenici već vanjski suradnici koji su angažirani u skladu s čl. 72. st. 6. Zakona - na njih odredbe koje se odnose na podizvoditelje.

Odredbom čl. 72. st. 6. Zakona o javnoj nabavi propisano je da se gospodarski subjekt može, po po-trebi za određene ugovore, osloniti na sposobnost dru-gih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobna odnosa.

Člankom 2. t. 17. Zakona propisano je da je po-dizvoditelj gospodarski subjekt koji za odabranog ponuditelja s kojim je naručitelj sklopio ugovor o jav-noj nabavi, isporučuje robu, pruža usluge ili izvodi radove koji su neposredno povezani s predmetom na-bave. Dakle, podizvoditelj je fizička ili pravna osoba ili zajednica tih osoba koji na tržištu nudi izvođenje radova i/ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga, u smislu odredbe čl. 2. t. 4. Zakona.

Člankom 86. st. 2. Zakona propisano je da su gos-podarski subjekti koji namjeravaju dati dio ugovo-ra o javnoj nabavi u podugovor jednom ili više po-dizvoditelja obvezni u ponudi navesti podatke o podizvoditelju/podizvoditeljima: naziv ili tvrtku, sjedište, OIB i broj računa podizvoditelja te pred-met, količinu, vrijednost podugovora i postotni dio ugovora o javnoj nabavi koji se daje u podugovor.

S druge strane, tehnički stručnjaci s kojima na-tjecatelj / ponuditelj dokazuje tehničku i stručnu sposobnost iz čl. 72. st. 5. t. 2. Zakona (navod o teh-ničkim stručnjacima ili tehničkim odjelima koji će biti uključeni u ugovor, neovisno o tome pripadaju li oni gospodarskom subjektu, a posebice o osobama odgovornima za kontrolu kvalitete), nisu gospodar-ski subjekti već predstavljaju resurse drugih gos-podarskih subjekata.

Dakle, u smislu navedenoga, tehnički stručnjaci koje ponuditelj angažira kao vanjske suradnike radi izvršenja ugovora na temelju čl. 72. st. 6. Zakona o javnoj nabavi, nisu podizvoditelji u smislu čl. 86. istoga Zakona.


Ponudu nije potpisala osoba ovlaštena za za-stupanje, niti je za osobu koja je potpisala ponudu dostavljena punomoć za potpis ponude

Naručitelj je 9. lipnja 2014. u EOJN RH objavio otvoreni postupak javne nabave, broj: 2014/S 002-0028712, za predmet: baterije za UPS uređaje. Iz-među sedam pristiglih ponuda, pet je ocijenjeno valjanima. Odlukom o odabiru odabrana je ponu-da tvrtke XY d.o.o. Zagreb. Na predmetnu Odluku izjavljena je žalba Državnoj komisiji. Žalitelj u bitno-me osporava valjanost odabrane ponude te predlaže poništenje Odluke o odabiru.

Žalitelj navodi da je naručitelj u t. 9.5. Dokumen-tacije za nadmetanje propisao da ponudu mora pot-pisati ovlaštena osoba ponuditelja ili osoba koju je ovlaštena osoba ponuditelja pisanom punomoći ovlastila za potpisivanje ponude (u kojem je slučaju potrebno dostaviti i punomoć za potpisivanje ponu-de). Žalitelj ističe da je uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrdio da je ponudbeni list, troškovnik, Izjavu o starosti isporučenih baterija i Izjavu o pri-hvaćanju tehničkih uvjeta potpisao N. M., a koji nije ovlaštena osoba ponuditelja, niti je za istog u ponudi dostavljena punomoć.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, na str. 7/25 - 14725, dostavljen je Izvadak iz sudskog registra, od 21. svibnja 2014., iz kojeg je razvidno da su osobe ovlaštene za zastupanje I. L., prokurist, i V.Š., direktor.

Uvidom u ponudu također je utvrđeno da je po-nudbeni list, troškovnik i spomenute izjave potpisao N. M. Nadalje, u odabranoj ponudi, a isto je nespor-no među strankama žalbenog postupka, nije do-stavljena punomoć kojom je ovlaštena osoba ponu-ditelja ovlastila N. M. za potpisivanje ponude.

Prema odredbi čl. 87. st. 1. Zakona o javnoj na-bavi, pri izradi ponude ponuditelj je bio obvezan pridržavati se zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje, dok je naručitelj, na temelju čl. 90. st. 1. Zakona bio obvezan provesti pregled i ocjenu ponu-da na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije za nadmetanje.

Slijedom navedenoga, a s obzirom na to da je do-kumentacijom za nadmetanje propisano da ponudu potpisuje ovlaštena osoba ili osoba koju je ovlaštena osoba ponuditelja pisanom punomoći ovlastila za potpisivanje ponude, navedena je punomoć morala biti dostavljena u ponudi. Dakle, odabrana ponuda nije u skladu s uvjetima i zahtjevima iz dokumenta-cije za nadmetanje. Naručitelj je pogrešno ocijenio odabranu ponudu valjanom, unatoč činjenici da istu nije potpisala ovlaštena osoba i da u ponudi nije dostavljena punomoć za potpisivanje ponude. Žal-beni je navod žalitelja stoga osnovan.

Naručitelj je u troškovniku dva puta naveo istu stavku: „ukupna cijena po pozivima“, iako je tra-ženo iskazivanje cijene po pozivima i po sekun-dama pa bi i ukupna cijena trebala biti iskazana po pozivima i sekundama

U otvorenom postupku javne nabave s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta, na rok od 4 godine, broj objave: 2013/S

002-0039182, za predmet: telekomunikacijske uslu-ge, koji ne obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, na dokumentaciju za nadmetanje žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj XY d.o.o.

Žalitelj ističe da je u troškovniku (tablica 4) naru-čitelj dva puta naveo stavku: „ukupna cijena po po-zivima“, iako je traženo iskazivanje cijene po pozivi-ma i po sekundama pa bi i ukupna cijena trebala biti iskazana po pozivima i sekundama.

Uvidom u tablicu 4 troškovnika utvrđeno je da za tražene stavke ponuditelji trebaju ispuniti stav-ke: cijena po pozivu i ukupno po pozivu te stavke: cijena po sekundi i ukupno po pozivu. Naručitelj u odgovoru na žalbu za navedene stavke troškovnika navodi da je riječ o očitoj omašci u pisanju te predla-že ispravak navedenog propusta. Slijedom navede-noga, a s obzirom na to da je među strankama žal-benog postupka nesporno da je potrebno ispraviti tablicu 4 troškovnika na način da je za stavke cijena po sekundi potrebno upisati ukupnu cijenu po se-kundi, a ne ukupnu cijenu po pozivima, žalbeni je navod ocijenjen kao osnovan. (Rješenje Državne ko-misije: UP/II-034-02/13-01/699).

Naručitelj pita na koji način odabrati sposob-nog ponuditelja za izvršenje ugovora (predmet: nabava energetskih usluga u području javne ra-svjete), s obzirom na to da je postavljanje uvjeta registriracije za djelatnost vezanu za predmet nabave diskriminatorno (Mišljenje Ministarstva gospodarstva)

U vezi s pitanjem registracije gospodarskog subjek-ta za djelatnost koja je povezana s predmetom naba-ve, Zakon o javnoj nabavi ne propisuje obvezu doka-zivanja navedene činjenice u postupku javne nabave. Naime, čl. 70. st. 1. Zakona („Pravna i poslovna spo-sobnost“) propisano je da natjecatelj ili ponuditelj mora u postupku javne nabave dokazati svoj upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući regi-star države sjedišta gospodarskog subjekta.

Pitanja registracije za obavljanje određenih gos-podarskih djelatnosti regulirana su posebnim pro-pisima, kao što su Zakon o trgovačkim društvima i Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregi-strirane djelatnosti i sl. Potonjim su Zakonom pro-pisane prekršajne sankcije za pravne osobe koje po-stupaju protivno odredbama istoga Zakona u vezi s obavljanjem neregistrirane djelatnosti.

Radi provjere ispunjava li određeni gospodarski subjekt uvjete za izvršenje ugovora o javnoj nabavi, naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje obvezno određuje uvjete pravne i poslovne sposobnosti, a uvjete financijske i/ili tehničke i stručne sposobno-sti, u slučajevima kada je, prema mišljenju naruči-telja, zadovoljenje tih uvjeta nužan temelj za ocje-nu sposobnosti gospodarskog subjekta za izvršenje određenog ugovora. U tom smislu naručitelj ima mogućnost u dokumentaciji za nadmetanje propi-sati uvjete sposobnosti gospodarskih subjekata koji će mu omogućiti odabir ponuditelja koji je sposoban izvršiti ugovor.

Zakon u čl. 72. st. 5. propisuje da se tehnička i stručna sposobnost za izvršenje ugovora o javnoj


nabavi može, ovisno o prirodi, količini, važnosti i namjeni usluga, dokazati s jednim ili više dokaza pobrojanih u istoj odredbi. Kao dokaze koje naruči-telj može zahtijevati, a gospodarski subjekt je obve-zan u ponudi priložiti, Zakon propisuje popis ugovo-ra o izvršenim robama / uslugama / radovima, koji sadržava ili mu se prilaže potvrda potpisana ili iz-dana od naručitelja. Člankom 69. st. 3. Zakona pro-pisano je da javni naručitelj može tražiti od natjeca-telja ili ponuditelja da zadovolje minimalne razine financijske te tehničke i stručne sposobnosti. Opseg informacija i minimalne razine sposobnosti koje se zahtijevaju za određeni ugovor moraju biti vezane za predmet nabave i razmjerne predmetu nabave.

Jednako tako, u Uredbi o načinu izrade i postu-panju s dokumentacijom za nadmetanje i ponuda-ma, u čl. 9. st. 4. t. 1., propisano je da ako naručitelj od natjecatelja ili ponuditelja kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti traži popis ugovora, smatra se da je uvjet vezan uz predmet nabave, odnosno grupu predmeta nabave, ako se traži dokaz o izvršenju istog ili sličnog, odnosno istih ili sličnih ugovora kao što je predmet nabave, odnosno grupa predmeta nabave.

Naručitelj može također tražiti i druge doka-ze tehničke i stručne sposobnosti koji su vezani za predmet nabave (obrazovne i stručne kvalifikacije dobavljača / izvoditelja radova / pružatelja usluge i/ili osoba njegova voditeljskog kadra, a posebice oso-ba odgovornih za izvršenje, izjavu o alatima, uređa-jima ili tehničkoj opremi koja je pružatelju usluga na raspolaganju u svrhu izvršenja ugovora i sl.).

Nadalje, javni naručitelj može od gospodarskih subjekata tražiti i određena jamstva (jamstvo za uredno ispunjenje ugovora; jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku za slučaj da nalogo-primac u jamstvenom roku ne ispuni obveze otkla-njanja nedostataka koje ima po osnovi jamstva ili s naslova naknade štete; jamstvo o osiguranju za po-kriće odgovornosti iz djelatnosti za otklanjanje šte-te koja može nastati u vezi s obavljanjem određene djelatnosti i sl.), kojima će osigurati da u postupku javne nabave sudjeluju ponuditelji koji mogu kva-litetno realizirati sklopljeni ugovor. Iz navedenoga proizlazi da Zakon propisuje niz mogućnosti koje omogućavaju naručiteljima odabir druge ugovorne strane koja je sposobna izvršiti ugovor, pa tako i u konkretnom slučaju nabave energetskih usluga u području javne rasvjete.

Je li izvod iz obrtnog registra dostatan za utvr-đivanje okolnosti vezanih za odredbu čl. 68. st. 1. t. 1. i 2. Zakona o javnoj nabavi (Mišljenje Mini-starstva gospodarstva)?

Člankom 68. st. 1. t. 1. Zakona o javnoj nabavi pro-pisano je da javni naručitelj može isključiti natjecate-lja ili ponuditelja iz postupka javne nabave ako je nad njime otvoren stečaj, ako je u postupku likvidacije, ako njime upravlja osoba postavljena od strane nad-ležnog suda, ako je u nagodbi s vjerovnicima, ako je obustavio poslovne djelatnosti ili se nalazi u sličnom postupku prema propisima države sjedišta gospo-darskog subjekta. Točkom 2. st. 1. istoga članka Za-kona propisano je da javni naručitelj može isključiti

natjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabave ako je nad njime pokrenut prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka, ili postupak likvidacije po službenoj dužnosti, ili po-stupak nadležnog suda za postavljanje osobe koja će njime upravljati, ili postupak nagodbe s vjerovnicima ili se nalazi u sličnom postupku prema propisima dr-žave sjedišta gospodarskog subjekta.

Stavkom 3. istoga članka propisani su dokumenti kojima se dokazuju činjenice i okolnosti iz st. 1. t. 1. i 2. istoga članka, a to su:

1. izvod iz sudskoga, obrtnoga ili drugoga odgo-varajućeg registra države sjedišta gospodarskog su-bjekta koji ne smije biti stariji od tri mjeseca, raču-najući od dana početka postupka javne nabave, ili

2. važeći jednakovrijedni dokument koji je izdalo nadležno sudsko ili upravno tijelo u državi sjedišta gospodarskog subjekta, ako se ne izdaje izvod iz t. 1. ovoga stavka ili izvod ne sadržava sve podatke po-trebne za utvrđivanje tih okolnosti ili

3. izjavu pod prisegom, ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske, ili upravne vlasti ili bilježnika, ili nadležnoga strukov-nog ili trgovinskog tijela u državi sjedišta gospodar-skog subjekta, ili izjavu s ovjerenim potpisom kod bilježnika, koje ne smiju biti starije od tri mjeseca računajući od dana početka postupka javne naba-ve, ako se u državi sjedišta gospodarskog subjekta ne izdaje izvod iz t. 1. ovoga stavka ili dokument iz t. 2. ovoga stavka ili oni ne sadržavaju sve podatke potrebne za utvrđivanje tih okolnosti.

U članku 20. Pravilnika o obliku i načinu vođenja obrtnog registra (Nar. nov., br. 58/09.), kao proved-benog propisa Zakona o obrtu, propisani su podatci koji se unose u Središnji obrtni registar na temelju rješenja koje izdaju nadležni županijski uredi, od-nosno ured Grada Zagreba, među kojima su podatci koji se odnose na privremenu obustavu obrta, miro-vanje obrta i prestanak obrta te podatak o prestanku obrta zbog provedenog stečaja.

Jednako tako, u skladu s odredbama čl. 65. st. 2. Stečajnog zakona, Rješenje o otvaranju stečajnog postupka dostavlja se tijelima koja vode upisnike odnosno javne knjige (sudski, obrtni registar i sl.) iz čl. 56. st. 6. istoga Zakona. Međutim, iz navedenih propisa nije razvidno da bi predmet upisa u Obrtni registar bio i podatak da je nad obrtnikom pokrenut prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otva-ranje stečajnog postupka.

U odnosu na navedene podatke iz Obrtnog regi-stra, prema našem mišljenju, u postupku javne na-bave navedene se okolnosti dokazuju izvodom iz Obrtnog registra, dok je u odnosu na ostale okolno-sti iz čl. 68. st. 1. t. 1. i 2. Zakona, radi dokazivanja istih u postupku javne nabave, potrebno dostaviti dokument iz st. 3. t. 2. ili 3. istoga članka Zakona.

Primjena odredbe čl. 105. st. 6. t. 2. Zakona o javnoj nabavi (Mišljenje Ministarstva gospodar-stva, ožujak 2014.)

Ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj naba-vi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji


kondenzatorom s pripadajućom opremom te mon-tažnim radovima. Između pet pristiglih ponuda, od kojih je naručitelj jednu ocijenio valjanom, naruči-telj je odabrao ponudu tvrtke M d.o.o. Na Odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj X d.o.o. Žalitelj u žalbi navodi da je Odluka o odabiru ništava jer ni Odluka o odabiru ni Zapisnik o pregle-du i ocjeni ponuda nisu dostavljeni žalitelju, već je za Odluku isti saznao 11. kolovoza 2014. uvidom u EOJN RH.

Člankom 96. st. 7. Zakona o javnoj nabavi propi-sano je da ako javni naručitelj nije dostavio odluku o odabiru svakom ponuditelju, odnosno sudioniku postupka, isto je razlog za oglašavanje odluke o oda-biru ništavom. Uvidom u EOJN RH utvrđeno je da je naručitelj predmetnu Odluku o odabiru od 31. srp-nja 2014., zajedno sa Zapisnikom o pregledu i ocjeni ponuda, objavio 11. kolovoza 2014. u EOJN RH.

Zakon u čl. 96. st. 6. objavu u EOJN RH određuje kao jedan od načina dostave odluke o odabiru su-dionicima u postupku javne nabave (citat: Odluku o odabiru s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni po-nuda javni naručitelj obvezan je bez odgode dostavi-ti svakom ponuditelju odnosno svakom sudioniku u drugom stupnju ograničenog postupka, pregovarač-kog postupka s prethodnom objavom i natjecateljskog dijaloga na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava, objavom u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, pri čemu se dostava smatra obavljenom istekom dana objave i sl.).

Dakle, u predmetnom postupku naručitelj je Od-luku o odabiru od 31. srpnja 2014., zajedno sa Zapi-snikom o pregledu i ocjeni ponuda, dostavio svim sudionicima u postupku, javnom objavom u Elek-troničkom oglasniku javne nabave te je žalbeni na-vod neosnovan (Rješenje: UP/II-034-02/14-01/867).

za nadmetanje i odabranom ponudom. Javni naru-čitelj obvezan je kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponu-dom. Člankom 105. st. 4. Zakona o javnoj nabavi propisano je da se izmjene ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njegova trajanja smatraju novim ugovo-rom za koji je javni naručitelj obvezan provesti novi postupak javne nabave ako su te izmjene bitne u od-nosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstavljaju na-mjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora.

Članak 105. st. 6. Zakona propisuje slučajeve u kojima se izmjene ugovora o javnoj nabavi tijekom njegova izvršenja neće smatrati bitnim izmjena-ma u smislu st. 4. istoga članka, koji određuje što se smatra bitnom izmjenom ugovora tijekom izvrše-nja. Člankom 105. st. 6. t. 2. Zakona propisano je da se izmjene ugovora o javnoj nabavi neće se smatrati bitnim izmjenama ugovora u smislu stavka 4. ovoga članka u ukupna vrijednost svih izmjena bez PDV-a manja je od 10% iznosa osnovnog ugovora o jav-noj nabavi bez PDV-a, pod uvjetom da to ne mijenja pravnu prirodu ugovora o javnoj nabavi.

U pogledu predmetne odredbe evidentno je da ista jednoznačno i nedvojbeno propisuje da se iz-mjene ugovora o javnoj nabavi neće smatrati bit-nim izmjenama ugovora u smislu st. 4. istog članka Zakona ako je ukupna vrijednost svih izmjena bez PDV-a manja od 10 % svote osnovnog ugovora o jav-noj nabavi bez PDV-a, pod uvjetom da to ne mijenja pravnu prirodu ugovora o javnoj nabavi (primjerice: ako je naručitelj prethodno sklopio ugovor o građe-nju, a sklapanjem dodatka istom ugovoru, koji ima za predmet usluge, do iznosa od 10 posto vrijednosti osnovnog ugovora, taj bi ugovor „postao“ ugovor o javnim uslugama).

Predmetni Zakon odnosno spomenuta odred-ba čl. 105. st. 6. t. 2. ne propisuje još posebne uvjete za njezinu primjenu, a niti se veže za troškovničke ili izvantroškovničke stavke, niti stavlja u kontekst naknadnih, dodatnih, nepredviđenih, iznenadnih, hitnih, nužnih ili drugih radova. Slijedom toga, ovi-sno o određenim uvjetima i posebnostima konkret-nog slučaja, na svakom naručitelju je teret dokaziva-nja okolnosti koje opravdavaju primjenu te odredbe. Davanje mišljenja Ministarstva je li u primjeni spo-menute odredbe riječ o „izvantroškovničkim“ stav-kama ili mogućnosti redefiniranja pojedinih već utanačenih stavaka te je li riječ o povećanju ili sma-njenju svote osnovnog ugovora, nije jednoznačno moguće, jer to ovisi o specifičnostima i okolnostima svakoga pojedinog slučaja.

Žalitelj u žalbi navodi da je Odluka o odabiru ništava jer niti Odluka niti Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda nisu dostavljeni žalitelju, već je za Odluku žalitelj saznao u Elektroničkom oglasni-ku javne nabave

Naručitelj je 8. travnja 2014. objavio u EOJN RH poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave (broj objave: 2014/S 002-0020533), za pred-met: nabava rashladnika vode s vodom hlađenim

Pretplatite se na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2015.

Prednosti: 1) Sadržaj je razvrstan u uvezane knjige2) Nove izmjene u novoj knjizi3) Kompletni se propisi arhiviraju radi naknadne uporabe

u slučaju nadzora ili kontrole u dvije ukrasno oblikovane kutije

Porezi pogađaju sve !! Znate li kako napraviti prigovor, žalbu,

tužbu i gdje je sve to na jednom mjestu ?


Davor MIKAC,dipl. oec. UDK 331.2

Odgovori na pitanja iz područja javne nabave

Ovo je jedna u nizu cjelina kojima se kroz pitanja i odgovore pojašnjavaju prijeporne situacije u po-

dručju primjene Zakona o javnoj nabavi.

1. Mora li javni naručitelj izdati potvrdu o uredno izvršenom ugovoru za cjelokupni ugovor koji je izvršen ili može iz potvrde izdvojiti dio ugovora koji je izvršavao podizvoditelj jer smatra da se za taj dio ugovora izdaje potvrda podizvodite-lju, a ne ugovornom izvršitelju?

Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11., 83/13., 143/13., 13/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) ne propisuje način izdavanja potvrda o iz-vršenim ugovorima, odnosno ne određuje naručite-lju hoće li i kakvu će potvrdu izdati drugoj ugovornoj strani. No, s obzirom na to da je gospodarski subjekt koji je sklopio ugovor o javnoj nabavi odgovoran za cjelokupno izvršenje ugovora, bez obzira na to je li dio ugovora prepustio na izvršenje svom podizvodi-telju ili nije, u slučaju urednog izvršenja tog ugovora gospodarski subjekt može, po toj osnovi, tražiti od naručitelja izdavanje potvrde o urednom izvršenju cjelokupnog ugovora koji je sklopio s naručiteljem.

Što se tiče dijela ugovora koji je gospodarski su-bjekt prepustio na izvršenje podizvoditelju, to je stvar ugovornog odnosa između podizvoditelja i gospodarskog subjekta, pa za taj dio podizvoditelj ima pravo potraživati potvrdu o uredno izvršenom ugovoru od gospodarskog subjekta s kojim je i sklo-pljen ugovor.

2. Je li sponzorstvo, odnosno kupnja sponzorskih paketa, predmet Zakona o javnoj nabavi?

Pitanja sponzorstva nisu posebno uređena Zako-nom o javnoj nabavi. Sagledavajući opću definiciju sponzorstva ili sponzoriranja, isto označava dava-nje novca ili druge imovine uz uvjet protuusluge, odnosno, riječ je o uzajamnom poslu između dva partnera u kojem postoji konkretna obostrana ko-mercijalna korist i za davatelja i za primatelja spon-zorstva. Prema definiciji Međunarodne trgovačke komore (ICC), sponzorstvo je bilo koji komercijalni odnos kojim sponzor, za obostranu korist sponzo-ra i sponzoriranog, ugovorno pruža financijsku ili drugu podršku kako bi se uspostavila veza izme-đu sponzorovog imidža, marke ili proizvoda s no-siteljem sponzorskih prava u zamjenu za pravo na promicanje unaprijed određenih koristi. Stranke u tom poslu određenu uslugu i protuuslugu unaprijed reguliraju ugovorom o sponzorstvu, pri čemu je pri-matelj sponzorstva obvezan izdati račun za obavlje-nu protuuslugu.

Ugovor o sponzorstvu ne može se smatrati ugovo-rom o javnoj nabavi, odnosno nije naplatni ugovor u smislu odredaba Zakona o javnoj nabavi, pa se stoga

na te ugovore isti Zakon ne odnosi. Naime, spon-zorstvo na određeni način predstavlja jedan vid promidžbe, a koju, u pravilu, inicira primatelj spon-zorstva, dok sponzor u skladu sa svojim interesima odlučuje hoće li prihvatiti poziv za sponzorstvom. Slijedom navedenog, sponzoriranje nije predmet Zakona o javnoj nabavi, nego je pitanje određenog sponzorstva u okviru odlučivanja i upravljanja po-slovnim procesima određenog subjekta shodno nje-govim interesima i ciljevima.

3. U postupku javne nabave zaprimljeno je više ponuda u kojima su ponuditelji izrazili različite stope PDV-a na iste artikle koji su predmet na-bave. Je li naručitelj odgovoran za iskazane sto-pe PDV-a, odnosno je li propust naručitelja ako u dokumentaciji za nadmetanje nije definirao stopu PDV-a za predmet nabave?

Člankom 78. st. 7. Zakona propisano je da sadr-žaj, način izrade, postupanje s dokumentacijom za nadmetanje i druga bitna pitanja u vezi s dokumen-tacijom za nadmetanje propisuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (Nar. nov., br. 10/12.). Člankom 3. te Uredbe propisan je sadržaj dokumentacije za nadmetanje, a iz istog ne proizlazi obveza naručitelja da u dokumentaciji za nadmetanje propisuje stope poreza na dodanu vri-jednost, već je to u ingerenciji samog ponuditelja koji svotu poreza na dodanu vrijednost upisuje u ponudbeni list ponude, a što je propisano čl. 10. st. 4. t. 6. Uredbe.

Ponuditelj bi morao znati stopu poreza na doda-nu vrijednost robe, radova ili usluga koje nudi te izračun poreza upisati u svoju ponudu. S druge pak strane, naručitelji moraju poznavati odredbe koje se odnose na određivanje stope poreza na dodanu vri-jednost u trenutku planiranja sredstava potrebnih za podmirivanje obveza po sklopljenom ugovoru (proračun, financijski plan), ali i u trenutku pregle-da i ocjene ponuda.

Naime, naručitelj je obvezan, u postupku pre-gleda i ocjene ponuda, provjeriti računsku isprav-nost ponude u skladu s odredbom čl. 94. st. 3. t. 4. Zakona. Osim toga, u skladu s odredbom čl. 21. st. 3. Uredbe, naručitelj ispravlja i druge računske po-greške u troškovniku i ponudbenom listu. U smislu navedene odredbe, pogrešno navedena svota PDV-a u ponudbenom listu smatra se računskom pogreš-kom. Ako naručitelj tijekom pregleda ponude utvrdi računsku pogrešku, obvezan je od ponuditelja traži-ti prihvat ispravka računske pogreške, a ponuditelj je obvezan odgovoriti u roku ne duljem od pet dana, u skladu s odredbom čl. 94. st. 4. Zakona.

Stoga, pogrešno iskazana stopa PDV-a u ponudi ni u kom slučaju nije propust naručitelja u dokumenta-

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=International_Chamber_of_Commerce&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=International_Chamber_of_Commerce&action=edit&redlink=1


ciji za nadmetanje, a osim toga, visina stope PDV-a stvar je primjene posebnih propisa, a ne Zakona o javnoj nabavi.

4. Može li se prihvatiti ponuda u kojoj je ponudi-telj dostavio solemniziranu običnu zadužnicu umjesto solemnizirane bjanko-zadužnice tra-žene dokumentacijom za nadmetanje?

Zadužnica je pisana isprava kojom dužnik svo-jim potpisom, koji je ovjerio javni bilježnik, daje suglasnost da se radi naplate potraživanja zaplijene sredstva s njegovih računa. Pravna snaga zadužnice proizlazi iz činjenice da ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, a njezina je praktičnost u činjenici što vjerovniku omogućuje zaštitu i naplatu potraži-vanja bez potrebe vođenja sudskog postupka.

Običnu zadužnicu mogu izdati fizičke i pravne osobe, a potpis dužnika mora ovjeriti javni biljež-nik. U zadužnicu se upisuju podatci o vjerovniku i dužniku te njezino dospijeće. Bjanko-zadužnica je sadržajno slična običnoj zadužnici, uz nekoliko ra-zlika: u njoj se ne mora unaprijed odrediti tko je vje-rovnik, ni svota tražbine te se izdaje na propisanom obrascu i može se izdati samo na najviše propisa-ne svote. Obrazac za bjanko-zadužnicu propisan je Pravilnikom o obliku i sadržaju bjanko zadužnice kojim su određene i najviše svote na koje se bjanko-zadužnica može izdati.

Svrha je jamstva, kada ga naručitelj traži u po-stupku javne nabave, da u slučaju potrebe naruči-telju omogući nesmetanu naplatu svote koja je ugo-vorena prilikom dostave jamstva. Unatoč naprijed navedenim neznatnim razlikama između bjanko i obične zadužnice, i solemnizirana obična zadužni-ca i solemnizirana bjanko-zadužnica imaju učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, pa kao instrument osiguranja tražbina imaju istu sigurnost naplate. Stoga, u konkretnom slučaju naručitelj može pri-hvatiti običnu umjesto bjanko-zadužnice.

5. Može li se na temelju okvirnog sporazuma, sklopljenog na određenu svotu, sklopiti ugovor o javnoj nabavi do ukupne svote predviđene okvirnim sporazumom, iako bi se realizacija ugovora proširila i na razdoblje koje nije obu-hvaćeno okvirnim sporazumom?

Okvirni sporazum je, u skladu s čl. 2. t. 14. Za-kona o javnoj nabavi, sporazum između jednog ili više naručitelja i jednog ili više gospodarskih su-bjekata, čija je svrha utvrditi uvjete pod kojima se sklapaju ugovori tijekom određenog razdoblja, po-sebice u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđe-nih količina.

Ako je naručitelj tijekom trajanja okvirnog spo-razuma ugovorio odnosno nabavio usluge u vrijed-nosti manjoj od ukupne svote predviđene okvirnim sporazumom, u vremenu trajanja odnosno važenja okvirnog sporazuma može, pod uvjetima određe-nima okvirnim sporazumom, sklopiti pojedinačni ugovor o javnoj nabavi čije je izvršenje dulje od raz-doblja trajanja samog okvirnog sporazuma.

6. Je li moguće, s obzirom na čl. 105. st. 1. i 2. Zako-na o javnoj nabavi odnosno čl. 11. st. 7. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentaci-jom za nadmetanje i ponudama sklopiti ugovor

o javnoj nabavi, odnosno okvirni sporazum, kada naručitelj ne raspolaže s izvornikom oda-brane ponude, već samo s preslikom iste?

S obzirom na to da u pitanju nisu iznesene okolno-sti konkretnog slučaja, u smislu u kojoj je fazi postu-pak nabave te koji su razlozi zbog kojih naručitelj ne raspolaže izvornikom odabrane ponude, niti drugi podatci na temelju kojih bi se mogao dati utemeljeni odgovor, daje se samo načelno gledište te se polazi od svojih pretpostavki u pogledu takva potencijal-nog slučaja te se daje vlastito viđenje o možebitnim mogućnostima postupanja u toj situaciji.

Prvotno, činjenica je da niti Zakon o javnoj naba-vi niti podzakonski propisi iz područja javne naba-ve posebno ne uređuju pitanja, odnosno slučajeve u kojima naručitelj ne raspolaže izvornikom odabra-ne ponude, odnosno posjeduje samo presliku iste. Takva situacija može biti prijeporna posebice zbog razloga što je, kako se u pitanju navodi, riječ o oda-branoj ponudi.

U pogledu primjene čl. 105. st. 1. i 2. Zakona na koje se nadovezuje pitanje, evidentno je da te odred-be propisuju obvezu sukladnosti ugovora s uvjetima određenim u dokumentaciji za nadmetanje i oda-branoj ponudi. Nadalje, u pogledu čl. 11. st. 7. Ured-be koji se također nadovezuje na upit, vidljivo je da taj cijeli čl. 11. uređuje pitanja „načina izrade ponu-de“, kako to upućuje i sam njegov naslov. Odredba st. 7. tog članka propisuje sljedeće: Ako naručitelj od ponuditelja zahtjeva i presliku ponude, ona se do-stavlja zajedno s izvornikom ponude. U tom slučaju se jasno naznačuje „izvornik“ i „preslika“ ponude. U slučaju razlika između izvornika i preslika ponude, vjerodostojan je izvornik ponude.

Sagledavajući izričaj citiranog stavka, jasno je da se ta odredba odnosi samo na slučaj „ako naruči-telj od ponuditelja zahtijeva i presliku ponude“, u kojoj se određuje način kako se preslika dostavlja i naznačuje te se definira koji je dokument vjero-dostojan „ako se utvrdi razlika između izvornika i preslike ponude“. Stoga je razvidno da ta odredba definira koji je dokument meritoran samo ako se utvrdi razlika između preslike i izvornika, što po-drazumijeva raspolaganje i mogućnost uvida u oba dokumenta, a što nije slučaj iz pitanja jer naručitelj ne raspolaže s dvama dokumentima da bi između njih utvrdio razliku.

Slijedom iznesenog, postavljeno se pitanje ne može vezati za aspekte primjene pojedinih odreda-ba Zakona i Uredbe koje se izrijekom navode u pita-nju, odnosno, u pravnom smislu iste nisu relevantne u predmetnom slučaju.

Općenito, mogući su slučajevi da se neka doku-mentacija izgubi, ukrade ili uništi na neki drugi na-čin, a imajući u vidu da, primjerice, u tom smislu i Zakon o općem upravnom postupku propisuje pi-tanja „obnove (rekonstrukcije) spisa“ za upravne predmete. Iznimno bitno pitanje vezano za opisa-ni slučaj je pitanje dokazivanja je li preslika ponude istovjetna izvorniku te ponude, posebice s aspekta da je to najpovoljnija „odabrana ponuda“.

U načelu, u bilo kojem slučaju kada naručitelj ras-polaže samo preslikom dokumenta, u konkretnom slučaju ponude, a nema izvornik u odnosu na koji se


može utvrditi istovjetnost, uvijek se može namet-nuti pitanje prijepora u pogledu vjerodostojnosti sadržaja takva dokumenta i potencijalnih sumnji u mogućnost možebitnih nezakonitih radnji, što može biti naročito osjetljivo ako se samo na temelju preslika sklapa određeni pravni posao. To je poveza-no s mogućnosti možebitne potrebe opravdavanja i dokazivanja okolnosti konkretnog slučaja nabave u kojem je sklopljen određeni pravni posao, pri čemu je onda obrazloženje razloga i teret dokazivanja na naručitelju.

Stoga bi u takvim situacijama bilo uputno na od-govarajući način utvrditi i evidentirati sve okolnosti i činjenice tog slučaja, u pisanoj formi potkrijepljeno zapisnicima i izjavama (pod kaznenom i materijal-nom odgovornošću) pojedinih osoba odnosno sudi-onika koji su participirali u tom postupku nabave i drugih osoba koje su imale saznanja ili su mogle biti potencijalno povezane s okolnostima zbog kojih na-ručitelj više ne raspolaže izvornikom odabrane po-nude. Čak i u slučaju sklapanja ugovora, ocjenjuje se opravdanim vjerodostojnost preslike ponude utvr-diti (potvrditi) na odgovarajući način s odabranim ponuditeljem, kako bi se u realizaciji ugovora izbje-gli prijepori u tom smislu.

Kako se u pitanju izrijekom navodi da je riječ o „odabranoj“ ponudi, iz toga bi se moglo zaključiti da je riječ o postupku nabave u kojem je donesena od-luka o odabiru. Pod pretpostavkom da je ta odluka postala izvršnom, prema odredbi čl. 99. st. 2. Zakona o javnoj nabavi proizlazi da je izvršnošću te odlu-ke ex lege nastao ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum. U tom slučaju naručitelj u osnovi i nema puno mogućnosti izbora nego sklopiti ugovor o jav-noj nabavi, a obzirom na to da iz navedene zakonske odredbe u pravnom smislu proizlazi da je po izvrš-nosti odluke o odabiru pitanje potpisivanja ugovora samo pravno-tehničko pitanje više procesnog ka-raktera vezano za izvršenje nabave.

U vezi s pitanjem „je li uputno i moguće sklopiti ugovor o javnoj nabavi kada naručitelj ne raspolaže izvornikom ponude“, polazeći od činjenice da Za-kon izrijekom ne zabranjuje potpisivanje ugovora u opisanom slučaju, načelno gledajući, svaki ugovor je moguće sklopiti, imajući u vidu da o ništavosti ne-kog ugovora odlučuje sud. Pritom se napominje da je pitanje odgovornosti oko sklapanja određenoga pravnog posla koji se realizira potpisivanjem ugovo-ra sadržajno posve drugo pitanje.

Zaključno, na samom je naručitelju, a koji nespor-no ima najviše saznanja o predmetnom postupku javne nabave i dostavljenim ponudama, odgovor-nost da sagleda i utvrdi sve okolnosti i činjenice u vezi s konkretnim slučajem te slijedom utvrđenoga stvarnog stanja u okviru svojih procesa upravljanja i odlučivanja donese odgovarajuću odluku o postu-panju glede sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, imajući u vidu i da je općenito na naručitelju teret dokaza da okolnosti konkretnog slučaja nabave opravdavaju njegovo postupanje.

7. Koji se datum računa kao dan sklapanja ugo-vora? Je li to dan izvršnosti odluke o odabiru ili dan kada je ugovor stvarno potpisan (sklo-pljen)? Od kojeg dana počinje teći rok za objav-

ljivanje obavijesti o sklopljenim ugovorima iz čl. 60. st. 1. Zakona o javnoj nabavi?

Člankom 60. st. 1. Zakona propisano je da je javni naručitelj obvezan za svaki sklopljeni ugovor o jav-noj nabavi ili okvirni sporazum poslati na objavlji-vanje obavijest o sklopljenom ugovoru najkasnije 48 dana od dana sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma.

Članak 99. Zakona propisuje da odluka o odabiru postaje izvršnom nakon proteka roka mirovanja, a izvršnošću odluke o odabiru nastaje ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum.

Ugovor o javnoj nabavi je, prema definiciji iz čl. 2. t. 26. Zakona, naplatni ugovor sklopljen u pisanom obliku između jednog ili više ponuditelja i jednog ili više naručitelja te čiji je predmet nabave izvođenje radova, isporuka robe ili pružanje usluga.

U konkretnom je slučaju mjerodavan datum kada je potpisan ugovor o javnoj nabavi, odnosno, rokovi u smislu čl. 60. st. 1. Zakona računaju se od datuma potpisa ugovora, a ne od datuma izvršnosti odluke o odabiru.

8. Može li naručitelj u dokumentaciji za nadmeta-nje odrediti način ispitivanja i ispitne metode te parametre prema kojima će tijelo koje obavlja ispitivanje proizvoda testirati usklađenost te-stiranog proizvoda sa zahtjevima određenima tehničkom specifikacijom?

Članak 81. Zakona propisuje da tehničke specifi-kacije moraju omogućiti jednak pristup ponuditelji-ma i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka nadmetanju. Tehničke specifikacije mora-ju omogućiti podnošenje ponuda koje odražavaju različitost tehničkih rješenja.

Ako javni naručitelj koristi mogućnost upućivanja na tehničke specifikacije definirane u Dodatku IV. Zakona, on ne smije odbiti ponudu na temelju toga što ponuđena roba nije u skladu sa specifikacijama na koje je uputio, ako ponuditelj u ponudi na zado-voljavajući način javnom naručitelju, bilo kojim pri-kladnim sredstvom, dokaže da rješenja koja predla-že na jednakovrijedan način zadovoljavaju zahtjeve određene tehničkim specifikacijama. Prikladnim sredstvom može se smatrati tehnička dokumenta-cija proizvođača ili ispitni izvještaj priznatoga tije-la. Priznata tijela su ispitni i umjerni laboratoriji te potvrdbena i inspekcijska tijela koja zadovoljavaju primjenjive europske norme. Javni naručitelj mora prihvatiti i potvrde priznatih tijela osnovanih u dru-gim državama članicama.

U skladu sa st. 10. istog članka Zakona, ako to nije opravdano predmetom nabave, tehnička specifika-cija ne smije upućivati na posebnu marku ili izvor, ili poseban proces, ili zaštitni znak, patente, tipove ili posebno podrijetlo ili proizvodnju, ako bi to imalo učinak pogodovanja ili isključenja određenih gos-podarskih subjekata ili određenih proizvoda. Takva je uputa iznimno dopuštena ako se predmet nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati, ali se u tom slučaju obvezno mora označiti dodatkom „ili jednakovrijedan“. Prema Dodatku IV. Zakona, tehničkom specifikacijom definiraju se tražene ka-rakteristike proizvoda, kao što su razine kvalitete, razine utjecaja na okoliš, rješenja za sve zahtjeve


(uključujući pristup za osobe s invalidnošću) i ocje-na sukladnosti, izvedba, uporabljivost proizvoda, sigurnost ili dimenzije, uključujući zahtjeve koji su bitni za proizvod u pogledu naziva pod kojim se pro-izvod prodaje, nazivlja, simbola, ispitivanja i ispit-nih metoda, pakiranja, obilježavanja i označavanja, uputa za korisnike, proizvodnih procesa i metoda te postupaka ocjene sukladnosti.

S ciljem pribavljanja proizvoda koji odgovara svim zahtjevima naručitelja, naručitelj ima pravo u dokumentaciji za nadmetanje odrediti način ispiti-vanja i ispitne metode te parametre prema kojima će tijelo koje obavlja ispitivanje proizvoda testirati usklađenost testiranog proizvoda sa zahtjevima od-ređenima tehničkom specifikacijom. Međutim, pri-tom bi naručitelj morao voditi računa o uobičajenim standardima koji su prilikom ispitivanja određenog proizvoda u primjeni u ispitnim i umjernim labora-torijima na području Europske unije. Naručitelj ne bi trebao pred ta tijela postavljati zahtjeve koji za is-pitivanje određenog proizvoda nisu predviđeni (ili uobičajeni) jer bi time mogli dovesti gospodarske subjekte (potencijalne ponuditelje) u situaciju da im je nemoguće pronaći ispitno tijelo koje obavlja ispi-tivanje prema tim zahtjevima, odnosno da im je ne-moguće ishoditi odgovarajući ispitni izvještaj.

9. Može li se i kako nastaviti s realizacijom ugovo-ra za projektiranje sklopljenog 2013. godine, s obzirom na to da je u međuvremenu stupio na snagu Zakon o gradnji (Nar. nov., br. 153/13.) koji donosi izmjene u odnosu na Zakon o pro-stornom uređenju i gradnji prema kojem je sklopljen predmetni ugovor, uslijed čega bi se projekti morali uskladiti s izmjenama zakon-skih propisa?

Iz pitanja nije razvidno kolika bi ukupna svota do-datnih usluga bila u odnosu na vrijednost osnovnog ugovora do kojih je došlo zbog promjene zakonskih propisa. U konkretnom bi se slučaju mogla primije-niti odredba čl. 28. st. 2. t. 4. Zakona te sklopiti doda-tak osnovnom ugovoru o javnoj nabavi provedbom pregovaračkog postupka javne nabave bez prethod-ne objave, s gospodarskim subjektom iz osnovnog ugovora, ako vrijednost dodatnih usluga ne prelazi 25 % vrijednosti osnovnog ugovora.

Ako je ukupna vrijednost svih potrebnih izmje-na sklopljenog ugovora manja od 10 % svote osnov-nog ugovora, u tom bi se slučaju mogla primijeniti odredba čl. 105. st. 6. t. 2. Zakona, odnosno, dodat-ne bi se usluge mogle nabaviti sklapanjem dodatka postojećem ugovoru, bez provedbe postupka javne nabave. Tom je odredbom propisano da se izmjene ugovora o javnoj nabavi neće smatrati bitnim izmje-nama ugovora ako je ukupna vrijednost svih izmje-na bez PDV-a manja od 10 % svote osnovnog ugovora bez PDV-a, pod uvjetom da to ne mijenja pravnu pri-rodu ugovora o javnoj nabavi.

10. Ako je jedinica lokalne samouprave 2007. godi-ne bez provedbe postupka javne nabave ovlasti-la jednog odvjetnika da ju zastupa pred sudom u određenom predmetu koji još nije završen, mora li naknadno provesti postupak javne na-bave?

U vrijeme davanja punomoći na snazi je bio Za-kon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 117/01. i 92/05.) koji je u čl. 6. st. 1. t. 3. podt. 3. propisivao da se isti Zakon ne primjenjuje na nabave koje obuhvaćaju usluge arbitraže i mirenja, odvjetničke i javnobiljež-ničke usluge.

Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 110/07.) stu-pio je na snagu 1. siječnja 2008. koji više nije propi-sivao takvo izuzeće za nabavu odvjetničkih i javno-bilježničkih usluga. Prijelaznom odredbom čl. 175. st. 2. istog Zakona izrijekom je bilo propisano da su naručitelji obvezni za robu, radove i usluge, za koje su sklopljeni ugovori na neodređeno vrijeme, prove-sti postupak javne nabave u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona. Takvu obvezu naručiteljima isti Zakon nije propisivao u odnosu na ugovore koji su sklopljeni na određeno vrijeme.

Slijedom toga, ocjenjujući da u konkretnom sluča-ju nije riječ o ugovoru na neodređeno vrijeme nego o ugovoru koji je sklopljen do okončanja predmetnog spora, dakle o ugovoru na određeno vrijeme, naru-čitelj nije bio obvezan naknadno provoditi postupak javne nabave za navedene odvjetničke usluge, nego ga je odvjetnik kojemu je dana punomoć mogao za-stupati do okončanja sudskog postupka.

11. Primjenjuje li se Zakon o javnoj nabavi na naba-vu usluga studentskog servisa?

Iz odredbe čl. 1. Pravilnika o posredovanju pri za-pošljavanju redovitih studenata (Nar. nov., br. 16/96. - 30/08.) vidljivo je da su za poslove posredovanja pri zapošljavanju redovitih studenata ovlašteni odno-sno da usluge posredništva, naglašavajući da je riječ samo o redovitim studentima, mogu obavljati is-ključivo studentski centri pojedinih sveučilišta od-nosno veleučilišta, a na temelju teritorijalnog načela prema smještaju tih visokoobrazovnih ustanova. Studentski centri su pravne osobe – ustanove, čiji su osnivači sveučilišta i veleučilišta te „čija djelatnost osigurava cjelovitost i potrebni standard sustava vi-soke naobrazbe“.

Članak 10. Zakona o javnoj nabavi određuje izu-zeća od primjene tog Zakona, u okviru kojih je pro-pisano da se isti ne primjenjuje, između ostalog, na ugovore o uslugama koje sklapa javni odnosno sektor-ski naručitelj s drugim javnim naručiteljem ili udru-ženjem javnih naručitelja koji tu uslugu pruža na te-melju isključivog prava utemeljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom aktu koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

Značenje pojma „posebnog ili isključivog prava“ definirano je odredbom čl. 2. st. 1. t. 19. Zakona o javnoj nabavi kao pravo koje nadležno tijelo dodje-ljuje na temelju zakona, drugih propisa ili upravnog akta, a koje obavljanje određene djelatnosti ograniča-va na jednog ili više gospodarskih subjekata, te ima znatan utjecaj na mogućnost drugih subjekata da obavljaju tu djelatnost.

Imajući u vidu okolnost da poslove posredovanja pri zapošljavanju redovitih studenata smiju obav-ljati samo studentski centri sveučilišta i veleučili-šta, odnosno ne mogu ih obavljati drugi subjekti kao, primjerice, trgovačka društva ili druge pravne osobe izvan sustava visokog obrazovanja, izvodi se zaključak da je riječ o isključivom pravu koje imaju


samo ti centri, a koje ima „znatan utjecaj na moguć-nost drugih subjekata da obavljaju tu djelatnost“.

Slijedom iznesenog, sklapanje ugovora o usluga-ma posredovanja pri zapošljavanju redovitih stude-nata koji se sklapa sa studentskim centrom izuzeto je od primjene Zakona o javnoj nabavi, u skladu s čl. 10. st. 1. t. 3. Zakona (za javne naručitelje), odnosno čl. 10. st. 2. t. 3. Zakona (za sektorske naručitelje).

12. Ako su u postupku javne nabave radova jedna od stavaka troškovnika geodetski radovi, a po-nuditelj čija je ponuda odabrana je u ponudi naveo da će sam izvoditi te radove, što se može učiniti ako se utvrdi da geodetske radove ne izvodi odabrani ponuditelj već neki kooperant ili podizvoditelj?

Zakon o javnoj nabavi u čl. 70. st. 4. propisuje da ako gospodarski subjekt u državi njegova sjedišta mora posjedovati određenu ovlast ili biti član odre-đene organizacije kako bi mogao izvršiti određeni ugovor ili dio ugovora, natjecatelj ili ponuditelj mora dokazati posjedovanje vrijedeće ovlasti ili članstva za sebe i/ili podizvoditelja. Dakle, ponuditelj mora ili sam ili putem podizvoditelja dokazati da ispunja-va navedeni uvjet sposobnosti.

U skladu s čl. 86. st. 6. alineji 3. Zakona, naruči-telj može dopustiti uvođenje jednog ili više novih podizvoditelja čiji ukupni udio ne smije prijeći 30 % vrijednosti ugovora o javnoj nabavi, neovisno o tome je li prethodno dao dio ugovora o javnoj nabavi u po-dugovor ili ne. U tom slučaju naručitelj može prije odobravanja zahtjeva za uvođenje novog podizvo-ditelja zatražiti od odabranog ponuditelja vrijedeće dokumente kojima se dokazuje da novi podizvodi-telj ispunjava uvjet pravne i poslovne sposobnosti, tj. posjedovanje vrijedeće ovlasti ili članstva u skla-du s čl. 70. st. 4. Zakona.

Pitanje izvršenja ugovora regulirano je čl. 105. Zakona o javnoj nabavi. Članak 105. st. 3. Zakona propisuje da je javni naručitelj obvezan kontrolira-ti je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmeta-nje i odabranom ponudom, pa tako i izvodi li geo-detske poslove odabrani ponuditelj samostalno ili je tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi angažirao podizvoditelja bez dopuštenja istog naručitelja. U skladu sa st. 8. istog članka Zakona, na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi se uz odredbe Zakona o javnoj nabavi na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima.

13. Može li se nakon sklapanja ugovora dogovoriti smanjenje cijena u odnosu na cijene iz odabra-ne ponude i sklopljenog ugovora?

U skladu s čl. 105. st. 4. Zakona, izmjene ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njegova trajanja smatraju se novim ugovorom za koji je javni naručitelj obvezan provesti novi postupak javne nabave ako su te iz-mjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora. Stavkom 5. istog članka Zakona propisano je da je bitna iz-mjena ugovora mijenjanje ekonomske ravnoteže u korist ponuditelja na način koji nije bio predviđen u uvjetima osnovnog ugovora o javnoj nabavi.

Iz ove odredbe proizlazi da u slučaju mijenjanja ekonomske ravnoteže u korist naručitelja ne bi bilo riječi o bitnoj izmjeni ugovora te se može zaključiti da je, u načelu, dopušteno smanjenje cijene. Pritom se napominje da smanjenje cijene ne bi smjelo re-zultirati bitnom izmjenom ugovora o javnoj nabavi u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstav-ljati namjeru ugovornih strana da ponovno uređuju osnovne elemente tog ugovora, kako je propisano st. 5. t. 1. istog članka Zakona.

Napominjemo da o tome odlučuju ugovorne stra-ne u realizaciji određenoga pravnog posla u skladu s propisima o obveznim odnosima.

14. Mogu li u javnom natječaju za dizajn vizual-nog identiteta, koji se provodi prema odredba-ma Zakona o javnoj nabavi, sudjelovati fizičke osobe koje nemaju status trgovačkog društva, obrtnika odnosno koji ne obavljaju samostalnu djelatnost, tj. nisu upisani u sudski (trgovački), obrtni, niti u strukovni registar, ali su po struci dizajneri?

Pitanja pravne i poslovne sposobnosti iz čl. 70. Zakona vezana su za izvršenje određenog posla, odnosno realizaciju ugovora o javnoj nabavi koji u postupku javne nabave nastaje izvršnošću odlu-ke o odabiru. Ti uvjeti ovise o vrsti posla odnosno postavljeni su kao mehanizam koji upućuje na mo-gućnost i kvalificiranost za realizaciju određenog ugovora o javnoj nabavi, odnosno izvršenja usluge, isporuke robe ili izvođenja radova te na određeni način predstavlja neku vrstu jamstva da je određeni gospodarski subjekt u mogućnosti ispuniti ugovor-ne obveze. Ako nema usluge koja se izvršava, odno-sno ne postoji posao koji se obavlja za određenog naručitelja, logički proizlazi da nema niti potrebe za bilo kakvim dokazivanjem pravne i poslovne spo-sobnosti određenog subjekta.

Pitanja pravila za provedbu natječaja uređena su odredbama Glave II Zakona o javnoj nabavi, odno-sno čl.45. – 48. toga Zakona koje posebno uređuju pi-tanja „natječaja“. Prema odredbi st. 4. čl. 45. Zakona, natječaj se može provoditi kao postupak koji pret-hodi postupku sklapanja ugovora o javnim uslu-gama ili kao natječaj s nagradama i/ili isplatama sudionicima. Određeni se natječaj može provesti s dodjelom ili bez dodjele nagrada, u kojem postupku se omogućava naručitelju dobivanje projekta koji je odabrao ocjenjivački sud. Uz to, odredba čl. 45. st. 3. Zakona izrijekom propisuje da pravo sudjelovanja u natječaju ne smije biti ograničeno na područje ili dio područja neke države te na temelju činjenice da bi prema posebnim propisima sudionici trebali biti ili fizičke ili pravne osobe.

Slijedom toga, ako se određeni natječaj provodi kao postupak koji prethodi postupku sklapanja ugo-vora o javnim uslugama, shodno konkretnoj usluzi koja je predmet nabave, odnosno poslu koji za na-ručitelja treba obaviti, ovisi hoće li biti postavljeni uvjeti pravne i poslovne sposobnosti za izvršenje te usluge koja se traži. Odredbom st. 6. čl. 45. Zakona je propisano, a u provedbi takvog natječaja mora biti i primijenjeno, da se procijenjena vrijednost nabave mora temeljiti na ukupnom iznosu nagrada i isplata, uključujući procijenjenu vrijednost ugovora o javnim


15. Mora li javni naručitelj u postupku odabira pri-vatnog partnera za realizaciju nekog projekta javno-privatnog partnerstva zahtijevati od po-nuditelja posjedovanje određene ovlasti odno-sno članstva u određenoj organizaciji, kao npr. suglasnost za započinjanje obavljanja djelatno-sti građenja (licencije za građenje)?

Prema čl. 13. st. 1. Zakona o javno-privatnom par-tnerstvu (Nar. nov., br. 78/12. i 152/14.), odabir pri-vatnog partnera provodi se u skladu s propisima iz područja javne nabave, a uz primjenu čl. 5. i 14. isto-ga Zakona.

U pogledu uvjeta pravne i poslovne sposobnosti koji se dokazuju u postupku javne nabave, a vezano za potrebu posjedovanja određene ovlasti (licenci-je), odredba čl. 70. st. 4. Zakona o javnoj nabavi pro-pisuje kako slijedi: Ako gospodarski subjekt u državi njegova sjedišta mora posjedovati određeno ovlašte-nje ili biti član određene organizacije kako bi mogao izvršiti određeni ugovor ili dio ugovora, natjecatelj ili ponuditelj mora dokazati posjedovanje važećeg ovla-štenja ili članstva za sebe i/ili za podizvoditelja.

Slijedom navedenog, citirani uvjeti ovise isklju-čivo o predmetu nabave, odnosno postavljeni su za gospodarski subjekt, odnosno ponuditelja isključivo s ciljem „kako bi mogao izvršiti određeni ugovor ili dio ugovora“. Shodno tome, u spomenutom slučaju „licencije“ za građenje, ista može biti tražena ako je predmet nabave građenje odnosno izvođenje radova.

Međutim, u slučaju projekata JPP-a, cilj postupka nabave je pronalaženje odgovarajućega privatnog partnera koji će pod traženim uvjetima osigurati re-alizaciju tog projekta, odnosno u bitnome preuzeti ulogu investitora, a taj privatni partner - gospodar-ski subjekt ne mora i sam biti osposobljen za izvođe-nje radova niti biti ovlašten za djelatnost građenja ili izvršenje drugih poslova za potrebe realizacije pro-jekta JPP-a već, u pravilu, mora pribaviti financijska sredstva te organizirati i osigurati realizaciju izgrad-nje odnosno snositi rizik financiranja i građenja.

Prema tome, u predmetnom slučaju projekta JPP-a u postupku nadmetanja nije potrebno tražiti npr. licenciju za građenje, s obzirom na to da privatni partner ne mora sam izvoditi radove, već će ih po-vjeriti trgovačkom društvu koje je ovlašteno i pri-mjereno osposobljeno za poslove građenja, izuzevši ako sam naručitelj ne postavi neke posebne zahtjeve u pogledu pojedinih segmenata u vezi s realizaci-jom određenog projekta JPP-a, a što se u ovom slu-čaju ocjenjuje nepotrebnim.

16. Ako jedan član zajednice ponuditelja više nije u mogućnosti pružati usluge koje su predmet okvirnog sporazuma, a drugi član zajednice za-dovoljava sve uvjete i kriterije za izvršenje po-slova, može li drugi član isporučiti i fakturirati usluge naručitelju?

Člankom 2. st. 29. Zakona propisano je da je za-jednica ponuditelja udruženje više gospodarskih subjekata koje je pravodobno dostavilo zajedničku ponudu. U skladu s čl. 14. st. 2. Zakona, u zajedničkoj ponudi mora biti navedeno koji će dio ugovora o jav-noj nabavi (predmet, količina, vrijednost i postotni dio) izvršavati pojedini član zajednice ponuditelja. S obzirom na to da je odgovornost ponuditelja iz

uslugama koji se može naknadno sklopiti na temelju pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave, ako javni naručitelj nije isključio takvu mo-gućnost u pozivu na natječaj. Ako određena osoba samostalno ne ispunjava tražene uvjete pravne i poslovne sposobnosti za kasnije izvršenje ugovora o javnim uslugama, na natječaju može sudjelovati u zajednici s gospodarskim subjektom koja ispunjava te uvjete.

Ako se određeni natječaj provodi bez kasnijeg sklapanja ugovora o izvršenju određene usluge, već se samo traži određeno idejno rješenje, a određenim zakonom ili podzakonskim propisom nije posebno određeno što se smatra pod tim rješenjem i tko ga može raditi, riječ je, u biti, o traženju ideje i idejnog rješenja koje po svojoj prirodi ima određeni autorski odnosno umjetnički ili drugi karakter subjektivne prirode koji se veže samo za fizičku osobu koja ga je kreirala, a što se potom može vezati i za pitanja intelektualnog vlasništva.

Znači, ako je riječ samo o potrebi izrade ideje, odnosno određenog idejnog rješenja, neovisno o području, predmetu i djelatnosti za koje se rješenje veže, nema prepreka poslovne sposobnosti da takvo rješenje predloži ili izradi bilo koja osoba, neovisno o struci i djelatnosti za koju se veže rješenje. Ako je određena fizička osoba posebno školovana za odre-đeno područje odnosno poslove, takva bi osoba tre-bala imati veće kvalifikacije i stručnost sagledati sve aspekte postavljenog zadatka i izraditi kvalitetnije rješenje, a koje naručitelj u postupku vrednovanja natječajnih radova može ocijeniti boljima u odnosu na druga rješenja pristigla na natječaj.

Sagledavajući činjenicu da prema posebnom za-konu koji uređuje pitanja intelektualnog vlasništva autorsko pravo po svojoj naravi pripada samo fizič-koj osobi, dok nositeljem drugih srodnih prava može biti svaka fizička i pravna osoba, samo idejno rješe-nje može izraditi bilo koja fizička osoba, neovisno o djelatnosti kojom se ta osoba bavi (osim ako određe-nim propisom to nije izrijekom ograničeno) te njezin pravni status ne bi smio biti preduvjet za sklapanje ugovora o javnoj nabavi za određenu uslugu. Takvo gledište temelji se na činjenici da se nakon takva natječaja ne sklapa ugovor o javnoj usluzi za čije je sklapanje potrebna određena poslovna sposobnost.

Dakle, ako nema ugovora o javnim uslugama, nije potrebno niti postavljati uvjete pravne i poslov-ne sposobnosti, jer autor idejnog rješenja ne odra-đuje ili ne izvršava nikakvu uslugu za naručitelja već samo daje ideju kao mogućnost, odnosno daje njegovo idejno rješenje, a ako naručitelj to rješenje ocjenjuje odgovarajućim, za isto autoru tog rješenja isplaćuje određenu nagradu.

Zaključno, s obzirom na prethodno iznesene či-njenice i okolnosti, u pogledu određenog natječaja za vizualni dizajn nema pravnih zapreka da u tom natječaju, koji ne prethodi sklapanju ugovora o jav-noj nabavi za određene usluge, sudjeluju i dizajneri, studenti te sve druge fizičke osobe koje nisu upisane u trgovački, obrtnički, strukovni ili bilo koji drugi registar, osim ako to u nekom konkretnom slučaju nije protivno posebnim propisima.


zajednice ponuditelja solidarna, sudionik zajedni-ce koji zadovoljava sve uvjete i kriterije za izvršenje poslova trebao bi preuzeti izvršenje onog dijela već potpisanog ugovora za koji je bio zadužen član koji više nije u mogućnosti isporučiti tražene usluge.

No, sklapanje novog ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma sa zajednicom ponu-ditelja u kojoj jedan član nije u mogućnosti isporuči-ti tražene usluge bilo bi suprotno odredbi čl. 105. st. 1. Zakona jer ne bi bilo u skladu s uvjetima određe-nima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom.

17. Može li naručitelj u postupku javne nabave as-falta propisati uvjet da ponuditelj mora ima-ti asfaltnu bazu u krugu od 50 km od mjesta ugradnje, a imajući u vidu činjenicu da se asfalt mora ugraditi u što kraćem roku jer u duljem roku mijenja svoja svojstva?

Javni naručitelj izrađuje dokumentaciju za nad-metanje u skladu sa svojim potrebama te odredba-ma Zakona. U dokumentaciji za nadmetanje, koja mora biti jasna, razumljiva i nedvojbena te izrađena tako da omogući podnošenje usporedivih ponuda, naručitelj, između ostaloga, iskazuje svoje potrebe glede predmeta nabave i uvjeta koje moraju ispuniti ponuditelji koji podnose ponude.

Ovisno o specifičnostima svakog predmeta naba-ve, naručitelj određuje i posebne uvjete nadmetanja za koje smatra da su nužni za izvršenje ugovora, a koji moraju biti vezani za predmet nabave te odra-žavati različitost tehničkih rješenja.

U konkretnom slučaju nabave asfalta naručitelj određuje, između ostalog, i način njegove isporuke, vodeći računa o specifičnostima predmeta nabave te stanju na terenu. Pritom bi naručitelj morao vo-diti računa i o načelima javne nabave, pogotovu na-čelu tržišnog natjecanja, odnosno, ako je moguće, morao bi omogućiti podnošenje većeg broja ponu-da, što bi trebalo rezultirati učinkovitijom javnom nabavom i ekonomičnijem trošenjem sredstava za javnu nabavu.

18. Ako je proveden otvoreni postupak javne naba-ve s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta na četiri godine, a prijed-log okvirnog sporazuma nije bio sastavni dio dokumentacije za nadmetanje, može li naru-čitelj prilikom sklapanja okvirnog sporazuma sa svakim gospodarskim subjektom sklopiti zaseban okvirni sporazum i naknadno unije-ti odredbe kojima se predviđa raskid okvirnog sporazuma ako ponuditelj po ponovljenom po-zivu za dostavu ponuda ne podnese ponudu ili ponudi veću cijenu od cijene iskazane u troš-kovniku?

Članak 38. st. 5. Zakona propisuje da se okvir-ni sporazum s više gospodarskih subjekta sklapa s najmanje tri gospodarska subjekta. Uobičajeno je da se sklapa jedan okvirni sporazum sa svim gospo-darskim subjektima, međutim, i sklapanje okvirnog sporazuma sa svakim gospodarskim subjektom po-sebno nije suprotno Zakonu.

Ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni spora-zum mora biti u skladu s uvjetima određenim u do-

kumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, kako je to propisano čl. 105. st. 1. Zakona. Stoga, okvirni sporazum ne bi smio sadržavati obveze za gospodarske subjekte koje nisu bile određene u do-kumentaciji za nadmetanje.

Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata neobvezujući je za sve njegove potpisnike. To zna-či da naručitelj nije obvezan zahtijevati isporuku, a gospodarski subjekt nije obvezan podnijeti novu ponudu u ponovljenom nadmetanju. Stoga je upitna svrsishodnost propisivanja raskida okvirnog spora-zuma koji niti ne obvezuje na sklapanje ugovora.

Ako ponuditelj u ponudi po ponovljenom pozi-vu za dostavu ponuda ponudi veću cijenu od cijene iskazane u troškovniku po kojem je izvršen odabir za sklapanje okvirnog sporazuma, to također ne bi trebao biti razlog za raskid okvirnog sporazuma. Međutim, ako je u dokumentaciji za nadmetanje navedeno da iznosi izraženi u ponudama temeljem kojih je sklopljen okvirni sporazum predstavljaju gornju granicu koju ponuditelji mogu nuditi u ka-snijim tzv. mini-nadmetanjima, ponuda dostavljena u kasnijim mini-nadmetanjima, čija je cijena viša od prvobitno ponuđene, može biti odbijena, ali to ne bi trebao biti i razlog raskida okvirnog sporazuma.

Jednako tako, ako pozvani ponuditelj ne podnese ponudu u ponovljenom postupku za dostavu ponu-da, to ne bi trebao biti razlog za raskid okvirnog spo-razuma. Gospodarski subjekt i dalje ima status jed-ne od strana okvirnog sporazuma, posebno uzevši u obzir da taj okvirni sporazum nije obvezujući. U takvim slučajevima naručitelj možda može, prije ugovaranja novih nabava na temelju okvirnog spo-razuma, odnosno sljedećih mini-nadmetanja, od gospodarskog subjekta koji prethodno nije dostavio ponudu zatražiti očitovanje namjerava li u ponov-ljenom nadmetanju dostaviti svoju ponudu te ga, ako se gospodarski subjekt očituje da i dalje nije u stanju dostaviti ponudu, naručitelj nije u obvezi po-zvati u novo mini-nadmetanje.

Zaključno, ako prijedlog okvirnog sporazuma nije bio sastavni dio dokumentacije za nadmeta-nje, nakon što odluka o odabiru postane izvršnom i ugovorne strane pristupaju njegovu potpisivanju, on može sadržavati samo one uvjete koji su bili na-vedeni u dokumentaciji za nadmetanje i o kojima je gospodarski subjekt imao saznanja, kako je to i pro-pisano čl. 105. st. 1. Zakona.

19. Može li se arhitektonski natječaj provesti kao natječaj u kojem se dodjeljuju nagrade i koji prethodi postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama ili se arhitektonski natječaj provodi na način da se prvo dodijele nagrade, a potom se provodi pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave? Na koji se način izraču-nava procijenjena vrijednost nabave?

Člankom 2. t. 12. Zakona natječaj je definiran kao postupak koji omogućava naručitelju dobivanje pla-na ili projekta koji je odabrao ocjenjivački sud, uglav-nom u području prostornog planiranja, arhitekture, inženjerstva ili obrade podataka, nakon provedenog natjecanja s dodjelom ili bez dodjele nagrada.

Članak 45. st. 1. Zakona propisuje da pravila za provedbu natječaja moraju biti u skladu s Glavom


II. Zakona, ostalim odredbama Zakona koje se pri-mjenjuju na natječaj te posebnim propisima i pravi-lima struke ako ista nisu u suprotnosti sa Zakonom. Stavkom 4. istog članka propisano je da se odredbe Glave II. Zakona odnose na:

1. natječaj koji se provodi kao postupak koji pret-hodi postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama ili

2. natječaj s nagradama i/ili isplatama sudionicima.U skladu sa st. 5. istog članka, u slučaju natječaja

koji se provodi kao postupak koji prethodi postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama, procijenjena vrijednost nabave temelji se na procijenjenoj vrijed-nosti ugovora o javnim uslugama, uključujući mo-guće nagrade i/ili isplate sudionicima.

Dakle, iz odredbe čl. 45. st. 4. t. 1. Zakona proizla-zi da se natječaj provodi prvenstveno kao prethod-ni postupak postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama. No, iz odredbe st. 5. istog članka posred-no proizlazi da natječaj iz čl. 45. st. 4. t. 1. Zakona

može uključivati nagrade i/ili isplate sudionicima, ali i ne mora. Kada natječaj uključuje nagrade i/ili isplate sudionicima, procijenjena vrijednost izraču-nava se na način da se procijenjenoj vrijednosti ugo-vora o javnim uslugama pribroji svota nagrada i/ili isplata sudionicima.

S druge strane, iz odredbe čl. 45. st. 4. t. 2. Zako-na proizlazi da se natječaj provodi prvenstveno za dobivanje idejnog rješenja koje odabire ocjenjivač-ki sud, a za koje se dodjeljuju nagrade i/ili isplate sudionicima. Procijenjenu vrijednost nabave čini ukupna svota nagrada i isplata. No, i u ovom slučaju naručitelj ima mogućnost sklapanja ugovora o jav-nim uslugama na temelju pregovaračkog postupka bez prethodne objave ako je to naveo u pozivu na natječaj, što proizlazi iz odredbe st. 6. istog članka i Dodatka V.F Zakona. U tom slučaju procijenjena vri-jednost nabave, osim ukupne svote nagrada i ispla-ta sudionicima, uključuje i procijenjenu vrijednost ugovora o javnim uslugama.

LOKALNA SAMOUPRAVA

Željka TROPINA GODEC, dipl. iur. UDK 342.9

Rad predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Težište političkog odlučivanja u lokalnim jedinica-ma je na predstavničkom tijelu, pri čemu ono mora

postupati u skladu s ustavnim načelnima i kretati se unu-tar zakonskih granica. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi regulirana su, između ostalog, i pitanja koja se odnose na okvire za način rada predstav-ničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave.

Međutim, ističe se da se način rada predstavničkog ti-jela detaljnije uređuje poslovnikom predstavničkog tije-la, u skladu sa zakonom i statutom.

Slijedom navedenog, u ovom je članku dan odgovor na određena pitanja (njih devet) koja se javljaju u radu i postupanju predstavničkih tijela jedinica LP(R)S-a.

1 UVODUstavom Republike Hrvatske1 utvrđeno je da se

građanima jamči pravo na lokalnu i područnu (regi-onalnu) samoupravu.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi2 uređen je sustav lokalne i područne

1 Nar. nov., br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka USRH, odred-bama čl. 133. st. 1. i 2.

2 Nar. nov., br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12. i 19/13. – pročišćeni tekst.

(regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj. Na-vedenim su Zakonom regulirana, između ostalog, i pitanja koja se odnose na način rada predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave.

Međutim, vezano za način rada predstavničkog tijela, ističe se da se u skladu s odredbom Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (odredba čl. 33.) način rada predstavničkog tijela de-taljnije uređuje poslovnikom predstavničkog tijela, u skladu sa zakonom i statutom. Slijedom navede-nog, što se tiče same procedure sazivanja sjednice predstavničkog tijela, rokova za sazivanje, utvrđiva-nja dnevnog reda, podnošenja prijedloga, postupka glasovanja, vođenja zapisnika sa sjednica predstav-ničkog tijela i dr., navedena pitanja uređuju se akti-ma jedinice, statutom, odnosno poslovnikom o radu predstavničkog tijela.

Odluke predstavničkog tijela donose se u skladu s odredbom čl. 36. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojom je propisano da predstavničko tijelo donosi odluke većinom glaso-va ako je na sjednici nazočna većina članova pred-stavničkog tijela. Statut jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračun i godišnji obra-čun donose se većinom glasova svih članova pred-stavničkog tijela. Poslovnikom predstavničkog tijela


mogu se odrediti druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

2 RAD PREDSTAVNIČKIH TIJELA- ODGOVORI NA PITANJA KOJA ONA SUSREĆU U RADU

U nastavku se daju odgovori na devet pitanja koja se odnose na rad predstavničkih tijela, pojašnjava-jući ih i uvažavajući pritom prijepore koji se javljaju u praksi.

2.1. SAZIVANJE SJEDNICE PREDSTAVNIČKOG TIJELA NA ZAHTJEV NAJMANJE TREĆINE VIJEĆNIKA

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi, odredbom čl. 34., propisano je da pred-sjednik predstavničkog tijela saziva sjednice pred-stavničkog tijela, predsjeda sjednicama i predstavlja to tijelo. Predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice predstavničkog tijela po potrebi, a najma-nje jednom u tri mjeseca.

Sjednice predstavničkog tijela sazivaju se, u pra-vilu, pisanim putem, a zakon daje mogućnost da se sjednice sazovu i elektroničkim putem. U hitnim slučajevima sjednice se mogu sazvati i na drugi na-čin ako je to utvrđeno aktom jedinice, tj. poslovni-kom o radu predstavničkog tijela te u rokovima pro-pisanim poslovnikom.

Odredbom čl. 34.a st. 1. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da je predsjednik predstavničkog tijela obvezan sazvati sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi za-htjev najmanje jedne trećine članova predstavnič-kog tijela u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da ako predsjednik predstavničkog tijela ne sazove sjed-nicu u roku iz st. 1. ovoga članka, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstav-ničkog tijela sjednicu će sazvati općinski načelnik, gradonačelnik ili župan u roku od 8 dana. Sjednica predstavničkog tijela sazvana u skladu s navedenim odredbama mora se održati u roku od 15 dana od dana sazivanja.

Člankom 34.a st. 3. Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi propisano je da na-kon proteka rokova iz st. 2. članka (ako sjednicu ne sazove niti predsjednik predstavničkog tijela, niti općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan) sjednicu može sazvati, na obrazloženi zahtjev naj-manje jedne trećine članova predstavničkog tijela, čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Slijedom prethodno navedenih članaka Zakona, predsjednik predstavničkog tijela obvezan je sazva-ti sjednicu u roku od 15 dana od primitka zahtjeva za sazivanje, a sama sjednica predstavničkog tije-la treba se održati i rasprava provesti u roku od 15 dana od dana sazivanja. Treba naglasiti, ne samo da je predsjednik predstavničkog tijela obvezan sazvati sjednicu povodom obrazloženog zahtjeva najmanje 1/3 članova predstavničkog tijela nego je potrebno provesti raspravu i odlučivanje o prijedlogu 1/3 vi-jećnika, odnosno o točkama koje su oni predložili u svojstvu ovlaštenog predlagača u svom zahtjevu za sazivanje sjednice.

Svrha i cilj navedenih odredaba Zakona (čl. 34.a), nije isključivo sazivanje sjednice, već je to i rasprava i odlučivanje o podnijetom prijedlogu, jer samo na takav način 1/3 vijećnika, koja je manjina u pred-stavničkom tijelu može ostvariti pravo da se o njezi-nom prijedlogu raspravlja, a zakonom propisana ve-ćina vijećnika donijeti će nakon provedene rasprave odluku u formalno i materijalno pravnom smislu3.

Međutim, ako predsjednik predstavničkog tije-la ne sazove sjednicu u propisanom roku, tada će sjednicu sazvati općinski načelnik, gradonačelnik ili župan u roku od 8 dana, na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tije-la. Polazeći od navedenog, kada predsjednik pred-stavničkog tijela ne sazove sjednicu predstavničkog tijela, sazivanje koje je zatražila zakonom propisana većina članova predstavničkog tijela, u zakonskom roku, tada se članovi predstavničkog tijela koji su inicirali sazivanje sjednice obraćaju izvršnom ti-jelu u jedinici. U konkretnom slučaju, općinski na-čelnik, gradonačelnik odnosno župan ne saziva sjednicu predstavničkog tijela automatizmom već po traženju (najmanje jedne trećine) članova pred-stavničkog tijela, koji su ga obavijestili o činjenici da predsjednik predstavničkog tijela nije postupio povodom njihova obrazloženog zahtjeva, odnosno koji su podnijeli obrazloženi zahtjev općinskom na-čelniku, gradonačelniku, odnosno županu za sazi-vanjem sjednice. Stoga, niti rok za sazivanje sjedni-ce od strane izvršnog tijela ne počinje teći istekom roka u kojem je sjednicu trebao sazvati predsjednik predstavničkog tijela, već počinje teći od dostave obrazloženog zahtjeva za sazivanjem sjednice pod-nesenog od strane najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela.

Tek pošto je iscrpljen postupak sazivanja sjednice propisan Zakonom o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi (odredbe st. 1. i 2. čl. 34.a), odno-sno da se sazivanje sjednice tražilo od predsjednika predstavničkog tijela, a potom i od izvršnog tijela u jedinici, a oni nisu postupili po zahtjevu vijećnika i sazvali sjednicu, ostvaruje se pretpostavka za sa-zivanje sjednice predstavničkog tijela od strane čel-nika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Jednako tako, ističe se da sjednica sazvana pro-tivno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, čl. 34.a, odnosno ako nije poštovan postupak propisan tim člankom, smatra se nezakonitom, a doneseni akti ništavim.

2.2. PRAVA I DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA PREDSTAVNIČKOG TIJELA

Predstavničko tijelo ima predsjednika i do dva potpredsjednika. Predsjednik predstavničkog tijela (i potpredsjednici) biraju se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela, a predstavničko tije-lo smatra se konstituiranim izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova predstavničkog tijela.

Ako predstavničko tijelo ima dva potpredsjed-nika (broj potpredsjednika utvrđuje sama jedinica

3 Izneseno pravno stajalište potvrdio je i Ustavni sud Republike Hrvat-ske u Odluci Broj: U-III-2678/2006 od 4. travnja 2007. godine.


svojim općim aktima - statutom i poslovnikom), u pravilu se biraju tako da se jedan potpredsjednik bira iz reda predstavničke većine, a drugi iz reda predstavničke manjine, na njihov prijedlog.

Zakonom je propisano da predsjednik predstav-ničkog tijela saziva sjednice predstavničkog tijela, predsjeda sjednicama i predstavlja to tijelo. Sjedni-ce se sazivaju po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

Ostala prava i dužnosti predsjednika i potpred-sjednika predstavničkog tijela utvrđuju se poslovni-kom predstavničkog tijela.

Poslovnikom predstavničkog tijela može biti utvr-đeno da predsjednik saziva sjednice i predsjedava sjednicama predstavničkog tijela, predlaže dnev-ni red, utvrđuje rezultate glasovanja na sjednici te potpisuje akte predstavničkog tijela, kao i zapisnike sa sjednica. Nadalje, predsjednik upućuje prijedlo-ge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak, usklađuje rad predstavničkog tijela i njegovih radnih tijela, brine se o ostvarivanju prava članova pred-stavničkog tijela, održava red na sjednici, brine se o primjeni statuta i poslovnika, surađuje s izvršnim ti-jelom, brine se o javnosti rada predstavničkog tijela i dostavi općih akata na nadzor zakonitosti nadlež-nom uredu državne uprave u županiji te može obav-ljati i druge poslove utvrđene poslovnikom.

Predsjedniku u radu predstavničkog tijela poma-že potpredsjednik, odnosno potpredsjednici. Pot-predsjednik, u pravilu, predsjeda sjednicom pred-stavničkog tijela u slučaju izostanka ili spriječenosti predsjednika tog tijela.

Predsjednik predstavničkog tijela dužnost ne obav-lja profesionalno, već kao i ostali članovi predstavnič-kog tijela dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću, ali ima pravo na naknadu u skladu s odlukom predstavničkog tijela. Iznimka je Grad Zagreb u ko-jem na temelju Zakona o Gradu Zagrebu predsjednik Gradske skupštine i jedan od potpredsjednika mogu svoju dužnost obavljati profesionalno.

Predsjednik (i potpredsjednici) predstavničkog tijela mogu podnijeti ostavku na dužnost. Ostavka predstavlja osobni čin i o njoj se ne glasuje, već se utvrđuje činjenica podnošenja ostavke primanjem ostavke na znanje.

Predsjednik (i potpredsjednici) predstavničkog tijela mogu biti razriješeni i prije isteka vremena na koje su izabrani. Prijedlog za razrješenje mogu po-krenuti članovi predstavničkog tijela. U tom slučaju postupak razrješenja treba biti uređen poslovnikom predstavničkog tijela, primjerice treba biti propisano koliko vijećnika je potrebno da bi se pokrenuo postu-pak razrješenja, eventualni razlozi za razrješenje, da prijedlog za razrješenje treba biti obrazložen i sl.

Predsjednicima predstavničkog tijela prava na temelju obavljanja dužnosti prestaju danom dono-šenja odluke o razrješenju od dužnosti kada ih je predstavničko tijelo razriješilo prije isteka manda-ta predstavničkog tijela, ako odlukom o razrješenju nije drukčije određeno; danom kada predstavničko tijelo utvrdi činjenicu podnošenja ostavke na duž-nost, a najkasnije tridesetog dana od dana podno-šenja ostavke, te istekom mandata, osim kada je Zakonom drukčije određeno i danom imenovanja

povjerenika Vlade Republike Hrvatske, kada su na-stupile zakonom predviđene okolnosti za imenova-nje povjerenika.

2.3. GLASOVANJE NA SJEDNICI PREDSTAVNIČKOG TIJELA

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi u odredbi čl. 36. propisuje da predstav-ničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Statut jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave, proračun i godišnji obračun dono-se se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela, a poslovnikom predstavničkog tijela mogu se odrediti druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Dakle, da bi predstavničko tijelo moglo valjano odlučivati, potrebno je da je na sjednici nazočna većina čla-nova predstavničkog tijela, tj. kvorum, a odluke se odnose većinom glasova prisutnih članova, osim u slučaju akata odnosno odluka za koje je utvrđeno da se donose većinom glasova svih članova predstav-ničkog tijela.

Slijedom toga, a u skladu s čl. 36. navedenog Zako-na, kada osoba, odnosno član predstavničkog tijela, bude nazočan na sjednici predstavničkog tijela, on se uračunava u ukupan broj članova predstavničkog tijela potreban za rad toga tijela, tj. kvorum, cijelo vrijeme dok je nazočan na sjednici.

Volja članova predstavničkog tijela odnosno vi-jećnika izražava na sjednicama predstavničkog ti-jela, a očituje se glasovanjem „za“, „protiv“ ili „suz-držan“ određenog prijedloga, odnosno odluke na samoj sjednici. Međutim, Zakon ne sadržava odred-be koje bi onemogućavale vijećniku da o nekom pri-jedlogu uopće ne izrazi svoju volju odnosno da se ne izjasni niti „za“, „protiv“, a niti „suzdržan“. Stoga se član predstavničkog tijela može i ne izjasniti o odre-đenom prijedlogu ili odluci, međutim, ako je nazo-čan na sjednici predstavničkog tijela, uračunava se u ukupan broj članova, tj. kvorum.

Kako bi se jasno i bez dvojbe moglo utvrditi jesu li odluke predstavničkog tijela donesene propisanim brojem glasova, potrebno je u zapisniku navesti to-čan broj članova predstavničkog tijela koji je glaso-vao „za“, osobito stoga što na sjednicama često po-stoji fluktuacija vijećnika te nisu svi cijelo vrijeme nazočni na sjednici. Upravo s obzirom na spomenu-tu fluktuaciju vijećnika, potrebno je najprije navesti koliko je vijećnika nazočno na sjednici u trenutku glasovanja, a potom koliko je od nazočnih vijećnika glasovalo „za“.

Stoga se još jedinom naglašava se da se volja čla-nova predstavničkog tijela, odnosno vijećnika izra-žava na sjednicama predstavničkog tijela, a očituje se glasovanjem „za“, „protiv“ ili „suzdržan“ određe-nog prijedloga, odnosno odluke na samoj sjednici. Zaključno, skreće se pozornost na to da je za dono-šenje određene odluke bitno postojanje kvoruma te koliko se članova predstavničkog tijela odnosno vijećnika izjasnilo „za“ tu odluku (potrebna većina), pri čemu je manje bitno koliko je glasova bilo „pro-tiv“ ili „suzdržanih“. Poštovanjem navedenog osigu-rava se zakonitost rada predstavničkog tijela i prido-


nosi jačanju transparentnosti u njegovu radu te je o istome potrebno voditi računa i u izradi zapisnika sa sjednica predstavničkog tijela jedinice.

2.4. POTPISIVANJE AKATA KOJE DONOSI PREDSTAVNIČKO TIJELO

Općinsko vijeće, gradsko vijeće, županijska skup-ština i Gradska skupština Grada Zagreba su pred-stavnička tijela građana i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave koja donose akte u okviru djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Predstavničko tijelo ima predsjednika i do dva potpredsjednika, koji se biraju većinom gla-sova svih članova predstavničkog tijela, a predsjed-nik predstavlja to tijelo (čl. 34. Zakona). Predsjednik predstavničkog tijela saziva sjednice predstavničkog tijela, predsjeda sjednicama i predstavlja to tijelo.

Stoga se ističe da predsjednik predstavničkog tije-la rukovodi radom predstavničkog tijela, predstavlja predstavničko tijelo te slijedom toga potpisuje i akte koje predstavničko tijelo donosi.

Slijedom toga, vezano za pitanje potpisivanja akata donesenih na sjednici predstavničkog tijela, ističe se da akte nakon njihova donošenja potpisu-je predsjednik predstavničkog tijela, odnosno ona osoba koja je predsjedala sjednicom.

Međutim, u praksi su moguće i iznimne situacije te ako je sjednici predsjedao potpredsjednik pred-stavničkog tijela, u slučaju spriječenosti predsjed-nika, akte će u tom slučaju potpisati osoba koja je predsjedala sjednicom predstavničkog tijela, odno-sno potpredsjednik.

Jednako tako, akte s konstituirajuće sjednice do-nesene prije izbora predsjednika predstavničkog tijela potpisuje ona osoba koja je predsjedala kon-stituirajućom sjednicom u trenutku donošenja po-jedinog akta, bilo da je to bio predstojnik ureda dr-žavne uprave u županiji ili osoba koju je on ovlastio za otvaranje i predsjedanje konstituirajućom sjed-nicom ili prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova, a koji predsjeda sjednicom do izbora predsjednika predstavničkog tijela.

2.5. JAVNOST RADA NA SJEDNICI I OBJAVA OPĆIH AKATA

Na temelju Zakona o lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi (čl. 37.) rad predstavničkog tijela i sjednice predstavničkog tijela su javne. Na-zočnost javnosti može se isključiti samo iznimno, u slučajevima predviđenim posebnim zakonima i općim aktom jedinice. Jednako tako, na sjednicama predstavničkog tijela, u pravilu, se glasuje javno, ako predstavničko tijelo ne odluči da se, u skladu s po-slovnikom ili drugim općim aktom, o nekom pita-nju glasuje tajno, budući da se poslovnikom o radu predstavničkog tijela uređuje praćenje rasprave i sudjelovanje u radu i odlučivanju predstavničkog tijela.

Slijedom iznesenog, javnost rada predstavničkog tijela, pa time, između ostalog, i najava datuma odr-žavanja sjednica kako bi javnost mogla iskoristiti pravo nazočnosti na sjednici, utvrđena je Zakonom, dok o načinu informiranja javnosti odlučuje sama jedinica, odnosno njezina tijela u skladu s općim ak-

tima (primjerice, na službenim internetskim strani-cama jedinice ili na oglasnoj ploči jedinice).

Slijedom toga, pitanja vezana za način rada pred-stavničkog tijela, kao što je objava održavanja dana sjednice predstavničkog tijela jedinice, pitanja su koja Zakon prepušta statutima, odnosno poslovni-cima jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave jer je riječ o pitanjima koja pripadaju samo-upravnom djelokrugu, te o načinu objave i drugim pitanjima koja se odnose na način rada predstavnič-kog tijela odlučuje to tijelo.

Ovdje se također skreće pozornost na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama4 kojima je propisano da su tijela javne vlasti obvezna javnost informirati o: dnevnom redu zasjedanja ili sjedni-ca službenih tijela i vremenu njihova održavanja, načinu rada i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad (čl. 12. Zakona). Nadzor nad provedbom Zakona o pravu na pristup informacijama obavlja povjerenik za informiranje (čl. 41. Zakona).

Odredbom čl. 73. st.1. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da predstavničko tijelo općine, grada i županije u svom samoupravnom djelokrugu donosi odluke i druge opće akte, u skladu sa svojim statutom. Nadalje, u istom članku st. 2. i 3. određeno je da prije nego što stupi na snagu opći akt obvezno se objavljuje u služ-benom glasilu jedinice, a ako općina i grad nema svoje službeno glasilo, opći akt općine i grada objav-ljuje se u službenom glasilu županije. U skladu sa st. 4. istog članka Zakona, opći akt stupa na snagu naj-ranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno se, međutim, općim aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da na snagu stupa danom objave.

Iz navedenog članka Zakona jasno proizlazi kada opći akti stupaju na snagu te se ističe da isti ne mogu stupiti na snagu danom donošenja, već obvezno moraju biti prethodno objavljeni u službenom glasi-lu jedinice, a sve to u skladu s zahtjevima vladavine prava i pravne sigurnosti pravnog poretka zajamče-nih Ustavom Republike Hrvatske5. Slijedom toga, je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju voditi računa o tome da opći akti ne mogu stupiti na snagu prije nego što budu objavljeni u službenom glasilu, već stupaju na snagu najranije osmi dan od dana objave ili, u iznimnim okolnosti-

4 Nar. nov., br. 25/13. 5 Ovdje se upućuje na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske od

23. siječnja 2013. godine (Nar. nov., br. 12/13.) kojom se Ustavni sud oči-tovao glede stupanja na snagu zakona te propisa državnih tijela. Ustavni sud je zauzeo stajalište da je potrebno voditi računa o dvama čimbenici-ma: 1) trenutku objave propisa i 2) trenutku stupanja na snagu tih propi-sa, a što jasno proizlazi iz čl. 90. st.1. Ustava Republike Hrvatske koji glasi: Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objav-ljuju se u „Narodnim novinama“, službenom glasilu Republike Hrvatske. Nadalje, u čl. 90. st. 3. Ustava propisano je da zakon stupa na snagu naj-ranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno. Na temelju navedenih ustavnih odredaba, Ustavni sud je utvrdio da iznimka glede stupanja na snagu, zbog osobito opravdanih razloga, ne može biti protumačena tako da derogira temeljno pravilo o računanju rokova na dane – osam dana od dana objave. Naime, najkraće dopušteno vakacijsko razdoblje u smislu čl. 90. st. 3. Ustava je jedan dan. Navedeno znači da svi zakoni za koje postoje osobito opravdani razlozi da stupe na snagu u najkraćem mogućem roku, mogu, dakle, stupiti na snagu najranije prvi dan od dana njegove objave. O navedenom je potrebno voditi računa i u odnosu na opće akte jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.


ma iz opravdanih razloga, prvi dan od dana objave akta.

Pozivom na prethodno navedenu odredbu čl. 73. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi, Statut i drugi opći akti predstavničkog tijela jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave obvezno se objavljuju u službenom glasilu lokalne jedinice. Objava općih akata u služ-benom glasilu uvjet je za njihovo stupanje na sna-gu, ali ujedno i mogućnost svim zainteresiranim, a posebno građanima da se upoznaju sa sadržajem općeg akta koji se može odnositi i na njihova prava i obveze koje ostvaruju u jedinici lokalne samoupra-ve. Stoga, službeni glasnik u kojem se objavljuju opći akti koje donose tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinica treba učiniti do-stupnim građanima ili dati na uvid na zahtjev gra-đana ili zainteresiranih osoba.

Poštovanje ovog pravila u interesu je ne samo gra-đana, kako bi imali uvid u rad jedinice lokalne sa-mouprave, nego i u interesu same jedinice odnosno njezinih tijela i stručnih službi. Naime, na taj način lokalne jedinice svojim građanima daju informacije o onome što rade u okviru svojega samoupravnog djelokruga. Time se pridonosi ostvarivanju načela transparentnosti u radu lokalne samouprave, čime se jača povjerenje građana i pridonosi izgradnji kva-litetne i učinkovite lokalne samouprave.

2.6. VOĐENJE ZAPISNIKA O TIJEKU DOGAĐAJA NA SJEDNICI PREDSTAVNIČKOG TIJELA

Za radnje i događaje na sjednicama predstavnič-kih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bitno je da budu evidentirani te se stoga o tijeku događaja na sjednici predstavničkog tijela i radu sjednice sastavlja zapisnik. Ističe se važnost za-pisnika kao sredstava evidencije tijeka događaja radi situacija koje mogu nastupiti nakon sjednice, npr. u postupku nadzora, postojanju nesuglasica, nesla-ganja, oprečnih stajališta, radi utvrđivanja je li neki opći ili drugi akt ili odluka bio predmetom rasprave i odlučivanja na sjednici predstavničkog tijela te je li akt donesen propisanom većinom glasova i sl.

Zapisnik bi trebao sadržavati cijeli tijek događa-ja na sjednici predstavničkog tijela te druge rele-vantne činjenice: vrijeme (dan) i mjesto održavanja sjednice te oznaku broja sjednice, dnevni red sjed-nice, imena prisutnih vijećnika, imena odsutnih vi-jećnika (s posebnom napomenom onih koji su svoj izostanak opravdali), odnosno utvrđenje kvoruma (prozivkom, brojanjem), imena ostalih sudionika na sjednici te zapisničara. Trebalo bi također navesti sve promjene u broju prisutnih i odsutnih vijećnika ako se one dogode u tijeku sjednice. U zapisniku bi trebao biti naveden kratak tijek sjednice, odnosno aktualni sat (vijećnička pitanja), rasprava i prihva-ćanje odnosno verificiranje zapisnika s prethodne sjednice, dnevni red, izjave osoba, prijedlozi, sve odluke (koje čine sastavni dio zapisnika i prilažu se zapisniku).

Osim toga, bitan dio zapisnika je točan i jezgrovit tijek događaja na sjednici predstavničkog tijela po točkama dnevnog reda, s glasovanjem i rezultatima glasovanja (točan broj glasova „za“, „protiv“ i „suz-

držanih“). Drugim riječima, kratak tijek sjednice obuhvaćao bi naziv pitanja i akata / odluka o kojima se raspravljalo i odlučivalo na sjednici (po točkama dnevnog reda), imena govornika sa sažetim prika-zom njihova izlaganja, rezultat glasovanja o poje-dinim pitanjima i aktima, kao i naziv svih odluka i drugih akata donesenih na sjednici. Naime, ako je zapisnik oskudan - ako se u zapisniku navodi samo s koliko je glasova neka odluka prihvaćena odnosno nije prihvaćena - iz njega nije moguće utvrditi tijek događaja, raspravu koja se vodila o pojedinom pita-nju, dane prijedloge ili mišljenja pojedinih vijećnika te se ne vidi što je prethodilo odluci.

Na samom kraju zapisnika trebao bi biti datum, potpis zapisničara (službenika koji vodi zapisnik) i predsjednika predstavničkog tijela te pečat, tj. ovje-ru zapisnika.

Sastavni dio zapisnika su i izglasani tekstovi od-luka i drugih akata koji se prilažu zapisniku.

Ističe se da način vođenja zapisnika nije propisan Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi, niti uredbom ili drugim posebnim propi-som. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (čl. 33.) utvrđeno je da se način rada predstavničkog tijela uređuje poslovnikom pred-stavničkog tijela, u skladu sa Zakonom i statutom, a poslovnik se donosi većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

Iz navedenog proizlazi da i način vođenja zapi-snika uređuje svojim poslovnikom sama jedinica, odnosno njezino predstavničko tijelo u okvirima za-konskih propisa. Zapisnik mora biti uredno vođen te se u njemu ne smije ništa mijenjati niti dodavati, osim kod verifikacije zapisnika, u pravilu, na prvoj narednoj sjednici predstavničkog tijela.

Naime, zapisnik je, uz ostalu dokumentaciju, svojevrstan dokaz u postupku nadzora rada pred-stavničkog tijela jedinice na temelju kojeg se rekon-struira događaj, utvrđuje kvorum, donošenje odluka potrebnim brojem glasova te se utvrđuju nepravil-nosti.

Stoga, s obzirom na to da se zapisnikom koristi za utvrđivanje relevantnih činjenica u postupku nad-zora, bitno je da je potpisan. U praksi se često jav-lja problem vezan za potpisivanje zapisnika nakon održanja sjednice te se u postupku nadzora središ-njem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu često dostavlja-ju nepotpisani zapisnici na temelju kojih se ne mogu donijeti relevantne odluke, uz obrazloženje da još nisu verificirani jer nije održana naredna sjednica predstavničkog tijela.

Zapisnik po okončanju sjednice predstavničkog tijela potpisuje zapisničar koji je vodio zapisnik te predsjednik predstavničkog tijela (a da isti nije veri-ficiran), što je svojevrsna potvrda da su se događaji na sjednici odvijali na način zabilježen u zapisniku. Međutim, navedeno ne isključuje mogućnost na-knadne intervencije u zapisnik prilikom verifikacije istoga na sljedećoj sjednici predstavničkog tijela.

Navedeni se zapisnik dostavlja članovima pred-stavničkog tijela s pozivom i materijalima za slje-deću sjednicu, kako bi svi članovi predstavničkog tijela imali uvid u isti. Na početku sljedeće sjednice


predstavničkog tijela trebao bi se usvojiti zapisnik s prethodne sjednice te unijeti ispravci i dodatci ako ih ima, utvrditi konačan tekst zapisnika te bi nakon toga predstavničko tijelo trebalo verificira-ti zapisnik. Slijedom toga, svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik s prethodne sjednice, o čijoj se osnovanosti na sjed-nici odlučuje, u pravilu, bez rasprave te ako se pri-mjedba prihvati, u zapisniku se bilježi odgovarajuća izmjena. Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe te zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim pri-mjedbama učinjene izmjene, usvaja se odnosno verificira. Budući da je zapisnik sa sjednice pred-stavničkog tijela jedini pisani trag / dokaz o tijeku sjednice, njegove naknadne izmjene o kojima ne od-lučuju članovi predstavničkog tijela na propisan na-čin, mogu dovesti do pravne nesigurnosti. (Sjednice predstavničkog tijela mogu se i tonski snimati ako je to predviđeno općim aktima jedinice).

Nakon verifikacije, konačan tekst zapisnika se potpisuje i ovjerava pečatom jedinice, nakon čega više ne bi bile moguće promjene u samom zapisni-ku. U vezi s navedenim ističe se da Zakon o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne sadr-žava odredbe koje bi predstavljale zapreku da se o zapisniku sa sjednice raspravi te se isti usvoji ne na neposredno narednoj, nego na kojoj od sljede-ćih sjednica predstavničkog tijela ako za to postoji opravdani razlog (primjerice, razlozi tehničke nara-vi, kratak razmak između sjednica i sl.). O navede-nim pitanjima odlučuje samo predstavničko tijelo propisanom većinom glasova svojih članova.

Navedene bi radnje u vezi s verifikacijom zapisni-ka s prethodne sjednice bile evidentirane u zapisni-ku s naredne sjednice na kojoj se obavlja verifikaci-ja, stoga ta dva zapisnika predstavljaju svojevrsnu cjelinu. U postupku nadzora za utvrđivanje relevan-tnih činjenica bitan je cijeli zapisnik sa sjednice ili sjednica predstavničkog tijela na kojima su se dogo-dile određene sporne radnje koje su predmet nadzo-ra, radi utvrđivanja svih činjenica, te zapisnik s prve naredne sjednice predstavničkog tijela.

2.7. PRAVA I DUŽNOSTI ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA – VIJEĆNIČKA PITANJA I PRISTUP INFORMACIJAMA

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, čl. 31. st. 3., propisano je da se prava i dužnosti članova predstavničkog tijela utvrđuju zakonom, statutom jedinice lokalne odnosno po-dručne (regionalne) samouprave i poslovnikom predstavničkog tijela. Slijedom toga, prava članova predstavničkog tijela na postavljanje pitanja o radu predstavničkog i izvršnog tijela podrobnije se ure-đuju općim aktima jedinice, što znači da navedeno pitanje pripada samoupravnom djelokrugu jedi-nice. Jednako tako, odredbom čl. 35.a st. 1. Zakona jamči se pravo članovima predstavničkih tijela da mogu općinskom načelniku, gradonačelniku odno-sno županu postavljati pitanja o njegovu radu.

na temelju navedenog, pitanja u vezi s pravom i dužnostima članova predstavničkih tijela su pitanja čije uređenje Zakon prepušta statutima odnosno poslovnicima jedinica lokalne i područne (regio-

nalne) samouprave, pa je to pitanje koje pripada sa-moupravnom djelokrugu, na što upućuju i zakonske odredbe.

U vezi s postavljanjem vijećničkih pitanja i dava-nju odgovora na ista, bitno je napomenuti da, iako je riječ o odredbama koje pripadaju samoupravnom djelokrugu jedinice, tijela jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave trebaju osigu-rati ostvarivanje prava i obveza članova predstav-ničkih tijela izabranih od strane građana koja su im zajamčena općim aktima jedinice te im omo-gućiti nesmetano i djelotvorno obavljanje dužnosti na koju su izabrani, između ostalog pravodobnim davanjem odgovora na vijećnička pitanja, sudje-lovanjem u radu predstavničkog tijela te uvidom u relevantnu dokumentaciju, a s ciljem ostvarivanja interesa konkretne jedinice lokalne odnosno po-dručne (regionalne) samouprave.

Međutim, iako je nesporno da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju osigura-ti ostvarivanje prava i obveza članova predstavnič-kih tijela koja su im zajamčena općim aktima jedi-nice, jednako tako treba voditi računa o karakteru podataka koji se iznose te o možebitnoj zaštiti istih. Nastavljajući se na izneseno, ako je riječ o raspola-ganju podatcima koji se odnose na povjerljivu doku-mentaciju, poznato je da se isti reguliraju posebnim propisima.

Nadalje, ako bi se određene informacije tražile na temelju prava na pristup informacijama, bitno je na-pomenuti da se navedeno pravo ostvaruje u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama koji-ma je propisano da korisnik, pa i član predstavnič-kog tijela, u skladu s načelu jednakosti, ima pravo na dobivanje traženih informacija, pri čemu se treba platiti naknada stvarnih materijalnih troškova koji nastaju pružanjem određene informacije u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, od postavljanja vi-jećničkih pitanja treba razlikovati zahtjev za pristupom informacijama koji je reguliran posebnim propisom, odnosno, Zakonom o pra-vu na pristup informacijama uređena su pitanja koja se odnose na pravo na pristup informacijama. Navedenim se Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela pra-va na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, ograničenja prava na pristup informa-cijama i ponovnu uporabu informacija, postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informa-cijama i ponovnu uporabu informacija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Po-vjerenika za informiranje te inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona. Navedenim se Zakonom uređuju i druge obveze tijela javne vlasti te prekršaj-ne odredbe vezane za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

Ovdje se također upućuje na to da su „tijela javne vlasti“, u smislu predmetnog Zakona, tijela državne uprave, druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenese-ne javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Repu-


blika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (re-gionalne) samouprave, pravne osobe i druge osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se u cijelosti financiraju iz državnog proračuna ili iz pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave te trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vla-sništvo.

Zakonom o pravu na pristup informacijama utvr-đene su obveze tijela javne vlasti i koje su tijela javne vlasti obvezna objaviti na internetskim stranicama, ali jednako tako utvrđena su i ograničenja prava na pristup informacijama.

Naime, u određenim slučajevima može biti riječ o materijalima čije raspolaganje u skladu s poseb-nim propisima može biti ograničeno jer je riječ o informacijama koje ne ulaze u prava raspolaganja u okviru djelokruga rada predstavničkog tijela jedi-nice. Stoga, ako je riječ o raspolaganju podatcima koji se odnose na povjerljivu dokumentaciju, po-znato je da se isti reguliraju posebnim propisima. Nadalje, u smislu iznesenog, ako je riječ o pravu na pristup informacijama koje se odnose na financij-sku dokumentaciju, osobnu ili neku treću koja ne ulazi u pravo raspolaganja informacijama u okviru djelokruga rada predstavničkog tijela jedinice, isti-če se da postupajući prema zahtjevu za ostvariva-njem prava na pristup informacijama, u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, ko-risnik treba platiti naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastaju pružanjem informacije na te-melju navedenog Zakona.

Nadzor nad provedbom Zakona o pravu na pri-stup informacijama obavlja povjerenik za informi-ranje (čl. 41. Zakon o pravu na pristup informaci-jama) koji na temelju Zakona štiti, prati i promiče Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno pravo na pristup informacijama.

Slijedom prethodno iznesenog, treba razlikovati pravo na postavljanje vijećničkih pitanja od zahtje-va za pristupom informacijama koji je reguliran posebnim propisom - Zakonom o pravu na pristup informacijama – koji se provodi prema posebno utvrđenom postupku. Jednako tako, ističe se da je pravo na postavljanje vijećničkih pitanja pravo koje pripada članovima predstavničkih tijela, dok je pra-vo na pristup informacijama zajamčeno fizičkim i pravnim osobama, tj. korisnik prava na pristup in-formacijama i ponovnu uporabu informacija je sva-ka domaća ili strana fizička i pravna osoba, slijedom čega jedan propis ne isključuje drugi.

2.8. PRAVO ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA NA NAKNADU I ISPLATA NAKNADE

Glede prava na naknadu ističe se da je Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, odredbom čl. 31. st. 1., propisano da članovi pred-stavničkog tijela obavljaju dužnost časno i za to ne primaju plaću. Na temelju st. 2. navedenog članka članovi predstavničkog tijela imaju pravo na nakna-du u skladu s odlukom predstavničkog tijela. Ostala prava i dužnosti članova predstavničkog tijela utvr-đuju se zakonom, statutom jedinice lokalne odno-

sno područne (regionalne) samouprave i poslovni-kom predstavničkog tijela.

Stoga, samo predstavničko tijelo jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave donosi odluku kojom će se odrediti da članovi predstavnič-kog tijela imaju pravo na naknadu te istom odlukom utvrditi kako će se ostvariti pravo na naknadu, te ko-lika je svota rečene naknade.

Pitanje regulacije novčanih naknada članovima predstavničkih tijela spada u djelokrug jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, odno-sno njezina predstavničkog tijela koje predmetno pitanje uređuje svojim općim aktima. Predstavnič-ko tijelo donosi odluku o naknadama članovima predstavničkog tijela i njihovoj visini te isto tako ve-zanje naknade uz održanu sjednicu predstavničkog tijela, nazočnost na sjednici i dr., također uređuje sama jedinica, odnosno njezino predstavničko ti-jelo svojim aktom, tj. odlukom. Ovdje se ističe da o načinu isplate i rokovima isplate, odnosno dinamici isplate vijećničkih naknada također odlučuje sama jedinica, odnosno, navedeno pitanje pripada njezi-nu djelokrugu jer se sredstva za naknade osigurava-ju u proračunu jedinice.

Pritom sredstva za navedene naknade trebaju biti osigurana u proračunu jedinice lokalne, odno-sno područne (regionalne) samoupravi te je slije-dom toga pri određivanju naknada potrebno vodi-ti računa o financijskim mogućnostima jedinice. Na temelju odredbe čl. 68. st. 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojom je pro-pisano da prihodi jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave mora-ju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela u skladu sa zakonom, treba voditi računa da raspolaganje prihodima određene jedinice, a u tom smislu i određivanje visine naknade koja se isplaću-je članovima predstavničkog tijela, bude racionalno i primjereno financijski mogućnostima lokalne je-dinice.

2.9. FINANCIRANJE POLITIČKIH STRANAKA I ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA IZABRANIH S LISTE SKUPINE BIRAČA

U odnosu na pitanje sredstava za rad i financira-nje političkih stranaka mjerodavne su odredbe Za-kona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe6 čije se odredbe primjenjuju na redovito godišnje financiranje političkih stanaka, nezavi-snih zastupnika i nezavisnih članova predstavnič-kog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te na financiranje izborne promidžbe političkih stranaka, nezavisnih lista, odnosno lista skupine birača i kandidata.

Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i iz-borne promidžbe, odredbom čl. 18. st. 2. alineja 1. propisano je da pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz proračuna jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave imaju: političke stran-ke i liste skupine birača koje na izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobiju najmanje jednog

6 Nar. nov., br. 24/11., 61/11., 27/13., 48/13. – pročišćeni tekst i 2/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske


člana predstavničkog tijela. Stavkom 3. istog članka utvrđeno je da se naknada troškova isplaćuje iz pro-računa jedinice lokalne, odnosno područne (regio-nalne) samouprave.

Člankom 20. st. 5. navedenog Zakona propisano je da se sredstva za naknadu troškova izborne pro-midžbe za izbor članova predstavničkih tijela jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave raspoređuju političkim strankama i listama skupine birača, razmjerno broju članova predstavničkog ti-jela koje je dobila pojedina politička stranka, odno-sno lista skupine birača.

Na temelju čl. 21. Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe naknada troškova izborne promidžbe (iz čl. 18. st. 1. i 2. Zakona) ispla-ćuje se u roku od 60 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora.

Odredbom čl. 3. st. 2. navedenog Zakona propisa-no je da je sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve izabranih s liste skupine birača, iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, obveze osigurati jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, u svoti koja se određuje u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za svaku godinu za koju se proračun donosi. U skladu s čl. 4. st. 2. pravo na redovito go-dišnje financiranje iz sredstava proračuna jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju političke stranke koje imaju člana u predstavnič-kom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabra-ni s liste skupine birača.

Na temelju odredaba Zakona o financiranju po-litičkih aktivnosti i izborne promidžbe odluku o raspoređivanju sredstava iz proračuna jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave (prema odredbama Zakona) donosi predstavničko tijelo je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Raspoređena se sredstva doznačuju na žiro-račun političke stranke, odnosno na poseban račun člana predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranog s liste skupine birača, tromjesečno u jednakim svotama (čl. 7. st. 2. Zakona).

UPRAVNO PRAVO

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, dipl. iur. UDK 342.9

Nespojivost dužnosti i sukob interesa lokalnih dužnosnika

Sukob interesa i nespojivost dužnosti javnih dužno-snika regulirano je kroz nekoliko zakona. Nespo-

jivosti dužnosti je specifičan oblik sukoba interesa koji može biti jednako štetan za društvo kao i sam sukob in-teresa.

Predmet su ovog članaka ta dva instituta s motrišta lo-kalnih dužnosnika kojima pripadaju i lokalni dužnosnici odnosno općinski načelnici, gradonačelnici, župani i nji-hovi zamjenici.

1. UVODPitanje sukoba interesa i nespojivost dužnosti jav-

nih dužnosnika, kojima pripadaju i lokalni dužno-snici odnosno općinski načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici regulirano je Zakonom o sprječavanju sukoba interesa (Nar. nov., br. 48/13. - pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: ZSSI), i Zako-nom o lokalnim izborima (Nar. nov., br. 144/12., u daljnjem tekstu: ZOLI). Nespojivosti dužnosti (in-kompatibilnost) je specifičan oblik sukoba interesa, te predstavlja sukob dvaju ili više javnih interesa koji mogu utjecati na privatni interes dužnosnika i na nepristranost u odlučivanju. Stoga nespojivost

dužnosti može biti jednako štetna za društvo kao i sam sukob interesa. Rješavanje pitanja sukoba inte-resa i nespojivosti dužnosti u društvu i dalje nije na dostatnoj razini te u praksi često dolazi do nerazu-mijevanje tih pitanja, a što može utjecati ili ozbiljno utječe na obnašanje javnih dužnosti te na povjere-nje javnosti u obnašatelje dužnosti. Obavljanje javne dužnosti pretpostavlja da se ona izvršava radi legiti-mnih općih ciljeva, a ne radi osobne koristi. Osobe koje obavljaju javnu funkciju, bez obzira na to o kojoj razini je riječ, ne smiju ni na koji način zlouporabi-ti ovlasti koje su im povjerene. Zakonska regulativa koja uređuje sukob interesa ne predstavlja zabranu svakoga privatnog interesa dužnosnika, međutim ista zabranjuje zlouporabu položaja kao posljedicu neriješenog sukoba interesa te utvrđuje sankcije za zlouporabu položaja. Institut nespojivosti dužnosti i rješavanja tog pitanja jedno je od ključnih pitanja o kojem ovisi stupanje na dužnost neposredno iza-branih općinskih načelnika, gradonačelnika, župa-na i njihovih zamjenika s obzirom na to da prema ZOLI-ju stupaju na dužnost tek danom podnošenja ostavke na nespojivu dužnost propisanu tim Zako-nom te ako za vrijeme obnašanja dužnosti prihvate nespojivu dužnost, moraju podnijeti ostavku. Ako


ne razriješe pitanje nespojivosti dužnosti, prestaje im mandat po sili zakona.

U nastavku ovog članka daje se osvrt na korelaci-ju odredaba ZSSI-ja koje reguliraju sukob interesa i odredaba ZOLI-ja, kao lex specialisa, koje reguliraju nespojivost dužnosti u pogledu prava na naknadu i obavljanja drugih poslova, članstva u upravnim ti-jelima i nadzornim odborima trgovačkih društava, upravnih vijeća ustanova odnosno nadzornih od-bora izvanproračunskih fondova te poslova uprav-ljanja u drugim poslovnim subjektima za vrijeme obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradona-čelnika, župana i njihovih zamjenika.

2. NESPOJIVOST DUŽNOSTI LOKALNIH DUŽNOSNIKA

Institut nespojivosti dužnosti općinskog načel-nika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika riješen je čl. 89. Zakona o lokalnim izborima. Prema čl. 91. ZOLI-ja, općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici stupaju na dužnost pr-voga radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora te iznimno od toga općinski načel-nik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici u slučaju njihova izbora stupaju na dužnost danom podnošenja ostavke na nespojivu dužnost. Član-kom 90. ZOLI-ja također je propisano da ako osoba bude izabrana, mora podnijeti ostavku na nespojivu dužnost u roku od 8 dana od dana koji slijedi danu proglašenja konačnih rezultata izbora i da općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjeni-ci koji za vrijeme obnašanja dužnosti prihvate nes-pojivu dužnost, moraju podnijeti ostavku u roku od 8 dana od prihvaćanja nespojive dužnosti. U slučaju da općinski načelnik, gradonačelnik i župan te nji-hovi zamjenici ne podnesu ostavku u slučaju nes-pojive dužnosti prestaje im mandat po sili zakona. Za razliku od prestanka mandata po sili zakona u slučajevima nespojive dužnosti iz čl. 89. st. 2. ZOLI-ja, općinskom načelniku, gradonačelniku i županu te njihovim zamjenicima u slučaju iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona (općinski načelnik, gra-donačelnik i župan te njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstav-ničkog tijela jedinice lokalne samouprave, a župan i njegovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedini-ce područne (regionalne) samouprave), mandat u predstavničkom tijelu miruje po sili zakona.

(1) Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice lo-kalne samouprave, a župan i njegovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnosti ne mogu biti članovi predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave.

(2) Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici za vrijeme dok obnašaju dužnost ne mogu biti:

– Predsjednik Republike Hrvatske,– predsjednik, potpredsjednik i ministar, odnosno

član Vlade Republike Hrvatske,

– predsjednik i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske,

– guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hr-vatske narodne banke,

– glavni državni revizor i njegov zamjenik,– pučki pravobranitelj i njegov zamjenik,– pravobranitelj za djecu i njegov zamjenik,– pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegov

zamjenik,– pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegov

zamjenik,– tajnik i zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora,– glavni tajnik i zamjenik glavnog tajnika Vlade

Republike Hrvatske,– glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske,– predstojnik i zamjenik predstojnika Ureda pred-

sjednika Vlade Republike Hrvatske,– glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske,– tajnik Vrhovnog suda Republike Hrvatske,– sudac,– glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i

zamjenik glavnog državnog odvjetnika, državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika,

– predstojnik državnog ureda,– zamjenik ministra,– pomoćnik ministra,– glavni tajnik ministarstva,– ravnatelj ureda Vlade Republike Hrvatske, – ravnatelj i zamjenik ravnatelja državne upravne

organizacije,– predstojnik i zamjenik predstojnika ureda držav-

ne uprave, – ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije za

upravljanje državnom imovinom,– ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik rav-

natelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigu-ranje,

– ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik ravna-telja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

– ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnik rav-natelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,

– glavni državni rizničar,– glavni inspektor Državnog inspektorata,– ravnatelj agencije i direkcije Vlade Republike Hr-

vatske te ravnatelj kojeg imenuje Vlada Republi-ke Hrvatske,

– dužnosnik u Uredu predsjednika Republike Hr-vatske kojeg imenuje Predsjednik Republike Hr-vatske sukladno odredbama posebnog zakona i drugih pravnih akata,

– dužnosnik kojeg imenuje ili potvrđuje Hrvat-ski sabor, imenuje Vlada Republike Hrvatske ili Predsjednik Republike Hrvatske,

– predsjednik, potpredsjednik i član Državnoga iz-bornog povjerenstva Republike Hrvatske,

– rektor i prorektor sveučilišta,– predsjednik i član uprave trgovačkih društava

koja su u većinskom državnom vlasništvu,– član Državne komisije za kontrolu postupka jav-

ne nabave,– član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu inte-

resa,– policijski službenik, djelatna vojna osoba, služ-

benik i namještenik u Oružanim snagama Re-publike Hrvatske,

– pročelnik, službenik i namještenik u upravnim odjelima ili službama jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave,


– član upravnih tijela i nadzornih odbora trgo-vačkih društava u vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela,

– ravnatelj i djelatnik te član upravnog vijeća usta-nove ili druge neprofitne pravne osobe kojoj je je-dinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave osnivač.

Članak 89. Zakona o lokalnim izborima – nespo-jiva dužnos

Dakle, iz navedene odredbe ZOLI-ja izričito su navedene nemogućnosti istodobnog obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika, župana te njihovih zamjenika i izričito navedenih funkcija u tom članku Zakona, pa je zanimljivo pi-tanje rješavanja sukoba interesa i samog odnosa iz-među ta dva instituta – sukoba interesa i nespojivost dužnosti. Stoga se u nastavku članka daje pregled odredaba ZSSI-ja o sukobu interesa i rješavanja tih odnosa od strane Povjerenstva za odlučivanje o su-kobu interesa.

3. SUKOB INTERESA LOKALNIH DUŽNOSNIKAKao što je u uvodnom dijelu naznačeno, pitanje

sprječavanja sukoba između privatnog i javnog in-teresa u obnašanju javnih dužnosti uređen je Zako-nom o sprječavanju sukoba interesa. Zakon se od-nosi na dužnosnike središnje državne vlasti, ali i one na razini tijela lokalne i područne (regionalne) samo-uprave. Osim osoba navedenih u čl. 3. st. 1. Zakona, u t. 42. i 43. propisano je da su dužnosnici u smislu tog Zakona župani i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici te gradonačelnici, općinski na-čelnici i njihovi zamjenici.

Najznačajnije odredbe koje su regulirane tim Za-konom su odredbe o tome što je sukob interesa, kako ga izbjegavati, koja su zabranjena djelovanja dužno-snika, što i pod kojim uvjetima, osim naravno prima-nja po osnovi obavljanja dužnosti, dužnosnik smije primiti, mora li to i kome prijaviti, može li nastaviti obavljanje svoga privatnog posla i nakon što je iza-bran ili imenovan, kako postupiti ako je vlasnik dio-nica nekog poduzeća itd. Vrlo bitnu ulogu u provedbi legislative sukoba interesa ima Povjerenstvo za sprje-čavanje sukoba interesa. To tijelo nije policija niti sud za dužnosnike, već služi kao svojevrsni mehanizam demokratske transmisije između dužnosnika i javno-sti. Glavna funkcija Povjerenstva nije samo primjena represivnih mjera prema dužnosnicima nego preven-cija sukoba interesa te savjetodavna uloga u odnosu prema dužnosnicima i informativna prema javnosti.

Definicija sukoba interesa prema Zakonu o sprje-čavanju sukoba interesa (čl. 2.):

Sukob interesa postoji kada su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, a po-sebice kada:

– privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili

– se osnovano može smatrati da privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili

– privatni interes dužnosnika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne duž-nosti.

3.1. ZABRANJENA DJELOVANJA DUŽNOSNIKA I POSTUPANJE DUŽNOSNIKA U DVOJBI O POSTOJANJU SUKOBA INTERESA

Člankom 7. ZSSI-ja izričito su propisana zabranje-na djelovanja dužnosnika. Dužnosnicima je zabra-njeno:

�� primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi radi obavljanja dužnosti�� ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši na-čelo jednakosti pred zakonom�� zlouporabiti posebna prava dužnosnika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti�� primiti dodatnu naknadu za poslove obnaša-nja javnih dužnosti�� tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjecati na odluku nekog tijela, ili osobe radi osobnog pro-bitka ili probitka povezane osobe�� obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u za-mjenu za dar ili obećanje dara�� utjecati na dobivanje poslova ili ugovora o jav-noj nabavi�� koristiti se povlaštenim informacijama o djelo-vanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe�� na koji se drugi način koristiti položajem duž-nosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti kako bi postigli osob-ni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili dru-goj povezanoj osobi.

U slučaju dvojbe je li neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti, dužnosnici moraju zatra-žiti mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Povjerenstvo će najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva dati obrazloženo mišljenje na zahtjev dužnosnika. Nakon izbora ili imenovanja na javnu dužnost dužnosnik je obvezan urediti svoje privatne poslove kako bi se spriječio predvidljivi sukob interesa, a ako se takav sukob po-javi dužnosnik je obvezan razriješiti ga tako da za-štiti javni interes. U slučaju dvojbe o mogućem su-kobu interesa dužnosnik je obvezan učiniti sve što je potrebno da odijeli privatni od javnog interesa.

3.2. OBAVJEŠTAVANJE O IMOVINSKOM STANJU DUŽNOSNIKA

Prema čl. 8. ZSSI-ja dužnosnici su obvezni u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa iz-vješće s podatcima o dužnosti koju obavljaju profe-sionalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnostima koje obnašaju, odnosno djelatnostima koje obavlja-ju, o djelatnosti koju su obavljali neposredno prije stupanja na dužnost i s podatcima o svojoj imovini te imovini svoga bračnog druga i malodobne djece, sa stanjem na taj dan, te da će u roku od 30 dana po prestanku obnašanja javne dužnosti podnijeti iz-


vješće Povjerenstvu o imovnom stanju, a ako je ti-jekom obnašanja javne dužnosti došlo do bitne pro-mjene imovinskog stanja, istekom godine u kojoj je nastupila promjena. Navedena obveza izvještavanja o svojoj imovini te imovini bračnog ili izvanbračnog druga ili malodobne djece odnosi se i na ponovno izabrane ili imenovane dužnosnike, bez obzira ob-našaju li dužnost profesionalno ili neprofesionalno.

S ciljem propisivanja jasne definicije o sadržaju izvješća s podatcima o imovini dužnosnika, nave-denom je odredbom propisano da podatci o imovi-ni dužnosnika obuhvaćaju podatke o naslijeđenoj imovini i podatke o stečenoj imovini. Podatci iz izvješća su javni i mogu se objaviti bez suglasnosti dužnosnika. Navedenom je odredbom propisano i da Povjerenstvo od dužnosnika može zahtijevati da podatcima o imovini priloži i odgovarajuće dokaze. S ciljem osiguranja da će dužnosnici neposredno prije stupanja na javnu dužnost podnijeti izvješće s podatcima o svojoj imovini te imovini svoga brač-nog druga i malodobne djece, Zakonom je propisa-no da prije nego što podnese izvješće dužnosnik ne može primiti plaću.

3.3. NAKNADE I OBAVLJANJE DRUGIH POSLOVA U skladu s čl. 12. ZSSI-ja, dužnosnici koji za vrije-

me obnašanja javne dužnosti primaju plaću za duž-nost koju obnašaju ne smiju primiti drugu plaću ni naknadu za obnašanje druge javne dužnosti, osim ako je zakonom drukčije propisano. Dakle, Zakonom se dosljedno i beziznimno priječi dužnosnicima pri-manje naknada (osim naknade troškova) za bilo koji posao iz tzv. „javne sfere“, odnosno za onaj posao koji dužnosnik obavlja (često i kao zakonsku obve-zu) upravo na temelju činjenice da obnaša određenu dužnost (npr. gradonačelnik kao predsjednik turi-stičke zajednice, članstvo u sportskim udrugama, obavljanje poslova u tijelima javnih ustanova i sl.).

Jednako tako, u skladu s čl. 13. st. 1., za vrijeme obnašanja javne dužnosti na koju je izabran, od-nosno imenovan dužnosnik ne smije obnašati dru-gu javnu dužnost, osim ako je zakonom drukčije propisano, te u skladu sa st. 2. istog članka Zakona dužnosnici koji profesionalno obnašaju javnu duž-nost za vrijeme njezina obnašanja ne mogu uz na-knadu ili radi ostvarivanja prihoda obavljati druge poslove u smislu redovitog ili stalnog zanimanja, osim ako Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu in-teresa, na prethodni zahtjev dužnosnika, utvrdi da predmetni poslovi ne utječu na zakonito obnašanje javne dužnosti.

3.3.1. Obnašanje druge javne dužnosti i redovitih poslova

U odnosu na način obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana postoji specifič-na situacija, s obzirom na to da isti, u skladu s čl. 90. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi (Nar. nov., br. 19/13. – proč. tekst, u daljnjem tekstu: ZLPS) mogu odlučiti hoće li dužnost na koju su izabrani obavljati profesionalno ili volonterski. Ako dužnost obavljaju profesionalno, ostvaruju pra-vo na plaću i druga prava iz rada s osnova obnašanja javne dužnosti, a ako dužnost obavljaju volonterski,

imaju pravo na naknadu za rad1. Kod primjene čl. 13. st. 1. ZSSI-ja u odnosu na lokalne dužnosnike koju svoju dužnost ne obavljaju profesionalno, često se postavlja pitanje mogu li isti obavljati neku drugu javnu dužnost i za nju primiti naknadu, s obzirom na to da za obnašanje javne dužnosti na koju su iza-brani ne primaju plaću nego samo naknadu za rad. S obzirom na izričitost navedene odredbe da za vri-jeme obnašanja javne dužnosti na koju je izabran, odnosno imenovan dužnosnik ne smije obnašati drugu javnu dužnost, te obzirom da se u čl. 7.d ZSSI-a izričito zabranjuje primanje dodatne naknade za drugu javnu dužnost, mišljenja smo da neovisno o tome da li lokalni dužnosnik svoju dužnost obavlja profesionalno ili volonterski, ne može istovremeno obavljati drugu javnu dužnost i za nju primiti do-datnu naknadu. Pritom nije od utjecaja je li čl. 89. st. 2. ZOLI-ja dopušteno obnašanje drugih javnih dužnosti koje tim odredbama nisu izričito zabra-njene, što znači da neovisno o tome što u određenim slučajevima nije riječ o nespojivoj dužnosti, ipak po-stoji zabranjeno djelovanje odnosno sukob interesa.

Mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu in-teresa, Broj: M-191/13 od 19. kolovoza 2013.2

Na temelju članka 7. točke d) ZSSI-a općinski na-čelnik, ne može istovremeno ostvarivati pravo na naknadu za volontersko obnašanje dužnosti općin-skog načelnika i pravo na naknadu za rad u Odboru za ratne veterane Hrvatskog sabora kao član koji se imenuje iz reda javnih, znanstvenih i stručnih dje-latnika.

U praksi su česte dvojbe koje redovite poslove mogu obavljati lokalni dužnosnici koji svoju duž-nost obavljaju volonterski. Nespojivost dužnosti za vrijeme obnašanja dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, taksativno navedene u čl. 89. ZOLI-ja, ne razlikuje obavlja li se njihova dužnost profesionalno ili volonterski, što znači da i u sluča-ju volonterskog obavljanja dužnosti, lokalni duž-nosnici ne mogu kao redovito ili stalno zanimanje obavljati poslove propisane tim člankom Zakona kao nespojive dužnosti (kao npr. istodobno biti pro-čelnik, službenik ili namještenik u upravnim odjeli-ma ili službama jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave). Međutim, u tom slučaju, iako je riječ o nespojivim dužnostima, lokalni duž-nosnik ne treba dati ostavku, već treba uzeti u obzir posebne propise na temelju kojih se status s osnova obavljanja redovitog ili stalnog zanimanja izabra-nih lokalnih dužnosnika regulira na drukčiji način.

Dakle, lokalni dužnosnici koji svoju dužnost ne obnašaju profesionalno, na temelju čl.12. i 13. ZSSI-

1 Člankom 6. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 28/10.) propisano je da naknade za rad zamjenika župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika te općinskih načelnika i njihovih zamjenika, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa, mogu iznositi najviše do 50% umnoška koeficijenta za obračun plaće odgovarajućeg nositelja dužnosti koji dužnost obavlja profesionalno i osnovice za obračun plaće, a člankom 7. da pojedinačna rješenja o visini plaće, odnosno naknade za rad župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, utvrđene prema odredbama Zakona, donosi pročelnik upravnog tijela nadležnog za kadrovske poslove u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

2 Vidi: www.sukobinteresa.hr/sites/default/files/akti/2014/m-191-13.pdf


ja, mogu uz obnašanje javne dužnosti obavljati drugi posao kao svoje stalno i redovito zanimanje, pod uvjetima propisanim tim člancima ZSSI-ja. U tom slučaju istodobno obnašanje javne dužnosti i obavljanje drugog posla kao redovitog zanimanja ne predstavlja obnašanje nespojivih dužnosti, narav-no, pod uvjetom da nije riječ o redovitom poslu koji proizlazi iz funkcija navedenih u čl. 89. st. 2. Zakona o lokalnim izborima.

Jednako tako, u odnosu na lokalne dužnosnike koji svoju dužnost obnašaju profesionalno, potreb-no je napomenutu da u skladu s čl. 90.b po prestan-ku profesionalnog obnašanja dužnosti općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik koji je prije obnašanja dužnosti bio zaposlen na neo-dređeno vrijeme, ima pravo rasporeda odnosno po-vratka na rad odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.

3.3.2. Pravo na plaću i drugu naknadu Drugo je pitanje imaju li lokalni dužnosnici koji

svoju dužnost obavljaju volonterski, a istodobno obavljaju redovito ili stalno zanimanje na osnovu kojeg ostvaruju plaću, pravo na naknadu za obavlja-nje dužnosti općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana. U tom slučaju, prema odredbama ZSSI-ja, lokalni dužnosnici nemaju pravo na nakna-du za obnašanje javne dužnosti. Isto se rješenje od-nosi i na primanje druge dodatne naknade s osnova obnašanja druge dužnosti, različite od one koju ob-našaju (čl. 7. t. d ZSSI-ja).

Mišljenje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu in-teresa, Izvještaj o radu, 2010.

Zamjenik župana Ličko-senjske županije, uz pla-ću koju prima kao ravnatelj Državnog arhiva u Gos-piću nema pravo i na naknadu za obnašanje dužno-sti zamjenika župana.

3.4. ČLANSTVO U UPRAVNIM TIJELIMA I NADZORNIM ODBORIMA

Prema čl. 14. Zakona o sprječavanju sukoba in-teresa, dužnosnici ne mogu biti članovi uprav-nih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća ustanova, odnosno nadzornih od-bora izvanproračunskih fondova niti mogu obav-ljati poslove upravljanja u poslovnim subjektima. Iznimno, dužnosnici mogu biti članovi u najviše do dva upravna vijeća ustanova odnosno nadzor-na odbora izvanproračunskih fondova koji su od posebnog državnog interesa ili su od posebnog in-teresa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regi-onalne) samouprave, osim ako posebnim zakonom nije određeno da je dužnosnik član upravnog vijeća ustanove odnosno nadzornog odbora izvanprora-čunskog fonda po položaju. Za članstvo u upravnim vijećima ustanova odnosno nadzornim odborima izvanproračunskih fondova dužnosnik nema pravo na naknadu, osim prava na naknadu putnih i dru-gih troškova. Hrvatski sabor utvrđuje popis pravnih osoba od posebnoga državnog interesa, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, dok predstavničko tije-

lo jedinice lokalne, odnosno područne (regional-ne) samouprave utvrđuje popis pravnih osoba od posebnog interesa za tu jedinicu. Dužnosnici smi-ju biti članovi upravnih i nadzornih tijela, najviše dviju neprofitnih udruga i zaklada, ali bez prava na naknadu ili primanje dara u toj ulozi, osim prava na naknadu putnih i drugih opravdanih troškova.

3.4.1 Članstvo u upravnim vijećima ustanova i nadzornim odborima koji su od posebnog interesa za jedinicu lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave

U odnosu na primjenu navedenog članka Zakona na lokalne dužnosnike odnosno da dužnosnici izni-mno smiju biti u najviše do dva upravna vijeća usta-nova odnosno nadzorna odbora izvanproračunskih fondova i u odnosu na obavljanje nespojive dužno-sti iz čl. 89. st. 2. al. 42. – da općinski načelnik, gra-donačelnik i župan ne može za vrijeme obnašanja dužnosti biti član upravnog vijeća ustanove ili dru-ge neprofitne pravne osobe kojoj je jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave osni-vač, u praksi se često postavlja pitanje koji se zakon primjenjuje ako je lokalni dužnosnik član upravnog vijeća određene ustanove u jedinici samouprave.

Kao prvo, potrebno je razlikovati može li lokalni dužnosnik uopće biti član upravnog vijeća ustano-ve. Uvjet koji treba biti ispunjen da bi lokalni duž-nosnik iznimno mogao biti član upravnog vijeća ustanove je taj da se radi o ustanovi odnosno prav-noj osobi od posebnog interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, kako to izričito propisuje čl. 14. st. 2. Zakona o sprječa-vanju sukoba interesa. Dakle, ako je riječ o pravnoj osobi koja nije od strane predstavničkog tijela jedi-nice lokalne odnosno područne (regionalne) samo-uprave utvrđena od posebnog interesa za tu jedini-cu, lokalni dužnosnik u skladu s čl. 14. st. 2. ZSSI-ja ni u kojem slučaju ne može biti član upravnog vijeća takve ustanove. Međutim, neovisno o tome je li ili nije ta pravna osoba od strane predstavničkog tije-la jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave utvrđena od posebnog interesa za tu jedinicu, temeljem čl. 89. st. 2. al. 42. Zakona o lo-kalnim izborima, lokalni dužnosnik ne može biti član upravnog vijeća one pravne osobe čiji je osni-vač jedinica samouprave u kojoj obnaša dužnost iz razloga nespojivosti dužnosti.

Zaključno, lokalni dužnosnik može biti iznimno član u najviše do dva upravna vijeća ustanova, od-nosno nadzorna odbora izvanproračunskih fondo-va koji su od posebnog interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, pod uvjetom da se ne radi o nespojivoj dužnosti odnosno o pravnoj osobi ili drugoj neprofitnoj pravnoj osobi čiji je osnivač jedinica samouprave u kojoj obnaša dužnost.

Očitovanje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Broj: M-106/13 od 12. lipnja 2013.3

3 www.sukobinteresa.hr/sites/default/files/akti/2014/ 16. ožujka 2015.

www.rrif.hr


Na temelju članka 14. stavka 2. ZSSI-a dužnosnik, općinski načelnik može istovremeno uz obnašanje navedene dužnosti biti član školskog odbora, uko-liko je škola odlukom predstavničkog tijela jedini-ce lokalne odnosno područne (regionalne) samo-uprave proglašena pravnom osobom od posebnog interesa za jedinicu lokalne ili područne (regional-ne) samouprave.

Istovremeno obnašanje dužnosti općinskog na-čelnika i članstvo u školskom odboru škole koja nije proglašena pravnom osobom od posebnog in-teresa za jedinicu lokalne ili područne (regionalne) samouprave, predstavlja kršenje članka 14. stavka 2. ZSSI-a.

Prema tumačenju Povjerenstva, nespojivost dužnosti odnosi se na članstvo u upravnom vijeću onih ustanova ili drugih neprofitnih pravnih oso-ba čiji je osnivač ona jedinica lokalne ili regionalne (područne) samouprave u kojoj dužnosnik obnaša javnu dužnost.

Ukoliko je osnivač druga jedinica lokalne ili re-gionalne (samouprave) od one u kojoj dužnosnik obnaša javnu dužnost, ne primjenjuju se odredbe o nespojivim dužnostima iz Zakona o lokalnim iz-borima na dužnosnika u odnosu na nedopuštenost upravljanja poslovnim subjektom i dopuštenost odnosno nedopuštenost članstva u upravnim vije-ćima ustanova obvezuje članak 14. ZSSI-a.

Međuti, potrebno je razlikovati slučajeve kada je posebnim zakonom određeno da je dužnosnik član upravnog vijeća ustanove odnosno nadzornog od-bora izvanproračunskog fonda po položaju. Tako je npr. čl. 18. st. 2. Zakona o turističkim zajednica-ma i promicanju hrvatskog turizma (Nar. nov., br. 152/08.) propisano da dužnost predsjednika turi-stičke zajednice općine ili grada i županije obnaša općinski načelnik ili gradonačelnik odnosno župan, ovisno o jedinici lokalne, odnosno područne (regi-onalne) samouprave za područje koje je turistička zajednica osnovana. Prema odredbama čl. 14. ZSSI-ja, u konkretnom slučaju ne bi bila riječ o sukobu interesa lokalnih dužnosnika (pod uvjetima propi-sanim tim člankom Zakona), ali se postavlja pitanje bi li bila riječ o nespojivoj dužnosti. Prema mišljenju autora ovog članka, s obzirom na to da je riječ o spe-cifičnoj pravnoj osobi (promicanje turizma u jedini-ci lokalne ili područne (regionalne) samouprave) te s obzirom na izričitu odredbu navedenog Zakona, u konkretnom slučaju ne bi bila riječ o sukobu intere-sa niti o nespojivoj dužnosti.

3.4.2. Članstvo u upravnim tijelima i nadzornim odborima trgovačkih društava

U odnosu na članstvo lokalnih dužnosnika u upravnim tijelima i nadzornim odborima trgovač-kih društava postoji apsolutna zabrana, obzirom da odredba čl. 14. st. 1. ZSSI-a, obvezuje dužnosni-ke neovisno od odredbe čl. 89. st. 2. podstavka 41. ZOLI-a, koja propisuje nespojivu dužnost samo za člana upravnih tijela i nadzornih odbora trgovač-kih društava u vlasništvu jedinice lokalne, odno-sno područne (regionalne) samouprave ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela. Da-

kle, lokalni dužnosnik ne može biti niti član uprav-nih tijela niti nadzornih odbora trgovačkih društava u vlasništvu neke druge jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili u kojima neka druga jedinica ima većinski paket dionica ili udjela, s obzirom na to da bi se nalazio u sukobu interesa zbog povrede čl. 14. st. 1. ZSSI-ja.

3.5. ČLANSTVO I UDJELI LOKALNIH DUŽNOSNIKA U POSLOVNIM SUBJEKTIMA

Članak 17. ZSSI-ja je propisano da poslovni su-bjekt u kojem dužnosnik ima 0,5 % ili više udjela u vlasništvu (kapitalu trgovačkog društva) ne može stupiti u poslovni odnos s tijelom javne vlasti u ko-jem dužnosnik obnaša dužnost niti smije biti član zajednice ponuditelja ili podisporučitelj u tom po-slovnom odnosu. Kako bi se spriječilo izbjegavanje ovog ograničenja, ova se zabrana odnosi i na članove obitelji dužnosnika – pod uvjetom da je dužnosnik u razdoblju od 2 godine prije preuzimanja pa do pre-stanka obnašanja dužnosti prenio predmetni udio u vlasništvu (kapitalu) na člana obitelji. Izričito se propisuje ništetnost pravnih akata odnosno pravnih poslova donesenih / sklopljenih protivno odredba-ma Zakona. U slučaju kada tijelo u kojem dužnosnik obnaša dužnost stupa u poslovni odnos s poslovnim subjektom u kojem član obitelji dužnosnika ima 0,5 % ili više udjela u vlasništvu (kapitalu), dužnosnik je obvezan o tome pravodobno obavijesti Povjerenstvo. Povjerenstvo izdaje upute s ciljem izbjegavanja su-koba interesa koje je dužnosnik obvezan poštovati. U suprotnom, predviđa se ništetnost takva pravnog akta ili pravnog posla, odnosno, Povjerenstvo će bez odgađanja dostaviti predmet nadležnom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje radi utvrđenja ništetnosti pravnog posla ili pravnog akta. Poslovni subjekti, u smislu toga Zakona, su trgovačka društva, ustanove i druge pravne osobe te drugi subjekti po-slovnih odnosa, kao što su trgovci pojedinci, obrtnici i nositelji samostalnih djelatnosti te nositelji i članovi drugih poslovnih subjekata osnovanih na temelju za-kona (čl. 4. st.4. ZSSI-ja).

Slijedom navedenih odredaba ZSSI-ja postavlja se pitanje mogu li lokalni dužnosnici obavljati poslove upravljanja u poslovnim subjektima, kao što je npr. obrt. S obzirom na to da se poslovnim subjektom, u smislu ZSSI-ja, smatra i obrt te kako je čl. 14. st. 1. ZSSI-ja izričito propisano da dužnosnici ne mogu biti članovi upravnih tijela i nadzornih odbora trgo-vačkih društava, upravnih vijeća ustanova odnosno nadzornih odbora izvanproračunskih fondova niti obavljati poslove upravljanja u poslovnim subjek-tima, lokalni dužnosnici dužni su poslove uprav-ljanja obrtom prenijeti na povezanu osobu u smislu čl. 4. st. 4. ZSSI-a (član obitelji dužnosnika - bračni ili izvanbračni drug dužnosnika, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre dužnosnika te posvojitelj odnosno posvojenik dužnosnika te ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okol-nostima opravdano mogu smatrati interesno pove-zanima s dužnosnikom), s time da taj obrt odnosno poslovni subjekt ne može stupiti u poslovni odnos s jedinicom samouprave u kojem dužnosnik obnaša dužnost.


umirovljenjem ili izborom na drugu dužnost koju profesionalno obavlja.

S obzirom na to da je čl. 20. st. 3. ZSSI-ja propi-sano da obveze koje za dužnosnika proizlaze iz čl. 7. ZSSI-ja počinju danom stupanja na dužnost i tra-ju dvanaest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti te kako lokalni dužnosnici nakon prestan-ka mandata ostvaruju pravo na naknadu plaće u trajanju od 6 mjeseci od dana prestanka mandata, postavlja se pitanje mogu li isti uz primanje ove na-knade plaće istodobno primati i naknadu za obna-šanje neke druge javne dužnosti. Obzirom da je čl. 7. d ZSSI-a zabranjeno dužnosniku primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti te obzirom na naprijed navedeno trajanje te obveze, lokalni dužnosnik ne može, nakon prestanka man-data istovremeno ostvarivati dvije ili više naknada s osnova obavljanja nekih drugih javnih dužnosti. Jednako tako, u navedenom razdoblju nema pravo na naknadu ako ostvaruje plaću s osnova redovitog zaposlenja te ako odlazi u mirovinu ili ako bude iza-bran na drugu dužnost koju profesionalno obavlja.

Očitovanje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Broj: M-168/13 od 11. srpnja 2013.5

Općinski načelnik koji nakon prestanka obnaša-nja javne dužnosti općinskog načelnika sukladno članku 90.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi ostvaruje pravo na naknadu plaće u trajanju od 6 mjeseci od dana prestanka mandata općinskog načelnika, ne može istovreme-no uz primanje ove naknade plaće primati i nakna-du za obnašanje javne dužnosti zamjenika pred-sjednika općinskog vijeća

4. UMJESTO ZAKLJUČKASituacije nespojivosti dužnosti predstavljaju spe-

cifičan oblik sukoba interesa, međutim, ne moraju se nužno odnositi na privatni interes lokalnih duž-nosnika, već sukob dvaju ili više javnih interesa, a koji često mogu utjecati na kvalitetu odlučivanja odnosno na nepristranost u odlučivanju, mogu biti jednako štetni za primarni interes jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Sto-ga je pravilno shvaćanje sukoba interesa i sustava odredaba o nespojivosti dužnosti lokalnih dužno-snika odnosno općinskih načelnika, gradonačel-nika, župana i njihovih zamjenika presudno za us-postavu standarda dobrog upravljanja u obnašanju javnih dužnosti na lokalnoj razini.


Očitovanje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Broj: M-174/13 od 11. srpnja 2013.4

Dužnosnik, zamjenik gradonačelnika, dužan je za vrijeme obnašanja navedene dužnosti, poslove upravljanja obrtom prenijeti na poslovođu, odnosno dužan je obrt voditi putem poslovođe, koji može biti i osoba koja je s dužnosnikom u srodstvu, no mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete propisane Zakonom o obrtu („Narodne novine“ broj 73/93., 90/96., 102/98., 64/01., 71/01., 49/03., 68/07., 79/07., 40/10., u daljnjem tekstu: Zakon o obrtu).

3.6. OGRANIČENJA NAKON PRESTANKA OBAVLJANJA DUŽNOSTI I PRAVO NA NAKNADU NAKON PRESTANKA OBNAŠANJA JAVNE DUŽNOSTI

Odredbama čl. 20. ZSSI-ja propisana su ograniče-nja za dužnosnike kojima je prestala dužnost, odno-sno, propisuje se da obveze iz čl.7., 8., 9., 14. i 17. ovog Zakona počinju danom stupanja na dužnost i traju dvanaest mjeseci od dana prestanka obnašanja duž-nosti. Tako se Zakonom uvode sljedeća ograničenja:

�� jednu godinu nakon prestanka dužnosti duž-nosnik ne smije prihvatiti imenovanje ili izbor ili sklopiti ugovor kojim stupa u radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme obnašanja mandata dužnosnika bila u poslovnom odnosu ili kad u trenutku imenovanja, izbora ili skla-panja ugovora iz svih okolnosti konkretnog slučaja jasno proizlazi da namjerava stupiti u poslovni odnos s tijelom u kojem je obnašao dužnost�� pravna osoba na koju se odnose navedena ograničenja ne smije imenovati ili izabrati na dužnost dužnosnika ili s njim sklopiti ugovor kojim dužnosnik stupa u radni odnos u roku od jedne godine od prestanka dužnosti protiv-no Zakonu.

Propisano je također da Povjerenstvo može duž-nosniku dati suglasnost na imenovanje, izbor ili sklapanje ugovora ako iz okolnosti konkretnog slu-čaja proizlazi da ne postoji sukob interesa i da će Po-vjerenstvo u slučaju utvrđenja povrede navedenih odredaba Zakona bez odgađanja obavijestiti nad-ležno državno odvjetništvo.

U odnosu na primjenu navedene odredbe ZSSI-ja na lokalne dužnosnike, bitno je napomenuti da je čl. 90.a st. 1. ZLPS-a propisano da općinski načel-nik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici, koji navedenu dužnost obavljaju profesionalno, za vri-jeme profesionalnog obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnosti uračunava se u staž osiguranja. Stavkom 4. istog članka propisano je da te osobe po prestanku obavljanja dužnosti ostvaruju pravo na naknadu plaće i staž osiguranja u trajanju od 6 mje-seci po prestanku obnašanja dužnosti, i to u visini prosječne plaće koja je isplaćivana za vrijeme po-sljednjih 6 mjeseci prije prestanka obnašanja duž-nosti. Prije isteka tog roka ostvarivanje tog prava može prestati na vlastiti zahtjev, zapošljavanjem,


RRiF - časopis je i dalje s najvećom nakladom u Hrvatskoj!Kako to?Jer sadrži najviše članaka za praktičnu uporabu, jer su Vam savjetnici svakodnevno na raspolaganju i jer njegujemo najviše standarde stručnosti.


CONTENTSACCOUNTING

Vladimirka TELENTA, BSEcAnnual and Semi-Annual Reports on Realization of Local Budgets ...............................................3

PUBLIC PROCUREMENTZoran VUIĆ, LLB

Reasons for Exclusion according to Directive 2014/24/E ............................................................... 9Ante LOBOJA, LLB

Public Procurement – Examples from Practice ................................................................................16Davor MIKAC, BSEc

Frequently Asked Questions in Field of Public Procurement ........................................................ 22

REGIONAL SELF-GOVERNMENTŽeljka TROPINA GODEC, LLB

Work of Representative Bodies of Units of Local and Regional Self-Government .................. 29

ADMINISTRATIVE LAWVesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB

Incompatibility of Duties and Conflict of Interests among Local Officials ................................ 36

OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA: 01/4699-760; mob. 099/4699-760 ili na: www.rrif.hr

Časopis za pravnu i ekonomsku praksu iz po dručja radnog prava, trgovačkog prava, obveznih odnosa, pore-znog prava, financijskog prava, prava trgovačkih društava, stvarnog (vlasničkog) prava, upravnog prava, tuma-čenja u primjeni propisa, mjerodavnih stajališta pojedinih ministarstava (MF-PU, MG, MRiMS, MGrad iteljstva i dr.) s primjerima akata iz prakse. Ovo je jedini časopis u nas koji uz domaću sudsku praksu objavljuje i inozemnu sudsku praksu i stajališta Europskog suda koja postaju iznimno bitna s ulaskom RH u EU.

Prilozi pojedinim brojevima su tiskani priručnici s pročišćenim tekstovima aktualnih propisa.

Jer, porezi i pravo pogađaju svakoga!

je časopis koji

Vam sada još

više treba!


SUMMARIES

Vladimirka TELENTA, BSEc

ANNUAL AND SEMI-ANNUAL REPORTS ON REALIZATION OF LOCAL BUDGETS

Special regulations determine the contents of the annual and semi-annual reports on the realization of the budgets of the units of the local and regional self-go-vernments and the persons obliged to prepare them. The contents of the annual and semi-annual reports on the re-alization of the budget and the persons obliged to prepa-re them have been regulated for the first time. Besides the above stated persons, the obligation comprises the state budget, off-the-budget beneficiaries and the budget of the units of the local and regional self-government.

The article explains the application of the above stated regulation by the units of the local and regional self-go-vernment.

Keywords: local budget, realization, financing, balanc-ing, contributions.

page: 3

Zoran VUIĆ, LLB

REASONS FOR EXCLUSION ACCORDING TO DIRECTIVE 2014/24/EU

Under certain circumstances the contracting authoriti-es have to exclude the bidders from the public procure-ment procedure. The article states the reasons for exclu-sion according to the Directive 2014/24/EU and points to the possible pitfalls upon the inclusion of its provisions in the public procurement legislation of the Republic of Croatia.

Keywords: economic entity, directive, procedure, bid-der.

page: 9

Ante LOBOJA, LLB

PUBLIC PROCUREMENT – EXAMPLES FROM PRACTICE

The article presents a number of the examples from the practice dealing with the disputable situations upon the application of the Public Procurement Act settled by the Ministry of Economy and the State Commission for Con-trol of Public Procurement Procedures.

Keywords: public procurement, agreements, realization of agreements, capabilities, object of procurement, bid-ders.

page: 16

Davor MIKAC, BSEc

FREQUENTLY ASKED QUESTIONS IN FIELD OF PUBLIC PROCUREMENT

Through questions and replies the author of the article explains certain disputable situations in the field of appli-cation of the Public Procurement Act.

Keywords: public procurement, bidding, framework agreement, procedure.

page: 22

Željka TROPINA GODEC, LLB

WORK OF REPRESENTATIVE BODIES OF UNITS OF LOCAL AND REGIONAL SELF-GOVERNMENT

The representative body in the local units play the main role upon political decision-making. This body should act in accordance with the constitutional principles and wit-hin the legal framework. The Act on the Local and Regi-onal Self-Government regulates the issues regarding the framework and the way of work of the representative body of the units of the local and regional self-government.

However, the way of work of the representative body is regulated in more details by the rules of procedure accor-ding to the corresponding Act and the Statute.

Accordingly, this article provides the replies to nine questions regarding the work and the procedures of the representative body of the units of the local and regional self-government.

Keywords: representative body, local self-government, rules of procedure, statute, financing.

page: 29

Vesna ŠIKLIĆ ODAK, LLB

INCOMPATIBILITY OF DUTIES AND CONFLICT OF INTERESTS AMONG LOCAL OFFICIALS

The conflict of interests and incompatibility of duties among public officials are regulated in a number of acts. The incompatibility of duties represents a specific form of the conflict of interests, which can be harmful for the society.

The topic of this article are the above stated institutes from the viewpoint of local officials, who also include the local servants i.e. municipality heads, mayors, county heads and their deputies.

Keywords: officials, incompatibility of duties, volun-teers, mandates, bodies.

page: 36

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760; mob. 099/4699-760 ili

e-mail: [email protected]

Documents

Računovodstvo Revizija i Financije PRILOG UZ RRiF br. 5/15. · moupravi regulirana su, između ostalog, i pitanja koja se odnose na okvire za način rada predstavničkog tijela jedi-