Download pdf - Pravila Za Klasifikaciju Brodova, Dio 26, 2009

PRAVILAZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA

Dio 26. - ZAVARIVANJE

2009.

HRVATSKI REGISTAR BRODOVA

21000 Split • Marasovićeva 67 • P.P. 187Tel.: (...) 385 (0)21 40 81 11Fax.: (...) 385 (0)21 35 81 59

E-mail: [email protected] site: www.crs.hr

Odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog registra brodova o Tehničkim pravilima,Pravila za klasifikaciju pomorskih brodova

DIO 26. - ZAVARIVANJE

stupaju na snagu dana 01. siječnja 2009. godine

PREGLED IZMJENA I DOPUNA U ODNOSU NA IZDANJE 2002.

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADio 26. - Zavarivanje

Značajnije izmjene u odnosu na Pravila 2002. godine, su zasjenjene.

Time nisu obuhvaćene izmjene uslijed pravopisnih, gramatičkih ili tiskarskih grešaka.

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADIO 26.

2009

Predmetni odjeljak pravila uključuje zahtjeve slijedećih međunarodnih organizacija:

International Association of Classification Societies (IACS)Međunarodno udruženje klasifikacijskih zavoda (IACS)

Unified Requirements (UR) - Usaglašeni zahtjevi (UR):W17(2005), W23(1997), W26(2005), W28(2005)

Unified Recommendations - Usaglašene preporuke:No. 17(1987), No. 20(1988), No. 47(2006), No. 70(2006)

International Standard Organization (ISO):Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO):

CEN ISO/TR 3834-6: 2007European Norm (EN):Europske norme (EN):

EN ISO 14731: 2006

Europske norme sa statusom hrvatske norme:HRN EN 287-1: 2004/+AC: 2007 +A2: 2007, HRN EN 439: 1999, HRN EN 875: 2001,HRN EN 876: 1999, HRN EN 895: 1999, HRN EN 910: 1999, HRN EN 970: 2000,HRN EN 1289: 2000/+A1: 2003+A2: 2008, HRN EN 1290: 2000/+A1: 2003 + A2: 2008,HRN EN 1291: 2000/+A1: 2003 + A2: 2008, HRN EN 1320: 1999, HRN EN 1321:1999, HRN EN 1481: 1999, HRN EN 1435: 2000/+A1: 2003 + A2: 2008, HRN EN1712: 2000/+A1: 2003 + A2: 2008, HRN EN 1713: 2000/+A1: 2003 + A2: 2008, HRNEN 1714: 2000/+A1: 2003 + A2: 2008, HRN EN ISO 3834-1: 2007, HRN EN ISO 3834-2: 2007, HRN EN ISO 3834-3: 2007, HRN EN ISO 3834-4: 2007, HRN EN ISO 3834-5:2007, HRN EN ISO 4063: 2001, HRN EN ISO 5817: 2004, HRN EN ISO 6520-1: 2008,HRN EN ISO 6947: 1999, HRN EN ISO 9606-2: 2007, HRN EN ISO 10042: 2008/+Ispr. 1: 2008, HRN EN ISO 13920: 1999, HRN EN ISO 15607: 2004, HRI CEN ISO/TR15608: 2008, HRN EN ISO 15609-1: 2008, HRN EN ISO 15614-1: 2007, HRN EN ISO15614-2: 2007, HRN EN ISO 17562-1: 2004, HRN EN ISO 17562-2: 2004

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADIO 26.

2009

Sadržaj:Stranica

1 OPĆI ZAHTJEVI, DOKAZI O OSPOSOBLJENOSTI, ODOBRENJA ........................................................... 11.1 OPĆI ZAHTJEVI ..........................................................................................................................................................................11.2 ZAHTJEVI ZA ODOBRENJE RADNIH ORGANIZACIJA ZA IZVOĐENJE ZAVARIVAČKIH RADOVA U

BRODOGRADNJI I BRODSKOJ STROJOGRADNJI ................................................................................................................21.3 ATESTIRANJE ZAVARIVAČA ..................................................................................................................................................41.4 ATESTIRANJE POSTUPKA ZAVARIVANJA.........................................................................................................................181.5 DODATNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE ........................................................................................................................281.6 TEMELJNI PRIJEMAZI POGODNI ZA ZAVARIVANJE........................................................................................................48

2 IZRADBA I NADZOR ZAVARENIH SPOJEVA.............................................................................................. 502.1 IZRADBA ZAVARENIH SPOJEVA..........................................................................................................................................502.2 TOPLINSKA OBRADBA...........................................................................................................................................................512.3 ISPITIVANJE ZAVARENIH SPOJEVA METODAMA BEZ RAZARANJA...........................................................................542.4 MEHANIČKA I TEHNOLOŠKA ISPITIVANJA ......................................................................................................................58

3 PRIMJENA ZAVARIVANJA U RAZLIČITIM PODRUČJIMA BRODOGRADNJE I BRODSKESTROJOGRADNJE.............................................................................................................................................. 63

3.1 ZAVARIVANJE BRODSKOG TRUPA.....................................................................................................................................633.2 ZAVARIVANJE KOTLOVA I POSUDA POD TLAKOM........................................................................................................683.3 ZAVARIVANJE BRODSKIH CJEVOVODA............................................................................................................................693.4 ZAVARIVANJE U BRODSKOJ STROJOGRADNJI ................................................................................................................70

DODATAK I............................................................................................................................................................................................71DODATAK II ..........................................................................................................................................................................................73

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA 1DIO 26.

2009

1 OPĆI ZAHTJEVI, DOKAZI OOSPOSOBLJENOSTI,

ODOBRENJA

1.1 OPĆI ZAHTJEVI

1.1.1 Općenito

1.1.1.1 Ovaj dio Pravila primjenjuje se na sve zavari-vačke radove predviđene za izradbu i ugradnju elemenata no-ve konstrukcije, izmjene ili popravke:

1. trupa broda, nadgrađa, palubnih kućica;2. uređaja i opreme;3. strojeva i strojnih uređaja;4. kotlova i posuda pod tlakom;5. cjevovodakoji se izrađuju po Pravilima i pod nadzorom

HRVATSKOG REGISTRA BRODOVA (u daljnjem tekstu:Registar).Napomena:

Izrazi "zavarivanje", "zavarivački radovi", "postupci za-varivanja itd. upotrebljenim u ovim Pravilima također"pokrivaju" sve ostale toplinske i/ili mehanizirane postup-ke spajanja kao npr. lemljenje, koje, budući se prema uv-jetima osiguranja kvalitete smatra "specijalnim postup-kom" zahtjeva prethodno ispitivanje koje se mora provestis osposobljenim osobljem i trajno nadzirati. Ova Pravilase primjenjuju na jednak način na ove postupke. Način iopseg zahtjeva osiguranja kvalitete Registar će propisatiza svaki pojedini slučaj posebno.

1.1.1.2 Ovaj dio Pravila se primjenjuje na sve zavari-vačke radove na strojevima, uređajima i opremi za koje je Re-gistar izdao Pravila, Upute ili tehničke smjernice koja se po-zivaju na ova Pravila.

1.1.1.3 Ovaj dio Pravila se primjenjuje na isti način itamo gdje ostala Pravila, upute ili smjernice izdane od Regis-tra, ne sadrže posebne upute koje se odnose na zavarivačkeradove (zavarivanje).

1.1.1.4 Ovaj dio Pravila se može primijeniti na jednaknačin i na druge zavarivačke radove (zavarivanje) koji se neodnose na konstrukcije i elemente navedene u 1.1.1, ako pod-liježu tehničkom nadzoru Registra. O ovakvim slučajevimagdje je to potrebno, Registar razmatra i odlučuje u svakompojedinom slučaju posebno.

1.1.1.5 Odstupanja od zahtjeva ovog dijela Pravilaodobrava Registar u svakom pojedinačnom slučaju posebno.

1.1.1.6 Registar zadržava pravo izmjena i dopuna ovogdijela Pravila, ako se one temelje na novijim saznanjima iliiskustvu.

1.1.2 Ostala pravila, norme i specifikacije

1.1.2.1 Norme i upute navedene u odjelcima ovog dijelaPravila su sastavni dio ovog dijela Pravila. Ovo se, također,odnosi na proizvodnu dokumentaciju (npr. nacrte, specifika-cije zavarivanja itd.) odobrenu od Registra.

1.1.2.2 Primjenu drugih pravila, normi preporuka ilitehničkih uputa odobrava Registar, u svakom pojedinačnomslučaju posebno.

1.1.2.3 Ako postoje razlike u zahtjevima između ovogdijela Pravila i drugih odnosnih normi ili specifikacija, prim-jenjuju se zahtjevi ovog dijela Pravila, ako nije drugačije od-ređeno.

1.1.3 Tehnička dokumentacija

1.1.3.1 Tehnička dokumentacija za zavarivanje dostav-ljena Registru na odobrenje, prije početka proizvodnje, morasadržati sve neophodne pojedinosti za pripremu, izvođenje i,gdje je primjenjivo, kontrolu zavarenih spojeva.

Ovi podaci u pravilu obuhvaćaju pojedinosti o:− osnovnom materijalu, veličini i dimenzijama

proizvoda;− postupku zavarivanja i dodatnom materijalu

za zavarivanje;− obliku i dimenzijama zavara;− predgrijavanju i unosu topline tijekom zava-

rivanja;− toplinskoj obradbi nakon zavarivanja;− naknadnu obradbu zavara;− način i opseg ispitivanja;− zahtjeve koji se primjenjuju na zavarene

spojeve (npr. kakvoća, kategorija prihvatlji-vosti i sl.).

1.1.3.2 Ako se u proizvodnji brodskih konstrukcija pri-mjenjuju materijali, postupci zavarivanja, dodatni materijali,oblici i dimenzije zavarenih spojeva sukladni s dobrom bro-dograđevnom praksom, navedene pojedinosti u 1.1.3.1 ne mo-raju biti posebno navedene.

1.1.3.3 Za određene konstrukcije, (npr. spremnici zaukapljene plinove), materijale (čelike visoke čvrstoće i plati-rane limove), ili postupke zavarivanja, potrebno je posebnodostaviti slijedeće podatke i dokumentaciju:

− pripremu zavara, montažu i prihvatne zava-re;

− položaje zavarivanja i redoslijed zavarivanja(skice);

− popunjavanje zavara (ispunu spoja) i brojprolaza;

− unos topline tijekom zavarivanja (unos top-line po jedinici duljine zavara).

1.1.4 Materijali, zavarljivost

1.1.4.1 Materijal se bira prema namjeni i uvjetima u ko-rištenju i mora biti u skladu s Pravilima, Dio 25. - Metalnimaterijali. Njihova svojstva moraju biti dokazana, sukladnopropisanom opsegu, potvrdama o ispitivanju (npr. u skladu sHRN EN 10204).

1.1.4.2 Ako, sukladno 1.1.4.1, materijali koji se zava-ruju i njihova svojstva nisu navedeni u Pravilima, Dio 25. -Metalni materijali, zavarivačka radionica mora pružiti dokazenjihove zavarljivosti (npr. u odnosu na norme) ili materijalpodvrgnuti odobrenju. Ako postoji sumnja u zavarljivost ma-terijala, zavarivačka radionica mora kvalificirati postupak za-varivanja.

2 PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADIO 26.

2009

1.1.4.3 Zavarivačka radionica mora osigurati primjenumaterijala navedenih u 1.1.4.1 i 1.1.4.2, i na zahtjev ekspertapružiti odgovarajuće dokaze.

1.1.5 Dodatni materijali za zavarivanje

1.1.5.1 Dodatni materijali za zavarivanje moraju omo-gućiti zavareni spoj primjeren osnovnom materijalu i uvjetimaupotrebe. Oni moraju biti ispitani sukladno s poglavljem 1.5 iodobreni za konkretnu upotrebu. Ova odredba primjenjuje sena jednak način i za lemljenje.

1.1.5.2 Odobrenje, u pravilu daje Registar. Ako, u po-sebnim slučajevima, npr. popravaka, nema odobrenih dodatnihmaterijala od strane Registra, dodatni materijali odobreni oddrugih odobrenih ispitnih institucija mogu se upotrijebiti udogovoru s Registrom.

1.1.5.3 Odgovorna osoba za zavarivanje u zavarivačkojradionici mora osigurati da se upotrebljavaju samo dodatnimaterijali odobreni od Registra, i na zahtjev eksperta morapredočiti odgovarajuće dokaze.

1.1.6 Osiguranje kvalitete, zaduženje

1.1.6.1 Brodogradilište ili zavarivačka radionica je od-govorna za proizvodne uvjete i razinu kvalitete, te jamči da ćeoni trajno odgovarati uvjetima u doba odobrenja i zahtjevimaPravila, i gdje je primjenjivo, da će uvjeti navedeni u odobre-nju i dodatni uvjeti također trajno odgovarati istima. Brodog-radilište ili zavarivačka radionica također, kroz redovne preg-lede i ispitivanja osigurava da je dosegnuta zahtjevana razinakvalitete. Zaduženja odgovornih stručnih osoba su dana u ENISO 14731. Ispitivanja provedena od strane eksperta, ne oslo-bađaju radionicu ove odgovornosti.

Zahtjevano područje i opseg ispitivanja kvaliteteje određeno sadržajem pojedinog zahtjeva.

1.1.6.2 Kada isporuku obavljaju kooperanti (podugova-ratelji), zavarivačka radionica je odgovorna da i kooperanti is-punjavaju uvjete ovog dijela Pravila.

1.1.6.3 Ako su neophodne izmjene odobrene dokumen-tacije, ili odstupanja od odobrenog proizvodnog postupka, za-varivačka radionica treba odmah zatražiti suglasnost eksperta.Ekspert će zabilježiti svaku izmjenu neophodnu tijekom proi-zvodnje.

1.1.6.4 Materijali moraju biti obilježeni na takav načinda mogu biti identificirani i da odgovaraju potvrdi o ispiti-vanju i tijekom i nakon proizvodnje.

1.1.6.5 Ukoliko se obilježavanje tijekom proizvodnjegubi, zavarivačka radionica mora oznaku prenijeti na drugidio proizvoda.

1.1.6.6 U proizvodnji kotlova i posuda pod tlakom svakizavareni spoj mora biti obilježen oznakom zavarivača koji gaje zavario. Ovaj zahtjev može biti zamijenjen kvalitetnom e-videncijom nadzornog osoblja o imenima zavarivača koji suzavarili pojedini zavar.

1.1.7 Nadzor, odgovornost

1.1.7.1 Zavarivačka radionica je obvezna predočiti ek-spertu sve sastavnice zahtijevanih međufaznih i završnih ispi-tivanja. Svi zavareni spojevi moraju biti dostupni za pregled.Zavareni spojevi ne smiju biti bojani ili zaštićeni tako da tootežava ili onemogućuje pregled zavara.

1.1.7.2 Za nadzor, svi proizvođačevi zapisi i dokumentikoji se odnose na osiguranje kvalitete, moraju se dostaviti Re-gistru.

U svakom konkretnom slučaju to obuhvaća:− nacrte i ostale proizvodne dokumente;− potvrde o ispitivanju materijala;− ateste zavarivača i postupaka zavarivanja− izvješća o ispitivanju i trajne dokumente

(radiogrami, ultrasonogrami) o ispitivanjubez razaranja;

− potvrde o vručem oblikovanju i toplinskojobradbi (gdje je primjenjivo);

− rezultate proizvodnih ispitivanja, međufaznekontrole (ako je potrebno).

1.1.7.3 Registar ne daje jamstvo da zavarene struktureili komponente ispitane (nadzirane) od njegovog eksperta od-govaraju u cjelosti zahtjevima, i da je njihova proizvodnjaprovedena ispravno, i u skladu s ispitanim postupkom. Proiz-vodi na kojima se tijekom upotrebe otkriju nedostaci mogubiti odbačeni, iako je neko ranije ispitivanje bilo prihvatljivo,ako nije moguće popraviti grešku ili nedostatak.

1.2 ZAHTJEVI ZA ODOBRENJERADNIH ORGANIZACIJA ZA

IZVOĐENJE ZAVARIVAČKIH RADOVAU BRODOGRADNJI I BRODSKOJ

STROJOGRADNJI

1.2.1 Odobrenje

1.2.1.1 Radne organizacije, uključujući i njihove izmje-štene pogone i kooperante (podugovaratelje u daljnjem tekstu:organizacije) koje izvode zavarivačke radove na konstrukci-jama navedenim u 1.1.1 moraju za te radove biti odobrene odRegistra.

Preduvjeti za odobrenje su da organizacija ispu-njava uvjete navedene u 1.2.2, da je pregledana od Registra uskladu s 1.2.3, i, gdje je to neophodno, da je izvršeno atesti-ranje postupaka zavarivanja u skladu s 1.2.4.

Svako odobrenje u skladu s 1.2.1.1 sadrži najva-žnije zahtjeve serije normi HRN EN ISO 3834 u područjukvalitete zavarivanja. Za potvrđivanje pod uvjetima ove nor-me, zahtjevi navedeni u 1.2.2 i 1.2.3 također moraju biti ispu-njeni. Ovi dodatni zahtjevi smatrat će se ispunjeni kada radnaorganizacija posjeduje potvrđeni sustav kvalitete u skladu snormom HRN EN ISO 9001.

U posebnim slučajevima, zavarivačka radionicamože biti odobrena za izvođenje zavarivačkih radova za ogra-ničeno područje rada po posebnom postupku prethodno odob-renom od Registra.

1.2.1.2 Zahtjev za odobrenje organizacije potrebno jepismeno dostaviti Registru. Zahtjev mora sadržati slijedećepojedinosti koje su u svezi sa zahtjevanim odobrenjem:

− prirodu i strukturu komponenata;− kategorije i dimenzije upotrijebljenih mate-

rijala;− postupke i položaje zavarivanja;− toplinsku obradbu (ako je neophodno);− klasu posude pod tlakom (za kotlove i posu-

de pod tlakom).


2009

1.2.1.3 Ukoliko se potvrda o usklađenosti sa zahtjevimanorme HRN EN ISO 3834-2, -3 ili -4, kvalitete zavarivanja,zahtjeva povrh odobrenja u skladu s ovim Pravilima, isto morabiti posebno naznačeno u zahtjevu.

1.2.1.4 Zahtjev za odobrenje (obrazac je naveden u Do-datku I. ovih Pravila) dostavljen Registru mora sadržati slije-deću dokumentaciju:

− opis organizacije (obrazac je naveden u Do-datku II.ovih Pravila);

− kopije potvrda o kvalifikaciji odgovornihstručnih osoba za zavarivanje;

− kopije atesta zavarivača, ili popis kvalifici-ranih zavarivača (s podacima o normi ispiti-vanja, ispitne institucije, datum ispitivanja,ispitna kategorija, datum zadnjeg reatesti-ranja) koji mora biti ovjeren (potpisan) od e-ksperta.

− kopije atesta postupaka zavarivanja1.2.1.5 Za potvrđivanje u skladu s 1.2.1.3, podaci i do-kumentacija naznačeni u Dodatku II. ovih Pravila u svezi snormom HRN EN ISO 3834-1 za odnosnu kategoriju zahtjevaHRN EN ISO 3834-2 = sveobuhvatni, -3 = standardni ili-4 = osnovni zahtjevi kvalitete) moraju se dostaviti uz Zahtjevza odobrenje (npr. u obliku odnosnih uputa o postupanju):

- pregled ugovora- pregled projekta- postupanje s podugovarateljima- održavanje opreme- nadzor kvalitete- nesukladnosti (neusklađenosti)- umjeravanje- obilježavanje- sljedljivostUkoliko organizacija posjeduje certificirani

sustav kvalitete sukladan normi HRN EN ISO 9001, Priručnikkvalitete i (ako je naznačeno u Dodatku I. ovih Pravila u svezis normom HRN EN ISO 3834-1) dokumentacija u svezi s po-duzetim mjerama osiguranja kvalitete (izvještaji kvalitete)mora se dostaviti Registru, za nadzor na licu mjesta (ranijespomenutih podataka i dokumenata).

1.2.1.6 Valjanost Potvrde o odobrenju ishođena premazahtjevima ovih Pravila ili potvrđivanje u skladu s HRN ENISO 3834 je tri (3) godine. Ako se zavarivački radovi u orga-nizaciji kroz čitavo vrijeme trajanja valjanosti potvrde izvodepod nadzorom Registra, valjanost potvrde može se, na zahtjevorganizacije produljiti za naredne tri godine, bez daljnjih ispi-tivanja.

Ako se zavarivački radovi u organizaciji izvodebez nadzora Registra dulje od jedne godine, valjanost potvrdemože se produljiti uz ponovljeni pregled organizacije, za sli-jedeće tri godine.

1.2.1.7 U slučaju izmjene uvjeta pod kojima je organi-zacija ishodila odobrenje (npr. primjenu neprovjerenih postu-paka zavarivanja, osnovnih materijala i/ili dodatnih materijala,ili izmjene odgovornih osoba za zavarivanje) organizacija je otome dužna izvjestiti Registar.

U slučaju nepridržavanja uvjeta pod kojima jeorganizacija ishodila odobrenje, istoj prestaje valjanost. Tako-đer u slučaju pojave ozbiljnijih grešaka u zavarima, Registarmože obaviti međufazni pregled i, ako je neophodno, povućiodobrenje.

1.2.2 Zahtjevi

1.2.2.1 Organizacija mora raspolagati prikladnim proiz-vodnim prostorima, opremom i pomagalima, u opsegu dostat-nom za primjereno izvođenje zavarivačkih radova. Pod ovimse podrazumijeva npr. odgovarajuće skladište i oprema za su-šenje dodatnih materijala, oprema za predgrijavanje i toplin-sku obradbu, ispitni uređaji i naprave i sredstva za atmosfer-sku zaštitu za izvođenje zavarivačkih radova na otvorenom.Oprema koja nije vlasništvo organizacije, može se prilikomocjenjivanja mogućnosti organizacije, uzeti u obzir, ako su is-punjene ostale pretpostavke za odgovarajuću proizvodnju, i daje ta oprema upotrebljiva bez ikakvih ograničenja.1.2.2.2 Organizacija mora imati najmanje jednu odgo-vornu stručnu osobu, koja je odgovorna za osiguranje kvali-tetnog izvođenja zavarivačkih radova.

Odgovorna osoba mora imati odgovarajuće isku-stvo, primjereno opsegu radova što mora dokumentirano dos-taviti Registru.

U ovisnosti o naravi i opsegu radova, odgovornestručne osobe za zavarivanje su:

− inženjeri za zavarivanje* za proizvodnjuvažnih sastavnica brodskog trupa i platformi,opreme za dizanje, parnih kotlova, posudapod tlakom, cjevovoda pod tlakom i motora idijelova prijenosnika,

− tehničari za zavarivanje** za proizvodnjujednostavnijih ili manje napregnutih dijelo-va.

Za podatke u svezi s osposobljenošću nadzornogzavarivačkog osoblja, zadaćama i odgovornostima vidi ENISO 14731.

Odgovorna stručna osoba treba biti stalno za-poslena u organizaciji. Nadzor zavarivačkih radova s vanjskimsuradnicima nije prihvatljiv.

1.2.2.3 Organizacija mora zapošljavati atestirane zava-rivače i za automatsko zavarivanje osposobljene operatere.Broj atestiranih zavarivača određen je veličinom organizacije iopsegom radova koji se izvode pod nadzorm Registra. Među-tim, kao najmanje, zahtijevaju se dva atestirana zavarivača, zasvaki postupak zavarivanja.

Zavarivači za ručno i poluautomatsko zavari-vanje moraju biti atestirani u skladu s poglavljem 1.3. Zavari-vanje ispitnog uzorka prilikom uspješno provedene atestacijepostupka zavarivanja može se priznati kao atest zavarivača.

Operateri opreme za potpuno mehanizirano iliautomatsko zavarivanje, moraju biti uvježbani u rukovanju sopremom i sposobni u podešavanju i primjeni opreme na na-čin da se postigne zahtjevana kvaliteta zavarivanja. Osposob-ljenost operatera mora se dokazati u skladu s HRN EN1418/ISO 14732, na zavarenom ispitnom uzorku, npr. kodatesta postupka ili proizvodne probe za ovakve radove.……………….* inženjeri za zavarivanje (IWE, IWT, IWS) kako je odre-

đeno u preporukama Međunarodnog instituta za zavari-vanje, (IIW) / Europske federacije za zavarivanje (EWF)ili inžinjeri s odgovarajućom razinom znanja.

** tehničari za zavarivanje (IWT, IWS) kako je određeno upreporukama Međunarodnog instituta za zavarivanje(IIW) / Europske federacije za zavarivanje (EWF) ili akoje neophodno druge osobe s prikladnim znanjem.


2009

1.2.3 Pregled

1.2.3.1 Prije početka proizvodnje ekspert mora izvršitipregled organizacije sukladno zahtjevima navedenim u 1.2.2.

1.2.3.2 U sklopu pregleda organizacije sva dokumenta-cija koja je neophodna za procjenu osiguranja kakvoće proiz-vodnje mora se dostaviti ekspertu. To naročito obuhvaća pot-vrde o kvalifikaciji odgovornih stručnih osoba za zavarivanje,ateste zavarivača, izvještaje o prethodnim atestima postupaka irezultata prethodnih ispitivanja zavarenih spojeva.

1.2.3.3 Postupak pregleda, izvješćivanja o pregledu tedonošenje odluke o izdavanju Potvrde o odobrenju je u skladus Odjeljkom 4, Pravila za klasifikaciju pomorskih brodova.

Za potvrđivanje u skladu s HRN EN ISO 3834,usklađenost s dodatnim zahtjevima kvalitete navedenim unormi mora se dokazati Registru.

1.2.4 Atesti postupaka

1.2.4.1 Ako se zahtijeva atestiranje postupka, ono semora obaviti prije odobrenja organizacije ili produljenja val-janosti odobrenja. Zahtjevi za izvođenje atesta postupaka ikriteriji prihvatljivosti rezultata ispitivanja navedeni su upoglavlju 1.4.

Atest postupka zavarivanja provodi se na takavnačin da su obuhvaćeni uvjeti proizvodnje u odnosu na osno-vni materijal, postupak zavarivanja, dodatni materijal, debljinestijenki, oblik spoja i toplinsku obradbu. Svojstva osnovnogmaterijala ispitnog komada moraju biti dokumentirana pot-vrdom.

1.2.4.2 Općenito, atestirani postupak zavarivanja jevaljan isključivo u okviru ograničenja navedenih u atestu, inije prenosiv s organizacije gdje je ispitan na drugu organiza-ciju. Registar može odobriti izuzeće, u slučaju dislociranogdijela organizacije koji je pod stalnim nadzorom sjedišta orga-nizacije, i u kojem su isti proizvodni uvjeti i gdje se primjen-juju isti postupci zavarivanja.

Atest postupka zavarivanja izvršen u pogonuopćenito ne vrijedi istovremeno na terenu. U ovakovim slu-čajevima atest postupka mora se ponoviti u cjelini i djelomič-no, uz uvjete na terenu kako odredi Registar.

Registar može odustati od ponovljenog ispiti-vanja, ako se svojstva zavara na terenu dokumentiraju proiz-vodnim probama.

1.2.4.3 Atesti postupaka obavljeni pod nadzorom drugihneovisnih ispitnih institucija mogu biti u cjelini ili djelomičnoprihvaćeni od Registra, na zahtjev organizacije, ako su prih-vatljivi na temelju rezultata ispitivanja. U ovakvim slučajevi-ma kompletni izvještaji o ispitivanju i potvrda o atestiranjudruge ispitne institucije moraju se dostaviti Registru na uvid.

1.2.5 Potvrda o odobrenju; potvrda u skladu sHRN EN ISO 3834

U slučaju ispunjenja zahtjeva tijekom provede-nih ispitivanja Registar izdaje potvrdu o odobrenju organiza-cije za izvođenje zavarivačkih radova. Potvrda o odobrenju jevaljana u okviru ograničenja navedenih u njoj.

U slučaju ispunjenja dodatnih zahtjeva navede-nih u 1.2.1.5 prema HRN EN ISO 3834, Registar izdaje pot-vrdu u skladu s ovom normom.

Ako je prethodno izdana potvrda zamijenjena iliproširena novijom, navodi u novijoj potvrdi koji su u suprot-

nosti s prethodnim odobrenjem, uzimaju se kao valjani. Ovose posebno odnosi na područje primjene, npr. za određenepostupke zavarivanja.

1.3 ATESTIRANJE ZAVARIVAČA

1.3.1 Općenito

1.3.1.1 Atestacija zavarivača koji izvode zavarivačkeradove na konstrukcijama navedenim u 1.1.1 obavlja se podnadzorom Registra sukladno odredbama ovog poglavlja.

Zahtjevi ovog poglavlja (u odnosu na osnovnimaterijal) primjenjuju se na čelićne materijale(HRN EN 287-1) i aluminijske materijale (HRN EN ISO9606-2). Za ostale ne-željezne materijale, upotrebljavaju seodgovarajući dijelovi norme HRN EN ISO 9606.

1.3.1.2 Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na slijedećepostupke zavarivanja (referentni brojevi postupaka navedenisu u HRN EN ISO 4063):

111 ručno elektrolučno zavarivanje;114 elektrolučno zavarivanje s punjenom ele-

ktrodom;121 zavarivanje pod praškom s punom žicom;125 zavarivanje pod praškom s punjenom ži-

com;131 zavarivanje metala u zaštiti inertnog plina

(MIG);135 zavarivanje metala u zaštiti aktivnog plina

(MAG);136 zavarivanje metala u zaštiti aktivnog plina

praškom punjenom žicom137 zavarivanje metala u zaštiti inertnog plina

praškom punjenom žicom141 zavarivanje volframovom elektrodom u

inertnom plinu (TIG);15 zavarivanje plazmom311 plinsko zavarivanjeO atestiranju zavarivača, postupcima zavari-

vanja koji nisu navedeni u 1.3.1.2, Registar razmatra i odlu-čuje u svakom pojedinom slučaju posebno.

1.3.2 Oznake i kratice

Umjesto korištenja punih naziva u atestu zavari-vača, treba koristiti slijedeće oznake i kratice;

a) ispitni uzorak:a - nazivna debljina kutnog zavaraBW - sučeljeni zavar,D - vanjski promjer cijevi,FW- kutni zavar,P - lim,t - debljina lima ili stijenke cijevi,T - cijev,z - duljina katete kutnog zavara;

b) dodatni materijal za zavarivanje (uključu-jući pomoćne materijale npr. zaštitini plin,prašak):nm - bez dodatnog materijala,wm- s dodatnim materijalom,A - kisela obloga,B - bazična obloga ili bazična jezgra,M - elektroda s metalnim prahom u je-

zgri,P - elektroda s rutilnom jezgrom-brzo

skrutnjavajućom troskom,C - celulozna obloga,


2009

R - rutilna obloga ili bazična jezgra,polako skrutnjavajuća troska,

RA - rutilno-celulozna obloga,RB - rutilno-bazična obloga,RC - rutilno-celulozna obloga,RR - rutilna obloga (debela),S - puna žica,V - elektroda s rutilnom ili bazično/floridnom oblogom,W - elektroda s bazično/floridnom jez-

grom, polagano skrutnjavajućomtroskom,

Y - elektroda s bazično/floridnom jez-grom, brzo skrutnjavajućom tros-kom,

Z - elektroda s jezgrom – ostale vrstec) razno

bs - dvostrano zavarivanje,lw - zavarivanje u lijevo,mb - zavarivanje s podlogom,ml - zavarivanje u više slojeva (prola-

za),nb - zavarivanje bez podloge,rw - zavarivanje u desno,

sl - zavarivanje u jednom sloju,ss - jednostrano zavarivanje.

1.3.3 Bitne utjecajne veličine (variable) ipodručja valjanosti

1.3.3.1 Atestacija zavarivača temeljena je na bitnim ut-jecajnim veličinama (variablama):

- postupak zavarivanja- vrst spoja (lim (P) i cijev (T))- tip spoja (sučeljeni (BW) i kutni (FW))- skupina osnovnog materijala- dodatni materijali- dimenzije (debljina materijala i vanjski

promjer cijevi)- položaj zavarivanja- detalji zavara (podloga, jednostrano, dvo-

strano, u jednom prolazu-sloju, višeslojno,zavarivanje u lijevo, zavarivanje u desno).

Za svaku od navedenih bitnih utjecajnih veličina(variabli)određeno je područje valjanosti.

Tablica 1.3.3.2

Područje valjanostiPostupci zavarivanja primjenjeni na ispitnom uzorku

Spoj s jednim postupkom Spoj s više postupaka

Napomena:1 Postupak zavarivanja 12 Postupak zavarivanja 2

prema Tablici 1.3.3.6.1za postupak 1:

t = s1za postupak 2:

t = s2

prema Tablici 1.3.3.6.1s t = s1 + s2

Napomena:2 Postupak zavarivanja 23 Zavarivanje s podloškom (mb)4 Zavarivanje bez podloške (nb)

Napomena:1 Postupak zavarivanja 1

prema Tablici 1.3.3.6.1za postupak 1:

t = t1za postupak 2:

t = t2

prema Tablici 1.3.3.6.1s t = t1 + t2

Postupak zavarivanja 1 sa-mo za zavarivanje korjena


2009

1.3.3.2 Postupci zavarivanjaPostupci zavarivanja navedeni su u 1.3.1.2.

Svako atestiranje kvalificira samo jedan postupak zavari-vanja.

Izuzetak je zamjena pune žice (S) u postupku135 sa žicom punjenom metalnim prahom (M) u postupku136 i obrnuto, kada se ne zahtjeva nova atestacija (vidi Tab-licu 1.3.3.6.1). Također je dozvoljena atestacija zavarivača zadva ili više postupaka zavarivanjem jednog ispitnog uzorka(ispitni uzorak zavaren s više postupaka) ili s dva ili više po-sebnih atestnih uzoraka. Područje valjanosti za svaki postu-pak zavarivanja i za ispitni uzorak zavaren s više postupakaza sučeljene spojeve navedeno je u Tablici 1.3.3.2.

1.3.3.3 Vrst spojaAtestiranje se provodi na limu ili cijevi. Prim-

jenjuju se slijedeći kriteriji:a) Zavari na cijevima, vanjskog promjera

D > 25 mm, pokrivaju zavare na limovi-ma.

b) Zavari na limovima pokrivaju zavare nacijevima:- za vanjski promjer cijevi D ≥ 150

mm, za položaje PA, PB, PC- za vanjski promjer cijevi D ≥ 500

mm, za sve položaje

1.3.3.4 Tip spojaAtestiranje se provodi na sučeljenim ili kutnom

spoju. Primjenjuju se slijedeći kriteriji:

a) sučeljeni zavar kvalificira sučeljeni zavaru svakom obliku spoja izuzev cijevnognastavka (vidi i 1.3.3.4 c)

b) u slučajevima gdje je glavnina posla kut-no zavarivanje, zavarivač se atestira naodgovarajućem kutnom spoju, u slučaje-vima gdje je glavnina posla sučeljeno za-varivanje, zavarivač se atestira na odgo-varajućem sučeljenom spoju,

c) sučeljeni zavari na cijevima bez podloge,kvalificiraju cijevne nastavke s kutom≥ 60o. Za zavar cijevnog nastavka podru-čje valjanosti temelji se na vanjskompromjeru cijevnog nastavka,

d) u slučajevima kada tip spoja ne može bitikvalificiran ni sa sučeljenim niti s kutnimspojem, tada se primjenjuje poseban is-pitni komad za atestaciju zavarivača (npr.cijevni nastavak)

1.3.3.5 Skupine osnovnog materijala

1.3.3.5.1 ČelikU svrhu smanjenja broja ispitivanja, čelični

materijali sličnih zavarivačkih svojstava svrstani su u 11skupina (vidi Tablicu 1.3.3.5.1).

Tablica 1.3.3.5.1

Skupina Pod-skupina Vrsta čelika

Čelici s najmanjom naznačenom granicom razvlačenja ReH ≤ 460 N/mm 2a s analizom u %C ≤ 0,25Si ≤ 0,60Mn ≤ 1,8Mo ≤ 0,70b

S ≤ 0,045P ≤ 0,045Cu ≤ 0,40b

1 Ni ≤ 0,5b

Cr ≤ 0,3 (0,4 za odljevke)b

Nb ≤ 0,06V ≤ 0,1b

Ti ≤ 0,051.1 Čelici s najmanjom naznačenom granicom razvlačenja ReH ≤ 275N/mm2

1.2 Čelici s najmanjom naznačenom granicom razvlačenja 275N/mm2 < ReH ≤ 360 N/mm2

1.3 Normalizirani sitno zrnati s najmanjim naznačenom granicom razvlačenja ReH ≤ 360 N/mm2

1.4 Čelici otporni na atmosfersku koroziju čija analiza može doseći zahtjeve za pojedini element, kako jenaznačeno u skupini 1Termomehanički obrađeni sitno zrnati čelici i lijevani čelici s najmanjom naznačenom granicom razvla-čenja ReH > 360 N/mm2

2 2.1 Termomehanički obrađeni sitno zrnati čelici i lijevani čelici s najmanjom naznačenom granicom razvla-čenja 360 N/mm2 < ReH ≤ 460 N/mm2

2.2 Termomehanički obrađeni sitno zrnati čelici i lijevani čelici s najmanjom naznačenom granicom razvla-čenja ReH > 460 N/mm2


2009

Tablica 1.3.3.5.1-nastavak

Skupina Pod-skupina Vrsta čelika

Kaljeni i poboljšani i taloženjem otvrdnuti sitnozrnati čelici izuzev nehrđajućih čelika s naznačenomgranicom razvlačenja ReH > 360 N/mm2

3.1 Kaljeni i poboljšani i taloženjem otvrdnuti sitnozrnati čelici izuzev nehrđajućih čelika s naznačenomgranicom razvlačenja 360 N/mm2 < ReH ≤ 690 N/mm2

3.2 Kaljeni i poboljšani i taloženjem otvrdnuti sitnozrnati čelici izuzev nehrđajućih čelika s naznačenomgranicom razvlačenja ReH > 690 N/mm2

3

3.3 Taloženjem otvrdnuti sitno zrnati čelici izuzev nehrđajućih čelikaVanadijem nisko legirani Cr-Mo (Ni) čelici s Mo ≤ 0,7% i V ≤ 0,1%

4.1 Čelici s Cr ≤ 0,3% i Ni ≤ 0,7%44.2 Čelici s Cr ≤ 0,7% i Ni ≤ 1,5%

Cr-Mo čelici bez vanadija s C ≤ 0,35%5.1 Čelici s 0,75% ≤ Cr ≤ 1,5% i Mo ≤ 0,7%5.2 Čelici s 1,5% < Cr ≤ 3,5% i 0,7% < Mo ≤ 0,7%5.3 Čelici s 3,5% < Cr ≤ 7,0% i 0,4% < Mo ≤ 0,7%

5

5.4 Čelici s 7,0% < Cr ≤ 10,0% i 0,7% < Mo ≤ 1,2%Vanadijem visoko legirani Cr-Mo (Ni) čelici

6.1 Čelici s 0,3% ≤ Cr 0,75%, Mo ≤ 0,7% i V ≤ 0,35%6.2 Čelici s 0,75% < Cr ≤ 3,5%, 0,7% < Mo ≤ 1,2% i V ≤ 0,35%6.3 Čelici s 3,5% < Cr ≤ 7,0%, Mo ≤ 0,7% i 045% ≤ V ≤ 0,55%

6

6.4 Čelici s 7,0% < Cr ≤ 12,5%, 0,7% < Mo ≤ 1,2% i V ≤ 0,35%Feritni, martenzitni ili taloženjem otvrdnuti čelici C ≤ 0,35% i 10,5% ≤ Cr ≤ 30%

7.1 Feritni nehrđajući čelici7.2 Martenzitni nehrđajući čelici

7

7.3 Taloženjem otvrdnuti čeliciAustenitni nehrđajući čelici Ni ≤ 31%

8.1 Austenitni nehrđajući čelici s Cr ≤ 19%8.2 Austenitni nehrđajući čelici s Cr > 19%

8

8.3 Manganski austenitni nehrđajući čelici 4% ≤ Mo ≤ 12%Niklom legirani čelici Ni ≤ 10,0%

9.1 Niklom legirani čelici Ni ≤ 3,0%9.2 Niklom legirani čelici 3,0% < Ni ≤ 8,0%

9

9.3 Niklom legirani čelici 8,0% < Ni ≤ 10,0%Austenitni feritni nehrđajući čelici (duplex)

10.1 Austenitni feritni nehrđajući čelici Cr ≤ 24%1010.2 Austenitni feritni nehrđajući čelici Cr > 24%

Čelici pokriveni skupinom 1c izuzev 0,25% < C ≤ 0,85%11.1 Čelici iz skupine 11 s 0,25% < C ≤ 0,35%11.2 Čelici iz skupine 11 s 0,35% < C ≤ 0,5%

11

11.3 Čelici iz skupine 11 s 0,5% < C ≤ 0,85%Napomena:Temeljeno na aktualnoj proizvodnoj analizi, čelici iz skupine 2 mogu se razmatrati kao čelici iz skupine 1.a U skladu s definicijom za standard materijala ReH može biti zamjenjen s Rp0,2 ili Rt0,5.b Više vrijednosti su prihvatljive uz uvjet da je Cr + Mo + Ni + Cu + V ≤ 0,75%.c Više vrijednosti su prihvatljive uz uvjet da je Cr + Mo + Ni + Cu + V ≤ 1%.

1.3.3.5.2 Područje valjanosti za skupine osnovnog mate-rijala-čelik

Zavarivanjm bilo kojeg metala u skupini mate-rijala kvalificira zavarivača za zavarivanje svih ostalih me-

tala u okviru iste skupine kao i ostale skupine materijalaprema Tablici 1.3.3.5.2.


2009

Tablica 1.3.3.5.2

Područje valjanosti9 10 11

Skupinamaterijalaa

ispitnog uzorka1.11.21.4

1.3 2 3 4 5 6 7 8

9.1 9.2+9.3

1.1, 1.2, 1.4 X - - - - - - - - - - - -1.3 X X X X - - - - - X - - X2 X X X X - - - - - X - - X3 X X X X - - - - - X - - X4 X X X X X X X X - X - - X5 X X X X X X X X - X - - X6 X X X X X X X X - X - - X7 X X X X X X X X - X - - X8 - - - - - - - - X - X X -

9.1 X X X X - - - - - X - - X9

9.2+9.3 X - - - - - - - - - X - -10 - - - - - - - - X - X X -11 X X - - - - - - - - - - X

a Skupine materijala prema HRI CEN ISO/TR 15608.Napomena:X označava skupinu materijala za koju je zavarivač kvalificiran- označava skupinu materijala za koju zavarivač nije kvalificiran

1.3.3.5.3 Aluminij i aluminijske slitineU svrhu smanjenja broja ispitivanja, aluminij i

aluminijske slitine sličnih zavarivačkih svojstava svrstani suu 6 skupina (vidi Tablicu 1.3.3.5.3).

Tablica 1.3.3.5.3

Skupina Pod-skupina Vrsta aluminija ili aluminijske slitine

21 Čisti aluminij s ≤ 1% nečistoća ili sadržaja slitinaSlitine koje se toplinski ne obrađuju

22.1 Aluminij-magnezijeve slitine22.2 Aluminij-magnezijeve slitine Mg ≤ 1,5%22.3 Aluminij-magnezijeve slitine 1,5% < Mg ≤ 3,5%

22

22.4 Aluminij-magnezijeve slitine Mg > 3,5%Slitine koje se toplinski ne obrađuju

23.1 Aluminij-magnezij-silicijeve slitine2323.2 Aluminij-cink-magnezijeve slitine

Aluminij-silicijeve slitine s Cu ≤ 1%24.1 Aluminij-silicijeve slitine s Cu ≤ 1% i 5% < Si ≤ 15%2424.2 Aluminij-silicij-magnezijeve slitine s Cu ≤ 1%; 5% < Si ≤ 15% i 0,1% < Mg ≤ 0,80%

25 Aluminij-silicij-bakarne slitine s 5% < Si ≤ 14%; 1% < Cu ≤ 5% i Mg ≤ 0,8%26 Aluminij-bakarne slitine s 2% < Cu ≤ 6%

NapomenaSkupine 21 do 23 su u načelu za vučene materijale a skupine 24 do 26 su u načelu za ljevane materijale


2009

1.3.3.5.4 Područje valjanosti za skupine osnovnog mate-rijala-aluminij i aluminijske slitine

Zavarivanje bilo kojeg osnovnog materijala uskupini kvalificira zavarivača za zavarivanje svih ostalih os-novnih materijala u okviru iste skupine kao i za ostale skupi-ne materijala prema Tablici 1.3.3.5.4.

Ispitni komad između materijala skupina 21 do23 s materijalima skupine 24 ili 25 kvalificira bilo koji razno-rodni spoj dobiven od bilo koje kombinacije između materi-jala skupina 21 do 23 s materijalima skupine 24 ili 25. Bilokoji raznorodni spoj s materijalom skupine 26 zahtijeva ispi-tivanje.

Tablica 1.3.3.5.4

Područje valjanostiSkupina materijalaa

ispitnog uzorka 21 22 23 24 25 26

21 X X - - - -

22 X X - - - -

23 X X Xb - - -

24 - - - X X -

25 - - - X X -

26 - - - X X Xa Skupina materijala prema HRI CEN ISO TR 15608b Kvalificiranje s AlMg slitinom dodatnog materijala kvalificira primjenu AlSi slitinu

dodatnog materijala ali ne i obratnoNapomena:X označava skupinua materijala za koju je zavarivač kvalificiran- označava skupinu materijala za koju zavarivač nije kvalificiran

1.3.3.6 Dodatni materijali

1.3.3.6.1 ČelikPodručja valjanosti za dodatne materijale dana

su u Tablici 1.3.3.6.1.

Atestacija s dodatnim matrijalom npr. za postu-pke 141, 15 i 311, kvalificira zavarivanje bez dodatnog mate-rijala ali ne i obratno.

Tablica 1.3.3.6.1

Područje valjanostiPostupakzavarivanja

Dodatni materijaliupotrebljeni prilikom

ispitivanjab A, RA, RB, RC, RR, R B C

A, RA, RB, RC, RR, R x - -B x x -111C - - x

- - puna žica (S) jezgra elektrode(M)

jezgra elektrode(B)

jezgra elektrode(R, P, V, W, Y, Z)

puna žica (S) X X - -131135136141

jezgra elektrode (M) X X - -

136 jezgra elektrode (B) - - X X114136

jezgra elektrode(R, P, V, W, Y, Z) - - - X

a Tip dodatnog materijala upotrebljenog prilikom atestacije zavarivača za korjenski prolaz bez podloške (ss nb)je tip dodatnog materijala kvalificiranog za korjenski prolaz u proizvodnji

Napomena:X označava one dodatne materijale za koje je zavarivač kvalificiran- označava one dodatne materijale za koje zavarivač nije kvalificiran


2009

1.3.3.6.2 Aluminij i aluminijske slitineAtestacija s dodatnim materijalom npr. za pos-

tupke 141 i 15 kvalificira zavarivanje bez dodatnog materi-jala ali ne i obrnuto.

Atestacija s dodatnim materijalom slitine AlMgkvalificira upotrebu dodatnog materijala slitine AlSi ali ne iobrnuto.

Za postupak zavarivanja 131, povećanje sad-ržaja helija u zaštitnom plinu, više od 50%, zahtijeva novoispitivanje.

1.3.3.7 Dimenzije

1.3.3.7.1 ČelikPodručja valjanosti na sučeljenim spojevima za

debljine lima i cijevi, kao i vanjskog promjera cijevi, dana suu Tablicama 1.3.3.7.1-a i 1.3.3.7.1-b.

Tablica 1.3.3.7.1-a

Debljinaa

tPodručje valjanosti

mm

t < 3 t do 2 x tb

3 ≤ t ≤ 12 3 do 2 x tc

t > 12 ≥ 5a Za više postupaka, s1 s2 iz Tablice 1.3.3.2 se primjenjuju:b Za zavarivanje-kisik-acetilen (311): t do t 1,5 x tc Za zavarivanje-kisik-acetilen (311): 3 mm do 1,5 t

Tablica 1.3.3.7.1-b

Vanjski promjer cijeviispitnog uzorka

D

Područje valjanostimm

D ≤ 25 D do 2 x DD > 25 ≥ 0,5 x D (25 mm min.)

a Za strukturne šuplje profile D je dimenzija manjestranice

Za kutne spojeve područja valjanosti za deblji-ne materijala dana su u Tablici 1.3.3.7.1-c.

Tablica 1.3.3.7.1-c

Debljina materijalaispitnog uzorka

t


t < 3 t do 3t ≥ 3 ≥ 3

a Vidi također Tablicu 1.3.3.9.1.

1.3.3.7.2 Aluminij i aluminijske slitinePodručja valjanosti na sučeljenim spojevima za

debljine lima i cijevi kao i vanjskog promjera cijevi, dana suu Tablicama 1.3.3.7.2-a i 1.3.3.7.2-b.

Tablica 1.3.3.7.2-a

Debljina materijalat


t ≤ 6 0,5 t do 2 tt > 6 ≥ 6

Tablica 1.3.3.7.2-b

Vanjski promjer cijeviispitnog uzorkaa

D


D ≤ 25 D do 2 x DD > 25 ≥ 0,5 x D (25 mm min.)

a Za strukturne šuplje profile D je dimenzija manjestranice

Za kutne spojeve područja valjanosti za deblji-ne materijala dana su u Tablici 1.3.3.7.2-c.

Tablica 1.3.3.7.2-c

Debljina materijalaispitnog uzorka

t


t < 3 t do 3t ≥ 3 ≥ 3

a Vidi također Tablicu 1.3.3.9.1.

1.3.3.8 Položaji zavarivanja

1.3.3.8.1 Položaji zavarivanja za limove i cijevi navedenisu na Slikama 1.3.3.8.1-a i 1.3.3.8.1-b (prema HRN EN ISO6947). Za atestiranje zavarivača vrijede iste tolerancije zapoložaje zavarivanja i kutove koji su uobičajeni u proizvod-nji.


2009

PA vodoravni položaj PC zidni položaj

vertikalni PG prema dolje PE nadglavni položaj vertikalni PF prema gore

a) sučeljeni spojevi

PA vodoravni položaj PB horizontalni položaj

vertikalni PG prema dolje PD horizontalno-nadglavni položaj vertikalni PF prema gore

b) kutni spojevi

Slika 1.3.3.8.1-aPoložaji zavarivanja za limove


2009

PACijev: rotirajućaOs: vodoravnaZavarivanje: vodoravno

PFCijev: fiksnaOs: vodoravnaZavarivanje: vertikalnoprema gore

PG Cijev: fiksnaOs: vodoravnaZavarivanje: vertikalno premadolje

PCCijev: fiksnaOs: vertikalnaZavarivanje: u zidnom po-ložaju

J-L045Cijev: fiksnaOs: kosaZavarivanje: vertikalno premadolje

H-L045Cijev: fiksnaOs: kosaZavarivanje: prema gore

a) sučeljeni spojevi

PACijev: rotirajućaOs: kosaZavarivanje: vodoravno

PBCijev: rotirajućaOs: vodoravnaZavarivanje: horizontalno

PGCijev: fiksnaOs: vodoravnaZavarivanje: vertikalnoprema dolje

PBCijev: fiksnaOs: vertikalnaZavarivanje: horizontalno

PFCijev: fiksnaOs: vodoravnaZavarivanje: vertikalnoprema gore

PDCijev: fiksnaOs: vertikalnaZavarivanje: horizontalno-nadglavno

b) kutni spojevi

Slika 1.3.3.8.1-bPoložaji zavarivanja za cijevi


2009

1.3.3.8.2 Područje valjanosti za položaje zavarivanja da-no je u Tablici 1.3.3.8.2.

Tablica 1.3.3.8.2

Područje valjanostiPoložajzavarivanja

ispitnoguzorka

PA PBa PC PDa PE PF(lim)

PF(cijev)

PG(lim)

PG(cijev)

H-L045 J-L045

PA x x - - - - - - - - -PBa x x - - - - - - - - -PC x x x - - - - - - - -PDa x x x x x x - - - - -PE x x x x x x - - - - -PF (lim) x x - - - x - - - - -PF (cijev) x x - x x x x - - - -PG (lim) - - - - - - - x - - -PG (cijev) x x - x x - - x x - -H-L045 x x x x x x x - - x -J-L045 xa Položaji zavarivanja PB i PD se jednako koriste za kutne zavare i mogu samo kvalificirati kutne zavare u drugim položajima

zavarivanjaNapomena:x označava one položaje zavarivanja za koje je zavarivač kvalificiran- označava one položaje zavarivanja za koje zavarivač nije kvalificiran

1.3.3.9 Detalji zavaraU ovisnosti o detaljima zavara, područja valja-

nosti dana su u Tablicama 1.3.3.9.1 i 1.3.3.9.2.

Tablica 1.3.3.9.1

Područje valjanosti – sučeljeni spojevi

Detalji ispitnog uzorka jednostrano zavarivanje/zavarivanje bez podloge

(ss nb)

jednostrano zavarivanje/zavarivanje s podlogom

(ss mb)

zavarivanje s obe strane(bs)

jednostrano zavarivanje/zavarivanje bez podloge (ss nb) x x x

jednostrano zavarivanje/zavarivanje s podlogom (ss mb) - x x

zavarivanje s obe strane (bs) - x xNapomena:x označava one zavare za koje je zavarivač kvalificiran- označava one zavare za koje zavarivač nije kvalificiran

Tablica 1.3.3.9.2

Područje valjanosti – kutni spojeviIspitni uzoraka

jedan prolaz(sl)

više prolaza(ml)

jedan prolaz (sl) x -više prolaza (ml) x xa Visina grla je u području od 0,5 x t ≤ a ≤ 0,7 x tNapomena:x označava tehniku prolaza za koju je zavarivač kvalificiran- označava tehniku prolaza za koju zavarivač nije kvalificiran

Prilikom zavarivanja postupkom 311 promjenasmjera zavarivanja zahtjeva novu atestaciju.


2009

1.3.4 Zavarivanje i ispitivanje atestnoguzorka

1.3.4.1 OpćenitoZavarivanje i ispitivanje atestnog uzorka pro-

vodi se u prisutnosti eksperta Registra, ili neke druge ispitneinstitucije odobrene od Registra za tu djelatnost.

1.3.4.2 Oblik i mjere atestnog uzorkaOblik i mjere atestnog uzorka navedeni su na

Slikama 1.3.4.2-1, 1.3.4.2-2, 1.3.4.2-3 i 1.3.4.2-4.

za t ≥ 6 mm, a ≤ 0,5 tza t < 6 mm, 0,5 t ≤ a ≤ t(z ≈ 0,7 t)

Slika 1.3.4.2-1Mjere atestnog uzorka za sučeljeni spoj na limu

(mjere u mm)

Slika 1.3.4.2-2Mjere atestnog uzorka za kutni zavar/zavare na limu

(mjere u mm)

t se odnosi na tanju debljinuza t ≥ 6 mm, a ≤ 0,5 tza t < 6 mm, 0,5 t ≤ a ≤ t(z ≈ 0,7 t)

Slika 1.3.4.2-3Mjere atestnog uzorka za sučeljeni spoj na cijevi

(mjere u mm)

Slika 1.3.4.2-4Mjere atestnog uzorka za kutni spoj na cijevi

(mjere u mm)

1.3.4.3 Uvjeti zavarivanjaUvjeti za atestiranje zavarivača moraju odgova-

rati uvjetima u proizvodnji, kao i odgovarati specifikacijipostupka zavarivanja (SPZ), odnosno slijedećim uvjetima:

a) Zavarivanje se provodi onim postupkomkoji se koristi (koriste) u proizvodnji.

b) Dodatni materijal(i) mora(ju) biti u skla-du s postupcima i položajima zavarivanjakoji se primjenjuju.

c) Priprema žljeba limova i/ili cijevi za ate-stni uzorak mora odgovarati pripremi uproizvodnji.


2009

d) Izvor struje za zavarivanje mora odgova-rati izvoru koji se koristi u proizvodnji.

e) Atestiranje zavarivača provodi se na po-ložajima zavarivanja i kutevima cijevnihnastavaka koji su uobičajeni u proizvod-nji.

f) Atestni uzorak mora u korijenskom slojui popuni imati najmanje jedan prekid za-varivanja s ponovnim početkom.

g) Zavarivač smije brušenjem, odstranjivatimanje greške, osim u završnom sloju. Zato mora imati suglasnost eksperta Regis-tra.

h) Atestni uzorak mora se obilježiti radiidentifikacije.

i) Ukoliko se obavlja ispitivanje savijanjem,toplinska obrada zahtjevana SPZ može sepropustiti.

1.3.4.4 Ispitivanje zavarenih uzorakaZavareni uzorak podvrgava se vizuelnom ispi-

tivanju. Nakon zadovoljavajuće vizualne kontrole potrebno jeobaviti dodatna ispitivanja prema Tablici 1.3.4.4-1 (čelik) iTablici 1.3.4.4-2 (aluminij i al-slitine).

Ukoliko je prilikom atestacije upotrebljenatrajna podloška, ista se mora odstraniti prije ispitivanja raza-ranjem.

Uzorak za makroskopsko ispitivanje mora sepripremiti i nagristi s jedne strane da jasno pokaže zavar. Po-liranje se ne zahtjeva.

Prilikom radiografskog ispitivanja sučeljenihspojeva zavarenih postupcima 131, 135, 136 (samo žicapunjena metalnim prahom) i 311 dodatno se moraju ispitatiili dva uzorka savijanjem (jedan lice i jedan korjen ili dvabočno savijanje) ili dva uzorka prelomom.

Tablica 1.3.4.4.1 (čelik)Postupci ispitivanja

Postupak ispitivanja Sučeljeni spoj(na limu i cijevi) Kutni spoj i cijevni nastavak

Vizualno ispitivanje (HRN EN 970) obvezatno obvezatnoProzračivanje (HRN EN 1435) obvezatno1,2,3 nije obvezatnoSavijanje (HRN EN 910) obvezatno1,2,6 nije primjenjivoPrelom (HRN EN 1320) obvezatno1,2,6 obvezatno3,5

1) Izuzev za postupak 131, ili prozračivanje ili savijanje ili prelom može se upotrijebiti.2) Kada je upotrebljeno prozračivanje, obvezatno je dodatno ispitivanje savijanjem ili prelomom za postupke 131, 135, 136

(samo žica punjena metalnim prahom) i 311.3) Ispitivanje prelomom može biti zamijenjeno makroskopskim ispitivanjem prema HRN EN 1321 na najmanje dva uzorka.4) Prozračivanje može biti zamjenjeno prozvučivanjem prema HRN EN 1714 za debljine ≥ 8 mm, samo na feritnim čelicima.5) Ispitivanje prelomom na cijevima može se zamijeniti prozračivanjem.6) Za vanjski promjer cijevi D ≤ 25 mm, ispitivanje savijanjem ili prelomom može se zamijeniti s ispitivanjem čitavog ispitnog

uzorka rastezanjem (vidi Sliku 1.3.4.5.1-d).

Tablica 1.3.4.4.2 (aluminij i al-slitine)Postupci ispitivanja

Postupak ispitivanja Sučeljeni spoj(na limu i cijevi) Kutni spoj i cijevni nastavak

Vizualno ispitivanje (HRN EN 970) obvezatno obvezatnoProzračivanje (HRN EN 1435) obvezatno1,2 nije obvezatnoSavijanje (HRN EN 910) obvezatno1,2,5 nije primjenjivoPrelom (HRN EN 1320) obvezatno1,2,5 obvezatno3,4

1) Izuzev za postupak 131, ili prozračivanje ili savijanje ili prelom može se upotrijebiti.2) Kada je upotrebljeno prozračivanje, obvezatno je dodatno ispitivanje savijanjem ili prelomom za postupak 131.3) Ispitivanje prelomom može biti zamijenjeno makroskopskim ispitivanjem prema HRN EN 1321 na najmanje dva izbruska.4) Ispitivanje prelomom na cijevima može se zamijeniti prozračivanjem.5) Za vanjski promjer cijevi D ≤ 25 mm, ispitivanje savijanjem ili prelomom može se zamijeniti s ispitivanjem čitavog ispitnog

uzorka rastezanjem (vidi Sliku 1.3.4.5.1-d).

1.3.4.5 Ispitni uzorci i epruvete

1.3.4.5.1 Sučeljeni spoj na limu i cijeviKada se provodi ispitivanje prozračivanjem

(vidi Slike 1.3.4.5.1-a) i c-1, c-2), treba prozračiti duljinu za-varenog spoja na ispitnom uzorku u stanju kako je zavareno(bez skidanja nadvišenja).

Kada se provodi ispitivanje prelomom, ispitnaduljina uzorka mora se izrezati u više epruveta jednake širi-ne, koja mora biti ≥ 40 mm (vidi sliku 1.3.4.5.1-b). Dozvol-jeni su zarezi na krajevima zavara dubine do ~ 5 mm, da bise postigao prelom u materijalu zavara.


2009

Kada se provodi ispitivanje poprečnim savi-janjem prema HRN EN 910, treba savijanjem ispitati po 2epruvete s korjenske strane i s lica.

Promjer trna za savijanje (za čelik) je 4 x t i kutsavijanja 180o za osnovni materijal s produljenjem A ≥ 20%.

Kada se provodi samo ispitivanje poprečnimsavijanjem, ispitna duljina uzorka mora se izrezati u više ep-ruveta jednake širine i sve se ispituju. Kada se provodi ispiti-vanje bočnim savijanjem, mora se uzeti najmanje 4 uzorkajednako raspoređena uzduž ispitne duljine. Jedan od njih mo-ra se uzeti s početka i završetka ispitne duljine.

Za cijevi, broj dodatnih uzoraka za ispitivanjeprelomom ili ispitivanje poprečnim savijanjem za postupke131, 135, 136 (samo žica punjena metalnim prahom) ili 311,prilikom primjene ispitivanja prozračćivanjem, ovisi o polo-žaju zavarivanja. Za položaje PA ili PC ispituje se jedan uzo-rak za savijanje sa strane korjena i jedan uzorak sa strane li-ca, a za sve druge položaje zavarivanja, ispituju se po dvauzorka za savijanje sa strane korjena i dva uzorka za savi-janje sa strane lica (vidi Sliku 1.3.4.5.1-c-1) i c-2).

1.3.4.5.2 Kutni spoj na limuZa ispitivanje lomljenjem prema HRN EN 1320

može se atestni uzorak (vidi Sliku 1.3.4.5.2), ako je potrebnopodijeliti na više epruveta. Svaku epruvetu treba postaviti zaispitivanje lomljenjem prema HRN EN 1320 i pregledati na-kon loma.

a) Dimenzije ispitnog uzorka-lim

Ispitna duljina atestnog uzorka

b) Priprema

c-1) Položaj i broj epruveta za PA i PC položaj(1-korjen, 2-lice)

c-2) Položaj i broj epruveta za PF, PG, H-L045 i J-L045položaje (1 i 3-korjen, 2 i 4-lice)

d) Ispitivanje čitavog ispitnog uzorka rastezanjem

Slika 1.3.4.5.1Priprema epruvete i ispitivanje lomljenjem za sučeljeni

spoj na limu i cijevi (mjere u mm)


2009

a) Podjela na parni broj epruveta b) Ispitivanje lomljenjem(Ako je potrebno, može se kutni zavar urezati)

Slika 1.3.4.5.2Priprema epruveta i ispitivanje lomljenjem za kutni zavar na limu (mjere u mm)

Kada se provodi makroskopsko ispitivanje,najmanje dva uzorka se moraju uzeti; od kojih jedan morabiti s mjesta završetka/početka zavarivanja.

1.3.4.5.3 Kutni spoj na cijeviZa ispitivanje lomljenjem prema HRN EN 1320

ispitni uzorak treba podijeliti na 4 lili više epruveta i slomitiih (jedan od načina lomljenja prikazan je na Slici 1.3.4.5.3).

Kada se provodi makroskopsko ispitivanje,najmanje dva uzorka se moraju uzeti; od kojih jedan morabiti s mjesta završetka/početka zavarivanja.

Slika 1.3.4.5.3

1.3.5 Ocjenjivanje atestnih uzoraka

Atestne uzorke treba pregledati uzimajući u ob-zir uvjete ocjenjivanja koji vrijede za pojedine karakteristikegrešaka. Kompletno objašnjenje nepravilnosti sadrži HRNEN ISO 6520. Uvjeti ocjenjivanja nepravilnosti koje vrijedeza ovu normu, te koje se pronađu odgovarajućim postupcimaispitivanja, moraju odgovarati HRN EN ISO 5817 za čelik iHRN EN ISO 10042 za aluminij. Ako greške u atestnomuzorku leže unutar određenih granica kategorije B premaHRN EN ISO 5817 za čelik i HRN EN ISO 10042 za alumi-nij, zavarivač je položio ispit. Izuzetak su slijedeće greške:preveliko nadvišenje zavara (sučeljeni zavar), prevelika deb-ljina kutnog zavara, preveliko nadvišenje korijena, za kojevrijedi kategorija C.

Ako su u atestnom uzorku zavarivača premaše-ne dopuštene najviše vrijednosti za greške, zavarivač nijepoložio ispit.

1.3.6 Ponovno atestiranje

Ako se utvrdi da su metalurški ili drugi vanjskiuzroci razlog neuspjeha i nisu u vezi s umješnošću zavariva-ča, potrebno je dodatno ispitivanje ili dodatni uzorak, da bi seustanovila kakvoća i podobnost novog ispitnog materijalai/ili novih uvjeta ispitivanja.

1.3.7 Trajanje valjanosti atesta

1.3.7.1 Prvo ispitivanjeValjanost atesta zavarivača počinje s danom

kada je ispitivanje provedeno sa zadovoljavajućim rezulta-tom. Ovaj datum može se razlikovati od datuma izdavanjanavedenog u atestu.

Atest zavarivača vrijedi dvije godine, uz uvjetda su ispunjeni slijedeći uvjeti, i da je to na odgovarajućematestu potvrđeno u razmacima od po 6 mjeseci od straneposlodavca ili nadzorne osobe:

a) Zavarivač mora što redovitije raditi nazavarivačkim poslovima u području val-janosti atesta.

b) Rad zavarivača mora se općenito odvijatipod istim tehničkim uvjetima pod kojimaje obavljeno atestiranje.

1.3.7.2 ProduljenjeValjanost atesta zavarivača može se na uvje-

renju produljiti svake dvije godine unutar prvobitnog podru-čja valjanosti, ako:

− zavareni proizvodi koji zavarivač izrađujeodgovaraju traženoj kakvoći,

− se izvještaji ispitivanja, npr. dokumentacijao ispitivanjima prozračivanjem ili ultrazvu-kom, kao i izvješća o ispitivanjima prelo-mom, odn. izvještaji nadzornih osoba ču-vaju i ako su na raspolaganju uz atest zava-rivača.

Ekspert Registra mora provjeriti usklađenost snavedenim uvjetima i potvrditi produljenje na atestu zavari-vača.


2009

1.3.8 Potvrda o obavljenom atestiranjuzavarivača

Potvrđuje da je zavarivač uspješno položio ispitza zavarivača. Ako zavarivač nije položio jedno od propisa-nih ispitivanja, potvrda se ne izdaje.

Potvrda o ispitivanju se izdaje samo na odgo-vornost ispitivača ili ispitnog mjesta.

1.4 ATESTIRANJE POSTUPKAZAVARIVANJA

1.4.1 Općenito

Svi postupci zavarivanja koji se primjenjujuprilikom izradbe i ugradnje konstrukcija navedenih u 1.1.1moraju biti provjereni i odobreni od Registra, u skladu sa za-htjevima ovog poglavlja.

Ovo poglavlje određuje opseg i način ispiti-vanja elektrolučnih postupaka zavarivanja čelika i aluminija injegovih slitina, navedenih u 1.3.1.2.

O atestaciji postupaka zavarivanja drugih me-talnih materijala u svakom pojedinom slučaju posebno raz-matra i odlučuje Registar.

1.4.2 Objašnjenja pojmova i izraza

1.4.2.1 Općenito

a) Specifikacija postupka zavarivanja jeprijedlog predviđenih materijala, oblikaspoja, načina izvođenja i parametara za-varivanja za određeni postupak zavari-vanja.

b) Atestiranje (kvalifikacija) postupka zava-rivanja je ispitivanje koje se provodi dase utvrdi udovoljava li zavareni spoj, iz-veden prema specifikaciji postupka zava-rivanja, traženim zahtjevima.

c) Ispitivanje postupka zavarivanja u proiz-vodnji (proizvodne probe) je ispitivanjekoje se provodi na kontrolnim pločama,koje se zavaruju u redovnoj proizvodnji,u svrhu provjere specifikacije postupkazavarivanja i zahtijevanih svojstava zava-renog spoja.

1.4.2.2 Specifikacija postupka zavarivanjaRadna organizacija koja želi atestirati (ispitati)

postupak zavarivanja dostavlja Registru prijedlog specifika-cije postupka zavarivanja koja mora sadržati slijedeće podat-ke:

− kategoriju osnovnog materijala (normu istanje toplinske obradbe);

− dimenzije osnovnog materijala (debljina ipromjer);

− skicu spoja;− postupak zavarivanja;− položaj i smjer zavarivanja;− dodatni materijal za zavarivanje (kategori-

ju, trgovački naziv, promjer žice-elektrode,zaštitni plin, prašak);

− broj prolaza/slojeva;

− parametre zavarivanja (napon, struja, brzi-na);

− temperaturu predgrijavanja i međuslojnutemperaturu;

− toplinsku obradbu nakon zavarivanja.

1.4.3 Ispitni uzorak

1.4.3.1 OpćenitoIspitni uzorak za atestaciju postupka zavari-

vanja mora biti dostatnih dimenzija da osigura pravilnu ras-podjelu (odvođenje) topline.

1.4.3.2 Materijali, smjer valjanja

Materijali upotrebljeni prilikom ispitivanjapostupka zavarivanja moraju biti jednoznačno identificiranina temelju njihovih oznaka i potvrda. Smjer valjanja ispitnoguzorka mora biti ustanovljen i mora biti usporedan sa smje-rom zavarivanja. Orjentacija smjera valjanja mora biti nazna-čena u izvještaju o ispitivanju.

1.4.3.3 Dimenzije i oblik ispitnog uzorka

a) Sučeljeni spoj na limuIspitni uzrorak mora biti izveden prema Slici

1.4.3.3-1. Duljina ispitnog uzorka mora biti dovoljna da osi-gura izradbu odgovarajućih (zahtijevanih) epruveta navede-nih u Tablicama 1.4.4.1-1 i 1.4.4.1-2.

b) Sučeljeni spoj na cijeviIspitni uzorak mora biti izrađen premaSlici 1.4.3.3-2. Kod cijevi malog promje-ra, potrebno je uzeti nekoliko ispitnihuzoraka.

c) Cijevni nastavakIspitni uzorak mora biti izrađen premaSlici 1.4.3.3-3. Kut α je najmanji kut kojise može primjeniti u proizvodnji. U ovomslučaju cijevni nastavak se razmatra kaozavar sa punim provarom.

d) Kutni spojIspitni uzorak mora biti u skladu sa Sli-kom 1.4.3.3-4 za limove, ili 1.4.3.3-3 zacijevi.


2009

Priprema spoja i zračnost prema detalju u specifikacijipostupka zavarivanja

a - minimalna duljina 150 mmb - minimalna duljina 350 mm

Slika 1.4.3.3-1Ispitni uzorak za sučeljeni spoj na limu

Priprema spoja i zračnost prema detalju u specifikacijipostupka zavarivanja

a = minimalna duljina 150 mmD = vanjski promjert = debljina stijenke

Slika 1.4.3.3-2Ispitni uzorak za sučeljeni spoj na cijevi

Priprema spoja i zračnostprema detalju u specifikacijipostupka zavarivanja

a = minimalna duljina 150 mmD1 = vanjski promjer glavne cijevit1 = debljina stijenke glavne cijeviD2 = vanjski promjer cijevnog nastavkat2 = debljina stijenke cijevnog nastavkaα = kut nagiba cijevnog nastavka

Slika 1.4.3.3-3Ispitni uzorak za cijevni nastavak ili kutni zavar na cijevi

a = 3t; minimalni iznos 150 mmb = 6t; minimalni iznos 350 mmt1 i t2 = debljine limova

Zavar s jedne ili objestrane i zračnost premadetalju u specifikacijipostupka zavarivanja


2009

Slika 1.4.3.3-4Ispitni uzorak za kutni zavar na limu (T-spoj)

1.4.3.4 Zavarivanje ispitnog uzorkaPriprema i zavarivanje ispitnog uzorka mora se

izvesti u skladu sa specifikacijom postupka zavarivanja, i uprisutnosti eksperta Registra.

1.4.4 Pregled i ispitivanje

1.4.4.1 Opseg ispitivanjaIspitivanje koje obuhvaća ispitivanje bez raza-

ranja i ispitivanje s razaranjem mora biti u skladu s Tablicom1.4.4.1-1 (za čelik) i Tablicom 1.4.4.1-2 (za aluminijske sliti-ne).

Tablica 1.4.4.1-1 (čelik)

Ispitni uzorak Način ispitivanja Opseg ispitivanja NapomenaSučeljeni spoj s potpunim prova-rom, Slike 1.4.3.3-1 i 1.4.3.3-2

VizualnoRadiografsko ili ultrazvučnoPronalaženje površinskih pukotinaIspitivanje rastezne čvrstoćeIspitivanje savijanjem

Udarna žilavostIspitivanje tvrdoćeMakro-izbrusak

100%100%100%

2 epruvete2 epruvete s korijenske strane i

2 epruvete sa strane lica2 seta (po 3 epruvete)

zahtijeva se1 uzorak

-41-2

63-

T-spoj s potpunim provaromSlika 1.4.3.3-4Cijevni nastavakSlika 1.4.3.3-3

VizualnoPronalaženje površinskih pukotinaUltrazvučno ili radiografskoIspitivanje tvrdoćeMakro-izbrusak

100%100%100%

zahtijeva se2 uzorka

51 i 5

4, 5 i 73 i 5

5Kutni spoj na limuSlika 1.4.3.3-4Kutni spoj na cijeviSlika 1.4.3.3-3

VizualnoPronalaženje površinskih pukotinaIspitivanje tvrdoćeMakro-izbrusak

100%100%

zahtijeva se2 uzorka

51 i 53 i 5

5

Napomene:1) Ispitivanje penetrantima ili magnetskim česticama. Za nemagnetične materijale, ispitivanje penetrantima.2) 2 epruvete s korijenske strane i 2 epruvete sa strane lica zavara mogu se zamijeniti sa 4 epruvete za bočno savijanje

za t ≥12 mm.3) Ne zahtijeva se za osnovne materijale: podgrupa 1.1 i grupa 84) Ultrazvučno ispitivanje nije primjenjivo za t < 8 mm i za grupe materijala 8 i 10.5) Ispitivanje kako je naznačeno ne pruža podatke o mehaničkim svojstvima spoja. Gdje su ta svojstva značajna za primjenu, do-

datno ispitivanje će se provesti; npr. ispitivanje sučeljenog spoja.6) 1 komplet u metalu zavara i 1 komplet u zoni utjecaja topline, za materijale s t ≥ 12 mm i samo za osnovni materijal sa

zajamčenom žilavošću (vidi također 1.4.4.4-d).7) Za vanjski promjer cijevi ≤ 50 mm ne zahtijeva se ultrazvučno ispitivanje

Za vanjski promjer cijevi > 50 mm, ako tehnički nije moguće izvesti ultrazvučno ispitivanje, izvodi se radiografsko ispitivanjeuz uvjet da će oblik spoja dozvoliti valjane rezultate.


2009

Tablica 1.4.4.1-2 (aluminijske slitine)

Ispitni uzorak Način ispitivanja Opseg ispitivanja Napomena

Sučeljeni spoj s potpunim prova-rom Slike 1.4.3.3-1 i 1.4.3.3-2

VizualnoRadiografsko ili ultrazvučnoIspitivanje penetrantimaIspitivanje rastezne čvrstoće

100%100%100%

2 epruvete

----

Ispitivanje savijanjem 2 epruvete sa strane korjenai 2 epruvete sa strane lica

1-

Makro-izbrusakMikro izbrusak

1 uzorak1 uzorak

-2

T-spoj s potpunim provaromSlika 1.4.3.3-4Cijevni nastavak(3)

Slika 1.4.3.3-3

VizualnoIspitivanje penetrantimaMakro-izbrusakMikro izbrusak

100%100%

4 uzorka1 uzorak

--42

Kutni spoj na limu(3)

Slika 1.4.3.3-4Kutni spoj na cijevi(3)

Slika 1.4.3.3-3

VizualnoIspitivanje penetrantimaMakro-izbrusakMikro izbrusak

100%100%

2 uzorka1 uzorak

---2

Napomene:1) 2 epruvete s korijenske strane i 2 epruvete sa strane lica zavara mogu se zamijeniti sa 4 epruvete za bočno savijanje

za t ≥12 mm.2) Samo za grupu materijala 23 i sve ljevane slitine.3) Ispitivanje kako je naznačeno ne pruža podatke o mehaničkim svojstvima spoja. Gdje su ta svojstva značajna za primjenu,

dodatno ispitivanje će se provesti; npr. ispitivanje sučeljenog spoja.4) Za ispitni uzorak prema Slici 1.4.3.3-4, samo 2 makro izbruska.

1.4.4.2 Položaj i način rezanja epruvetaPoložaj epruveta mora biti u skladu sa Slikama

1.4.4.2-1, 1.4.4.2-2 i 1.4.4.2-3.

Rezanje epruveta provodi se mehanički, nakonšto su ispitivanja bez razaranja (RTG ili UZV) dala zadovo-ljavajuće rezultate.

Područje 1 za:- 1 epruveta za rasteznu čvrstoću- uzorci za ispitivanje savijanjem

Područje 2 za:- udarna žilavost i eventualne dodatne epruvete


Područje 4 za:- 1 uzorak za makro ispitivanje (čelik, aluminijske slitine)- 1 uzorak za ispitivanje tvrdoće (čelik)- 1 uzorak za mikro ispitivanje (aluminijske slitine)

Slika 1.4.4.2-1Položaj epruveta za sučeljeni spoj na limu

Višak 25 mm

Višak 25 mm


2009


Područje 2 za:- udarna žilavost i eventualne dodatne epruvete


Područje 4 za- 1 uzorak za makro ispitivanje (čelik, aluminijske sliti-ne)- 1 uzorak za ispitivanje tvrdoće (čelik)- 1 uzorak za mikro ispitivanje (aluminijske legure)

Slika 1.4.4.2-2Položaj epruveta za sučeljeni spoj na cijevi

Slika 1.4.4.2-3Položaj epruveta za cijevni nastavak ili kutni spoj na cijevi

1.4.4.3 Ispitivanje metodama bez razaranjaa)čelikNakon moguće naknadne toplinske obradbe, a

prije rezanja epruveta, ispitni uzorci će se ispitati vizualno inekim od metoda bez razaranja, prema Tablici 1.4.4.1-1. Zaispitne uzorke koji se ne obrađuju naknadnom toplinskomobradbom, posebnu pažnju potrebno je posvetiti materijalimaosjetljivim na vodikove pukotine i sukladno tome ispitivanjebez razaranja provodi uz odgovarajuću odgodu.

U ovisnosti o obliku zavarenog spoja, materi-jala i zahtjeva za izvođenje, ispitivanje metodama bez raza-ranja provodi se skladu s odgovarajućim normama (HRN EN970-vizualno ispitivanje; HRN EN 1435-radiografsko ispiti-vanje; HRN EN 1714-ispitivanje ultrazvukom; HRN EN1289-ispitivanje penetrantima i HRN EN 1290-ispitivanjemagnetnim česticama).

Postupak zavarivanja je prihvatljiv ako su nep-ravilnosti u uzorku u okviru propisanih za kategoriju B pre-ma HRN EN ISO 5817, osim za nepravilnosti tipa: povećanonadvišenje zavara, povećano udubljenje, povećano grlo zava-ra i povećana penetracija, za koje se primjenjuje kategorija Cprema HRN EN ISO 5817.

b) aluminijske slitineNakon moguće toplinske obradbe, prirodnog ili

umjetnog starenja, a prije rezanja epruveta, ispitni uzorci is-pitati će se vizualno i nekom od metoda bez razaranja premaTablici 1.4.4.1-2.

U ovisnosti o obliku zavarenog spoja, materi-jala i zahtjeva za izvođenje ispitivanje metodama bez raza-ranja provodi se skladu s odgovarajućim normama (HRN EN970-vizualno ispitivanje i HRN EN 1289-ispitivanje penetra-ntima).

Vrh za fiksnu cijev

a) čelik1) Uzorak za makro ispitivanje

tvrdoće uzeti u položaju A i B2) Uzorak za makro samo u položaju B

b) aluminijske slitine1) Uzorak za makro uzeti u

položaju A i B2) Uzorak za makro samo u

položaju B


2009

Postupak zavarivanja je prihvatljiv ako su nep-ravilnosti u uzorku u okviru propisanih za kategoriju B pre-ma HRN EN ISO 10042, osim za nepravilnosti tipa: poveća-no nadvišenje zavara, povećano udubljenje, povećano grlozavara i povećana penetracija, za koje se primjenjuje katego-rija C prema HRN EN ISO 10042.

1.4.4.4 Ispitivanja razaranjema) Ispitivanje rastezne čvrstoće

Epruvete i ispitivanje popriječne rasteznečvrstoće za sučeljene spojeve moraju bitiu skladu s 2.4.3.Za cijevi vanjskog promjera > 50 mm,nadvišenje zavara mora se odstraniti sobje strane, tako da debljina epruvete od-govara debljini stijenke cijevi.Za cijevi vanjskog promjera ≤ 50 mm,ako se cijeli presjek cijevi koristi kao ep-ruveta nadvišenje zavara na unutarnjojstrani cijevi ne mora se odstranjivati.Rastezna čvrstoća epruvete ne smije bitimanja od odgovarajuće propisane najma-nje vrijednosti čvrstoće osnovnog mate-rijala (za čelik).Rastezna čvrstoća epruvete ne smije bitimanja od odgovarajuće propisane najma-nje vrijednosti čvrstoće osnovnog mate-rijala, u "mekom" stanju (za aluminijskeslitine).

Za raznorodne osnovne materijale (razli-čite slitine) mora biti dosegnuta rasteznačvrstoča “slabijeg” materijala u spoju.

b) Ispitivanje savijanjemPostupak ispitivanja i epruvete za ispiti-vanje za sučeljene spojeve moraju biti uskladu s 2.4.4.Za raznorodne materijale, umjesto jednekorjen i jedne lice uzdužne epruvete zaispitivanje savijanjem, mogu se zahtjevatičetiri poprečne epruvete.Promjer trna je 4 x t i kut savijanja 180o

(za čelik).Za sve skupine aluminijskih slitina kutsavijanja je 180o uz upotrebu trna čiji supromjeri navedeni u Tablici 1.4.4.4-b.Tijekom ispitivanja na epruvetama se nesmiju pokazati pukotine > 3 mm u bilokojem smjeru.

c) Makro ispitivanjeUzorak za makro ispitivanje mora bitipripremljen i nagrižen u skladu s HRNEN 1321 na jednoj strani tako da se nanjemu jasno vide linija taljenja, zona ut-jecaja topline i pojedini prolazi (slojevi).

Tablica 1.4.4.4-bPromjer trna kod ispitivanja savijanjem (aluminijske slitine)

Promjer trnaStanje (toplinska obrada pri isporuci - vidi EN 515)

Skupinamaterijala

0

FH112H12H22H32

H14H24H34

H16H26H36

H18H28H38

H19H29H39

T4 T5-T6 T7

22.1 2 t 3 t 3 t 3 t 4 t 4 t - - -21.1 3 t 3 t 3 t 4 t 5 t 5 t - - -22.2 6 t 6 t 6 t 6 t 6 t 6 t - - -23 4 t - - - - - 6 t 7 t 8 t

Tablica 1.4.4.4-eNajveća dopuštena izmjerena vrijednost tvrdoće HV 10

Jednoslojni sučeljeni i kutni zavari Višeslojni sučeljeni i kutni zavariSkupina čelikaHRI CEN ISO/TR

15608Bez toplinske

obradbeToplinskiobrađen

Bez toplinskeobradbe

Toplinskiobrađen

1(1), 2 380 320 350 3203(2) 450 - 420 (3)

4,5 380 320 - 3206 - 350 - 350

9.19.29.3

350450450

300350350

320400

-

300--

Napomene:1) Ukoliko se zahtijeva mjerenje tvrdoće.2) Za čelike s najmanje ReH > 890 N/mm2, posebne vrijednosti će se propisati.


2009

Slika 1.4.4.4-eKarakteristični položaji mjernih točaka kod mjerenja tvrdoće

d) Ispitivanje žilavostiPostupak ispitivanja i epruvete za žilavostza sučeljene spojeve moraju biti u skladus 2.4.5.Za ispitivanje žilavosti potrebno je izra-diti dva sloga od po 3 epruvete (CharpyV-zarez), jedan slog sa zarezom u sre-dištu zavara, a drugi slog sa zarezom uzoni utjecaja topline (1 do 2 mm od linijetaljenja). Zarez treba biti okomit na pov-ršinu zavara.Za debljine > 50 mm, dva dodatna slogaepruveta moraju se ispitati, jedan iz me-tala zavara i jedan iz zone utjecaja toplineneposredno ispod sredine uzorka, ili upodručju korijena zavara.Temperatura ispitivanja i energija udarnežilavosti moraju biti u skladu s propisa-nim zahtjevima.Za raznorodne materijale, po jedan kom-plet epruveta u zoni utjecaja topline morase izraditi za svaki osnovni materijal.

e) Ispitivanje tvrdoćeMjerenje tvrdoće mora biti u skladu s2.4.6. Mora se primijeniti Vickersovametoda HV10. Mjerenje se mora provestiu zavarenom spoju, u zoni utjecaja topli-ne i u osnovnom materijalu. Karakteristi-

čni položaji mjernih točaka prikazani suna Slici 1.4.4.4-e.Za svako mjerenje mora biti najmanje 3pojedinačna otiska na svakom dijelu za-vara, zone utjecaja topline (obje strane) iosnovnog materijala (obje strane).Rezultati mjerenja tvrdoće moraju udo-voljavati zahtjevima navedenim u Tablici1.4.4.4-e.

f) Mikro ispitivanjeUzorak za mikro ispitivanje mora bitipripremljen i nagrižen u skladu s HRNEN 1321 na jednoj strani, tako da se nanjemu jasno vide linija taljenja, zona ut-jecaja topline i pojedini prolazi (slojevi).

1.4.4.5 Ponovno ispitivanjeAko ispitni uzorak ne udovoljava zahtjevima,

za vizualno ispitivanje ili ispitivanje metodama bez razaran-ja, navedenim u 1.4.4.3-a i -b, novi uzorak se može podvrg-nuti istom opsegu ispitivanja. Ako rezultati i drugog ispiti-vanja budu neprihvatljivi, moraju se izvršiti odgovarajuće i-zmjene u predloženoj specifikaciji postupka zavarivanja prijeponovnog ispitivanja.

Ako rezultati nekog ispitivanja jednom od me-toda s razaranjem ne udovoljava zahtjevima navedenim u1.4.4.4, postupak se ponavlja s dvostrukim brojem proba.


2009

Ove probe mogu se uzeti iz istog ispitnog uzorka ukoliko imadostatno materijala, ili iz novog uzorka.

Ako rezultati i drugog ispitivanja budu neprih-vatljivi, moraju se izvršiti odgovarajuće izmjene u predlože-noj specifikaciji postupka zavarivanja prije ponovnog ispiti-vanja.

1.4.5 Područje valjanosti odobrenja

1.4.5.1 Svaki od uvjeta valjanosti odobrenja naveden uovoj točki mora se promatrati izdvojeno od drugih.

Za rezultate izvan područja navedenih u ovojtočki, zahtijeva se novi atest (ispitivanje) postupka.

Tablica 1.4.5.3Područja valjanosti za skupine i podskupine čelika

Materijal (pod) skupinaispitnog uzorka Područje valjanosti

1 - 1 1a - 1

2 - 2 2a – 2,1 – 1,2a - 1

3 - 3 3a – 3,1 – 1,2 – 1,2 –2,3a – 1,3a - 2

4 - 4 4b – 4,4b – 1,4b - 2

5 - 5 5b – 5,5b – 1,5b - 2

6 - 6 6b – 6,6b – 1,6b - 2

7 – 7 7c - 7

7 – 3 7c – 3,7c 1,7c - 2

7 - 2 7c – 2a, 7c - 1

8 – 8 8c - 8

8 – 6 8c – 6b, 8c – 1,8c – 2,8c - 4

8 – 5 8c – 5b, 8c – 1,8c – 2,8c – 4,8c – 6.1,8c – 6.2

8 – 3 8c – 3a,8c – 1,8c - 2

8 - 2 8c – 2a,8c -1

9 - 9 9b - 9

10 - 10 10b - 10

10 – 8 10b – 8c

10 – 6 10b – 6b,10b – 1,10b – 2,10b - 4

10 – 5 10b – 5b,10b – 1,10b – 2,10b – 4,10b – 6.1,10b –6.2

10 – 3 10b –3a,10b – 1,10b - 2

10 - 2 10b – 2a,10b - 1

11 - 11 11b – 11,11b - 1

Napomena:a “Pokriva” jednaku ili nižu čvrstoču granice razvlačenja čelika iste podskupine.b “Pokriva” čelike u istoj podskupini i bilo koju nižu podskupinu iz iste skupine.c “Pokriva” čelike u istoj skupini.

1.4.5.2 Atest postupka ishođen od radne organizacijevaljan je samo za tu radnu organizaciju dok su u njoj isti teh-nološki uvjeti.

1.4.5.3 Područja valjanosti za skupine i podskupinečelika (za osnovni materijal) navedene su u Tablici 1.4.5.3.

1.4.5.4 Područja valjanosti za skupine i podskupinealuminija i aluminijskih slitina (za osnovni materijal)uključivo i za raznorodne osnovne materijale navedene su uTablici 1.4.5.4.

1.4.5.5 Područje valjanosti u odnosu na nazivnu deb-ljinu ispitnog uzorka sučeljenog spoja navedeno je u Tablici

1.4.5.5. Nazivna debljina za ispitne uzorke različitih nazivnihdebljina je debljina tanjeg uzorka.

1.4.5.6 Područje valjanosti u odnosu na nazivnu deb-ljinu za kutne zavare navedeno je tako da je u Tablici 1.4.5.5dodano područje valjanosti visine grla zavara a-0,75 a do 1,5a, a za visinu grla zavara a ≥ 10 mm područje valjanosti je zasve visine grla zavara ≥ 10 mm.

U ovom slučaju, nazivna debljina je debljinatanjeg uzorka u spoju.


2009

Tablica 1.4.5.4Područja valjanosti za skupine i podskupine aluminija i aluminijskih slitina

uključivo i za raznorodne osnovne materijale

Materijal (pod)skupina ispitnog

uzorka

Slično zajedničkopodručje (pod)

skupineRaznorodno zajedničko područje (pod) skupine

21 do 21 21 do 21 Nije primjenjivo22.1 do 22.122.1 do 22.122.2 do 22.2

22.1 do 22.2

22.2 do 22.222.2 do 22.222.1 do 22.1

22.1 do 22.2

22.3 do 22.322.1 do 22.122.2 do 22.2

22.3 do 22.3

22.4 do 22.4

Kombinacije između 22.1, 22.2, 22.3 i 22.4

22.4 do 22.422.1 do 22.122.2 do 22.2

22.4 do 22.4

22.3 do 22.3

Kombinacije između 22.1, 22.2, 22.3 i 22.4

23.1 do 23.122.1 do 22.122.2 do 22.2a

22.3 do 22.3a

23.1 do 23.1

22.4 do 22.4a

Kombinacije između 22.1, 22.2a, 22.3a i 22.4a

23.2 do 23.2 23.2 do 23.123.1 do 23.122.1 do 22.122.2 do 22.222.3 do 22.3a

23.2 do 23.2

22.4 do 22.4a

Kombinacije između 22.1, 22.2a, 22.3a i 22.4a

24.1 do 24.1 24.1 do 24.1 Nije primjenjivo24.2 do 24.224.1 do 24.1

24.2 do 24.2

23.1 do 23.1b

24.2 do 24.1 i 24.1 do 23.1b

25 do 25 25 do 24.124.1 do 24.1

25 do 25

24.2 do 24.225 do 24.2

26 do 2624.1 do 24.1c

24.2 do 24.2c

26 do 26

25 do 25c

26 do od 24.1c, 24.2c ili 25c

Napomena: Kvalifikacija je valjana uz uvjet upotrebe istog dodatnog materijala

a) Uz uvjet da je upotrebljen Al-Mg dodatni materijalb) Uz uvjet da je upotrebljen Al-Si dodatni materijalc) Samo za odljevke


2009

Tablica 1.4.5.5Područje valjanosti u odnosu na debljinu uzorka - sučeljeni spoj

Područje valjanosti2)Debljina ispitnog uzorka,t (mm)1) Za jednoslojno ili

jednoslojno s obje straneZa višeslojnozavarivanje

t ≤ 33 < t ≤ 12

12 < t ≤ 100t > 100

0,7 t do 1,3 t0,5 t do 1,3 t0,5 t do 1,1 t

nije primjenjivo

0,7 t do 2 t3 do 2 t

0,5 t do 2 t50 do 1,5 t

Napomene:1) Kod ispitivanja postupaka gdje je primjenjeno više postupaka zavarivanja, zabilježena razdioba

debljine za svaki postupak može se uzeti kao osnova za područje valjanosti za pojedinačnipostupak zavarivanja.

2) Za kategoriju gdje se ispitivanje žilavosti zahtjeva, gornja granica valjanosti je 12 mm, osim akonije provedeno ispitivanje žilavosti.

Tablica 1.4.5.7Područje valjanosti za cijevi i cijevne nastavke

Promjer ispitnog uzorka D1)2) mm Područje valjanosti

D ≤ 25 0,5 D do 2 D

D > 25 ≥ 0,5 D i limovi2)3)

Napomene:1) D je vanjski promjer cijevi ili cijevnog nastavka.2) Priznanje za limove također je valjano za cijevi vanjskog

promjera > 500 mm, ili kada je D > 150 mm završen uPA ili PC položaju.

3) Vidi također 1.4.5.11

1.4.5.7 Područje valjanosti u odnosu na nazivnu deb-ljinu cijevi (debljina tanje cijevi) i cijevnih nastavaka (deblji-na stjenke cijevnog nastavka) navedeno u Tablici 1.4.5.7.

Atest postupka proveden na cijevnom nastavkus kutom α pokriva sve kutove cijevnog nastavka α u podru-čju α ≤ α1 ≤ 90o.

1.4.5.8 Odobrenje postupka valjano je samo za primi-je-njeni postupak zavarivanja. Nije dozvoljena promjena vi-šeslojnog zavarivanja u jednoslojno (ili jednoslojno po sva-koj strani) ili obrnuto za, odnosni postupak. Kod primjene vi-še postupaka prilikom ispitivanja postupaka osobrenje jevaljano samo uz isti redoslijed primjenjen tijekom ispitivan-ja.

1.4.5.9 Područje valjanosti postupka zavarivanja, akose ne zahtijeva ispitivanje žilavosti i tvrdoće, zavarenogspoja u bilo kojem položaju (na limu ili cijevi), vrijedi za svepoložaje (na limu ili cijevi).


2009

Tablica 1.4.5.10Područje valjanosti u odnosu na vrst spoja

Područje valjanosti

Sučeljeni spoj na limub Sučeljeni spoj na cijevi Cijevni nastavci

Zavarenos jedne strane

Zavarenos obje strane

Zavarenos jednestrane

Zavarenos objestrane

Kutni spojna limu i

cijeviVrsta spoja na ispitnom uzorku

Spodlogom

Bezpodloge

Sžljebljenjem

Bezžljebljenja - - -

S podlogom x - x - - - xZavareno sjedne strane Bez podloge x x xa xa xa xa x

Sžljebljenjem x - x - - xa x

Sučeljenispoj na

limu Zavareno sobje strane Bez

žljebljenja x - x x - xa x

S podlogom x - x - - x xSučeljenispoj nacijevi

Zavareno sjedne strane Bez podloge x x x x x x x

Zavareno sjedne strane - - - - - x x x

Cijevni nas-tavci Zavareno s

obje strane - - - - - - x x

Kutni spojna limu i

cijevi- - - - - - - - x

Oznake:x označava vrstu spoja pokrivenu SPZ- označava vrstu spoja koja nije pokrivena SPZa lim kvalificira cijev s D > 500 mmb sučeljeni spoj na limu kvalificira T spoj

1.4.5.10 Područje valjanosti u odnosu na vrst spoja pri-mjenjenu u postupku ispitivanja navedeno je u Tablici1.4.5.10.

1.4.5.11 Područje valjanosti za dodatne materijale pok-riva dodatne materijale iste kategorije i nazivnog kemijskogsastava. U slučaju promjene tipa obloge zahtijeva se novo is-pitivanje.

1.4.5.12 Odobrenje ishođeno na vrst toka struje i pola-riteta primijenjenog tijekom ispitivanja, valjano je samo zaidentične uvjete tijekom ispitivanja.

1.4.5.13 Područja valjanosti atesta postupka za unostopline, temperaturu predgrijavanja, međuslojnu temperaturui naknadnu toplinsku obradbu, određeni su normamaHRN EN ISO 15614-1 i HRN EN ISO 15614-2.

1.4.5.14 Pojedinačna odstupanja u područjima valjanostiposebno za pojedine postupke zavarivanja određena su nor-mama HRN EN ISO 15614-1 i HRN EN ISO 15614-2.

1.4.6 Potvrda o obavljenom atestu postupkazavarivanja

Potvrđuje da je ispitivanje uspješno provedeno.

1.5 DODATNI MATERIJALI ZAZAVARIVANJE

1.5.1 Opći zahtjevi

1.5.1.1 Dodatni materijali koji se upotrebljavaju za za-varivanje konstrukcija navedenih u 1.1.1 moraju biti ispitani iodobreni od Registra.

1.5.1.2 Registar odobrava dodatni materijal na temeljuzahtjeva proizvođača, priložene tehničke dokumentacije(točka 1.5.1.3), te na temelju rezultata ispitivanja koja suobavljena pod nadzorom Registra i prema odobrenom prog-ramu u skladu s ovim poglavljem.

1.5.1.3 Zahtjev za priznanje proizvođača dodatnogmaterijala dostavlja se Registru zajedno s dokumentacijom,koja mora sadržati slijedeće podatke:

− naziv proizvođača dodatnog materijala;− trgovački naziv, oznaku i tip dodatnog ma-

terijala;− kategoriju dodatnog materijala, uključujući

dodatnu oznaku (gdje je to potrebno) uskladu s ovim dijelom Pravila;

− preporučeno područje primjene, uključujućinpr. osnovni materijal, položaje zavarivanjai sl.;


2009

− kemijski sastav i mehanička svojstva me-tala zavara;

− dimenzije (promjeri, duljine);− upute za upotrebu (tip struje, polaritet, su-

šenje, toplinska obradba itd.);− klasifikaciju (EN, ISO i dr.);− obilježavanje, pakiranje;− predloženo laboratorijsko ispitivanje i da-

tum ispitivanja.

1.5.1.4 Na temelju zadovoljavajućih rezultata ispiti-vanja Registar izdaje Potvrdu o tipnom odobrenju dodatnogmaterijala i uvrštava ga u Popis odobrenih tipova proizvoda iproizvođača. Dobivanjem odobrenja proizvođač se obvezujeda tokom proizvodnje, osigurava jednaka svojstva materijalakao i ona koja su utvrđena prilikom odobrenja.

1.5.1.5 Proizvođač se obvezuje da u svom katalogu uPopisu odobrenja i ispitivanja dodatnih materijala, unese po-datak o dobivanju odobrenja.

1.5.1.6 Ako nije drugačije određeno, odobreni dodatnimaterijali se moraju, u skladu 1.5.2 - 1.5.8, ispitati jednomgodišnje u prisutnosti eksperta Registra, da se utvrdi jesu lisvojstva materijala ista kao i ona koja su utvrđena prilikomodobrenja.

1.5.1.7 U slučaju bilo koje izmjene svojstava, kemij-skog sastava odobrenog materijala ili tehnologije njegoveproizvodnje, moraju se provesti nova ispitivanja.

1.5.1.8 Dodatni materijali za zavarivanje koji nisuobuhvaćeni ovim Pravilima (npr. za zavarivanje visokolegi-ranih čelika, itd.) prilikom odobrenja moraju se ispitati poposebnom programu ispitivanja, odobrenom od Registra.

1.5.1.9 Ako su rezultati bilo kojeg ispitivanja nezado-voljavajući, to ispitivanje treba ponoviti s dvostrukim brojemepruveta. Za ovu svrhu može se upotrijebiti ostatak ispitnogkomada od kojeg su pripremani i prvi ispitni uzorci. U slu-čaju ponovnog dobivanja nezadovoljavajućih rezultata potre-bno je razjasniti uzroke takvih rezultata i ponoviti cijelo ispi-tivanje.

1.5.1.10 Dodatni materijali za zavarivanje brodograđev-nih čelika, uključujući odgovarajuće kategorije čeličnih ot-kovaka i odljevaka i odgovarajućih konstrukcijskih čelika,kategoriziraju se, obilježavaju i odobravaju na slijedeći na-čin:

− prema tipu (obložene elektrode za ručno igravitacijsko zavarivanje, kombinacije ži-ca-prašak za dvoslojno ili višeslojno zava-rivanje, kombinacije puna žica/plin, ili pra-škom punjena žica s plinom, ili bez plina,dodatni materijali za vertikalno zavarivanjepod zaštitom troske i zaštitom plina);

− za zavarivanje brodograđevnih čelika nor-malne čvrstoće - kategorije 1, 2 i 3;

− za zavarivanje brodograđevnih čelika povi-šene čvrstoće s najnižom granicom razvla-čenja do 355 N/mm2 - kategorije 1Y, 2Y,3Y i 4Y;

− za zavarivanje brodograđevnih čelika povi-šene čvrstoće s najnižom granicom razvla-čenja do 390 N/mm2 - kategorije 2Y40,3Y40 i 4Y40.

Dodatne oznake dodaju se:− za kontrolirani sadržaj difuzijskog vodika u

metalu zavara dodaje se oznaka H15, H10

ili H5 (odnosi se na kategorije 2, 3, 2Y, 3Y,4Y, 2Y40, 3Y40 i 4Y40);

− za poluautomatsko zavarivanje, oznaka S;− za automatsko zavarivanje: oznaka T (teh-

nika dva prolaza) za zavarivanje u jednomprolazu sa svake strane; oznaka M (tehnikaviše prolaza), ili oznaka TM koja pokrivaobje tehnike;

− za vertikalno elektroplinsko, ili elektroluč-no zavarivanje pod troskom dodaje se oz-naka V.

Napomena:− normalni brodograđevni čelici su - katego-

rije A, B, D i E;− brodograđevni čelici povišine čvrstoće su -

kategorije A32, D32, E32, A36, D36 i E36;− brodograđevni čelici povišene čvrstoće (sa

najnižom granicom razvlačenja 390N/mm2), kategorije A40, D40 i E40

− brodograđevni čelici povišene čvrstoće zaupotrebu na niskim temperaturama su - ka-tegorije F32, F36 i F40.

1.5.1.11 Viša kategorija dodatnog materijala pokriva ni-žu. Priznanje kategorije dodatnog materijala za zavarivanjebrodograđevnih čelika povišene čvrstoće pokriva kategorijedodatnog materijala za zavarivanje brodograđevnog čelikanormalne čvrstoće.

1.5.1.12 Ako je dodatni materijal predviđen za zavari-vanje istosmjernom i izmjeničnom strujom, zavarivanje seizvodi izmjeničnom strujom. U posebnim slučajevima Re-gistar može zahtijevati da se uzorak zavari i istosmjernomstrujom (npr. za obložene elektrode za gravitacijsko zavari-vanje).

1.5.1.13 Uzorci za ispitivanje dodatnog materijala zava-ruju se na sobnoj temperaturi.

1.5.2 Obložene elektrode za ručnoelektrolučno zavarivanje

1.5.2.1 KategorijeOvisno o rezultatima ispitivanja udarne žila-

vosti (Charpy V-notch test), obložene elektrode se dijele naslijedeće kategorije:

− za čelike normalne čvrstoće: kategorija 1, 2i 3;

− za čelike povišene čvrstoće s najnižom gra-nicom razvlačenja do 355 N/mm2; katego-rije 2Y, 3Y i 4Y (kategorija 1Y ne primje-njuje se za ručno zavarivanje);

− za čelike povišene čvrstoće s najnižom gra-nicom razvlačenja do 390 N/mm2: katego-rije 2Y40, 3Y40 i 4Y40.

1.5.2.2 Ispitivanje metala zavara1. Dva uzorka za ispitivanje metala zavara

moraju se zavariti u položenom položaju,prema Slici 1.5.2.2-1, jedan elektrodompromjera φ 4 mm, a drugi elektrodomnajvećeg promjera koji se proizvodi. Akose proizvodi samo jedan promjer elektro-de, dovoljan je jedan uzorak. Za pripremuuzoraka kao osnovni materijal može seupotrijebiti bilo koja kategorija brodogra-đevnog čelika.


2009

2. Metal zavara se polaže u jednom ili višeslojeva, u skladu s uobičajenom praksom,a smjer zavarivanja novog sloja mora bitisuprotan prethodnom sloju. Debljina sva-kog sloja mora iznositi najmanje 2, a naj-više 4 mm. Novi sloj se nanosi nakon štose prethodni ohladi ispod 250oC, ali neniže od 100oC (temperatura mjerena napovršini šava u središtu zavara). Naknad-na toplinska obradba zavarenih uzorakase ne dopušta.

3. Potrebno je obaviti kemijsku analizumetala zavara u svakom uzorku. Anali-zom se mora odrediti sadržaj svih utje-cajnih legirajućih elemenata i primjesa.

4. Od svakog uzorka, od metala zavara izra-đuje se jedna epruveta okruglog presjekaza ispitivanje rastezanjem.Oblik i dimenzije epruvete prikazani suna Slici 2.4.2-2. Uzdužna os epruvetemora se po mogućnosti poklapati sa sre-dinom zavara i sa sredinom debljine plo-če.

Epruvete se prije ispitivanja, radi uklanjanjavodika, mogu grijati ne duže od 16 sati, na temperaturi odnajviše 250oC.

Žilavost se ispituje na tri Charpyeve V - epru-vete izrađene od svakog uzorka, prema Slici 2.4.5-1. Uzduž-na os epruvete mora prolaziti sredinom debljine uzorka i bitiokomita na uzdužnu os šava. Zarez na epruveti mora biti o-komit na površinu ploče i poklapati se sa središnjom okomi-tom ravninom šava. Mjesta na epruvetama gdje treba izraditizareze treba odrediti analizom izbruska.

Žilavost se određuje kao srednja vrijednost re-zultata ispitivanja triju epruveta. Ako je srednja vrijednostžilavosti određena na tri epruvete do 15% niža od zahtijeva-ne, moraju se ispitati tri nove epruvete. Pri tome srednja vri-jednost žilavosti prvih i tri dodatne epruvete mora udovolja-vati zahtijevanoj vrijednosti. Ako je srednja žilavost, koja jeodređena na tri epruvete za više od 15% ispod zahtijevanevrijednosti, treba ispitati šest novih epruveta, za koje srednjavrijednost žilavosti mora udovo-ljavati zahtjevima. Ako jesrednja vrijednost žilavosti u navedenim slučajevima zado-voljavajuća, ali pri tome makar i jedna epruveta od ove tri,pokaže vrijednost manju od 70% od zahtijevane, rezultati is-pitivanja ne uzimaju se u obzir. Umjesto njih treba ispitati trinove epruvete izrađene od istog uzorka.

Temperatura epruveta za ispitivanje žilavosti zakategorije 2, 2Y, 3, 3Y i 4Y mora biti unutar ± 2oC tempera-ture navedene u Tablici 1.5.2.2-4.

Rezultati ispitivanja rastezne čvrstoće i žila-vosti moraju udovoljavati zahtjevima iz Tablice 1.5.2.2-4.

Slika 1.5.2.2-1

Tablica 1.5.2.2-4

ŽilavostKategorijadodatnogmaterijala

Najniža granicarazvlačenja

[N/mm2]

Rasteznačvrstoća

[N/mm2]

Najmanjeizduljenje(Lo = 5 do)

[%]

Ispitnatemperatura

[oC]

Najmanja prosječnavrijednost1)

[J]123

305 400-560 22200

-20

474747

2Y3Y4Y

375 490-660 220

-20-40

474747

2Y403Y404Y40

400 510-690 220

-20-40

474747

Napomena:1) Predstavlja vrijednost tri uzorka; pojedinačna vrijednost ne smije biti manja od 33 J.

V-Charpyepruvete

linijarezanja

okruglaepruveta zaispitivanjerastezanjem

zarez usredinizavara


2009

1.5.2.3 Ispitivanje sučeljenih spojeva1. Za svaki položaj zavarivanja za koji je

predviđena elektroda (položeno, hori-zontalno-vertikalno, vertikalno - premagore, vertikalno-prema dolje i nadglavno)treba zavariti, prema Slici 1.5.2.3-1, pojedan uzorak sučeljenog spoja. Ako elek-troda udovoljava zahtjevima za položeni ivertikalni - prema gore položaj, nije pot-rebno ispitivanje sučeljenog spoja u hori-zontalno - vertikalnom položaju.

2. Ako je elektroda predviđena samo zapoloženo zavarivanje, u tom položaju semoraju zavariti dva uzorka.

3. Za pripremu uzoraka kao osnovni mate-rijal, za različite kategorije elektrodaupotrebljava se brodograđevni čelik,

- elektrode kategorije 1: čelik kategorije A;- elektrode kategorije 2: čelik kategorije A, B, D;- elektroda kategorije 3: čelik kategorije A, B, D, E;- elektroda kategorije 2Y: čelik kategorije A32, A36,

D32, D36;- elektroda kategorije 3Y: čelik kategorije A32, A36,

D32, D36, E32, E36;- elektroda kategorije 4Y: čelik kategorije A32, A36,

D32, D36, E32, E36, F32,F36

- elektroda kategorije 2Y40: čelik kategorije A40, D40;- elektroda kategorije 3Y40: čelik kategorije A40, D40,

E40;- elektroda kategorije 4Y40: čelik kategorije A40, D40,

E40, F40.

Slika 1.5.2.3-1

Slika 1.5.2.3-2

V-Charpyepruvete

Plosnata epruveta zaispitivanje rastezanjem

Epruveta za ispitivanjesavijanjem (lice zavara)

Epruveta za ispitivanjesavijanjem (korjen zavara)

prema čeljustimastroja

Višak

Višak


2009

Ako je upotrijebljen čelik povišene čvrstoće, snajnižom granicom razvlačenja 315 N/mm2, za kategorije2Y, 3Y i 4Y, rastezna čvrstoća ne smije biti manja od 490N/mm2 i mora biti predočen kemijski sastav.

4. Zavarivanje uzoraka treba izvoditi ovako:Položeno (a). Prvi prolaz se zavaruje elektro-

dom promjera 4 mm. Preostali prolazi (osim dva posljednja)elektrodom promjera 5 mm, u skladu s uobičajenom prakso-m. Dva posljednja prolaza zavaruju se elektrodom najvećegpromjera koji se proizvodi.

Položeno (b) (ako se zahtijevaju dva uzorka).Prvi prolaz se zavaruje elektrodom promjera 4 mm, preostaliprolazi elektrodom promjera 5 ili 6 mm, a zadnji prolaz ele-ktrodom najvećeg promjera koji se proizvodi.

Horizontalno-vertikalno. Prvi prolaz se zava-ruje elektrodom promjera 4 ili 5 mm, a preostali prolazi ele-ktrodom promjera 5 mm.

Vertikalno-prema dolje i nadglavno. Prviprolaz se zavaruje elektrodom promjera 3,25 mm, a slijedećiprolazi elektrodom promjera 4 ili 5 mm, u skladu s uobičaje-nom praksom, ili prema preporuci proizvođača.

Vertikalno-prema dolje. Ako je ispitana elek-troda namijenjena za zavarivanje u vertikalnom položajuprema dolje, priprema uzorka i izbor promjera elektrodeobavlja se prema preporukama proizvođača.

5. Zavarivanje s korijenske strane zavaratreba obaviti elektrodom promjera 4 mm,u istom položaju u kojem je zavaren uzo-rak, nakon čišćenja korijena zavara dočistog metala.

6. Zavarivanje se obavlja u skladu s uobi-čajenom praksom, a novi sloj se nanosinakon što se prethodni ohladi ispod250oC, ali ne niže od 100oC (temperaturamjerena na površini, u središtu zavara).

Naknadna toplinska obradba zavarenih u-zoraka ne dopušta se.

7. Uzorci zavarenih sučeonih spojeva mo-raju se prije izradbe epruveta ispitati ra-diografski, da se utvrdi ima li u zavarunedopuštenih grešaka.

8. Od svakog uzorka sučeonog spoja izra-đuju se epruvete prema Slici 1.5.2.3-1,osim za uzorke koji su zavareni u nadgla-vnom položaju, za koje se ispitivanje ži-lavosti ne zahtijeva.

9. Oblik i dimenzije epruvete za ispitivanjerastezne čvrstoće sučeonog spoja prika-zani su na Slici 1.5.2.3-2. Nadvišenje ša-va na obje strane treba mehanički obraditido ravnine osnovnog materijala. Dopuš-tena je obradba osnovnog materijala do 1mm dubine.

10. Oblik i dimenzije epruveta za ispitivanježilavosti prikazani su na Slici 2.4.5-1.

11. Oblik i dimenzije epruveta za ispitivanjesavijanjem prikazani su na Slici 2.4.4-1.Nadvišenje šava mehanički se obrađujedo razine osnovnog materijala. Epruvetase može stanjiti po čitavoj površini donajviše 1 mm dubine. Rubovi epruvetemogu se zaobliti polumjerom ne većimod 2 mm. Ispitivanje se izvodi prekovaljka koji treba imati promjer jednaktrostrukoj debljini epruvete; jedna epru-veta se savija licem šava u rasteznoj zoni,a druga s korijenom šava u rasteznoj zoni.

12. Rezultati ispitivanja rastezne čvrstoće,žilavosti i savijanja moraju udovoljavatizahtjevima iz Tablice 1.5.2.3-9.

Tablica 1.5.2.3-9

Najmanja energija žilavosti (J)Kategorijadodatnogmaterijala

Rastezna čvrstoća[N/mm2]

minimalna

Ispitnatemperatura

[oC]

PoložajiPA, PC, PE

PoložajiPF, PG

Najmanji kutsavijanja (promjertrna = 3 x debljinaispitnog uzorka)

123

400200

-20

474747

343434

2Y3Y4Y

4900

-20-40

474747

343434

2Y403Y404Y40

5100

-20-40

474747

393939

120o prije pojaveprve pukotine,dopuštena je

pojava malih poraduljine do 3 mm

1.5.2.4 Ispitivanje sadržaja difuzijskog vodika umetalu zavaraNa zahtjev proizvođača elektrode, mogu biti

podvrgnute ispitivanju sadržaja difuzijskog vodika u metaluzavara.

Određivanje sadržaja vodika može se obavljatiživinom metodom propisanom normom ISO 3690-1977, ili

bilo kojom drugom ekvivalentnom metodom (npr. glicerin-ska metoda), uz suglasnost Registra.

Ovisno o sadržaju difuzijskog vodika i metodikojom se određuje, prikazanog u Tablici 1.5.2.4, elektrodamase dodaje oznaka H 15, H 10 ili H 5.


2009

Tablica 1.5.2.4

Dodatna oznaka Živina metoda(ISO 3690-1977)

H 15 151)

H 10 102)

H 5 5

Napomene:1) 10 cm3 na 100 grama, ako je primjenjivana glicerinska

metoda2) 5 cm3 na 100 grama, ako je primjenjivana glicerinska me-

toda

1.5.2.5 Elektrode predviđene za kutno zavarivanje

1. Elektrode predviđene samo za zavari-vanje kutnih spojeva, i za koje ispitivanjesučeljenog spoja (točka 1.5.2.3) nije pri-mjenjivo, prilikom prvog ispitivanja mo-raju se podvrgnuti ispitivanju kutnog za-varenog spoja prema točki 1.5.2.5-2 i is-pitivanju metala zavara prema točki1.5.2.2.

2. Ako su elektrode predviđene za sučeljenoi kutno zavarivanje, prilikom prvog ispi-tivanja pored ispitivanja metala zavara(točka 1.5.2.2) i ispitivanja sučeljenogspoja (točka 1.5.2.3), moraju se podvrg-nuti i ispitivanju jednog uzorka kutnogzavarenog spoja prema točki 1.5.2.5-2zavarenog u položenom položaju.

3. Uzorci kutnog spoja, prikazani na Slici1.5.2.5-3, moraju se izraditi za svaki po-ložaj zavarivanja, za koji su elektrodepredviđene od proizvođača.Uzorak L mora biti barem toliko duga-čak, da se može položiti zavar taljenjemčitave elektrode koja se ispituje.Osnovni materijal uzorka se odabire uskladu s točkom 1.5.2.3-3.

Slika 1.5.2.5-3

4. Jedna strana uzorka zavaruje se elektro-dom najvećeg promjera, a druga elektro-dom najmanjeg promjera predviđenog zakutno zavarivanje.

Ukoliko nije drugačije naznačeno ili do-govoreno, kutni zavar mora biti izrađen ujednom prolazu.

5. Od svakog uzorka izrađuju se tri makroi-zbruska širine 25 mm i dva uzorka za is-pitivanje zavara prelamanjem (prema Sli-ci 1.5.2.5-3).Na makroizbrusku mora se izmjeriti tvr-doća metala zavara, zone utjecaja toplinei osnovnog metala, prema Slici 1.5.2.5-5.

Slika 1.5.2.5-5Srednja vrijednost tvrdoće metala zavara i zone

utjecaja topline ne smije prijeći 350 HV (izmjereno dija-mantnom piramidom i opterećenjm od 100 N).

Na jednom od uzoraka za ispitivanje zavaraprelamanjem, zavar se uklanja strojnom obradbom ili sje-čenjem s jedne strane, tako da korijen preostalog zavara budeu zoni rastezanja. Na površini prijeloma ne smije biti nepro-varenih mjesta, pukotina ili značajnije poroznosti.

1.5.2.6 Elektrode predviđene za gravitacijsko ilikontaktno zavarivanje

1. Za elektrode predviđene samo za zavari-vanje korištenjem gravitora ili sličnihnaprava za zavarivanje, prilikom prvogispitivanja ispituje se metal zavara (točka1.5.2.2), sučeljeni zavareni spoj (točka1.5.2.3) i, gdje je predviđeno, kutni zava-reni spoj (točka 1.5.2.5-2) postupkom za-varivanja koje preporučuje proizvođač.

2. Za elektrode predviđene za kontaktno za-varivanje, pored običnog ručnog zavari-vanja, dodatno se ispituje pored svih is-pitivanja predviđenih prilikom odobrenja,kutni spoj i, gdje je primjereno, sučeljenispoj, zavaren korištenjem gravitora ili sli-čnih naprava za kontaktno zavarivanje.

1.5.2.7 Godišnje ispitivanje

1. Prilikom godišnjeg ispitivanja obloženihelektroda za obično ručno-elektrolučnozavarivanje potrebno je obaviti ispitivanjemetala zavara prema 1.5.2.2-1, 1.5.2.2-2,1.5.2.2-4 i, ako elektroda ima oznaku H15, H 10 ili H 5, potrebno je obaviti ispi-tivanje sadržaja difuznog vodika u metaluzavara prema 1.5.2.4.Ovo se također primjenjuje za elektrodeodobrene samo za kutno zavarivanje.

2. Prilikom godišnjeg ispitivanja obloženihelektroda predviđenih samo za gravitacij-

Mak

roiz

brus

akIs

pitiv

anje

lom

omM

akro

izbr

usak

Ispi

tivan

jelo

mom

Mak

roiz

brus

ak


2009

sko ili kontaktno zavarivanje, potrebno jeobaviti ispitivanje metala zavara prema1.5.2-1, -2, -4, zavarenog korištenjemgravitora, ili sličnih naprava za kontaktnozavarivanje preporučenih od proizvođača.

1.5.2.8 Promjena i proširenje kategorije dodatnogmaterijala

1. Prekategorizacija odobrenog dodatnogmaterijala u veću kategoriju s obzirom nažilavost, vrši se na zahtjev proizvođačapo mogućnosti prilikom godišnje provjere(točka 1.5.1.6).Tom prilikom zahtijeva se da se, pored u-zoraka za ispitivanje metala zavara, ispi-tuju i epruvete za žilavost za sve sučeonezavarene uzorke u položajima zavarivanjapropisanim za prvo priznanje dodatnogmaterijala. Pored toga, za sve sučeljenezavarene uzorke zahtijeva se radiografskoispitivanje.

2. Prekategorizacija odobrenog dodatnogmaterijala u nižu kategoriju izvodi se akoprilikom godišnjeg provjere rezultati is-pitivanja ne ispunjavanja zahtjeve katego-rije za koju je dodatni materijal bio odob-ren.Ako se utvrdi da je nepostizanje zado-voljavajućih rezultata posljedica grešakau materijalu i u postupku zavarivanja,može se postupak ispitivanja odmah po-noviti. Ako se ni u ponovljenom ispiti-vanju ne postignu zahtijevane vrijednosti,mora se izvršiti prekategorizacija (preba-civanje) u nižu kategoriju. U ovom slu-čaju ispitivanje se smije ponoviti najra-nije nakon 3 mjeseca.

3. Proširenje odobrenja dodatnog materijalaza zavarivanje brodograđevnih čelikanormalne čvrstoće na zavarivanje brodog-rađevnih čelika povišene čvrstoće (npr.

kategorija 2 u kategoriju 2Y) zahtijevapotpuno novo ispitivanje, s upotrebombrodograđevnog čelika povišene čvrstoće,kao osnovnog materijala uzorka za ispiti-vanje sučeljenog spoja.

4. Proširenje odobrenja dodatnog materijalas oznakom H 15, ili promjena oznake H15 na H 10 je moguće, ako se ispitivan-jem prema 1.5.2.4 dokaže da je sadržajdifuznog vodika niži od vrijednosti nave-denih u Tablici 1.5.2.4 za navedeni pos-tupak ispitivanja.

1.5.3 Kombinacije žica-prašak za polu-automatsko i automatsko zavarivanje

1.5.3.1 Općenito

1. Kombinacije žica-prašak s jednim lukomza poluautomatsko i automatsko zavari-vanje dijele se na dvije slijedeće skupine:- za primjenu višeslojnom tehnikom;- za primjenu dvoslojnom tehnikom.Ako je određena kombinacija žica-prašakpredviđena za zavarivanje objema tehni-kama, ispitivanje se provodi za svakutehniku posebno.

2. Ovisno o rezultatima ispitivanja udarnežilavosti, kombinacije žica-prašak dijelese na slijedeće kategorije:- za čelike normalne čvrstoće: kategorije 1, 2 ili 3;- za čelike povišene čvrstoće s najni-

žom granicom razvlačenja do 355N/mm2: kategorije 1Y, 2Y, 3Y ili 4Y;

- za čelike povišene čvrstoće s najni-žom granicom razvlačenja do 390N/mm2: kategorije 2Y40, 3Y40 ili4Y40.

Tablica 1.5.3M

(višeslojna tehnika)T

(dvoslojna tehnika)TM

(dvoslojna i višeslojna tehnika)Ispitivanje sučeljenog spoja

Dvoslojna tehnikaIspitivanje

metala zavaraIspitivanjesučeljenog

spoja

Ispitivanjesučeljenog

spoja(Najmanjadebljina)

Ispitivanjesučeljenog

spoja(Najvećadebljina)

Ispitivanjemetala zavara

Višeslojnatehnika Najmanja

debljinaNajvećadebljina

3CV2LT

2TT4TB3CV

2TT2TB3CV1LT

2TT2TB3CV 3CV

1LT

2TT4TB3CV

2TT2TB3CV

2TT2TB3CV1LT

Objašnjenje oznaka:TT epruveta za ispitivanje popriječne rastezne čvrstoće-sučeljeni spoj;TB epruveta za ispitivanje popriječnim savijanjem-sučeljeni spoj;CV epruveta za ispitivanje energije udarne žilavosti-u osi zavara (Charpyjeve epruvete-V);LT epruveta za ispitivanje uzdužne rastezne čvrstoće metala zavara.

Dodatna oznaka T, M ili TM dodaje seoznaci kategorije da označi odobrenje zaprimjenu dvoslojnom tehnikom, višesloj-nom tehnikom ili objema tehnikama za-jedno.

3. Kombinacije žica-prašak s više lukova zaautomatsko zavarivanje potrebno je po-sebno ispitati u skladu sa zahtjevima na-vedenim u Tablici 1.5.3.

4. Struja zavarivanja može, u skladu s pre-porukom proizvođača, biti ili izmjenična


2009

ili istosmjerna (žica je negativni ili pozi-tivni pol). Ako se preporučuju oba slučaja(istosmjerna i izmjenična struja), zavari-vanje se obavlja izmjeničnom strujom.

1.5.3.2 Ispitivanje prilikom odobrenja za višeslojnutehniku1. Za ispitivanje metala zavara priprema se

jedan uzorak, prema Slici 1.5.3.2-1, a kaoosnovni materijal uzorka može se upotri-jebiti bilo koja kategorija brodograđev-nog čelika.

2. Zavarivanje se izvodi u položenom polo-žaju, a smjer zavarivanja svakog novogsloja treba biti suprotan prethodnom.Prije svakog zavarivanja novog slojaprethodni se mora očistiti od troske. De-bljina svakog sloja ne smije biti manja odpromjera žice, odnosno manja od 4 mm(ovisno o tome što je veće). Novi sloj senanosi nakon što se pretnodni ohladi is-pod 250oC, ali ne niže od 100oC (tempe-ratura mjerena na površini šava u centruzavara).

3. Parametri zavarivanja (struja, napon, br-zina) moraju biti u skladu s preporukamaproizvođača i uobičajenom praksom zavišeslojno zavarivanje.

4. Potrebno je obaviti kemijsku analizumetala zavara u svakom uzorku. Anali-zom se mora utvrditi sadržaj svih utjecaj-nih legiranih elemenata i primjesa.

5. Od metala zavara treba izraditi dvije ok-rugle epruvete za ispitivanje rastezanjem(vidi Sliku 2.4.2-2), i tri epruvete za ispi-tivanje žilavosti (vidi Sliku 2.4.5-1), uskladu sa Slikom 1.5.3.2-1. Uzdužna osokruglih epruveta mora se po mogućnostipoklapati sa sredinom zavara i sa sredi-nom debljine ploče. Uzdužna os epruveteza ispitivanje žilavosti mora prolaziti sre-dinom debljine uzorka, i biti okomita nauzdužnu os šava. Zarez na epruveti morabiti okomit na površinu ploče i u sredinizavara.

6. Rezultati ispitivanja metala moraju udo-voljavati zahtjevima iz Tablice 1.5.3.3.

Slika 1.5.3.2-1

Višak

Okrugla epruvetaza ispitivanjerastezanjem

V-Charpy epruvete

Rezerva

Okrugla epruvetaza ispitivanjerastezanjem

Višak


2009

Tablica 1.5.3.3

ŽilavostKategorijadodatnogmaterijala

Najniža granicarazvlačenja

[N/mm2]

Rasteznačvrstoća

[N/mm2]

Izduljenje na 50mm, najmanje

(Lo = 5d)[%]

Ispitna temperatura

[oC]

Srednja vrijednost(J), najmanje

123

305 400-560 22200

-20

343434

1Y2Y3Y4Y

375 490-660 22

200

–20-40

34343434

2Y403Y404Y40

400 510-690 220

–20-40

393939

Slika 1.5.3.4-1

1.5.3.4 Ispitivanje sučeljenih spojeva(višeslojna tehnika)

1. Za ispitivanje sučeljenog spoja pripremase jedan uzorak prema Slici 1.5.3.4-1, akao osnovni materijal uzorka upotreblja-va se brodograđevni čelik prema 1.5.2.3-3.

2. Zavarivanje se izvodi u položenom polo-žaju višeslojnom tehnikom, u skladu s1.5.3.2-2. Zavarivanje korijena izvodi se,također, u položenom položaju nakončišćenja korijena zavara do čistog metala.Naknadna toplinska obradba zavarenih u-zoraka nije dopuštena.

3. Uzorci zavarenih sučeljenih spojeva mo-raju se prije izradbe epruveta ispitati ra-diografski, da se utvrdi ima li u zavarunedopuštenih grešaka.

4. Od uzoraka sučeljenog spoja izrađuju seepruvete prema Slici 1.5.3.4.1. Oblici idimenzije epruveta trebaju biti u skladu s1.5.2.3-9, -10, -11.Rezultati ispitivanja rastezne čvrstoće,žilavosti i savijanja moraju udovoljavatizahtjevima iz Tablice 1.5.3.4.

Višak

Plosnata epruveta za ispitivanjerastezanjemEpruveta za ispitivanje savijanjem

Epruveta za ispitivanje savijanjem

V-Charpy epruvete

Rezerva



Epruveta za ispitivanje rastezanjem

Višak


2009

1.5.3.5 Ispitivanje prilikom odobrenja za dvoslojnutehnikuIspitivanje prilikom odobrenja za dvoslojno za-

varivanje sastoji se od ispitivanja dva uzorka sučeljenog za-varenog spoja izrađena od limova slijedećih debljina:

− za kategorije 1 i 1Y .......... 12 do 15 mm i20 do 25 mm;

− za kategorije 2, 2Y, 3 i 3Y .... 20 do 25 mmi 30 do 35 mm;

− za kategorije 2Y40, 3Y40 i 4Y40 ............20 do 25 mm i 30 do 35 mm.

Ako se kombinacija žica-prašak preporučuje zazavarivanje čelika normalne i povišene čvrstoće, za pripremuuzoraka upotrebljava se čelik povišene čvrstoće.

1.5.3.6 Ispitivanje sučeljenih spojeva(dvoslojno zavarivanje)

1. Priprema rubova spoja, kategorija čelika inajveći promjer upotrijebljene žice morabiti u skladu s Tablicom 1.5.3.6.

2. Sučeljeni spoj mora se zavariti u dvaprolaza, po jedan sa svake strane, uz pa-

rametre zavarivanja koje preporučujeproizvođač, i u skladu s uobičajenompraksom.

3. Nakon kompletiranja prvog prolaza uzo-rak se očisti od praška i troske i ostavi dase ohladi na zraku do temperature od100oC. Žlijebljenje korijena izvodi seprije polaganja drugog prolaza sa suprot-ne strane, prema preporukama proizvođa-ča.

4. Uzorci zavarenih sučeljenih spojeva mo-raju se prije izradbe epruveta ispitati ra-diografski, da se utvrdi ima li u zavarunedopuštenih grešaka.

5. Od uzorka sučeljenog spoja izrađuju seepruvete prikazane na Slici 1.5.3.6. Epru-vete za ispitivanje udarne žilavosti(Charpy V) pripremaju se iz uzorka pre-ma položaju prikazanom naSlici 1.5.3.6-1.

Tablica 1.5.3.4

Najmanja energija žilavostiKategorija dodatnog

materijala

Rastezna čvrstoća

[N/mm2] [J]1)Ispitna temperatura

[oC]

Najmanji kut savijanja(promjer trna = 3x debljina

ispitnog uzorka123

400343434

200

-201Y2Y3Y4Y

49034343434

200

-20-40

2Y403Y404Y40

510393939

0-20-40

120o prije pojave prvepukotine, dopuštena je

pojava malih poraduljine do najviše 3mm

Napomena:1) Predstavlja pojedinačnu vrijednost od tri uzorka.


2009

Tablica 1.5.3.6

Priprema rubova na uzorcima i promjer žice pri zavarivanju Ispitivanje dodatnog materijala

Pod praškom Pod zaštitnim plinomZa čelike normalne

čvrstoćeZa čelike povišene

čvrstoće

Debljinalimovauzorka,

mm Priprema rubovaPromjer

žice Priprema rubovaPromjer

žiceKategorijedodatnogmaterijala

Kategoriječelika zauzorke

Kategorijedodatnogmaterijala

Kategoriječelika zauzorke

12-15 5

vidi

napo

men

u* 1

-

A

-

-

1Y

-

A32A36

20-25 6vi

di n

apom

enu*

12

3

4Y

4Y40

AA, B ili D

A,B,D ili E

1Y2Y

2Y40

3Y

3Y40

4Y

4Y40

A32, A36A32, A36D32, D36A40, D40

A32, A36D32, D36E32, E36A40, D40E40A32, A36D32, D36E32, E36F 32, F36A40, D40E40, F40

30-35 7

vidi

nap

omen

u*

2

3

A, B ili D

A,B,D ili E

2Y

2Y403Y

3Y40

4Y

4Y40

A32, A36D32, D36A40, D40A32, A36D32, D36E32, E36A40, D40E40A32, A36D32, D36E32, E36F32, F36A40, D40E40, F40

Napomena:*) Promjer žice i priprema rubova, ovisno o debljini uzorka kojeg se zavaruje, uzima se prema preporuci proizvođača žice za spoj

koji treba ispitati


2009

Slika 1.5.3.6

Slika 1.5.3.6-1

Oblici i dimenzije preostalih epruveta trebajubiti u skladu s 1.5.2.3-9 -10, -11.

Rezultati ispitivanja popriječne rastezne čvrsto-će, žilavosti i savijanja moraju udovoljavati zahtjevima izTablice 1.5.3.4

Rezultati ispitivanja uzdužne rastezne čvrstoćemoraju udovoljavati zahtjevima iz Tablice 1.5.3.3.

6. Potrebno je izvršiti kemijsku analizumetala zavara u svakom uzorku. Anali-zom se mora utvrditi sadržaj svih utjecaj-nih elemenata i primjesa.

1.5.3.7 Godišnje ispitivanje

1. Godišnje ispitivanje sastoji se od:a) za kombinaciju žica-prašak odobrenu

za višeslojno zavarivanje; jednoguzorka metala zavara;

b) za kombinaciju žica-prašak odobrenuza dvoslojno zavarivanje; jednoguzorka sučeljenog zavarenog spoja,debljine osnovnog materijala 20-25mm.

2. Uzorak metala zavara priprema se i ispi-tuje u skladu s 1.5.3.2, ako se zahtijevasamo jedna epruveta za ispitivanje uzdu-žne rastezne čvrstoće, i tri epruvete za is-pitivanje žilavosti.

3. Uzorak sučeljenog zavarenog spoja prip-rema se i ispituje u skladu s 1.5.3.6, akose zahtijeva samo jedna epruveta za ispi-tivanje popriječne rastezne čvrstoće, dvijeepruvete za ispitivanje savijanja i tri ep-ruvete za ispitivanje žilavosti.Ako je kombinacija žica-prašak odobrenasamo za dvoslojno zavarivanje, mora se,također, pripremiti i ispitati jedna epru-veta za ispitivanje uzdužne rastezne čv-rstoće.

4. Ako je kombinacija žica-prašak odobrenaza zavarivanje čelika normalne i povišenečvrstoće, ovaj drugi čelik se upotrebljavakao osnovni metal za izradbu uzoraka.

1.5.3.8 Promjena i proširenje kategorije

1. Promjena kategorije odobrene kombina-cije žica-prašak prema svojstvima žila-vosti razmatra se prema 1.5.2.8-1, a zakombinaciju žica-prašak odobrenu samoza dvoslojno zavarivanje, za sučeljenispoj najveće odobrene debljine mora seispitati žilavost u skladu s 1.5.3.6-5.

2. Promjena kategorizacije odobrene kom-binacije žica-prašak prema svojstvimarastezne čvrstoće razmatra se prema1.5.2.8-3.

1.5.4 Kombinacije žice i žica-plin za polu-atomatsko i automatsko zavarivanje

1.5.4.1 Općenito

1. Kombinacije žica-plin i praškom punjenežice za uptorebu sa zaštitnim plinom ilibez njega, podijeljene su na slijedeće ka-tegorije, u svrhu ispitivanja prilikomodobrenja:

Drugi prolaz

Drugi prolaz


2009

a) za primjenu u poluatomatskom vi-šeslojnom zavarivanju;

b) za primjenu u automatskom višesloj-nom zavarivanju, jednom elektrodom;

c) za primjenu u automatskom dvosloj-nom zavarivanju, jednom elektrodom.

2. Izraz "poluautomatski" odnosi se na pos-tupak zavarivanja kod kojeg zavarivačizvodi zavar ručno, pridržavajući pištoljkroz koji neprekinuto dolazi žica.

3. Ovisno o rezultatima ispitivanja udarnežilavosti, kombinacija žica i žica-plin di-jele se na slijedeće kategorije:- za čelike normalne čvrstoće katego-

rije 1, 2 i 3;- za čelike povišene čvrstoće s najni-

žom granicom razvlačenja do 355N/mm2 kategorije 1Y, 2Y, 3Y i 4Y;

- za čelike povišene čvrstoće s najni-žom granicom razvlačenja do 390N/mm2 kategorije 2Y40, 3Y40 i4Y40

Dodatna oznaka S dodaje se oznaci kate-gorije, da označi odobrenje za poluato-matsko višeslojno zavarivanje.

4. Za žice predviđene za automatsko zavari-vanje dodatne oznake T, M ili TM dodaju

se oznaci kategorije, da označe odobrenjeza tehniku dvoslojnog, višeslojnog ilijednog i drugog zavarivanja.

5. Za žice predviđene za poluautomatsko iautomatsko zavarivanje dodaju se objeoznake.

6. Praškom punjene žice koje udovoljavajuzahtjevima za kategorije 2, 2Y, 2Y40, 3,3Y, 3Y40, 4Y ili 4Y40, mogu se, na zah-tjev proizvođača, podvrgnuti ispitivanjusadržaja vodika prema točki 1.5.2.4. Do-datna oznaka H15, H10 ili H5 dodaje seoznaci kategorije uz iste uvjete kao zaobložene elektrode sukladno točki1.5.2.4.

7. Podatke o vrsti i sastavu zaštitnog plinaproizvođač mora dostaviti Registru. Prili-kom izmjene vrsti i sastava zaštitnog pli-na potrebno je ponoviti kompletno ispiti-vanje, radi odobrenja.Odobrenje žice u kombinaciji sa bilo ko-jim zaštitnim plinom valjano je za kom-binaciju iste žice i bilo kojeg zaštitnogplina iz iste skupine prema Tablici1.5.4.1-7.

Tablica 1.5.4.1-7

Sastav zaštitnog plina (Vol. %)Skupina CO2 O2 H2 Ar

M1 1234

> 0 do 5> 0 do 5

-> 0 do 5

--

> 0 do 3> 0 do 3

> 0 do 5---

ostatak1)2)ostatak1)2)ostatak1)2)ostatak1)2)

M2 123

> 5 do 25-

> 5 do 25

-> 3 do 10> 0 do 8

---

ostatak1)2)ostatak1)2)ostatak1)2)

M3 123

> 25 do 50-

> 5 do 50> 10 do 15> 8 do 15

---

ostatak1)2)ostatak1)2)ostatak1)2)

C 12

100ostatak

-> 0 do 30

--

--

Napomene:1) Argon može biti zamijenjen helijem do najviše 95% sadržaja argona.2) Odobrenje "pokriva" samo mješavine sa jednakim ili višim sadržajem helija.

1.5.4.2 Ispitivanje prilikom odobrenja za poluauto-matsko višeslojno zavarivanje

1. Ispitivanje prilikom odobrenja za polu-automatsko višeslojno zavarivanje opće-nito se izvodi u skladu sa zahtjevima na-vedenim u točki 1.5.2, uz primjenu polu-automatskog višeslojnog zavarivanja, zapripremu svih ispitnih uzoraka.

2. Za ispitivanje metala zavara pripremajuse dva ispitna uzorka u položenom polo-žaju, prema Slici 1.5.2.2-1, jedan upotre-bom žice najmanjeg promjera, a drugiupotrebom žice najvećeg promjera koji seproizvodi. Ako se proizvodi žica samojednog promjera, priprema se jedan uzo-rak.

Zavarivanje uzorka obavlja se prema pre-porukama proizvođača, a debljina pojedi-nog sloja mora biti između 2 i 6 mm.

3. Potrebno je obaviti kemijsku analizumetala zavara u svakom uzorku. Anali-zom se mora utvrditi sadržaj svih utjecaj-nih legirajućih elemenata i primjesa.

4. Od metala zavara izrađuju se i ispitujuepruvete prema točki 1.5.2.2, i rezultatiispitivanja moraju udovoljiti zahtjevimaiz Tablice 1.5.2.2-4.

5. Za ispitivanje sučeljenih spojeva prikaza-nih na Slici 1.5.2.3-1 priprema se po je-dan uzrak za svaki položaj zavarivanja zakoji je predviđena žica ili kombinacija ži-ca-plin (PA, PC, PF, PG i PE).


2009

6. Uzorak za PA položaj zavaruje se u pr-vom prolazu žicom najmanjeg promjera,a preostali prolazi žicom najvećeg prom-jera koji se odobrava.

7. Ako se odobrenje zahtijeva samo za PApoložaj, mora se pripremiti dodatni uzo-rak upotrebom žica promjera različitih odpromjera navedenih u točki 1.5.4.2-6.

8. Uzorci sučeljenih spojeva u drugim polo-žajima (osim PA) zavaruju se u prvomprolazu, upotrebom žice najmanjeg pro-mjera, a za preostale prolaze upotrebljavase žica najvećeg promjera, prema prepo-ruci proizvođača.

9. Zavareni uzorci (sučeljenih zavarenihspojeva) moraju se prije izradbe epruvetaispitati radiografski, da se utvrdi ima li uzavaru nedopuštenih grešaka.

10. Od svakog uzorka sučeljenih spojeva iz-rađuju se uzorci za mehanička ispitivanjaprema 1.5.2.3, a rezultati ispitivanja mo-raju udovoljavati zahtjevima iz Tablice1.5.2.3-9 za odgovarajuću kategoriju.

11. Kutni zavareni spojevi izvode se i ispitujuprema 1.5.2.5.

1.5.4.3 Ispitivanje prilikom odobrenja za automat-sko višeslojno zavarivanje.

1. Ispitivanje prilikom odobrenja za auto-matsko višeslojno zavarivanje općenito seizvodi u skladu sa zahtjevima navedenimu točkama 1.5.3.2 i 1.5.3.4, primjenom a-utomatskog višeslojnog zavarivanja zapripremu svih ispitnih uzoraka.

2. Za ispitivanje metala zavara priprema sejedan uzorak prema Slici 1.5.3.2-1. Zava-rivanje se izvodi prema točki 1.5.3.2-2,osim što pojedini sloj ne smije biti tanjiod 3 mm.

3. Potrebno je obaviti kemijsku analizumetala zavara u svakom uzorku. Anali-zom se mora utvrditi sadržaj svih utjecaj-nih legirajućih elemenata i primjesa.

4. Od metala zavara izrađuju se epruveteprema točki 1.5.3.2-5 za mehanička ispi-tivanja, a rezultati ispitivanja moraju u-dovoljavati zahtjevima iz Tablice 1.5.3.3.

5. Za ispitivanje sučeonog spoja potrebno jepripemiti jedan uzorak prema Slici1.5.3.4-1.

6. Zavareni uzorak sučeljenog spoja mora seprije izradbe epruveta ispitati radiograf-ski, da se utvrdi ima li u zavaru nedo-puštenih grešaka.

7. Od uzorka sučeljenog spoja izrađuju se iispituju epruvete u skladu s 1.5.3.4-4, arezultati ispitivanja moraju udovoljavatizahtjevima iz Tablice 1.5.3.4.

8. Diskrecijsko je pravo Registra da žiceodobrene za poluautomatsko višeslojnozavarivanje odobri bez dodatnih ispiti-vanja za primjenu u automatskom višes-lojnom zavarivanju.

1.5.4.4 Ispitivanje prilikom odobrenja zaautomatsko dvoslojno zavarivanje1. Ispitivanje prilikom odobrenja za auto-

matsko dvoslojno zavarivanje općenito seizvodi na dva uzorka u skladu sa zahtje-vima navedenim u točkama 1.5.3.5 i1.5.3.6 primjenom automatskog višesloj-nog zavarivanja, za pripremu svih ispitnihuzoraka. Priprema rubova spoja izvodi seprema Tablici 1.5.3.6.

1.5.4.5 Godišnje ispitivanje1. Godišnje ispitivanje obavlja se na slijede-

ći način:a) za žice odobrene za poluautomatsko

ili za poluautomatsko i automatskovišeslojno zavarivanje: jedan uzorakmetala zavara pripremljen prema1.5.4.2, primjenom žice promjera izpodručja namijenjenog za zavarivanjebrodskih konstrukcija;

b) za žice odobrene za automatsko vi-šeslojno zavarivanje: jedan uzorakmetala zavara pripremljen prema1.5.4.3-3, upotrebom žice promjera izpodručja namijenjenog za zavarivanjebrodskih konstrukcija;

c) za žice odobrene za automatsko dvo-slojno zavarivanje: jedan uzorak su-čeljenog spoja pripremljen prema1.5.3.6 na limu debljine 20-25 mm.

2. Od navedenih uzoraka izrađuje se epru-veta za ispitivanje u skladu s točkom1.5.4, i to:a) za metal zavara (poluautomatsko i a-

utomatsko višeslojno zavarivanje):jedna epruveta za ispitivanje rasteznečvrstoće i tri epruvete za ispitivanježilavosti;

b) za sučeljeni spoj (automatsko dvos-lojno zavarivanje): jedna epruveta zaispitivanje popriječne rastezne čv-rstoće, dvije za ispitivanje savijanje itri epruvete za ispitivanje udarne ži-lavosti.Ako je žica odobrena samo za auto-matsko dvoslojno zavarivanje, potre-bno je izraditi i jednu epruvetu za is-pitivanje uzdužne rastezne čvrstoće.

1.5.5 Ispitivanje dodatnog materijala zavertikalno zavarivanje pod zaštitomtroske i u zaštiti plina

1.5.5.1 Općenito1. Zahtjevi za odobrenje dodatnih materijala

namijenjenih za vertikalno zavarivanjepod zaštitom troske i u zaštiti plina (uk-ljučujući i taljene sapnice) općenito od-govaraju zahtjevima točke 1.5.3.5.

2. Za kategorije 1Y, 2Y i 3Y, 4Y, 2Y40,3Y40 i 4Y40 odobrenje dodatnih materi-jala ograničeno je na upotrebu samo zaodgovarajuće tipove čelika povišene čv-rstoće, a kao osnovni materijal za pripre-mu uzoraka upotrebljava se čelik stabili-ziran niobijem.


2009

Slika 1.5.5


Epruveta za bočnosavijanje


Epruveta za bočnosavijanje

Okrugla epruveta zaispitivanje rastezanjem

Makroizbrusak

V-Charpy epruvete sazarezom u osi zavara

V-Charpy epruvete sazarezom 2 mm od linijetaljenja

Okrugla epruveta za ispiti-vanje rastezanjem

Makroizbrusak

Zarez u sredini

Zarez 2 mm od linijetaljenja (u metalu zavara)


2009

1.5.5.2 Ispitivanje sučeljenih spojeva

1. Za ispitivanje sučeljenog spoja moraju sezavarivati dva uzorka prema Slici 1.5.5,od limova najmanje i najveće debljine.

2. Od svakog uzorka treba izraditi slijedećeepruvete:- dvije plosnate popriječne epruvete za

ispitivanje rastezne čvrstoće (prema1.5.2.3-2);

- dvije uzdužne epruvete okruglog pre-sjeka za ispitivanje rastezanjem (pre-ma 1.5.2.2-1);

- dvije epruvete za ispitivanje savijan-jem (prema Slici 2.4.4-1);

- dva sloga epruveta za ispitivanje žila-vosti (prema Slici 2.4.5-1));

- dva popriječna makroizbruska za od-ređivanje provara i tvrdoće metalašava i zone utjecaja topline.

Rezultati ispitivanja moraju udovoljavati zah-tjevima iz Tablica 1.5.3.3 i 1.5.2.3-9.

1.5.5.3 Godišnje ispitivanje1. Godišnje ispitivanje sastoji se od izradbe

jednog uzorka sučeljenog zavarenogspoja debljine 20-25 mm.

2. Priprema i ispitivanje uzorka izvodi seprema 1.5.5.1 i 1.5.5.2, uz napomenu datreba izraditi slijedeće epruvete:- jednu plosnatu popriječnu epruvetu za

ispitivanje popriječne rastezne čv-rstoće;

- jednu okruglu uzdužnu epruvetu zaispitivanje rastezne čvrstoće;

- dvije epruvete za ispitivanje savijan-jem;

- jedan slog od tri epruvete za ispiti-vanje žilavosti s V zarezom u središtumetala zavara.

1.5.6 Ispitivanje dodatnih materijalapredviđenih za jednostrano zavarivanjes privremenim podlogamaZahtjevi ove točke odnose se na ispitivanje do-

datnog materijala (elektroda, žica-prašak, žica-plin) za jedno-strano zavarivanje s privremenim podlogama (ručno, polua-utomatsko, automatsko).

Opseg i uvjeti ispitivanje utvrđuju se u skladusa zahtjevima navedenim u 1.5.2-1.5.4, ovisno o postupkuzavarivanja i slijedećim uputama:

Uzorak za ispitivanje dodatnog metala izrađujese prema Slici 1.5.2.2-1 ili prema 1.5.3.3, ovisno o predlože-nom postupku zavarivanja (ručno, poluautomatsko, automat-sko), a uzorak za isptivanje zavarenog spoja u skladu sa Sli-kom 1.5.6.

Od čelika najmanje i najveće debljine, katego-rije za koju je dodatni materijal odobren, zavaruju se dva su-čeljena uzorka.

Širina grla žlijeba i priprema rubova mora biti uskladu s preporukama proizvođača dodatnog materijala.

Mehanička svojstva dodatnog metala moraju u-dovoljavati zahtjevima navedenim u Tablici 1.5.3.3, a zava-renog spoja - zahtjevima navedenim u Tablici 1.5.2.3-9 zaodnosnu kategoriju dodatnog metala.

Ako su dodatni materijali bili ranije odobreniod Registra za zavarivanje običnim postupkom (bez privre-mene podloge), mora se izraditi uzorak za ispitivanje zavare-nog spoja, prema Slici 1.5.6.

Slika 1.5.6

Višak

V-Charpy epruvete

Rezerva

Makroizbrusak

Plosnata epruveta za ispitivanje rastezanjem

Epruveta za savijanje po licu šava

Epruveta za savijanje po korjenu šava

Višak


2009

1.5.7 Ispitivanje dodatnih materijala zazavarivanje poboljšanih čelika visokečvrstoće

1.5.7.1 Općenito

1. Zahtjevi ove točke propisuju uvjete zaodobrenje dodatnih materijala za zavari-vanje poboljšanih čelika visoke čvrstoćesa nazivnom granicom razvlačenja od 420N/mm2 do 690 N/mm2 i kategorija D, E iF na temelju temperatura na kojoj seobavlja ispitivanje žilavosti.

2. Dodatni materijali koji se upotrebljavajuza zavarivanje ovih čelika kategorizirajuse kako slijedi:- obložene elektrode za ručno elektro-

lučno zavarivanje- kombinacija žica-prašak za višesloj-

no* zavarivanje pod praškom- kombinacija puna žica-plin za elek-

trolučno zavarivanje- praškom punjena žica sa ili bez zaš-

titnog plina za elektrolučno zavari-vanje

* Kombinacija žica-prašak za jednoslojnu ilidvoslojnu tehniku zavarivanja je predmet posebnog razmat-ranja Registra.

3. Na temelju granice razvlačenja metalazavara dodatni materijali za zavarivanjeovih čelika razvrstani su u šest skupina.- Y-42 - za zavarivanje čelika sa min.

granicom razvlačenja 420 N/mm2

- Y46 - za zavarivanje čelika sa min.granicom razvlačenja 460 N/mm2

- 50 - za zavarivanje čelika sa min.granicom razvlačenja 500 N/mm2




4. Svaka od šest skupina se dijeli u tri kate-gorije u odnosu na temperaturu na kojojse obavlja ispitivanje žilavosti- kategorija 3, temperatura ispitivanja -

20oC- kategorija 4, temperatura ispitivanja -

40oC- kategorija 5, temperatura ispitivanja -

60oC5. Sukladno načinu obilježavanja navede-

nom u 1.5.1 dodatni materijali za zava-rivnaje poboljšanih čelika kategorizirajuse i obilježavaju na slijedeći način:- prema 1.5.7.1-4 kategorije 3, 4 ili 5- prema min.granici razvlačenja metala

zavara (1.5.7.1-3) - kategorije Y42,Y46, Y50, Y55, Y62 i Y69.

- za kontrolirani sadržaj difuzijskogvodika u metalu zavara dodaje se oz-naka H10 ili H5.

- za poluautomatsko zavarivanje, ozna-ka S

- za automatsko zavarivanje, oznaka M(primjenjivo za tehniku više prolazaza automatsko zavarivanje).

6. Viša kategorija dodatnog materijala pok-riva nižu. Poboljšani čelici visoke čvrsto-će kategorije A i D moraju se zavarivatidodatnim materijalom kategorije 3, kate-gorije čelika E moraju se zavarivati do-datnim materijalom kategorije 4 i čelicikategorije F moraju se zavarivati dodat-nim materijalom kategorije 5 (vidi Tabli-cu 1.5.7.1-6).

Tablica 1.5.7.1-6

Kategorija dodatnogmaterijala

"Pokrivene" kategoriječelika

3 Y... D.. i A4 Y... E., D i A5 Y... F.., E.., D i A

Dodatni materijali odobreni za kategorije..Y42, Y46 i Y50 su prikladni za zavarivanje čelika dvijekategorije niže od one za koju su odobreni. Dodatni materi-jali odobreni za kategorije ..Y55, ..Y62 i ..Y69 su prikladniza zavarivanje čelika kategoriju niže od one za koju su odob-reni.

7. Oprema za proizvodnju, način proizvod-nje i kontrola moraju biti takvi da u proi-zvodnji osiguravaju jednaka svojstvamaterijala kao i ona koja su utvrđena pri-likom odobrenja.Ispitivanje i postupak odobrenja mora bitiu skladu s 1.5.1 za svaku kategoriju do-datnog materijala navedenih u 1.5.7.1-2, -3 i -4.

1.5.7.2 Ispitivanje metala zavaraIspitivanje metala zavara obavlja se na uzorci-

ma identičnim onima navedenim u 1.5.2.2, 1.5.3.2,1.5.4.2 ili1.5.4.3 ovisno o tipu dodatnog materijala i postupku zavari-vanja.

Osnovni materijal ispitnog uzorka mora bitisitno-zrnati konstrukcioni čelik sličnih mehaničkih svojstavakao metal zavara ili strane žljeba spoja mogu biti navarene sametalom zavara istog kemijskog sastava.

Kemijski sastav metala zavara mora biti ispitanna način propisan u 1.5.2.2-3. Rezultati ispitivanja ne smijuodstupati od vrijednosti navedenih u standardu ili od straneproizvođača (upotrebljavaju se manja dozvoljena odstupan-ja).

Ovisno o tipu dodatnog materijala (i postupkuzavarivanja) izrađuju se epruvete za ispitivanje iz zavarenihuzoraka identičnim onim navedenim u 1.5.2.2, 1-5.3.2,1.5.4.2 ili 1.5.4.3.

Rezultati ispitivanja rastezne čvrstoće i udarnežilavosti moraju udovoljavati zahtjevima iz Tablica 1.5.7.2-1i 1.5.7.2-2. Odredbe točke 1.5.2.2 o načinu ispitivanja, ispit-noj temperaturi prilikom ispitivanja udarne žilavosti te re-zultatima ispitivanja primjenjuju se u ovom slučaju na identi-čan način.


2009

Tablica 1.5.7.2-1

Kategorijadodatnogmaterijala

Ispitnatemperatura

[oC]

Najmanja energija žilavosti

[J1)]

3 -20 Y42 : ≥ 47Y46 : ≥ 47

4 -40 Y50 : ≥ 50Y55 : ≥ 55

5 -60 Y62 : ≥ 62Y69 : ≥ 69

1) Predstavlja vrijednost tri uzorka, u svezi zahtjeva za najmanju pojedinač-nu vrijednost i ponovno ispitivanje vidi 1.5.2.2.

Tablica 1.5.7.2-2

Dodatna oznaka kategorijedod. materijala

Najniža granica razvlačenja[N/mm2]

Rastezna čvrstoća1)

[N/mm2]Najmanje izduljenje

[%]

Y42 420 530-680 20

Y46 460 570-720 20

Y50 500 610-770 18

Y55 550 670-830 18

Y62 620 720-890 18

Y69 690 770-940 17

1) Rastezna čvrstoća metala zavara može biti niža 10% od zahtjevane, pod uvjetom da rezultati dobiveni ispitivanjem poprečneepruvete iz zavarenog spoja zadovoljavaju najniže zahtjevane vrijednosti navedene u Tablici 1.5.7.3. Izduljenje se mora naz-načiti u izvještaju.

Napomena:Za zavarivanje limova velike debljine, kod kojih nije primjenjiv “podupirući utjecaj” osnovnog materijala na obe strane zavarai rastezna čvrstoća metala zavara također određuje rasteznu čvrstoću zavarenog spoja, može biti neophodno, kod primjene na-pomene1), izabrati dodatni materijal slijedeće više kategorije.

Tablica 1.5.7.3

Kategorijadodatnog materijala

Dodatna oznaka Rastezna čvrstoća[N/mm]

Najniža energijažilavosti, ispitna

temperatura

Najmanji kutsavijanja1)

Omjer savijanjaD/t2)

Y42 530-680 4Y46 570-720 4Y50 610-670 4Y55 670-830 5Y62 720-890 5

3 do 5 u skladu sTablicom 1.5.7.2-1

Y69 770-940

Ovisno o kategorijidod. Materijala i

granice razvlačenjau skladu s

Tablicom 1.5.7.2-1

120o

51) Kut savijanja dosegnut prije prve pukotine, dopuštena je pojava malih pora duljine do 3 mm.2) D = promjer trna, t = debljina ispitnog uzorka.


2009

1.5.7.3 Ispitivanje sučeljenih spojeva1. Ispitivanje zavarenih spojeva obavlja se

na sučeljenim spojevima identičnim oni-ma navedenim u 1.5.2.3, 1.5.3.4, 1.5.4.2ili 1.5.4.3 ovisno o tipu dodatnog materi-jala (i postupku zavarivanja).

2. Ovisno o tipu dodatnog materijala (ipostupka zavarivanja) sučeljeni zavarenispojevi navedeni u 1.5.7.3-1 zavaruju sena način opisan u 1.5.2-1.5.4.Osnovni metal mora biti sitno-zrnatikonstrukcioni čelik visoke čvrstoće saodgovarajućom najnižom granicom raz-vlačenja i sukladan sa dodatnom ozna-kom materijala za koju se ispitivanje pro-vodi.

3. Ovisno o tipu dodatnog materijala (ipostupku zavarivanja) izrađuju se epru-vete za ispitivanje, iz zavarenih uzorakaidentičnim onim navedenim u 1.5.2-1.5.4.

4. Rezultati ispitivanja mehaničkih svojsta-va i udarne žilavosti moraju zadovoljavatizahtjevima iz Tablice 1.5.7.3.Odredbe točaka 1.5.2-1.5.4 o načinu ispi-tivanja ispitnoj temperaturi, te rezultatimaispitivanja primjenjuju se u ovom slučajuna identičan način.

5. Kada kut savijanja zahtjevom u Tablici1.5.7.3 nije dosegnut, uzorak može bitiprihvatljiv ukoliko izduženje na rasteznojstrani na mjernoj duljini Lo ispunjavanajmanje zahtjevano izduženje navedenou Tablici 1.5.7.2-2.

Mjerna duljina Lo = Ls + t ( Ls = širina zavara,t = debljina ispitnog uzorka; vidi sliku 1.5.7.3).

Slika 1.5.7.3

1.5.7.4 Ispitivanje sadržaja difuzijskog vodika umetalu zavaraDodatni materijali moraju biti podvrgnuti ispi-

tivanju sadržaja difuznog vodika živinom metodom propisa-nom normom ISO 3690, ili bilo kojom drugom ekvivalen-tnom metodom, uz suglasnost Registra.

Sadržaj difuzijskog vodika metala zavara ut-vrđen u skladu s odredbama 1.5.2.4 ne smije prijeći iznosenavedene u Tablici 1.5.7.4.

Tablica 1.5.7.4

Rasteznačvrstoća

kategorija

Oznakavodika

Najveći sadržaj vodika(cm3/100 gr metala zavara)

Y42Y46Y50

H10 10

Y55Y62Y69

H5 5

1.5.7.5 Godišnje ispitivanjeGodišnje ispitivanje navedeno u 1.5.2-1.5.4 sa-

država pripremu i ispitivanja epruveta metala zavara kao štoje navedeno u 1.5.7.2. U posebnim slučajevima Registar mo-že zahtijevati opsežnije godišnje ispitivanje.

1.5.8 Dodatni materijali za zavarivanjealuminijskih slitina

1.5.8.1 OpćenitoDodatni materijali za zavarivanje aluminijskih

slitina podijeljeni su na kategorije prikazane u Tablici 1.5.8.1na temelju kemijskog sastava i mehaničkih svojstava.

Dodatni materijali koji se pretežito koriste zazavarivanje navedenih aluminijskih slitina su podijeljeni nadvije kategorije kako slijedi:

W = žica - kombinacija žica-plin za MIG(131), TIG (141) ili plazma zavari-vanje (15)

R = šipka - -kombinacija šipka-plin zaTIG (141) ili plazma zavarivanje (15)

Odobrenje za žicu ili šipku ishodi se zajedno spojedinim zaštitnim plinom naznačenim u Tablici 1.5.8.1-1.Kemijski sastav zaštitnog plina mora biti naznačen u izvješ-taju o ispitivanju.

1.5.8.2 Ispitivanje metala zavaraIspitivanje metala zavara sastoji se od određi-

vanja kemijske analize metala zavara. Za tu svrhu pripremase ispitni uzorak prema Slici 1.5.8.2. Dimenzije uzorka oviseo vrsti dodatnog materijala i postupka zavarivanja i morajudati dostatnu količinu čistog metala zavara za kemijsku ana-lizu. Osnovni materijal uzorka mora biti sukladan s kemij-skim sastavom metala zavara.

Kemijska analiza metala zavara određuje se nanačin propisan točkom 1.5.2.2-3. Rezultati analize morajubiti u granicama navedenim u normama ili zahtjevima proiz-vođača.

1.5.8.3 Ispitivanje sučeljenih spojevaIspitivanje sučeljenog zavarenog spoja provodi

se na način propisan točkom 1.5.2.3, a broj i vrsta epruvetanavedeni su na Slici 1.5.8.3. Osnovni materijal se odabireprema Tablici 1.5.8.1. Debljina lima za zavarivanje u zaštit-noj atmosferi inertnog plina (MIG) (l3l) i zavarivanje plaz-mom (15) je 10-12 mm, a za zavarivanje volframovom elek-trodom u zaštitnoj atmosferi inertnog plina (TIG) (141) je 4-6mm.

Ovisno o položaju zavarivanja za koje se zah-tijeva odobrenje, sučeljeni spoj (prikazan na Slici 1.5.8.3)zavaruje se u odnosnom položaju, odnosno najmanje u vodo-ravnom (PA) i vertikalnom prema gore (PF) položaju.


2009

Promjer žice i parametre zavarivanja propisujeproizvođač dodatnog materijala.

Naknadna toplinska obradba uzoraka dopuštenaje samo ako se identična obradba provodi u redovnoj proiz-vodnji zavarenih elemenata.

Nakon izvršenog radigrafskog ispitivanja uzor-ka, iz svakog uzorka izrađuju se epruvete prema Slici 1.5.8.3.

Zahtijevane vrijednosti svojstava zavarenogspoja koje mora ispuniti pojedina kategorija dodatnog mate-rijala navedene su u Tablici 1.5.8.3.

U izvještaju o ispitivanju mora se navesti polo-žaj preloma.

Tablica 1.5.8.1Dodatni materijali za zavarivanje aluminijskih slitina

Osnovni materijal za ispitivanje1) Osnovni materijali također “pokriveni” odobrenjemKategorijaBrojčana oznaka Kemijska oznaka Brojčana oznaka Kemijska oznaka

RA/WA 5754 AlMg 3 - -

RB/WB 5086 AlMg 4 5754 AlMg 3

RC/WC 5083 AlMg 4,5 Mn W 0,7

57545086

6005 (A)60616082

AlMg 3AlMg 4AlSiMg

AlMg 1 SiCuAlSi 1 MgMn

RD/WD 6082 AlSi 1 MgMn575450865083

6005 (A)60616082

AlMg 3AlMg 4

AlMg 4,5 Mn 0,7AlSiMg (A)

AlMg 1 SiCuAlSi 1 MgMn

Napomena:1) U odnosu na ispitivanje savijanjem, preporuča se provedba ispitivanja na osnovnom materijalu u "mekom" stanju.

Tablica 1.5.8.1-1Kemijski sastav zaštitnih plinova i mješavina

Sastav plina (vol. %)1)Skupina

Argon Helij

I - 1I - 2I - 3I - 4I - 5

100-

OstatakOstatakOstatak

-100

> 0 do 33> 33 do 66> 66 do 95

S Posebni plin, sastav mora biti naznačen

Napomena:1) Plinovi ostalih kemijskih sastava (mješavine) mogu se razmatrati kao

"posebni plinovi" i podložni su posebnom ispitivanju

Slika 1.5.8.2


2009

Z = Plosnata epruveta za ispitivanje rastezanjemBD = Epruveta za ispitivanje savijanjem, lice u zoni rastezanjaBw = Epruveta za ispitivanje savijanjem, korjen u zoni rastezanjaM = Makro izbrusak

Slika 1.5.8.3

Tablica 1.5.8.3Zahtijevana svojstva zavarenih spojeva

Kategorija(kemijska oznaka)

Najmanjarastezna

čvrstoća1)

[N/mm2]

Promjertrna

[mm]

Najmanjikut

savijanja1)

RA/WA (AlMg3) 190 3 t 180o

RB/WB (AlMg4) 240 6 t 180o

RC/WC (AlMg4,5Mn0,7) 275 6 t 180o

RD/WD AlSi1MgMn) 170 6 t 180o

Napomena:1) Kut savijanja dosegnut prije prve pukotine; dopuštena je pojava malih pora duljine do 3 mm.

1.5.8.4 Godišnje ispitivanjeGodišnje ispitivanje odobrenog dodatnog mate-

rijala obuhvaća pripremu i ispitivanje metala zavara (1.5.8.2)i sučeljenog zavarenog spoja (1.5.8.3) zavarenog u vodorav-nom (PA) položaju.

1.6 TEMELJNI PRIJEMAZI POGODNIZA ZAVARIVANJE

1.6.1 Općenito

1.6.1.1 Temeljni prijemazi pogodni za zavarivanjeupotrijebljeni na limovima, sekcijama itd. ne smiju značajnoumanjiti kakvoću zavarenih spojeva.

Temeljni prijemazi za koje je Registar izdaopotvrdu o odobrenju temeljenu na ispitivanju poroznosti,mogu se upotrijebiti.

Čak i kad je potvrda o odobrenju i izdana, te-meljni prijemazi pogodni za zavarivanje mogu biti odobreniza automatsko dvostruko kutno zavarivanje, samo nakon po-sebnog atesta postupka u pogonu korisnika.

1.6.2 Ispitivanje i odobrenje temeljnogprijemaza

1.6.2.1 Zahtjev za odobrenje, temeljnog prijemazadostavlja proizvođač Registru zajedno sa slijedećim podaci-ma:

− proizvođač (i licencionar, gdje je primje-njivo);

− trgovački naziv (i licencionarev trgovačkinaziv, gdje je primjenjivo) zajedno s izvor-nim trgovačkim nazivom, u slučaju komer-cijalnog označavanja primjenjenog za mar-ketinške svrhe;

− brojčana oznaka/simbol koji identificiraformulaciju;

− karakteristiku pigmentne baze;− karakteristiku vezivnog sredstva baze;− uputa za primjenu (priprema površine, na-

čin nanošenja, debljina suhog prijemazaitd.);

− dokumentacija o prethodnim ispitivanjima,odobrenjima itd.;

− mjesto i vrijeme predloženog ispitivanja.

1.6.2.2 Ispitivanje poroznosti treba obaviti neovisna,primjereno opremljena uslužna tvrtka, za tu svrhu odobrena


2009

od Registra. Ispitivanje se provodi prema odredbama HRNEN ISO 17652-2.

1.6.2.3 Identitet uzorka temeljnog prijemaza podvrg-nutog ispitivanju mora biti ustanovljen i naveden u izvještajuo ispitivanju.

1.6.2.4 Ishođenjem potvrde o odobrenju od strane Re-gistra, proizvođač prihvaća obvezu da osigurava postojanostsustava i svojstava temeljnog prijemaza. O mogućim izmje-nama mora se odmah obavijestiti Registar, i one najčešćezahtijevaju nova ispitivanja sukladno s 1.6.2.2.

1.6.2.5 Odobrenje je valjano 3 godine. Na zahtjevproizvođača može biti produljeno za naredne 3 godine. U za-htjevu, proizvođač mora pismeno potvrditi da na proizvodunije bilo nikakvih izmjena od ishođenja prvog odobrenja.


2009

2 IZRADBA I NADZORZAVARENIH SPOJEVA

2.1 IZRADBA ZAVARENIH SPOJEVA

2.1.1 Općenito

2.1.1.1 Ovo poglavlje sadrži općenite upute, primjenji-ve na izvođenje zavarivačkih radova, od pripreme spoja zazavarivanje do upotpunjenja zavarenog spoja.

2.1.1.2 Sve radne organizacije koje žele izvoditi zava-rivačke radove, moraju udovoljavati ovim Pravilima navede-nim u točkama 1.2, 1.3, 1.4 i, gdje je potrebno, 2.3.

Radna organizacija je dužna održavati urednedokaze o ispunjenju navedenih zahtjeva, i pružiti ih na uvidekspertu Registra, na njegov zahtjev.

2.1.1.3 Zavarivanje se može izvoditi na materijalimakojima porijeklo i zavarljivost, pod odgovarajućim proizvod-nim uvjetima, može biti jednoznačno utvrđeno (pomoću oz-naka, potvrda itd.).

2.1.1.4 Dodatni materijali ispitani sukladno točki 1.5ovih Pravila, odobreni od Registra i odgovarajuće kategorijeprema osnovnom materijalu, mogu se upotrijebiti za zavari-vanje.

Dodatni materijali za posebne postupke zavari-vanja, odobreni na temelju ispitivanja postupka zavarivanja,mogu se upotrijebiti isključivo za područje primjene navede-no u potvrdi o ispitivanju.

2.1.1.5 Temeljni prijemazi za limove, profile itd. kojise prije zavarivanje ne otklanjaju, moraju biti ispitani i odob-reni od Registra, prema točki 1.6 ovih Pravila.

2.1.1.6 Zavareni spojevi moraju biti izvedeni premaodobrenim nacrtima, dobroj zavarivačkoj praksi ili internimpropisima radne organizacije, odobrenim od Registra. Odstu-panje od ovih Pravila podložno je prethodnoj suglasnostiRegistra u svakom pojedinačnom slučaju posebno.

2.1.2 Priprema spoja

2.1.2.1 Priprema spoja može se izvesti toplinskim re-zanjem ili strojnom obradbom. Površine žlijeba moraju bitibez nečistoća i grešaka koje mogu smanjiti kakvoću zavare-nog spoja.

2.1.2.2 Tijekom pripreme i montaže komponenti morase voditi računa da oblik spoja i zračnost u korijenu odgova-raju onima u odobrenoj dokumentaciji. Za jednostrane i dvo-strane sučeone zavarene spojeve mora se predvidjeti odgova-rajuća zračnost u korijenu koja osigurava dostatnu penetra-ciju.

Zračnost u korijenu ne smije prijeći dvostrukuvrijednost propisane zračnosti. Moguće lokalno smanjenjezračnosti može se provesti navarivanjem stranica spoja, uzsuglasnost eksperta Registra.

2.1.2.3 Dijelovi konstrukcije koji se spajaju sučeljenimspojem moraju biti poravnani što je više moguće. Stoga sekrajevi dijelova konstrukcije koji se okrupnjuju u većukonstrukciju ostavljaju nezavareni.

2.1.2.4 Prihvatne zavare mora svugdje, gdje je to mo-guće, izvoditi osposobljeno osoblje. Mjesta gdje kvalitetaprihvatnih zavara ne udovoljava zahtjevima zavarenog spoja,potrebno je pažljivo ukloniti prije završnog zavarivanja.

Uške, privremeni držaći, naprave za poravna-vanje moraju biti izrađeni od istog ili sličnog materijala kaošto je osnovni materijal, i ne smiju se koristiti više nego što jeneophodno. Svako oštećenje uzrokovano njihovim otklanja-njem mora biti stručno popravljeno.

2.1.3 Atmosferska zaštita, predgrijavanje

2.1.3.1 Područja koja se zavaruju moraju biti odgova-rajuće zaštićena od atmosferskih utjecaja, kao što su vjetar,padavine i hladnoća, i moraju se predgrijavati, gdje je to ne-ophodno.

Potrebu za predgrijavanjem i visinu temperatu-re predgrijavanja određuju razni faktori, kao što su kemijskisastav materijala, debljina lima, smjerovi odvođenja topline,okolna temperatura. Pojedinosti ovog zahtjeva sadržani su utočki 2.2.

Predgrijavanje mora biti jednoliko kroz čitavudebljinu materijala u širini od 4 x debljina materijala, ali nemanje od 100 mm.

2.1.4 Položaji i redoslijed zavarivanja

2.1.4.1 Zavarivanje se u pravilu izvodi u optimalnompoložaju. Redoslijed zavarivanja mora osigurati što manjezaostalih naprezanja i deformacija u zavarenoj konstrukciji.

Registar u pojedinim slučajevima može zahti-jevati propisani redoslijed zavarivanja na uvid.

2.1.5 Izvođenje zavarivačkih radova

2.1.5.1 Radna organizacija mora osigurati provođenjepropisanih parametara zavarivanja i stručno izvođenje zava-rivačkih radova.

Dijelovi konstrukcije koji nisu potpuno zavare-ni i koji se prenose ili preokreću moraju imati zavarene spo-jeve odgovarajuće čvrstoće.

Ne smije se zavariti preko puknutih prihvatnihzavara, nego ih je prije zavarivanja potrebno otkloniti.

Zavari moraju imati dostatnu penetraciju i mo-raju imati čistu, pravilnu površinu s blagim prijelazom na os-novni materijal. Preveliko nadvišenje zavara i zajedi ili zare-zi koji mogu utjecati na kakvoću zavarivačkih radova, nisudopušteni.

2.1.6 Ravnanje i dopuštene deformacije

2.1.6.1 Postupci ravnanja (toplinski ili mehanički) nesmiju smanjiti kvalitetu materijala i zavarenih spojeva. Re-gistar može zahtijevati potvrdu o prikladnosti primjenjenogpostupka ravnanja (npr. atestom postupka zavarivanja).

Dopuštene deformacije propisane su u radi-oničkoj dokumentaciji, i moraju odgovarati nekoj od prizna-tih svjetskih normi (npr. HRN EN ISO 13920).


2009

2.1.7 Naknadna obradba zavara

2.1.7.1 Ako je potrebno provesti naknadnu obradbuzavara, npr. poboljšati obradbu površine u slučaju dinamič-kog opterećenja, ovakva obradba ne smije pogoršati svojstvazavarenog spoja.

Za naknadnu toplinsku obradbu zavara vidi 2.2,a za pripremu površine za ispitivanje metodama bez raza-ranja vidi 2.3.

2.2 TOPLINSKA OBRADBA

2.2.1 Općenito

2.2.1.1 Ovo poglavlje odnosi se na predgrijavanje pri-je, i tijekom zavarivanja i naknadnu toplinsku obradbu zava-renih spojeva.

2.2.2 Oprema i pomagala za toplinskuobradbu

2.2.2.1 Kada se toplinska obradba provodi u pećima,peći moraju biti opremljene kalibriranim pomagalima zakontrolu, praćenje i zapis temperature. Dimenzije peći i sus-tav zagrijavanja moraju biti takvi da omogućuju jednolikozagrijavanje komada (sekcije) na zahtijevanu temperaturu.Peći se moraju uredno održavati i kontrolirati u pravilnimvremenskim razmacima.

2.2.2.2 U pojedinim slučajevima, ako se nema na ras-polaganju peć dostatnih dimenzija, toplinska obradba se mo-že provesti s posebno izvedenom opremom. Takva opremamora udovoljavati zahtjevima iz 2.2.2.1, u pogledu kontrole,praćenja i zapisa temperature.

2.2.2.3 U pojedinim slučajevima, ako nije mogućeprovesti toplinsku obradbu cijelog komada (sekcije), toplin-sku obradbu može se provesti postupno, uz prethodnu sugla-snost Registra. Zahtjevima glede kontrole, praćenja i zapisatemperature, navedenim u 2.2.2.1, i u ovom slučaju, za ovuopremu, mora biti udovoljeno.

2.2.2.4 Predgrijavanje može biti provedeno u pećima,ili s pomoću pomagala, kao što su plinski plamenici, ili elek-trootporni grijači. Njihova upotreba propisuje i način kon-trole praćenja temperature predgrijavanja i međuslojne tem-perature tijekom čitavog procesa zavarivanja.

Temperatura se može kontrolirati s pomoću od-govarajućih pomagala, kao što su kontaktni termometar, ter-mokrede ili slično.

2.2.3 Atmosferska zaštita, predgrijavanje

2.2.3.1 Područje u kojem se izvodi zavarivanje morabiti zaštićeno od vjetra, padavina i hladnoće. Kod zavarivanjau zaštitnoj atmosferi plina posebnu pažnju treba obratiti nazaštitu od propuha.

Pri vanjskoj temperaturi ispod + 5oC moraju sepoduzeti dodatne radnje kao što su zaštita elemenata, pretho-dno zagrijavanje i predgrijavanje, posebno kod zavarivanja sniskim unosom topline (polaganje tankih kutnih zavara, ilizavarivanje debelostijenih komponenti).

Gdje je god moguće, nikakvi zavarivački rado-vi ne smiju se izvoditi na temperaturi ispod -10oC.

2.2.3.2 Potreba za predgrijavanje i temperatura pred-grijavanja ovise o mnogo čimbenika.

Najvažniji među njima su:− kemijski sastav osnovnog materijala;− debljina radnog komada i oblik spoja;− postupak zavarivanja i parametri zavariva-

nja;− temperaturna ovisnost o mehaničkim svo-

jstvima metala zavara i zone utjecaja topli-ne;

− sadržaja difuzijskog vodika u metalu zava-ra.

Radna temperatura koja se održava (najnižatemperatura predgrijavanja i najveća međuslojna temperatu-ra) za (brodograđevne) konstrukcione čelike može se odreditiprema HRN EN 1011-2. Orijentacijske vrijednosti tempera-tura predgrijavanja sadržane na Slikama 2.2.3-a i 2.2.3-b zadva različita unosa energije po jedinici duljine zavara 1) i sa-držaja vodika H2) u metalu zavara uz različite vrijednosti ug-ljikovog ekvivalenta Ceq3).

1) Unos energije po jedinici duljine zavara:

U [V] ⋅ I [A] ⋅ vrijeme zavarivanja [min] ⋅ 6E =duljina zavara [mm] ⋅ 100

mmkJ

2) Sadržaj vodika:H 5 = najviše 5 ml difuzijskog vodika na 100 g metalazavaraH 15 = najviše 15 ml difuzijskog vodika na 100 g me-tala zavara

3) Ugljikov ekvivalent:

402010NiCuCrMoMnCCeq +

++

++=

Ako je temperatura elementa koji se zavarujeniža od temperature predgrijavanja (izračunatu temeljem go-re datih podataka), potrebno je predgrijavanje. Mogu se ko-ristiti razni načini predgrijavanja, kao npr.:

− neprekidno zagrijavanje prije i tijekom zav-rivanja;

− izmjenično zagrijavanje i zavarivanje;− zagrijavanje samo prije početka zavarivan-

ja, ako je unos topline tijekom zavarivanjadovoljan da održi najnižu temperaturu pre-dgrijavanja i međuslojnu temperaturu.

Način zagrijavanja može se odabrati po želji,ali da ne oštećuje materijal lokalnim progaranjem, i da ne uz-rokuje smetnje stvarajući prljavštinu u području zavarivanja.

Neovisno o podacima navedenim na Slici2.2.3-a i -b, područje u kojem se zavaruju pomoćni montažnizavari (npr. uške za dizanje), mora biti predgrijano, kao i svinelegirani čelici debljine iznad 20 mm, i svi legirani čelici.

Za austenitne čelike dostatno je sušenje grijan-jem područja koja se zavaruju.

Predgrijavanje mora biti jednoliko kroz čitavudebljinu materijala, u širini od 4 x debljina materijala, ali nemanje od 100 mm na obje strane zavara. Lokalno progrija-vanje nije dopušteno.

Temperature predgrijavanja navedene na Slici2.2.3-a i -b mogu se primijeniti i za prihvatne zavare.


2009

Ceq = 0,25 / H5

Ceq = 0,30 / H5

Ceq = 0,35 / H5

Ceq = 0,40 / H5

Ceq = 0,25 / H15

Ceq = 0,30 / H15

Ceq = 0,35 / H15

Ceq = 0,40 / H15

debljina stijenke (mm)

Slika 2.2.3-aNajniže temperature predgrijavanja (radne temperature) primjenjive za postupke zavarivanja s relativno niskim unosom topline

(unos energije po jedinici duljine1) E ≈ 0,5 kJ/mm) kao funkcija ugljikovog ekvivalenta (Ceq) osnovnog materijala i sadržaja vodikau metalu zavara

Ceq = 0,25 / H5

Ceq = 0,30 / H5

Ceq = 0,35 / H5

Ceq = 0,40 / H5

Ceq = 0,25 / H15

Ceq = 0,30 / H15

Ceq = 0,35 / H15

Ceq = 0,40 / H15

debljina stijenke (mm)

Slika 2.2.3-bNajniže temperature predgrijavanja (radne temperature) primjenjive za postupke zavarivanja s relativno visokim unosom topline

(unos energije po jedinici duljine1) E ≈ 3,5 kJ/mm) kao funkcija ugljikovog ekvivalenta (Ceq) osnovnog materijala i sadržaja vodikau metalu zavara

Naj

niža

tem

pera

tura

pre

dgrij

avan

ja (o C

)N

ajni

ža te

mpe

ratu

ra p

redg

rijav

anja

(o C)


2009

Tablica 2.2.3 daje orijentacijske vrijednosti ug-ljikovog ekvivalenta za neke od kategorija brodograđevnihčelika (temeljene na podacima proizvođača čelika).

Tablica 2.2.3

CeqBrodograđevni čelicikategorije Srednja vrijednost1) Najviša vrijednost1)

AE

D36E36TM

D40E40TM

0,270,260,330,270,270,24

0,280,270,340,280,280,25

1) Za proizvode debljine do 50 mm.

2.2.4 Naknadna toplinska obradba

2.2.4.1 Naknadna toplinska obradba provodi se na za-varenim spojevima u skladu s 3.1 do 3.4.

Toplinska obradba žarenjem za odstranjivanjeunutarnjih naprezanja na temperaturama navedenim u Tablici2.2.4.1, najčešće je dostatna.Provođenje toplinske obradbe žarenjem za odstranjivane u-nutarnjih naprezanja je polagano zagrijavanje elemenata dopropisane temperature, zadržavanje na propisanoj temperaturidvije minute po mm debljine stijenke (ali ne manje od 30min), polaganim hlađenjem do 400oC, i nakon toga potpunohlađenje na mirnom zraku. Za debelostjene komponente vri-jeme zadržavanja ne mora biti dulje od 150 min.

Tablica 2.2.4.1Temperature toplinske obradbe žarenjem za odstranjivanje unutarnjih naprezanja zavarenih spojeva,

zavarenih sličnim dodatnim materijalima

Kategorija u skladu sDIN V 1738 (CR 12187) Kategorija čelika

Primjeri odgovarajućihčelika u skladu s Pravilima

Registra ili normama1)

Temperaturatoplinske obradbe

[oC]

1.1Brodograđevni čelici normalne čvrstoće, iodgovarajući konstrukcioni čelici, katego-rije čelićnih otkivaka i odljevaka

Kategorije A - E 550-600

1.2Brodograđevni čelici povišene čvrstoće, iodgovarajući konstrukcioni čelici, katego-rije čelićnih otkivaka i odljevaka

Kategorije A36- E36 530-580

1.2 Toplinski, nisko legirani Mo čelici 16 Mo 3 550-620

2Normalizirani ili termo-mehanički tretiranisitno-zrnati čelici s granicom razvlačenja> 360 N/mm2

Kategorije A39- E39S 460 tm 550-600

3Poboljšani sitno-zrnati konstrukcioni čelicis granicom razvlačenja > 360 N/mm2 S 690 QL 530-580

55.15.2

Čelici sa sadržajem od najviše 10% Cr inajviše 1,2% Mo

13 Cr Mo 4-510 Cr Mo 9-10,10 Cr Mo 9-10

630-680670-720

77.17.27.37.37.3

Čelici sa sadržajem od najviše 10% Ni

13 Mn Ni 6-3 (0,5% Ni)12 Ni 14 (3,5% Ni)12 Ni 19 (5% Ni)X 8 Ni 9 (9% Ni)X 7 Ni 9 (9% Ni)

530-560530-560550-560

2)2)

Napomene:1) Kategorije čelika koje nisu navedene klasificiraju se s usporedljivim kategorijama.2) Treba izbjegavati toplinsku obradbu.


2009

2.3 ISPITIVANJE ZAVARENIHSPOJEVA METODAMA BEZ

RAZARANJA

2.3.1 Općenito

Ovo poglavlje primjenjuje se na postupke ispi-tivanja zavarenih spojeva metodama bez razaranja, sukladnonačinu i opsegu propisanu u pojedinim dijelovima Poglavlja3, za različita područja primjene.

Ovo poglavlje također se primjenjuje na ispiti-vanje zavarenih spojeva metodama bez razaranja, navedenimu ostalim Pravilima Registra, a za koje nisu propisane po-sebne upute.

Propisi navedeni u slijedećim točkama ovogpoglavlja su sastavni dio ovih Pravila i moraju se poštovatiprilikom izvođenja ispitivanja. U slučaju razlike između pro-pisa i Pravila prednost imaju Pravila.

Ispitivanja prema drugim propisima mogu seizvesti uz prethodnu suglasnost Registra.

Odjel kontrole proizvođača koji izvodi ispiti-vanje mora biti neovisan o odjelu proizvodnje, što je pre-duvjet objektivnog izvođenja ispitivanja i tumačenja rezultataispitivanja. Ovo se na identičan način primjenjuje na vanjskeispitne institucije.

2.3.2 Načini ispitivanja, oprema i ispitnasredstva

Način ispitivanja u pojedinom slučaju određu-je,između ostalog, oblik zavara, materijal i greške koje se o-čekuju (vrst i položaj).

Najčešće, mora se udovoljiti slijedećim zahtje-vima:

a) Za debljine stijenke ili zavare do 30 mmpreferira se radiografija; za veće debljineprimjenjuje se ispitivanje ultrazvukomkao osnovni način ispitivanja.

b) Za debljine stijenke ili zavare od 10 mm iiznad može se primijeniti i radiografija iultrazvuk, u dogovoru s Registrom.

c) Za radiografska ispitivanja, koriste se iz-vori X-zraka, gdje god je to moguće. Iz-vori gama-zraka mogu se primijeniti uzsuglasnost Registra, na temelju provjere iodobrenja načina ispitivanja.

d) Za magnetne materijale ispitivanjepostojanja površinskih pukotina izvodi seuobičajeno magnetnim česticama;upotreba penetranta za magnetnematerijale zahtijeva suglasnost Registra.Način ispitivanja mora se tako birati da senjim može utvrditi moguća vanjska ili u-nutarnja greška. Gdje je to potrebno, mo-gu se primijeniti dva ili više načina ispiti-vanja. Primijenjeni način ispitivanja morabiti naveden u prijedlogu ispitivanja. Ko-rištena oprema za ispitivanje i sredstvamoraju udovoljavati zahtjevima odgova-rajućih propisa, i moraju se ispravno ko-ristiti i održavati.

2.3.3 Ispitivači

Ispitivanje zavarenih spojeva metodama bez ra-zaranja mogu obavljati isključivo osobe koje imaju iskustvou upotrebi opreme za ispitivanje i odgovarajuće praktično is-kustvo. Registar može zahtijevati dokaze o stručnoj sposob-nosti ispitivačkog osoblja za pojedine načine (metode) ispiti-vanja zavarenih spojeva metodama bez razaranja.

2.3.4 Programi ispitivanja, izvještaji oispitivanju

Program ispitivanja zavarenih spojeva meto-dama bez razaranja mora sadržati slijedeće podatke:

− dijelove konstrukcije i zavarene spojevekoji se ispituju;

− opseg i način ispitivanja;− područje ispitivanja (položaj na konstruk-

ciji, proizvodu);− kriteriji kojima se mora udovoljiti;− način ispitivanja i/ili propis, ako se namje-

rava primjeniti propise različite od propisanavedenih u ovim Pravilima.

Program ispitivanja potrebno je dostaviti Regi-stru na odobrenje.

Izvještaji o ispitivanju moraju se sastavljati natemelju svih provedenih ispitivanja, i dostavljaju se ekspertuRegistra sa svom pripadnom dokumentacijom.

2.3.5 Vrijeme ispitivanja

Ispitivanja zavarenih spojeva metodama bez ra-zaranja najčešće se provodi nakon završetka zavarivačkih ra-dova na pojedinim cjelinama.

Prije ovih ispitivanja potrebno je vizuelno pre-gledati zavarene spojeve i otkloniti sve površinske greškekoje mogu uzrokovati manjkavosti rezultata ispitivanja, ilidovesti do pogrešnog zaključka.

Dijelovi zavarenih konstrukcija koji se pod-vrgavaju naknadnoj toplinskoj obradbi obično se ispituju na-kon toplinske obradbe.

Kod čelika visoke čvrstoće, poboljšanih čelika isl., gdje postoji mogućnost pojave naknadnih pukotina (zbogprisutnosti vodika u metalu zavara) ispitivanje se smije oba-viti najranije 48 sati nakon završetka zavarivačkih radova.

Registar može zahtijevati i dulje vrijeme če-kanja (npr. 72 sata do, najviše, 7 dana) ili ponavljanje ispiti-vanja (metodom slučajnog uzorka) nakon nekog vremena.

2.3.6 Priprema i izvođenje ispitivanja

Površine koje se ispituju moraju biti zadovo-ljavajuće čiste i ravne za odnosni način ispitivanja. Nepravil-nosti zavarenog spoja, ostaci pomoćnih zavara, prskotine,ostaci troske itd., i bilo koji zaštitni prijemaz, mora se otklo-niti prije ispitivanja, ako može izazvati poteškoće u provo-đenju ispitivanja.

U posebnim slučajevima (npr. ultrazvučno is-pitivanje popriječnih grešaka) može se zahtijevati obradbazavara i pripadne rubne površine.

Izvođenje ispitivanja metodama bez razaranjaopisano je u 2.3.11 do 2.3.14.


2009

2.3.7 Ocjena rezultata ispitivanja

Kod radiografskog ispitivanja i pojedinih pos-tupaka ispitivanja površinskih grešaka za opis grešaka prim-jenjuju se oznake navedene u Tablici 2.3.7-a (HRN EN ISO6520).

Tablica 2.3.7-aOznačavanje grešaka (prema HRN EN ISO 6520)

Oznaka br./oznaka premaMIZ-u Opis

100 E Pukotine101 Ea Uzdužne pukotine102 Eb Poprečne pukotine104 Ec Pukotine u završnom krateru

2011 Aa Plinski mjehurić2015 Ab Izduljena plinska šupljina2016 Ab Cjevasta plinska šupljina2024 K Šupljina u završnom krateru301 Ba Uključak troske304 H Metalni uključak

4011 - Naljepljivanje na stijenki zavara4012 - Naljepljivanje među slojevima4013 D Naljepljivanje u korjenu402 D Nedovoljni provar

5011 F Ugorine, neprekinute5012 F Ugorine, s prekidima5013 - Žlijeb u korjenu502 - Preveliko nadvišenje zavara

(sučeljeni zavar)503 - Preveliko nadvišenje zavara

(kutni zavar)504 - Preveliko nadvišenje u korjenu507 - Posmaknutost u sučeljavanju510 - Progaranje511 - Nepotpuna popuna žlijeba515 - Uvučen korjen zavara517 - Loš nastavak

Za ocjenu pojedinih dijelova čeličnih zavarenihkonstrukcija upotrebljavaju se kategorije prihvatljivostisukladne s HRN EN ISO 5817, a za ocjenu pojedinih

dijelova aluminijskih zavarenih konstrukcija upotrebljavajuse kategorije prihvatljivosti sukladne s HRN EN ISO 10042.

Prijedlog ocjene rezultata ispitivanja donosiodjel kontrole kakvoće, a konačnu ocjenu donosi ekspert Re-gistra.

Kod radiografskog ispitivanja rezultati su raz-vrstani prema Tablici 2.3.7-c , a kod ultrazvučnog ispitivanjarezultati su kategorizirani u dvije kategorije: "zadovoljava" i"ne zadovoljava" (popraviti ili odbaciti).

Prihvatljivosti zavarenih spojeva (ispitanih ra-diografijom) može se ocijeniti po sustavu s tri ili po sustavu spet ocjena (kategorija).

Ocjenjivanje kvalitete po sustavu s pet ocjena(kategorija) izvodi se prema Tablici 2.3.7-c ili na osnovi sta-ndarda priznatog od Registra.

Ocjenjivanje kvalitete po sustavu s tri ocjene(kategorije) izvodi se sukladno s HRN EN ISO 5817 ili HRNEN ISO 10042, ovisno o osnovnom materijalu.

Kvaliteta zavarenih spojeva mora udovoljavatizahtjevima iz Tablice 2.3.7-b.

Tablica 2.3.7-bKvaliteta zavarenih spojeva

Najniža dozvoljena ocjena

Naziv dijela Ocjena(kategorija) Sukladno

Tablici 2.3.7-c

SukladnoHRN EN ISO5817 ili HRNEN ISO 10042

Brodski trup 3* CIzmjenjivačitopline iposude podtlakom

IIIIII

233

BCC

Cjevovodi IIIIII

233

BCC

Mehanizmi ipostrojenja

Prema dogovoru s Registrom

*) Ovisno o opterećenju spojeva, Registar može povećati iliumanjiti zahtjevanu ocjenu (kategoriju) iz Tablice.

Tablica 2.3.7-cKategorije ocjena

Nalaz Ocjena NapomenaZavar bez grešaka 1 = odličan -Neznatne greške, kao npr. pojedinačne pore i maliuključci troske koji ne utječu na čvrstoću zavarenogspoja

2 = vrlo dobar -

Prihvatljive greške kao male izdužene pore, ili ras-pršene pore, linije troske, kratke greške u korjenu ineznatno naljepljivanje

3 = zadovoljavaNe zahtijeva se popravak za elementepodvrgnute normalnom naprezanju.Kratke gerške u korjenu i greške naljepljivanja,mogu se zadržati samo u nekritičnim područjima

Greške koje se moraju izbjeći npr. gnijezdatroske, nakupine pora, greške u korijenu,naljepljivanje i male izolirane pukotine

4 = popraviti Zahtijeva se popravak

Velike greške i pukotine 5 = zamijeniti Zamjena dijelova ili cijelih zavarenihspojeva


2009

2.3.8 Proširenje opsega ispitivanja

Ako je postotak grešaka veći od propisanog,Registar može proširiti opseg ispitivanja.

2.3.9 Popravci, ponovna ispitivanja

Popravci pojedinih zavarenih spojeva provodese u dogovoru s ekspertom Registra.

Popravljeni zavareni spojevi moraju se nakonpopravka ponovno ispitati, i moraju biti posebno označeni uizvještaju o ispitivanju i na radiogramu (oznakaP=popravak).

2.3.10 Vizualno ispitivanje

Vizualnim ispitivanjem (uz pomoć optičkihpomagala, gdje se to traži) provjerava se:

− kompletiranost (je li zavareno sve što sezahtijeva);

− dimenzijska usklađenost;− usklađenost s propisanim oblicima zavare-

nih spojeva;− ima li neprihvatljivih vanjskih grešaka;Dimenzijska usklađenost provjerava se odgova-

rajućim mjernim instrumentima, metodom slučajnog uzorka.Tijekom provjere oblika i vanjskih grešaka po-

sebnu pažnju treba obratiti na:− nadvišenje ili utonulost zavara;− kut nadvišenja zavara;− smaknutost krajeva;− ugorine;− vidljive poroznosti i uključke troske;− prskanje od zavarivanja;− trag uspostavljanja električnog luka na os-

novnom materijalu;− udubljenost korijena i nepotpuno provari-

vanje korijena;− pukotine;− pogreška simetričnosti kutnog zavara.Granice prihvatljivosti navedene su u 2.3.7.Popravak vidljivih pukotina je obvezatan.

2.3.11 Radiografsko ispitivanje

Za radiografsko ispitivanje potrebno je, uobi-čajeno, primjeniti izvore x-zraka. U pojedinim slučajevima,uz prethodnu suglasnost Registra, mogu se primijeniti izvoriγ zraka.

Najčešće, radiografski parametri propisani uHRN EN 1435 za ispitnu kategoriju A, koriste se u brodog-radnji, a za ispitnu kategoriju B koriste se u kotlogradnji,proizvodnji posuda pod tlakom i proizvodnji cjevovoda.

Pri primjeni nekoliko filmova prilikom ispiti-vanja zavara (npr. kružni zavari) krajevi radiograma se mo-raju preklapati.

Pri ispitivanju cijevi s vanjskim promjerom ≤90mm može se napraviti eliptični radiogram.

Svaki radiogram mora sadržati odgovarajućiindikator kakvoće snimka, prema HRN EN 462 (žičani indi-kator).

Svaki radiogram mora također sadržati odgova-rajuće oznake koje jednoznačno određuju njegovu identifi-kacju u odnosu na konstrukciju i na izvještaj o ispitivanju.

Izvještaj o ispitivanju mora sadržati slijedećepodatke, uz odgovarajuće skice (gdje je neophodno):

− radni nalog, objekt, broj, položaj ispitivan-ja;

− materijal, postupak zavarivanja;− debljinu radnog komada ili zavara;− datum i vrijeme ispitivanja;− izvor zračenja;− napon u cijevi tijekom ispitivanja;− radiografske parametre (prema HRN EN

1435);− položaj žičanog indikatora;− vrst filma;− ispitnu kategoriju, indeks kakvoće radiog-

rama;− oznaku pronađenih grešaka, prema Tablici

2.3.7-a.Prijedlog ocjena obično utvrđuje odjel kontrole

kakvoće, a konačnu ocjenu na temelju pregleda radiograma iizvještaja donosi ekspert Registra.

2.3.12 Ispitivanje ultrazvukom

Oprema za ispitivanje ultrazvukom (zajedno sasvim potrebnim pomagalima) mora odgovarati odnosnimnormama (npr. HRN EN 27963 ili HRN EN 1714).

Kalibriranje (podešavanje) opreme prije ispiti-vanja provodi se na bloku za podešavanje prema HRN EN27963.

Ovisno o zahtijevanoj osjetljivosti odjeka, (vi-sini odjeka) podešavanje se vrši prema DIN 54 127 dio 1.

Ispitna površina s obje strane zavarenog spojamora biti ravna i čista od hrđe, prljavštine i prskotina. Prije-mazi boje i zaštitni prijemazi koji ne utječu na rezultate ispi-tivanja ne moraju se ukloniti prije ispitivanja.

Postupak ispitivanja ovisi o geometriji zavare-nog spoja i mogućoj orijentaciji grešaka.

U Tablici 2.3.12 navedene su vrijednosti (broj iduljina) uzdužnih i popriječnih grešaka, iznad kojih je potre-bno obaviti popravak.

Naznaka neprekinutog odjeka koji ukazuje nasustavnu grešku (npr. greška u korijenu zbog neprovarenosti,ili niza pora), zahtijeva popravak iako granične vrijednosti(prema Tablici 2.3.12) nisu dosegnute. Odjek koji ukazuje naprisutnost pukotina zahtjeva popravak u svakom slučaju.

Odjek koji je posljedica poprečne greške zah-tjeva popravak u svakom slučaju izuzev kad je ispod granič-nih vrijednosti navedenih u Tablici 2.3.12.

Za slučajeve gdje postoji sumnja o potrebi zapopravkom, ispitivanje se može kombinirati radiografskimispitivanjem, u cilju donošenja ispravne odluke.

Izvještaj o ispitivanju (propisan HRN EN 1714)mora biti pripremljen za svako ispitivanje, i mora sadržatisve bitne podatke.

Ako su u izvještaju navedene vrijednosti odjekaispod graničnih vrijednosti navedenih u Tablici 2.3.12, svakitakav nalaz mora biti označen (npr. ostaviti kao što je, ilipopraviti: a - prihvatljivo, ili na - nije prihvatljivo).


2009

Tablica 2.3.12Granične vrijednosti (broj i duljina grešaka)

Uzdužne greške Popriječne greškeKategorija,

premaHRN EN ISO5817 i HRN

EN ISO 10042

Debljinastijenke(zavara)

[mm]

Broj grešakapo metru

zavarenogspoja

Izmjerenaduljina

[mm]

Najvećedopuštenopovećanje

visine odjeka[dB]

Broj grešakapo m

zavarenogspoja

Izmjerenaduljina

[mm]

Najvećedopuštenopovećanje

visine odjeka[dB]

10…1510 i3 i1

102010

6612

3 10 6

> 15…2010 i3 i1

102010

6612

3 10 6

> 20…4010 i3 i1

102510

6612

3 10 6

B

> 4010 i3 i1

103010

6612

3 10 6

> 10…2010 i3 i1

153010

6612

3 10 6

> 20…4010 i3 i1

154010

6612

3 10 6C

> 4010 i3 i1

155010

6612

3 10 6

> 10…2010 i3 i1

155010

6612

5 10 6

> 20…4010 i3 i1

155010

6612

5 10 6D

> 4010 i3 i1

205010

6612

5 10 6

2.3.13 Ispitivanje magnetnim česticama

Ispitna oprema i sredstvo ispitivanja mora od-govarati zahtjevima odgovarajućih propisa (npr. HRN EN1290; HRN EN 1291).

Oprema za magnetiziranje mora imati mjernenaprave koje pokazuju jakost magnetskog toka. Magnetnečestice (crne ili fluorescentne) u odgovarajućoj suspenziji,pod utjecajem magnetskog toka, sakupljaju se na granicamagrešaka.

Izbor načina magnetiziranja ovisi o geometrijiispitnog komada, i mora biti dogovoren s Registrom.

Površina koja se ispituje mora biti očišćena odokujina, hrđe, prskotina i ostalih nečistoća. Zarezi, tragovi,ogrebotine, krajevi koji mogu uzrokovati lažne naznake gre-ške, moraju se otkloniti prije ispitivanja. Tanki, suhi prijema-zi (npr. temeljni prijemaz debljine do 20 µ m) ne moraju seotklanjati ako ne onemogućuju ispitivanje.

Svako mjesto sakupljanje magnetnih česticakoje nije posljedica lažnih naznaka, mora se navesti u izvje-štaju o ispitivanju, i mora se popraviti. U slučaju manjih pu-kotina ovo se može popraviti glodanjem. Veće pukotine semoraju odstraniti i popraviti zavarivanjem.

Izvještaj o ispitivanju mora sadržati slijedećepodatke:

− podatke o ispitivanom komadu, odnosnozavarenom spoju;

− podatke o magnetiziranju;− podatke o opremi za magnetiziranje;− ispitno sredstvo;− rezultate ispitivanja;− mjesto i vrijeme ispitivanja, ispitnu institu-

ciju i osobu koja je provela ispitivanje.

2.3.14 Ispitivanje penetrantimaObojeni ili fluorescentni penetrati mogu se

upotrijebiti kao penetrantne tekućine.Odmaščivač i razvijač moraju biti podudarni s

upotrijebljenim penetrantom.Ispitna površina mora biti potpuno čista od o-

kujina, hrđe, masti, ulja i boje, da omogući penetrantu ulaztijekom ispitivanja u bilo koju površinsku grešku. Takođertreba voditi računa da greške nisu mehanički zabrtvljeneprethodnim čišćenjem. Ispitna površina mora biti suha, atemperatura radnog komada mora biti između 5o i 50oC.


2009

Vrijeme penetriranja odabire se prema prepo-rukama proizvođača, ali ne smije biti manje od 15 minuta zaradne komade temperature 15oC i više, ili ne manje od 30min za temperature ispod 15oC. Nakon toga odstranjuje sebrisanjem višak penetrata. Na suhu površinu nanosi se razvi-jač, i to tako da prekrije čitavu površinu u tankom sloju.Vrijeme razvijanja jednako je vremenu penetriranja.

Vizualni pregled se obavlja nakon isteka vre-mena razvijanja. Rezultati ispitivanja se ocjenjuju na identi-čan način kao u 2.3.13.

Izvještaj o ispitivanju mora sadržati slijedećepodatke.

− podatke o ispitivanom komadu, odnosnozavarenom spoju;

− ispitno sredstvo (tip, trgovački naziv);− opis ispitivanja;− rezultate ispitivanja;− mjesto i vrijeme ispitivanja, ispitnu institu-

ciju i osobu koja je provela ispitivanje.

2.4 MEHANIČKA I TEHNOLOŠKAISPITIVANJA

2.4.1 Općenito

Ovo poglavlje propisuje uobičajene oblike is-pitnih epruveta i postupke mehaničkih i tehnoloških ispiti-vanja zavarenih spojeva.

2.4.2 Priprema epruveta i ispitivanje

Sva ispitivanja provodi uvježbano osoblje, ko-rištenjem umjerenih ispitnih strojeva. Ispitne strojeve trebadobro održavati i umjeravati u propisanim vremenskim raz-macima, i to neovisna ispitna institucija.

Prije rezanja ispitnog komada, ekspert moraoznačiti epruvete. Epruvete moraju u pravilu biti mehaničkiodrezane i strojno obrađene na zahtijevanu mjeru.

Kod termičkog procesa rezanja uzorka, epru-vete moraju biti dovoljno široke, da se omogući potpunoodstranjivanje zone utjecaja topline prilikom strojne obradbe.

Sva mehanička i tehnološka ispitivanja morajuse izvoditi u prisustnosti eksperta, ako nije drugačije navede-no ili dogovoreno.

Debljina epruvete a ≤ 5 > 5do

≤ 10

> 10do

≤ 20

> 20do

≤ 30Širina epruvete b 15 20 25 30Mjerna duljina Lc Širina zavara

bs + 80 mm1)

Širina B ≥ 25 ≥ 30 ≥ 35 ≥ 40Ukupna duljina Lt ≥ Lc + 180Polumjer r ≥ 35Napomena:

1) bs mjereno na strani zavara s većom širinom šava.Slika 2.4.2-1

Plosnata epruveta (zavareni spoj)

Slika 2.4.2-2Okrugla epruveta (metal zavara)

Slika 2.4.2-3Položaj epruveta u metalu zavara

2.4.3 Ispitivanja rastezanjema) Plosnate epruvete (HRN EN 895)

Ovo ispitivanje se provodi u svrhu odre-đivanja rastezne čvrstoće, položaja i obli-ka prijeloma , te izduljenja (ako se zahti-jeva). Dimenzije plosnate epruvete nave-dene su na Slici 2.4.2-1.Debljina epruvete "a" je u pravilu deblji-na stijenke. Ako je debljina veća od 30mm, a manja od 50 mm, epruveta se mo-že strojno obraditi do debljine od 30 mm.Za debljine ≥ 50 mm, mora se pripremitidvije ili više epruveta.

b) Okrugle epruvete (HRN EN 876)Ovo ispitivanje se provodi u svrhu odre-đivanja rastezne čvrstoće, granice razvla-čenja, σ02, suženja presjeka i izduljenjametala zavara.Gdje je potrebno, kod čelika za rad napovišenim temperaturama, mora se odre-diti σ02 granica razvlačenja na povišenimtemperaturama.Uobičajeno, ispitivanje se provodi na ok-rugloj epruveti promjera 10 mm kojoj jeuzdužna os u smjeru šava.

Ako dimenzije zavara ne omogućuju pripremuepruvete promjera 10 mm, epruveta manjeg promjera možese upotrijebiti, uz uvjet da je mjerna duljina 5 puta promjerepruvete, a paralelna duljina najmanje 6 puta promjer epru-vete.

2.4.4 Ispitivanje savijanjema) Popriječno savijanje (HRN EN 910)

Ovo ispitivanje se provodi u svrhu odre-đivanja rastezljivosti zavarenog spojapoprijeko na šav. Epruveta se savije pre-ko trna propisanog promjera i do očeki-vanog kuta, uz izmjeru izduljenja na ras-teznoj strani epruvete. Na Slici 2.4.4-1navedene su dimenzije epruveta.


2009

Debljina epruvete aDimenzije ≤ 11 > 11 ≤ 14 > 14 ≤ 17 > 17 ≤ 22 > 22 ≤ 27 > 27 ≤ 35

Širina epruvete b 20 30 30 ≥ 1,5 a ≥ 1,5 a ≥ 1,5 a

Duljina 3≤ad

250 250 250 250 300 380

epruvete Lt ad = 4 250 250 250 290 350 430

gdje jead = 6 250 250 290 350 430 530

Polumjer, r, rastezna strana ≤ 2 ≤ 2 ≤ 2 ≤ 3 ≤ 3 ≤ 3

Slika 2.4.4-1Dimenzije za epruvete za savijanje

Debljina epruvete je obično debljina stijenke.Ako je debljina već od 30 mm, epruveta se može strojno ob-raditi na jednoj strani do debljine od 30 mm. Na vlačnoj stra-ni epruvete, tijekom ispitivanja, krajevi mogu biti zaobljenina propisani polumjer, r. Ovisno o postupku ispitivanja, trebanastojati da epruvete budu ispitivane tako da i korijen i lice(donja i gornja strana) zavara budu u rasteznoj zoni. Na Slici2.4.4-2 shematski je prikazana naprava za ispitivanje savi-janjem.

Slika 2.4.4-2Ispitna naprava

Ako postoje velike razlike u izduljenju osnov-nog metala i metala zavara (npr. u slučaju aluminijskih zava-renih spojeva), može se koristiti posebna naprava (za savi-janje kotrljanjem), prikazana na Slici 2.4.4-3, da se spriječiprerani nastanak pukotina.

Slika 2.4.4-3Posebna naprava (za savijanje kotrljanjem)

b) Bočno savijanje (HRN EN 910)Ovo ispitivanje se provodi u svrhu odre-đivanja rastezljivosti zavarenog spoja upopriječnom presjeku.Epruveta se savije preko trna propisanogpromjera i mjeri se dostignuti kut. Oblik idimenzije epruvete prikazani su na Slici2.4.4-4 i u Tablici 2.4.4-4.

Presjek A - B


2009

Slika 2.4.4-4Epruveta za bočno savijanje

Tablica 2.4.4-4Dimenzije epruvete za bočno savijanje

Omjer d/aDimenzije

≤ 3 4 6

Debljina epruvete a 10

Širina epruvete b Debljina uzorka

Polumjer, r, rasteznastrana

≤ 1 (≤ 3)1)

Duljina epruvete, Lt 150 170 200

Napomene:1) Polumjer u zagradama odnosi se na epruvete kod kojih

nadvišenje zavara nije obrađeno.

Epruvete su u ispitnoj napravi (prikazanoj naSlici 2.4.4-3) postavljene tako da ispitno opterećenje djelujeu smjeru uzdužne osi šava. Na vlačnoj strani epruvete tije-kom ispitivanja, krajevi se mogu zaobliti na propisani po-lumjer.

Ako se platirani limovi, dobiveni zavarivanjem,ispituju bočnim savijanjem, za ispitivanje se upotrebljava ep-ruveta prikazana na Slici 2.4.4-5. Dimenzije epruvete nave-dene su u Tablici 2.4.4-4.

Slika 2.4.4-5Oblik epruvete za bočno savijanje od platiranog lima

c) Epruvete za ispitivanje savijanjem iz ci-jevnih spojevaAko se epruvete za ispitivanje savijanjemizrezuju iz kružnih cijevnih zavara, širestranice epruvete moraju biti paralelne.Ako je potrebno, strana epruvete izloženatlačnom naprezanju može se strojno ob-raditi prema Slici 2.4.4-6.

Slika 2.4.4-6Popriječni presjek epruvete za ispitivanje savijanjem

(izrezane iz cijevi)

2.4.5 Ispitivanje žilavosti (HRN EN 875)

Ovo ispitivanje se provodi u svrhu određivanjaenergije žilavosti, u Joulima (J). Koriste se ISO V-zarez ep-ruvete; njihov položaj u ispitnom uzorku se određuje tako dauzdužna os epruvete bude okomita na šav, dok je os zarezapod pravim kutom u odnosu na površinu uzorka.(Slika 2.4.5-1).

Ovisno o zahtjevu, zarez može biti u središtuzavara, u crti taljenja ili u zoni utjecaja topline u osnovnommaterijalu na određenoj udaljenosti od crte taljenja (Slika2.4.5-1).

Ispitivanje se izvodi na propisanoj temperaturi.Ako je debljina uzorka < 10 mm, mogu se

upotrijebiti epruvete dimenzija 7,5 x 10 mm i 5 x 10 mm. Zaove epruvete zahtjevana energija udarne žilavosti, u odnosuna standardnu epruvetu dimenzija 10 x 10 mm, navedena je uTablici 2.4.5-1.

Zarezi u linijitaljenja (KS)

Zarez u središtu metala zavara (KM)Zarezi u zoni utje-caja topline (KO)

Slika 2.4.5-1Položaj epruveta za ispitivanje energije udarne žilavosti

Presjek A - B

tlačna strana


2009

Tablica 2.4.5-1Energija udarne žilavosti za epruvete smanjenog presjeka

Popriječni presjek[mm]

Nazivna zahtjevanaenergija žilavosti, E

Standardna epruveta10 x 10 E

Epruvete smanjenogpresjeka10 x 7,510 x 5

5/6 E2/3 E

Ako se epruvete izrezuju samo s jedne stranedvostranih V-zavara, one se moraju izrezivati sa strane zava-ra koji je posljednji izveden.

Epruvete se obrađuju do dimenzija prikazanihna Slici 2.4.5-2, a sukladnost s navedenim dopuštenim odstu-panjima mora biti potvrđena.

Dimenzije Nazivna mjera Dopuštenoodstupanje

Duljina 55 mm ±0,60 mm

Širina 10 mm ±0,11 mm

Visina 10 mm ±0,06 mm

Kut zareza 45o ±2o

Visina od dna zareza 8 mm ±0,06 mm

Polumjer zareza 0,25 mm ±0,025 mm

Razmak izmeđusredine zareza ikrajeva epruvete

27,5 mm ±0,42 mm

Kut između ravninesredine zareza i

uzdužne osi uzorka90o ±2o

Kut između pripadnihuzdužnih površina

epruvete90o 2o

Slika 2.4.5-2Dimenzije ISO-V zarez epruveta

2.4.6 Ispitivanje tvrdoće (HRN EN 1043-1)

Tvrdoća zavarenih spojeva mjeri se Vickerso-vom metodom primjenom opterećenja od 49 ili 98 N (HV 5ili HV 10) na poliranom i nagriženom uzorku, kojemu je is-pitna površina okomita na os zavara. Izbor ispitnog optere-ćenja ovisi o kategoriji ispitnog materijala. Na Slici 2.4.6-1prikazan je položaj otisaka mjerenja tvrdoće.

hO = udaljenost od površinehG = udaljenost od dnahW = udaljenost položaja otiska mjerenja

tvrdoće od korjena do površine

Slika 2.4.6-1Ispitivanje tvrdoće - položaj otisaka

Mjerni otisci trebaju biti dovoljno blizu da dajupravu sliku krivulje tvrdoće (Slika 2.4.6-2).

Ispitno opterećenje Razmak između oznaka l[mm]

HV 5 0.7

HV 10 1

Slika 2.4.6-2Položaj otisaka u zoni utjecaja topline - mjerenje tvrdoće

2.4.7 Metalografska ispitivanja

Makro i mikro struktura procjenjuje se s pomo-ću poliranih uzoraka. Obično, polirana površina treba biti o-komita na uzdužnu os zavara (Slika 2.4.6-1).

Metalografski uzorci moraju biti takovih di-menzija, obrađeni i nagriženi na takav način da je mogućeutvrditi prirodu i strukturu kristalizacije metala zavara i zoneutjecaja topline, kao i strukturu osnovnog materijala, a u slu-čaju mikrografije, granice zrna u području koje se ispituje.


2009

Uz izvještaj o ispitivanju potrebno je priložiti jednu fotogra-fiju makro metalografskog uzorka, i tri fotografije mikrometalografskog uzorka (metal zavara, crte taljenja i zona ut-jecaja topline) s povećanjem najmanje 100:1.

2.4.8 Izvještaj o ispitivanju

Izvještaj o ispitivanju mora sadržati slijedećepodatke:

− vrst kontrole ili ispitivanja (npr. atest pos-tupka zavarivanja),

− dimenzije i broj ispitnih uzoraka,− osnovni materijal,− priprema zavara,− postupak i položaj zavarivanja,− dodatni (i pomoćni) materijal (dimenzije i

kvaliteta),− izvor struje zavarivanja,− parametri zavarivanja,− naknadna toplinska obradba,− način ispitivanja i oblici uzoraka,− rezultati ispitivanja.Izvještaj se mora dostaviti ekspertu Registra (u

dva primjerka).Ekspert svojim potpisom i pečatom potvrđuje i-

spravnost dobivenih rezultata.


2009

3 PRIMJENA ZAVARIVANJA URAZLIČITIM PODRUČJIMA

BRODOGRADNJE I BRODSKESTROJOGRADNJE

3.1 ZAVARIVANJE BRODSKOGTRUPA

3.1.1 Općenito

Zahtjevi ovog poglavlja primjenjuju se na svezavarivačke radove na brodskom trupu, nadgrađu i palubnimkućicama kao i na odgovarajućim elementima koji tvore di-jelove brodske strukture (npr. poklopci, jarboli, palubne di-zalice itd.), navedenim u poglavlju 1.1.1 ovih Pravila.

3.1.2 Odobrenja brodogradilišta izavarivačkih pogona

Sva brodogradilišta i zavarivački pogoni (radi-onice) koji namjeravaju izvoditi zavarivačke radove nakonstrukcijama koje se izrađuju po Pravilima i pod nadzo-rom Registra, moraju ispuniti zahtjeve navedene u poglavlju1. 2 ovih Pravila, i moraju biti odobrene od Registra. Zahtjevza odobrenje podnosi se Registru prije početka zavarivačkih

radova, i mora sadržati podatke i dokumentaciju propisanu upoglavlju 1.2 ovih Pravila.

3.1.3 Kontrola kvalitete

Brodogradilište i zavarivačka radionica (pogon)dužni su tijekom proizvodnje osigurati odgovarajuću kon-trolu.

Zavarivački radovi moraju biti u skladu s ovimPravilima, odobrenom radioničkom dokumentacijom i dob-rom zavarivačkom praksom.

3.1.4 Materijali, zavarljivost

Za izradbu zavarenih struktura mogu se isklju-čivo upotrebljavati osnovni materijali dokazane zavarljivosti.

Zavarivanje brodograđevnih čelika kategorijaA, B, D i E, ispitanih od Registra, može se izvoditi bez pret-hodne provjere.

Zavarivanje brodograđevnih čelika kategorijeA32, A36, A40, D32, D36, D40, E32, E36, E40, F32, F36 iF40, ispitanih od Registra, mora se prethodno provjeriti.

Čelici za poboljšanje, sitnozrnati konstrukcijskičelici, čelici za rad na niskim temperaturama i nehrđajući če-lici moraju se provjeriti u kombinaciji s postupkom zavari-vanja i dodatnim materijalom.

Tablica 3.1.5Izbor dodatnih materijala za zavarivanje brodograđevnih čelika

Kategorija dodatnog Kategorija brodograđevnog čelikamaterijala A B D E A 32/36 D 32/36 E 32/36 F 32/36 A 40 D 40 E 40 F 40

1, 1S, 1T, 1M, 1TM,1V

X

1YS, 1YT, 1YM,1YTM, 1YV

X 1) X2)3)

2, 2S, 2T, 2M, 2TM,2V

X X X

2YS, 2YT, 2YM,2YTM, 2YV

X X X X3) X3)

2Y40, 2Y40S,2Y40T, 2Y40M,2Y40TM, 2Y40V

1) 1) 1) X3) X3) X3) X3)

3,3S, 3T, 3M, 3TM,3V

X X X X

3Y, 3S, 3YT, 3YM,3YTM, 3YV

X X X X X3) X3) X3)

3Y40, 2Y40S,3Y40T, 3Y40M,3Y40TM, 3Y40V

1) 1) 1) 1) X3) X3) X3) X3) X3) X3)

4Y, 4YS, 4YT, 4YM,4YTM, 4YV

X X X X X3) X3) X3) X3)

4Y40, 4Y40S,4Y40T, 4Y40M,4Y40TM, 4Y40V

1) 1) 1) 1) X3) X3) X3) X3) X3) X3) X3) X3)

Napomene:1) Ne upotrebljavati, ako je moguće. Ako se mora upotrebljavati, to se može samo uz odobrenje Registra.2) Za A 32/36 dodatni materijali kategorije 1Y mogu se jedino koristiti ako se zavaruju tanji limovi (do najviše 25 mm).3) Za limove debljine od 50 do 70 mm, mogu se koristiti dodatni materijali jedne kategorije više, a za limove iznad 70 i do 100

mm, mogu se koristiti u svakom slučaju dodatni materijali dvije kategorije više u odnosu na više zahtjeve osnovnog materijala.


2009

3.1.5 Dodatni materijali

Svi dodatni materijali za zavarivanje konstruk-cija navedenih u 3.1.1 moraju biti odobreni od Registra, uskladu s točkom 1.5 ovih Pravila.Izbor i kategorije dodatnog materijala za zavarivanje brodog-rađevnog čelika uzima se prema Tablici 3.1.5.

Dodatni materijali mogu se isključivo upotreb-ljavati u odobrenom položaju zavarivanja i prema preporu-kama i zahtjevima proizvođača.

3.1.6 Postupci zavarivanja i atest postupaka

Postupci zavarivanja moraju, obično, biti atesti-rani od Registra, u skladu s 1.4.

U Tablici 3.1.6 navedeni su zahtjevi kojimamoraju udovoljavati zavareni spojevi na brodograđevnim če-licima.

Tablica 3.1.6Zahtjevi za zavarene spojeve brodograđevnih čelika

Žilavost1)

(J)Kategorijaosnovnogmaterijala

Granicarazvlačenja

(metal zavara)[N/mm2]

Rasteznačvrstoća

[N/mm2]

Izduljenje(metal zavara

Lo = 5 do)[%]

ručno ipoluautomatski

automatski Temp.[oC]

Kut savijanja(D = 4t)

A/B +20D ± 0E

305 400 22 47 34-20

180o

A 32 +20D 32 ± 0E 32 -20F 32

335 440 22 47 34

-40

180o

A 36 +20D 36 ± 0E 36 -20F 36

375 490 22 47 34

-40

180o

A 40 +20D 40 ± 0E 40 -20F 40

400 510 22 47 41

-40

180o

Napomena:1) Zarez na uzorku prema ISO-V, je u središtu metala zavara. Srednja vrijednost za tri uzorka, kao i pojedinačna vrijednost ne

smije biti manja od 33 J, odnosno 24 J.

3.1.7 Zavarivanje platiranih čelika

Rubove zavarenog spoja treba pripremiti premanormi ili prema nacrtima odobrenim od Registra. Rubovetreba pripremiti mehaničkom obradbom ili brušenjem.

Rubovi elemenata pri zavarivanju moraju bitidobro podešeni jedan prema drugom, i s platirane strane nesmiju biti pomaknuti.

Otpornost na koroziju i debljina sloja na plati-ranoj strani moraju biti jednaki kao i platiranog materijala.Kemijski sastav metala, isključivši metal u korijenu šava,mora odgovarati sastavu platiranog materijala.

Uobičajeno, najprije treba zavariti stranu obič-nog čelika, a zatim stranu s platiranim slojem. Strana dijelazavara običnog čelika mora se izvesti tako da ne izazove tal-jenje platiranog sloja. Prije zavarivanja platirane strane kori-jen nelegiranog šava treba očistiti mehaničkom obradbom ilibrušenjem; pri tome mu treba dati udubljeni oblik. Za zavari-vanje korijena nelegiranog šava treba upotrijebiti isti dodatnimaterijal kao i za platirani sloj.

Zavarivanje platiranog sloja treba izvesti takoda stupanj miješanja legiranog i nelegiranog materijala budepo mogućnosti neznatan. Za zavarivanje platiranog sloja tre-ba upotrijebiti elektrode ili žicu što manjeg promjera.

Zavarivanje treba izvesti što slabijom strujom.Zavar sa strane platiranog sloja treba izvesti najmanje s dvasloja. Nije dopušteno poprečno njihanje elektrode pri zavari-vanju platiranog sloja. Ako je širina gornjeg sloja zavara to-lika da ga je prijeko potrebno izraditi s nekoliko zavara, pos-ljednji zavar treba nanijeti u sredinu sloja.

Ako je dvostrano zavarivanje platiranih cijevinemoguće, čitav spoj mora se zavariti dodatnim materijalomkoji odgovara platiranom sloju.

Tanki čelični limovi mogu se zavariti tako dase čitav spoj zavari materijalom koji odgovara materijaluplatiranog sloja.

3.1.8 Zavarivanje odljevaka i otkovaka

Čelični otkovci i odljevci, bez obzira na tempe-raturu zraka, moraju se prije zavarivanja predgrijavati iliprimijeniti druge tehnološke mjere, koje osiguravaju kvalite-tan zavar.

Popravak grešaka na novim čeličnim otkovci-ma i odljevcima zavarivanjem dopušten je jedino ako je pret-hodno provjerena zavarivost određenog čelika, i to uzimajućiu obzir osobitost rada kovanog ili lijevanog elementa.

Popravak se, mora izvesti prije konačne toplin-ske obradbe.


2009

Zavarivanje nakon konačne toplinske obradbemože se dopustiti samo u iznimnim slučajevima.

Ne dopušta se popravak odljevaka i otkovakazavarivanjem, ako se na njima pojavljuju stalno iste greške.

Zavarivanje grešaka na odljevcima izvodi senakon uklanjanja i pažljivog čišćenja odljevaka od materijalakalupovanja i ostalih uključina. Mjesta koja se zavaruju mo-raju se očistiti do zdravog metala, da bi na svim mjestima bioosiguran provar. Stijenke pripremljene za zavarivanje morajubiti horizontalno postavljene, a površina pripremljenog udu-bljenja ne smije imati oštrih kutova.

Najčešće, za brodograđevne čelike normalnečvrstoće ne zahtijeva se predgrijavanje. Međutim, za većepopriječne presjeke (npr. čelični odljevci ili otkovci), kodkojih su nepovoljni uvjeti u pogledu oblika i primijenjenetehnologije zavarivanja, preporučuje se jednoliko predgrija-vanje područja oko zavarenih spojeva.

Brodograđevni čelici povišene čvrstoće morajubiti predgrijani, ako je temperatura radnog komada ispod5oC.

Za temperature više od navedene predgrija-vanje stijenki zavara se provodi u ovisnosti o faktorima na-vedenim u Tablici 3.1.9.

Za prosječni iznos ugljikovog ekvivalenta iprosječni unos topline (energija utrošena po jedinici duljinezavara), debljina stijenke t i temperatura predgrijavanja Tprikazane na Slici 3.1.9, mogu se koristiti kao vodilje.

3.1.9 Predgrijavanje

O potrebi za predgrijavanjem, kao i stupanjpredgrijavanja, određuje se prema Tablici 3.1.9.

Debljina stijenke , t , (mm)

Slika 3.1.9Debljina stijenke i temperatura predgrijavanja za čelike

povišene čvrstoće (orijentacijske vrijednosti)

Predgrijavanje se provodi jednoliko kroz deb-ljinu lima i na razmaku od najmanje 4 x debljina lima, ali neviše od 100 mm s obje strane zavara. Nije dopušteno lokalnopredgrijavanje. Temperatura predgrijavanja mora biti stalnatijekom trajanja zavarivačkih radova.

Tablica 3.1.9Utjecaj različitih faktora na temperaturu predgrijavanja

Niža temperatura predgrijavanja Faktori koji utječu na predgrijavanje Viša temperatura predgrijavanja

Nisko-legirani čelici Kemijski sastav osnovnog materijala (sklonostotvrdnjavanju), izražen npr. ekvivalentom ugljika

Visokolegirani čelici

Mala Debljina radnog komada (odvod topline, ukrućenost,stanje zaostalih naprezanja)

Velika

Sučeljeni spojevi (spoj dvajulimova) debeli (višestruki prolazi)

šavovi

Vrst spoja, oblik i dimenzija zavara, unos topline,odvod topline

T-spojevi (spoj triju limova)tanki (jednostruki prolaz) šavovi

Velika Temperatura okoline, temperatura radnog komada(odvod topline)

Niska

Velika Unos topline tijekom zavarivanja (utrošena energija pojedinici duljine zavara)

Niska

Niska Sadržaj vodika u metalu zavara (vrst i ponovno sušenjedodatnog materijala i pomoćnog materijala)

Velika

3.1.10 Zavarivanje aluminija i njegovih legura

Za zavarivačke radove na aluminiju i njegovimlegurama u konstrukcijama navedenim u 1.1.1 izvođač morabiti odobren od Registra.

Dodatni materijali za zavarivanje i postupakzavarivanja moraju biti odobreni od Registra, a zavarivačimoraju imati odgovarajuću kvalifikaciju.

Zavarivački radovi moraju biti izvedeni tako dajamče kvalitetan spoj, njegovu potrebnu čvrstoću, kemijski

sastav koji je blizak sastavu osnovnog materijala i dovoljnuotpornost protiv korozije.

Rubovi šavova elemenata prije zavarivanja mo-raju se pripremiti prema normi, ili tehničkoj dokumentacijiodobrenoj od Registra.

Spojevi se moraju smjestiti, po mogućnosti, ta-ko da se zavaruju u najpovoljnijem položaju.

Ne dopušta se primjena isprekidanih kutnih za-vara. Na krajevima struka profila i na mjestima gdje postojiskelop ili slični otvor u profilu, šav mora biti izveden oko ru-bova vertikalne stijenke.


2009

Nadvišenje šavova skida se samo ako je to pre-dviđeno u nacrtima.

Neposredno prije zavarivanja, rubove elementaaluminija i njegovih slitina treba odmastiti i očistiti čeličnomčetkom. Kod višeslojnog zavarivanja, čeličnom četkom trebaočistiti svaki sloj prije nanošenja slijedećeg sloja.

Žica za zavarivanje, i šipke od aluminija i nje-govih slitina moraju se pri zavarivanju odmastiti, te očistitiod prljavštine i oksida.

Dopušta se zavarivanje aluminijskih slitina spomoću podloga koje se uklanjaju i podloga koje se ne ukla-njaju. Podloge koje se uklanjaju nakon zavarivanja mogu seizraditi od konstrukcijskog čelika, bakra ili nerđajućeg čeli-ka. Podloge koje ostaju moraju se izraditi od iste slitine odkoje je izrađen element koji se zavaruje.

Kod dvostranog zavarivanja, prije zavarivanjaobratne strane potrebno je očistiti korijen šava do čistog me-tala.

U predjelu zakovičnog spoja konstrukcija odaluminijskih slitina svi osnovni zavarivački radovi moraju sezavršiti prije zakivanja.

Zavareni spojevi moraju se predočiti za pregledu neobrađenom i neobojenom stanju.

O primjeni drugih metoda ispitivanja bez raza-ranja osim radiografske, u svakom pojedinom slučaju poseb-no razmatra i odlučuje Registar.

U Tablici 3.1.10 navedeni su zahtjevi kojimamoraju udovoljavati zavareni spojevi na aluminijskim legu-rama.

Tablica 3.1.10Zahtjevi za zavarene spojeve aluminijskih legura

Osnovni materijal Zavareni spoj1)

Brojčana oznaka Kemijska oznaka Rastezna čvrstoća[N/mm2]

Kut savijanja2)

5754 Al Mg 3 1905086 Al Mg 4 2405083 Al Mg 4,5 Mn 0,7 2755383 Al Mg 4,5 Mn 0,7 mod 290

6005A Al Si Mg (A) 1656061 Al Mg Si 1 Cu 155

180o

6082 Al Si 1 Mg Mn 1701) Primjenom kategorija dodatnih materijala prema 1.5.8.12) Promjer trn savijanja odabrati prema 1.5.8.3

3.1.11 Kontrola zavarivačkih radova izavarenih spojeva

3.1.11.1 Kontrola zavarivačkih radova i zavarenih spo-jeva pri izradbi i popravku konstrukcija i elemenata obavljase preko kontrolnih organa radne organizacije. Radna organi-zacija mora bilježiti rezultate kontrole, sačuvati ih do predajeobjekta, i pokazati ih ekspertu Registra kad on to zatraži, usvrhu kontrole.

Ako je to potrebno, radna organizacija mora iz-vesti slijedeća ispitivanja zavarenih spojeva:

1. ispitivanje nepropusnosti;2. ispitivanje čvrstoće;3. ispitivanje nekom od metoda bez raza-

ranja.Metoda ovih ispitivanja mora odgovarati zah-

tjevima odgovarajućih dijelova Pravila, ili normama kojepriznaje Registar.

Za provjeru zavarenih spojeva primjenjuju seslijedeće metode ispitivanja bez razaranja:

− vizuelni pregled;− radiografska metoda;− metoda ultrazvukom;− magnetska metoda;− penetrantnim tekućinama.Druge metode se mogu primjeniti jedino uz

suglasnost Registra.Osoblje koje obavlja ispitivanja metodama bez

razaranja mora imati posebnu spremu, potvrđenu svjedod-

žbom izdanom od priznane organizacije (u skladu s preporu-kama Hrvatskog društva za kontrolu bez razaranja).

Ekspert Registra ima pravo, po svojem naho-đenju, zatražiti dodatni broj ispitivanja zavarenih spojeva.

3.1.11.2 Broj snimaka koje treba napraviti pri radiograf-skom ispitivanju ili broj dijelova pri ultrazvučnoj kontroli za-varenih spojeva konstrukcije trupa, navedenih u 3.1.11.3, od-ređuje se po izrazu:

50100 ,Ln⋅⋅

=η

,

gdje je:n - broj kontroliranih dijelova;L - ukupna duljina zavarenih spojeva, m;0,5 - duljina kontroliranog dijela

zavarenog spoja, m;η - odnos kontroliranog dijela prema uk

upnoj duljini, u postocima (u skladu saSlikom 3.1.11.3).

Ako je duljina ispitanog dijela zavarenog spojamanja od 0,5 m, u izrazu treba upisati stvarnu duljinu.

Radna organizacija je obvezna da na osnovi re-zultata kontrole ustanovi postotak grešaka na zavarenimspojevima, i to u roku od najviše 6 mjeseci, i da o rezultatimaobavijesti Registar.

Postotak grešaka, K, određuje se po izrazu:

LlK 100⋅

= (%)

gdje je


2009

l - ukupna duljina dijelova ispitanih za-varenih spojeva koji ne udovoljavaju,m;

L - ukupna duljina ispitanih šavova, m.Ako postotak grešaka iznosi više od 5%, Re-

gistar ima pravo tražiti za svaki postotak grešaka preko na-vedenih 5%, povećanje broja ispitnih dijelova za 10%.

Registar može dopustiti smanjenje broja ispita-nih dijelova, ako utvrdi da je kakvoća zavarivačkih radovazadovoljavajuća.

Dijelovi zavarenih spojeva na kojima su prona-đene nedopustive greške moraju se izbrusiti i ponovno zava-riti.

Popravljeni dijelovi moraju se ponovno ispitati,a rezultate ispitivanja treba predočiti Registru.

3.1.11.3 Broj zavarenih spojeva koji se moraju ispitatimetodom bez razaranja moraju odgovarati odobrenoj shemi,a njihov položaj na objektu određuju organi kontrole proiz-vođača, uz suglasnost Registra, i to nakon završetka zavari-vačkih radova.

Osim ispitanih dijelova zavarenog spoja premadijagramu 3.1.11.3 i Tablici 3.1.11.3, moraju se ispitati slije-deći spojevi:

.1 u srednjem dijelu broda (prema Pravili-ma, Dio 2. - Trup), ne manje od 0,4 L, nauzdužnim i popriječnim šavovima oplo-čenja palube čvrstoće i donje palube, nakutovima grotala na dijelu koji neposred-no priliježu rubu grotla, ne manje od jed-nog ispitivanja na svakom šavu;

.2 na stikovima debljih limova proveze gor-nje palube na kraju nadgrađa, ne manjeod jednog ispitivanja na svakom stiku;

.3 na stikovima završnog voja u sredini bro-da, ne manje od jednog ispitivanja nasvakom stiku;

.4 na montažnim stikovima strukture u sre-dini broda, ne manje od:- jednog ispitivanja na svakih 5 stikovauzdužne strukture;- jednog ispitivanja na svakih 10 stikova popriječnih nosača;

.5 na spojevima pramčane i krmene statve,te pojasa pojačanja za led na brodovima soznakom 1AS, 1A, 1B, 1C, i 1D i ledo-lomcima o broju kontroliranih dijelovašavova treba se dogovoriti s Registrom;

.6 na T-spoju palubne proveze i završnogvoja, kontrola se može obaviti na 20%duljine šava;

.7 ako se zavarivanje izvodi u području u-petih krajeva, zavareni spojevi se morajukontrolirati u cjelini.

Osim toga, moraju se ispitati zavareni spojevisvih konstrukcija izloženih većim naprezanjima, kao što suteretni jarboli i stupovi, konzole sponje i drugo.

Ako šav ne odgovara potrebnoj kvaliteti, mo-raju se naknadno kontrolirati dva druga mjesta tog šava.

Ako se i na tim mjestima otkrije greška, potre-bno je kontrolirati s obje strane greške do predjela gdje sepostigne potrebna kvaliteta.

Pri rekonstrukciji ili popravku broda opseg is-pitivanja zavrenih spojeva određuje Registar, ovisno o opse-gu zavarivačkih radova i značaju konstrukcije.

3.1.11.4 Kriterij prihvatljivosti zavarenih spojeva brod-skog trupa određen je sukladno točki 2.3.7 ovih Pravila.

Tablica 3.1.11.3

Položaj zavarenihspojeva koji se moraju

ispitati

Opseg ispitivanja,u % ukupne

količine

Napomena

Paluba čvrstoće(pokrov)

20 Vidinapomenu

Opločenje dna,uključujući i uzvoj

20 Vidinapomenu

Oplata boka 10 Vidinapomenu

Pražnica grotala ipalubna podvezadruge palube

20

Pražnica grotala ipalubna podvezapalube čvrstoće

10

Oploćenje nepropusnihpregrada

10

Krmena statva 5 Vidi3.1.11.3.5

Pokrov dvodna i drugidijelovi brodskog trupakoji su izloženi većemnaprezanju

5

Napomena:Od ukupnog broja ispitivanja dvije trećine izvode se na pop-rječnim sučeljenim, a jedna trećina na sučeljenim uzdužnimšavovima.


2009

Dijagram za određivanje dijela zavarenih spojeva koji se moraju kontrolirati

Ukupna duljina zavarenih spojeva, L, mSlika 3.1.11.3

3.2 ZAVARIVANJE KOTLOVA IPOSUDA POD TLAKOM

3.2.1 Općenito

Zahtjevi ovog poglavlja primjenjuju se na zava-rivanje kotlova i posuda pod tlakom, izrađenih od osnovnih idodatnih materijala, koji udovoljavaju zahtjevima ovog dijelaPravila, kao i Dio 25. - Metalni materijali.

3.2.2 Izvođenje zavarenih spojeva

Zavareni spojevi kotla moraju biti označeni ta-ko da se može ustanoviti koji je zavarivač izveo zavarivanje.

Uzdužni i popriječni zavari plašta moraju se iz-voditi s punim provarom, osim ako je koeficijent oslablje-nosti zavarenog spoja u skladu s Pravilima, Dio 10. - Kotlovi,izmjenjivači topline i posude pod tlakom, točka2.1.5.1- ≤ 0,8.

Za uzdužne i popriječne zavare plašta kotlova iposuda pod tlakom, mora se primjenjivati sučeoni spoj. Akose sučeoni spoj ne može primijeniti, o izvedbi spoja i tehno-logiji izvedbe u svakom pojedinačnom slučaju posebno raz-matra i odlučuje Registar.

O bilo kakvom zavarivanju montažnih ukrep-ljenja, uški i drugih elemenata za dizanje, na plašt kotla, usvakom pojedinačnom slučaju posebno razmatra i odlučujeRegistar.

Pri zatvaranju zavarivanjem otvora na kotlovi-ma, umetanjem lima, mora biti udovoljeno zahtjevima normeodobrene od Registra.

Popravak dotrajalih stijenki kotlova i posudapod tlakom navarivanjem dopušta se samo uz suglasnost Re-gistra.

Navarena površina ne smije biti veća od 500cm2, a dubina ne veća od 30% debljine lima. Ako ti uvjeti ni-su ispunjeni, oštećeni dio se mora popraviti zamjenom lima.

3.2.3 Toplinska obradba

Za toplinsku obradbu kotlova i posuda pod tla-kom primjenjuju se norme, ili se uzimaju u obzir podaciproizvođača osnovnog materijala.

Zavareni spojevi elemenata koji se zbog preve-likih dimenzija ili posebne izvedbe, ne mogu odjednom pod-vrgnuti toplinskoj obradbi u svrhu otklanjanja zaostalih nap-rezanja, mogu, u suglasnosti s Registrom, biti toplinski obra-đeni po dijelovima.

Pri tome se obradba mora izvesti jednolikimzagrijavanjem područja uzduž zavarenog spoja (vidi 2.2.3.2).Ne dopušta se mjestimična obradba autogenim plamenom.

3.2.4 Ispitivanje zavarenih spojeva

Ispitivanje mehaničkih svojstava i makrostruk-ture zavarenih spojeva pri izradbi kotlova i posuda pod tla-kom, razvrstanih u skladu s Pravilima, Dio 10. - Kotlovi, iz-mjenjivači topline i posude pod tlakom, točka 1.3.1.2, obavljase u slijedećem opsegu:

1. Kotlovi i posude pod tlakom klase IKod pojedinačne i serijske proizvodnjeispituje se svaki uzdužni zavar, za svakudebljinu limova;Popriječni zavar ispituje se jedino ako sepostupak zavarivanja bitno razlikuje odpostupka zavarivanja uzdužnog šava, iliako je posuda pod tlakom izrađena samos popriječnim zavarom.Kod serijske proizvodnje posuda pod tla-kom zavarenih isključivo popriječnim za-varom izrađuje se jedna posebna kontrol-na ploča za svakih 30 m duljine zavara.Zavareni spoj na posebnoj pokusnoj pločimora biti što sličniji zavaru na posudi.

2. Kotlovi i posude pod tlakom klase IIKod pojedinačne proizvodnje ispituje sesvaki uzdužni zavar za svaku debljinu li-mova.


2009

Kod serijske proizvodnje za svakih 40 mduljine uzdužnog i popriječnog zavara iz-rađuje se jedna pokusna ploča.

3. Posude pod tlakom skupine IIIKod pojedinačne proizvodnje izrađuje sejedna pokusna ploča, a kod serijske proi-zvodnje za svakih 40 m duljine uzdužnogi popriječnog zavara izrađuje se jednapokusna ploča.

Pokusne ploče moraju se priključiti uzdužnomšavu kotla ili posude pod tlakom, tako da zavareni spoj pločebude produžetak zavara dijela na koji se odnosi. Pokusnaploča mora biti izrađena od istog lima kao i plašt kotla, odno-sno posude pod tlakom na koji se odnosi, a postupak zavari-vanja mora biti isti kao i za dio koji se zavaruje.

Dimenzije pokusne ploče moraju biti dovoljneda se od nje mogu izraditi posebne epruvete za ispitivanja,kao i za moguće ponavljanje ispitivanja.

Prije toplinske obradbe pokusna ploča se možeporavnati. U tu svrhu može se i zagrijati, ali do temperaturekoja je niža od temperature konačne toplinske obradbe.

Toplinsku obradbu pokusnih ploča treba pro-vesti i u istoj peći s komadom kojemu pripada. Odvajaju seod plašta kotla nakon stavljanja žiga Registra.

Od pokusne ploče, ovisno o skupini ispitivanja,izrađuju se slijedeće epruvete:

Skupina I− jedna popriječna epruveta za ispitivanje

rastezanjem;− dvije popriječne epruvete za ispitivanje sa-

vijanjem (jedna s licem zavara u rasteznojzoni, a druga s korijenom zavara u rastez-noj zoni);

− tri epruvete za ispitivanje udarne žilavosti.Uzdužna os epruvete mora biti okomita na za-

var, a uzima se iz sredine ploče i paralelno s njenom površi-nom.

Zarez epruvete se reže približno u sredini zava-ra, okomito na površinu ploče.

Skupina II− jedna popriječna epruveta za ispitivanje

rastezanjam;− jedna popriječna epruveta za ispitivanje sa-

vijanjem (korijen zavara u rasteznoj zoni).Skupina III

− jedna popriječna epruveta za ispitivanjerastezanjem.

Zavareni spojevi kotlova, izmjenjivača topline iposuda pod tlakom moraju se ispitati jednom metodom bezrazaranja u opsegu navedenom u Tablici 3.2.4 ovisno o klasikonstrukcije (vidi Pravila, Dio 10. - Kotlovi, izmjenjivačitopline i posude pod tlakom, točka 1.3.1.2).

Tablica 3.2.4

Opseg ispitivanja zavarenih spojeva,u % ukupne duljine zavarenih spojevaKlasa

Uzdužni spojevi Popriječni spojevi

I 100 50II 25III Prema dogovoru s Registrom

Kriterij prihvatljivosti zavarenih spojeva kotlo-va i posuda pod tlakom određen je sukladno točki 2.3.7 ovihPravila.

3.3 ZAVARIVANJE BRODSKIHCJEVOVODA

3.3.1 Općenito

Priprema rubova spojeva mora odgovarati nor-mama.


Sučeljeno zavareni spojevi cijevi moraju se iz-vesti punim provarom. Dopušta se zavarivanje s podložnimprstenom, koji se kasnije uklanja.

Primjena podložnih prstenova za sučeoni spojkoji se ne uklanjaju, dopušta se samo na mjestima gdje nećeutjecati na korištenje. Sučeljeni spojevi prirubnica s cijevimane smiju se izrađivati s podložnim prstenovima koji se kas-nije ne uklanjaju.

Zavareni spojevi cjevovoda podvrgavaju setoplinskoj obradbi:

1. kod cjevovoda od niskolegiranih čelika;2. pri zavarivanju glavnog parovoda koji ra-

di na temperaturama iznad 350oC.Zavareni spojevi cjevovoda ovisno o klasi pre-

ma Pravilima, Dio 8. - Cjevovodi, Tablica 1.2.2 moraju sekontrolirati radiografski u opsegu:

− cjevovodi I klase s vanjskim promjeromcijevi ≥ 75 mm -100% sučeljenih spojeva;

− cjevovodi I klase s vanjskim promjeromcijevi < 75 mm -10% sučeljenih spojeva;

− cjevovodi II klase s vanjskim promjeromcijevi ≥ 100 mm -10% sučeljenih spojeva;

− cjevovodi II klase s vanjskim promjeromcijevi < 100 mm-djelomična kontrola su-čeljenih spojeva.

Pri 10%-tnoj kontroli sučeljenih spojeva potre-bno je kontrolirati najmanje jedan stični spoj kojeg zavari je-dan zavarivač.

Na zahtjev Registra opseg ispirivanja može sepovećati zavisno o vrsti materijala ili o postupku zavarivanja.

Cjevovodi III klase kontroliraju se samo vizu-elno, ali Registar može zahtijevati djelomičnu kontrolu radi-ografijom.

Ako iz tehničkih razloga cjevovodi I i II klasene mogu kontrolirati radiografski, Registar može dopustitineku drugu metodu kontrole.

U pojedinim slučajevima Registar može umje-sto radiografske dopustiti kontrolu ultrazvukom.

Magnetna ili druge jednakovrijedne metodemogu se, uz suglasnost Registra, primjeniti za kontrolu kut-nih spojeva cjevovoda I i II klase, ovisno o vrsti materijala,debljini, vanjskom promjeru i o sastavu radnog medija.

Kod automatskog i poluautomatskog zavari-vanja cjevovoda, odnosno kod serijske proizvodnje cjevovo-da, uz suglasnost Registra, opseg radiografske kontrole možese smanjiti.

Kriterij prihvatljivosti zavarenih spojeva brod-skih cjevovoda određen je sukladno točki 2.3.7 ovih Pravila.


2009

O popravku brodskih cjevovoda zavarivanjemoštećenih mjesta u svakom pojedinom slučaju posebno odlu-čuje Registar.

3.4 ZAVARIVANJE U BRODSKOJSTROJOGRADNJI

3.4.1 Općenito

Zahtjevi ovog poglavlja se odnose na zavari-vanje dijelova brodskog strojnog uređaja izrađenog od osno-vnih i dodatnih materijala koji udovoljavaju ovom dijeluPravila, kao i Dio 25 .- Metalni materijali.

Uz suglasnost Registra, za izradbu ovih dijelo-va mogu se upotrijebiti i drugi materijali.


Zavareni spojevi konstrukcija izloženih dina-mičkim naprezanjima moraju se zavariti punim provarom.Prijelaz od osnovnog materijala prema šavu mora biti ravno-mjeran.

Ako konstrukcija radi na povišenoj temperaturi,ili u kemijski aktivnoj sredini, dodatni materijali za zavari-vanje moraju se izabrati uzevši u obzir te uvjete.

O zavarivanju osovina, koljenastih vratila, usvakom pojedinom slučaju posebno razmatra i odlučuje Re-gistar.

Pritom se mora udovoljiti slijedećim zahtjevi-ma:

− 100%-tno ispitivanje jednom od metodabez razaranja,

− otpornost zavarenog spoja na zamor morabiti zajamčena.

Opseg potrebnih pokusnih zavarivanja i prog-ram ispitivanja prije početka izvedbe mora odobriti Registar.

Primjena zavarivanja, navarivanja, metalizi-ranja i dugih sličnih postupaka pri izradbi i popravku dijelovabrodskih strojnih uređaja, dopuštena je samo ako se postignuzadovoljavajući rezultati ispitivanja po postupku koji jeodobrio Registar, i to uz dokaz da se takav postupak može u-spješno primijenti u određenoj radnoj organizaciji.

Brodske osovine od ugljičnog čelika (gdje jesadržaj ugljika do 0,45 %), koje su istrošene ili imaju površi-nske pukotine, mogu se popraviti navarivanjem, ako istroše-nost ili dubina pukotine ne prelazi 5% promjera osovine, aline više od 15 mm. Navarivanje se mora izvršiti postupkomodobrenim od Registra.

Dopušta se primjena zavarivanja na dijelovimastrojnog uređaja u područjima gdje je izvedeno hladno obli-kovanje, uključujući i pripadnu površinu širine 5 x t (gdje jet = debljina lima), uz uvjet da je udovoljeno zahtjevima na-vedenim u Tablici 3.4.2.

Kriterij prihvatljivosti zavarenih spojeva u bro-dskoj strojogradnji određen je sukladno točki 2.3.7 ovih Pra-vila.

O opsegu kontrole konstrukcija koje nisu nave-dene u 3.1 do 3.4, metodama bez razaranja, treba se dogovo-riti s Registrom.

Tablica 3.4.2Zahtjevi za zavarivanje u područjima gdje je izvedeno hladno oblikovanje

Omjer r/tIzduljenje,

[%]Prihvatljiva debljina lima, t

[mm]≥ 10 < 5 bilo koja≥ 3,0 ≤ 14 ≤ 24≥ 2 ≤ 20 ≤ 12≥ 1,5 ≤ 25 ≤ 8≥ 1,0 ≤ 33 ≤8

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA 71DIO 26., DODATAK I

2009


ZAHTJEV ZA ODOBRENJERADNE ORGANIZACIJE

ZA IZVOĐENJE ZAVARIVAČKIH RADOVAU BRODOGRADNJI I BRODSKOJ STROJOGRADNJI

U skladu s Pravilima Hrvatskog registra brodova, Dio 26. - Zavarivanje

mi, radna organizacija:

adresa:

podnosimo zahtjev HRB-u za odobrenje uz slijedeću dokumentaciju

Naziv dokumenata zahtjeva za odobrenje Odobrenje radneorganizacije Produljenje

1. Zahtjev radne organizacije

2. Opis organizacije u skladu s Dodatkom II 1)

3. "Područje odobrenja" dodatak(ci) opisu organizacije 1)

4. Dokazi o osposobljenosti odgovorne(ih) stručne(ih) osobe(a) 1)

5. Popis atestiranih zavarivača 1)

6. Opis postupaka zavarivanja (WPS) 1)

7. Popis atestiranih postupaka zavarivanja 1)

8. Popis ispitivačkog (nadzornog) osoblja 1)

9. Ostali dokazi, odobrenja (npr. dokaz o usklađenosti sa zahtjevimakvalitete

1)

- prema normi HRN EN ISO 3834-2, ili 1)

- prema normi HRN EN ISO 3834-3 ili 1)

- prema normi HRN EN ISO 3834-4 1)

Napomena:1) Samo u slučaju izmjena u odnosu na prvo odobrenje.

Mjesto, Datum Podnositelj zahtjeva

PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVA 73DIO 26., DODATAK II

2009


OPIS RADNE ORGANIZACIJE ZA ODOBRENJEZA IZVOĐENJE ZAVARIVAČKIH RADOVA

U BRODOGRADNJI I BRODSKOJ STROJOGRADNJI

RADNA ORGANIZACIJA/BRODOGRADILIŠTE

Adresa:

Telefon: Telefaks: e-mail:

Odgovorna osoba:

Djelatnost (područje rada) radne organizacije:

1. OSOBLJE ZA ZAVARIVANJE

1.1 Nadzorno osoblje zavarivanja(inženjer specijalist za zavarivanje, specijalist za zavarivanje)

1.2 Atestirani zavarivači

a) Atesti i evidencija, obnavljanje, brisanjeb) Kartoteka zavarivačac) Ciklusi i mjesta pogonske kontrole zavarivačad) Zadaci zavarivača prema atestue) Oznake zavarivača na konstrukcijif) Unapređenje zavarivača, novi zavarivačig) Organizacija nadzora rada zavarivačah) Trenutni broj zavarivača

2. DODATNI MATERIJALI ZA ZAVARIVANJE

2.1 Skladište

a) Evidencija (ulaz-izlaz)b) Sušenjec) Izdavanje

2.2 Vrsti dodatnog materijala

3. OSNOVNI MATERIJALI (LIMOVI, PROFILI, CIJEVI)

3.1 Skladištenje

a) Evidencijab) Obilježavanje

3.2 Kategorije materijala

74 PRAVILA ZA KLASIFIKACIJU POMORSKIH BRODOVADIO 26., DODATAK II

2009

4. OPREMA ZA ZAVARIVANJE

4.1 Izvori struje (prilog)

a) Tipovi (prilog)b) Evidencija (kartoteka izvora)c) Održavanje (s gledišta HTZ-a i tehnoloških svojstava)d) Trenutni broj izvora struje

4.2 Uređaji za zavarivanje

a) Upravljački uređaji za MIG/MAG, TIG, plazma, EPP

4.3 Naprave

a) Pozicionerib) Okretaljkec) Ostalo

5. IZVRŠENE KVALIFIKACIJE POSTUPAKA I ZAVARIVAČA

5.1 Izvršene kvalifikacije postupaka zavarivanja

5.2 Izvršene kvalifikacije zavarivača

6. ORGANIZACIJA NADZORA I KONTROLE

6.1 Organizacijska shema i položaj kontrole

6.2 Kontrola zavarivanja bez razaranja (unutarnja)

6.3 Osoblje i kvalifikacije kontrolora

6.4 Kontrola zavarivanja metodama bez razaranja (vanjska)

7. DOKUMENTACIJA

7.1 Izradba radioničke dokumentacije i pregled sa stanovišta tehnologičnosti zavarivanja

7.2 Tehnološke upute (instrukcijski listovi) za zavarivanje u sklopu projekta

7.3 Propisivanje opsega i načina kontrole zavarenih spojeva

8. OSTALO

8.1 Toplinska obradba (oprema)

8.2 Zaštita na radu sa stanovišta zavarivanja

9. DOSADAŠNJI IZVEDENI RADOVI

Odgovorna osoba za zavarivačkeradove

Mjesto, datum, Ime i prezime