ŽUPLJANIN-SPOLJNOTRGOVINSKO POSL. -1

NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA FAKULTET ZA PRIVREDNI RAZVOJ

Doc. dr Slobodan S. Župljanin

PREDMET : SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

Banja Luka,18.5.2009. godine

PREDUZETNIČKI MENADŽMENT

TEMA : SPOLJNA TRGOVINA – u v o d n o predavanje

SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

CILJ TEME :

• Da se studenti upoznaju sa pojmom, značajem i ulogom spoljne trgovine

• Da se studenti upoznaju sa pojmom spoljnotrgovinskog poslovanja

• Da studenti nauče osnovne trendove u svjetskoj privredi

• Da studenti nauče razumjeti globalnu tržišnu dinamiku

• Da se studenti osposobe da stečena znanja primijene u praksi


STRUKTURA TEME

I UVOD

II GLAVNI DIO POJAM, ULOGA I ZNAČAJ SPOLJNE TRGOVINEGLOBALNO OKRUŽENJE I MEĐUNARODNO POSLOVANJESVJETSKA TRGOVINA I POLITIKA

III ZAKLJUČNA RAZMATRANJA


METOD RADA1. Usmeno izlaganje uz video prezentaciju

2. Upućivanje na primjere iz prakse

3. Interaktivno učešće studenata u toku izlaganja

4. Pitanja, odgovori i diskusija na kraju predavanja

5. Podjela prezentovanog materijala i upućivanje na relevantnu literaturu


I POJAM, ULOGA I ZNAČAJ SPOLJNE TRGOVINE

- još od davnih vremena međunarodna podjela rada dovela je do nužnosti razmjene dobara i usluga između zemalja

- razvojem svjetskih proizvodnih snaga rasla je i razmjena roba i usluga

- u savremenim uslovima privređivanja – obim razmjene je doveden do neslućenih razmjera

- ni jedna zemlja svijeta se ne može izolovati od globalnih kretanja u svjetskoj privredi


- savremeni razvoj međunarodnih ekonomskih odnosa vodi ka procesima pune saradnje i kooperacije – integracija, internacionalizacija i globalizacija

- nacionalne privrede postaju dio sistema svjetske privrede – u tom sistemu svaka nacionalna privreda nalazi svoj interes

- spoljnotrgovinska razmjena je, i u prošlosti i sada, podsticana težnjama ljudi u svim društvenim formacijama da poboljšaju svoje uslove rada, svoj način života i svoj životni standard uopšte

- postala je društveno neophodna nezavisno od motiva – profit ili društveni interes


- različite zemlje imaju i različite interese u međunarodnoj razmjeni

- razvijene zemlje u toj razmjeni obezbjeđuju nova tržišta za plasman svojih gotovih proizvoda i nove izvore sirovina za svoje proizvodnje

- zemlje u razvoju – u zamjenu za svoja dobra ( uglavnom sirovine poljoprivrednog i ekstraktivnog porijekla ) obezbjeđuju potrebna dobra za svoj ubrzani privredni razvoj ( posebno tehničko – tehnološki ) i prevazilaženje posljedica naslijeđene zaostalosti

Spoljnotrgovinska razmjena se odvija u uslovima bespoštedne konkurentske borbe radi preuzimanja što većeg dijela u ukupnoj sumi viška vrijednosti stvorenog proizvodnjom i razmijenjenog na svjetskom tržištu


Spoljna trgovina, u širem smislu riječi, podrazumijeva redovnu razmjenu dobara i usluga sa inostranstvom u obliku trajne i profesionalne djelatnosti

Spoljna trgovina predstavlja dio prometa u kome se razmjena obavlja tako što predmet kupoprodaje, prelazeći carinsku liniju napušta teritiriju zemlje prodavca ( izvoz ) ili ulazi na teritoriju zemlje kupca ( uvoz )

- pored razmjene materijalnih dobara, ova razmjena obuhvata i obavljanje različitih proizvodnih i neproizvodnih usluga po nalogu i za račun stranih državljana : transport, špedicija, osiguranje, bankarske usluge, turizam, privredne informacije, propaganda, izdavačke i druge uslužne djelatnosti, remont, prerada, dorada, građevinarstvo, geološka istraživanja...


- spoljnotrgovinsko poslovanje je veoma složena i stručna djelatnost koja zahtijeva posebno stručne i osposobljene kadrove

- za uspjeh nije dovoljna samo kvaliteta predmeta kupoprodaje

- dobar kvalitet proizvoda ne smije biti predmet manipulacije u rukama nestručnog osoblja – takve greške ne prašta svjetsko tržište

- rizik u spoljnotrgovinskom poslovanju je neuporedivo veći od rizika poslovanja na nacionalnom tržištu

- moraju se dobro poznavati i najudaljenija tržišta i njihovi spoljnotrgovinski, devizni, carinski i valutni sistemi

SPOLJN OTRGOVINSKO POSLOVANJE

Spoljnotrgovinsko poslovanje je proces koji obuhvata niz mjera, radnji i postupaka ( djelatnost ) – a/ prethodnih pripremnih postupaka spoljnotrgovinske razmjene – kupoprodaje ( izučavanje, razvijanje, unapređenje domaćeg is tranog tržišta, uspostavljanje spoljnih kontakata ), b/ konceptiranje i formulisanje spoljnotrgovinskog posla, c/ njegovo izvršenje u materijalnom i finansijskom pogledu d/ likvidacija

- kao posljedica savremenih društvenih kretanja u svijetu i dostignutog stepena razvoja nauke i tehnologije, posebno savremnih informatičkih tehnologija – mijenja se i usavršava i spoljnotrgovinsko poslovanje

- prilagođava se novonastaloj situaciji tražeći najracionalnija rješenja ukupnog procesa


Uloga i značaj spoljne trgovine

- začetke spoljnotrgovinske razmjene susrećemo još u doba plemenskih i rodovskih zajednica – već tada se pojavljuju prvi viškovi proizvoda

- plemenske zajednice su bile zatvorene zajednice i ekonomski veoma homogene privredne jedinice – radi razmjene viškova morale su se obraćati “ inostranstvu “ – drugim plemenima

- tu susrećemo prve začetke spoljnotrgovinske razmjene – pa stoga izvodimo zaključak da je pojava spoljne trgovine bila starija od unutrašnje ( Tešić, M )


- unutrašnja trgovina je uslovljavala postojanje razvijenih proizvodnih snaga primitivnog proizvođača – u okviru jedne plemenske zajednice kao proizvodne jedinice ljudi su se bavili različitim zanimanjima ( zemljoradnja, stočarstvo, lov, ribolov ), i u okviru te zajednice vršili su razmjenu dobara – što istorijski posmatrano predstavlja početke unutrašnje trgovine

- razvojem proizvodnih snaga i društvenih odnosa raste i međunarodna razmjena – svoj obim proširuje veću pretkapitalističkim društvenim formacijama

- proizvodjači, tada pretežno naturalnog karaktera, zadovoljavali su svoje potrebe i obaveze prema vladajućoj klasi – ostajalo im je malo proizvoda za razmjenu


- korak napred je predstavljao prelazak sa naturalne na vid proste robne proizvodnje – početni stadij kapitalističkog načina proizvodnje koji će dovesti do neslućenih razmjera robne razmjene

- 1920. godine vrijednost međunarodne robne razmjene iznosila je 41 milijardu $ - danas se obim razmjene izražava stotinama i hiljadama milijardi $ i milijardama tona razmijenjenih dobara

- obim međunarodne razmjene se povećava shodno povećanju obima svjetske proizvodnje

- svaka zemlja, bez obzira na njenu veličinu, broj stanovnika, materijalna bogatstva, nivo privrednog razvoja, ima potrebu za razmjenu dobara


- čak se može reći da razvijenije zemlje imaju veću potrebu za međunarodnom razmjenom od manje razvijenih zemalja

- spoljna trgovina ostvaruje značajne zadatke u okviru nacionalne privrede i u međunarodnim ekonomskim odnosima – uloga spoljnotrgovinske razmjene na nacionalnom planu se u osnovi svodi na izvršenje željenih promjena u materijalnoj strukturi društvenog proizvoda

- pred kraj tekuće poslovne godine, po određenom metodološkom postupku, vrši se bilansiranje za naredni period privređivanja – bilansi ukazuju na poterebe za materijalnim dobrima i uslugama i njihovu raspoloživost iz domaće proizvodnje i prenesenih rezervi


- utvrđene viškove i nedostatke treba riješiti spoljna trgovina kroz spoljnotrgovinsku razmjenu

- na kraju posmatranog perioda ostvarivanja zadataka spoljnotrgovinske razmjene, utvrđeni rezultati ukazuju na izmijenjenu materijalnu strukturu ukupnog društvenog proizvoda

- dejstvom rezultata spoljne trgovine usklađuje se materijalna struktura društvenog proizvoda sa potrebama tekuće potrošnje – to je suština uloge spoljnotrgovinske razmjene

- tu ulogu spoljnna trgovina ostvaruje u tijesnoj vezi sa gotovo svim proizvodnim i uslužnim granama privrede jedne zemlje


Ukupan tok reprodukcije odvija se sljedećim redosljedom :

1. uvoz sirovina i repromaterijala i oruđa za rad2. izvoz sopstvenih proizvoda3. prevoz dobara iz inostranstva – uvoz4. prevoz dobara u inostranstvo – izvoz5. uvoz dobara za široku potrošnju i rezerve planiranog obima dobara – koje će unutrašnji promet preuzeti, distribuirati ili uskladištiti6. osiguranje roba u spoljnotrgovinskom prometu, izvoznih kredita, garancija, plaćanja i naplate prema inostranstvu7. evidencija i utvrđivanje finansijskih rezultata spoljnotrgovinskog poslovanja – vođenje deviznih i dinarskih računa


Spoljna trgovina ostvaruje zadatke koji su pretpostavka za naredne cikluse u nacionalnoj proizvodnji na istoj ili povećanoj osnovi i koji omogućavaju potrošnju stanovništva po planiranoj strukturi dobara – vršenjem željenih izmjena u materijalnoj strukturi ukupnog društvenog proizvoda, saglasno postavkama robnih bilansa za određeni period, k r o z :

- izvoz sopstvenih proizvoda i usluga- uvoz dobara i usluga ( proizvodnja, široka potrošnja, rezerve )

Doprinos ostvarenju naprednih proizvodnih mogućnosti k r o z :

- uvoz savremenih tehnologija i znanja i iskustva – licence, tehnička saradnja, zajednički poslovi, obuka osoblja...


- uvoz savremenih oruđa za rad – mašine, oprema, uređaji, aparati....

- uvoz supstituta predmeta rada – sirovine i poluproizvodi

Doprinos povećanju konkurentske sposobnosti domaće proizvodnje, kroz

- sve značajnije učešće izvoza u realizaciji ostvarene proizvodnje- uvođenje međunarodnih iskustava u tehnologiji i procesima rada- korišćenjem iskustava iz direktnih kontakata sa međunarodnim partnerima- stvaranjem rentabilne proizvodnje velikih domaćih kapaciteta – koji premašuju potrebe domaćeg tržišta


Doprinos uvećanju nacionalnog dohotka zemlje, k r o z :

- uvoz predmeta rada nižeg stepena obrade i dovršenosti- izvoz dobara visokog stepena dovršenosti

Doprinosi afirmaciji spoljne politike zemlje k r o z :

- uspostavljanje i razvijanje ekonomskih odnosa sa velikim brojem zemalja,- sprovođenje odluka o ekonomskim davanjima drugim zemljama- poboljšanje međunarodnog ugleda zemlje


Međunarodna razmjena je neophodnost savremene svjetske privrede iz dvije osnovne grupe razloga : 1. prirodni razlozi 2. društveno-ekonomski razlozi

1. Prirodni razlozi – neravnomjernost u izvorima prirodnog bogatstva

- prirodno bogatstvo zemljinog tla ( rude, metali, minerali, nafta, ugalj, vode... )

- skrivena bogatstva zemljine utrobe ispod mora i okeana- prirodno bogatstvo kao elemenat klimatskih uslova


2. Društveno – ekonomski razlozi :

- Neravnomjernost dostignutog stepena razvoja zemalja kao posljedica različitih geografskih, istorijskih i društvenih uslova u kojima se svaka pojedinačna zemlja nalazila i razvijala

- Ekspanzija rastuće proizvodnje kao značajan ekonomski činilac

- Dostignuti stepen tehničke savršenosti savremenih saobraćajnih sredstava posebno je povoljno uticao na proširenje obima međunarodne razmjene


Osnovni zadaci spoljnotrgovinskih preduzeća

- izvoz roba i usluga

- uvoz roba i usluga

- vršenje uslužnih djelatnosti :

1. po nalogu i za račun inostranih preduzeća i državljana

2. po nalogu i za račun domaćih preduzeća i građana


II GLOBALNO OKRUŽENJE I SPOLJNOTRGOVINSKO POSLOVANJE

- nakon II svjetskog rata razvijene zemlje su ostvarile visoke stope rasta privredne djelatnosti i spoljne trgovine

- razvijene zemlje sve više napreduju, nerazvijene sve više zaostaju

- sve veći privredni jaz između razvijenih i nerazvijenih postaje ne samo ekonomski problem, već sve više i jedan od opasnijih uzroka zategnutosti i sukoba u savremenom svijetu

- brojna su krizna žarišta izazvana ovim nesrazmjerom u razvoju


- prosječan bruto nacionalni proizvod po stanovniku :

sredina 70 – ih krajem 90 - iha/ razvijene zemlje – 6.400,00 $ 23.500,00 $b/ zemlje u razvoju – 540,00 $ 1.100,00 $ ili u omjeru 12 : 1 21 : 1

- istovremeno u razvijenim zemljama je živjelo oko 20 % svjetskog stanovništva sa oko 2/3 svjetskog bruto nacionalnog proizvoda, a u zemljama u razvoju živjelo je oko 70 % stanovništva sa oko 15 % svjetskog bruto nacionalnog proizvoda

- još poraznija je pozicija grupe najnerazvijenijih zemalja


- u ovoj grupi živi oko 54 % svjetskog stanovništva sa učešćem od oko 5 % u svjetskom BNP i prosječnim dohotkom po stanovniku od 1,8 % dohotka po stanovniku razvijenih zemalja

- krajem 90 – ih u razvijenim zemljama živi oko 15 % svjetskog stanovništva sa oko 80 % svjetskog BNP, a u zemljama u razvoju je živjelo oko 85 % svjetskog stanovništva sa oko 20 % BNP

- u posljednjih 25 godina evidentan je rast BNP i u jednim i drugim zemljama – ipak XX vijek se završava sa pogoršavanjem ekonomskog položaja zemalja u razvoju


Grupazemalja

BND u mlrd. $ 2005

Udio u svjetsk.BND u %

Stanovn.u milio.2005

Udio u svjetsk.stanovn.

Najniži BND/sta.u $

Najviši BND/sta.u $

Z - ND 42

1.364 3,03 2.353 36,5 100 875

Z – SD 62

8.113 18,03 3.073 47,7 876 10.725

znsd39 4.747 10,55 2.475 38,4 876 3.465

zvsd23 3.368 7,48 599 9,3 3.466 10.725

Z – VD 28

35.519 78,98 1.011 15,7 10.726 59.590


- kriterij BND/ stanovnik se koristi kao pokazatelj opšteg nivoa razvijenosti neke zemlje – on ipak ne pokazuje mjeru blagostanja neke zemlje u svim vidovima

- njegova vrijednost je u tome što on globalno ukazuje na tendencije u privrednom razvoju

Primjer :- Velikoj Britaniji je trebalo 58 godina ( 1780 – 1838 ) da udvostruči dohodak po stanovniku ;- SAD – 47 godina ( 1839 – 1886 )- Japan – 34 godine ( 1885 – 1919 )


Poslije II svjetskog rata :

- Brazil – 18 godina ( 1961 – 1979 )- Koreja – 11 godina ( 1966 – 1977 )- Kina – 10 godina ( 1977 – 1987 )

- ostvarena vrijednost svjetskog izvoza sredinom 90 – ih 5.254 mlrd US $

- ostvarena vrijednost početkom XXI vijeka 6.163.200 mlrd US $

- preko 70 % svjetskog robnog izvoza ostvaruju razvijene zemlje, a ostatak dijele zemlje u razvoju i zemlje istočne Evrope


- preko ¾ izvoza razvijenih zemalja realizuje se nan tržištima razvijenih

- preko 2/3 izvoza čine industrijski proizvodi

Fenomen globalizacije u svjetskoj privredi i trgovini

- termin globalizacija se počeo intenzivnije koristiti u drugoj polovini 80 – ih u vezi sa velikim talasom stranih direktnih investicija od strane multinacionalnih kompanija

- nove tehnologije ubrzavaju proces integracije rada i kapitala

- regionalna tržišta postaju sve zavisnija od globalnog tržišta


- globalizacija je danas određujući proces sadašnje etape u razvoju međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa u svijetu

- ekonomska globalizacija predstavlja svojevrstan novi odnos

- ključna područja ekonomske globalizacije : trgovina, finansije, investicije

- početno oduševljenje globalizacijom biva već 1999. godine narušeno na sastanku WTO – STO u Sijetlu

- liberalizacija u oblasti spoljne trgovine postepeno povećava obim međunarodne trgovine


- vrijednost svjetskog izvoza :

1960 – 61 mlrd US $

1970 – 315 mlrd US $

1990 – 3.447 mlrd US $

2005 – 10.393 mlrd US $

- učešće svjetskog izvoza u svjetskom BND poraslo je sa 6 % iz 1960 godine na 16 % u 1992. godini


- jačanjem uloge međunarodne trgovine smanjivane su barijere u spoljnotrgovinskom poslovanju

- još uvijek su visoke carine u razvijenim zemljama u sektorima poljoprivrede i tekstila, kao i nekih drugih industrijskih proizvoda – a to su područja u kojima zemlje u razvoju imaju komparativne prednosti

- intenzivirane su direktne strane investicije u okviru razvijenih zemalja

- rastuća koncentracija i monopolizacija privrednih resursa i moć multinacionalnih kompanija – glavne su karakteristike sadašnjeg procesa globalizacije


- smanjena je samostalnost u kreiranju nacionalnih politika

- globalne svjetske institucije postaju glavni stvaraoci nacionalnih politika

- Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i njene agencije, snažno utiču na kreiranje politika mnogih zemalja ( zemlje u razvoju i tranzicione zemlje ), kojima je potrebna njihova finansijska pomoć

- tradicionalna podjela na lokalno, regionalno, nacionalno i međunarodno tržište – postala je sve manje relevantna

- preovlađuje shvatanje da skoro ne postoje nacionalna tržišta


- Levitt : svijet danas uobličavaju tehnologija i globalizacija

- globalizacija sa aspekta kupaca znači da oni kupuju proizvode i usluge koji mogu zadovoljiti njihove potrebe, nezavisno od zemlje porijekla

- globalizacija znači zaoštrenu konkurenciju širom svijeta

- globalizacija uvodi ekonomiju bez granica

- globalizacija raseljava proizvodnju

- globalizacija uspostavlja nove oblike međuzavisnosti


Globalne kompanije moraju ispuniti tri glavna zahtjeva :

1. stalno nastojati biti bolji od drugih

2. izvršiti povrat ulaganja radi ulaska na nova tržišta

3. ostvariti dominaciju na domaćem i drugim tržištima

Tri su osnovna motivirajuća scenarija internacionalizacije poslovanja : ekonomski rast, ekonomski sklad i ekonomska diferencijacija

- izvoz je prva stepenica globalizacije


Globalizacija je produkovala brojne fenomene :

• Snažno je porastao značaj Off – Shore kompanija• Eksplozija prakse kupovanja i spajanja kompanija• Homogenizacija potreba potrošača, nivelisanje ukusa, standarda proizvoda• Ekonomske odluke prešle sa nacionalnog na globalni nivo• Korporacije koje reaguju na pojavu univerzalnih potrošača počinju da

migriraju iz svojih zemalja – povlače se iz međunarodne trgovine i postaju insajderi

• Dolazi do razmjene proizvoda i tržišta između konkurentnih i manje konkurentnih kompanija

• Dolazi do stvaranja svjetskih multinacionalnih mreža – na čelu je uvijek najjača kompanija


• Nesigurnost u zapošljavanju radne snage• Nova vrsta socijalno – klasne podjele – visokokvalifikovani tehnološki

superiorni kadrovi postaju sloj za sebe• Globalnu konkurenciju karakteriše ponuda proizvoda visokog kvaliteta i

pouzdanosti uz prihvatljive cijene• Neophodan uslov opstanka i uspjeha kompanija je stvaranje strategijskih

alijansi


III MEĐUNARODNO POSLOVANJE

- ne postoji potpuno precizna i jasna definicija svjetskog tržišta

- ipak, svjetsko tržište čini jedan složen i protivrječan mehanizam procesa reprodukcije nacionalnih privreda, ali i neophodan uslov razvoja nacionalnih privreda i povezanosti u svijetu

- samo po sebi predstavlja neizvjesnost i nosi puno rizika u ostvarivanju poslovnih transakcija

- na njemu su suprotstavljeni različiti privredni sistemi


Sa svjetskog tržišta, ipak, dolaze mnogi pozitivni podsticaji razvoja spoljne trgovine i ukupne privrede svake zemlje :

- uticaj na domaće balansiranje ponude i tražnje- korist sa svjetskog tržišta poboljšava nacionalne dohotke država- spoljna trgovina poboljšava veću iskorišćenost domaćih kapaciteta- spoljna trgovina stimuliše transfer i razvoj tehnološkog progresa- uticajem na promjenu strukture, spoljna trgovina utiče i na razvoj domaće proizvodnje i proizvodnje uopšte- kroz lojalnu konkurenciju razvija kompetentnosti domaćih kompanija- objektivizuje strukturu i paritet domaćih cijena


Svjetske cijene – World Price - dominirajuća cijena na svjetskom tržištu za određenu vrstu proizvoda, proizilazi iz odnosa ponude i potražnje na svjetskom tržištu

- eksportne i importne cijene

- berzanske ( kotacijske cijene ) – olovo, bakar, kalaj, pšenica, kukuruz, pamuk, koža, kaučuk, kafa, čaj, šećer....

- inodomicilne cijene – cijene po kojima se obavlja razmjena unutar nacionalnih granica


- domicilne cijene drugih zemalja koriste se za upoređivanje domaćih cijena sa cijenama u međunarodnoj razmjeni

- transferne cijene – interne cijene između filijala multinacionalnih kompanija koje posluju u različitim zemljama

- damping cijene – cijena nekog proizvoda koji se uvodi na tržište druge zemlje po cijeni koja je niža od normalne


ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

1. Međunarodna podjela rada uslovila je neophodnost međunarodne razmjene roba i usluga

2. Spoljnotrgovinska robna razmjena odvija se u uslovima oštre konkurencije

3. Spoljna trgovina nosi mnogo veći rizik u poslovanju od domaće trgovine

4. Spoljna trgovina se razvijala uporedo sa razvojem proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa


5. Spoljna trgovina mora uvažavati tržišne principe i djelatnost obavljati uz najpovoljnije nabavke i najpovoljniju prodaju

6. Postojeći sistem ekonomskih odnosa u svijetu i dalje ugrožava rast i razvoj siromašnih zemalja

7. Globalizacija donosi brojne prednosti i nedostatke nacionalnim ekonomijama

8. Svjetsko tržište daje brojne podsticaje razvoju spoljne trgovine i nacionalnih privreda

9. Život na zemlji je nezamisliv bez spoljne trgovine

PREDUZETNIČKI MENADŽMENT

HVALA NA PAŽNJI !


LITERATURA

A/ Obavezna literatura

1. Sigulinski,S.: Međunarodno poslovanje, Pigmalion, Novi Sad, 2008.2. Tešić,M.: Spoljnotrgovinsko poslovanje, savremena administracija, Beograd, 1996.3. Službeni glasnik BiH : Zakon o spoljnotrgovinskoj politici BiH, Službeni

glasnik BiH, broj 7/98 i 35/2004, Sarajevo,1998 i 2004.4. Službeni glasnik RS : Zakon o deviznom poslovanju, Službeni glasnik RS,

broj 96/03 i 123/06, Banjaluka,2003. i 2004.


LITERATURA

B/ Dopunska literatura

1. Marković,M.: Spoljnotrgovinsko poslovanje, BPŠ, Beograd, 2003.2. Vukmirica,V.: Svetska trgovinska politika i tržišta, Grmeč – Privredni

pregled, Beograd, 2000.3. Sigulinski,S.: Menadžment u međunarodnoj trgovini, Pigmalion, Novi

Sad, 1993.


ISPITIVANJE I OCJENJIVANJE

Način provjere znanja : pismeno i usmenoKriteriji : Maksimalan broj bodova po svim kriterijima – 100 bodova1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i drugim

nastavnim aktivnostima.......................................... – 10 bodova2. Kolokviji – Testovi ( dva u toku semestra ).............. – 20 bodova3. Pisani radovi ( esej, analiza poslovnog slučaja )...... – 10 bodova4. Seminarski rad, Seminar ili prezentacija................. – 15 bodova5. Usmeni ispit ( pet pitanja )...................................... – 45 bodovaUslovi : Uslov za pristupanje kolokviju – testu i usmenom ispitu je prisustvo na najmanje 50% predavanja, seminara i vježbi !


BODOVI I OCJENE

0 – 50 551 – 64 665 – 74 775 – 84 885 – 94 994 – 100 10

Doc. dr Slobodan S. Župljanin

Documents

ŽUPLJANIN-SPOLJNOTRGOVINSKO POSL. -1