Sadraj izvjea za potrebe savjetodavne slube

ZAVRNO IZVJEE

VIP projekta Gospodarska svojstva tipova autohtonih sorti maslina

(1-5-1024)Tema istraivanja Tema ovog istraivanja je kao to i sam naziv projekta govori znaenje autohtonog sortimenta masline u proizvodnji i promociji ekstradjevianskih ulja Hrvatske. Odabrana su stabla naih autohtonih sorti i tipova (fenotipova) od Konavala do Istre . Sveukupno je izdvojeno 164 sorti ili tipova i stavljeno u promatranje po slijedeim rejonima, lokacijama, i nazivima.Otok ugljan

1. Drobnica 2. Samonikla ( Mastrinka) 3. Oblica

4. Granbunela 5. Puljka 6. Otrica

Vodnjan: (Istra)1. iolera 2. Autohtona (Vodnjan Marana)

Dubrovnik : (Okolica Dubrovnika)1. Mrakinja 2. Bjelica 3. Dubravka

4. Oblica 5. Velika lastovka 6. Uljarica 7. Mezanica 8. Murgulja 9. Piculja 10. Lumbardeka 11. Zuzorka 12. abarka 13. Velika sitnjaka

14. Kosmaa 15. Crnica 16. Sitnica 17. eludarka 18. Jeruzalemka

19. Duica Mljet (Otok Mljet)1. Puntoguza 2. Mezanica 3. Paica 4. Grozdenjaa 5. Resulja Peljeac ( Poluotok)1. Patrica 2. Levantinka 3. Oblica 4. Lastovka

Pore

1. Bova ( Lokalni naziv) Dugi Otok

1. Oblica

2. Kronbuela

3. Drobnica 5. Oblica (Petoi Mario)

6. Oblica (Petoi Nikola)

Rab

1. Oblica (Vjerojatno tip Oblice)

Labin 15. pro. 061. Plominka Brijuni : ( Nacionalni park- Veliki Brijun)1. Fenotip 1 (NAJSTARIJE STABLO ?) 2. Fenotip 2 3. Fenotip 3

4. Fenotip 4

5. Fenotip 5

6. Fenotip 6

7. Fenotip 7

8. Fenotip 8

9. Fenotip 9

10. Fenotip 10

11. Fenotip 11

12. Fenotip 12 13. Fenotip 13 Rovinj: ( ifre interesantnih fenotipova u rasadniku Trojanovi)1. D1 , 2. T1

3. T2 4. T3 5. T4

6. Linka

Vela Luka (Otok Korula)1. Lastovka standard

2. Lastovka Rana pigmentacija

3. Lastovka veliki plod vea osjetljivost na rak

4. Grka 5.Vrtunica

6. Drobnica

Blato na Koruli - tipovi Lastovke (Otok Korula)1. Lastovka 1 2. Lastovka 2 3. Lastovka 3 4. Lastovka 4 5. Lastovka 5 Drni -Otavice

1. Krvavica

Uzorci iz okolice Zadra, dio otoka i zalee do Benkovca

1. Sjemenjak- Lun , otok Pag - 2. Cassaliva) 3. Sjemenjak (.Oblica ?)

4. Nepoznata Brbinj (D.Otok) 5.Galka( masnjaa, kostiljaa,) 6. Picholine maroko (klon7. Verunka Veruni , starost 150 g8. Lavdara 9. (Jo)Sipi, Varuni ,. 10. Aserija- .

11. Puljka ( otok-Ugljan.Poljana) 12. Pinjola13. Sjemenjak (Oblice? - ) 14. Krvavica ,

15.Dragi J. , ,. 16. Bibinje 1- . 17. Manzanila

18. Pendolino klon, 19. Picholen 20. Bibinje 2

21. Karamboela (grambuela)

Unije ( Otok Unije)1. Slatka -unijska 2.Istrijanka 3. Slimjaa

4. Starovjerka Istra 1. Bjelica koparska BUZET ( Standardna Istarska Bjelica).

2. Bua B-2 BUZET --.

3. Karbona BUZET --- ( stara sorta

4. Bugla - Istarske toplice-

5. rnica Istarske toplice

6. Bjelica motovunska,( Motovunska crvena ) Istarske toplice.

7. Bjelica ( nije Koparska niti Motovunska) IPI (Istarske toplice) plod duguljast.

8. Pavlovieva (Jola) Savudrija 9. Bua s gukama - Buje -

10. Bua-tipina za Bujtinu) Buje - 11. torta ( Krivulja ) Buje

12. Bjelica- Viinada VIINADA _

13. Bjelica Bale razliita od Standardne Istarske bjelice (koparske) --. BALE

14. Bua krupna - BALE okrugli plod ima pic- (nije standardna puntoa)

15. Roinjola BALE

16. Bua Puntoa - BALE

17. Bua Muka (Guke ) - BALE

18. Nostrana ( Nepoznata ) BALE

19. Karbonaca - BALE

20. Vodnjanska bua enska - BALE

21. Bua minuda - BALE ( Bua sitnog ploda )

22. Verde dura trajno zelena maslina BALE 23. Bjelica 1 BALE plod trajno zelen)24. Bjelica 2 BALE

25. Zelena ( Verde ) BALE plod trajno zelen26. Bua - kasna

27. iolera - VODNJAN

28. Vodnjanska bua enska VODNJAN

29. Rovinjeka - VODNJAN

30. Karbonaca - - VODNJAN 31. Vodnjanska bua muka - VODNJAN -

32. Bjelica ( izriito rana cvatnja prije svih sorata) 33. Bua ( ima karakteristine guke po deblu VODNJAN )Punat - (Otok Krk)

1. Istarska bjelica

2. Roulja

3. Debela 4. Slivnjaa (Slinjaa, Slimjaa)

5. Slatka

6. Naka (mastrinka)

CRES, grad Cres, 1 Slimnjaa

2 Plominka

3 Divikuja tipina

4 Divikuja tip 1LOINJ, unski,

1 Starovjerka

2 Istrijanka LOINJ, Veli Loinj, lokacija Grbica,

1 Matrinka

2 Oblica 3 iulaa

4 Oblica tip 1 ; plodovi narastu vrlo veliki, no izduenog su oblika,

HVAR 11.07.2006.

1. OBLICA krupni plodovi , Ivo Anzulovi lok. Hoboina

2. OBLICA- sitni plodovi tlo mravije , Mate , Pepelie sjever

3. Hibrid ( Duica x Mastrinka ? ) Pepelie sjever

4. DUICA - Mate , Pepelie sjever

5. LASTOVKA DOMAA- DUBOKA

6. LEVANTINKA STARA DOMAA lok. - DUBOKA

7. LEVANTINKA OLTANKA lok.- DUBOKA

8. LASTOVKA ( IZ VELA LUKE DONEENA ) DUBOKA

9. HV. Hibrid ( Duica x oblica ?) DUBOKA

PODRUJE KATELA

1. STARO STABLO KATEL STARI ( 1500 god:)

2. OBLICA - STALNO RODI

3. OBLICA MJESEC DANA RANIJE DOZRIJEVA

4. OBLICA STANDARD

5. MATRINKA (Lokacija uz potok)6. OBLICA KRUPNA

Sva ova istraivanja bila su popraena predavanjima za udruge maslinara iz navedenih podruja i mjesta. Cilj je bio posvjestiti naim maslinarima znaenje autohtonog soretimenta u zatiti izvornosti naih ekstradjevianskih maslinovih ulja te uz njihovu pomo i suradnju izdvojiti sva ona stabla koja predstavljaju interesantne autohtone sorte ili tipove unutar sorti, a ve su tradicionalno dugo prisutna u proizvodnji.. Predavanjima se ukazalo na znaajnost utjecaja vie faktora, a poglavito sorte na kvalitetu ulja te privoliti maslinare da udovolje svim imbenicima kvalitete te da proizvedu sortno ekstra djeviansko maslinovo ulje. Sva predavanja su takoer bila u dogovoru s predstavnicima HZPSS-a. Tako su odrana slijedea predavanja :1. Vodnjan Predavanja za Udrugu Agroturist 25. 11. 2005.

2. Vodnjan 20. 04. 2006.

3. Vodnjan 24. 11. 2006

4. Punat (Krk) 17. 10. 2006.5. Mali Loinj 10. 11. 2006.6. Rovinj 13. 07.20067. Bale 20. 09. 20058. Grude ( zalee Dubrovnika) 08. 12. 2005. 9. Jelsa ( Otok Hvar) 19. 05. 2005.10. Vela Luka 20. 03. 200711. Kran 30. 03. 2007.12. Zadar 20. 03. 2006.13. Split 26. 02.2007.14. Kopar (R.Slovenija) 11. 11. 2006.Nakon predavanja slijedili su aktivni dogvori sa zainteresiranim maslinarima oko izdvajanja stabala potencijalnih domaih sorata i njezinih tipova te proizvodnje njihovih ekstradjevianskih ulja ( gdje god je to mogue).tako smo izdvoili gore imenovane sorte i tipove po lokacijama.

Od ovog veoma velikog broja uzoraka istraivanje smo pokuali usredotoiti na vie razina.

1. Morfoloko- gospodarske karakteristike pojedine sorte ili fenotipa. - morfoloke razlike ( plod,list, kotica, specifinosti u rastu debla, primarnih

skeletnih grana i kronje) - gospodarske osobine

a) kvaliteta ulja ( kemijske i organoleptike osobine) b) otpornost na tetnike, bolesti, suu, ekstremno niske temperature i

posolicu

c) Ranije dozrijevanje plodova

d) Kasnije dozrijevanje ali bez jaeg opadanja plodova.

2. Molekularnom identifikaciom utvrditi slinosti odnosno razliitost izmeu

istraivanih sorata i tipova.Ovim smo istraivanjem eljeli doprinijeti inveantarizaciji naih sorti i tipova maslina koji imaju gospodarsko znaenje u proizvodnji kvalitetnog ekstradjevianskog maslinovog ulja i to po rejonima. U tu svrhu se koristila mini linije za ekstrakciju ulja iz ploda masline odabranih stabala. No gdje god je bilo mogue traili smo i uzorke ulja dobivene od plodova s istih stabala ali preraena na veliku liniju. Rezultati su pokazali da je ulje dobiveno na veliku liniju boljih senzorskih osobina u odnosu na ulje dobiveno na mini-liniju dok su osnovne kemijske analize sline kod obiju naina prerade. Kako nam u konanici ocijena kvalitete ulja prvenstveno ovisi o senzorici konane smo zakljuke gdje god to bilo mogue iznijeli na osnovu uzoraka preraenih na veliku liniju. Premda smo obuhvatili cijelo mediteransko podruje nae Domovine ipak znaajnije smo rezultate postigli u Istri , Malom Loinju, zaleu Splita , Jelsi na Hvaru i Vela Luci na Koruli. Istra- lokacija Vodnjan- Bale izdvojeno je vie sorata koje su gore navedene no pravi uspijeh je postignut sa sortom Vodnjanskom buom enskom ije je ulje osvoilo najvie priznanja u zadnje tri godine. Tako su njezina ulja ula u katalog najboljih svjetskih ulja 2005. i 2006. da bi ove 2007. njezino ulje participiralo u ulju ampionu u kategoriji Fruttato intenso Kod sorte Bua otkrili smo vie fenotipova koje narod zove Bua ali sa dodatkom koji odgovara nekoj morfolokoj karakteristici. Izdvoili smo slijedee tipove.Vodnjanska bua enska glavni fenotip najvie rasprostranjen na ovom podruju, ima najkrupnije plodove i esto visok postotak funcionalno mukih cvjetova.( preko 90%)Vodnjanska bua muka vrlo je malo proirena , pretpostavlja se da je bila saena samo kao opraiva , plod joj je sitniji od Vodnjanske bue enske Bua sitnog ploda ( Minuda ) isto tako je manje proirena , odlikuje se sitnim plodom prosjene teine 1,9 g, Kotica je isto sitna.Bua s pupiem - dobila je naziv od strane talijanskog ivlja Puntoa to na talijanskom znai picast plod ili plod s pupiem . Najvie je proirena u okolici Bala . List je dosta velik i irok sa izraenom nervaturom na naliju. Karakteristian mu je plod sa pupiem koji je svinut u jednu stranu.Morfometrijska istraivanja ploda, kotice i lista izmeu ova etri tipa pokazuju da je razlika znaajna.

Tablica 1. Prosjene vrijednosti morfolokih svojstava plodova maslina 4 tipa Bua).

Fenotip Teina ploda (g) Svojstva plodaOmjer(d/) ploda

Duljina ploda (mm) irina ploda (mm)

Bua Vodnjanska enska

Bua s pupiem

Bua Vodnjanska muka5.3 a 0.06

3.5 b 0.69

2.9 b 0.39 24.2 a 0.95

22.3 a 1.53

19.9 b 1.10 19.4 a 1.00

16.4 b 1.19

15.6 b 0.89 1.26 b 0.07

1.36 a 0.05

1.27 b 0.04

Opaska: prosjene vrijednosti (aritmetike sredine) prikazane su sa standardnim devijacijama (SD); prosjene vrijednosti kojima je unutar istog stupca pridodano isto slovo ne razlikuju se znaajno prema t testu (LSD) uz P