PODIZANJE VOĆNJAKA MASLINA

PODIZANJE VOĆNJAKA MASLINA

Završni rad

Agronomski i prehrambeno – tehnološki fakultetSveučilište u Mostaru

Student: Andrej LučićMentor: mr. sc. Paulina Šaravanja

Mostar, srpanj 2015

UVOD

Maslina (Olea europaea L.), cijenjena biljka prirođena

mediteranskom bazenu od prapovijesnih vremena. Maslinovo ulje

se od davnina proizvodilo prešanjem cijelih plodova i prvenstveno

se koristilo za ljudsku prehranu.

Maslina može doživjeti starost od nekoliko stotina godina u

prosjeku, a za neka stabla zna se da su doživjela i daleko veću

starost. Danas se širom svijeta uzgaja više od 500 milijuna stabala

maslina, a za očekivati je da će se njihov broj još povećavati.

U radu će se opisati priprema tla za sadnju maslina, priprema

sadnica, sadnih mjesta, odabir i raspored sorti, gnojidba i drugi

neophodni radovi potrebni pri podizanju višegodišnjih nasada.

Porijeklo i sistematika masline

Maslina (Olea europaea L.) je zimzelena biljka iz porodice

Oleaceae, roda Oleales

Zbog visokog postotka ulja (15-35%) u plodovima, maslina je

dobila ime po latinskoj riječi olea, što znači ulje. Po pomološkoj

podjeli maslina pripada u grupu suptropskih (južnih) voćaka.

Sorte koje su najbolje za proizvodnju ulja imaju udio ulja od 15

do 40% mase svježeg zrelog ploda.


Sorte maslina se dijele na tri osnovne skupine:

sorte za dobivanje ulja: ‘Buža’, ‘Istrska bjelica’ (‘Bianca

istriana,’), ‘Leccino’, ‘Črnica ili Crnica’, ‘Drobnica’, ‘Frantoio’

(‘Frantoiano’), ‘Leccio del Corno’, ‘Maurino’, ‘Moraiolo’

(‘Morellino’) itd.,

sorte za konzerviranje (stolne sorte): ‘Ascolana Tenera’,

‘Manzanilla’,‘Santa Caterina’, itd.,

sorte za kombiniranu uporabu: ‘Oblica’, ‘Ascolana Semitenera’,

‘Itrana’, ‘Picholine’ i druge



Plod masline je sočna koštunica, duguljastog ili okruglastog oblika. Veličina

ploda uvjetovana je genetskim i okolinskim čimbenicima. Mase zrelih plodova

mogu se kretati od 2 do 12 g, iako ima i onih koji dosežu i 20 g.


Plod masline, sočna koštunica se sastoji od tri dijela:

egzokarpa,

mezokarpa i

endokarpa.

Zreli plodovi maslina sastoje se od vode, ulja, raznih šećera,

organskih kiselina, tanina, oleuropeina, anorganskih tvari i ostalih

sastojaka.

U mesu ploda od organskih kiselina nalazimo limunsku, oksalnu,

malonsku, fumarnu, vinsku, mliječnu i octenu kiselinu, te

trikarboksilne kiseline

Ekološki uvjeti za uzgoj maslina

Važni vanjski faktori u prostoru za uzgoj masline, a ujedno i

edafski faktori su klima i reljef. Veći utjecaj na kvalitetu zemljišta

ima stjenovitost i kamenitost, prirodna dreniranost i voda (manjak

ili suvišak). Klima, prije svega, uvjetuje rasprostranjenost maslina

na određenom geografskom području. Njen uspješan rast i prinos

odvija se u zoni optimalnog mediteranskog utjecaja.


Zahtjevi masline prema klimatskim uvjetima

Klima utječe na rast, rodnost i životni vijek svake voćne vrste, pa

tako i masline. Od klimatskih faktora najveći utjecaj imaju

temperature, oborine, insolacija, a u pojedinim područjima

vjetrovi i tuča. Pitoma maslina raste u umjerenom pojasu od 30°

južne geografske širine do 45° sjeverne geografske širine.



Temperatura - Najpovoljnija područja za uzgoj su ona gdje se

srednje godišnje temperature zraka kreću od 12° do 20° C. Gornja

granična vrijednost za maslinu je 50° C, iako temperature preko

32° C u svibnju i lipnju, te preko 36° C u srpnju i kolovozu

nepovoljno utječu na maslinu.

Od obrazovanja ploda pa do mijenjanja boje ploda najoptimalnija

temperatura zraka je oko 20°C.



Oborine - Maslina je kserofit i dobro podnosi sušu, ali za stabilne

i redovite prinose maslina zahtijeva dovoljne količine vlage.

Postoje dva kritična perioda kada maslina treba dovoljno vlage u

zemljištu, to su: početak pupanja (u veljači) i poslije oplodnje, za

vrijeme intenzivnog rasta i povećanja plodova (srpanj, kolovoz,

rujan).



Vjetar i insolacija - suhi vjetar kao što je bura i vlažni vjetar jugo

štetni su u razdoblju cvatnje. Pored ometanja oprašivanja i

oplodnje, vjetrovi često lome dijelove krošnje, što dovodi do

poremećaja kondicije stabla.

Maslina je tipični heliofit, pa joj treba osigurati osvijetljene,

prozračne položaje. Bitno je odabrati odgovarajući uzgojni oblik i

uskladiti gustoću sklopa maslinika, kao i rezom otvarati krošnju.


Zahtjevi masline prema reljefu

Nagib i reljefna pozicija su vrlo važni preduvjeti za podizanje

maslinika. Nagib terena je vrlo važan, jer osigurava procjeđivanje

i otjecanje oborinske vode iz tla. Zato su najbolji tereni oni koji

imaju blagi do umjereno blagi nagib do 8%. Reljefna pozicija na

otocima nema većih ograničenja za uzgoj maslina.

Stjenovitost i kamenitost su bitni faktori kvalitete zemljišta,

posebno s gledišta mehanizirane obrade tla i održavanja

maslinika.

Najbolja su tla koja imaju dobru prirodnu ocjeditost, jer ona dobro

drže vodu, ali imaju i zrak, potom tla koja su umjereno do dobro

ocjedita.


Zahtjevi masline prema tlu

Od osobina tla, za uzgoj maslina važne su: dubina, tekstura ili

mehanički sastav i opskrbljenost hranjivima.

Tekstura ili mehanički sastav tla je važan faktor za uzgoj maslina.

Maslina preferira laganija tla iz razloga što bolje penetrira

korijenjem, jer ima na raspolaganju više kisika, a uz to dobro

podnosi sušu.

Najpovoljnija pH reakcija tla za uzgoj maslina je između 6,8 i 8,5.

Uređenje i priprema tla za podizanje maslinika

Cilj uređenja i pripreme tla za podizanje maslinika je stvaranje

povoljnih uvjeta za prijem, rast, razvoj i rodnost maslina, a sastoji

se od: krčenja eventualnih prethodnih kultura,uništavanja korova,

ravnanja terena, meliorativne priprema tla, podrivanja tla,

rigolanja tla, priprema rigolanog tla za sadnju, planiranja

zemljišne površine (parcele), kopanja sadnih mjesta, izbora sorti,

vrijeme sadnje i sadnja, gnojidba i obrada, navodnjavanje.


Krčenje prethodnih kultura i uništavanje korova

Ravnanje tla

Meliorativna priprema tla

Rigolanje tla ili podrivanje

Planiranje površine

Izrada plana sadnje

Izbor sorti


Izbor i kvaliteta sadnica

Razmjeravanje i kolčenje redova i sadnih mjesta

Kopanje sadnih mjesta i sadnja sadnica

Gustoća sklopa

Vrijeme sadnje maslina

Njega sadnica

Gnojidba maslinika

Gnojidba (ishrana) maslina je redovita agrotehnička mjera. Potrebe

maslina za količinom gnojiva ovisi o starosti maslina, o rodnosti, o

fenofazi, o zdravstvenom stanju voćnjaka, o svojstvima tla, načinima

održavanja tla, klimatskim uvjetima, itd.

Razlikujemo:

meliorativnu,

osnovnu i

dopunsku gnojidbu.

Gnojidba maslinika Meliorativna gnojidba je agrotehnička mjera kojom se za duže

razdoblje podiže količina hranjiva na optimalnu razinu, što se posebno

odnosi na slabo pokretljiva hranjiva kao fosfor, kalij i kalcij. Ova

gnojidba se obavlja prije sadnje sadnica.

Osnovnu gnojidbu treba obavljati dubljom obradom tla, gdje je to

moguće, kako bi slabo pokretni fosfor i kalij bili što bliže korijenovom

sustavu. Na tlima, gdje to nije moguće, poput skeletnih, gnojivo se

raspoređuje ručno oko stabla masline.

Koncem veljače i u prvoj dekadi ožujka, ovisno o podneblju kada dolazi

do faze razvrstavanja pupova na cvjetne i lisne, dolazi do potrebe za

dopunskom gnojidbom. Dopunska gnojidba, kao takva, prvenstveno se

temelji na dušičnim gnojivima poput UREA-e 46%, KAN-a 27% ili

sličnih njima.

Gnojidba maslinika Folijarnom gnojidbom zadovoljavamo potrebe maslina za mikro elementima

kao što su bor i kalcij, te inima poput željeza.

Folijarna gnojidba s hranjivima bora i kalcija obavlja se desetak dana prije

cvatnje, a to je obično kalendarski zadnja dekada travnja ili početak svibnja.

Gnojidba stajnjakom obavlja se svake 3 do 4 godine u pravilu po 30-40 t/ha u

jesen, koja bi trebala osigurati dovoljno organske tvari za dobar razvoj maslinika.

Navodnjavanje je bitna agrotehnička mjera. Djeluje na ranije stvaranje ulja, kada

su manji prinosi, a na kasnije stvaranje ulja, kod visokih prinosa.

Navodnjavanje maslina bi se trebalo vršiti čak i nekoliko puta u zimskim

mjesecima da bi se održalo biljku u kondiciji i zdravom. Najviše vode maslina

treba u proljeće (vrijeme kretanja vegetacije i vrijeme cvatnje) i u rano ljeto kada

je biljka najaktivnija (vrijeme intezivnog porasta plodova).

ZAKLJUČAK

Cilj uređenja i pripreme tla za podizanje maslinika je stvaranje

povoljnih uvjeta za prijem, rast, razvoj i rodnost maslina. Pri

odabiru nekog položaja za podizanje maslinika mora se

obratiti pažnja na geografski položaj, nadmorsku visinu,

ekspoziciju, nagib terena, izloženost vjetrovima i blizinu većih

vodenih površina.

Pri izboru sadnica maslina posebnu pozornost treba obratiti na

izbor sorte, zdravstveno stanje i starost sadnica, razvijenost

korijena i nadzemnog dijela stabla, odsustvo mehaničkih ili

drugih oštećenja.

Jedna od starih izreka kaže da je

maslina kao majka jer nesebično

daje čak i onda kada je godinama

zapostavljena...

HVALA NA PAŽNJI!

Documents

PODIZANJE VOĆNJAKA MASLINA