PODIZANJE VO†NJAKA

  • View
    2.859

  • Download
    1

Embed Size (px)

Text of PODIZANJE VO†NJAKA

PODIZANJE VONJAKAObavezno izvriti kemijsku analizu zemljita na kojemu planiramo podizati vonjak. Sadnju treba izvriti u jesen. Upotrjebiti bezvirusni sadni materijal. Posebnu panju obratiti na razmak sadnje i sorte opraivae. Kada se radi o malim porodinim vonjacima, prednost treba dati vrstama i sortama koje zahtevaju reduciranu kemijsku zatitu. Jedno od glavnih pravila pri podizanju viegodinjih zasada, pa samim tim i vonjaka, je da se da se greke naprevljene pri podizanju kasnije teko ili nikako ne ispravljaju. Vonjak ne treba podizati na krevinama starih vonjaka ili uma. Prednost treba dati leguminoznim biljkama koje e obogatiti zemljite hranjivim materijama u roku od nekoliko godina, pa tek onda podizati vonjak. U tom periodu e se u zemljitu smanjiti i sadraj patogena koji napadaju korjenov sistem voaka. Za vonjak treba birati osunane i poloaje skrivene od direktnog udara vjetra. Dobar pokazatelj izbora mjesta je i blizina dugovjenih, a jo rodnih vonjaka. U blizini vonjaka treba iskriti iblje i divlje forme voa koje moe biti zaraeno virusima i drugim patogenima i bolestima. Vrlo je vano izvriti kemijsku analizu zemljita na kome treba da podignemo vonjak i na osnovu nje odrediti i meliorativno gnojenje. Kemijska analiza treba pokazati sadraj pojedinih prije svega makro elemenata i kalcijum karbonata, koji ako se nalaze u suviku mogu biti ograniavajui faktor za uzgajanje pojedinih vonih vrsta (kruka na dunji, breskva itd.). Pri meliorativnom gnojenju u zemljite se unose velike koliine mineralnih i organskih gnojiva, poto voke na tom mjestu trebaju ostati od 15 do 50, pa i vie godina u zavisnosti od vone vrste. Ovo gnojenje treba pratiti duboko oranje, sa podrivanjem, koje omoguava da se zemljite dobro razrahli i tako doprinese to lakem rastu korjena voaka. Ako posedujemo kvalitetnije zemljite, sa mogunou navodnjavanja, prednost treba dati jabuastim vonim vrstama na slabo bujnim podlogama, sa guim sklopom sve radi ostvarivanja intenzivne voarske proizvodnje, a samim tim i prihoda. Ako je to mogue, sadnju treba izvriti u jesen, poto se tada sadnice lake primaju. Takoer, tada je na tritu kvalitetniji izbor sadnog materijala. Pri nabavci sadnica, treba biti obazriv. Treba kupovati sadni materijal u institutima i znanstvenim ustanovama koji vode rauna o proizvodnji bezvirusnog sadnog materijala. Ne treba naglaavati da su virusi jedan od najveih problema voarstva kod nas. Ove znanstvene ustanove putaju u promet sadnice koje zadovoljavaju i ostale parametre vrhunskog sadnog materijala. Kada se radi o malim porodinim vonjacima, prednost treba dati vrstama i sortama koje zahtjevaju reduciranu kemijsku zatitu. Posebnu panju treba obratiti na pravilan razmak voaka. Kod gustih zasada jabuke na slabo bujnim podlogama treba osigurati naslon u vidu stupova i ice. Jabuaste vone vrste su samobesplodne, pa im treba odabrati odgovarajue sorte opraivaa. Kotiave vone vrste su u najveem broju sluajeva, a posebno novi sortiment samooplodne. Ipak, istraivanja pokazuju da se u ljivicima npr., u kojima se nalaze pored osnovne jo dvije sorte prinosi poveavaju i do 20%. Ovo su samo neki od bitnih faktora za uspjenu voarsku proizvodnju. Uvek je bolje, ako postoje neke nedoumice, obratiti se za pomo strunjacima sa poljoprivrednog fakulteta ili specijaliziranih poljoprivrednih stanica nego napraviti greke koje se kasnije teko ili nikako ne mogu ispraviti. Kod podizanja voaka nuno je planirati odgovarajjui sustva navodnjavanja, kao i zatitu od tue i mraza (mree i oroavanje).

VOARSTVO - Prostorni uzgojni oblici za ljivu Pravilan izbor uzgojnog oblika za ljivu ima veliko gospodarsko znaenje. S obzirom na sortu i podlogu treba odabrati najpovoljniji uzgojni oblik kronje. U tome se rukovodimo sljedeim zahtjevima prema uzgojnom obliku: - da ima vrst skelet (kostur), - da ima veliku rodnu (obrastujuu) povrinu, - da to bolje koristi svjetlost, unutar prostora raspoloivog razmakom sadnje, - da omoguava veu proizvodnost rada, - da se to lake i jeftinije moe oblikovati, tj. da ne zahtijeva skupu armaturu i mnogo rune radne snage za rez i berbu. Prostorni uzgojni oblici imaju kronje kojima se skeletne grane razvijaju u sva tri pravca, odnosno na sve strane. Oni mogu biti s provodnicom pa ih nazivamo piramidalne kronje ili su bez provodnice pa ih nazivamo vaze ili uplje kronje. Unutar piramidalnih uzgojnih oblika najprikladniji za ljivu je oblik popravljene piramide, a unutar vaza oblik popravljene vaze. U Hrvatskoj se u veoj mjeri uzgajaju sorte koje vode podrijetlo uglavnom od domae ili europske ljive (Prunus domestica) nego sorte koje vode podrijetlo od vrste kinesko - japanske ljive (Prunus triflora ili Prunus salicina). Prirodni oblik kronje razliit je za sorte europske ljive od onih sorti kinesko - japanske ljive, pa se razlikuje i prikladnost uzgojnog oblika.

LJIVA Prema statistikim podacima ljiva je najzastupljenija voka na ovim prostorima. Kao vona vrsta je prilagodljiva razliitim uslovima za rast i razvoj i mnogo se koristi u domainstvu za razliite namjene. Pored toga uslovi na ovim prostorima su posebno povoljni za uzgoj ljive. Bogati ljivici vraaju uloena sredstva kroz razne naine iskoritenja. Uzgoj ljive podrazumijeva brigu o ljivicima od samog poetka, a izbor kvalitetnih sadnica i kvalitetnih sorti ima odluujui znaaj. Priprema zemljita, unitavanje korova, sadnja u pravo vrijeme, pravilna priprema mjesta za sadnju i pravilna sadnja i ostali poslovi donose kvalitetne plodove i dobre berbe. Strunjaci preporuuju nabavku sadnica odgovarajueg kvaliteta kod provjerenih i dokazanih proizvoaa. Greke u izboru sadnog materijala se ne mogu popraviti kasnije bez velikih finansijskih ulaganja i novih radova. Uz pravilan izbor sadnog materijala vrhunskog kvaliteta svi ostali radovi daju svoj puni efekat. ljiva se sadi prema odgovarajuim propisima. Rastojanje izmeu redova je 5 metara, a izmeu sadnica 4, 3 ili 2 metra. Vea gustina sadnica zahtjeva ee rezanje i intenzvne agrotehnike mjere. Dobra berba poinje sa pravilnim rezidbama, ubrenjem, navodnjavanjem i zatitom od bolesti i tetoina. Rad u vonjaku tokom cijele godine jedino daje dobru berbu. Beru se potpuno zrele ljive, a vrijeme treba biti suho i toplo. Tada je sadraj eera najvei i plodovi i preraevine od ljiva su najkvalitetniji. Plodovi lako otpadaju s drveta prilikom drmanja stabla ili grana. ljive ne treba tresti motkom jer se oteuju stabla, odbijaju cvjetni pupovi i smanjuje rodnost sljedee sezone.

Strunjaci preporuuju podjelu vonjaka na tri dijela. Jedan dio se kri, drugi dio intenzivno raa, a trei dio je u fazi podizanja. Zasadi takvim radom ne zastarjevaju i ne opadaju prinosi i kvalitet roda. Podizanjem novih ljivika stvarate budunost vonjacima i izbjegavate godine bez prihoda od voarstva. Ljekovitost ljive odreuje njeno veoma vano mjesto u ishrani. Plod je ljekoviti dio biljke. Preporuuje se kod oboljenja bubrega, gihta, oboljenja jetre i reumatizma. Stimulie probavu i regulie rad crijeva. Dragocjena je za svjeu potronju. Brojne preraevine obogauju zimsku prehranu. Mnoge vrste ljive se koriste za pripremu rakije. Kvalitetnom rasadniarskom proizvodnjom obezbjeene su dobre sorte ljiva, koje su otporne na bolesti i koje daju dobre berbe i kvalitetne plodove.

LJIVA(Prunus domestica)

Plod ljive je najpopularniji i najtraeniji u grupi koticavog voca. Smatra se da u Hrvatskoj nedostaje oko 3000 hektara plantanog nasada ljive samo za vlastite potrebe, iako imamo optimalne agroklimatske uvjete za ovu proizvodnju. Zapadnoeuropske zemlje (Njemacka, Austrija, vicarska, Nizozemska, Danska i dr.) uvoze velike kolicine ljive kako za upotrebu u svjeem stanju, tako i u obliku raznih preraevina (suhe, kompoti, marmelade, sokovi, rakije ljivovice, itd.). Hrvatska, danas ima manje od 10% nasada ljiva u odnosu na uzgoj do 1990. godine. Razlozi ovakvog drasticnog pada zgoja ljive su viestruki. S jedne strane razlog je pojava i irenje virusne bolesti arke, koja je poharala nasade ljive bistrice (poegace, madarice), a jedini lijek je krcenje (unitavanje nasada). S druge strane procesom privatizacije velikih prehrambenih poduzeca, koja su, gotovo sva prije ili kasnije otila u stecaj, prestala je potranja a nije bilo dravnih poticaja za podizanje novih nasada. Tek se od ove (2004.) godine ozbiljnije se pristupilo poticanju podizanju novih nasada vocnjaka, medu kojima znacajno mjesto ima upravo ljiva. Poznato je da je Slavonska ljivovica priznata (proglaena) kao izvorni hrvatski poljoprivredni proizvod (uz Paki sir, Dalmatinski i Istarski prut i Slavonski kulin) medutim, nema sirovine (plodova ljive). Ovaj nedostatak se ranijih godina djelomicno neutralizirao uvozom iz Bosne, Srbije i dr., arka je poharala i njihove nasade bistrice tako da je ni oni nemaju ni za vlastite potrebe. ansa je u vlastitom uzgoju i to sorti koje su tolerantne na virus arke

Sorte ljivaSorta je najznaajniji imbenik ekonominog uzgoja ljive. Razlikujemo listu sorti koje obuhvaaju slijedee sorte: 1. Sorte ljive za proizvodne nasade (sorte od opeg znaaja) 2. Sorte ljive od lokalnog znaaja (daju dobre rezultate na odreenim lokalitetima) 3. Perspektive sorte ljive

1. Sorte ljive za proizvodne nasade

aanska ljepotica

Sazrijeva krajem srpnja i poetka kolovoza, tj. u punom jeku turistike sezone. Umjereno je osjetljiva prema plamenjai (Polystigma rubrum) i ri (Puccinia pruni-spinosae). Nema utjecaja monilije pri normalnoj njezi. Tolerantna je prema virusu arke ljive (Plum pox virus). Relativno dobro podnosi suu. Cvijeta srednje rano. Rano prorodi- u drugo ili treoj godini nakon saenja. Rodo redovno i obilno. Plod je srednje krupan (30 do 40g), loptastojajast s izdunom brazdom. Plod sadri 17% rastvorljive suhe tvari, 10,5% ukupnih eera, 1,1% ukupnih kiselina, a pH vrijednost iznosi 3,4. Dobro podnosi transport.

aanska ljepoticaPeteljka je kratka. Pokoica je tamnoplava, vrsta, pokrivena jasno izraenim makom. Meso je zelenkastouto, vrsto, sono sklatkonakiselo, aromatino i