podizanje novih nasada maslina - savjetodavna.hr · podizanje novih nasada maslina 1 hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu sluŽbu ministarstvo poljoprivrede, Šumarstva i

PODIZANJE NOVIH NASADA MASLINA

1

HRVATSKI ZAVOD ZA

POLJOPRIVREDNU

SAVJETODAVNU SLUŽBU

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,

ŠUMARSTVA I VODNOGA

GOSPODARSTVA

PODIZANJE

NOVIH NASADA MASLINA (TEHNOLOŠKO-EKONOMSKE SMJERNICE)

Višnja Šimunović, dipl. inž. agr.

Suradnici: Lada Bičak, dipl. inž. agr. Bernard Bokšić, dipl. inž. agr. Tatjana Borbaš, dipl. inž. agr. Marijo Car, dipl. inž. agr. Robert Črep, dipl. inž. agr. Gordana Dragun, dipl. inž. agr. Vera Hodžić, dipl. inž. agr. Nenad Hrelja, dipl. inž. agr. Ivo Juras, dipl. inž. agr. Antun Kotlar, dipl. inž. agr. Žarko Kovačić, dipl. inž. agr. Silvija Matković, dipl. inž. agr. Davorin Pamić, dipl. inž. agr. Željko Peran, dipl. inž. agr. Mirjana Perica, dipl. inž. agr. Ivan Šimičević, dipl. inž. agr. Stanislav Štambuk, dipl. inž. agr. Danica Tadin, dipl. inž. agr. Marijo Tomić, dipl. inž. agr.

Stručna recenzija: mr. sc. Pavle Bakarić dr. sc. Vinko Milat

Tehnički urednik: Vanda Čuljat, dipl. inž. el.

Lektor: Ivan Martinčić, prof.

Tisak: FiLeDaTa, Zagreb

Nakladnik: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu Kačićeva 9/III, Zagreb Telefon: 385 (0)1 4882 700 Fax: 385 (0)1 4882 701 e-mail: [email protected] http://www.hzpss.hr

Naklada: 1000 kom.

Zagreb, prosinac 2004.


2

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb UDK 634.63(035) ŠIMUNOVIĆ, Višnja Podizanje novih nasada maslina : (tehnološko-ekonomske smjernice) / Višnja Šimunović ; suradnici Lada Bičak ... et al.>. - Zagreb : Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, 2004. Bibliografija. ISBN 953-6763-13-3 I. Masline -- Uzgoj -- Priručnik II. Maslinarstvo -- Priručnik 450211148


3

SADRŽAJ:

Predgovor ................................................................................................................ 5

Recenzija ................................................................................................................. 6

Uvod ........................................................................................................................ 7

2. Stanje maslinarstva u Republici Hrvatskoj ................................................................ 7

3. Mogućnosti maslinarske proizvodnje u Hrvatskoj ....................................................11

4. Ekološki uvjeti uzgoja masline ................................................................................11

4.1. Klima ................................................................................................................11

4.2. Edafske prilike ....................................................................................................12

4.3. Reljef ................................................................................................................12

5. Podizanje novih nasada maslina .............................................................................13

5.1. Odabir sorti ........................................................................................................13

5.2. Sorte maslina .....................................................................................................14

5.3. Odabir položaja i tlo ............................................................................................19

5.4. Rigolanje ...........................................................................................................19

5.5. Osnovna gnojidba ...............................................................................................19

5.6. Kvaliteta sadnica i sadnja .....................................................................................20

5.7. Razmak sadnje ...................................................................................................21

6. Njega nasada ..........................................................................................................24

6.1. Održavanje tla u masliniku ...................................................................................24

6.2. Gnojidba ............................................................................................................25

6.3. Rezidba i uzgojni oblici .........................................................................................29

6.4. Zaštita od štetočinja ............................................................................................36

7. Navodnjavanje maslina ...........................................................................................41

7.1. Lokalizirana navodnjavanja ..................................................................................42

7.2. Navodnjavanje kišenjem ......................................................................................42


4

8. Potrebe za mehanizacijom i opremom u maslinarstvu .............................................45

8.1. Strojevi za pripremu tla i sadnju ...........................................................................45

8.2. Strojevi za obavljanje agrotehnike u masliniku ........................................................45

8.3. Potrebe za mehanizacijom u ovisnosti o broju maslina ..............................................47

9. Berba ......................................................................................................................47

10. Kalendar radova u masliniku ................................................................................49

11. Modeli novih nasada s troškovima i kalkulacijama opravdanosti ulaganja ...............50

11.1. Troškovi podizanja novih nasada maslina ..............................................................50

11.2. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova ................................................................52

12. Zakonska regulativa i potpore u maslinarstvu .........................................................54

13. Popis rasadnika koji proizvode sadnice maslina u RH...............................................55

14. Literatura ...............................................................................................................55


5

PREDGOVOR

Maslina Olea europea višetisućljetna je mediteranska voćna vrsta. Njezin je bogat urod bio potvrda Božje providnosti i brige za djecu zemaljsku.

Stablo, list, plod, amblemična i simbolična grančica masline bila je privilegirani simbol mentaliteta naših ljudi na moru i na otocima.

Podrijetlom je iz područja Palestine, a ime za masline u svim jezicima koji iz sredozemnog okružja potječe iz samo dva izvora: od grčke riječi elaion ili od latinske olea, i od hebrejske riječi zait ili seit, koja je prešla u europsko područje pretvorivši se u zaitum (Carlos Hugeus, Maslinarstvo Istre, Cres, Zagreb 1999.).

Često su naši stari težaci i ribari govorili o maslini kao ženi koja nas može čekati stotinama godina, svakoga nam ljeta donositi plod i nikad nas ne ostaviti usamljenima i gladnima.

Maslinovo je ulje hrana i lijek. Po svojoj nutritivnoj vrijednosti, maslinovo ulje sadrži najpovoljnije omjere masnih kiselina s visokim sadržajem oleinske kiseline, koja mu daje visoku probavljivost.

Selekcijom i oplemenjivanjem još nije stvorena biljka-uljarica koja se može uspoređivati s maslinom. Maslinovo ulje ima antioksidativno i antikancerogeno djelovanje. Ljekovitost maslinova ulja poznata je iz prirodnog liječenja u narodnoj medicini. Pomaže u liječenju pri istjerivanju kamenca iz žuči, stišava grčeve u crijevima i otvara prolaze iz žučne kesice i jetre. Svakodnevnim uzimanjem maslinova ulja jačaju se probavni organi i sprječava se upala želučane sluznice (katar želuca) zbog uništavanja raznih želučanih i crijevnih bakterija. Utvrđeno je i korisno djelovanje na snižavanje krvnog tlaka.

Kad se sve to sažme, ne čudi što je maslina

bila trajna inspiracija pjesnika, slikara, dalmatinskih klapskih pjesama i naših nostalgičnih sjećanja na dom i pretke koji su teško živjeli na kamenu i škrtoj zemlji. Upravo ta škrta zemlja hrani svoje ljude i masline uz našu obalu i na otocima.

Maslinarstvo u tom području nadopunjava se s turizmom jer radovi u masliniku kalendarski ostavljaju ljudima dovoljno vremena za drugu djelatnost. Naravno, nasadi maslina ukrašavaju krajobraz i privlače goste.

Potražnja na svjetskom tržištu za maslinovim uljem i njegova visoka cijena izazvala je veliki interes za maslinarstvo u našoj zemlji.

U prilog tome svakako je išla nova zakonska regulativa i potpore u maslinarstvu. Da bi se ubrzalo podizanje novih maslinika i obnova opožarenih maslinika, Vlada Republike Hrvatske donijela je u lipnju 2004. operativni program podizanja trajnih nasada.

Brošura "Podizanje novih nasada maslina" nastala je na tragu spomenutog propisa kao pripomoć budućim investitorima da bi se lakše snašli u planiranju i realiziranju svoje zamisli.

Konačno, i poljoprivrednom savjetniku lakše je razgovarati i predlagati investitoru agrotehniku i sortiment maslina, ako je investitor upućen u osnove uzgoja maslina.

Zato budućim maslinarima savjetujem da pažljivo prouče ovu brošuru.

Autorima upućujem iskrene čestitke na uspjelom uratku, a stručnom recenzentu mr. sc. Pavlu Bakariću iskreno divljenje i zahvalnost za svu pruženu pomoć. On je vrlo studiozno analizirao svako poglavlje i sugerirao preinake i nadopune za ono što nije bilo jasno i potpuno obrazloženo.

To može učiniti samo veliki znalac i dobronamjernik.

dr. sc. Ivan Katalinić, ravnatelj HZPSS-a


6

RECENZIJA Maslina se u nas uzgaja već stoljećima i pripada u najbrojnije voćke naše jadranske obale i otoka. No, o njezinu uzgoju imamo zaista vrlo malo napisanih djela, literature. Zato svaka pisana stručno-znanstvena i iskustvena riječ dobro dođe i ima svoje višestruko značenje i korist.

I ono malo literature što imamo uglavnom je govori o obnovi, održavanju i korištenju starih maslinika, naslijeđenih od prošlih maslinarskih naraštaja. Pisanih djela o podizanju novih maslinika gotovo i nemamo. Zbog toga se može reći da je ovo djelo prvi naš detaljniji uradak o toj problematici. Pojavljuje se u pravo doba kada se u Republici Hrvatskoj prilazi podizanju 5000 ha novih maslinika uz obilatu stručnu i novčanu pripomoć državnih vlasti.

Ovaj priručnik dolazi dakle u trenutku kada je najpotrebniji mladim i starim maslinarima. Bit će dobar stručni savjetnik i vodič onima koji će saditi mlade masline, ali i onima koji će u tom poslu sudjelovati.

Veseli što je u sastavljanju priručnika sudjelovalo dvadeset savjetnika, mladih maslinarskih stručnjaka, koji su u njega unijeli suvremena načela i iskustva iz podizanja novih maslinika. Dobro je što su se uhvatili pera, okušali u ne baš jednostavnom poslu, pa će im to biti poticaj i za njihovu stručnu sudbinu, što je dobra nada za budućnost našeg maslinarstva.

Sadržaj priručnika na dobroj je stručnoj razini, pisan prihvatljivim i razumljivim riječima. Obuhvaćeni su najvažniji radovi, od zamisli do ostvarenja novog maslinika. Spomenuti su svi poslovi koji su u tom zahvatu potrebni. Obrađena su mnoga naša

znanja i iskustva, ali i iskustva iz inozemne prakse i literature. Raspored u 14 poglavlja i njihov sadržaj čine jedinstvenu cjelinu koja daje temelje za podizanje suvremenih maslinika. U pojedinim poglavljima nije bio moguć detaljniji opis, ali na onome što je zapisano moći će se kroz praktičan i savjetodavan rad dalje razrađivati ono što je potrebno. Priručnik je štivo koje će se rado čitati i komentirati. Odgovara svrsi u našim današnjim uvjetima i mogućnostima.

Dobro je što se u priručniku govori i o ekonomskim smjernicama, jer bez ekonomske isplativosti nema ni suvremenog maslinarstva. Gotovo u svakom poglavlju date su natuknice o mjerama za povećanje ekonomičnosti.

Ne treba shvatiti da je priručnik naša posljednja riječ o problematici podizanja novih maslinika. Naprotiv, on je samo naš dobar početak. Potrebno je i dalje pratiti suvremena kretanja znanosti i tehnologije u maslinarstvu. Vlastita iskustva i nove svjetske spoznaje nadopunjavat će nova i proširena izdanja. U Europskoj zajednici maslinarstvo i uljarstvo sve će brže kročiti naprijed, pa se naše maslinarstvo treba u taj hod što prije i bolje uključivati. Ako ovaj priručnik u tome pridonese, postigla se njegova svrha.

Na kraju, zahvaljujem Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu, njegovu ravnatelju dr. Ivanu Kataliniću, starom kolegi i prijatelju, te koordinatorici i urednici gospođi Višnji Šimunović, dipl. inž. agr., što su mi povjerili stručnu recenziju. Ujedno im i srdačno čestitam što su naše maslinarstvo podarili ovim jedinstvenim i vrijednim djelom.

mr. sc. Pavle Bakarić Dubrovnik, 16.veljače 2005.godine

Čudni su putovi božji. Kada sam otišao u poljoprivrednu školu u Kaštela, otac mi je govorio «Sine, budi kao Pavle Bakarić». Pavle, moj Korčulanin, agronomska je legenda i velika mi je čast da uz njega mogu biti recenzent ove toliko kvalitetne i korisne knjižice.

Danas, kada sam i ja pomalo na zalazu, a Pavle kuca na vrata raja, često razmišljam o

maslinama i maslinovu ulju, o djetinjstvu i prošlosti. Majka mi je znala reći: «Samo da mi se nabrat’ maslina pa mogu mirno umrit’!». Umrla je, Bog joj dao pokoj, a ja i danas tako intenzivno osjećam njezin dah, miris ulja od lumina, fritula, zelja i domaćeg sapuna i taj me miris mami i zaokuplja. «Otorkula» sam velik dio i «paver života» pomalo se gasi!

dr. sc. Vinko Milat Zagreb, 16. veljače 2005.


7

1. UVOD Maslina je vrlo vrijedna mediteranska voćna vrsta. Uzgaja se ponajviše za dobivanje maslinina ploda, iz kojeg se proizvodi jestivo ulje visokih hranjivih i ljekovitih vrijednosti. Hranjiva vrijednost maslinova ulja potječe od visokog postotka oleinske kiseline, koja mu daje apsolutnu probavljivost. Često se maslinovo ulje rabi u terapeutske svrhe, a najnovije analize, provedene u najsuvremenijim laboratorijima, pokazuju da je maslinovo ulje najvrednija masnoća koju čovjek uzima kao hranu i lijek (zbog njegovih antioksidativnih svojstava).

EU je vodeći svjetski proizvođač maslinova ulja (80 % svjetske proizvodnje).

U svijetu ima oko 6 milijuna hektara u maslinika, a u EU oko 5 milijuna hektara maslinika, od čega u Italiji 22,5 %, u Španjolskoj 48 % itd.

U svijetu se maslinarstvom bavi oko 2,5 milijuna proizvođača, a samo u Italiji 1,1 milijun, u Grčkoj ima 840.000 proizvođača, Španjolskoj 380.000, Portugalu 130.000 itd.

Prosječna veličina nasada u EU veća je od 6 ha, u Španjolskoj je 13,5 ha, u Grčkoj 3,2 ha, u Italiji 1 ha, a u Hrvatskoj je prosječni maslinik manji od 1 ha.

U mnogim sredozemnim zemljama i u svijetu maslinovo ulje temeljno je ulje u prehrani stanovništva. Primjerice, potrošnja maslinova ulja po stanovniku godišnje u Grčkoj je oko 20 l, u Italiji 12,5 l, u Španjolskoj 10,6 l, u Portugalu 7,5 l itd. Maslinarska proizvodnja u tim zemljama ima znatnu gospodarsku važnost.

Hrvatska ima znatne poredbene prednosti u maslinarstvu, s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 4 do 5 mil. l maslinova ulja (Strategija poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske, 2002.). Naše maslinovo ulje

gospodarski je važan potencijal u poljoprivrednoj proizvodnji mediteranskog dijela Hrvatske.

Godišnja je vrijednost proizvodnje ulja oko 300 milijuna kuna, što «uvjetno» osigurava egzistenciju 2000 – 5000 obitelji

U nas je potrošnja maslinova ulja relativno niska te je maslinarstvo još uvijek marginalna djelatnost. Prema anketnim pokazateljima potrošnja maslinova ulja prosječno je 1,06 litara po članu domaćinstva, i ako tome pribrojimo potrošnju u ugostiteljstvu, ukupna potrošnja maslinova ulja per capita jest 1,5 litara godišnje. Postoje velike regionalne razlike u potrošnji maslinova ulja: u primorskom dijelu Hrvatske ta je potrošnja na razini mediteranskoga prosjeka, a u kontinentalnoj je Hrvatskoj zanemariva.

Potrošnja maslinova ulja u zadnje se vrijeme povećava, što je zasigurno rezultat veće popularizacije i poboljšane kakvoće ulja.

Vrijednost masline kao mediteranske voćne vrste, hranjiva i ljekovita vrijednost ploda masline i maslinova ulja, tradicija uzgoja masline u nas te visoka cijena ulja, razlog su za donošenje odluke o podizanju novih maslinika i obnovi starih maslina. Maslinarstvo danas bilježi iznimne rezultate.

No, za uspjeh nije dostatna samo dobra volja. Mnogo znanja, marljivost i primjereni rad te prihvaćanje načela suvremene proizvodnje maslinina ploda i maslinova ulja siguran su put razvoju i postizanju zavidne kakvoće. Danas samo proizvodi visoke kakvoće mogu ući u tržišnu utakmicu i samo se s njima mogu ostvariti veći novčani prihodi. Samo kvalitetno ulje od autohtonih sorti moći će se naći na europskoj trpezi.

2. STANJE MASLINARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prema popisu poljoprivrede DZS od 1. lipnja 2003. u Hrvatskoj je bilo oko 2,5 milijuna stabala maslina (tablica 1.), što je 48,1 % manje stabala nego što ih je bilo 30-ih godina prošlog stoljeća. Mediteranska regija Hrvatske 1930. godine imala je 5,2 mil.

maslina, od čega je bilo 4.816.000 rodnih stabala.

Prema procjenama stručnjaka danas se u Hrvatskoj uzgaja između 4,5 i 5 milijuna stabala maslina, na oko 25.000 do 30.000 hektara. Navodnjava se samo oko 1 %


8

površina maslinika. Ukupno se godišnje sadi oko 1000 ha maslinika.

Od ukupnog broja stabala maslina u vlasništvu je poljoprivrednih domaćinstava više od 96 % maslina. U neobrađenom stanju nalazi se još uvijek znatan postotak maslina.

Godišnja proizvodnja maslinina ploda kreće se (DZS, 1993. do 2002.) od 9000 do 35.000 tona, a proizvodnja ulja od 1,3 do 5,5 milijuna litara (1995.: 54.470 hl; 2002.: 70.000 hl).

Prema podacima DZS u razdoblju 1989.-1999. prosječno je godišnje proizvedeno 20.000 tona maslinina ploda i oko 3 milijuna litara maslinova ulja.

U razdoblju 2000.-2003. godišnja proizvodnja ulja bila je prosječno 3,7 milijuna litara ili oko 100 litara ulja odnosno 600 kg maslinina ploda po proizvođaču. Godišnje se uveze oko

10 % prodanog ulja (1000 – 2000 tona). Izvoz je ulja beznačajan (200 – 500 tona).

Proizvodnjom maslina bavi se oko 35.000 domaćinstava. Plodovi masline prerađuju se u više od 100 uljara. Prosječno domaćinstvo ima oko 80 stabala maslina ili oko 0,5 ha, a prosječan urod po stablu manji je od 10 kg. Prosječno isplaćena poticajna sredstva za preradu maslina od 2000. do 2003. iznosila su 33 milijuna kuna godišnje.

Prema novom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (NN, br. 82/04.), poticaji će se od 1. siječnja 2005. isplaćivati po kilogramu prerađenog ploda 1,00 kn, za litru proizvedenog ekstra djevičanskog maslinova ulja 10,00 kn te za podizanje ha novog nasada maslina 20.000 odnosno 27.000 kn (na područjima s težim uvjetima gospodarenja).

Tablica 1. Broj stabala maslina i površine plantažnih voćnjaka maslina (1. lipnja 2003.)

Masline Plantaže

ŽUPANIJA Ukupan

broj stabala

Broj rodnih stabala

Ukupan broj

nerodnih stabala

Broj rodnih stabala

Ukupna površina

(ha)

Rodna površina

(ha)

Primorsko-goranska 106.983 96.268 3.013 2.176 13,01 10,83

Ličko-senjska 14.737 11.977 454 414 1,66 1,51

Zadarska 371.272 271.288 102.932 58.981 417,12 273,8

Šibensko-kninska 366.040 313.590 7.050 4.788 27,86 18,4

Splitsko-dalmatinska 858.057 744.711 75.733 65.702 263,6 228,48

Istarska 266.382 215.092 170.263 135.609 676,42 547,1

Dubrovačko-neretvanska 432.415 352.336 81.357 64.335 286,69 231,96

Ostale županije RH 16.312 15.437 10.936 10.741 37,96 36,88

UKUPNO: 2.432.198 2.020.699 451.738 342.746 1.724,32 1.348,96

Grafikon 1. Grafički prikaz odnosa ukupnog broja maslina i broja maslina na plantažama u RH


9

Grafikon 2. Ukupan broj stabala Grafikon 3. Broj rodnih stabala

Izvor podataka: DZS, Popis poljoprivrede RH 2003.

Tablica 2. Proizvodnja maslina i maslinova ulja u razdoblju od 1994.-2003. godine u Republici Hrvatskoj

Masline

Stabla, u tis. Godina

Ukupno Rodna

Prirod po stablu, kg

Proizvodnja, t

Maslinovo ulje, hl

1994. 3139 2950 5,7 16.742 25.119

1995. 3314 3040 11,2 34.107 54.470

1996. 3392 3119 5,2 16.071 22.927

1997. 3338 3054 3,4 10.405 15.717

1998. 3331 3078 6,7 20.558 31.721

1999. 3550 3045 11,6 35.200 52.849

2000. 3365 3078 5,3 16.215 23.544

2001. 3413 2993 6,5 19.413 30.491

2002. 3460 3101 10,6 32.955 44.815

2003. 3524 3092 3,1 9.482 12.567

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu ima vlastitu bazu podataka o površinama maslinika u hektarima, o ukupnom broju stabala maslina i broju rodnih stabala po sortama, prema vlastitim evidencijama o stvarnom stanju na terenu, koji su usklađeni s podacima iz ureda za gospodarstvo u županijama.

Prema podacima iz tablica 3. i 5. vidljivo je da prema procjeni u sedam jadranskih županija RH ukupno pod maslinama ima oko 26.480 ha, s ukupno 4.372.550 stabala i 3.419.700 rodnih stabala. Iz toga proizlazi da je na 1 ha zasađeno prosječno 177 stabala maslina.

Prema toj procjeni starost stabala maslina u novijim nasadima s pretežito talijanskim sortama nešto je veća od 10 godina, odnosno

veća od 100 godina u starim maslinicima s domaćim sortama.

Slika 1. Rezidba tisućljetne masline u Kaštel

Štafiliću

Stare masline sklone su alternativnoj rodnosti te je to jedan od razloga neredovitog godišnjeg priroda.


10

Tablica 3. Procjena površina maslinika u ha, ukupnog broja stabala maslina i rodnih stabala po županijama

Županije

Primorsko-goranska Ličko-senjska Zadarska

Šibensko-kninska

Splitsko-dalmatinska Istarska

Dubrovačko-neretvanska

So

rte m

aslin

a

Po

vrš

ina,

ha

Uku

pan

bro

j sta

bala

Ro

dn

a s

tab

la

Po

vrš

ina h

a

Uku

pan

bro

j sta

bala

Ro

dn

a s

tab

la

Po

vrš

ina,

ha

Uku

pan

bro

j sta

bala

Ro

dn

a s

tab

la

Po

vrš

ina,

ha

Uku

pan

bro

j sta

bala

Ro

dn

a s

tab

la

Po

vrš

ina,

ha

Uku

pan

bro

j sta

bala

Ro

dn

a s

tab

la

Po

vrš

ina,

ha

Uku

pan

bro

j sta

bala

Ro

dn

a s

tab

la

Po

vrš

ina,

ha

Uku

pan

bro

j sta

bala

Ro

dn

a s

tab

la

Oblica 500 120.000 60.000 150 23.000 23.000 1.984 365.200 314.500 2.800 500.000 400.000 7.600 1.400.000 1.120.000 3.400 416.000 290.000

Slivnjača 700 140.000 70.000

Ostale s. 300 80.000 40.000 15 2.250 1.200 100 10.000 5.000 715 89.400 78.200

Drobnica 488 80.600 74.200 260 33.000 30.000

Karbunčela 231 37.500 34.500

Puljizica 181 29.000 28.000

Krvavica 100 15.500 15.100

Ostale d.s. 96 15.000 14.200 475 87.500 70.000

Leccino 347 82.600 61.800 1.000 200.000 155.000 170 21.200 21.200

Pendolino 33 7.900 7.400 300 50.000 30.000

Ostale s.s. 30 7.000 7.000 1.425 262.500 210.000 200 20.000 10.000 80 10.400 10.400

Buža i var. 2.000 170.000 150.000

Lastovka 580 70.000 65.000

Bjelica 220 27.000 24.000

UKUPNO 1.500 340.000 170.000 165 25.250 24.200 3.490 640.300 556.700 2.800 500.000 400.000 9.500 1.750.000 1.400.000 3.600 450.000 350.000 5.425 667.000 518.800

Tablica 4. Površine maslina po sortama

Površine maslina po sortama u ha

Oblica 16.434

Slivnjača 700

Ostale s. 1.130

Drobnica 748

Karbunčela 231

Puljizica 181

Krvavica 100

Ostale d.s. 571

Leccino 1.517

Pendolino 333

Ostale strane sorte 1.735

Buža 2.000

Lastovka 580

Bjelica 220

Ukupno 26.480

Grafikon 4. Površine maslina po sortama u %

Tablica 5. Zbirni podaci površina i broja maslina Grafikon 5. Površine maslinika po županijama

Županija Površine ha

Ukupan broj stabala Rodna stabla

Primorsko-goranska 1.500 340.000 170.000

Ličko-senjska 165 25.250 24.200

Zadarska 3.490 640.300 556.700

Šibensko-kninska 2.800 500.000 400.000

Splitsko-dalmatinska 9.500 1.750.000 1.400.000

Istarska 3.600 450.000 350.000

Dubrovačko-neretvanska 5.425 667.000 518.800

SVEUKUPNO 26.480 4.372.550 3.419.700


11

Grafikon 6. Ukupan broj stabala u županijama RH

Grafikon 7. Ukupan broj rodnih stabala po županijama RH

3. MOGUĆNOSTI MASLINARSKE PROIZVODNJE U HRVATSKOJ

Posljednjih godina povećano je zanimanje za obnovu starih i u požarima stradalih maslinika te za sadnju novih nasada. Veći dio novih nasada podignut je uz pomoć državnih poticajnih sredstava RH. Godišnje je posađeno oko 300.000 novih stabala maslina.

Poticajne mjere imaju jedinstveni cilj: revitalizaciju proizvodnje maslina i maslinova ulja kao potencijala za razvitak i obnovu života u priobalju i na otocima. Podizanje novih maslinika preventivna je mjera borbe protiv požara.

Nacionalni Operativni program za podizanje novih nasada maslina, koji je Vlada Republike Hrvatske donijela u lipnju 2004., predviđa za četverogodišnje razdoblje (od 2004. do 2007.) sadnju najmanje 5500 ha novih maslinika i ostvarenje samodostatne proizvodnje maslinova ulja. Prema dinamici

sadnje, ovaj će se program u cijelosti realizirati čime će se udvostručiti potrošnja ulja per capita. Na pozitivan trend podizanja novih nasada utječe:

• zdravstvena vrijednost maslinova ulja,

• visoka cijena maslinova ulja,

• relativno visoki državni poticaji,

• dovoljan broj uljara za preradu,

• novija tehnologija proizvodnje sadnica,

• dopuna bavljenju turizmom itd.

Hrvatska ima potencijala za sadnju najmanje 20.000 ha maslinika. Godišnje se trebaju povećavati površine pod maslinicima za oko 20 %. To je cilj Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva za poljoprivredu, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

To je i dio zadaće i uloge ove knjižice.

4. EKOLOŠKI UVJETI UZGOJA MASLINE

4.1. Klima

Poznavanje klimatskih prilika za uzgoj masline ima veliku važnost, jer kao višegodišnja kultura maslina ostaje godinama tamo gdje je posađena. Klima utječe na svojstva masline, a prije svega na rast, rodnost i vijek života. Od klimatskih čimbenika najveći utjecaj imaju temperature i oborine, a u pojedinim područjima i vjetrovi, relativna vlaga zraka, pojava tuče i insolacija.

Nepovoljne su temperature više od 32 °C u svibnju i lipnju, a više od 36 °C u srpnju i kolovozu. Maslina podnosi hladnoću od –8 do –10 °C, ali kratko, a pozebe kod –12 °C. Najniže temperature podnosi u vrijeme mirovanja vegetacije.

Areal rasprostranjenja masline obuhvaća područja sa srednjim godišnjim temperaturama od 12 do 20 °C. U uzgojnom području naše zemlje srednja godišnja


12

temperatura iznosi od 13,5 (Poreč) do 16,5 °C (Hvar). U razdoblju mirovanja maslini je potrebna određena količina temperatura nižih od 7 °C, a nekim sortama temperatura niža od 10 °C. Ako se ne dostigne količina tih nižih temperatura, bit će slabija diferencijacija cvjetnih pupova.

Glavni izvor vlage tla jesu oborine. U uzgojnom području masline u našoj zemlji godišnja količina oborina iznosi od 800 do 1500 litara, što je dovoljno za njezin normalan rast i razvoj. Međutim, raspored oborina nije povoljan, jer u jesensko-zimskom razdoblju, kad voda praktično nije potrebna maslini, padne 45 % oborina, a u osam mjeseci vegetacije, od ožujka do listopada padne 55 % oborina.

Ako se žele postići redoviti i obilni prirodi, maslinu je potrebno navodnjavati. Kritična razdoblja u potrebi za vlagom jesu početak vegetacije pri razvrstavanju pupova, početak resanja i početak rasta tek zametnutih plodova sve do okoštavanja koštice.

Tuča može nanijeti velike mehaničke štete maslini. Tako nastale rane otvori su kroz koje ulaze bakterije i izazivaju rak masline.

Vjetrovi često nanose štete maslini. Jake bure, pogotovo orkanske, mogu biti štetne za maslinarsku proizvodnju jer uzrokuju pojavu posolice, eolsku eroziju, brže isušivanje tla, mehanička oštećenja maslina, snižavanje niskih temperatura zraka i njihovo upijanje u tkivo masline te remete oplodnju za vrijeme cvatnje. Slabe bure i općenito lagani povjetarci mogu biti korisni maslinarstvu jer djeluju povoljno na aeraciju, temperaturu, relativnu vlažnost zraka te uvjete oplodnje masline. Zato maslina «voli gledati u more»! Maslina ne voli kotline.

Jugo katkad puše snažno i donosi topao zrak pun vlage, koji se nad kopnom ohlađuje te uzrokuje kišu. Iako jugo može biti snažan vjetar, on mnogo manje od bure uzrokuje pojavu posolice, eolsku eroziju i mehanička oštećenja maslina. Međutim, jugo niske vlažnosti, tzv. suhi ili bijeli jugo (“palac”) može biti vrlo štetan u fazi cvatnje, jer isušuje njuške tučka i znatno smanjuje oplodnju.

Vjetar maestral, koji puše sa sjeverozapada, za vrućih ljetnih dana donosi na kopno svježi morski zrak i ublažuje razlike dnevnih i noćnih temperatura.

Svjetlost je potrebna za stvaranje hrane, a list koji nije dovoljno izložen sunčevoj svjetlosti ne asimilira te ne stvara ni hranu. Taj podatak vrlo je važan za formiranje uzgojnog oblika, a i tijekom njege nasada (redovita rezidba). Maslinu treba rezati (klaštriti) i održavati krošnju.

4.2. Edafske prilike (tlo)

U nas se maslina najčešće sadi na

crvenicama, na ocjeditim, skeletoidnim tlima i

smeđim tlima na vapnencima.

Uz odgovarajuću meliorativnu pripremu tla

(gnojidba na zalihu) i navodnjavanje te njegu

(ishranu organskim i mineralnim gnojivima)

mogu se postići dobri i redoviti prirodi i na

lošijim terenima.

Maslina je jako osjetljiva na slabu

prozračnost tla i suvišak vode u tlu, što

rezultira zagušenjem ili asfiksijom korijenova

sustava. Stoga su za uzgoj masline vrlo

neprikladna teška tla, glinene ili glineno-

ilovaste teksture, slabo propusna. Radi

regulacije vodnog režima na takvim terenima

potrebno je izvesti radove za odvođenje

vanjskih i unutarnjih voda, a

agromeliorativnim radovima potrebno je

poboljšati fizikalno-kemijska svojstva tla.

Važno je znati da talijanske sorte nisu

otporne na sušu i ne vole plitka tla.

4.3. Reljef

Položaji okrenuti jugu pogodniji su od

položaja okrenutih sjeveru. Ako je nagib veći

od 10 %, sadnju valja obaviti po izohipsama

(konturna sadnja) ili teren terasirati.

Terasiranje je obvezatna mjera na položajima

gdje je nagib veći od 15 %. Maslina voli

povišene položaje okrenute prema moru.


13

5. PODIZANJE NOVIH NASADA MASLINA

5.1. Odabir sorti

Sorte maslina odabiru se ovisno o području gdje se podiže maslinik.

Odabir sorti osobito ovisi o tome podiže li se maslinik na otoku, u priobalju ili u unutrašnjosti.

Ako postoji opasnost od niskih temperatura, treba saditi sorte koje podnose niske temperature.

Pri planiranju podizanja novih suvremenih maslinika treba projekte temeljiti na poznavanju položaja, tla, sorte i načina iskorištavanja.

Danas, kao nikad do sada, način berbe plodova određuje kakav će se novi maslinik podići. Svi detalji u projektiranju, izvedbi i iskorištavanju nasada ovise o tome hoće li se berba plodova obavljati ručno, ili ručno s pomagalima ili strojevima. Trebaju se saditi maslinici u kojima će berba plodova biti jednostavnija, lakša i bez velikog utroška radne snage. Troškovi berbe plodova čine 60 - 70 % ukupnih troškova proizvodnje ploda odnosno ulja. O tim troškovima ovisi isplativost uloženog novca. Visoki troškovi berbe ne omogućavaju dobit i gase zainteresiranost maslinara za takvu proizvodnju. Mladi naraštaji neće se baviti teškim radovima berbe ako iz toga neće postići odgovarajući profit. Zato se slobodno može reći da je bolje i ne saditi novi maslinik u kojem će troškovi berbe biti visoki, jer takve troškove strogo i nemilosrdno europsko tržište ne priznaje.

Maslinik, koji će obitelj održavati vlastitim radom, koristan je i održiv. To je maslinik veličine 0,5 ha ili sa oko 100 stabala. Drži se da svaka obitelj, koja živi u mediteranskom području ili od tamo vuče svoje korijene, može i treba imati tih stotinu stabala maslina!

Drugo temeljno načelo u projektiranju i izvedbi te iskorištavanju novih maslinika jest mogućnost navodnjavanja stabala tijekom ljetnog sušnog razdoblja. Voda za navodnjavanje najveći je ograničavajući čimbenik u postizanju redovite i visoke

rodnosti. Novi suvremeni maslinici ne smiju donositi rod svake druge ili treće godine te ovisiti o kiši. Navodnjavanje maslinika vodom u kojoj su otopljena hraniva (fertirigacija,) u optimalnom omjeru i u vremenu kad je stablu masline najviše potrebno, čvrsto je jamstvo da će maslinik redovito donositi visoki rod dobre kakvoće.

Naši otoci i priobalje imaju dovoljno svjetla, topline i kvalitetnog tla za uspješan uzgoj maslina, a sve to može doći do izražaja ako tijekom ljeta ima dovoljno vlage u tlu. Dakle, bez mogućnosti navodnjavanja maslinika već u trenutku sadnje ili ubrzo nakon podizanja nasada, ne mogu se očekivati povoljni ekonomski učinci. To se potvrđuje svake godine, a 2003. godina bila je u tome najizrazitiji primjer. Maslinik bez vode za navodnjavanje pripada prošlosti i ne zadovoljava suvremena društvena i ekonomska kretanja u mediteranskom dijelu Hrvatske, gdje se uzgaja maslina. Dakle, svakom masliniku treba osigurati vodu.

Za dobre ekonomske učinke važne su i prometnice do maslinika, ali to se uz postojeće suvremene strojeve može lakše riješiti.

Melioracijskim i agrotehničkim mjerama mogu se fizikalna i kemijska svojstva tla učiniti više ili manje prikladnim za uzgoj masline. Položaj i tlo ne mogu se mijenjati. Međutim, u izboru sorte postoji velika mogućnost biranja i kombiniranja. U svakom slučaju treba izabrati sorte koje će pokazati najviše svojih dobrih svojstava na određenom položaju i tipu tla.

Sorte za novi maslinik treba birati na temelju dobrog poznavanja njihovih bioloških i gospodarskih svojstava potvrđenih u praksi. Birat će se ona domaća i udomaćena sorta koja je u prošlosti svojim dobrim svojstvima dokazala da zaslužuje mjesto u novom masliniku. Pri izboru novouvezenih i nedovoljno istraženih sorti treba biti oprezan. Jako je važno znati koliko su pojedine sorte samooplodne, koji su njezini dobri oprašivači te cvjetaju li istodobno.

U novim nasadima treba saditi dvije do tri sorte kojima se podudara vrijeme cvatnje i


14

sposobnost međusobne oplodnje. U nasadu treba biti najmanje 10 % oprašivača. Te se sorte raspoređuju tako da mogu najbolje oprašivati drugu sortu oko sebe na 30 - 40 metara udaljenosti.

Izbor sorti također ovisi o mogućnostima navodnjavanja, jer sve sorte maslina nisu jednako otporne na sušu. Treba paziti i na bujnost sorte jer o tome ovisi gustoća nasada i oblikovanje krošnje, rezidba i zaštita od štetočinja. Treba paziti i na sposobnost sorte da donosi redoviti i visoki rod i daje ulje visoke kakvoće, koje će se samo ili s uljima drugih sorata moći zemljopisno ili sortno zaštititi.

U izboru sorata za nove nasade postavlja se mnogo zahtjeva. Teško je naći takvu sortu koja će zadovoljiti sve zahtjeve suvremenog maslinarstva. Zbog toga se pri podizanju novih maslinika maslinari trebaju ponašati profesionalno, jer taj posao nije više hir i hobi, nego se velika novčana ulaganja trebaju što brže vratiti. Samo spoj struke i prakse daje najbolja dugoročna rješenja.

Gdje ne postoji mogućnost navodnjavanja, preporučuju se sorte koje podnose sušu. Maslinik može biti namijenjen za proizvodnju plodova maslina za jelo (stolne masline), za proizvodnju maslinova ulja ili i za jedno i za drugo (Hrvatska uvozi desetke vagona konzerviranih maslina!).

Ovisno o namjeni odabiru se sorte maslina. Međutim, prednost treba dati autohtonim dokazanim sortama u određenim područjima, od kojih se proizvodi prepoznatljivo maslinovo ulje ekstra kvalitete.

5.2. Sorte maslina

Za uvođenje pojedinih sorti na određeno područje vrlo je važno poznavati njihova svojstva i areal iz kojega potječu. Ako se karakteristike biljaka ne poznaju, sadnja većeg nasada vrlo je rizična, a u slučaju neuspjeha i vrlo skupa.

Sorte za proizvodnju ulja

OBLICA

Sinonimi: orgula, orkula

Podrijetlo joj nije poznato, ali drži se autohtonom dalmatinskom sortom. Najzastupljenija je sorta u nas (od Prevlake

do Krka) zbog otpornosti na nepovoljne ekološke uvjete uzgoja. Otporna je na sušu, vjetrove, hladnoću, a uspijeva i na plitkim skeletnim tlima.

Oblica razvija srednje bujna stabla, kuglaste krošnje, ima tamno zelenu boju lišća. Cvjeta zadnjih dana svibnja i prvih dana lipnja. Ima i do 65 % sterilnih cvjetova (funkcionalno muških, bez tučka ili sa slabo razvijenim tučkom). Dobrim oprašivačima pokazale su se sorte levantinka, drobnica, piculja, uljarica i još neke.

Plod je okruglast, pojedinačan, prosječno težak oko 5 g, s randmanom mesa oko 84 %. Rana je sorta, potrebno joj je 160 dana od cvatnje do zriobe. Slabo je samooplodna pa se od 100 cvjetova razvije od 0,3 do 1,0 plodova. Opadanje zametnutih plodova jako je izraženo.

Slabo je otporna na maslinovu muhu i trulež drva, a na paunovo oko i bakterijski rak osrednje je otporna.

Ulje oblice visoke je kakvoće, a randman je ulja od 16 do 22 %, što je svrstava u vodeće sorte uljarice. Ima veliki plod i konzistentno meso pa se zelena i zrela konzervira za stolnu upotrebu.

BJELICA

Sinonimi: žutica, mesnica

Ime joj potječe od lista jer je lice lista sivo maslinaste boje, a naličje sivo bjelkasto, što se posebno ističe kad puše vjetar i okreće list. Sinonim mesnica potječe od veće količine mesa u odnosu na košticu, a žutica od karakteristične boje ploda koju dobiva pred dozrijevanje.

Razvija visoko, čvrsto, srednje bujno deblo, koje po cijeloj dužini starenjem stvara veće ili manje izbočine i udubljenja po čemu se lako razlikuje od drugih sorata. Krošnja je srednje bujna, ponajviše uspravnog rasta.

Cvate od kraja svibnja do polovice lipnja. Samooplodnja je osrednja, zapravo je više stranooplodna sorta. Plod je jajasto eliptičan, simetričan, prosječne težine oko 3 g, a randman je mesa oko 83 %. U svježem plodu ima oko 22 % ulja.

Prema vremenu dozrijevanja srednje je rana sorta, od cvatnje do zriobe potrebno joj je oko 180 dana.


15

Manje je osjetljiva na maslinovu muhu od oblice. Slabo je otporna na paunovo oko, a dobro je otporna na trulež drva i bakterijski rak. Odgovaraju joj položaji zaklonjeni od hladnoće.

Bjelica se uzgaja isključivo kao sorta za ulje, a ulje je vrlo dobre kakvoće.

LASTOVKA

To je autohtona sorta masline nastala na zapadnom dijelu otoka Korčule. Razvija srednje bujno stablo, okruglasto savijene krošnje poput kišobrana. Lastovka je izrazito otporna na jaku i dugotrajnu sušu, a osjetljiva je na hladnoću. Otporna je na paunovo oko, a osjetljiva je na bakterijski rak. Traži povišene terene uz more.

Cvatnja obično započinje u trećoj dekadi svibnja. Prosječno ima oko 25 % sterilnih cvjetova, dostatno je samooplodna, a dobar joj je oprašivač sorta drobnica. Plod je prosječno težak oko 2,75 g, randman mesa iznosi 82 %.

U svježim plodovima ima od 16 do 24 % ulja. Ulje je karakterističnoga gorkastog okusa, koji potječe od velikih količina polifenola, što je izraženije u sušnijim godinama i u ulju od ranije ubranih plodova.

Lastovka pripada u srednje rane sorte, sa 190 dana od cvatnje do zriobe. Redovito i obilno rađa svake godine. Zauzima vodeće mjesto u sortimentu zapadnoga dijela otoka Korčule.

DROBNICA

Razvija uspravno, bujno stablo rijetke krošnje. Ističe se dobrom otpornošću na vjetrove, zimu i sušu. Otporna je na bakterijski rak masline i trulež drva, a osjetljiva je na paunovo oko.

Cvjeta krajem svibnja. Plod je okruglasto izdužen, prosječne težine 2,2 g. Randman mesa ploda jest 77 %, a u svježim plodovima ima od 16 do 23 % ulja. Ulje je vrlo visoke kakvoće, jedno od najkvalitetnijih ulja.

Prema vremenu dozrijevanja srednje je rana sorta, sa 180 dana od cvatnje do zriobe. U uzgoju se nalazi zbog dostatnog i redovitog roda te kao dobar oprašivač za oblicu i lastovku.

ULJARICA

Sinonim: brsečka

Ime je dobila po ulju kojim plod obiluje.

Uljarica ima vrlo gustu krošnju, visokog rasta, tamno zelenkaste boje. Na deblu nastaju udubljenja, slično kao u bjelice, ali rjeđa su, manja i plića.

Cvate krajem svibnja, početkom lipnja. Plod je okruglast, blago asimetričan, prosječne težine 2,7 g. Randman mesa u plodu jest oko 76 %, a ulja i do 25,5 %. Ulje je vrlo dobre kvalitete.

Uljarica pripada u kasne sorte, od cvatnje do zriobe prođe od 210 do 220 dana. Samooplodna je sorta pa sorta oprašivač nije istraživana.

Osrednje je otporna na maslinovu muhu, dobro je otporna na paunovo oko i trulež drva, a vrlo je dobro otporna na bakterijski rak.

Zbog obilnog i redovitog uroda te obilja ulja jako je zastupljena u sortimentu Dubro-vačkoga primorja.

MEZANICA

Sinonimi: grozdulja, grozdača, grozdenjača,

manjica

To je autohtona sorta Dubrovačkoga primorja. Voli toplije zaštićenije položaje te dublja tla.

Cvate krajem svibnja i početkom lipnja, ima visoki postotak cvjetova s nerazvijenim tučkom. Plod je okruglast, simetričan, prosječne težine oko 3 g, a randman je mesa oko 80 %.

Mezanica pripada u srednje rane sorte, od cvatnje do zriobe plodova prođe oko 180 dana. Dobro je samooplodna te sorta oprašivač nije istraživana.

Slabo je otporna na maslinovu muhu, a osrednje je otporna na paunovo oko, trulež drva i bakterijski rak. Osjetljiva je na niske temperature i sušu.

LEVANTINKA

Sinonimi: šoltanka

Tu je sortu masline sredinom 19. stoljeća neki mornar Šoltanin donio na otok Šoltu. Vrlo je rodna i redovito rađa.


16

Levantinka stvara srednje bujno razgranato stablo. List joj je širok 20 mm i dugačak 70 mm. S gornje je strane intenzivno zelen, a s donje svijetlosrebrnaste boje.

Plod je srednje neujednačene veličine, duguljast, s malim šiljkom na vrhu. Plodovi se nalaze u grozdovima. Prosječna im je težina 4 g. Zreli plod sadrži od 16 - 22 % ulja. Ima čvrstu kožicu i meso pa nije pogodna za konzerviranje za jelo.

Za obilnijeg roda dozrijeva postupno pa dozrijevanje potraje i dva mjeseca.

Nedostaci su joj ova svojstva: • slabo je otporna na paunovo oko; • granotoč i maslinini potkornjaci učestala

su pojava u nasadima i na pojedinačnim stablima te sorte, jer ima mekanije drvo od drveta oblice;

• slabo je otporna na hladnoću i sušu, što joj znatno ograničava širenje.

Uz navodnjavanje i dobru prihranu srednje razvijeno stablo redovito je rodno i daje 30 - 50 kg ploda.

Ulje levantinke vrlo je kvalitetno. Preporučuje se kao dobar oprašivač sorte oblice te kao sorta za samostalni nasad.

SLIVNJAČA

Slivnjača je sorta sjevernog Jadrana. Razvija krošnju visećih grana. List joj je uzak i oštar. Rađa redovito i dobro. Plod prosječno ima 3-4 gr. Randman mesa je 83 %, a količina ulja oko 18 %. Plod je dobar i za jelo. Osjetljiva je na bakterijski rak. Otporna je hladnoću. Zaslužuje pažnju.

LECCINO

Vrlo vrijedna uljna sorta podrijetlom iz Toskane (Italija). Relativno je otporna prema niskim temperaturama. Razvija vrlo bujna stabla, a rodi redovito i obilno. Traži duboka i plodna tla.

Pojedinačni cvjetovi dosta su veliki u usporedbi s ostalim sortama.

Sorta se ne može oploditi vlastitim peludom, a dobro je oprašuju sorte: Pendolino, Morchiaio i Frantoio.

Dozrijeva vrlo rano i ujednačeno, u trećoj dekadi listopada. Ima niže randmane ulja. Relativno je otporna na napad paunova oka i maslinina moljca, a osjetljiva je na napad maslinina svrdlaša.

PENDOLINO

Talijanska je sorta srednje bujnosti, povijenih (visećih) izboja. Ima osobito veliku važnost kao dobar oprašivač za veliki broj sorti maslina. Uzgaja se malo, samo oko 10 %, isključivo kao oprašivač.

Vrlo je rodna sorta, srednje otporna na hladnoću. Osjetljiva je na rak masline.

FRANTOIO

Poznata je talijanska sorta. Razvija srednje bujna stabla. Ima veliki stupanj samooplodnosti, ali ipak redovitije prirode daje uz oprašivanje peludom sorata Pendolino, Moraiolo, Leccino i Morchiaio. Rađa redovito i obilno. Dozrijeva srednje kasno i postupno. Daje visoki postotak ulja odlične kvalitete (voćne arome). Osjetljiva je na rak masline i paunovo oko. Također je osjetljiva na hladnoću.

MORAIOLO

Stara je talijanska sorta. Stabla su manje bujna od stabala Frantoioa. Samoneoplodna je sorta. Dobro je oprašuju sorte: Pendolino, Morchiaio i Frantoio. Obilno rodi. Dozrijeva rano, početkom studenog, i ujednačeno. Ima sitan plod. Ulje je odlične kvalitete.

Sorta je srednje otporna na hladnoću, a osjetljiva je na paunovo oko.

CORATINA

Cijenjena je uljna sorta. Razvija srednje bujna stabla, a daje redovite i obilne prirode. Samoneoplodna je sorta, a dobri su oprašivači sorte: Moraiolo, Leccino i Frantoio. Plod je velik i daje ulje odlične kvalitete. Dozrijeva srednje kasno. Dobro podnosi sušu i hladnoću. Dobro se prilagođava različitim ekološkim uvjetima.

ISTARSKA BJELICA

Razvija umjereno bujna stabla. Dobro i redovito rodi. Samoneoplodna je sorta. Plodovi su srednje veličine, dozrijeva kasno, krajem studenog. Daje visoki postotak (randman) ulja. Pripada među najotpornije sorte na hladnoću. Osjetljiva je na napad maslinine muhe.

BUŽA

Razvija srednje bujna stabla. Plod je srednje veličine, često nakrivljen na jednu stranu. Dozrijeva početkom studenog. Ulje je odlične


17

kvalitete. Jedna je od najotpornijih sorti na hladnoću. Osjetljiva je na napad maslinine muhe, maslinina moljca i paunova oka.

Sorte za konzerviranje

Plodovi masline mogu se prirediti – konzervirati u zelenom i zrelom (crnom) stanju. Postoje sorte za konzerviranje i sorte za ulje i za konzerviranje (sorte oblica, murgulja, Itrana).

DUŽICA

Dužica je naša udomaćena sorta za konzerviranje u zelenom i zrelom stanju. Razvija srednje bujna stabla rijetke krošnje, visećih grančica oblika kišobrana. Ima veličinom ujednačen, krupan plod prosječne težine 8-9 grama, s randmanom mesa od 86 do 87 %. Plod je duguljast, asimetričan, blago savijen, prosječne dužine oko 32 mm i širine 19-20 mm. Ima jako čvrsto meso pa je otpornija na maslinovu mušicu i moljca. Slabo je otporna na paunovo oko i bakterijski rak. Otpornost na niske temperature nije visoka pa traži zaklonjenije položaje. Djelomično je samooplodna, a dobre sorte za oprašivanje jesu: drobnica, levantinka,

uljarica, piculja te S. Agostino. Za obilan i kvalitetan rod potrebno je navodnjavanje.

PICHOLINE

Podrijetlom je iz Francuske. Vrlo je cijenjena sorta za zeleno konzerviranje. Visoko je samooplodna. Plod je težine od 3,5 – 5 g. Traži duboka i plodnija tla te položaje zaštićene od hladnoća. Navodnjavanjem se postiže obilan i kvalitetan rod. U našim uvjetima osjetljiva je na bakterijski rak, nešto manje na paunovo oko te na maslinova moljca i mušicu. Kasno dozrijeva te može dostići do 18 % ulja. Randman je mesa oko 82 %.

ASCOLANA TENERA

Ascolana je podrijetlom iz Italije. Dobro je otporna na niske temperature. Razvija bujna stabla, osrednje je rodnosti. Plod je krupan, 8 - 10 g. Najviše se konzervira zelena. U punoj zrelosti dostiže do 17 % ulja. Osjetljiva je na napad maslinove mušice te bakterijskoga raka. Za dobru i obilnu rodnost traži navodnjavanje.

Osim spomenutih sorata mogu se još konzervirati sorte Cucco, Carolea, Tonda iblea i dr.

Tablica 6. Sorte maslina i njihova svojstva

R.

br. Naziv sorte

Početak berbe

(orijentacijski) Oplodnja Oprašivač

Upotreba

ploda Rodnost

Područja

uzgoja

1 2 3 4 5 6 7 8

1. Oblica 25.10.-30.11. b, c 4, 5, 7 s, u-20 2 sr, jž

2. Bjelica 10. 12. a, b, c 1 u-24 3 jž

3. Lastovka 1. 12. a, b, c 4 u-20 4 sr, jr

4. Drobnica 10. 11. b, c - - 3 sj, sr, jž,

5. Uljarica 15. 12. a, - u-25 3 jž.

6. Mezanica 20.11. a - u-25 4 jž.

7. Levantinka 10.11. a, b, c - u-20 5 jž, sr

8 Leccino 25.10. c 9, 10,11 u-20 3 sj,sr

9. Pendolino 1.11. a, b 8 u-22 3 sj, sr, jž

10. Frantoio 30.10. a, b 8, 9 u-21 3 sj, sr

11. Moraiolo 30.10 c 9, 10 u-23 3 sj

12. Coratina 15.11. c, 8, 9, 10, 11 s, u-23 3 sj, sr, jž

13. Istarska bjelica 30.11. b, c - u-20 4 sj

14. Buža 25.10.- 7.11. b, c - u-18 3 sj

Legenda:

Oplodnja (4): a = samooplodna sorta, b = djelomično samooplodna, c = stranooplodna sorta. Upotreba ploda (6): s = stolna sorta, u = sorta za ulje, u-20 = sadržaj ulja 20 %. Rodnost (7): 1 = slaba, 2 = dobra, ali oscilira, 3 = dobra i redovita, 4 = vrlo dobra i redovita, 5 = obilna i redovita. Područje uzgoja (8): jž = južni Jadran, sr = srednji Jadran, sj = sjeverni Jadran.


18

COLOR SORTE


19

5.3. Odabir položaja i tlo

Maslina daje najbolje rezultate na terenima na kojima zrak struji. Ne odgovaraju joj položaji gdje zrak dugo stoji na istom mjestu i gdje se zadržava magla. Odgovaraju joj ravnice i blage padine. Na zaklonjenim mjestima, gdje nema jakih udara vjetra, maslina se bolje i brže razvija te daje više kvalitetnog ploda.

Više joj odgovaraju suha i ocjedita tla. Teška, nepropusna tla, koja dugo zadržavaju vlagu i ne propuštaju zrak, nisu pogodna za podizanje maslinika.

Više joj odgovara pjeskovito tlo uz redovito navodnjavanje, a na tlima s visokim podzemnim vodama guši se korijenov sustav i maslina se suši.

Kemijska analiza tla i priprema tla za sadnju

Jedan od ograničavajućih čimbenika u podizanju novih maslinika jest kvaliteta tla. Prije početka bilo kakvih radova valja napraviti kemijsku i fizikalnu analizu tla.

Tlo za analizu uzima se s dvije razine dubine. Uzorak se uzima iz iskopane jame s 0 - 30 cm i 30 - 60 cm dubine, oko 2 kg tla za svaki uzorak. Svaki se uzorak, nakon odstranjivanja kamenja i dijelova korijenja, posebno stavlja u vrećicu te s podacima o mjestu uzimanja uzorka i dubini tla dostavlja u neki od pedoloških laboratorija na kemijsku i fizikalnu analizu.

Kemijskom analizom utvrđuju se kemijska svojstva tla, kao što su pH, količina najvažnijih makroelemenata: dušika (N), fosfora (P), kalija (K), ukupnog i aktivnog vapna (CaCO3) te humusa.

Fizikalna svojstva tla pokazuju vrstu tla i propusnost, mogućnost zadržavanja vlage i zraka u tlu, veličinu čestica i dr.

Na osnovi analitičkih rezultata treba pravovremeno pripremiti potrebne količine organskog i mineralnoga gnojiva.

Bez poznavanja kemijskih i fizikalnih svojstava tla ne treba se upuštati u sadnju nasada.

U pripremi se uklanjaju nadzemni i podzemni dijelovi drvenastih kultura koje su tu prije rasle.

Cijelu površinu treba preorati do 40 cm dubine i na njoj iduće tri godine uzgajati ratarske kulture, prvenstveno mahunjače.

Čišćenjem tla, odnosno uzgojem ratarskih kultura tlo se oslobađa ostataka korijenja, koje u tlu može biti napadnuto gljivicama te može biti izvor zaraze za mlado korijenje tek zasađene sadnice.

5.4. Rigolanje

Nakon čišćenja tlo se rigola. Rigolanjem se tlo obrađuje na 60 do 100 cm dubine, pri čemu se rastresa i prozračuje tlo. Bez te pripremne radnje budući nasadi često ne uspiju, jer se korijen mladih stabala ne može probijati kroz tvrdo zbito tlo koje ga okružuje te se biljka nakon 2 - 3 godine može osušiti.

Nakon rigolanja tlo se mora izravnati, da nema uzdignutih dijelova ili depresija, koje mogu stvarati probleme tijekom uzgoja maslinika.

Na mjestima gdje se ne može izvesti rigolanje, priprema terena, tj. kopanje sadnih jama, izvodi se manjim rovokopačom ili ručno. Jama mora biti najmanje 80 cm duboka, a promjera najmanje 1,0 m.

5.5. Meliorativna gnojidba (gnojidba na zalihu)

Na osnovi rezultata analize tla obavlja se redovita ili meliorativna gnojidba. To je metoda popravljanja plodnosti tla unošenjem biljnih hraniva u tlo na stalnu pričuvu, do razine sadržaja dobre opskrbljenosti. Meliorativnom gnojidbom u tlo se unose organska gnojiva (stajski gnoj) i mineralna gnojiva. Dakle, tom se agrotehničkom metodom popravlja sadržaj biljnih hraniva u tlu, poboljšavaju se kemijska i fizikalna svojstva tla, tlo se obogaćuje organskom tvari i mikrobiološkom aktivnošću, što omogućuje dobar razvoj sadnica u prvim godinama nakon sadnje.

Ne preporučuje se meliorativna gnojidba bez prethodne analize tla. Preporučene količine gnojiva raspoređuju se po cijeloj površini i zaoru na 40 cm dubine.

Stajsko gnojivo znatno poboljšava fizikalna i kemijska svojstva tla. Tla opskrbljena zrelim stajskim gnojem dobro propuštaju kisik i


20

dugo zadržavaju vlagu u zoni korijena. Zrelog stajskoga gnojiva može se dodavati od 5 kg/m2 pa na više. Maslinici koji se stajskim gnojem gnoje svake tri do četiri godine redovito i obilno rode.

Sve pripremne radnje treba obaviti tri do četiri mjeseca prije sadnje. Iako se maslina može saditi cijele godine, preporučuje se sadnja u proljeće, kada prođe opasnost od mogućih mrazova. U područjima gdje nema mrazova masline se mogu saditi i u ranu jesen.

Ako se iz nekih opravdanih razloga ne radi kemijska analiza tla, gnojidba se obavlja prema ovoj preporuci: 150 - 200 kg/ha gnojiva NPK formulacije 1:3:2 ili nekog drugog kompleksnog mineralnoga gnojiva slične formulacije te 5 kg/m² pa i više zreloga stajskoga gnoja.

5.6. Kvaliteta sadnica i sadnja

Pri podizanju svakog nasada voćaka, pa tako i maslinika, vrlo je važno izabrati kvalitetne sadnice. Sadnica treba zadovoljavati propisane standarde u veličini, razvijenosti i zdravstvenom stanju.

Najveći dio tih svojstava ocjenjuje se po izgledu sadnice, a potvrđuje se odgovarajućom etiketom na kojoj se obvezatno nalaze podaci o: proizvođaču, sorti i podlozi, klasi kvalitete te zdravstvenom stanju. Etiketa pričvršćena uz sadnicu jasan je i vidljiv znak prepoznavanja onoga što se nalazi u deklaraciji - svjedodžbi o nadzoru kvalitete i zdravstvenog stanja ovlaštenih institucija.

Preporučuje se saditi samo deklarirane sadnice, koje na sebi nose odgovarajuću etiketu. Proizvođač tako višestruko jamči kupcu da sadnica ima dobra genetska i zdravstvena svojstva, koja su temelj za uspjeh pri podizanju maslinika. Ako sadnica nema spomenuta kvalitetna i zdravstvena svojstva, to će se pokazati vrlo brzo nakon sadnje, što je loš nagovještaj budućnosti takva maslinika.

Saditi je najbolje dobro razvijene sadnice, stare 18 do 24 mjeseca, s dobro razvijenim korijenovim sustavom, vrhovi kojega su se pojavili na obodu tla posude (kontejnera) u

kojem rastu. Korijenov sustav takve sadnice nakon sadnje brzo se razvija i dobro učvršćuje u tlu, a krošnja dobro raste.

Slika 13. Jednogodišnje i dvogodišnje sadnice u rasadniku

Jednogodišnje sadnice, stare od 12 do 18 mjeseci, slabijeg su rasta i imaju ograničen rast korijenova sustava u tlu posude, koje su samo djelomično prožele svojim korijenjem. Te sadnice nakon sadnje znatno zaostaju u rastu u odnosu na dvogodišnje sadnice. Uspjeh takve sadnje nije predvidiv, a troškovi podizanja nasada povećavaju se. Veliki se broj takvih sadnica pri prvim nedovoljnim količinama vlage u tlu osuši ili jedva životari.

Sadnice trebaju biti visoke 80 - 120 cm, u korijenovu vratu promjera 6 - 10 mm. Dobro je ako sadnica ima 3 - 4 razvijena postrana izboja.

Mogu se saditi i sadnice nastale cijepljenjem (navrtanjem) na podlogama iz sjemenki (generativna podloga) ili iz ožiljenih reznica (vegetativnim putem). Sadnice iz reznica više su podložne djelovanju suše zbog korijenova sustava koji se više razvija u površinskim slojevima tla te takve sadnice prije obole od gljivičnih bolesti drva. Prema procjenama iz prakse, razlike u razvijenosti stabla i rodnosti nisu toliko velike da bi se dala prednost jednoj ili drugoj vrsti sadnica.


21

Slika 14. Dobro razvijena sadnica masline

Istina, korijenov sustav stabla nastalog iz reznice većinom se razvija iz donjeg koljenca reznice, pod širokim kutom geotropizma i takav ne prodire duboko u tlo. Zbog toga je prijeko potrebno postaviti jak i čvrst kolac uz sadnicu prvih šest do sedam godina nakon sadnje.

Stablo nastalo iz sjemenke masline cijepljenjem na podlozi u početku jako razvija korijenov sustav koji dublje prodire u tlo, ali brzo ga nadjača i zamjeni postrano korijenje. Ono poslije nekoliko godina preuzima svojstva korijenova sustava stabala nastalog iz reznice. Takvoj sadnici također je potreban čvrst kolac kao potpora.

Posljednjih godina u nekim sredozemnim zemljama sve se više sade sadnice maslina proizvedene "in vitro". Prema dosadašnjim istraživanjima još se ne mogu utvrditi svi genetski potencijali takvih sadnica odnosno stabala, ali te sadnice u prvim fazama rasta razvijaju izrazito bogatu krošnju, zbog čega nešto sporije počinju donositi plod.

Uzgoj sadnica u posudama (kontejnerima) ima više prednosti u odnosu na sadnice koje se u rasadniku uzgajaju u tlu. Sadnicama se pri vađenju iz tla često ošteti korijenov sustav, što ima loše posljedice na rast sadnica. Sadnice iz posuda mogu se saditi u svako doba godine, naročito ako ima vode za navodnjavanje. Te sadnice ne doživljavaju znatne promjene nakon sadnje pa je uspjeh

sadnje vrlo velik. Sadnice s golim korijenjem izložene su jačim prilagodbama nakon sadnje, a uspjeh sadnje nije izvjestan.

Na toplijim položajima, gdje nema većih zimskih hladnoća, sadnice maslina bolje je saditi početkom jeseni (druga polovica rujna i listopad) nego u proljeće. Do proljetno-ljetnih suša takve sadnice dobro se prilagode te razviju dobar korijenov sustav i krošnju.

Na hladnijim položajima masline je bolje saditi na proljeće, kad prestanu zimske hladnoće. U takvim slučajevima potrebno je navodnjavati jer i najkvalitetnija sadnica bez vode ne može opstati.

Sadnice treba nabaviti pravodobno kod registriranih rasadnika koji imaju sadnice stare 18-24 mjeseca i koji jamče njihovu kvalitetu i dobro zdravstveno stanje.

Prije pripreme tla za sadnju potrebno je razmjeriti zemljište te odrediti najpovoljniji način sadnje, odnosno odrediti razmak u redovima i između redova.

Zbog bolje osunčanosti preporučuje se da se redovi protežu od sjevera prema jugu. Na područjima gdje pušu jači vjetrovi, treba postaviti redove tako da se što više ublaže udari vjetra, a kao vjetrobrane treba saditi sorte otporne na vjetrove.

Načini sadnje mogu biti: • pravokutni, • kvadratni, • u trokut.

Ti načini sadnje imaju dobrih i loših strana.

Sadnja u obliku pravokutnika utječe na jače i brže zasjenjivanje krošnje na dijelu gdje je razmak sadnje manji.

Stabla sađena u kvadrat omogućavaju obradu po dužini i širini, čime je taj posao olakšan. Stabla sađena u trokut bolje su izložena sunčevoj svjetlosti, a prolaz strojeva olakšan je samo u jednom smjeru.

5.7. Razmak sadnje

Pri podizanju maslinika postoje posebnosti glede ekonomske isplativosti i trajanja života stabla. Naime, ekonomska je isplativost ograničena, a životna je trajnost stabla gotovo neograničena, jer se maslina obnavlja. Nisu rijetka stabla stara petsto i


22

više godina. Ta stabla sadili su djedovi, a plodove beru još unuci i praunuci (slika 1.).

U posljednje vrijeme i u maslinarstvu se primjenom suvremenih agrotehničkih i pomotehničkih mjera, posebice navod-njavanja, gnojidbe i rezidbe, teži intenzivnijem iskorištavanju proizvodnih mogućnosti s ograničenom trajnosti stabala. Nastoji se što prije vratiti novac uložen u podizanje nasada te što brže postići velik profit iz uzgoja maslina. Zbog toga se mijenja način podizanja maslina s obzirom na broj stabala po hektaru.

Veličina prostora za uzgoj jedne masline u nasadu (uzgojni prostor) bitno utječe na početak rodnosti, trajnost nasada i visinu rodnosti, ekonomsku isplativost i dr. Veličina uzgojnog prostora ovisi o više čimbenika. Glavni su čimbenici: • kvaliteta tla, • položaj, • bujnost sorte, • uzgojni oblik, • način rezidbe, • berba (ručna ili strojna), • mogućnost navodnjavanja i drugo.

Od spomenutih čimbenika kvaliteta tla ima veliku važnost jer o njoj ovisi koliko će se stabala uzgajati po jedinici površine.

Na siromašnijim (pjeskovitim) plićim tlima, na terasama, sadi se manji broj stabala po hektaru, jer ne postoje uvjeti da stabla razviju dublji, jači i prostraniji korijenov sustav te razvijeniju rodnu krošnju, pogotvo ako nema mogućnosti navodnjavanja. Tu se stabla sade tako da imaju na raspolaganju 100 do 120 m². Takva stabla ulaze kasnije u rod, a rodnost je dugotrajnija.

Na izrazito plodnim dubokim tlima, gdje se korijenov sustav može jako razviti i krošnja postići velike dimenzije, masline se također sade na veću udaljenost jedna od druge. Međutim, na takvim se tlima može saditi i na manjim razmacima između sadnica.

Nagib terena i postojanje terasa omogućuju gušću sadnju.

Razmak između stabala ovisi o načinu rasta i razvoja krošnje, što se rezidbom može samo djelomično usmjeriti i prilagoditi volji maslinara.

Bujnije sorte sade se na veći razmak. Slabije bujne sorte i duboka, kvalitetna tla s mogućnošću navodnjavanja omogućuju gušću sadnju.

Budući uzgojni oblici krošnje također određuju razmak.

Planirana primjena strojeva također može određivati razmak sadnje.

Na razmak između redova i unutar redova utječe i predviđeni način berbe (ručno ili strojno). Berba strojevima zahtijeva veće razmake između redova nego ručna berba.

Najčešće se sadi na 7,0 x 7,0 metara, pa svako pojedino stablo ima na raspolaganju 50 m² (200 sadnica/ha).

Za istarsko područje preporučuje se razmak sadnje od 6,0 x 6,0 m do 6,0 x 8,0 m.

Razmak između stabala može biti od 5,0 do 8,0 metara.

Na terasastim parcelama, gdje su terase široke do 5 m, sadnja se može izvesti i na razmak 5,0 x 6,0 m.

Gusta sadnja maslina

U gustoj sadnji sadnice se sade na razmak 5,0 x 5,0 m, pa stabla raspolažu s 25 m² (440 sadnica/ha) ili s još manje - 20 m² (500 sadnica/ha).

Tako gusto posađene masline brže dolaze u rod i u prvih 10 - 12 berbi postiže se visoka rodnost, gotovo dvostruko veća nego u nasada s većim razmacima sadnje. Tim se načinom sadnje uloženi novac brzo vraća.

Slika 15. Suvremeni nasad maslina u Istri


23

Kad krošnja stabla dostigne visinu i širinu koja počinje praviti sjenu susjednim stablima izvadi se svaki drugi red. Tim "dinamičnim razmakom" ostavljena stabla dobiju trajnu površinu i dostatnu količinu sunčanog svjetla.

Najvažnije je pravodobno ocijeniti i utvrditi početak vađenja prekobrojnih stabala. Preranim vađenjem gubi se vrijedan prihod, a prekasnim se vađenjem ostavljena stabla iscrpe, zaostaju u rastu i rodnosti. Zimi pred zadnju berbu dobro je na stablima predviđenim za vađenje obaviti prstenovanje grana, jer se tada dobije više ploda.

Od načina vađenja stabla ovisi mogućnost njihova daljnjega korištenja. Katkad se izvađena stabla mogu premjestiti i saditi na novu površinu.

Za gustu sadnju potrebne su nisko rastuće sorte. U nas nema domaćih sorti niskog rasta. Jedino sorta mezanica, koja je zastupljenija u južnoj Dalmaciji, pokazuje svojstva niske stablašice pa i sposobnost za gustu sadnju.

Pri sadnji gustih nasada treba posebno paziti na mogućnost navodnjavanja, jer bez navodnjavanja teško može biti uspjeha.

Iznimno je važno da krošnja stabla dobije odgovarajuću količinu sunčanog svjetla. Dio krošnje, koji ne dobiva odgovarajuću količinu svjetla, ne može donijeti plod. Zbog toga je važan i raspored stabala između redova i unutar redova. Bitno je da se stabla između sebe što manje zasjenjuju. Pri tome se treba paziti i na što lakšu obradu, odnosno na kretanje strojeva.

Slika 16. Maslinik na skeletnom tlu sa sustavom za navodnjavanje

Sadna mjesta

Prije početka sadnje treba napraviti tlocrt parcele i plan sadnje. Na osnovi izrađenoga plana obilježavaju se mjesta na terenu i kopaju sadne jame.

Ako je provedeno rigolanje i meliorativna gnojidba cijele površine, sadne jame trebaju biti 50 x 50 cm i duboke 30-35 cm da se u njih može slobodno smjestiti sadnica.

Sadnja

Najbolje je saditi sadnice uzgojene u posudi (kontejneru), dakle sadnice s grumenom zemlje koji se ne odvaja od korijena. To se postiže tako da se nekoliko dana prije sadnje tlo u posudi ne zalijeva vodom. Treba izbjegavati sadnice golog korijena ako je ikako moguće. Njima se uvijek pri vađenju više ili manje ošteti korijenov sustav pa je potrebno skratiti dio krošnje, što usporava početak rasta, a produžava se vrijeme do početka rodnosti.

Pri sadnji treba osigurati za svaku sadnicu po jedan kolac, koji joj služi kao oslonac, naročito na položajima izloženim jakim vjetrovima, osobito buri. Kolac je također potreban i pri oblikovanju krošnje. Mora biti čvrst, visok oko 1,5 - 1,8 m, promjera 6-8 cm. Drveni kolac mora biti dobro zašiljen i posebno zaštićen (impregniran), radi bolje otpornosti na vlagu i bolesti. Umjesto drvenih kolaca mogu se rabiti i kolci od plastike, inoks čelika, pocinčani, betonski i dr., koji su trajniji i više puta upotrebljivi. Plastični kolci sa šupljom sredinom mogu biti promjera 5 cm.

Kolac se postavlja uz sadnicu tako da bude iznad tla najmanje jedan metar, u smjeru najjačeg vjetra. Ovisno o tlu, kolac mora biti zabijen u zemlju najmanje pola metra. Što je djelovanje vjetra jače, kolac mora biti dublje u tlu.

Sadnica se veže za kolac na dva do tri mjesta te se tako ne dopušta krivudav rast debla i grana masline. Vezati je najbolje rastezljivim gumenim vrpcama koje ne oštećuju deblo sadnice pri gibanju, naročito pri jakoj buri. Vezati se može i raznim drugim vezivima. Najbolji je način vezanja na osmicu.


24

Kolac je jako važan za sadnice koje se dobivaju iz reznica, iz kojih se općenito razvijaju plići korijenovi sustavi u tlu, napose za sorte Leccino, Pendolino i Frantoio.

Pri sadnji sadnica se izvadi iz kontejnera u kojem je rasla, a treba paziti da korijenje ne dođe u direktni kontakt sa stajskim gnojem ili drugim vrstama organskih gnojiva. Stoga se između korijena sadnice i organskog gnojiva stavlja sloj tla.

Posađene sadnice treba zasuti slojem rahlog tla. Sadnica se sadi tako duboko da tlo oko sadnice bude u razini okolnog tla. Razina sadnice može biti i nešto niža (oko 5 cm) od razine okolnog tla. Tako posađena sadnica obilato se zalije vodom.

Crtež 1. Sadnja maslina: a - kolac, b - zemlja nagrnuta u obliku zdjele, c - zreli stajski gnoj, d - mjesto cjepljenja, e - korijenov vrat, f - vezanje sadnice, g - rigolano tlo

Biljka treba ostati vezana uz kolac 4-5 godina, a na područjima s jakim vjetrovima i

dulje, odnosno sve dok se korijen dobro razvije i biljka učvrsti u tlu.

Nakon sadnje briga za sadnicu ne prestaje. Potrebno ju je redovito obilaziti i ispravljati ako se promijenio njezin položaj u odnosu na kolac i vezivo.

Prijeko je potrebno uništavati korove oko sadnice te spriječiti i uništiti bolesti i štetnike. Posebno je opasan jasminov moljac, koji posljednjih godina čini velike štete, pogotovo na mladim sadnicama. On izjeda vrhove izbojaka s lišćem, što jako usporava rast i oblikovanje krošnje. Slične štete radi i maslinova pipa.

U prvim godinama rasta potrebno je posađenu sadnicu pravovremeno navodnjavati. Ne smije se dopustiti da sadnica u tom osjetljivom razdoblju doživi stresove koji odlažu početak rodnosti.

U prve dvije godine nije potrebno krošnju orezivati radi dobrog oblikovanja krošnje, osim ako se na njoj pojave izrazito bujni izbojci (vodopije), koji ometaju pravilan rast buduće krošnje. Rezidba se može sastojati od uklanjanja vrha, da se ubrza rast 3 - 4 prijevremene bočne grančice. Pinciranjem jednog od dva suparnička vrha jednostavno se izoliraju vrhovi budućih primarnih grana i onemogućava se stvaranje konkurentnih grana. Jače uklanjanje grančica ne smije se provoditi jer se time narušava odnos nadzemnog i podzemnog dijela sadnice.

6. NJEGA NASADA Uzgoj maslinika obuhvaća radove koji se odnose na tlo (održavanje tla, gnojidba) i na stabla - pomotehnički zahvati (rezidba, formiranje uzgojnih oblika, zaštita). Osnovni cilj tih radova jest stimuliranje i održavanje rasta u uzgojnom razdoblju te održavanje redovite i visoke kvalitete rodnosti.

6.1. Održavanje tla u masliniku

Obrada tla

Obradom u tlo se unose gnojiva, uništava se rast korova, olakšava se primitak vode u tlu te se smanjuje gubitak vode isparavanjem. Važno je znati da maslina ima pretežno

površinski raspored korijenove mreže pa se zato izbjegava duboka obrada tla da se smanji mogućnost oštećivanja korijenja. Stoga je u maslinicima dovoljna obrada tla na 10 do 20 cm dubine.

Tijekom godine dovoljne su tri do četiri obrade, od kojih se prva obavlja krajem jeseni i početkom zime (nakon berbe), a dvije do tri obrade na proljeće i ljeti.

Jesenska obrada kombinira se s gnojidbom, a svrha joj je prozračivanje i poboljšanje prodiranja i nakupljanja vode u dubljim slojevima. U maslinicima, gdje postoji opasnost od erozije, poželjno je jesensku obradu odgoditi za kraj zime, a prije početka proljetnih kiša.


25

U proljeće treba tlo lagano prorahliti da eventualno oštećivanje korijenja ne bi imalo negativne posljedice za cvatnju. Obrada u proljeće sprječava rast korova, a ujedno se kombinira s proljetnom prihranom dušičnim gnojivima.

U ljetnom razdoblju plitkom obradom - prašenjem čuva se vlaga u tlu i uništava korov.

Održavanje tla bez obrade

U mnogim maslinicima tlo se ne obrađuje zbog konfiguracije terena. Tada se tlo održava: • zaštitnim sredstvima - herbicidima

(kontaktni i sistemični herbicidi); • košenjem korova; • zastiranjem ili pokrivanjem tla košenom

travom, kamenjem, maslinovom kominom i sl.;

• korištenjem kombinirane metode maslina – ovca.

Prednosti takvih načina održavanja tla jesu: • povećanje proizvodnje, što proizlazi iz

nesmetanog razvoja korijena u površinskom i najaktivnijem sloju zemlje;

• smanjeni gubitak vode isparavanjem; • smanjenje erozije; • olakšano kretanje strojeva po terenu.

Slika 17. Održavanje tla u masliniku metodom maslina – ovca

Nedostaci: • teže prodiranje vode; • ako se ispod maslina drže ovce potrebno

je krošnju formirati povišeno.

Zatravljivanje

Zatravljivanje maslinika alternativa je obradi tla i uništavanju korova.

Ta se metoda održavanja tla temelji na dobivanju travnatog pokrova s pomoću sijane ili samonikle trave u cijelom masliniku ili u međurednom prostoru.

Prednosti travnog pokrova jesu: • zaštita tla od erozije; • mogućnost kretanja strojeva u svim

vremenskim prilikama; • obogaćivanje površinskog sloja tla

organskim tvarima.

Zatravljivanje nije preporučljivo u mladim nasadima zbog konkurencije za vodom između masline i trave.

U navodnjavanim maslinicima starijim od šest godina taj se način održavanja tla može primjenjivati međuredno ili po cijeloj površini, a trava se kosi periodično. Važno je spriječiti konkurenciju u ishrani između masline i korova, osobito u ishrani dušikom. Stoga se preporučuje dodati 30 - 40 kg/ha amonijskog nitrata (3 - 4 kg/1000 m2) odmah nakon košnje, da bi se potaknuo rad bakterija za razgradnju pokošene trave u humus.

6.2. Gnojidba

Gnojidba je neizostavna agrotehnička mjera u maslinarstvu. Počinje već u pripremi tla za sadnju (meliorativna gnojidba ili gnojidba na zalihu) ili pri sadnji te se obavlja više ili manje i na različite načine svake godine kroz cijelo vrijeme uzgoja. Cilj je gnojidbe obogatiti tlo humusom i mineralnim hranivima, održati ga trajno plodnim radi poboljšanja rasta i vitalnosti stabala, povećanja kvalitete i količine uroda, omogućavanja redovite rodnosti te povećanja otpornosti maslina na nepovoljne uvjete za rast i rodnost.

Crtež 2. Uvjeti za normalan rast masline


26

Ishrana masline, kao i drugih biljnih vrsta, temelji se na tri glavna makroelementa (N, P i K) te na specifičnim potrebama prema nekim ostalim hranivima, i to: kalciju, magneziju, sumporu i boru.

Dušik (N) stimulura vegetativni rast masline. Prevelike količine toga hraniva produžuju vegetaciju te u hladnijim područjima povećavaju osjetljivost na niže zimske temperature. Dušikom obilnije gnojene masline osjetljivije su na napad bolesti i štetnika. Najveće su potrebe masline za dušikom u fazi cvatnje pa do otvrdnjavanja koštice ploda (otprilike polovica srpnja). U tlu je dušik pokretan i lako se ispire iz tla te se maslini daje kad joj je potreban – prihranjivanje dušičnim gnojivima.

Fosfor (P) ima važnu ulogu u diferencijaciji pupova masline, pomaže cvatnji i oplodnji te ubrzava procese zriobe plodova. U tlu je slabo pokretan. Najodgovorniji je za dobar rast korijenova sustava te stoga njegova količina u tlu u tek podignutom masliniku mora biti dostatna, što se postiže meliorativnom gnojidbom. Naime, najveći dio naših tala siromašan je fosforom. Fosfor se u tlo unosi kompleksnim mineralnim NPK gnojivima ili pojedinačnim fosfornim gnojivima u osnovnoj gnojidbi.

Kalij (K) ima važnu ulogu u rastu i razvoju masline: povećava krupnoću i kvalitetu plodova, pomaže nakupljanje ulja u plodovima, povećava otpornost stabala na sušu i bolesti. U tlu je, kao i fosfor, slabo pokretan i unosi se NPK gnojivima ili pojedinačnim kalijevim gnojivima (kalijev sulfat ili kalijev klorid).

Kalcij (Ca) je također važan u rastu i razvoju masline. Maslina je kalcifilna biljka - za nesmetan rast i razvoj troši dosta kalcija. Prisutnost kalcija u tlu ovisi o tipu tla: smeđa tla na karbonatima i tzv. bijela tla na laporu dobro su opskrbljena kalcijem, za razliku od crvenica. U mineralnih NPK gnojiva kao «punilo» se koristi dolomit (CaCO3 + MgCO3) te stoga rijetko nedostaje kalcija.

Magnezij (Mg) sastavni je dio klorofila odgovornog za sintezu organske tvari u biljkama. Rijetko ga nedostaje u našim tlima.

Bor (B) je mikroelement važan za klijanje peluda i oplodnju. Za poboljšanu oplodnju

najefikasnije je folijarno prihranjivanje (preko lista).

Vrijeme i način gnojidbe

Za postizanje visoke i redovite rodnosti maslini treba osigurati dostatna hraniva redovitom gnojidbom gnojivima odgovarajućeg sastava, koje se dodaje u pravo vrijeme, na pravilan način i u ekonomski opravdanim količinama.

Na vrijeme i način gnojidbe maslina djeluje niz čimbenika: • količina i raspored oborina tijekom godine

- za naše priobalje karakteristično je jesensko-zimsko razdoblje s više oborina;

• obrada tla - preporučuje se jesenska dublja i proljetna plitka obrada;

• bujnost i rodnost sorte; • fizička i kemijska svojstva tla te sadržaj

organske tvari u tlu; • potrebe masline za hranivima u pojedinim

fazama rasta i razvitka: u vrijeme diferencijacije pupova (razvrstavanje pupova na cvijetne i drvne – uglavnom tijekom veljače) maslini je najpotrebniji fosfor; u vrijeme resanja, cvatnje i oplodnje najpotrebniji su dušik, kalij i bor; nakon zametanja plodova raste potreba za fosforom; od polovice ljeta pa do berbe maslini su podjednako potrebna sva hraniva;

• vrsta gnojiva - mineralno NPK gnojivo uneseno u tlo nije odmah dostupno maslini nego nakon određenog vremena, od 15 do 60 dana pa i više, ovisno o kemijskom i fizikalnom sastavu te mikrobiološkoj aktivnosti tla. Ta kompleksna mineralna gnojiva obično treba unijeti barem dva mjeseca prije početka vegetacije da postanu pristupačna korijenu. Za razliku od njih, dušična gnojiva pristupačna su odmah, a amonijski oblik ostaje dulje maslini na raspolaganju.

U nas se preporučuje primjenjivati mineralna NPK gnojiva u vrijeme prvih jesenskih kiša. Tom gnojidbom maslini se osigurava fosfor i kalij u idućoj vegetacijskoj godini. Uz ta se hraniva u ovoj kombinaciji daje i manja količina dušika koja zadovoljava zahtjeve jesenskog porasta masline, a koji obično slijedi poslije zastoja u rastu uzrokovanog ljetnom sušom.


27

Preporučuje se jesensku gnojidbu obaviti s dubljom obradom tla, čime se slabo pokretni fosfor i kalij unesu što bliže korijenovu sustavu. To jednokratno unošenje NPK gnojiva u tlo naziva se još i osnovna gnojidba.

Budući da je dušik u tlu vrlo pokretan i lako se gubi iz tla (isparavanjem - amonijačni oblik ili ispiranjem - nitratni oblik), dušik je potrebno dati onda kada je maslini potreban. Ta se gnojidba naziva prihranjivanje (proljetna gnojidba) i obično se provodi dva puta. Prvo prihranjivanje obavlja se krajem veljače, početkom ožujka, kad i počinje novi godišnji ciklus rasta i razvitka masline (vegetativni rast, resanje i cvatnja masline). Tada se doda polovica količine dušičnoga gnojiva. Drugo prihranjivanje provodi se pred cvatnju (kraj travnja, početak svibnja) i njime se maslini osigurava dušik za razdoblje nakon oplodnje cvijeta - daje se ostatak, tj. druga polovica gnojiva.

Dušična gnojiva za prihranjivanje jesu: UREA (46 % N) i KAN (27 %). Poželjno ih je također plitkom obradom unijeti u tlo da bi brže i lakše došla u zonu korijena, a da bi gubici (kiša, sunce, vjetar, korovi) pri tom bili najmanji.

Količine i vrste gnojiva

Mnogi čimbenici utječu na učinkovitost gnojidbe. S razlogom se postavlja pitanje: koje količine i formulacije gnojiva treba dati maslini za njezin zadovoljavajući rast i rodnost. Pri tome treba poštivati ova opća načela gnojidbe: • vratiti u tlo ono što je maslina «potrošila»

pri rastu i razvitku; • održati ravnotežu drvo-list-plod, ne tjerati

stablo u pretjeranu bujnost, a niti na neishranjenost;

• svakom stablu u masliniku dati optimalnu količinu gnojiva prema njegovoj snazi, veličini i rodnosti.

Normalno razvijeno stablo masline s 10 kilograma ploda potroši čistih hraniva:

N (kg) P (kg) K (kg)

0,6 0,3-0,4 0,6-0,7

Mineralna gnojiva (kompleksna ili pojedinačna) proizvode se od prirodnih sirovina i sadrže visok postotak jednog ili više hraniva te punilo. Na tržištu ih se može nabaviti u različitim formulacijama od većeg broja proizvođača.

Preračunato iz količina hraniva navedenih u tablici, proizlazi da masline normalne bujnosti i redovite rodnosti za dobivanje 10 kg ploda po stablu treba u osnovnoj gnojidbi gnojiti s oko 2 kg NPK gnojiva formulacije 5:20:30 ili 7:20:30 ili slične formulacije te s oko 1 kg UREE ili s 2 kg KANA u prihranjivanju.

Za svakih 10 kg ploda količina gnojiva povećava se za oko 1 kg. Ako je kemijska analiza tla pokazala veliki nedostatak fosfora, preporučuje se u osnovnoj gnojidbi dati gnojiva s više fosfora, kao što je NPK formulacije 10:30:20. Preporučljivo je također na alkaličnim tlima davati sulfatna NPK gnojiva, gdje je kalij u obliku kalijeva sulfata (npr. NPK 5:20:30, 7:14:21), jer nešto jače smanjuju lužnatost nego kloridna NPK gnojiva (7:20:30, 6:18:36, 10:30:20).

Gnojidba mladih stabala

Gnojidba tijekom prvih godina uzgoja maslinika obavlja se radi bržeg vegetativnog rasta i početka rodnosti. Naime, gnojidba treba ubrzati formiranje krošnje i razvoj korijenova sustava.

Količine gnojiva dodaju se prema rezultatima kemijske analize tla, prema godinama starosti stabla te prema veličini krošnje. Ako u pripremi tla nije obavljena dubinska gnojidba, gnojidba se može obaviti ovako: • urod od oko 10 kg maslina može se

očekivati za 5 - 6 godina, ovisno o sorti i intezitetu uzgoja. U tom razdoblju mlade se masline gnoje istim gnojivima i u isto vrijeme, samo manjim količinama. Poslije prve godine nakon sadnje može se gnojiti s otprilike 20 % od navedenih količina (0,4 kg NPK i 0,2 kg UREE), druge godine s otprilike 40 % i tako do pete godine, kada se daje puna doza. Stabla se gnoje pojedinačno u krug kako se s vremenom krošnja širi.

Ako je tlo dobro pripremljeno dubinskom gnojidbom, temeljna je dušična gnojidba, koja treba potaknuti brzi početak rasta sadnica.


28

Grafikon 8. Količina UREE potrebna tijekom prve četiri godine uzgoja mladog maslinika

Dušik se dodaje u više navrata. U prvoj godini poslije sadnje gnoji se tri puta, svakih 20 - 25 dana počevši od početka svibnja. U drugoj godini i idućim godinama gnoji se početkom proljeća i početkom ljeta. To je najbolje obaviti zajedno s natapanjem. Za gnojidbu fosforom i kalijem treba se držati preporuka kemijske analize tla. Ako nema mogućnosti unositi hraniva pojedinačnim gnojivima, unose se kao kompleksna NPK gnojiva formulacija 5:20:30, 7:14:21 ili sl. po 5 dkg/1 m² tla ispod krošnje.

Gnojidba mladih maslinika može se obaviti i uz navodnjavanje (fertirigacija - u vodi otopljena hraniva) te ako je potrebno i preko lišća – folijarnom gnojidbom. Jačina porasta i izgled krošnje vrlo su dobar pokazatelj stanja ishranjenosti maslina te potrebe za većom ili manjom gnojidbom.

Folijarna gnojidba

U nekim situacijama biljci je potrebno interventno dati hraniva, i to putem lista. Takav način prihrane tijekom vegetacije naziva se folijarna gnojidba. Tretiranje masline s nekom hranivom otopinom s pomoću leđne prskalice ili raspršivača brz je i učinkovit način osiguranja maslini potrebnih hraniva u stresnim situacijama (suša) ili za poboljšavanje njezina vegetativnog ili generativnog razvoja. Katkad je ishrana maslina pojedinim mikroelementima (bor, mangan, željezo) takvim načinom jedino moguća.

Kada, čime i kako obaviti folijarnu gnojidbu ovisi o više čimbenika, a najvažniji je navodnjavanje, odnosno dostatnost vode u

tlu za masline. Ako su prilike sušne, a navodnjavanje nije osigurano (svibanj, lipanj, srpanj), prihrana preko lista jedini je način da maslina dobije potrebna hraniva. Radi poboljšanja oplodnje u nekih sorata masline (npr. oblice) vrlo se dobrom pokazala i prihrana otopinama koje sadrže bor.

Ovisno o uvjetima uzgoja, sortimentu i rodnosti stabala preporučuje se provesti 2 - 4 folijarne prihrane, i to: • pred cvatnju - cilj je poboljšati oplodnju i

zametanje plodova, naročito ako je resanje obilno. Prihrana se može obaviti dušično-bornom otopinom, gdje je UREA u kocentraciji 2-3 %, a bor (Borogreen) 0,15 %, ili hranivim otopinama Fertina B, Oleofil, Vuksal B i dr. u propisanim kocentracijama;

• kad je plod veličine zrna pšenice, tom se prihranom pomaže maslini da održi tek formirane plodove – najkritičnije razdoblje za količinu uroda. Prihrana se obavlja otopinom UREE (2-3 %) ili nekom gotovom tekućom otopinom (npr. Fertina V), koja sadrži makroelemente i mikroelemente;

• pred otvrdnjavanje, tj. okoštavanje koštice - prva polovica srpnja, istim otopinama kao i prethodno tretiranje;

• 20 dana nakon treće prihrane - nekim od navedenih tekućih hranivih otopina.

Ovisno o veličini stabla i uroda, potrebno je masline dobro poprskati sa 2-4 l otopine po stablu. Folijarna prihrana može se provoditi samostalno ili se kombinira sa zaštitom maslina od maslinova moljca (protiv maslinova moljca u cvijetu i plodu) ili maslinove muhe. Većina spomenutih hranivih otopina miješa se s uobičajnim sredstvima za zaštitu maslina, osim ako je u uputi za upotrebu drukčije navedeno. Tretiranje je najbolje obaviti predvečer, kad su niže temperature zraka.

Organska gnojidba

U prošlosti se u gnojidbi maslina primjenjivao uglavnom stajski gnoj. Danas ima vrlo malo stajskoga gnoja. Hranidbena vrijednost organskih gnojiva u usporedbi s mineralnim gnojivima vrlo je niska. Stajski gnoj prosječno sadrži do 0,5 % N, 0,20 % P i do 0,60 % K. Organska gnojiva u tlu daju


29

mnoge povoljne učinke: poboljšavaju strukturu tla i mikrobiološku aktivnost, obogaćuju tlo mnogim mikroelementima, povećavaju kapacitet tla za vodu, bolje je iskorištenje hraniva iz mineralnih gnojiva – tlo čine ukupno boljim supstratom za nesmetan uzgoj maslina.

Izostanak organske gnojidbe u intezivnim nasadima u mnogim maslinarskim zemaljama (Španjolska, Italija) uzrokovao je slabiju rodnost stabala, žučenje i opadanje lišća, sušenje izboja i slično. Stoga je potrebno svake 3-4 godine unijeti u tlo organsku tvar prema načelu «što više, to bolje». Ako postoje mogućnosti, dobro je u tlo unijeti npr. stajskoga gnoja do 40 t/ha. U organskoj se gnojidbi osim stajnjakom može gnojiti kompostom (od komina prerađenih maslina, usitnjenog lišća i grančica maslina), gnojovkom, humusom, tresetom, organsko-mineralnim gnojivima te zelenom gnojidbom. Zelena gnojidba jest unošenje u tlo nadzemne mase za tu svrhu posebno uzgojenih usjeva (prvenstveno leguminoze – djeteline, smiljkite, boba, grahorice i sl.).

6.3. Rezidba i uzgojni oblici

Rezidba je osnovni pomotehnički zahvat u intezivnim i poluintezivnim maslinicima, od podizanja nasada pa kroz cijelo razdoblje njegove eksploatacije. Važnost i intezitet rezidbe različiti su u prvim godinama uzgoja u odnosu na razdoblje kad nasad dođe u punu rodnost.

Cilj rezidbe u mladom masliniku jest formiranje određenog uzgojnog oblika, odnosno jakog debla u većine uzgojnih oblika, s pravilno raspoređenim granama koje mogu na sebi nositi krošnju i rod. Pravilno oblikovano stablo omogućava lakše obavljanje svih agrotehničkih i pomotehničkih mjera.

U rodnim se nasadima rezidbom održava formirani uzgojni oblik te ravnoteža između porasta novih grančica (vegetativni rast) i stvaranja plodova (reproduktivni razvoj) na maslini. Rezultat redovne rezidbe jest normalna i redovita rodnost stabla. Ta se rezidba naziva rezidba na rod.

Svi zahvati u rezidbi trebaju biti usklađeni s izvođenjem agrotehničkih mjera (gnojidba,

obrada tla, zaštita od štetočinja), što pridonosi pravom uspjehu u uzgoju novih maslinika.

Rezidba za uzgoj

Rezidba za uzgoj počinje od sadnje maslinika do potpunog oblikovanja krošnje, tj. do trenutka kad stablo dođe u punu rodnost. Svrha te rezidbe jest: • poticanje brzog rasta stabla, redovite te

visoke rodnosti u odrasloj fazi; • što raniji dolazak u rod.

Osim toga, krošnja građom treba omogućiti najbolji ulazak sunčeva svijetla te potpuno zauzimanje raspoloživog prostora u masliniku.

Opće je pravilo da se krošnja u prvim godinama uzgoja uopće ne orezuje ili se vrlo malo orezuje, odnosno rezidbu treba svesti na najmanju moguću mjeru, ovisno o planiranom uzgojnom obliku.

Ako se mlada stabla jako orezuju, produžuje se vrijeme do početka rodnosti i potiče stvaranje suvišnih drvnih izboja te se remeti odnos između krošnje i korijenova sustava. Pravilno orezana stabla već u trećoj ili četvrtoj godini nakon sadnje donose plod.

Mlada se stabla mogu rezati radi formiranja željenog oblika, i to tako da se: • odstrane vodopije i izdanci, • izjednači razvoj različitih dijelova krošnje, • odstrane izboji koji se križaju preko

krošnje s jednog kraja na drugi kraj, • smanji konkurencija između bočnih izboja

i provodnice krošnje ili grane, • odstrane bočni izboji na deblu ako se želi

uzgojiti samo jedno deblo.

Uzgojni oblici

Nema savršenog uzgojnog oblika koji bi zadovoljio sve želje i mogućnosti maslinara, jer svaki uzgojni oblik ima svoje prednosti i mane. Istina, i sorta masline pridonosi težem ili lakšem oblikovanju stabla. Primjerice sorte levantinka, mezanica i oblica lakše se oblikuju od sorata drobnica, bjelica i dr. Ne treba oblikovanju krošnje dosljedno robovati i prisiljavati prirodni rast na nemoguće, jer maslina ne prima lako nametnute uzgojne oblike. Katkad treba slijediti i prirodnu sklonost masline slobodnom rastu.


30

Odabir uzgojnog oblika ovisi o: • načinu berbe (ručno ili strojevima) - važan

ekonomski čimbenik, • razmacima sadnje, • strukturi i mogućnostima gospodarstva u

iskorištavanju nasada.

Slika 18. Dobro razvijena osamnaestomjesečna sadnica (lijeva: prikladna za uzgoj kuglaste krošnje i vretenastog grma; desna za uzgoj vaze)

Za domaće sorte i uvezene sorte najprimjereniji su oblici vaza, kuglasta krošnja i grmolika krošnja. Mogu se spomenuti još vretenast grm, palmeta i uzgojni oblik «zavjesa».

Kotlasti oblici (vaze)

Za te oblike karakteristična je dobra sunčana osvijetljenost unutrašnjosti krošnje. Oblici vaze međusobno se razlikuju po broju primarnih grana, visini i ustroju krošnje na deblu te građi stabla. Razlikuju se stožasta, višestožasta, cilindrična vaza itd. (crteži 3. – 5.) Svi spomenuti oblici vaze oblikuju se na jednom deblu različite visine iz kojeg izlaze grane I. reda različito usmjerene u prostoru. Te su grane obično nagnute pod kutom od 45° u svom bližem dijelu debla, a kasnije postaju ponešto okomitije. Rodni izboji nastaju na granama II. i III. reda.

Razmaci sadnje za te oblike jesu 6 x 7 i 7 x 7 m.

Oblik vaze dosta je raširen, jer ga dobro podnose gotovo sve sorte, a prilagodio se na različitim položajima.

Crtež 3. Stožasta vaza Crtež 4. Cilindrična vaza Crtež 5. Višestožasta vaza

Višestožasta vaza (tal. Vaso policonico) jedan je od oblika vaze koji zahtijeva više znanja i prakse. Pri oblikovanju te vaze treba imati posađenu dobro razvijenu, kvalitetnu sadnicu i kolac uz nju, obično na razmaku 6 x 6 ili 7 x 7 m. Nakon sadnje sadnica se prikrati na 70

cm visine, ako na sebi nema bočnih izboja. Ako sadnica pri spomenutoj visini ili nešto niže ima već bočne izboje, oni se ne orezuju. Orezuju se samo oni izboji koji su na donjem dijelu debla (crtež 6.).


31

Crtež 6. Dva različita primjera orezivanja sadnica za oblikovanje krošnje na visini od 60 do 70 cm

Između već postojećih izboja ili onih koji će se pojaviti tijekom godine odaberu se 3 do 4 izboja raspoređena na različitim stranama debla kao buduće grane I. reda. Odabrani izboji trebaju po visini biti udaljeni jedan od drugog 10 do 15 cm te rasti pod kutom od 45°.

Crtež 7. Orezana sadnica s pravilno raspoređenim izbojima I. reda

Ako je potrebno postići takav kut i smjer rasta, izboji se vezuju za privremene kolce. Važno je održavati ujednačen rast odabranih izboja da neki od njih ne bi zaostajali ili prebrzo napredovali, što se postiže većim ili manjim primicanjem ili odmicanjem prema osnovi debla ili pak vrlo laganim prikraćivanjem vrhova. Ostali izboji pinciraju se (zalamanje vrha) ili saviju i vežu uz kolac (crtež 8.).

Crtež 8. Savijanje izboja i vezanje uz kolac

Najvažnije je držati se pravila da se u prvoj godini nakon sadnje mlado stablo ostavlja slobodno rasti bez ikakve rezidbe, osim ako je to prijeko potrebno.

Tijekom druge godine uzgoja održava se ravnomjernost rasta i simetrija izboja koji će postati grane I. reda. Treba uklanjati izboje koji se račvaju na vrhovima i usmjeravati rast samo po jednom vrhu. Vrh izboja treba osloboditi od konkurenata koji su ispod njega i nastoje ga preteći u rastu. To se postiže tzv. izolacijom vrha. Također se obavlja zamjena vrha s izbojem koji se nalazi ispod njega u odgovarajućem smjeru rasta. Na granama I. reda ostavljaju se i potiču izboji koji će činiti grane II. reda.


32

Pravilo je da krošnju treba orezivati vrlo malo, i to samo onda kad je prijeko potrebno. Stalno treba održavati ravnotežu rasta krošnje.

U trećoj godini nastavljaju se radovi kao u prethodnoj godini. Usmjeravanje vrhova i omogućavanje njihova rasta osnovna je zadaća u trećoj godini poslije sadnje. To se najvećim dijelom postiže udaljavanjem ili približavanjem izboja i grana prema zamišljenoj središnjici. Važno je da grane II. reda obrastu dovoljnim brojem i pravilno raspoređenim izbojima - budućim granama III. reda. Na taj će se način svaka grana I. reda oblikovati u zasebni stožac s izoliranim vrhom.

Crtež 9. Rezidba grane: izolacija vrha i intezitet rezidbe od vrha prema dnu grane

U četvrtoj godini i idućim godinama provode se isti postupci, rasterećenje vrhova njihovim oslobađanjem (izolacija vrhova) ili zamjenom vrhova te prorjeđivanjem prekobrojnih ili slabo raspoređenih izboja. Orezivanje treba počinjati od vrha prema dnu grana ili krošnje (crtež 9.). Na vrhu je najjača rezidba, a idući prema dnu rezidba je sve blaža.

Slika 19. Višestožasta vaza

Iz crteža 9. vidljivo je da rezidba za uzgoj treba biti usmjerena samo radi poticanja rasta odabranih dijelova krošnje, bez jakog smanjenja lisne površine.

Na kraju oblikovanja višestožaste vaze visina stabla treba biti 4-5 m. Uzgojeni oblik pažljivo se održava orezivanjem svake ili svake druge godine.

Grmolika vaza oblikuje se prema istim načelima kao i višestožasta vaza. Razlika je samo u tome što ima kraće deblo (do 40 cm) koje nosi 3-6 grana I. reda. Prednost grmolike vaze jest u niskoj krošnji, koja omogućava lakšu rezidbu, berbu i druge radove. Prikladna je za uzgoj sorata maslina za konzerviranje.

Slika 20. Grmolika vaza

Kuglasti oblik

Kuglasti oblik krošnje zasniva se na deblu visine oko 1 m i kuglastoj krošnji, koja u odnosu na vazu ima ispunjeno središte izbojima i grančicama. Krošnja se formira na granama II. reda ili izravno na vršnim dijelovima središnjice. Takva krošnja može biti i polukuglasta ili elipsoidna, ovisno o sorti.

Kuglasta krošnja prikladna je za poluintezivni uzgoj u područjima visoke sunčeve radijacije. Ako se ne orezuje redovito, rodnost se premješta na vanjski rub krošnje (periferiju) i postupno se smanjuje. Zbog toga se nastoji rezidbom (prorjeđivanje) otvoriti krošnja za prodor sunčeva svjetla u njezino središte.

Rezidba je u prvim godinama nakon sadnje jako slična rezidbi opisanoj za vazu u pogledu formiranja debla i odabira primarnih grana.


33

Središnjica se obično prikraćuje u drugoj ili trećoj godini nakon sadnje. Na određenoj udaljenosti od debla dopušta se rast izboja u račvištu ako njihov smjer nije okomit na smjer grane (preklapanje jednog izboja preko drugoga).

Odrasla stabla nakon više godina sve više poprimaju oblik kišobrana. Taj oblik čest je u sorata oblice i lastovke.

Prikladni razmaci sadnje za kuglasti oblik jesu 7 x 7 i 7 x 8 m.

Slika 21. Kuglasta krošnja

Grmolika krošnja

Grmolika krošnja slobodan je oblik krošnje koja polazi izravno s razine tla, bez debla ili s vrlo kratim deblom. Tijekom uzgoja orezivanje je svedeno na najmanju mjeru, osim ako treba odstraniti vodopije ili izdanke. Tek nakon 5 - 7 godina provodi se prorjeđivanje grana iz središta radi boljeg osvjetljenja.

Slika 22. Grmolika krošnja

Oko desete godine starosti provodi se jača obnova stabla, a može se zadržati isti uzgojni oblik ili se preoblikovati u drugi uzgojni oblik.

Naime, grmolika se krošnja lako preoblikuje u druge uzgojne oblike. Najveća prednost tog oblika jest stablo (krošnja) niskog rasta pa je olakšan rad oko uzgoja. Prikladna je za intenzivnu proizvodnju, napose za proizvodnju maslininih plodova za konzerviranje. Nasad se najčešće sadi na razmacima 6 x 5 m.

Vretenasti grm (tal. Monocono)

Taj oblik prikladan je za vrlo intezivne nasade u kojima se berba obavlja strojno. Obično se uzgaja na razmacima 6 x 3 m. Zahtijeva posebnu stručnu rezidbu.

U nas nije našao širu primjenu pa se posebno i ne opisuje.

Slika 23. Vretenasti grm (Monocono)

Palmete

Uzgojni oblici plameta i ipsilon (Y) nisu našli širu primjenu, jer prihodi ne opravdavaju troškove podizanja (armatura) i uzgoja nasada.

Uzgojni oblik «zavjesa»

Uzgaja se isključivo kao vjetrozaštita, a posredno i za konzumne masline. U tu se svrhu sade posebne stolne sorte, na razmacima sadnje: u redovima 2-3 m, a između redova 5 m.

Rezidba na rod

Oblikovanjem uzgojnog oblika i dolaskom stabala u puni rod mijenja se funkcija i intezitet rezidbe. Tada se redovitom rezidbom


34

održava oblikovani uzgojni oblik te se sprečava iscrpljivanje i gubitak rodnosti stabla.

Maslinar treba poznavati izboje koji na maslini rastu tijekom jedne vegetacijske godine, te njihovu namjenu (ulogu) u vegetativnom i reproduktivnom razvoju masline, a sve to radi pravilnog ponašanja pri rezidbi.

Jednogodišnji izboji na maslini dijele se u drvne i rodne.

Drvni su oni izboji koji iduće vegetacijske godine neće dati rod nego nove izboje iz svojih pupova. Razlikuju se dvije vrste drvnih izboja: vodopije i drvni nerodni izboji.

Vodopije (mlaz, mulac) rastu bujno i uspravno iz starog drva, tj. iz panja, iz debla i osnovnih kosturnih grana. Njihova pojava na stablu obično je znak da je maslina preživjela neki šok (mraz, tuča ili jača rezidba). Vodopije karakteriziraju duži internodiji te lišće netipično za sortu. Rezidbom se odstranjuju, iznimno se ostavljaju ako se mogu iskoristiti za popunjavanje prostora u krošnji.

Drvni nerodni izboji također rastu uspravno kao i vodopije, ali manje su bujni, kraćih internodija te izbijaju iz dvogodišnjeg ili trogodišnjeg drva. Na njima je lišće normalnog oblika i intezivnije zelene boje. Ti izboji nisu bitni za rodnost tekuće godine, ali osnova su za rod iduće godine, jer će na sebi dati rodne grančice koje će iduće godine donijeti plodove. Stoga se u rezidbi treba prema njima promišljeno odnositi. Obično se ovisno o rodnosti i bujnosti stabla manje ili više prorjeđuju ili čak potpuno ostavljaju.

Rodni izboji na maslini jesu oni izboji koji na sebi nose cvjetne pupove iz kojih će se razviti rese, a onda i plodovi. Postoje: mješoviti rodni izboji i cvjetni ili kratki rodni izboji.

Mješoviti izboj na sebi nosi cijetne i drvne pupove. Drvni pupovi smješteni su uglavnom na gornjem dijelu izboja, te će iz njih nastati nova mješovita grančica ili rodna grančica, ovisno o položaju izboja (nagnutosti). Ako je izboj položeniji na njemu će biti više rodnih pupova, a na uspravnijim izbojima ima više drvnih pupova. Mješovite grančice uglavnom su duge 20-35 cm. Rezidbom se manje više

prorjeđuju ili ostavljaju također ovisno o bujnosti i rodnosti stabla.

Cvjetni ili kratki rodni izboji slabog su rasta i nose samo cvjetne pupove. Nakon što izrode, potpuno se odstranjuju rezidbom.

Maslina rađa samo na jednogodišnjim izbojima, koji su narasli iz dvogodišnjeg drva. Kad mješoviti ili rodni izboj zbog nekog razloga u vegetaciji ne cvate ili cvatnja nije urodila plodom, on više nikad neće cvjetati. Prema tome, rodni izboji samo kao jednogodišnji izboji mogu dati rod.

Crtež 10. Vrste izboja na maslini

1 – jednogodišnji izboj A – vodopija 2 – dvogodišnja grančica B – drvni nerodni izboj 3 – trogodišnja grančica C – mješoviti izboj 4 – četverogodišnja grana D – kratki rodni izboj

U rezidbi masline postoje i određene pravilnosti kojih se treba pridržavati, a proizlaze iz specifičnosti rasta i razvoja masline: izboji iz osnove grane ili debla uvijek se brže i jače razvijaju od izboja koji su udaljeniji od osnove.

Pri rezidbi treba znati da: • Svaka rezidba potencira vegetativnu

aktivnost, jer se smanjenjem broja grančica ili grana smanjuje i broj pupova te se sokovi koncentriraju u preostale pupove odnosno grančice, što uzrokuje izbijanje novih izboja (vegetativni rast).

• Granu ili maslinu treba jače rezati, tj. treba odstraniti veću drvnu masu. Maslina je, naime, predodređena za rod u skladu s njezinom kondicijom i uvjetima uzgoja. Obilan rod maslinu neizostavno iscrpljuje te ona traži odmor da se vrati u odgovarajuće stanje rasta i rodnosti. Zato će jača rezidba uz pojačanu gnojidbu pomoći stablu u nastojanju da potjera nove rodne grančice.

• Grana odrezana na donjem dijelu stabla ili na osnovnoj grani neće više potjerati.


35

Zato uklanjanje grančica pri dnu glavnih grana valja provoditi smišljeno i oprezno, jer njihovim odstranjivanjem taj dio krošnje ostaje prazan, tj. ne obnavlja se. Tom se rezidbom stablo ili grana tjera u visinu.

• U rezidbi treba poštivati redoslijed u odnosu na stablo: počinje se od vrha stabla (grane) prema dnu, nikako obratno, jer je tako manja vjerojatnost da se napravi navedena pogreška.

Pri rezidbi treba: • odstraniti sve vodopije; • prorijediti drvne izboje (one najslabije i

one najbujnije); • prorijediti dio rodnih izboja; • prorijediti gustu krošnju odnosno granu; • ukloniti izrođene grane (grančice) tzv.

«rezom unatrag».

Crtež 11. «Rez unatrag» (1, 2, 3, 4 = grane)

«Rez unatrag» tehnika je rezidbe kojom se pomlađuju izrođene i iscrpljene grane. Odstranjivanjem vršnih izrođenih dijelova grana potiče se stvaranje novih rodnih izboja kako je prikazano na crtežu 11.: • bujnu granu ili stablo lagano (umjereno

rezati) rezati – sve rodne izboje ostaviti, a ostale lagano prorijediti;

Crtež 12. Rezidba bujne grane

• slabo bujnu granu jače rezati – rodne grančice gotovo sve odstraniti, a ostale bez razlike ostaviti;

• prstenovanje – mjera kojom se pospješuje zametanje cvjetnih pupova.

Crtež 13. Rezidba slabo bujne grane

Prstenuje se grana koja se sljedeće godine potpuno uklanja. Oštrim nožem skida se kolut kore na jednogodišnjoj grani ili starijem izboju, promjera debljine izboja. Na taj se način prekida kolanje sokova staničnim tkivom, a posljedica je obilnije zametanje cvjetnih pupova (slika 12, str. 18). Pri tom zahvatu treba biti oprezan, jer veći broj prstenovanih grana na jednom stablu može djelovati depresivno na rast pa stablo može zakržljati.

Vrijeme i tehnika obavljanja rezidbe

Rezidba masline na rod može se teoretski obaviti u razdoblju od berbe pa do vidljivih znakova početka vegetacije (mjesec travanj).

Budući da se u masline diferencijacija (razvrstavanje) pupova na cvjetne (daju plod) i drvne (daju novi izboj) u većem dijelu našeg klimatskog područja odvija tijekom veljače, preporučljivo je maslinu rezati nakon tog razdoblja, u ožujku pa i u travanju. Osim toga, u tom razdoblju već prođu opasnosti od jače zime.

Ranija rezidba (gubitak dijela lišća koje stvara hranu i gubitak grančica) može biti presudna za razvrstavanje pupova, u korist drvnih.

Rezidba se ne smije obavljati kad je stablo mokro (kiša, rosa), jer je voda prenosnik uzročnika bolesti, napose raka masline, koji lako preko rana ulaze u tkivo stabla.

Bez obzira na to obavlja li se rezidba škarama ili pilom, rez mora biti pravilno napravljen, i to:


36

• rez treba biti što više kružnica okomita na smjer odnosno položaj grane;

• rez treba biti napravljen bez ostatka – štrljka;

• rez napravljen pilom treba prvo zagladiti voćarskim nožem, a potom premazati voćarskim voskom.

Crtež 14. Tehnika obavljanja reza

Ako maslinar poštuje navedena pravila rezidbe, nastale će rane zacijeliti. U suprotnom, moguće je sušenje i propadanje grančica i grana.

6.4. Štetočinje masline

Najvažniji štetnici masline

Maslinu napada jako mnogo štetnika, najviše štetnih kukaca.

Ipak treba razlikovati štetne vrste u mladim nasadima, koje prvenstveno oštećuju listove i mlade izbojke, od štetnih vrsta karakterističnih za maslinike u punom rodu, gdje je predmet napada plod.

Najvažniji štetnici mladih stabala maslina jesu pipe - skorovače, jasminov moljac i granotoč.

Da bi mladi nasadi maslina bili potpuno zdravi, potrebno je pozorno pratiti prisutnost i djelovanje tih štetnika.

PIPE (Otiorhynchus sp.)

Najvažnije vrste jesu šarena vinova pipa (Otiorhynchus corruptor Host.), prugasta vinova pipa (Otiorhynchus alutaceus a.

vittatus Germ.), crvenonoga siva pipa (Otiorhynchus cardiniger Host.) i ladrun

(Otiorhynchus pulverulentus s. dalmatinus

Gyll.).

To su polofagni štetnici, koji osim maslina oštećuju i druge vrste, npr. vinovu lozu, badem, rogač, breskvu itd. Simptomi su vidljivi kao grizotine raznih oblika na listovima mladih maslina (slika 30.). Od jačeg napada čitavo mlado stablo masline može ostati potpuno bez lišća.

Šarena vinova pipa javlja se krajem svibnja i aktivna je sve do kraja jeseni. Duga je oko 1 cm, ima crna leđa s bijelim točkicama, zbog čega poprima šaroliki izgled. Ima srasla krila i ne može letjeti, a štete nanosi tijekom cijeloga dana.

Prugasta vinova pipa crne je boje, s bakrenim, uzdužnim prugama. Javlja se nešto ranije od šarene vinove pipe i aktivna je samo noću, a danju se skriva ispod kamena ili grumenja tla.

Zaštita

Zaštitu treba obaviti čim se primijete prva oštećenja ili preventivno prije napada. U tu svrhu koriste se različite mehaničke prepreke ili lovni pojasevi, koji se stavljaju oko debla i koji sprječavaju uspinjanje pipa na krošnju i listove maslina. Za to mogu poslužiti plastične vrpce 30 cm širine i glatke površine, koje onemogućuju prolaz odraslih kornjaša u gornje dijelove krošnje. Isto tako mogu poslužiti vrpce od sintetičkih vlakana, ali i pojasevi od akrilne smole ili primjerice ljepilo za miševe. Ljepilo i smolu prije pričvršćivanja uz deblo treba staviti na karton pa potom karton vezati uz deblo da se ne bi oštetila kora na mladim stablima maslina.

Pipe se mogu suzbijati i kemijski, ali vrlo su otporne na djelovanje mnogih insekticida. Zbog toga a i zbog činjenice da lovni pojasevi daju dobar rezultat, u posljednje vrijeme smanjuje se važnost kemijskog suzbijanja i prednost se daje primjeni lovnih pojaseva.

JASMINOV MOLJAC (Palpita unionalis

Hb.)

Sve je češći štetnik u mladim nasadima maslina i u rasadnicima, katkad i na starim stablima. Prvi leptiri javljaju se u travnju i svibnju. Leptir je bijele boje, a leti noću (slika 32.)


37

Nakon izlaska iz jaja, gusjenice se kratko vrijeme zadržavaju u skupinama. Kasnije prelaze pojedinačno na donju stranu lista. Tankim nitima povezuju dva lista kojima se hrane. Štetu pravi gusjenica koja grize vršni pup i tri do četiri vršna mlada lista, zapredajući ih (slika 31.).

Štetnik ima tri-četiri generacije godišnje.

Zaštita

Zaštita se obavlja u proljeće, nakon što se uoče prve štete. Mogu se koristiti bioinsekticidi odnosno preparati na osnovi spora Bacillus turingiensis ili kemijski insekticidi na osnovi djelatnih tvari triklorfona (Dipterex 80), deltametrina (Roetem EC) i dimetoata (Rogor 40 EC, Chromgor 40 EC, Zagor EC, Perfektion EC). Ako je napad jasminova moljca jači, tretiranje je potrebno ponoviti.

GRANOTOČ (Zeuzera pyrina L.)

Granotoč postaje sve opasniji štetnik. To je leptir bijelih krila s uočljivim tamnim točkama. Mlade su gusjenice blijedožute boje, a odrasle su žute s crnim bradavicama (slika 34.).

Kako raste, gusjenica prelazi u deblje grane, na kraju i u deblo. U deblu pravi kanal u kojem se može naći više desetaka gusjenica. Posljedica napada granotoča djelomično je ili potpuno sušenje grana, a katkad i cijelih stabala, što je često povezano sa starošću stabla. Naime, u mladim stablima malen broj gusjenica može izazvati sušenje cijelog stabla, a što je starost stabla veća, i osjetljivost je manja. U takvim uvjetima mogu stradati samo dijelovi krošnje, a opasnost za sušenje cijelog stabla znatno je smanjena. Životni ciklus štetnika traje dvije godine.

Zaštita

Od velike je važnosti pravodobno uočiti oštećenja od granotoča. Suzbija se uvlačenjem žice u hodnike i uštrcavanjem hlapljivih insekticida u ulaznu rupu hodnika, nakon čega se rupe zatvore voćarskim voskom. Napadnute grane teba mehanički odstranjivati i paliti.

Štetnici važniji u razdoblju redovite rodnosti maslina jesu maslinova muha, maslinov

moljac, potkornjaci i štitaste uši, od kojih je najvažniji maslinov medič.

MASLINOVA MUHA (Bactrocera oleae Rosi.)

Maslinova muha najopasniji je štetnik masline. Žutosmeđe je boje, zelenih očiju. Krila su prozirna, bisernog sjaja, s tamnom točkom na rubu krila. Javlja se svake godine u različitom intezitetu, ovisno o klimatskim uvjetima (temperaturi i vlazi). U sušnim godinama pri visokoj temperaturi i niskoj relativnoj vlazi zraka maslinova muha manje je prisutna. Takvi uvjeti dovode do sterilnosti i izostaje daljnja reprodukcija muhe.

Štetu radi ličinka koja izgriza meso ploda pa direktno smanjuje količinu uroda. Oštećeno meso naseljavaju mikroorganizmi te uz prisutnost zraka smanjuju kvalitetu ploda. To pak izravno utječe na lošiju kvalitetu maslinova ulja i ima za posljedicu povećanje kiselosti.

Maslinova muha u našim uvjetima ima tri generacije godišnje.

Muha krajem lipnja i početkom srpnja odlaže jaja u razvijene plodove maslina. U jedan plod odlaže jedno jaje, ali u godinama s jakim napadom može položiti i više jaja.

Zaštita

Uspješna zaštita temelji se na praćenju gustoće populacije i ostvarene zaraze na plodovima. Gustoća populacije prati se hranidbeno-mirisnim atraktantima i žutim ljepljivim pločama.

Razlikuju se dvije metode suzbijanja maslinove muhe:

1. Metoda zatrovanih mamaca

To je preventivna metoda. Zatrovani mamci primjenjuju se nakon što se zabilježi ulov maslinove muhe u muholovkama, a prije uboda, odnosno polaganja jaja u plod. Metoda daje bolje rezultate ako se na jednom maslinarskom području suzbijanje provodi u više maslinika.

2. Kemijska zaštita prskanjem cijele krošnje

To je kurativna metoda, ekološki nepovoljnija jer učestala primjena insekticida remeti biološku ravnotežu i najčešća je posljedica


38

preveliko razmnožavanje maslinova mediča. Metoda je ujedno i skuplja te traži veliki utrošak rada i vremena, ali često je prijeko potrebna.

MASLINOV MOLJAC (Prays oleae Bern.)

Jedan je od važnijih štetnika masline, iako mu maslinari ne pridaju dovoljno pažnje. Maslinov moljac gotovo kroz cijelu godinu prati razvoj masline. Tijekom godine ima tri generacije.

Štete radi gusjenica cvjetne generacije i generacije ploda.

Cvjetna generacija - leptiri se javljaju u vrijeme pojave cvjetnih resa. Ženka leptira odlaže jaja na čašku neotvorenih cvjetića. Iz jaja izlazi gusjenica, ulazi u cvijet te ga izgriza. Gusjenica izgriza unutrašnjost cvjetova, a kasnije kada gusjenica naraste, prelazi na vanjsku stranu cvijeta. Jedna gusjenica može pojesti i do 40 cvjetova. Kukulji se između latica uništenih cvjetova.

Generacija ploda - gusjenica ulazi u plod na mjestu veze između peteljke i ploda. Ulaskom se oštećuje veza te manji dio plodova otpada. To se obično događa u srpnju. U napadnutim plodovima koji su ostali na grani gusjenica nastavlja rasti te pojede cijeli sadržaj sjemenke. Odrasla gusjenica napušta plod masline te ponovno oštećuje vezu peteljke i ploda. Takvi plodovi otpadaju koncem kolovoza i rujna. Gusjenica se kukulji u plodu.

Lisna generacija - gusjenica se hrani listovima, pravi vijugave hodnike na listu. Lisna generacija ne radi znatne štete, međutim ona je dobar pokazatelj prisutnosti moljca u masliniku.

Zaštita

Odluka o suzbijanju štetnika donosi se temeljem praćenja brojnosti maslinova moljca i pregleda maslinika. Kvalitetnim suzbijanjem cvjetne generacije druga i treća generacija manje je intenzivna.

Suzbijanje cvjetne generacije maslinova moljca uspješno se provodi pripravcima na osnovi spora Bacillus turingiensis (Baturad, Biobit ili Thuricide). Zaštitu je potrebno obaviti pred otvaranje cvjetnih pupova, a poslije kiše prskanje je potrebno ponoviti. Navedeni pripravci ekološki su prihvatljivi i

daju dobar rezultat. Mogu se rabiti i pripravci na osnovi djelatne tvari tiakloprida (Calypso), dimetoata (Rogor 40 EC, Chromgor 40 EC, Zagor EC, Perfektion EC), triklorfona (Dipterex 80) i deltametrina (Roetem EC). Primjenjuju se u fazi razvoja masline kad je 5 – 10 % cvjetova otvoreno. To su ekološki nepovoljnija sredstva, ali djeluju nešto duže.

Suzbijanje generacije ploda provodi se ako nije provedena zaštita protiv cvjetne generacije ili ako je let maslinova moljca i dalje jak. Rabe se spomenuti kemijski pripravci za suzbijanje cvjetne generacije, a u fazi kad je plod veličine 4-5 mm.

MASLINOV SMEĐI POTKORNJAK

(Phloeotribus scarabeoides Bern.)

Najčešće ima dvije generacije godišnje. Tamnosmeđe je boje, a štete čine i ličinka i odrasli oblik, bušeći hodnike u oslabljenim granama masline. Mjere su zaštite mehaničke - vješanje snopića od odrezanih grančica masline na stabla u ožujku, te njihovo uklanjanje i spaljivanje krajem travnja i početkom svibnja.

CRNI MASLININ POTKORNJAK (Hylesinus

oleiperda Fabr.)

Crne je boje. Ima samo jednu generaciju godišnje. Štete nastaju sušenjem zelenih grančica masline iznad napadnutog mjesta. Za njegovo je suzbijanje najčešće dovoljna kvalitetna sanitarna rezidba tijekom godine.

MASLINOV SVRDLAŠ (Coenorrhinus

cribripennis Desbr.)

Odrasli svrdlaš crvenkaste je boje, pojavljuje se u travnju i svibnju. Hrani se listićima, pupovima i cvjetovima masline, a nakon formiranja plodova nastavlja ishranu na njima. Buši rupice u mladom plodu masline te jede sjemenku mladih plodova. Takvi plodovi otpadaju. Kasnije svrdlaš napada razvijenije plodove. Radi duboke rupice u plodu, u koje ulaže po jedno jaje. Na jednom plodu može biti i do dvadesetak rupica. Napadnuti plodovi postaju deformirani. Štetu osim odraslog svrdlaša radi i ličinka koja se razvija u plodu, buši plod masline i izgriza sjemenku. Napadnuti plodovi smežuraju se i otpadaju.


39

Zaštita

Zaštitu treba provoditi ako se razvije jači napad. Vrijeme tretiranja najčešće se poklapa sa zaštitom protiv druge generacije maslinova moljca odnosno u vrijeme pojave mladih plodova. Mogu se rabiti kemijski insekticidi na osnovi djelatne tvari fentiona (Lebaycid EC 50), ali i ostali pripravci koji se rabe za suzbijanje maslinova moljca.

ŠTITASTE UŠI

Masline guste krošnje, u kojima je visoka vlaga zraka i manjak svjetla, imaju dobre uvjete za napad štitastih uši. Mogu se javiti i kao posljedica neprimjerene i prečeste primjene neselektivnih insekticida. Uši sišu biljne sokove te mogu obilno izlučivati mednu rosu na koju se kasnije naseljavaju gljive čađavice. Sisanje štitastih uši i prisutnost gljiva čađavica iscrpljuje stablo masline. Najvažnija štitasta uš na maslini jest maslinov medič (Saissetia oleae Bern.). Suzbijanje se provodi u trenutku kada se na donjoj strani lista nalaze ličinke prvog i drugog razvojnog stadija, što se obično događa od lipnja do kolovoza. Zaštita se često preklapa sa suzbijanjem maslinove muhe ili maslinova moljca.

Najvažnije bolesti masline

PAUNOVO OKO (Spilocaea oleagina Cast.)

Paunovo oko najraširenija je gljivična bolest koja napada list, ali može napasti peteljku i plod masline. Simptomi su vidljivi na gornjoj strani lista u obliku uljastih pjega tamnozelene boje (slika 36). Nakon toga središnji žuti dio pjege obrubljuje zeleni prsten, a njega s vanjske strane opkoljuje požutjeli dio lista. Kasnije pjege mijenjaju boju od tamnosmeđe do crne boje, a na kraju list žuti i otpada.

Prve zaraze nastaju s početkom jesenskih kiša, a nastavljaju se tijekom zime, dok vladaju povoljni vremenski uvjeti, temperatura i vlaga. Najveći dio zaraženih listova otpada od početka travnja do kraja svibnja. Lišće uglavnom otpada s donjeg dijela krošnje. Katkad je moguć potpuni gubitak listova. Na stablu koje je ostalo bez lista izostaje rod, a idućih godina rod je znatno umanjen.

Zaštita

U zaštiti maslina od paunova oka potrebno je poduzeti niz preventivnih mjera da bi se smanjila opasnost od zaraze tom bolešću. Prije svega pri sadnji maslinika potrebno je izbjegavati položaje koji su podložniji napadu paunova oka odnosno gdje se vlaga duže zadržava, primjerice zatvorene doline, uvale, prodolja, zavjetrine, prostori u blizini morske obale i prostori okruženi visokom šumom. Oko mladih maslinika valja ukloniti visoka šumska stabla i makiju i na taj način omogućiti bolje strujanje zraka u nasadu. Tlo ispod bolesnih stabala potrebno je kontinuirano obrađivati i uklanjati korov koji stvara povoljne uvjete za zarazu. Budući da među sortama postoji velika razlika u otpornosti, pri podizanju novih nasada važno je odabrati sorte koje su manje osjetljive na paunovo oko. Sorte lastovka, uljarica, mezanica, bjelica, piculja i crnica otpornije su od oblice, a ona je pak otpornija npr. od paštrice, drobnice i levantinke (Bakarić, P., 2004.). Od stranih sorata Leccino je najotporniji, Picholine je srednje otporna sorta, a Coratina manje je otporna. Prozračnom i osvijetljenom krošnjom smanjuju se povoljni uvjeti za zarazu paunovim okom pa je neophodno kontinuirano provoditi rezidbu maslina.

Protiv paunova oka kemijska zaštita temelji se isključivo na preventivnoj primjeni pripravaka na osnovi bakra (bordoška juha, Nordox, Kocide, Cuprablau Z, Champ Formula 2 FL, i dr.)

U jesenskom dijelu godine tretiranje se obavlja prije prvih jesenskih kiša odnosno krajem kolovoza ili početkom rujna. U mladim nasadima bez plodova zaštitu treba nastaviti do kasne jeseni. Pri tretiranju maslina u punoj rodnosti treba strogo voditi računa o karenci. Karenca je najkraće razdoblje, izraženo brojem dana, koje mora proći od primjene sredstva do berbe. Karenca za bakrene pripravke protiv paunova oka jest 56 dana.

Prskanje se ponavlja nakon berbe, zatim u proljeće, krajem veljače i u ožujku, što uvelike ovisi o vremenskim prilikama. Škropivo je potrebno obilnije nanijeti na gornji dio lista, napose na donjem dijelu krošnje.


40

color


41

RAK MASLINE (Pseudomonas syringae pv. Savastanoi Smith.)

Rak masline bakterijska je bolest koja najčešće napada mlade grane. Simptomi na deblu, korijenu i listovima rijetki su. Prve zaraze vidljive su u obliku malih mekanih, zelenkastih izraslina veličine lješnjaka. Kasnije izrasline odrvenjavaju, postaju čvrste, pucaju i poprimaju nepravilni oblik.

Unutrašnjost rakastih izraslina sadrži polutekuću masu u kojoj se nalaze bakterije. Čovjek, kiša i kukci prenose sluzavu tvar s masline na maslinu. Bakterija ulazi u maslinu kroz oštećenja koja nastaju zbog: rezidbe, vjetra, mraza, tuče, štetnih insekata te paunova oka. Ako se rak masline javi na mladim sadnicama, takve sadnice najbolje je izvaditi i spriječiti daljnje širenje. Odrasla stabla oboljela od raka masline, uz dobru njegu, sužive se s bolesti.

Zaštita

U zaštiti od raka masline preventivne mjere glavni su način borbe protiv te bolesti. Posebnu pozornost treba pridavati dezinfekciji alata, napose nakon rezidbe maslina zaraženih rakom. Zaražena stabla maslina mogu se označiti i ostaviti ih za kraj rezidbe.

Zaštita se provodi nakon svih vrsta oštećenja masline, kao što su rezidba, berba, mraz, tuča i sl., pripravcima na osnovi bakra. Svrha im je dezinfekcija nastale rane jer bakterija u stablo ulazi isključivo putem rane. Veće rane potrebno je premazati voćarskim voskom.

Zaštita od korova

Korovi u maslinicima mlađim od dvije godine suzbijaju se isključivo mehaničkom obradom tla. Kontaktni herbicidi mogu se rabiti u nasadima starijim od dvije godine, a sistemični u nasadima koji su stariji od četiri godine.

7. NAVODNJAVANJE MASLINA

Nedostatak vlage u tlu, pogotovo u ljetnom razdoblju, jedan je od najvažnijih uzročnika smanjenog uroda i neredovite rodnosti maslina. Maslinar treba poznavati i provoditi sve agrotehničke mjere za očuvanje vlage u tlu. Posljednjih godina čest je neravnomjeran raspored oborina, što je rezultiralo učestalim sušama. U takvim godinama sve provedene agrotehničke mjere za očuvanje vlage u tlu nisu dovoljne. Rješenje je svima dobro poznato - navodnjavanje.

U Hrvatskoj do prije nekoliko godina uopće nije bilo sustavnog navodnjavanja maslina. Navodnjavanje se svodilo na pojedinačna zalijevanja iz raznih posuda, voda je teško dopremana na terene s maslinama, a zalijevanje je imalo vrlo slab učinak.

Zadnjih desetak godina navodnjavanje kao agrotehnička mjera dobiva puno veću važnost u našem maslinarstvu. Naime, shvatilo se da je navodnjavanje najsigurniji način povećanja rodnosti masline.

Osim što djeluje na povećanje vlage u tlu, navodnjavanje djeluje na temperaturu i vlažnost zraka. Ovisno o načinu navodnjavanja izravno se utječe na razvoj i razmještaj korijenova sustava.

Navodnjavanjem se jamči redovna rodnost i krupniji plod te dobar vegetativni rast. Količina ploda nije uvijek ista, ali može se reći da je rod prosječno veći do 50 %. Zanimljivo je naglasiti da povećanje prinosa ne prati i veća količina ulja jer navodnjavana stabla imaju manji postotak ulja u plodu. Međutim, konačan rezultat ide u prilog navodnjavanih maslina jer je veća ukupna količina ulja po jedinici površine.

Maslina treba vodu tijekom cijele godine. Veća i zdrava stabla trebaju veće količine vode. Naročito je to važno tijekom cvatnje radi zametanja plodova te pri rastu ploda. Korist od navodnjavanja na neki se način zbraja pa je potrebno i više od jedne sezone da se to i vidi u masliniku.


42

Važno je znati da je maslina jako osjetljiva na suvišak vode u tlu pa oni maslinari koji imaju takve položaje i teška tla moraju voditi računa o pripremi sustava za odvodnju (postavljanje drenaže).

Za ekonomski isplativo i stručno prihvatljivo navodnjavanje maslinika potrebna je dobra organizacija svih koji su za to zainteresirani i vjera da je to moguće realizirati.

7.1. Lokalizirana navodnjavanja (prostorno ograničena navodnjavanja)

To su načini i sustavi navodnjavanja koji vlaže samo dio proizvodne površine (oko samih biljaka) ili dio volumena tla (zona korijena biljaka). Temeljno je obilježje te metode sporije dodavanje manje količine vode i otopljenih hraniva na prostor oko biljke ili u zonu oko korijena napravama za raspodjelu vode. Postoje dva osnovna načina lokaliziranog navodnjavanja:

• navodnjavanje kapanjem i

• navodnjavanje mikrorasprskivačima.

Ta dva načina navodnjavanja preporučuju se tamo gdje je cijena vode veća, na nagnutim i valovitim terenima, gdje je skupa radna snaga te kvaliteta vode diskutabilna. Lokalizirano navodnjavanje ima znatne prednosti ne samo zbog ostvarivanja većih prinosa, nego se u tim uvjetima sustavom lokaliziranog navodnjavanja lakše upravlja, troši se manje radne snage, energije i vode te se ostvaruje bolja kontrola sredstava za zaštitu, korova i upotreba gnojiva.

Navodnjavanje kapanjem

Pri navodnjavanju kapanjem temeljno je načelo da voda iz cijevi izlazi kroz kapaljke i kapanjem vlaži tlo neposredno uz biljku. Na taj način gubitaka vode gotovo i nema. Postoje dva osnovna tehnička sustava s obzirom na razmještaj kapaljki:

• kapaljke postavljene izvan cijevi i

• kapaljke smještene unutar cijevi.

Kapaljke izvan cijevi postavljaju se tako da se cijevi buše na željenu mjestu i onda se

kapaljke fiksiraju. Osnovni nedostatak tog sustava navodnjavanja jest nemogućnost primjene na tlima koja sadrže znatne količine skeleta te ne sadrže dovoljno sitnih čestica, koje bi mogle primiti vodu i širiti je horizontalno. Na tim tlima voda se procjeđuje vertikalno i izgubljena je za biljku.

Navodnjavanje mikrorasprskivačima

Mikrorasprskivači mogu raditi s relativno niskim tlakom. Potrošnja vode primjenom mikrorasprskivača puno je manja u odnosu na potrošnju navodnjavanjem kišenjem, ali ipak veća od potrošnje navodnjavanjem kapanjem. Taj je način prikladan za navodnjavanje maslina te u odnosu na sustav kapanjem poboljšava mikroklimu nasada i ravnomjernije raspoređuje vodu unutar zone korijenova sustava.

Plastični rasprskivači postavljaju se na određenim razmacima na cijev koja prolazi uzduž nasada. Rasprskivači imaju domet od dva metra pa do više od 10 m, što ponajviše ovisi o radnom tlaku.

Osim lokaliziranog navodnjavanja postoji i navodnjavanje kišenjem.

7.2. Navodnjavanje kišenjem

Kišenje je najmanje zastupljen način navodnjavanja u proizvodnom području masline. Iako su u novije vrijeme proizvedeni rasprskivači za kišenje, koji rade s relativno niskim tlakom, a domet im prelazi više od 30 m, nedostatak vode u priobalju limitira njihovu uporabu.

Osnovno obilježje navodnjavanja kišenjem jest da se rasprskivači izdižu s pomoću nosača iznad razine krošnje pa se može kišiti cijela površina nasada.

Međutim, taj način navodnjavanja pogodan je na područjima u kojima ne nedostaje vode.

Ako navodnjavanje promatramo kroz individualan pristup, onda je za maslinara najveći problem kako osigurati izvor vode u sušnom razdoblju.


43

Neke od mogućnosti jesu:

• veće ili manje akumulacije vode (bazeni), koja se prikuplja kada postoji višak oborina (kišnica, vodotoci);

• vodovodna mreža - manji nasadi bliže naseljima;

• prirodne podzemne akumulacije;

• organizirani sustav zajedničkih ili javnih sustava za navodnjavanje - privatni i javni sektor sudjeluje u izgradnji sustava;

• uporaba morske ili boćate vode (desalinizacija).

Kada je maslinar osigurao izvor vode, postavlja se pitanje: "Kako, kada i koliko vode utrošiti za određenu površinu ili stablo?"

Na pitanje kako navodnjavati, danas nije teško odgovoriti. Postoji niz proizvođača i tehničkih rješenja za navodnjavanje

određene površine ili pojedinog stabla. Preporučuje se postavljanje sustava navodnjavanja kapanjem ili rasprskivačima.

Na pitanje kada navodnjavati, treba odgovoriti da u teoriji postoje kritične faze godišnjeg razvoja kada bi maslina trebala imati dovoljno vlage. To su razdoblja:

1. formiranja cvjetova,

2. zametanja i porasta plodova,

3. nakupljanja ulja i dozrijevanja plodova.

Na pitanje koliko navodnjavati, teško je dati jedinstveni odgovor za cijelo uzgojno područje masline u Hrvatskoj. Praktična iskustva nekih mediteranskih zemalja govore o količinama od 1,5 – 2,0 m³ za stablo masline prosječne veličine. Norma navodnjavanja ovisi o tipovima tala.

Tablica 7. Orijentacijska cijena opreme za navodnjavanje kapanjem 1 ha maslinika

Navodnjavanje maslina

Površina 1 ha (10.000 m2) Broj redova 16 redova x 16 stabala Oblik parcele kvadratni (100 x 100 m) Starost stabala I. varinata 2 god. II. varijanta 20 god. Uravnatost terena ravan do blagi pod Uzgojni oblik Kotlasta krošnja, 100 cm visine Razmak sadnje cca 7x6 m= oko 40 m2 za jedno stablo Voda Gradski vodovod do parcele 1 col Broj stabala 250 Tlak 5 bara

Specifikacija osnovnog materijala

Artikl Količina Cijena Iznos

Ventil glavni 1" 1 55,00 kn 55,00 kn

Cijev PE (okiten) 1 col (fi 32) 100 m 3,50 kn 350,00 kn

Cijev PE 1/2 (fi 20) 1600 m 1,70 kn 2.720,00 kn

Obujmice fi 32 x 3/4 16 kom 8,90 kn 142,40 kn

Spojnice fi 3/4 x 20 + ventil 16 kom 6,20 kn 99,20 kn

Cijev eko-pres savitljiva 250 m 2,00 kn 500,00 kn

Spojevi za eko-pres 250 kom 1,20 kn 300,00 kn

Kapaljka regulir sa šiljkom I var. 250 kom 4,00 kn 1.000,00 kn

Raspršivač mini II var. 250 kom 5,90 kn 1.475,00 kn

Nosač rasp. sa spojem II var. 250 kom 3,65 kn 912,50 kn

Bušač okitena fi 15 oko 100 kn 100,00 kn

Čep kraj cijevi fi 32 2 kom 8,90 kn 17,80 kn

Čep kraj cijevi fi 20 16 kom 5,90 kn 94,40 kn

UKUPNO: I. var. 6.766,30 kn

II. var. 6.378,80 kn

Dodatna oprema koja olakšava funkcioniranje: • Filtar • Bat/elek. • Regulator tlaka • Injektor • Elektroventil • Samoregulirajući ulošci na raspršivačima • Programator • Pumpa • Kutija za smještaj instrumenata


44

Kapanje oko 2 l/h Kapanje oko 20 l/ha

Kapanje oko 50 l/ha Kapanje oko 100 l/ha

Slika 38. Regulirajuća kapaljka

Slika 39. Shema rasporeda cijevi i raspršivača u masliniku

Slika 40. Shematski prikaz izvedbe akumulacije po najčešćim standardima

Slika 41. Umjetna akumulacija u fazi izrade u dalmatinskim uvjetima

Tablica 8. Okvirni troškovi folija - geomembrana

m3

Du

žin

a isk

op

a

(vrh

/d

no

)

Šir

ina isk

op

a

(vrh

/d

no

)

Du

žin

a/

širi

na

mem

bra

ne

50

0 m

ic.

Cij

en

a

2 v

are

ne

mem

bra

ne

50

0 m

ic.

100 7/1 11/5 13/16 3.900 kn 150 9/3 11/5 15/16 4.500 kn 200 11/5 11/5 17/16 5.100 kn 250 13/7 11/5 19/16 5.700 kn 300 15/9 11/5 21/16 6.300 kn 370 18/12 11/5 24/16 7.200 kn 510 24/18 11/5 30/16 9.000 kn 730 33/27 11/5 39/16 11.700 kn 920 41/35 11/5 47/16 14.100 kn 1140 50/44 11/5 56/16 16.800 kn

m3

Du

žin

a isk

op

a

(vrh

/d

no

)

Šir

ina isk

op

a

(vrh

/d

no

)

Du

žin

a/

širi

na

mem

bra

ne

50

0 m

ic.

Cij

en

a

2 v

are

ne

mem

bra

ne

50

0 m

ic.

400 11/5 19/13 17/24 7.800 kn 490 13/7 19/13 19/24 8.700 kn 630 16/10 19/13 22/24 10.100 kn 830 20/14 19/13 26/24 11.950 kn 1070 25/19 19/13 31/24 14.250 kn 1260 29/23 19/13 35/24 16.100 kn 1450 33/27 19/13 39/24 17.900 kn 1600 36/30 19/13 42/24 19.300 kn


45

8. Potrebe za strojevima i opremom u maslinarstvu

U maslinarstvu se, počevši od pripreme tla za sadnju pa do berbe plodova, agrotehnički poslovi obavljaju različitim strojevima, alatima i sličnom opremom. Neki od tih strojeva koriste se iz usluge jer njihovo posjedovanje nije racionalno i rentabilno, a većinu drugih strojeva maslinari posjeduju ili bi ih trebali posjedovati.

8.1. Strojevi za pripremu tla i sadnju

Priprema tla obavlja se strojevima velike radne snage, više ili manje ovisno o svojstvima tla (skeletnost i dubina tla) koje se namjerava zasaditi.

Ako se maslinik podiže na tlima, gdje se može obaviti duboko oranje, tzv. rigolanje na 60 - 90 cm dubine, priprema tla obavlja se jakim traktorima snage od 58 KW (80 KS) do 147 KW (200 KS).

U tlima s više ili manje kamena može se također obavljati duboko oranje snažnim traktorima, tzv. riperima, nakon čega slijedi usitnjavanje kamena koji pri oranju izbije na površinu. Kamen se usitnjava s pomoću snažnih traktora od najmanje 74 KW (100 KS) do 180 KW (250 KS) i drobilice kamena radnog zahvata od 1 do 2 m u širinu i 20-30 cm u dubinu.

Na tlima koja treba meliorativno gnojiti organskim gnojivima ta se radnja obavlja uobičajnim strojevima: prikolicama i raspodjeljivačima organskih gnojiva.

Bez obzira na koji se način tlo pripremalo za sadnju, preporučuje se strojno kopanje sadnih jama, jer je u tom slučaju kakvoća obavljene radnje najbolja. Jame se kopaju strojem sa žlicom (bager) ili pikamerom na jako skeletnim tlima.

Ti strojevi specijalnih namjena vrlo su skupi te se u pripremi tla koriste iz usluge.

8. 2. Strojevi za obavljanje agrotehnike u masliniku

Ovoj skupini strojeva pripada široka paleta najraznovrsnijih strojeva, alata i opreme, pojedinima se obavljaju samo pojedine

radnje, a drugi su višenamjenski, tj. njima se obavlja više različitih agrotehničkih radnji. U intenzivnoj i poluintenzivnoj maslinarskoj proizvodnji, ovisno o veličini maslinika, potrebno je posjedovati većinu tih strojeva i opreme.

Strojevi za obradu tla

Najstariji alat za obradu jest motika, koja je u intezivnoj i poluintezivnoj maslinarskoj proizvodnji ustupila mjesto stroju, moto-kultivatoru. Motokultivator osnovni je stroj za obradu tla, a proizvodi se u velikom broju izvedbi: od 2,2 KW (3 KS) do 14,7 KW (20 KS); od benzinskog dvotaktnog i četverotaktnog motora do dizelskog motora. Danas se u Europi vodi rasprava o zabrani proizvodnje i uporabe dvotaktnih benzinskih motora u poljoprivredi te se pri njihovoj nabavi o tome mora voditi računa.

Širina freze (rovilica) motokultivatora jest od 0,5 do 1,0 m, a dubina rada do 20 cm. Radi sigurnosti i lakšeg upravljanja moto-kultivatori trebaju obvezatno na sebi imati ručicu za gašenje motora kad se ruka skine s glavnih ručica za upravljanje.

U većim maslinicima obrada tla obavlja se traktorima, koji nose priključak rotofrezu ili plug. Potrebna snaga traktora jest do 44 KW (60 KS), mogu biti normalni ili specijalni voćarski traktori. Rotofreze imaju radni zahvat od 1,35 do 2,0 m, a dubinu rada od 15 do 20 cm. Plug se rijetko rabi u masliniku, a rabe se uglavnom dvobrazdni i trobrazdni plugovi. Također se u masliniku mogu rabiti i tzv. razrivači, koji rahle tlo do dubine 25 cm, te tanjurače.

Strojevi za gnojidbu

Umjesto ručnog rasipanja gnojiva u manjim se maslinicima može rabiti ručni raspodjeljivač mineralnih gnojiva zapremine 8 litara, kojim se vrlo precizno može obaviti gnojidba. U većim maslinicima gnojidba se obavlja raspodjeljivačima mineralnih gnojiva zapremine od 200 do 600 kg, a organska gnojidba obavlja se s raspodjeljivačem stajskoga gnoja.

Folijarna gnojidba obavlja se prskalicama i atomizerima.


46

Slika 42. Ručni raspodjeljivač mineralnog gnojiva

Strojevi za primjenu zaštitnih sredstava

Osnovni stroj za zaštitu manjeg broja stabala jest leđna prskalica zapremine od 12 do 15 litara, a rabe se okrugle dizne različitih veličina (0,5; 1 i 1,5). Te prskalice s klipno-membranskim pumpama mogu biti plastične i bakrene. Plastične prskalice lakše su i bolje se održavaju. Za kvalitetniju zaštitu maslinika bolje je rabiti leđne orošivače (do 20 litara) s motorom snage do 2,5 KW (3,5 KS). Zaštita većeg broja stabala najučinkovitije se može obaviti traktorskim prskalicama i atomizerima, koji mogu biti nošeni i vučeni, volumena većeg od 1000 litara.

Strojevi za uništavanje korova u masliniku

Korov se mehanički može uništavati raznim kosilicama, ručnim ili motornim. U novije vrijeme najčešće se rabe tzv. motorni trimeri. U radu s trimerima mora se paziti da se ne oštete mlada stabla maslina. Ako se želi maslinik održavati bez korova i trava, tlo se obrađuje frezom. Rast korova može se suzbiti i kemijskim sredstvima (herbicidima) s pomoću prskalice (zapremina spremnika do 400 litara i specijalne grane raspona do 6 m) i traktora do 44 KW (60 KS). U većim plantažnim maslinicima, u kojih se tlo održava sustavom zatravljivanja, tlo se održava malčerima raznih zahvata (od 1,35 m do 1,80 m) u agregatu s traktorom do 44 KW (60 KS).

Strojevi i alati za rezidbu maslina

Osnovni alat u rezidbi jesu ručne škare i ručna pila. Najbolje je rabiti voćarske škare

za rezidbu grančica do 20 mm debljine, velike škare dugih ručica te voćarske pile za rezidbu debljih grana. Za veće maslinike pogodni su strojevi i alati za rezidbu. Osnova tog stroja jest motokompresor na koji se priključuju alati za strojnu rezidbu, i to: male pneumatske škare za rezidbu tanjih grančica te velike škare za rezidbu debljih grana. Velike škare mogu imati produžni, teleskopski štap dužine od 0,5 do 2,5 m. Prijenos zraka od motokompresora do pneumatskih škara odvija se s pomoću crijeva napravljenog za tu namjenu.

Debele grane krošnje odstranjuju se motornim pilama prikladnim (lagane, manjih dimenzija) za takve radnje.

Slika 43. Ručne škare i pila za rezidbu maslina

Strojevi i oprema za berbu

Plod masline može se brati ručno i strojno. Ručna berba najbolja je ali i najskuplja. Za povećavanje učinkovitosti berbe do 30 %, ovisno o količini plodova na krošnji, rabe se plastični ručni češljevi raznih izvedbi.

U većim maslinicima ubuduće će se berba sve više obavljati strojevima. Od strojeva za berbu maslina postoje: • strojevi za berbu koji «beru» plodove na

pojedinim granama i dijelovima krošnje; • strojevi koji «beru» plodove istodobno na

cijeloj krošnji.

U prvih strojeva rabe se pneumatski češljevi na štapu različite duljine (od 0,5 – 2,0 m) a češljevi se provlače kroz grančice. Jako je važno da češljevi nisu teški, jer je u protivnom rad s njima jako naporan. Umjesto češljeva na krajevima štapa može biti kuka, kojom se grane tresu da bi plodovi padali. Kao pogonski stroj za pneumatske češljeve rabe se isti motokompresori za strojnu


47

rezidbu. Posljednjih su godina u uporabi nošeni češljevi i kuke na električni baterijski pogon.

Za berbu cijelog stabla ili dijelova krošnje rabe se jaki tresači na pneumatski pogon spojeni na traktor velike snage. Tresači hvatačima zahvate granu ili deblo te od jake vibracije - trešnje najveći dio ploda (80 - 90 %) padne na prethodno postavljenu mrežu za skupljanje plodova.

Prskanje krošnje nekim kemijskim pripravcima za lakše opadanje ploda (Etrel i dr.) nije našlo širu primjenu.

Mreže za skupljanje ubranih plodova najčešće su plastične, s okcima promjera 3-5 mm. Pri berbi s češljevima opadne i dio lišća i slomljenih grančica, koje se ručno ili strojem odvajaju od plodova.

Ubrani plodovi stavljaju se u plastične kutije šupljikavih stijenki, volumena oko 20 kg ploda.

8.3. Potrebe za strojevima u ovisnosti o broju maslina:

Maslinari koji posjeduju maslinike do 50 stabala trebaju imati ove strojeve i opremu: • male i velike škare za rezidbu • malu ručnu pilu • leđnu prskalicu • mreže za berbu

Maslinari koji posjeduju maslinike od 50 do 100 stabala trebaju imati ove strojeve i opremu: • male i velike škare za rezidbu • malu ručnu pilu

• leđnu prskalicu • mreže za berbu • leđni raspršivač • mali motokompresor s malim i velikim

škarama, tresač grana sa štapom (do 2 m dužine) te motokultivator za obradu tla ako je teren pogodan za obradu

Maslinari koji posjeduju maslinike od 100 do 200 stabala trebaju imati ove strojeve i opremu: • male i velike škare za rezidbu • malu ručnu pilu • leđnu prskalicu • mrežu za berbu • leđni raspršivač • veliki motokompresor s malim i velikim

škarama, tresač grana sa štapom (do 2 m dužine) te motokultivator s priključcima za obradu tla ako je teren pogodan za obradu

• prijevozno sredstvo za dovoz i odvoz raznog materijala (mineralno gnojivo, plod, voda i dr.)

Maslinari koji posjeduje maslinike s više od 200 stabala moraju imati strojeve za rezidbu, zaštitu i berbu većih kapaciteta, a za obradu tla: traktor do 44 KW (60 KS) s priključcima za rezidbu, berbu, obradu te usitnjavač biljnih ostataka.

Svaki maslinar ne treba imati sve potrebne strojeve jer ih može koristiti iz usluge.

Najučinkovitije jest udruživanje u udruge «Strojni prsten» i korištenje usluga strojeva unutar takvih udruga, jer se na taj način smanjuju troškovi i rentabilno koriste strojevi.

9. BERBA Berba je završna faza procesa proizvodnje, s njom se završava godišnji ciklus radova u masliniku. S obzirom na sorte odnosno cilj uzgoja, rokove i način berbe, treba razlikovati berbu stolnih sorti maslina i berbu uljarica.

9.1. Berba stolnih sorti

Za berbu stolnih zelenih maslina optimalno je vrijeme berbe faza kad zelena boja kožice izblijedi i postane žućkasta. U tom stadiju omekšava mesnati dio ploda, a udio šećera prilično je visok, što utječe na poboljšanje fermentacije i slađi okus ploda.

Za berbu crnih stolnih sorti optimalan rok berbe jest zrela faza ploda masline.

Stolne sorte beru se ručno. Da se izbjegnu oštećenja ploda, masline treba brati u košare od pruća obložene tkaninom, a transportirati ih u plitkim drvenim ili plastičnim kutijama za voće.

9.2. Berba uljarica

Cilj u proizvodnji maslinova ulja jest dobiti što više kvalitetnih plodova maslina i od njih ulje vrhunske kvalitete - ekstra djevičansko


48

ulje. Ulje te kvalitete ima u ljudskoj prehrani vrlo veliku nutritivnu vrijednost i zato postiže visoke cijene na tržištu.

Maslinovo ulje vrhunske kvalitete može se proizvesti jedino primjenom najnovijih znanstvenih i tehnoloških znanja, od kojih je veliki dio predočen u ovom priručniku.

Važni čimbenici i njihov utjecaj na sastav i kvalitetu maslinova ulja prikazani su na slici 28.

Slika 44. Shematski prikaz čimbenika koji utječu na kemijski sastav i kakvoću maslinova ulja

Stupanj zriobe maslina jedan je od najvažnijih čimbenika koji utječu na kvalitetu ulja pa je i osnovno pitanje: Kada brati masline?

Optimalno je brati masline za dobivanje kvalitetnog ulja kada je trećina plodova još zeleno-žute boje, trećina ljubičasta, a trećina crna. Kao orijentacija za određivanje optimalanog roka berbe može poslužiti i dubina prodiranja antocijana (crvene boje) u meso ploda. U sitnijih plodova to prodiranje ne bi smjelo biti više od 10 % od ukupne

debljine mesa, a u krupnijih plodova ne više od 20 %.

Ovisno o sorti, vremenskim prilikama, položaju, agrotehničkim zahvatima, optimalan rok berbe nastupa između polovice listopada i polovice prosinca.

Prerano ubrane masline imaju manju količinu ulja. Ulje od njih trpko je, gorko, bez izraženih svojstava okusa i mirisa te se teže i sporije bistri.

Pravovremenom berbom maslina izbjegava se kasni napad maslinove muhe i fiziološko opadanje plodova. Dobiva se ulje kvalitetnog kemijskog sastava i izraženog okusa ploda masline (tzv. voćni okus), a maslinovo stablo sačuva više hraniva za idući rod.

U kasnoj berbi plodovi imaju veću količinu ulja. Nedostatak kasne berbe jest što je ulje slabije kvalitete te lošijeg okusa i mirisa.

Prezreli plodovi opadaju, a ulje dobiveno od takvih plodova ima povišeni sadržaj masnih kiselina, nema karakterističnu žutozelenu boju i prepoznatljivu aromu, a sklono je kvarenju.

Ulje dobiveno preradom plodova skupljenih s tla, tzv. kupljenica, nije prikladno za prehranu (lampate ulje) i tek rafiniranjem postaje jestivo.

Ulje dobre kvalitete dobiva se samo od cijelih, zdravih maslina koje nisu bile izložene napadima insekata ili drugih patogena.

U nas se još uvijek najviše maslina bere rukom, a to je i najbolji način berbe.

Zbog nedostatka radne snage sve se više rabe razni češljevi i grabljice za branje maslina.

U većim maslinicima za berbu se primjenjuju strojevi tresači, koji rade na načelu vibracije.


49

10. KALENDAR RADOVA U MASLINIKU MJESECI Radovi u masliniku

SIJEČANJ

Pomlađivanje masline (iz panja ili iz guke) i prstenovanje grana predviđenih za rezidbu u

idućoj godini.

Zaštita od bolesti: paunovo oko (po potrebi) i zimska zaštita protiv štitaste uši.

VELJAČA

Proljetna gnojidba: UREA 46 % N ili KAN (pred kišu).

Sadnja sadnica.

Pomlađivanje stabla (iz panja ili iz guke) i prstenovanje.

OŽUJAK

Proljetna gnojidba dušičnim gnojivom ako nije obavljena u veljači.

Rezidba na rod.

Ostavljanje snopića odrezanih grana u krošnji (mamci za potkornjake) i zaštita bakrenim

sredstvima (paunovo oko).

TRAVANJ

Proljetna gnojidba dušičnim gnojivima (KAN-om, drugi dio).

Uništavanje korova herbicidima ili mehanički (vrlo plitka obrada).

Pregled mamaca za potkornjake, njihovo uklanjanje i spaljivanje.

SVIBANJ

Gnojidba preko lista dušično-bornim gnojivima dva tjedna pred cvatnju (bolja oplodnja).

Na crvenicama je potrebno prskati listove tekućim kalcijem.

Zaštita od maslinina moljca (prije cvatnje).

Cijepljenje maslina.

LIPANJ

Prskanje lista i ploda mikrohranivima i makrohranivima.

Prekrivanje tla suhom travom ili kompostiranom kominom maslina (čuvanje vlage tla kroz

sušno razdoblje).

Zaštita masline od maslinina moljca, druga generacija, ako nije provedeno pred cvatnju.

SRPANJ

I

KOLOVOZ

Folijarna prihrana: Urea 5 %-tna otopina + Fertina V ili sl. (plod veličine zrna pšenice;

pred okoštavanje sjemenke; nakon tri tjedna).

Ljetna rezidba masline i uklanjanje izboja na panju (borba protiv suše).

Priprema tla za sadnju.

Zaštita od maslinine muhe (zatrovani mamaci).

RUJAN

Osnovna gnojidba NPK gnojivom prema analizi tla pred kišu. Unošenje u tlo obradom npr.

NPK 7:20:30 ili NPK 10:30:20, i to 65-75 % predviđene količine.

Prskanje lista i ploda mikrohranivima i makrohranivima.

Zaštita ploda od muhe (metodom zatrovanih mamaca) i zaštita od bolesti paunova oka

(stabla bez ploda).

LISTOPAD Berba plodova za konzerviranje (zelene).

STUDENI Berba plodova određenih za konzerviranje (crne) i preradu u ulje.

Zaštita od paunova oka (obvezatno).

PROSINAC Pomlađivanje stabla iz panja ili iz guke.


50

11. MODELI NOVIH NASADA S TROŠKOVIMA I KALKULACIJAMA OPRAVDANOSTI ULAGANJA

11.1. Troškovi podizanja novih nasada maslina

MASLINA (intenzivni uzgoj*)

Regija: mediteranska Površina: 1 ha

Broj stabala / ha: 200 Razmak sadnje: 7 x 7 m

Trajnost nasada: 60 godina

PRIPREMA kn/ha DRUGA GODINA kn/ha

Troškovi analize tla 650,00 Obrada tla 1.500,00

Dovoz stajskog i mineralnog gnojiva 400,00 Sredstva za zaštitu bilja 500,00

Rigolanje (70 - 80 cm) 8.000,00 Mineralno gnojivo 2.000,00

Stajski gnoj 1.400,00 Navodnjavanje 1.000,00

Mineralno gnojivo 980,00 Formiranje uzgojnog oblika 1.200,00

Trstika za iskolčavanje sadnih mjesta 100,00 Okopavanje + gnojidba 1.350,00

Razmjeravanje redova i iskolčavanje jama 750,00 Prskanje 500,00

Kopanje jama 5.000,00 UKUPNO 8.050,00

UKUPNO 17.280,00 TREĆA GODINA kn/ha

SADNJA kn/ha Obrada tla 1.500,00

Dovoz kolaca i sadnica 400,00 Sredstva za zaštitu bilja 400,00

Obrada tla 1.000,00 Mineralno gnojivo 2.000,00

Kolci 1.200,00 Navodnjavanje 1.000,00

Sadnice 11.000,00 Rezidba - formiranje uzgojnog oblika 1.500,00

Vezivo 100,00 Okopavanje + gnojidba 1.350,00

Sadnja 4.000,00 Prskanje 600,00

UKUPNO 17.700,00 Berba 600,00

PRVA GODINA kn/ha UKUPNO 8.950,00

Obrada tla 1.000,00 ČETVRTA GODINA kn/ha

Sredstva za zaštitu bilja 150,00 Obrada tla 1.500,00

Sustav za navodnjavanje 6.500,00 Sredstva za zaštitu bilja 500,00

Mineralno gnojivo 250,00 Mineralno gnojivo 2.000,00

Navodnjavanje 1.000,00 Navodnjavanje 1.000,00

Ograda - stupovi, pletivo, postavljanje 12.400,00 Okopavanje + gnojidba 1.350,00

Okopavanje 1.200,00 Rezidba 2.000,00

Prskanje 450,00 Prskanje 700,00

Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva 200,00 Berba 720,00

UKUPNO 23.150,00 UKUPNO 9.770,00

SVEUKUPNO 83.490,00

*Poticaj za podizanje 1 ha maslinika iznosi 20.000 kn, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja 27.000 kn.

Napomena: Ukupni troškovi su troškovi podizanja intenzivnog nasada maslina bez troškova izrade akumulacije, iskopa

bunara, pumpe i sl.

Navodnjavanje = utrošak vode za navodnjavanje u kn.


51

MASLINA (poluintenzivni uzgoj*)


Broj stabala/ha: 160 Razmak sadnje: 6 x 8 m

Trajnost nasada: 50 godina Podloga: vlastiti korijen

Uzgojni oblik: otvorena vaza

PRIPREMA kn/ha TREĆA GODINA kn/ha

Troškovi analize tla 650,00 Obrada tla 900,00

Kopanje jama 7.000,00 Sredstva za zaštitu bilja 150,00

Dovoz stajskog i mineralnog gnojiva 550,00 Mineralno gnojivo 1.250,00

Stajski gnoj 1.250,00 Zalijevanje 1.400,00

Mineralno gnojivo 1.200,00 Rezidba - formiranje uzgojnog oblika 1.000,00

Razmjeravanje redova i iskolčavanje 500,00 Okopavanje + gnojidba 900,00

sadnih mjesta Prskanje 550,00

UKUPNO 11.150,00 Berba 400,00

SADNJA kn/ha UKUPNO 6.550,00

Dovoz kolaca i sadnica 400,00 ČETVRTA GODINA kn/ha

Kolci 800,00 Obrada tla 1.600,00

Sadnice 8.800,00 Sredstva za zaštitu bilja 200,00

Vezivo 100,00 Mineralno gnojivo 1.250,00

Sadnja 2.500,00 Zalijevanje 2.000,00

UKUPNO 12.600,00 Rezidba 1.500,00

PRVA GODINA kn/ha Okopavanje + gnojidba 1.500,00

Sredstva za zaštitu bilja 100,00 Prskanje 550,00

Zalijevanje 1.400,00 Berba 1.200,00

Mineralno gnojivo 150,00 UKUPNO 9.800,00

Okopavanje + gnojidba 1.100,00 SVEUKUPNO 48.150,00

Prskanje 450,00

UKUPNO 3.200,00

DRUGA GODINA kn/ha

Obrada tla 900,00

Sredstva za zaštitu bilja 100,00

Mineralno gnojivo 200,00

Zalijevanje 1.400,00

Formiranje uzgojnog oblika 1.000,00

Okopavanje + gnojidba 900,00

Prskanje 350,00

UKUPNO 4.850,00

*Poticaj za podizanje 1ha maslinika iznosi 20.000 kn, a na područjima s težim uvjetima gospodarenja 27.000 kn.

NAPOMENA:

Pri izračunu troškova za podizanje nasada u obzir treba uzeti specifičnosti pojedinih položaja (terasiranje, podizanje zidova,

odvoz kamena, izgradnja akumulacije i sl.) što može i za 100 % povećati troškove.


52

11.2. Kalkulacije pokrića varijabilnih troškova

MASLINA (poluintenzivni uzgoj)


Broj stabala: 160 Starost nasada: puna rodnost

Trajnost nasada: 60 god Randman proizvodnje ulja Niži Srednji Viši

1 kg ulja = 1,1 l s obzirom na razinu prinosa: 18% 16% 14%

Taloženje (kalo) 1% Kakvoća ulja: Extra djevičansko: 100 % Cijena: 77 kn

Djevičansko: 0 % Cijena: 0 kn Kalkulacija pokrića var. troškova

(PVT) Niži Srednji Viši

EUR, srednji

Prinos masline, kg 4.000 5.600 7.200

Proizvodnja ulja, lit 785,7 977,7 1.099,9

Poticaj za preradu ploda masline, max.35 kn/kg/stablo 4.000 5.600 5.600

Poticaj za extra djevičansko ulje, kn/lit 10,00 kn 7.857 9.777 10.999

Prosječna cijena ulja, kn/lit 77,00 77,00 77,00 10,23

UKUPNI PRIHOD, kn 72.352,77 90.661,22 101.293,88 12.040,00

Mineralna gnojiva, kn 870,00 995,00 1.119,00 132,14

Sredstva za zaštitu bilja, kn 485,00 485,00 485,00 64,41

Berba, kn 8,5 kg/h, 20 kn/h 9.411,76 13.176,47 16.941,18 1.749,86

Rezidba, kn 160 h, 35 kn/h 2.800,00 2.800,00 2.800,00 371,85

Usluga prerade ploda, kn 0,90 kn/kg 3.600,00 5.040,00 6.480,00 669,32

Ostali troškovi*, kn 3.614,05 4.497,49 5.059,68 597,28

UKUPNI VAR. TROŠKOVI, kn 20.780,82 26.993,96 32.884,85 3.584,86

PVT, kn 51.571,95 63.667,26 68.409,02 8.455,15

*Troškovi ambalaže, pakiranja i dr.

PVT uz različite cijene:

Cijena niža, kn/lit 67,00 39.715,31 48.290,11 51.809,73 6.413,03

Cijena srednja, kn/lit 77,00 51.571,95 63.667,26 68.409,02 8.455,15

Cijena viša, kn/lit 87,00 55.428,59 67.844,41 73.808,32 9.009,88

MASLINA (poluintenzivni uzgoj)

Regija: mediteranska Površina: 1 ha Broj stabala: 160 Starost nasada: puna rodnost

Trajnost nasada: 60 god Randman proizvodnje ulja Niži Srednji Viši 1 kg ulja = 1,1 l s obzirom na razinu prinosa: 18% 16% 14%

Taloženje (kalo) 1% Kakvoća ulja: Extra djevičansko: 0 % Cijena: 0 kn Djevičansko: 100 % Cijena: 70 kn

Kalkulacija pokrića var. troškova (PVT)

Niži Srednji Viši EUR,

srednji


Proizvodnja ulja, lit 883,9 977,7 1.099,9


Poticaj za extra djevičansko ulje, kn/lit 10,00 kn 0 0 0

Prosječna cijena ulja, kn/lit 70,00 70,00 70,00 9,30

UKUPNI PRIHOD, kn 65.871,04 74.040,06 82.595,07 9.832,68

Mineralna gnojiva, kn 870,00 995,00 1.119,00 132,14


Plastične vreće, kn 25 kg, 0,90 kn/kom 162,00 201,60 259,20 26,77

Berba, kn 8,5 kg/h, 20 kn/h 10.588,24 13.176,47 16.941,18 1.749,86

Rezidba, kn 160 h, 35 kn/h 2.800,00 2.800,00 2.800,00 371,85


Ostali troškovi, kn 300,00 400,00 500,00 53,12


PVT, kn 46.615,80 50.941,99 54.010,70 6.765,20






53

MASLINA (intenzivni uzgoj)








EUR, srednji


Proizvodnja ulja, lit 982,1 1.222,1 1.374,9 Poticaj za preradu ploda masline, max. 35 kn/kg/stablo 5.000 7.000 8.330

Poticaj za extra djevičansko ulje, kn/lit 10,00 kn 9.821 12.221 13.749

Prosiječna cijena ulja, kn/lit 77,00 77,00 77,00 10,23

UKUPNI PRIHOD, kn 90.440,96 113.326,53 127.947,34 15.050,00

Mineralna gnojiva, kn 2.245,00 2.990,00 3.633,00 397,08

Sredstva za zaštitu bilja, kn 1.918,00 1.918,00 1.918,00 254,71

Berba, kn 8,5 kg/h, 20 kn/h 11.764,71 16.470,59 21.176,47 2.187,33

Rezidba, kn 160 h, 35 kn/h 2.800,00 2.800,00 2.800,00 371,85


Ostali troškovi*, kn 4.763,09 5.927,40 6.668,32 787,17


PVT, kn 62.450,17 76.920,54 83.651,55 10.215,21

*Troškovi ambalaže, pakiranja i dr.

PVZ uz različite cijene:




MASLINA (intenzivni uzgoj)








EUR, srednji


Proizvodnja ulja, lit 982,1 1.222,1 1.374,9


Poticaj za extra djevičansko ulje, kn/lit 10,00 Kn 0 0 0

Prosiječna cijena ulja, kn/lit 70,00 70,00 70,00 9,30

UKUPNI PRIHOD, kn 73.745,60 92.550,08 104.573,84 12.290,85

Mineralna gnojiva, kn 2.245,00 2.990,00 3.633,00 397,08


Plastične vreće, kn 25 kg, 0,90 kn/kom 180,00 252,00 324,00 33,47

Berba, kn 8,5 kg/h, 20 kn/h 11.764,71 16.470,59 21.176,47 2.187,33

Rezidba, kn 160 h, 35 kn/h 2.800,00 2.800,00 2.800,00 371,85


Ostali troškovi, kn 1.500,00 1.700,00 2.000,00 225,76


PVT, kn 50.270,89 61.552,49 66.055,37 8.174,30






54

12. POPIS RASADNIKA KOJI PROIZVODE SADNICE MASLINA U RH

AGRO NIKŠA Zagrebačka bb 20355 Opuzen 020/689183

Antonio-trade d.o.o. Put Vrbnikova 10 21311 Stobreč 021/453-340

CERERA Javorska 16a 21216 Kaštel Stari 021/1674169

Dominant d.o.o. Splitska 30 20350 Metković 020/681-385

Geront d.o.o. F. Tuđmana bb 21216 Kaštel Novi 021/230-169

Kaštelanski staklenici d.d. Kaštelanska cesta bb 21216 Kaštel Stari 021/896-316

MBM d.o.o. Dolenica bb 10000 Zagreb 01/65-30-724

Obrt Rasadnik Prud Prud 15 20352 Vid 020/690-631

Obrt "RUZINAVI BROD" Davora Zbiljskog 26 10000 Zagreb 091/23-96-580

Pićulo d.o.o. Trg opuzenske bojne7/IV 20355 Opuzen 020/671-178

PP Opuzen international s.p.o. A. Starčevića 46 20355 Opuzen 020/671-572

PZ Kaštelacoop Obala kralja Tomislava 55 21216 Kaštel Stari 021/230-403

Rasadnik Darko I. Mažuranića 17 52210 Rovinj 052/811-172

Skink d.o.o. Valalta bb 52210 Rovinj 052/830-611

SMS-voće d.o.o. Kopilica 5 21000 Split 021/365-665

Stanica za južne kulture Marka Marojice 4 20000 Dubrovnik 020/332-423

Voćarski centar d.o.o. Savska 183 10000 Zagreb 01/36-91-007

Vibor d.o.o. Mosorska 23 21251 Žrnovnica 021/328-521

VVVV Blajić d.o.o. Turjaci - Sinj 21230 Sinj 021/836-299

Izvor: Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek, Pregled proizvodnje sadnog materijala 2004. god.


55

13. ZAKONSKA REGULATIVA I POTPORE U MASLINARSTVU

• Zakon o državnim potporama u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu NN, br. 87/02.

• Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o državnim potporama u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, NN, br. 117/03.

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, NN, br. 82/04.

• Pravilnik o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje, modela potpore dohotku i programa očuvanja hrvatskih izvornih i zaštićenih pasmina, NN, br. 11/03.

• Izmjene i dopune Pravilnika o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje, modela potpore dohotku i programa očuvanja hrvatskih izvornih i zaštićenih pasmina, NN, br. 150/04. (poticaj za preradu ploda maslina)

• Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, NN, br. 47/04.

• Izmjena i dopuna Pravilnika o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, NN, br. 114/04; NN, br. 2/05.

• Pravilnik o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, NN, br. 47/03.

• Izmjena i dopuna Pravilnika o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, NN br. 6/04; NN, br. 185/04.

• Pravilnik o primjeni zakona o posebnom porezu na naftne derivate što se odnosi na eurodizel - dizelsko gorivo obojeno plavom bojom, NN, br. 179/03.

14. LITERATURA1. Alfei, Barbara, Pannelli, G., Ricci, A.

(2003): Olivocoltura di qualita, Bologna.

2. Bakarić, P., (2002): Sorte maslina

Dubrovačkog primorja, Dubrovnik.

3. Bakarić, P., (2004): Paunovo oko

/Spilocaea oleagina (Cast.)/Hugh. –

opasna bolest masline, Dubrovnik.

4. Brzica, K., (1991): Voćarstvo za

svakoga, Zagreb.

5. Del Fabro, A., (2000): Coltivare L’olivo e

utilizzarne i frutti, Milano.

6. Elezović, D., (1980): Praktično

maslinarstvo,. Split.

7. Fiorino, P., (2003): Olea – Trattato di

olivicoltura, Bologna.

8. Grupa autora HZPSS, (2003): Mapa iz

maslinarstva, Zagreb.

9. Guario, A., Laccone, G., La Notte, F., Murolo, O., Percoco, A., (2001): Le

principali avversità parassitarie dell’olivo,

Bari.

10. International Olive Oil Council, (1999): Olive pest and disease management, Madrid.

11. Katalinić, M., (1998): Zaštita masline od

štetnika, bolesti i korova, Split.

12. Kovačević, I., Perica, S., (1994): Suvremeno maslinarstvo, Split.

13. Krpina, I. i suradnici (2004): Voćarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb.

14. Škarica, B., Žužić, I., Bonifačić, M., (1996): Maslina i maslinovo ulje visoke

kakvoće u Hrvatskoj, Rijeka.

15. Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo (2004): Pregled proizvodnje sadnog

materijala, Osijek.

16. Žužić, I., Ciglar, I., (1987): Usmjerena i

integralna zaštita masline, Samobor.

Documents

podizanje novih nasada maslina - savjetodavna.hr · podizanje novih nasada maslina 1 hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu sluŽbu ministarstvo poljoprivrede, Šumarstva i