Završno izvješće o vrednovanju mjera Programa VREDNOVANJE ...¡no-izvješće-o-vrednovanju-mjera... · Odgovori na zajednička pitanja za vrednovanje (ZPV) koja su obuhvaćena

Završno izvješće o vrednovanju mjera Programa

za potrebe GIP-a u 2019.

VREDNOVANJE PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA

REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014.-

2020., VREDNOVANJE SUSTAVA TE PRIPREME

ANALIZA ZA IZVJEŠTAVANJE PREMA EUROPSKOJ

KOMISIJI U 2019. GODINI

Ugovor br.:50/2018/VV

Studeni 2019. godine

IZVJEŠĆE O USPOSTAVLJENOM SUSTAVU ZA PRIKUPLJANJE POTREBNIH PODATAKA I METODOLOGIJI KOJA ĆE SE PRIMJENJIVATI ZA ODGOVARANJE NA PITANJA ZA VREDNOVANJE

Izvješće pripremili:

Virgilio Buscemi, Ključni stručnjak 1

Paola Paris, Ključna stručnjakinja 2

Andrijana Mihulja, Stručnjakinja za ključno područje 1

Edo Jerkić, Stručnjak za ključno područje 2

Sanja Grgurić, Stručnjakinja za ključno područje 2

Lidija Pavić – Rogošić, Stručnjakinja za ključno područje 3

Ivana Laginja, Stručnjakinja za ključno područje 3

Ana Štrbenac, Stručnjakinja za ključno područje 3

Željko Mikić, Stručnjak za ključno područje 4

Dodatnu podršku stručnjacima u pripremi izvješća pružili su:

Fanica Vresnik, Iva Zelenko, Marija Martinko, Antonio Matković

Izvršitelji usluge:

Zajednica ponuditelja:

SELECTIO d.o.o. za upravljanje ljudskim potencijalima

LATTANZIO MONITORING & EVALUATION S.R.L.

Zelena infrastruktura d.o.o.

Vivo Somnia d.o.o.

ODRAZ - Održivi razvoj zajednice

Laginja j .d.o.o.

GEKOM - Geofizikalno i ekološko modeliranje d.o.o.

ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O VREDNOVANJU MJERA PROGRAMA ZA POTREBE GIP-A U 2019.

3

Sadržaj

1. Sažetak ...................................................................................................................................................................................... 6

1.1 Metodološki pristup vrednovanju ....................................................................................................................... 6

1.2 Rezultati vrednovanja, zaključci i preporuke .................................................................................................. 8

2. Uvod ........................................................................................................................................................................................ 22

3. Pregled provedenih aktivnosti za potrebe vrednovanja ................................................................................... 23

3.1 Metodološki pristup vrednovanju .................................................................................................................... 23

3.2 Provedene aktivnosti analize .............................................................................................................................. 25

4. Rezultati izrade analitičke podloge i odgovora na Zajednička pitanja za vrednovanje........................ 28

5. Rezultati izrade analitičke podloge i odgovora na pitanja za vrednovanje vezana za ostala područja

PRR-a (ZPV 19, 20, 21) ............................................................................................................................................................169

6. Rezultati izrade analitičke podloge i odgovora na pitanja za vrednovanje vezana za glavne ciljeve

EU 190

7. Analiza dodatnih pokazatelja rezultata i pokazatelja učinka ........................................................................263

7.1 Procjena „neto“ efekata Programa uzimajući u obzir pokazatelje učinka ......................................263

Prilog – upitnik za istraživanje među korisnicima PRR_a ........................................................................................275


4

KRATICE

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

ARPA Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije

BDP Bruto društveni proizvod

CLLD Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice

EK Europska komisija

EPFRR Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

ERS Evaluacijska radna skupina

ESI fondovi Europski strukturni i investicijski fondovi

EU Europska unija

FI Financijski instrument

GIP Godišnje izvješće o provedbi

HAMAG – BICRO Hrvatska agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije

IAKS Integrirani administrativni i kontrolni sustav

IPARD Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (Instrument for

Pre-Accession Assistance for Rural Development)

LAG lokalna akcijska grupa

MERS Međuresorna evaluacijska radna skupina

M Mjera

MRR Mreža za ruralni razvoj

MPOLJ Ministarstvo poljoprivrede

MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije


5

OzP Odbor za praćenje

P Prioritet Unije

PRR Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.

RH Republika Hrvatska

SFC Sustav za upravljanje fondovima u EU (System for Fund Management in

the EU)

SUK Sustav upravljanja i kontrole

TO Tijelo za ovjeravanje

TOP Tip operacije

UT Upravljačko tijelo

ZPP Zajednička poljoprivredna politika

ŽP Žarišno područje


6

1. Sažetak

Ovo izvješće opisuje rezultate provedene analize za potrebe vrednovanja Programa ruralnog razvoja

RH-a za potrebe izrade Godišnjeg izvješća o provedbi za 2018. godinu temeljem utvrđenog pristupa i

definiranih metoda prikupljanja podataka u Evaluacijskoj matrici predstavljenoj u Izvješću o

uspostavljenom sustavu za prikupljanje potrebnih podataka i metodologiji koja će se primjenjivati za

odgovaranje na pitanja za vrednovanje (Zadatak 2 vrednovanja). Tijekom provedbe pristupilo se

provedbi metoda analize i prikupljanja podataka potrebnih za praćenje svih utvrđenih pokazatelja.

Tijekom provedbe svi su stručnjaci bili uključeni u provedbu prikupljanja podataka, uključujući i

konzultacije s dionicima koji su identificirani kao relevantni za pojedino područje provedbe relevantnih

mjera, tj. predstavljaju izvore sekundarnih podataka. Voditelj projekta/tima je pri tome vodio proces

usklađivanja prikupljanja podataka i pripreme za njihovu obradu uz podršku stručnjaka prema ključnim

područjima koji su proveli kvantitativnu i kvalitativnu obradu prikupljenih podataka za pojedine

pokazatelje. Svi podaci su obrađeni u obliku za pripremu Godišnjeg izvješća za 2018. godinu prema

zadanoj strukturi sučelja SFC.

1.1 Metodološki pristup vrednovanju

Odgovori na zajednička pitanja za vrednovanje (ZPV) koja su obuhvaćena ovim vrednovanje

pripremljeni su na način koji je olakšao pripremu Godišnjeg izvješća za 2018. godinu. S druge strane, u

svrhu organizacije vrednovanja prema tematskim poveznicama ZPV-a, ZPV-i su za potrebe ovog

vrednovanja grupirani u tematske skupine kako slijedi:

▪ Inovacije i znanje (ZPV: 1, 2, 3, 23, 30)

▪ Konkurentnost i poljoprivredna ekonomija (ZPV: 4, 5, 6, 7, 22, 27)

▪ Okoliš, bioraznolikost, tla i vode (ZPV: 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 26, 28)

▪ Lokalni razvoj, uključenost, siromaštvo (ZPV: 16, 17, 18, 25, 29)

▪ Horizontalne teme / sinergije (ZPV: 19, 20, 21)

U nastavku je popis pojedinih pitanja za vrednovanje:

▪ ŽP 1A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle inovacije, suradnju i razvoj baze

znanja u ruralnim područjima?

▪ ŽP 1B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle jačanje poveznica između

poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija, u svrhu boljeg

upravljanja okolišem i ekološke učinkovitosti?

▪ ŽP 1C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle cjeloživotno učenje i stručno

osposobljavanje u sektorima poljoprivrede i šumarstva?

▪ ŽP 2A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele poboljšanju gospodarskih

rezultata, restrukturiranju i modernizaciji gospodarstava kojima je dodijeljena potpora,

posebno povećanjem njihova sudjelovanja na tržištu i diversifikacije poljoprivrednih aktivnosti?

▪ ŽP 2B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle ulazak poljoprivrednika s

odgovarajućom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo generacijsku obnovu?

▪ ŽP 2C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa utjecale na poboljšanje održivosti i

konkurentnosti poduzeća iz sektora šumarstva te promicanje održivog gospodarenja šumama?


7

▪ ŽP 3A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele poboljšanju konkurentnosti

primarnih proizvođača kojima je dodijeljena potpora njihovom boljom integracijom u

poljoprivredno-prehrambeni lanac programima kvalitete, dodajući vrijednost poljoprivrednim

proizvodima, promocijom lokalnih tržišta i kratkih lanaca opskrbe te proizvođačkim grupama i

međustrukovnim organizacijama?

▪ ŽP 3B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle sprečavanje rizika i upravljanje

rizicima na poljoprivrednom gospodarstvu?

▪ ŽP 4A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle obnovu, očuvanje i povećanje

bioraznolikosti, uključujući područja mreže Natura 2000, područja s prirodnim ograničenjima

ili ostalim posebnim ograničenjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti te stanje

europskih krajobraza?

▪ ŽP 4B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle bolje upravljanje vodama,

uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima?

▪ ŽP 4C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle sprečavanje erozije tla i bolje

upravljanje tlom?

▪ ŽP 5 A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele većoj učinkovitosti u upotrebi

voda u poljoprivredi?

▪ ŽP 5 B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele većoj učinkovitosti u upotrebi

energije u poljoprivredi i preradi hrane?

▪ ŽP 5C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele opskrbi i korištenju

obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina

u svrhu bio gospodarstva?

▪ ŽP 5D: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele smanjenju emisija

stakleničkih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost?

▪ ŽP 5E: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle pohranu i sekvestraciju ugljika

u poljoprivredi i šumarstvu?

▪ ŽP 6A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle diversifikaciju, stvaranje i

razvoj malih poduzeća, kao i otvaranje radnih mjesta?

▪ ŽP 6B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle lokalni razvoj u ruralnim

područjima?

▪ U kojoj su mjeri sinergije između prioriteta i žarišnih područja Programa povećale njegovu

učinkovitost?

▪ U kojoj je mjeri tehnička pomoć pridonijela ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 59. Uredbe

(EU) br. 1303/2013 i članku 51. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013?

▪ U kojoj je mjeri MRR pridonijela ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 54. stavku 2. Uredbe (EU)

br. 1305/2013?

Osim navedenih ZPV, provedena je analiza u kontekstu poštivanja horizontalnih principa iz čl. 5, 7 i 8

Uredbe (EU) br. 1303/2013 kroz sljedeća pitanja za vrednovanje:

▪ U kojoj je mjeri provedba Programa doprinijela ravnopravnosti žena i muškaraca te zabrani

diskriminacije (članak 7 Uredbe (EU) br. 1303/2013)?

▪ U kojoj se mjeri provedbom Programa podupire održivi razvoj (članak 8 Uredbe (EU) br.

1303/2013)?

▪ U kojoj su mjeri pri upravljanju Programom poštivana uključivanja relevantnih partnera (članak

5 Uredbe (EU) br. 1303/2013)?


8

Na kraju, provedeno je i vrednovanje napretka u osiguravanju integriranog pristupa za uporabu EPFRR-

a i ostalih instrumenata Europske unije.

Glavne metode za prikupljanje podataka provedene tijekom vrednovanja su bile:

1. Sekundarni podatci

▪ Analiza i obrada podataka iz sustava praćenja (MIS) o provedbi pojedinih mjera PRR-a

▪ Analiza programskih i provedbenih dokumenata PRR-a

▪ Analiza poslovnih planova za procjenu rezultata investicijskih mjera u smislu jačanja

konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

▪ Analiza podataka i dokumenata o okolišnim podatcima – Hrvatske vode, Hrvatska agencija za

okoliš i prirodu, Državni zavod za statistiku, Bio Portal – Informacijski sustav zaštite prirode

▪ Analiza izvješća o provedbi ESIF-a u Republici Hrvatskoj

2. Primarni podatci

▪ Sastanci / razgovori s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede (npr. odgovorni za mjere,

aktivnosti praćenja, sustav kontrole, itd.), APPRRR i drugim dionicima

▪ Provedba on-line istraživanja među korisnicima (1.1.1, 1.1.2, M02, 4.1.1, 4.1.2, .4.2.1, 6.1.1, 6.3.1,

M10, M11)

▪ Fokus skupina s predstavnicima LAG-ova

Ograničenja tijekom provedbe vrednovanja:

▪ Investicijske mjere – nedovoljan broj završenih investicijskih projekata do kraja 2016. godine te

dostupnost FADN podataka do 2017. godine onemogućio je provedbu protučinjenične analize

za utvrđivanje učinka i doprinosa PRR-a.

▪ Kao što je predviđeno smjernicama Europske komisije, korištene su alternativne metode za

vrednovanje doprinosa PRR-a za pokazatelj rezultata R2, kao i procjenu doprinosa PRR-a

pokazateljima učinka I.7, I.8, I.11, I.12.

▪ Razina napretka u provedbi PRR-a nije omogućavala procjenu učinka na socio-ekonomske

pokazatelje.

1.2 Rezultati vrednovanja, zaključci i preporuke

Proces vrednovanja je bio vrlo kratak (otprilike 3 mjeseca) te stoga rezultati daju svojevrsni pregled

situacije provedbe PRR-a. Velika potpora i suradnja svih tijela u SUK-u PRR-a omogućila je evaluatorima

da na ZPV-e odgovorimo prihvatljivim standardom i u skladu sa smjernicama Europske komisije za

provedbu vrednovanja PRR-a. Proces vrednovanja PRR-a se nastavlja nastavno na ovo vrednovanje te

određena razmatranja i analize mogu biti učinjene samo u ex-post vrednovanju (npr. protučinjenične

analize). Vrednovanje koje se provodi sredinom provedbe programa, kao što je ovo, predstavlja priliku

za poboljšanje procedura provedbe, kao i strategije programa (za promjenu ili organiziranje odluka na

temelju prvih rezultata PRR-a), kako bi mjere bile konkretnije, jednostavnije i orijentirane stvarnim

potrebama ruralnih područja. Evaluatori su utvrdili kako je Upravljačko tijelo, vrlo ozbiljno pristupio

zadatku i učinio sve što je moguće kako bi evaluatori uspješno završili zadatak na najbolji mogući način,

uz najveći mogući trud.


9

Prije pregleda rezultata vrednovanja po pojedinim pitanjima za vrednovanje, na početku ističemo

ključni uspjehe PRR-a do sada koji su utvrđeni tijekom vrednovanja:

▪ Dobar uspjeh savjetodavnih usluga, vrlo važan za poticanje inovacija i istraživanja

▪ Visoka razina uključenosti mladih poljoprivrednika u obrazovnim aktivnostima

▪ Dobar postotak ulaganja u restrukturiranje ili modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava,

posebice za mlade poljoprivrednike

▪ Strategija LAG-ova je dobra, ali tek sada počinju s projektima

▪ Visoka razina projekata vezanih uz potporu očuvanju biološke raznolikosti i krajobraza

▪ Mnogi projekti za bolje upravljanje zemljištem i sprječavanje erozije tla

U nastavku je detaljniji pregled rezultata vrednovanja prema pojedinim zajedničkim pitanjima za

vrednovanje (ZPV), grupirane prema tematskim područjima. Za svako tematsko područje su istaknuti

ZPV-i, ključni nalazi u odnosu na svako ZPV te zaključci i preporuke.

Inovacije i znanje

Pregled zajedničkih pitanja za vrednovanje:

▪ 1A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle inovacije, suradnju i razvoj baze

znanja u ruralnim područjima?

▪ 1B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a poduprle jačanje poveznica između

poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija, uključujući u svrhu

boljeg upravljanja okolišem i ekološke učinkovitosti?

▪ 1C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a poduprle cjeloživotno učenje i stručno

osposobljavanje u sektorima poljoprivrede i šumarstva?

▪ ZPV 23: U kojoj je mjeri PRR pridonio postizanju glavnog cilja EU-a za 2020. godinu da se 3 %

BDP-a EU-a ulaže u istraživanje i razvoj te inovacije?

▪ ZPV 30: U kojoj je mjeri PRR pridonio poticanju inovacija?

Tablica 1: Ključni nalazi

ŽP/ZPV TOP (izravni doprinos) Ključni pokazatelji

1A 1.1.1, 1.1.2, 1.1.31, 1.1.4, 1.2.1, 2.1.1,

2.1.2, 2.1.3, 2.1.4, 16.1.1, 16.1.2,

16.4.1

T1- postotak ukupne javne potpore isplaćene za M1, M2 i M16 u

odnosu na ukupna alocirana javna sredstva PRR-a – 7,94%

ostvarenje cilja

1B 16.1.1, 16.1.2, 16.4.1 T2 - Ukupan broj operacija suradnje koje se podupiru u okviru

mjera suradnje – 0% ostvarenje cilja

1C 1.1.1, 1.1.2, 1.1.3, 1.1.4, 1.2.1 T3- Ukupan broj sudionika kojima je pružena izobrazba – 88,74%

ostvarenje cilja

1 TOP-ovi označeni crvenom bojom su oni koji do 31.12.2018. nisu imali izvršene isplate prema (krajnjim) korisnicima.


10

ZPV 23 M01, M02, M16 T1- postotak ukupne javne potpore isplaćene za M1, M2 i M16 u

odnosu na ukupna alocirana javna sredstva PRR-a – 7,94%

ostvarenje cilja

ZPV 30

Tablica 2: Zaključci i preporuke

ŽP/ZPV Zaključak Preporuka

1A Savjetodavne usluge vrlo pozitivno

ocijenjene (istraživanje)

Udio mladih poljoprivrednika nizak

Važno aktiviranje i povezivanje M01 i M02 aktivnosti prema

mladim poljoprivrednicima – dugoročni učinak

Iskustvo iz provedbe M02 – prilagodba obrazovanja M01

1B

1C M01 vrlo učinkovita (obuhvat/trošak),

nedostatak ciljanih TOP-ova

Struktura polaznika većinom muškarci,

no značajno ispod 40g)

Čim prije započeti s provedbom TOP-a 1.1.3 (mladi

poljoprivrednici) te pozitivni učinci/sinergije na druge TOP-

ove (6.1.1.)

23, 30 Niska razina apsorpcije sredstava ukazuje na nedovoljno iskorištenu priliku za povećanje ulaganja u znanje

i povezivanje poljoprivrednika, prije svega M16. Savjetodavne usluge pružene kroz M02 su vrlo pozitivno

ocijenjene od strane korisnika temeljem rezultata istraživanja. Udio mladih poljoprivrednika/poduzetnika

u aktivnostima je relativno nizak u odnosu na dobnu strukturu korisnika. Trenutna ulaganja ne ukazuju na

značajan doprinos, ali imaju značajan potencijal, posebice u sinergijskim djelovanjem s obrazovnim,

savjetodavnim investicijskim ulaganjima.

Konkurentnost i poljoprivredna ekonomija


▪ 2A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele poboljšanju gospodarskih rezultata,

restrukturiranju i modernizaciji gospodarstava kojima je dodijeljena potpora, posebno

povećanjem njihova sudjelovanja na tržištu i diversifikacije poljoprivrednih aktivnosti?

▪ 2B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a poduprle ulazak poljoprivrednika s

odgovarajućom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo generacijsku obnovu?

▪ 2C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa utjecale na poboljšanje održivosti i

konkurentnosti poduzeća iz sektora šumarstva te promicanje održivog gospodarenja šumama?

▪ 3A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele poboljšanju konkurentnosti

primarnih proizvođača kojima je dodijeljena potpora njihovom boljom integracijom u

poljoprivredno-prehrambeni lanac programima kvalitete, dodavanjem vrijednosti

poljoprivrednim proizvodima, promocijom lokalnih tržišta i kratkih lanaca opskrbe te

proizvođačkim grupama i međustrukovnim organizacijama?

▪ 3B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a poduprle sprječavanje rizika i upravljanje

rizicima na poljoprivrednom gospodarstvu?

▪ ZPV 22:U kojoj je mjeri PRR pridonio postizanju glavnog cilja EU-a za 2020. godinu da se stopa

zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine poveća na najmanje 75 %?


11

▪ ZPV 27: U kojoj je mjeri PRR pridonio cilju ZPP-a da se potiče konkurentnost poljoprivrede?



2A 1.1.2., 1.2.1, 2.1.2, 4.1.1, 4.3.1,

6.3.1, 16.1.1., 16.1.2.

M18

T4/R1: postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena

potpora u okviru PRR RH za ulaganja u restrukturiranje ili modernizaciju

– 20,51% ostvarenje cilja

R2: Promjena u poljoprivrednoj proizvodnji na gospodarstvima kojima je

dodijeljena potpora/GJR (jedinica godišnjeg rada): 4.1.1 (+57,38%), 6.3.1

(+39,12%)

2B 1.1.3, 2.1.4, 6.1.1 T5/R3: postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena

potpora u okviru PRR-a za plan razvoja poslovanja/ulaganja za mlade

poljoprivrednike – 61,61% ostvarenje cilja

R2: 6.1.1 (+37,51%)

2C 4.3.3, 8.6.1, 8.6.2 Ukupno ulaganje u modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme –

5,05% ostvarenje cilja

Ukupna duljina (re)konstruirane šumske infrastrukture (km) – 2,74%

ostvarenje cilja

Broj korisnika šumskih gospodarstava u odnosu na one koji djeluju u

sektoru – 1,29% (udio)

3A 1.1.4, 3.1.1, 3.2.1, 4.2.1, 9.1.1,

14.1.1, 14.1.2, 14.1.3, 16.4.1

T6/R4 % poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za

sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim tržištima i kratkim lancima

opskrbe te proizvođačkim grupama/ organizacijama – 17,46%

ostvarenje cilja;

R2: 4.2.1 (+17,84%)

3B 5.2.1, 5.2.2, 17.1.1 T7/R5: postotak poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u

programima upravljanja rizicima – 54,79% ostvarenje cilja

Razminirano poljoprivredno zemljište – 120,24% ostvarenje cilja

ZPV 22 2A, M07, M19 T21 - % ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama lokalnog razvoja

– 166,11% ostvarenje cilja

T22 - % ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanih

usluga/infrastrukture – 118,6% ostvarenje cilja

T23 - radna mjesta stvorena u projektima za koje je dodijeljena potpora

(LEADER) – 5% ostvarenje cilja

ZPV 27 2A, 2B, 3A



2A Značajna ostvarenja i doprinos su kroz

provedbu 4.1.1 i 6.3.1

Snažan sinergijski doprinos M01 i M02

Ciljano usmjeriti obrazovne aktivnosti vezano za korisnike,

ali i one čija su ulaganja završila kako bi se omogućio

dugoročni učinak.

2B Udio mladih upravitelja se povećava unatoč

trendu. Ulaganja su većinom bila materijalna;

Aktivirati preostale TOP-ove i ubrzati provedbu mjera te

dodatno poticati mlade poljoprivrednika za ulaganja u


12

mala ulaganja u razvoj stručnog znanja (6.1.1).

2.1.4 – niska razina provedbe

stručna znanja u poljoprivredi kako bi se maksimizirao

učinak ulaganja u opremu i ostalu dugotrajnu imovinu.

2C Niska razina provedbe/apsorpcije (plan

obećavajući za M08)

Nisko uključivanje korisnika iz Gorskog

kotara i Like

Istražiti razloge niske razine provedbe TOP-ova, prije svega

u smislu odgovaraju li uvjeti potrebama potencijalnih

korisnika, i razloge nezastupljenosti određenih zemljopisnih

područja bogatim šumama

3A Nizak interes za sustave kvalitete (3.1.1), TOP-

ovi unutar M01, M03, M14 i M16 nisu aktivirani

Iznimno pozitivan doprinos kroz 9.1.1

Povećati osviještenost potencijalnih korisnika o važnosti

ulaganja u sustave kvalitete

Osigurati što je moguće veću interakciju TOP-ova unutar

ovog žarišnog područja kako bi se osiguralo sinergijsko

djelovanje

3B Niska razina interesa za preventivne aktivnosti

(5.2.1)

Izniman uspjeh mjera za izravno ublažavanje

rizika

Intenzivirati aktivnosti osvještavanja, informiranja vezano

za 5.2.1 te po mogućnosti ostvariti sinergijske učinke s TOP-

om 17.1.1

ZPV 22 Utjecaj na zapošljavanje – 2 g. nakon investicija; Učinci M19 se očekuju značajno kroz 2019. g.

ZPV 27 Učinak kroz investicijske mjere je značajan, dok ulaganja u znanja i inovacije (posebice prema mladim

poljoprivrednicima, kao i mjerama prevencije rizika, sustava kvalitete nisu još ostvarila očekivanja, što je

ključno za maksimiziranje učinka materijalnih ulaganja na konkurentnost

Okoliš, bioraznolikost tla i vode


▪ 4A: U kojoj mjeri su intervencije u okviru Programa poduprle obnovu, očuvanje i povećanje

bioraznolikosti, uključujući u područjima mreže Natura 2000 i u područjima s prirodnim

ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti,

kao i stanje europskih krajobraza?

▪ 4B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle bolje upravljanje vodama,

uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima?

▪ 4C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a poduprle sprječavanje erozije zla i bolje

upravljanje tlom?

▪ ZPV 26: U kojoj je mjeri PRR pridonio poboljšanju okoliša te postizanju cilja strategije EU-a za

bioraznolikost da se zaustavi gubitak bioraznolikosti i degradacija usluga ekosustava?


13



4A 1.1.1, 2.1.1, 2.1.3, 2.3.1, 4.4.1,

8.5.1, 8.5.2

10.1.3, 10.1.4, 10.1.5, 10.1.6, 10.1.8, 10.1.9,

10.1.10, 10.1.11; 10.1.13, 10.2.1

11.1.1, 11.2.1

13.1, 13.2, 13.3

T8 (šumarstvo) - % šuma/drugih šumskih područja za koje su

sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupire

bioraznolikost - 2,67% ostvarenje cilja

T9 (poljoprivreda) - % poljoprivrednih zemljišta za koje

su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupire

bioraznolikost i/ili očuvanje krajobraza - 83,98% ostvarenje

cilja

4B 1.1.1, 2.1.1, 2.1.3, 2.3.1, 10.1.12, 10.1.13,

10.1.15, 10.1.16

T10 (poljoprivreda) - % poljoprivrednog zemljišta za koje su

sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja

vodama - 118,89% ostvarenje cilja

T11 (šumarstvo) - % šumskog zemljišta za koje su sklopljeni

ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja vodama

- 2,72% ostvarenje cilja

4C 1.1.1

2.1.1, 2.1.3, 2.3.1

10.1.1

T12 (poljoprivreda) - % poljoprivrednog zemljišta za koje su

sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja tlom

i/ili sprečavanja erozije tla - 118,89% ostvarenje cilja

T13 (šumarstvo) - % šumskog zemljišta za koje su sklopljeni

ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja tlom i/ili

sprečavanja erozije tla - 2,72% ostvarenje cilja

26 4A, 4B, 4C

Biološka raznolikost i usluge ekosustava su

obnovljene; Genetski resursi su zaštićeni;

Sačuvana i poboljšana kvaliteta vode;

Kvaliteta tla je poboljšana i erozija je

spriječena

I.8 Indeks ptica na poljoprivrednom zemljištu (FBI) - Proxy

pokazatelji: % KPP koji je imao koristi od intervencija za

bioraznolikost: 6,4%; % KPP u SPA koji je imao koristi od

intervencija za bioraznolikost: 3%

I.9 Poljoprivreda visoke prirodne vrijednosti (HNV) - PRR

doprinos: 2,4% KPP-a (10.1, 11), 11% KPP-a (10.1, 11, 13)

(48,24% KPP-a je u PPVPV)

PRR je podržao implementaciju Direktive o pticama na ukupno

13% KPP-a (10.1,11 i 13), 3% samo 10.1 i 11

PRR je podržao implementaciju Direktive o staništima na

ukupno 10% KPP-a (10.1,11 i 13), 2% samo 10.1 i 11


14


ŽP Zaključak Preporuka

4A M11 I 13-doprinos očuvanju biološke i

krajobrazne raznolikosti

Doprinos operacija za očuvanje bioraznolikosti

(10.1) mali. Potpuna kvantifikacija učinaka nije

moguća u ovom trenutku; moguće za ex-post

Značajan doprinos održavanju i poboljšanju

područja s prirodnim ograničenjima kao i

očuvanju ugroženih izvornih i zaštićenih

pasmina domaćih životinja (25 od 26)

Potaknuti provedbu operacije 4.4.1, kao i operacija

10.1.11, 10.1.12, 10.1.13, 10.1.4, 10.1.5, 10.1.6, 10.1.7,

10.1.8, 8.5.1, 8.5.2

4B PRR doprinijelo smanjenju unosa N, P i pesticida

Sektor poljoprivrede znatno uspješniji od sektora

šumarstva

Mjere s neizravnim doprinosom imaju veću

razinu implementacije, a posljedično i učinak

(npr. M11), od mjera s izravnim doprinosom

Dodatno razviti sustav prikupljanja podataka vezano

uz potrošnju gnojiva i pesticida za korisnike PRR-a

Promoviranje mjera i tipova operacija PRR u šumarstvu

TOP-i s izravnim doprinosom žarišnom području 4B

4C Provedba mjera PRR doprinijela je povećanju

organskog ugljika u tlu te sprječavanju erozije,

što je zaključeno temeljem izračunatih proxy

vrijednosti.

Dodatno razviti praćenje stanja tla na području provedbe

PRR

Promoviranje mjera i tipova operacija PRR u šumarstvu i

TOP s izravnim doprinosom žarišnom području 4C

26 PRR u dobroj mjeri (prvenstveno zahvaljujući M11 i M13) doprinosi postizanju cilja strategije Europa 2020 da

se maksimiziraju poljoprivredne površine travnjaka, obradivog zemljišta i trajnih nasada koje pokrivaju mjere

vezane uz biološku raznolikost. Još je uvijek niska apsorpcija operacija pod podmjerom 10.1., kao i operacija

koje se odnose na sektor šumarstva.

Potrebno je i dalje promicati mjere koje doprinose ovom EU cilju, s obzirom da je apsorpcija pojedinih mjera

još uvijek niska (10.1., 8.5)

Nastaviti s programom praćenja čestih vrsta ptica.

Pregled zajedničkih pitanja za vrednovanje

▪ 5A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele većoj učinkovitosti u upotrebi voda

u poljoprivredi? (nije programirano)

▪ 5C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele opskrbi i korištenju obnovljivih

izvora energije, nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu

biogospodarstva?

▪ 5D: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele smanjenju emisija stakleničkih

plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost?

▪ 5E: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle pohranu i sekvestraciju ugljika u

poljoprivredi i šumarstvu?


15

▪ ZPV 24: U kojoj je mjeri PRR pridonio ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim

promjenama te postizanju glavnog cilja EU-a za 2020. da se emisije stakleničkih plinova smanje

za najmanje 20 % u odnosu na razine iz 1990. ili za 30 % ako to uvjeti dopuste, povećanju udjela

energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije na 20 % te povećanju energetske

učinkovitosti za 20 %?

▪ ZPV 28: U kojoj je mjeri PRR pridonio cilju ZPP-a da se osigura održivo gospodarenje prirodnim

resursima i djelovanje protiv klimatskih promjena?



5C 4.1.3., 4.2.2.

T 16 - Ukupno ulaganje u obnovljive izvore energije - 189.746.02 EUR

- 0.12 % ostvarenje cilja

R 15 - Količina energije proizvedena iz obnovljivih izvora energije

sufinanciranih kroz projekte - 20,7136715 TOE (240.900,00

kWh/godišnje)

5D 4.1.2., 10.1.2., 10.1.14., 14.1., 14.3.

R18 - smanjene emisije metana i dušikovog oksida radi primjene mjera

u PRR projektima - 2,7% (1% ukupnih emisija stakleničkih plinova

iz poljoprivrede)

R19 - smanjene emisije amonijaka - 5,1% (1,3% ukupne emisije

amonijaka iz poljoprivrede)

5E 10.1.7.

R20 / T19 - % poljoprivrednog i šumskog zemljišta za koje su

sklopljeni ugovori o upravljanju koji pridonose sekvestraciji ili pohrani

ugljika - 13,07 % ostvarenje cilja

ZPV 24 4.1., 7.2., 8.6., M10, M11 I.7 Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi – 29

kt CO2 (smanjenje od minimalno 1%)

ZPV 28 4A, 4B, 4C, 5A, 5B, 5C, 5D i 5E



5C

Nema značajnog doprinosa opskrbi i korištenju obnovljivih

izvora energije u svrhu biogospodarstva.

Među prijavljenim projektima pokazan je vrlo slab interes

za ulaganja u druge oblike obnovljivih izvora energije osim

sunčanih elektrana.

Povećati djelovanje na promociji i informiranju

poljoprivrednika o prednostima obnovljivih izvora

energije te iskorištavanju otpada, nusproizvoda i

ostataka u svrhu biogospodarstva.

Staviti veći naglasak na iskorištavanje

nusproizvoda, otpada i ostataka te informirati i

educirati poljoprivrednike o takvim

mogućnostima.


16

5D

Smanjenje emisija stakleničkih plinova i amonijaka iz

poljoprivrede za minimalno 1% ukupne emisije iz

poljoprivrede u RH.

Nastaviti s edukacijom poljoprivrednika po pitanju

upravljanja stajskim gnojem

Promocije i edukacije potencijalnih korisnika za

10.1.2, 10.1.4 i mjere 14.

5E

Porastom broja prijavljenih projekata može se očekivati

povećanje površina šumskog i poljoprivrednog zemljišta

vezanih za pohranu i sekvestraciju ugljika.

Provedba TOP koje izravno (10.1.7.) i neizravno (8.5.1.)

doprinose je niska.

Poboljšati promociju 10.1.7. i 8.5.1.

5C

Nema značajnog doprinosa opskrbi i korištenju obnovljivih

izvora energije u svrhu biogospodarstva.

Među prijavljenim projektima pokazan je vrlo slab interes

za ulaganja u druge oblike obnovljivih izvora energije osim

sunčanih elektrana.

Povećati djelovanje na promociji i informiranju

poljoprivrednika o prednostima obnovljivih izvora

energije te iskorištavanju otpada, nusproizvoda i

ostataka u svrhu biogospodarstva.

Staviti veći naglasak na iskorištavanje

nusproizvoda, otpada i ostataka te informirati i

educirati poljoprivrednike o takvim

mogućnostima.

5D

Smanjenje emisija stakleničkih plinova i amonijaka iz

poljoprivrede za minimalno 1% ukupne emisije iz

poljoprivrede u RH.

Nastaviti s edukacijom poljoprivrednika po pitanju

upravljanja stajskim gnojem

Promocije i edukacije potencijalnih korisnika za

10.1.2, 10.1.4 i mjere 14.

5E

Porastom broja prijavljenih projekata može se očekivati

povećanje površina šumskog i poljoprivrednog zemljišta

vezanih za pohranu i sekvestraciju ugljika.

Provedba TOP koje izravno (10.1.7.) i neizravno (8.5.1.)

doprinose je niska.

Poboljšati promociju 10.1.7. i 8.5.1.

Lokalni razvoj, uključenost, siromaštvo


▪ 6A: U kojoj mjeri su intervencije u okviru Programa poduprle diversifikaciju, stvaranje i razvoj

malih poduzeća, kao i otvaranje radnih mjesta?

▪ 6B: U kojoj mjeri su intervencije u okviru PRR-a poduprle lokalni razvoj u ruralnim područjima?

▪ ZPV 25.: U kojoj mjeri je PRR pridonio postizanju glavnog cilja EU-a za 2020. godinu da se smanji

broj Europljana koji žive ispod nacionalne granice siromaštva?

▪ ZVP 29.: U kojoj je mjeri PRR pridonio cilju Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) da se

postigne uravnoteženi teritorijalni razvoj ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući

stvaranje i očuvanje radnih mjesta?



6B 19.1.1, 19.2.1, 19.3.1, 19.3.2,

19.4.1

7.1.1, 7.2.1, 7.2.2, 7.4.1.

R22/T21 - 65,83% ruralnog stanovništva obuhvaćeno je lokalnim

razvojnim strategijama

R24/T23 - stvoreno 9 novih radnih mjesta

R23/T22 - 35,32 % ruralnog stanovništva ima koristi od

unaprijeđenih usluga/infrastrukture


17

25 M01, M02, M04, M07, M19 Prosječna isplaćenost - 13,8%

29 M04, M06, M07, M19 Prosječna isplaćenost - 17,25%



6B Lokalne razvojne strategije pokrile su značajan dio ruralnog stanovništva (2.372.614 ljudi)

54 LAG-a operativno-tehnički su postavljeni na noge i pokrenuli su raspise natječaja (u 2018.

godini raspisano je 82 natječaja za TOP – 6.3.1.; 37 isplaćeno)

Natječaji za ruralnu infrastrukturu su raspisani, sad uglavnom slijedi njihovo odobravanje i provedba

356 JLS-ova je na neki način koristilo M7, odnosno 35,32% ruralnog stanovništva ima koristi

25 Doprinos kroz:

• ulaganja u strukovno osposobljavanje i savjetovanje

• ulaganja u infrastrukturu i lokalne temeljne usluge

• kroz ulaganja u modernizaciju, restrukturiranje i umrežavanje poljoprivrednih gospodarstava

Vrednovanje stvarnog učinka u ex-post razdoblju.

29 Za potrebe GIP 2019. nije moguće adekvatno vrednovati u kojoj mjeri PRR doprinosi postizanju zajedničkih

učinaka, i to prvenstveno zbog kratkog vremenskog razdoblja provedbe PRR-a. Vrednovanje učinka - u ex-

postu.

I u ovoj fazi provedbe - značajniji napredak, izuzev ostvarenja novih radnih mjesta.

Intenzivno iseljavanje iz RH značajni čimbenik društveno-ekonomskih kretanja, čijem smanjenju može

doprinijeti i PRR. Potrebna je detaljnija analiza ovog trenda.

Horizontalne teme / sinergije

Pregled zajedničkih pitanja za vrednovanje

▪ ZVP 19.: U kojoj su mjeri sinergije između prioriteta i žarišnih područja Programa povećale

njegovu učinkovitost?

▪ ZVP 20.: U kojoj mjeri je tehnička pomoć pridonijela ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 59.

stavku 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013. i članku 51. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013.?

▪ ZPV 21: U kojoj mjeri je Nacionalna ruralna mreža pridonijela ostvarenju ciljeva utvrđenih u

članku 54. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013.?


18



ZVP 19 - Stupanj interakcije među mjerama

ZVP 20 20.1 - Potpora za aktivnosti Tehničke pomoći za

provedbu Programa (20.1)

20.2 - Potpora za uspostavu i rad nacionalne Mreže

za ruralni razvoj

Područja aktivnosti tehničke pomoći (broj i vrsta

aktivnosti)

Jačanje institucionalnih i administrativnih

kapaciteta

Broj alata i aktivnosti povećavao se tijekom godina,

pa ukupan broj provedenih aktivnosti od početka

provedbe Programa iznosi 642.

ZVP 21 20.2 O.24 (pokazatelj ostvarenja) - 6 analitičkih

razmjena

O.25 (pokazatelj ostvarenja) - MRR koristi 23

komunikacijski alat:

O.26 (pokazatelj ostvarenja) - 10 aktivnosti

Europske mreže za ruralni razvoj


ZPV Zaključak Preporuka

ZVP 19 Sinergijski učinci M01 i M02 u odnosu na M10,

M11 i pod-mjeru 6.1.

Osigurati kontinuirano kvalitativno praćenje

učinaka M01 i M02 na žarišna područja i

sinergijske učinke (pozitivne i negativne) i

monitoring za utvrđivanje sinergijskih učinaka

ZVP 20 Promotivne aktivnosti, informiranje široke

javnosti, komunikacija i umrežavanje doprinose

provedbi PRR-a.

Proces praćenja i evaluacije PRR-a odvija se

prema planu i rokovima

Nastavak promotivnih aktivnosti i njihovo

intenziviranje kroz medije i društvene mreže.

Pojačati edukacijsku kampanju za mjere i

operacije za koje postoje pokazatelji o slabijem

interesu potencijalnih korisnika PRR-a.

ZVP 21 Mreža ne raspolaže odgovarajućim ljudskim

kapacitetima

Potreba za osposobljavanjem stručnjaka i

korisnika za podršku potencijalnim korisnicima

Ne postoji sustav praćenja i vrednovanja lokalnih

razvojnih strategija LAG-ova.

Proširiti intenzitet suradnje unutar postojećeg

i budućeg članstva važnih za promociju i

provedbu PRR-a i kapacitete Tajništva.

Uključiti aktivnosti informiranja i edukacije

Osigurati „help desk “za LAG-ove i ostale

(potencijalne) korisnike

Razvoj zajedničkog sustava praćenja i

vrednovanja lokalnih razvojnih strategija

Poštivanje horizontalnih načela

Promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i zabrana diskriminacije u provedbi mjera Programa

ruralnog razvoja i smjernica Europske komisije kod izrade Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., u

primjeni kriterija odabira zahtjeva za potporu osigurava se kroz ravnopravno sudjelovanje i

ostvarivanje potpora u okviru mjera iz Programa ruralnog razvoja svim zainteresiranim korisnicima


19

temeljem propisanih uvjeta i u skladu sa svrhom pojedinog TOP-a. U tom smislu ključni doprinos se

ostvaruje kroz žarišna područja 6A i 6B, tj. provedbu mjera M01, M06, M07 i M19. Ostvarenje ciljeva je

bilo potrebno uzeti u obzir kako u strategiji informiranja i promidžbe, tako i u sastavu Odbora za

praćenje.

Održivi razvoj - U mjerama / pod-mjerama koje spadaju u prioritete 4 i 5, više od 850 milijuna EUR

(35,8% od ukupnih sredstava programa) je stavljeno na raspolaganje. Ta sredstava, više od 672 milijuna

EUR (28,2%), su posebno usmjerena na područja s prirodnim ograničenjima, a gotovo 47,9 milijuna EUR

(2%) na šumska područjima. Oko 275 milijuna EUR sredstava PRR-a namijenjeno je očuvanju i

poboljšanju bioraznolikosti. Svi korisnici IAKS mjera ruralnog razvoja dužni su završiti izobrazbu na

kojoj se posebna pažnja posvećuje zaštiti i očuvanju okoliša te bioraznolikosti. Kroz investicijske

aktivnosti u mjeri 4 Ulaganja u fizičku imovinu posebna se pažnja posvećuje investicijama u područjima

ekološke mreže Natura 2000 te područjima koja su definirana kao ranjiva na nitrate.

Uloga partnera - Upravljačko tijelo poduzelo je korake kako bi se osiguralo sudjelovanje partnerstva u

postupcima provedbe programa utvrđene, u skladu s člankom 47. Uredbe (EU) 1303/2013 i 74. Uredbe

1305/2013. Poslovnik OzP-a odobren je na prvoj sjednici održanoj 2. srpnja 2015. godine, a pripremljen

je u duhu i u skladu s odredbama Kodeksa ponašanja. Kodeks definira zadaće OzP-a i daje jasne odredbe

o sprečavanju sukoba interesa svojih članova. U okviru Programa ruralnog razvoja djeluje i Mreža za

ruralni razvoj, a osnovna zadaća joj je komunikacija i prijenos informacija prema dionicima ruralnog

prostora o mogućnostima Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Državna i javna tijela, javne ustanove te poljoprivrednici kao važni dionici i partneri, uključeni su u sve

procese koji se odnose na provedbu programa. Kako u fazama izrade mjera, pravilnika te sudjelovanja

u fazama donošenja kriterija odabira, tako i fazama informiranja i educiranja o mjerama ruralnog

razvoja.

Osiguravanje integriranog pristupa za uporabu EPFRR-a i ostalih instrumenata

Europske unije

Usklađenost s drugim ESI fondovima je u nastavku prikazana po pojedinim tematskim područjima

sinergijskog djelovanja PRR-a i ostalih operativnih programa u RH financiranih iz ESI fondova.

Poduzetništvo i nepoljoprivredno malo i srednje poduzetništvo

EFRR - Do kraja 2018. pokrenuto je 28 poziva (3 se odnose na FI) ukupne vrijednosti 1,62 mlrd EUR,

ugovoreno je 2.188 projekta (7 se odnosi na FI) ukupne vrijednosti 1.082 MEUR te su izvršene isplate

korisnicima u iznosu 331 MEUR. Pokrenuti su financijski instrumenti (jamstva, mikro i mali zajmovi), te

ih je do kraja 2018. u provedbi bilo 7, a provode ih HAMAG-BICRO, HBOR i EIF.

EFPR - Ugovoreno je 79,8 MEUR ukupnih prihvatljivih izdataka odnosno 47,6 MEUR bespovratnih

sredstava. S ciljem poticanja investicija u postojeće luke, iskrcajna mjesta, skloništa i objekte (logistička

podrška) tijekom 2018., potpora je dodijeljena za 6 ribarskih luka u iznosu od 16,7 MEUR.

Obnovljivi izvori energije

EFRR - Do kraja 2018. objavljeno je ukupno 6 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, a ugovoreno je

1239 projekata koji doprinose energetskoj učinkovitosti, pametnom upravljanju energijom i korištenju

OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i stambeni sektor. U 2017. i 2018. objavljena su 2


20

poziva za povećanje energetske učinkovitosti i korištenje OIE u proizvodnim industrijama i uslužnim

granama gospodarstva (turizam i trgovina) kroz koja je ukupno ugovoreno 89 projekata.

EFPR - Vezano uz povećanu energetske učinkovitosti djelatnosti u pomorstvu i ribarstvu, primjenu

tehnologija s niskim emisijama ugljika, smanjenu emisiju onečišćujućih tvari i/ili stakleničkih plinova i

povećanu energetsku učinkovitost ribarskih brodova putem ulaganja u opremu na brodovima,

energetske preglede sheme te studije do kraja 2018. u sklopu mjere za energetsku učinkovitost i

ublažavanje klimatskih promjena, provodilo se 35 operacija.

Okolišna i društveno-ekonomska održivost ruralnih područja

EFRR - Do kraja 2018. objavljeno je ukupno 6 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, a ugovoreno je

1239 projekata koji doprinose energetskoj učinkovitosti, pametnom upravljanju energijom i korištenju

OIE u javnoj infrastrukturi. U 2017. i 2018. objavljena su 2 poziva za povećanje energetske učinkovitosti

i korištenje OIE u proizvodnim industrijama i uslužnim granama gospodarstva (turizam i trgovina) kroz

koja je ukupno ugovoreno 89 projekata. U svrhu očuvanja, zaštite, promicanja i razvoja prirodne baštine

do kraja 2018. su pokrenuta 3 poziva. Ugovoreno je ukupno 54 projekta, od čega se 20 odnosi na

promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima te 34 koja se odnose na

povećanje privlačnosti i obrazovnog kapaciteta te uspostavu boljeg upravljanja posjetiteljima ostalih

odredišta prirodne baštine. U 2017. ugovorena su 4 projekta čija je svrha razvijanje sustava upravljanja

i kontrole invazivnih stranih vrsta, praćenje stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova, kartiranje

morskih staništa te doprinos završetku uspostavljanja ekološke mreže NATURA 2000 i osiguravanju

dobrog gospodarenja s ciljem očuvanja bioraznolikosti. U 2018. ugovoren je strateški projekt

Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u

dunavsko-dravskoj regiji – NATURAVITA.

ESF/IZM - Krajem 2015. započela je provedba projekata za provedbu mjera aktivne politike

zapošljavanja, čime se doprinijelo porastu zapošljavanja ciljanih skupina putem obrazovanja,

osposobljavanja i prekvalifikacije te potporom za zapošljavanje teže zapošljivih skupina, ali i porastu

razine samozapošljavanja te zadržavanja radnika u zaposlenosti.

Ruralni razvoj

EFRR - Planirane operacije vezane za Povećanje nacionalne pokrivenosti pristupnom mrežom sljedeće

generacije (NGN) u ciljanim područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja su

u visokoj fazi pripremljenosti te se njihovo pokretanje očekuje početkom 2019. godine.

ESF - Radi smanjenja prepreka zapošljavanju osoba najviše pogođenih siromaštvom i socijalnom

isključenošću, do kraja 2018. objavljeno je ukupno 8 poziva usmjerenih na pripadnike marginaliziranih

skupina: žena (Zaželi, u okviru kojeg je do sada zaposleno 5811 žena koje skrbe o gotovo 28000 starijih

osoba), mladih u umjetnosti do 25 godina, starijih od 54 godina u umjetnosti i kulturi, dokvalifikacije,

prekvalifikacije i stjecanje stručnih znanja marginaliziranih skupina. S ciljem poboljšanja pristupa

visokokvalitetnim socijalnim uslugama, uključujući podršku procesu deinstitucionalizacije, do kraja

2018. objavljeno je ukupno 11 poziva.


21

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

EFRR - S ciljem poboljšanja pristupa visokom obrazovanju te boljoj integraciji u obrazovni sustav

učenika i studenata koji se nalaze u nepovoljnom položaju ugovoreno je 14 projekata, koji se odnose na

modernizaciju, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja (studentskih domova) te

doprinose smanjenju troškova studiranja i povećanju pristupa visokom obrazovanju za studente u

nepovoljnom položaju pri čemu je u 2018. broj studenata iznosio 8.900. S ciljem povećanja broja

digitalno zrelih škola, ugovoren je pilot projekt e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola

u okviru kojeg se IKT uveo u obrazovne i poslovne procese u 151 odabranu školu.

ESF - Poziv Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s

teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama provodio

se u 3 faze. Za omogućavanje boljeg pristupa obrazovanju učenika u nepovoljnom položaju tijekom

2018. ugovoren je projekt, kojim se osigurava izravna financijska potpora putem državnih stipendija za

studente nižeg socio-ekonomskog statusa.

Lokalni razvoj

Integrirani pristup teritorijalnom razvoju provodi se u dva različita tipa urbanih područja u RH

financiranih iz EFRR/KF operativnog programa te ESF operativnog programa:

▪ velikim urbanim područjima u kojima se putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja

(ITU) provode mjere održivog urbanog razvoja usmjerene na razvoj naprednih, čistih i

uključivih gradova

▪ malim gradovima na depriviranim, ratom stradalim područjima na kojima se provodi pilot

projekt integrirane obnove s ciljem smanjenja siromaštva.

Teritorijalna suradnja

Hrvatska je uključena u dvije makroregionalne strategije, Strategiju Europske unije za dunavsku regiju

(EUSDR) i Strategiju Europske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) te su njihovi akcijski planovi

uzeti u obzir tijekom izrade (operativnih) programa i programa ETS. S ciljem osiguravanja

komplementarnosti ESI fondova i makroregionalnih strategija, u okviru Nacionalnog koordinacijskog

odbora, osnovan je i Pododbor za koordinaciju sudjelovanja RH u programima europske teritorijalne

suradnje te makroregionalnim strategijama Europske unije.


22

2. Uvod

Ovo izvješće opisuje rezultate provedene analize za potrebe vrednovanja Programa ruralnog razvoja

RH-a za potrebe izrade Godišnjeg izvješća o provedbi za 2018. godinu temeljem utvrđenog pristupa i

definiranih metoda prikupljanja podataka u Evaluacijskoj matrici predstavljenoj u Izvješću o

uspostavljenom sustavu za prikupljanje potrebnih podataka i metodologiji koja će se primjenjivati za

odgovaranje na pitanja za vrednovanje (Zadatak 2 vrednovanja). Tijekom provedbe pristupilo se

provedbi metoda analize i prikupljanja podataka potrebnih za praćenje svih utvrđenih pokazatelja.

Tijekom provedbe svi su stručnjaci bili uključeni u provedbu prikupljanja podataka, uključujući i

konzultacije s dionicima koji su identificirani kao relevantni za pojedino područje provedbe relevantnih

mjera, tj. predstavljaju izvore sekundarnih podataka. Voditelj projekta/tima je pri tome vodio proces

usklađivanja prikupljanja podataka i pripreme za njihovu obradu uz podršku stručnjaka prema ključnim

područjima koji su proveli kvantitativnu i kvalitativnu obradu prikupljenih podataka za pojedine

pokazatelje. Svi podaci su obrađeni u obliku za pripremu Godišnjeg izvješća za 2018. godinu prema

zadanoj strukturi sučelja SFC.


23

3. Pregled provedenih aktivnosti za potrebe vrednovanja

3.1 Metodološki pristup vrednovanju

Odgovori na zajednička pitanja za vrednovanje (ZPV) koja su obuhvaćena ovim vrednovanje

pripremljeni su na način koji je olakšao pripremu Godišnjeg izvješća za 2018. godinu. S druge

strane, u svrhu organizacije vrednovanja prema tematskim poveznicama ZPV-a, ZPV-i su za

potrebe ovog vrednovanja grupirani u tematske skupine kako slijedi:

▪ Inovacije i znanje (ZPV: 1, 2, 3, 23, 30)

▪ Konkurentnost i poljoprivredna ekonomija (ZPV: 4, 5, 6, 7, 22, 27)

▪ Okoliš, bioraznolikost, tla i vode (ZPV: 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 26, 28)

▪ Lokalni razvoj, uključenost, siromaštvo (ZPV: 16, 17, 18, 25, 29)

▪ Horizontalne teme / sinergije (ZPV: 19, 20, 21)

U nastavku je popis pojedinih pitanja za vrednovanje:

▪ ŽP 1A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle inovacije, suradnju

i razvoj baze znanja u ruralnim područjima?

▪ ŽP 1B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle jačanje poveznica

između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva te istraživanja i inovacija, u

svrhu boljeg upravljanja okolišem i ekološke učinkovitosti?

▪ ŽP 1C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle cjeloživotno učenje

i stručno osposobljavanje u sektorima poljoprivrede i šumarstva?

▪ ŽP 2A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele poboljšanju

gospodarskih rezultata, restrukturiranju i modernizaciji gospodarstava kojima je

dodijeljena potpora, posebno povećanjem njihova sudjelovanja na tržištu i

diversifikacije poljoprivrednih aktivnosti?

▪ ŽP 2B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle ulazak

poljoprivrednika s odgovarajućom izobrazbom u sektor poljoprivrede, a pogotovo

generacijsku obnovu?

▪ ŽP 2C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa utjecale na poboljšanje

održivosti i konkurentnosti poduzeća iz sektora šumarstva te promicanje održivog

gospodarenja šumama?

▪ ŽP 3A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele poboljšanju

konkurentnosti primarnih proizvođača kojima je dodijeljena potpora njihovom

boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac programima kvalitete,

dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, promocijom lokalnih tržišta i

kratkih lanaca opskrbe te proizvođačkim grupama i međustrukovnim

organizacijama?

▪ ŽP 3B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle sprečavanje rizika i

upravljanje rizicima na poljoprivrednom gospodarstvu?


24

▪ ŽP 4A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle obnovu, očuvanje i

povećanje bioraznolikosti, uključujući područja mreže Natura 2000, područja s

prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima i poljoprivredu velike

prirodne vrijednosti te stanje europskih krajobraza?

▪ ŽP 4B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle bolje upravljanje

vodama, uključujući upravljanje gnojivima i pesticidima?

▪ ŽP 4C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle sprečavanje erozije

tla i bolje upravljanje tlom?

▪ ŽP 5 A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele većoj učinkovitosti u

upotrebi voda u poljoprivredi?

▪ ŽP 5 B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru PRR-a pridonijele većoj učinkovitosti u

upotrebi energije u poljoprivredi i preradi hrane?

▪ ŽP 5C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele opskrbi i

korištenju obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada i ostataka te drugih

neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva?

▪ ŽP 5D: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa pridonijele smanjenju emisija

stakleničkih plinova i amonijaka koje uzrokuje poljoprivredna djelatnost?

▪ ŽP 5E: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle pohranu i

sekvestraciju ugljika u poljoprivredi i šumarstvu?

▪ ŽP 6A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle diversifikaciju,

stvaranje i razvoj malih poduzeća, kao i otvaranje radnih mjesta?

▪ ŽP 6B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa poduprle lokalni razvoj u

ruralnim područjima?

▪ U kojoj su mjeri sinergije između prioriteta i žarišnih područja Programa povećale

njegovu učinkovitost?

▪ U kojoj je mjeri tehnička pomoć pridonijela ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 59.

Uredbe (EU) br. 1303/2013 i članku 51. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013?

▪ U kojoj je mjeri MRR pridonijela ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 54. stavku 2.

Uredbe (EU) br. 1305/2013?

Osim navedenih ZPV, provedena je analiza u kontekstu poštivanja horizontalnih principa iz

čl. 5, 7 i 8 Uredbe (EU) br. 1303/2013 kroz sljedeća pitanja za vrednovanje:

▪ U kojoj je mjeri provedba Programa doprinijela ravnopravnosti žena i muškaraca te

zabrani diskriminacije (članak 7 Uredbe (EU) br. 1303/2013)?

▪ U kojoj se mjeri provedbom Programa podupire održivi razvoj (članak 8 Uredbe (EU)

br. 1303/2013)?

▪ U kojoj su mjeri pri upravljanju Programom poštivana uključivanja relevantnih

partnera (članak 5 Uredbe (EU) br. 1303/2013)?

Na kraju, provedeno je i vrednovanje napretka u osiguravanju integriranog pristupa za

uporabu EPFRR-a i ostalih instrumenata Europske unije.

Glavne metode za prikupljanje podataka provedene tijekom vrednovanja su bile:

1. Sekundarni podatci


25

▪ Analiza i obrada podataka iz sustava praćenja (MIS) o provedbi pojedinih mjera PRR-

a

▪ Analiza programskih i provedbenih dokumenata PRR-a

▪ Analiza poslovnih planova za procjenu rezultata investicijskih mjera u smislu jačanja

konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

▪ Analiza podataka i dokumenata o okolišnim podatcima – Hrvatske vode, Hrvatska

agencija za okoliš i prirodu, Državni zavod za statistiku, Bio Portal – Informacijski

sustav zaštite prirode

▪ Analiza izvješća o provedbi ESIF-a u Republici Hrvatskoj

2. Primarni podatci

▪ Sastanci / razgovori s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede (npr. odgovorni za

mjere, aktivnosti praćenja, sustav kontrole, itd.), APPRRR i drugim dionicima

▪ Provedba on-line istraživanja među korisnicima (1.1.1, 1.1.2, M02, 4.1.1, 4.1.2, .4.2.1,

6.1.1, 6.3.1, M10, M11)

▪ Fokus skupina s predstavnicima LAG-ova

Ograničenja tijekom provedbe vrednovanja:

▪ Investicijske mjere – nedovoljan broj završenih investicijskih projekata do kraja

2016. godine te dostupnost FADN podataka do 2017. godine onemogućio je provedbu

protučinjenične analize za utvrđivanje učinka i doprinosa PRR-a.

▪ Kao što je predviđeno smjernicama Europske komisije, korištene su alternativne

metode za vrednovanje doprinosa PRR-a za pokazatelj rezultata R2, kao i procjenu

doprinosa PRR-a pokazateljima učinka I.7, I.8, I.11, I.12.

▪ Razina napretka u provedbi PRR-a nije omogućavala procjenu učinka na socio-

ekonomske pokazatelje.

3.2 Provedene aktivnosti analize

Temeljem detaljnog pristupa u provedbi vrednovanja za pojedino pitanje za vrednovanje, a

kako je definirano u Izvješću za Zadatak 2 zaprimljeni su sljedeći izvori podataka te su

podatci iz njih korišteni za potrebe provedbe pojedinih analiza:

• Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. (sve verzije)

• Godišnja izvješća o provedbi PRR (2015., 2016. i 2017.) s pripadajućim Prilozima

o praćenju

• Evaluacijska izvješća vezana za provedbu PRR

• Mjesečno izvješće o korištenju Financijskih instrumenata PRR-a (HAMAG-BICRO)

te Izvješće o statusu provedbe FI u 2018. godini.

• Izvoz podataka iz baze podataka APPRRR za svaku tip operacije koji je proveden

do 31.12.2018., uključujući:

o Obrasci koji su korišteni za podnošenje zahtjeva

o Prijavni dokumenti od strane odabranih korisnika (poslovni planovi i

dr.).


26

• Baza podataka i Izvještaj o objavljenim natječajima Programa ruralnog razvoja

RH 2014.-2020. (stanje do 31.12.2018.), APPRRR

• Baza podataka s podacima pojedinih korisnika te podaci o izvršenim plaćanjima

i pokazateljima koji se prate na razini pojedinog korisnika kao i kumulativne

obrade podataka i pivot tablice

• Baza podataka svih polja/pitanja za sve natječaje kroz koje su se prikupljali

podatci od korisnika.

• FADN rezultati 2014., 2015., 2016, 2017

• Izvješće o terenskom prikupljanju podataka o čestim vrstama ptica na

poljoprivrednim staništima, za potrebe izračuna zajedničkog poljoprivredno-

okolišnog pokazatelja PRR 2014.-2020.: CCI 35. Indeks populacije čestih vrsta

ptica na poljoprivrednim staništima (2016,. 2017., 2018.) te ARKOD podatci.

• baza podataka o korisnicima IAKS i ne-IAKS mjera i prostorni podaci za IAKS

mjere, izvor APPRRR

• Godišnja izvješća LAG-ova

• Hrvatske vode (podaci o stanju voda, navodnjavanju i eroziji)

• Državni zavod za statistiku (agro-okolišni podaci)

• Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (stanje poljoprivrednog tla)

• Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (podaci o bioraznolikosti, matrica

zemljišta, emisije stakleničkih plinova)

U svrhu prikupljanja namjenskih primarnih podataka, tj. izravno prikupljanje podatka u

svrhu provedbe vrednovanja, provedene su tri aktivnosti.

Održan je niz sastanaka i konzultacija između evaluatora zaduženih za pojedina tematska

područja ZPV-a u svrhu utvrđivanja dostupnih podataka, njihovog tumačenja te

identificiranja dodatnih izvora podataka koji su se mogli za potrebe ovog vrednovanja. U

nastavku je popis održanih konzultacija/sastanaka:

Institucija Tema konzultacije Datum

Ministarstvo poljoprivrede Utvrđivanje izvora podataka 4. travnja 2019.

Ministarstvo poljoprivrede Utvrđivane podataka za Mjere 19 i 20.2

4. travnja 2019.

Hrvatske vode

Stanje voda 9. travnja 2019.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

Prostorni podaci vezani za Program ruralnog razvoja

9. travnja 2019.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Nacrt Izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj (travanj, 2019.)

10. travnja 2019.

Hrvatske vode Stanje voda 15. travnja 2019.

Ministarstvo poljoprivrede Podatci za ŽP 6A, priprema za fokus skupinu s LAG-ovima

16. travnja 2019.

Osim navedenih, tim evaluatora je bio u kontinuiranom kontaktu s predstavnicima

Naručitelja u svrhu dobivanja pojašnjenja prije svega podataka o praćenju provedbe PRR-a.


27

Druga aktivnost se odnosila na provedbu fokus skupine s predstavnicima uzorka LAG-ova.

Fokus skupina je održana 7. svibnja 2019. u Zagrebu, a na njoj su sudjelovali predstavnici

sljedećih LAG-ova: LAG Laura, LAG Lika, LAG Vinodol, LAG Središnja Istra, LAG Prigorje-

Zagorje, LAG Moslavina, LAG Posavina, LAG Srijem.

Treća aktivnost prikupljanja primarnih podataka odnosila se na provedbu on-line

istraživanja među korisnicima PRR-a. Izrađeno je 6 različitih upitnika koji su ciljano upućeni

korisnicima sljedećih TOP-ova, tj. Mjera: 1.1.1, 1.1.2, M02, 4.1.1, 4.1.2, .4.2.1, 6.1.1, 6.3.1, M10,

M11). Istraživanje je provedeno putem LimeSurvey on-line platforme, upućeno je na kontakt

adrese preko 4.500 korisnika navedenih mjera, te je zaprimljeno ukupno 407 valjanih

odgovora.

Nacrt rezultata analize u sklopu Zadatka 4 dostavljen je Ministarstvu 9. svibnja 2019. godine

te je održana prezentacija za Evaluacijsku radnu skupinu 12. lipnja 2019. te za Odbor za

praćenje 18. lipnja 2019. godine u Vukovaru. Nakon dostavljanja Godišnjeg izvješća o

provedbi PRR-a u 2019. godini Europskoj komisiji, komentari su zaprimljeni tijekom

kolovoza 2019. te su dostavljena pojašnjenja i prepravke u dijelovima GIP-a koji se odnose

na rezultate ovog vrednovanja.


28

4. Rezultati izrade analitičke podloge i odgovora na

Zajednička pitanja za vrednovanje

U ovom poglavlju predstavljeni su rezultati analize za pojedino pitanje za vrednovanje u

skladu s predloženim formatom za unos u SFC sustav.

Rezultati analize za ŽP 1A

Pitanje za vrednovanje broj 1., Žarišno područje 1A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru

Programa poduprle inovacije, suradnju i razvoj baze znanja u ruralnim područjima?

Opis konteksta

CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava - pokazatelj

pruža informacije o udjelu nositelja poljoprivrednih gospodarstava koji su savladali osnovne

i više obrazovne razine u poljoprivredi, a također ukazuje na udio mladih poljoprivrednika

(ispod 35 godina) u ukupnom broju s različitim razinama obrazovanja u poljoprivredi.

Pokazatelj se ažurira temeljem provedbe Istraživanja o strukturi poljoprivrednih

gospodarstava koje provodi Eurostat, zajedno s DZS. Ažurirani podatci su prikazani u tablici

1. Trend napretka oba pokazatelja je izrazito pozitivan, posebice ako se promatra napredak

između istraživanja u 2013. i 2016. godini, u kojemu dolazi do skoro 80% povećanja oba

pokazatelja, što jasno ukazuje na značajan napredak u razini stručne osposobljenosti

nositelja poljoprivrednih gospodarstava.

Tablica 13: Prikaz pokazatelja konteksta

Naziv pokazatelja 2010 2013 2016

CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava

Udio u ukupnom broju nositelja s osnovnim i potpunim poljoprivrednim

obrazovanjem (% od ukupnog broja) 5 6 10,9

Udio nositelja ispod 35 g. s osnovnim i potpunim poljoprivrednim obrazovanjem

(% od ukupnog broja) 11,7 15,5 27,5

Popis potreba

Žarišno područje 1A odgovara na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu ruralnog

razvoja RH:

Potreba 01. Povećanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja

Potreba 02. Jačanje savjetodavnih usluga u poljoprivredi i šumarstvu

Potreba 03. Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja,

primjene i širenja inovacija


29

Potreba 04. Unaprjeđenje gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika

Potreba 20. Povećanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora

Popis mjera koje doprinose 1A

Izravni doprinos

M01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

Podmjera 1.1 /TOP 1.1.1, 1.1.2, 1.1.3, 1.1.4

Podmjera 1.2 /TOP 1.2.1

M02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć

poljoprivrednim gospodarstvima

Podmjera 2.1/TOP 2.1.1, 2.1.2, 2.1.3, 2.1.4

M16 – Suradnja

Podmjera 16.1/TOP 16.1.1, 16.1.2

Podmjera 16.4/TOP 16.4.1

Neizravni doprinos

Za žarišno područje 1A nisu identificirane mjere s neizravnim doprinosom.

Provedba PRR-a

Tablica 14: Financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih poziva za

financiranje izravnih TOP-ova

Mjera/pod-

mjera/TOP

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva

Zaprimljeni zahtjevi za

financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane

operacije/aktivnosti

Broj Euro Broj Euro Broj Euro

M1 1.1 1.1.1. 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40

M1 1.1 1.1.2. 545.717,95 7 545.717,95 7 545.717,95 7 545.717,95

M2 2.1 2.1.1. 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40

M2 2.1 2.1.2. 1.754.920,48 9 1.754.920,48 9 1.754.920,48 9 1.754.920,48

M2 2.1 2.1.3. 18.747,27 6 18.747,27 6 18.747,27 6 18.747,27


30

M2 2.1 2.1.4. 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28

M2 2.3 2.3.1 186.952,56 8 186.952,56 8 186.952,56 8 186.952,56

UKUPNO 3.403.438,34 55 3.403.438,34 55 3.403.438,34 55 3.403.438,34

Do kraja 2018. izvršene su isplate za operacije M01, (TOP 1.1.1., 1.1.2) i M02, (TOP 2.1.1,

2.1.2, 2.1.3, 2.1.4), TOP 2.1.1., 2.1.3. i 2.3.1.) u ukupno alociranom iznosu od 3.403.438,34

EUR. Za operaciju 16.1.1. ugovoreno je 20 Operativnih skupina (ukupna vrijednost ugovora

od 100.000,00 EUR) no nije bilo isplata do kraja 2018. godine te su u pripremi natječaji za

16.1.2 i 16.4.1 te 2. natječaj za 16.1.1.

Fizička provedba PRR-a

Tablica 15: Izračun pokazatelja planiranih ostvarenja

Mjera/pod-

mjera/TOP Pokazatelj Vrijednost -2018.

Ciljna vrijednost

2023. % Bilješke

M1

Ukupni javni rashodi €

(osposobljavanje,

razmjene poljoprivrednih

gospodarstava,

demonstracija) (1.1 do 1.3)

971.057,00 13.333.333,34 7,28%

M2 Ukupni javni rashodi € (2.1

do 2.3) 2.432.381,00 21.176.470,59 11,49%

M16 Ukupni javni rashodi €

(16.1 do16.9) 0,00 8.333.333,33 0%

Nije bilo

plaćanja do

31.12.2018.

S obzirom na činjenicu kako je ŽP 1A odnosno da su vezani TOP-ovi programirani pod ostalim

ŽP-ima (2A, 2B, 3A i P4), konkretni fizički pokazatelji ostvarenja su izravno vezani za ta

žarišna područja. Izravni pokazatelji ostvarenja se odnose na ukupne javne rashode za M1,

M2, M16. Za M1 postignuto je ostvarenje ciljne vrijednosti od 7.28%, za M2 od 11,49% dok

za M16 nije bilo izvršenih plaćanja do 31.12.2018.

Kako bi se analizirao doprinos ZPV-u za ŽP 1A važno je sagledati postignuće u provedbi

operacija u sklopu M2. U sklopu savjetovanja o višestrukoj sukladnosti, paket mjera

poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj (TOP 2.1.1.), savjetovanju o

modernizaciji i povećanju konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava (TOP 2.1.2),

savjetovanju šumoposjednika (TOP 2.1.3.) te savjetovanje mladih poljoprivrednika (TOP

2.1.4) dostupno je bilo 108 savjetničkih paketa na kojima je sudjelovalo 5.262 korisnika, tj.

pruženo je 7355 savjetničkih paketa. U potpori za osposobljavanje savjetnika (TOP 2.3.1.)

sudjelovalo je 1.189 polaznika.


31

U strukturi korisnika savjetodavnih paketa dominiraju muškarci naspram žena u omjeru 4:1,

dok po dobnoj strukturi za TOP-ove 2.1.1, 2.1.2 i 2.1.3 je sljedeća struktura korisnika: <40g

(24%), 40-50 (18%), 50-60 (22%) i >50g. (36%). Sličan omjer muškaraca i žena je i za TOP

2.1.4. Dominantna (preko 55%) je bila zastupljenost predstavnika mješovitih gospodarstava,

kao i obiteljskih gospodarstava (90,4%), a samo se manji dio (7,8%) bavio ekološkom

poljoprivredom. Prema evidenciji iz sustava praćenja provedbe M02, većina korisnika

(89,2%) korisnika nije bila korisnik drugih mjera PRR-a prije provedbe savjetovanja.

Kriteriji procjene i relevantni pokazatelji

Tablica 16: Žarišno područje 1A: veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i

dodatnih pokazatelja

Kriterij procjene Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata

1. U kojoj mjeri je PRR pridonio

poticanju širenja znanja kroz

informativne aktivnosti, razmjene među

društvima i posjete

2. Poticaji za razvoj znanja

T1- postotak ukupne javne potpore

isplaćene za M1, M2 i M16 u odnosu na

ukupna alocirana javna sredstva PRR-a

(žarišno područje 1A)

Vrijednost pokazatelja do kraja 2018.

godine iznosi 0,14%, što iznosi 7,94%

ostvarenja ciljanog pokazatelja (1,8%)

Korišteni metodološki pristup i eventualni izazovi/rizici

Za potrebe izračuna pokazatelja T1 korišteni su dostupni podatci iz sustava praćenja pri

čemu su korištene vrijednosti pokazatelja O1, ukupna javna sredstva za mjere M1 i M2 (mjera

M16 nije imala izvršenih plaćanja) i ukupna planirana izdavanja za PRR. Za statističku obradu

strukture korisnika je korištena obrada korisnika savjetodavnih usluga od strane

Savjetodavne službe koja je provodila aktivnosti i korisnik je M2.

U svrhu utvrđivanja percepcije korisnosti i učinkovitosti provedena je on-line anketa na

uzorku od 224 korisnika TOP-ova 2.1.1, 2.1.2, 2.1.3 i 2.1.4, pri čemu je prikupljeno 30 valjanih

odgovora.

Odgovor na pitanje za vrednovanje

U odnosu na procjenu u kojoj mjeri je PRR pridonio poticanju širenja znanja kroz

informativne aktivnosti, razmjene među društvima i posjete, financijska apsorpcija koja

predstavlja primarnu podlogu za praćenje razine ostvarenja ukazuje na vrlo niske razine

izvršenja. Prije svega činjenica kako mjera M16 još nije financirana utječe značajno na

prosudbu po ovom kriteriju. S druge strane rezultati percepcije samih korisnika kroz

provedeno istraživanje ukazuju na kvalitativnoj razini uspješnost ostvarenja i doprinosa

širenju znanja kroz informiranje.

U aspektu poticanja za razvoj znanja, ponovno niska potrošnja sredstava ukazuje na

neiskorišteni potencijal za većim dosegom savjetodavnih paketa, posebice uzevši u obzir


32

sveopći trend napretka obrazovanja među nositeljima poljoprivrednih gospodarstava u

Hrvatskoj, što je vidljivo i iz ažuriranih vrijednosti pokazatelja konteksta C.24. Također,

aktivnosti vezano za razvoj savjetnika ukazuju na visoku stručnost u obavljanju

savjetodavnog posla, što je istaknuto iz izravnih odgovora samih korisnika.

Rezultati on-line anketnog istraživanja među korisnicima savjetodavnih usluga kroz

operacije M2 (N=30) ukazuju na vrlo pozitivan utjecaj pruženih usluga u odnosu na razvoj i

poticanje na inovacijsko usmjerenje u poljoprivredi (graf. 01):

89% je istaknulo kako su im pružene usluge pomogle u boljem razumijevanju modernih

praksi u poljoprivredi;

71% je istaknulo kako ih je sudjelovanje potaknulo na konkretne promjene u poljoprivrednoj

djelatnosti na ekonomski isplativiji i inovativniji način;

90% ih je istaknulo kako su sudjelovanjem potaknuti na promjene u radu kako bi se bavili

ekološki prihvatljivijom poljoprivredom.

88% ih je istaknulo kako im je sudjelovanje pomoglo bolje razumjeti mogućnosti iz PRR-a za

razvoj svoje poljoprivredne proizvodnje.

Također je važno za istaknuti kako je tijekom istraživanja 90% ispitanika istaknulo kako su

zadovoljni ili izrazito zadovoljni stručnošću savjetnika, što se izravno može dovesti u svezu s

pozitivnim učinkom uspješnosti TOP-a 2.3.1. vezano za osposobljavanje savjetnika.

Kroz istraživanje je utvrđen i visok interes sudionika za korištenje mjera PRR-a, pri čemu ih

je 57% izjavilo kako su zainteresirani (većinom za TOP 4.1.1, te 6.1.1 i 6.3.1)

Zaključci

Niska razina apsorpcije sredstava ukazuje na nedovoljno iskorištenu priliku za povećanje

ulaganja u znanje i povezivanje poljoprivrednika.

Savjetodavne usluge pružene kroz M02 su vrlo pozitivno ocijenjene od strane korisnika

temeljem rezultata istraživanja.

Udio mladih poljoprivrednika/poduzetnika u aktivnostima je relativno nizak u odnosu na

dobnu strukturu korisnika.

Preporuke

Daljnje objavljivanje mogućnosti za savjetodavne usluge, a posebice aktiviranje ciljanih

obrazovnih aktivnosti za mlade poljoprivrednike mogu značajno utjecati na učinak širenja

znanja.

Iskustvo iz provedbe M02 je potrebno iskoristiti kako bi se bolje prilagodila ponuda i sadržaj

obrazovnih aktivnosti kroz M01.


33

Savjetodavne i obrazovne usluge koje su ciljano krojene prema potrebama mladih

poljoprivrednika mogu značajno utjecati na (dugoročni) učinak PRR-a

Slika 1: Ocjena korisnosti pojedinih aspekata savjetodavnih usluga

Rezultati analize za ŽP 1B

Pitanje za vrednovanje broj 2., Žarišno područje 1B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru

Programa poduprle jačanje poveznica između poljoprivrede, proizvodnje hrane i šumarstva

te istraživanja i inovacija, u svrhu boljeg upravljanja okolišem i ekološke učinkovitosti?

Za ovo žarišno područje se doprinos može mjeriti samo za pod-mjeru 16.1 koja ima izravan

doprinos, ali ona je pokrenuta tek u 2018. godini i do kraja godine nije bilo isplata za tu pod-

mjeru.

U okviru PRR je u ovom ŽP programirana M16. Mjera je aktivirana tek u 2018. objavom prvog

natječaja za TOP 16.1.1. s ciljem uspostave operativnih skupina, koje će raditi na inovativnim

projektima vezanim za poljoprivrednu proizvodnju. Do kraja 2018. nije bilo isplata te se stoga

ne može vrednovati učinak sukladno zajedničkom pitanju za vrednovanje. Obzirom da je

postojao interes korisnika te je podneseno 30 prijava od kojih je 20 odobreno, možemo

zaključiti da postoji potencijal za projekte suradnje i doprinosa u području inovacija.


34

Rezultati analize za ŽP 1C

Pitanje za vrednovanje broj 3., Žarišno područje 1C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru

Programa poduprle cjeloživotno učenje i stručno osposobljavanje u sektorima poljoprivrede

i šumarstva?

Opis konteksta

CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava – analiza

pokazatelja je prikazana u poglavlju za ŽP 1A. Trend napretka oba pokazatelja je izrazito

pozitivan, posebice ako se promatra napredak između istraživanja u 2013. i 2016. godini, u

kojemu dolazi do skoro 80% povećanja oba pokazatelja, što jasno ukazuje na značajan

napredak na razinu stručne osposobljenosti nositelja poljoprivrednih gospodarstava.

Gledajući detaljnije rezultate istraživanja kroz ove tri godine, vidi se značajan porast broja

gospodarstava čiji su nositelji stekli poljoprivredno obrazovanje unutar 12 mjeseci, njih

12.910 u 2010. godini, 22.080 u 2013. te 51.421 u 2016. godini.


Pokazatelj 2010 2013 2016




Udio nositelja ispod 35 g. s osnovnim i potpunim poljoprivrednim obrazovanjem (%

od ukupnog broja) 11,7 15,5 27,5

Popis potreba

Žarišno područje 1C odgovara na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu ruralnog

razvoja RH:



Potreba 10. Povećanje učinkovitog korištenja vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim

promjenama

Popis mjera koje doprinose 1C

Izravni doprinos


Podmjera 1.1 /TOP 1.1.1, 1.1.2, 1.1.3, 1.1.4


35


Neizravni doprinos

Za žarišno područje 1C nisu identificirane mjere s neizravnim doprinosom.

Provedba PRR-a



Mjera/ pod-mjera/ TOP

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva

Zaprimljeni zahtjevi

za financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane



M1 1.1 1.1.1. 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40

M1 1.1 1.1.2. 545.717,95 7 545.717,95 7 545.717,95 7 545.717,95

UKUPNO 971.057,35 16 971.057,35 16,00 971.057,35 16 971.057,35

Do kraja 2018. izvršene su isplate za operacije M01, (TOP 1.1.1., 1.1.2) u ukupno alociranom

iznosu od 971.057,35 EUR. Za ostale operacije unutar ovog ŽP, TOP 1.1.3, 1.1.4 i 1.2.1, nije

bilo izvršenih plaćanja do 31.12.2018.



Mjera/TOP Pokazatelj Vrijednost -

2018.

Ciljna

vrijednost 2023. % Bilješke

1.1.1, 1.1.2

Osposobljavanje / stjecanje

vještina (1.1) – br. sudionika u

programima osposobljavanja

37.270 41.999 88,74%

Provedbom TOP-a 1.1.1. provedeno je 2311 tečajeva kroz 10 različitih programa za 28.300

polaznika, od kojih je otprilike 80% sudionika bilo muškaraca, dok je 85% sudionika bilo

korisnika mjera PRR-a. Kroz TOP 1.1.2 provedeno je 625 tečajeva kroz 29 različitih programa

za 8.970 polaznika, od kojih je otprilike 75% sudionika bilo muškaraca, dok je 45% sudionika


36

bilo korisnika mjera PRR-a. Mjereno pokazateljem ostvarenja O11-Broj dana treninga, za oba

TOP-a ostvareno je 3249,25 dana treninga.


Tablica 20: Žarišno područje 1C: veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i



1. Osigurana odgovarajuća izobrazba

za poduzetnike u poljoprivredi i

šumarstvu

T3- Ukupan broj sudionika kojima je

pružena izobrazba prema članku 14.

Uredbe (EU) br. 1305/2013 (Fokus

područje 1C)


godine iznosi 37.270 što iznosi

88,74% ostvarenja ciljanog

pokazatelja (41.999)

Percepcija učinkovitosti /

korisnosti osposobljavanja s

obzirom na potrebe


Za potrebe izračuna pokazatelja T3 korišteni su dostupni podatci iz sustava praćenja

provedbe PRR-a pri čemu su korištene vrijednosti pokazatelja O12 „Broj sudionika na

treninzima “za mjeru M1, tj. TOP 1.1.1 i 1.1.2 te ciljna vrijednost za T3 pokazatelj. Za

statističku obradu strukture korisnika je korištena obrada korisnika savjetodavnih usluga od

strane Savjetodavne službe koja je provodila aktivnosti i korisnik jeM1.


uzorku od 314 korisnika TOP-ova 1.1.1 i 1.1.2.


U odnosu na procjenu u kojoj mjeri je PRR osigurao odgovarajuće obrazovanje za

poduzetnike u poljoprivredi i šumarstvu, ocjena je vrlo pozitivna. S obzirom na postignuće

pokazatelja ostvarenja od skoro 89% planiranog broja polaznika, a imajući na umu kako još

nisu aktivirane sve operacije u sklopu M1 (TOP 1.1.3 i 1.1.4 nisu imale izvršenje), činjenica

kako je isto postignuto uz samo 7,28% potrošnje alokacije za M01 pokazuje na visoku

učinkovitost u provedbi. Iznimno pozitivne povratne informacije od strane samih polaznika

u kontekstu korisnosti i učinkovitosti pruženih obrazovanja ukazuju kako su obrazovne

aktivnosti pridonijele pozitivnom trendu ulaganja u obrazovanje u poljoprivredi. Taj

pozitivan trend potvrđuju i ažurirane vrijednosti pokazatelja konteksta C.24.


operacije TOP 1.1.1 i TOP 1.1.2 (N=314) su sažeti prikazani u nastavku:

81% je istaknulo kako su im pružena obrazovanja korisna ili izrazito korisna za bolje

razumijevanje modernih praksi u poljoprivredi;


37




razvoj svoje poljoprivredne proizvodnje, dok 75% je istaknulo kako ih je sudjelovanje

potaknulo na prijavu za korištenje dostupnih mjera PRR-a.

7% njih se slijedom sudjelovanja u obrazovanju odlučilo na prijavu na natječaj u sklopu TOP-

a 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih

gospodarstava “, dok je 30% još bilo neodlučno. Nadalje slijedom sudjelovanja ispitanici su

se prijavili za ukupno 260 potpora u sklopu mjera M10 i M11.

Odgovori korisnika 1.1.2:

90% je istaknulo kako su im pružena obrazovanja korisna ili izrazito korisna za bolje

razumijevanje modernih praksi u poljoprivredi;

74% je istaknulo kako ih je sudjelovanje potaknulo na konkretne promjene u poljoprivrednoj

djelatnosti na ekonomski isplativiji i inovativniji način;




razvoj svoje poljoprivredne proizvodnje.

7% njih se slijedom sudjelovanja u obrazovanju odlučilo na prijavu na natječaj u sklopu TOP-

a 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih

gospodarstava “, dok je 27% još bilo neodlučno.

Također je važno za istaknuti kako je tijekom istraživanja 91% ispitanika TOP-a 1.1.1 i 92%

ispitanika TOP-a 1.1.2 istaknulo kako su zadovoljni ili izrazito zadovoljni stručnošću

savjetnika, što se izravno može dovesti u svezu s pozitivnim učinkom uspješnosti TOP-a 2.3.1.

vezano za osposobljavanje savjetnika.

U strukturi korisnika obrazovnih paketa dominiraju muškarci naspram žena, gdje je omjer

82:18 za TOP 1.1.1 i 75:25 za TOP 1.1.2, dok po dobnoj strukturi je za TOP 1.1.1 skoro 80%

polaznika bilo iznad 40 godina starosti, a za TOP 1.1.2 je većina, njih 60%, bilo ispod 40

godina starosti.

Također, aktivnosti vezane za razvoj savjetnika (TOP 2.3.1) ukazuju na visoku stručnost u

obavljanju savjetodavnog posla, što je istaknuto iz izravnih odgovora samih korisnika

tijekom on-line istraživanja.

Zaključci

Dosadašnja postignuća provedbe M01 se mogu smatrati iznimno visokima, posebice u smislu

obuhvata broja korisnika te dodatno uzevši u obzir razinu utrošenih sredstava. Očito je kako


38

su ponuđeni obrazovni programi odgovorili na potrebe samih korisnika dok je s druge strane

stručnost samih predavača ocijenjena vrlo visoko od samih polaznika.

Sveukupni učinak M01 na cjeloživotno učenje bi svakako mogao biti veći kada bi se provele

planirani TOP-ovi, posebice za mlade poljoprivrednike (TOP 1.1.3), ali i kroz specijalističke

edukacije (TOP 1.1.4.)

Struktura polaznika ukazuje na dominantno sudjelovanje muškaraca, ali značajan interes

populacije ispod 40 godina starosti.

Preporuke

Čim prije započeti s provedbom TOP-a 1.1.3 kako bi se odgovorilo na potrebe mladih

poljoprivrednika, te osigurali pozitivni učinci na provedbu operacija kroz druge TOP-ove,

prije svega 6.1.1.



Programa pridonijele poboljšanju gospodarskih rezultata, restrukturiranju i modernizaciji

gospodarstava kojima je dodijeljena potpora, posebno povećanjem njihova sudjelovanja na

tržištu i diversifikacije poljoprivrednih aktivnosti?

Opis konteksta

C.14 Produktivnost rada u poljoprivredi izražava bruto dodanu vrijednost (BDV) u

poljoprivredi (u EUR) po baznim cijenama po godišnjoj jedinici rada (GJR). Pokazatelj za

Republiku Hrvatsku pokazuje nižu ažuriranu vrijednost u 2017. godini (5.603,3 EUR/GJR) u

odnosu na baznu 2010. godinu (6.348,9 EUR/GJR), no ukoliko se promatra od 2015. godina

(4.865,1 EUR/GJR) moguće je uočiti pozitivan trend povećanja vrijednosti pokazatelja. Ako

se analiziraju varijable pokazatelja, uočljivo je kako BDV u poljoprivredi u Hrvatskoj

kontinuirano raste od 2015. godine, dok je s druge strane vrijednost GJR u laganom opadanju

od 2015. godine, no porast BDV ima jači trend.


Naziv pokazatelja 2010.-

2012. 2015. 2016. 2017.

Ukupno – EUR/GJR 6.348,9 4.865,1 5.563,1 5.603,3

C.26 Poljoprivredni poduzetnički dohodak, mjeri dohodak koji proizlazi iz

poljoprivrednih aktivnosti. Pokazatelj životnog standarda poljoprivrednika mjeren u omjeru

poljoprivrednog prihoda u odnosu na GJR te je za Hrvatsku zabilježen trend rasta od bazne

vrijednosti u 2012. godini, te je u 2018. godini za 75% veći.


39


Naziv pokazatelja 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

životni standard poljoprivrednika

(EUR/GJR) 2.957,5 3.922,7 3.259,2 4.730,5 5.413,8 5.468,1 5.170,0

životni standard poljoprivrednika

kao udio u životnom standardu

osoba zaposlenih u drugim

sektorima (%)

26,1 29.8 25,8 36,4 39,8 40,8 N/A

C.27 Ukupna faktorska produktivnost u poljoprivredi, mjeri ukupne proizvode u odnosu

na unose koji su potrebni za njihovu proizvodnju te pokazatelj ukazuje na kontinuiran porast

produktivnosti od bazne 2012. godine, i to za 4,9% (u 2017.)


Naziv pokazatelja 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

ukupno (indeks) (za Hrvatsku Indeks

2007. =100) * 103 104 102 105 107 108

*od 2015. godine promijenjena metodologija izračuna

Popis potreba


razvoja RH:

Potreba 01 - Povećanje stupnja profesionalne sposobnosti, svijesti i prijenosa znanja

Potreba 03 - Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja,


Potreba 06 - Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i

izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje

Potreba 07 - Povećanje konkurentnosti sektora prerade i trženja poljoprivrednih proizvoda

Potreba 08 - Komasacija poljoprivrednog i okrupnjavanje šumskog zemljišta

Potreba 09 - Izgradnja pristupnih cesta u poljoprivredi i šumarstvu

Potreba 10 - Povećanje učinkovitog korištenja vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim

promjenama

Potreba 20 - Povećanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora


40

Potreba 21 - Obnavljanje poljoprivrednog potencijala miniranog zemljišta

Potreba 23 - Diversifikacija djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim

područjima


Izravni doprinos

Mjera 01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

Podmjera 1.1. / TOP 1.1.2.

Podmjera 1.2 / TOP 1.2.1

Mjera 02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i

pomoć poljoprivrednim gospodarstvima


Mjera 04 – Ulaganja u fizičku imovinu

Podmjera 4.1/ TOP 4.1.1


Mjera 06 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja


Mjera 16 - Suradnja

Podmjera 16.1. / TOP 16.1.1., 16.1.2.

Mjera 18

Neizravni doprinos





Podmjera 2.1. / TOP 2.1.1., 2.1.4

Mjera 05 - Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim

nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti



41

Mjera 16 - Suradnja

Podmjera 16.1. / TOP 16.4.1

Provedba PRR-a



Mjera/pod-

mjera/TOP

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva


financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane



M1 1.1 1.1.2. 545.061,91 7 545.717,95 7 545.717,95 7 545.717,95

M2 2.1 2.1.2. 1.754.920,48 9 1.754.920,48 9 1.754.920,48 9 1.754.920,48

M4 4.1 4.1.1 294.636.608,34 3.290 861.710.707,00 871 216.707.302,00 365 86.356.633,29

M4 4.1 4.1.1 18 809.896,00

M6 6.3 6.3.1 83.677.199,60 1.673 175.099.445,00 2.332 34.882.889,00 2.310 23.294.992,13

UKUPNO 380.975.922,39 14.988 1.039.472.789,83 3.228 254.252.828,83 2.718 113.124.159,25


financiranje neizravnih TOP-ova

Mjera/podmjera/TOP

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva

Zaprimljeni

zahtjevi za

financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane



M2 2.1 2.1.1. 362.132,06 9 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40

M2 2.1 2.1.4. 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28

M5 5.2 5.2.2 72.947.510,09 16 71.283.344,00 14 62.973.405,00 12 50.408.570,09

UKUPNO 73.419.403,43 32 71.755.104,68 30 63.445.165,68 28 50.880.330,77


42



Mjera/pod-


Ciljna vrijednost

2023. % Bilješke

1.1.2


vještina – br. sudionika u


8.970,00

9.333,00 96,11%

1.1.2


vještina - Ukupni javni rashodi

za osposobljavanje / vještine

545.718,00

2.666.666,67 20,46%

1.1.2, 1.2.1


(osposobljavanje, razmjene

poljoprivrednih gospodarstava,

demonstracija)

545.718,00

4.000.000,00 13,64%

2.1.2

Broj savjetovanih korisnika 4.269,00

1.765,00 241,87%

2.1.2

Ukupni javni rashodi € 1.754.920,48

2.117.647,06 82,87%

4.1.1

Br. gospodarstava koja primaju

potporu radi ulaganja u

poljoprivredna gospodarstva

383,00

1.823,00 21,34%

4.3.1 Ukupni javni rashodi za ulaganja

u infrastrukturu 0 115.077.647,06 0,00%

Nije bilo

plaćanja u

sklopu TOP-a

4.1.1, 4.3.1 Ukupna ulaganja € (javno +

privatno) 107.945.791,61 460.506.218,49 23,44%

4.1.1 Ukupni javni rashodi € (4.1) 86.356.633,29 241.800.000,00 35,71%

4.1.1, 4.3.1 Ukupni javni rashodi € 86.356.633,29 356.877.647,06 24,20%

6.3.1 Broj korisnika (gospodarstava)

koji dobivaju potporu za

pokretanje poduzeća za razvoj

2.310,00

5.318,00 43,44%


43

malih poljoprivrednih

gospodarstava (6.3)

6.3.1

Ukupna ulaganja € (javno +

privatno)

23.294.992,13

79.764.705,88 29,20%

6.3.1

Ukupni javni rashodi € 23.294.992,13

79.764.705,88 29,20%

16.1.1, 16.1.2 Ukupni javni rashodi € (16.1 do

16.9) 0 7.500.000,00 0,00%

Nije bilo

plaćanja u

sklopu TOP-a

Kroz TOP 1.1.2 provedeno je 29 različitih programa za 8.970,00 polaznika (ostvarenje ciljane

vrijednosti od 96,11%%), od kojih je otprilike 75% sudionika bilo muškaraca, 45% ispitanika

su bili korisnici drugih mjera PRR-a, dok po dobnoj strukturi njih 60% bilo ispod 40 godina

starosti.

Provedbom aktivnosti TOP 2.1.2 savjetovano je 4.269,00 korisnika, što je postignuće

pokazatelja ostvarenja od 240,96% uz potrošnju 82,87% cilja javnih rashoda za TOP. Ukupno

je pruženo 5439 savjetodavnih paketa, pri čemu je najkorišteniji paket bio “Poljoprivredno

gospodarstvo mješovite proizvodnje” (51% paketa), dok je među korisnicima savjetodavnih

paketa bilo 25% žena. Među korisnicima je bilo samo 7,72% onih koji su već bili mjera PRR-

a.

U sklopu TOP-a 4.1.1., 365 korisnika je primilo potporu te još 18 kroz financijski instrument

(21,34% ostvarenja ciljane vrijednosti) uz 36% ostvarenja ciljane alokacije sredstava.

Tablica 27: Struktura ulaganja projekata korisnika

1. natječaj

2. natječaj - sektor

svinjogojstva i

peradarstva

3. natječaj - sektor

stočarstva i peradarstva

UKUPNA VRIJEDNOST

ULAGANJA (EUR)* 145.655.991,67 17.198.018,61 32.373.530,87

Objekti za životinje 27,92% 87,33% 81,79%

Građenje 19,04% 66,49% 57,89%

Oprema 8,88% 20,84% 23,91%


44

Uzgoj bilja i sjemenja 8,39% - -

Građenje 6,62% - -

Oprema 1,77% - -

Gospodarski i upravni objekti 0,14% 0,18% 1,61%

Građenje 0,10% 0,07% 1,59%

Oprema 0,04% 0,11% 0,01%

Oprema za berbu, sortiranje i

pakiranje 4,54% - -

Poljoprivredna mehanizacije i

oprema 31,26% 4,47% 14,01%

Građenje i/ili opremanje

objekata za skladištenje,

hlađenje, pakiranje

4,58% - -

Višegodišnji nasadi 9,73% - -

Rasadnik za proizvodnju 0,37% - -

Poboljšanje kvalitete

poljoprivrednog zemljišta 1,49% - -

Kupnja zemljišta i objekata 0,16% 0,09% 0,02%

Opći troškovi 1,29% 1,06% 2,57%

Nematerijalna ulaganja

(računalni programi, licence i

sl.

0,08% 0,02% -

Neprihvatljivo ulaganje 10,05% 6,86% -

*korišteni tečaj 1 EUR = 7,43 HRK

Među predviđenim troškovima korisnika nije bilo ulaganja u povećanje energetske

učinkovitosti niti ulaganja u prilagodbu novouvedenim standardima. Prema veličini

projekata, u prvom natječaju 83% projekata je u vrijednosti do 0,5 mil. EUR, 11% od 0,5 do 2

mil EUR, a ostalih 6% od 2 do 7 mil EUR. U druga dva natječaja, koja su bila vezana za pojedine


45

sektore (drugi za svinjogojstvo i peradarstvo i treći za stočarstvo i peradarstvo) otprilike

30% projekata je bilo u vrijednosti do 0,5 mil. EUR, otprilike 60 % od 0,5 do 2 mil EUR, a

ostalih 10% od 2 do 6 mil EUR.

Provedbom TOP-a 6.3.1 do kraja 2018. godine potporu je primilo 2.310 korisnika, kroz 1. i 2.

natječaj, tj. postignuto je ostvarenje od 43,44% ciljane vrijednosti uz 29% potrošnje

alociranog iznosa sredstava.

Struktura uzorka korisnika (73% ukupnog broja) 1. i 2. natječaja je prikazana prema

tipovima poljoprivrednih gospodarstava i veličini korištene poljoprivredne površine:

Tablica 28: Struktura korisnika u uzorku – tip gospodarstva

TIP

PG 8

Ratarst

vo

Povrćarst

vo

Voćarst

vo

Govedarst

vo, ovč. I

koz.

Svinjogojst

vo, perad.

Biljna

proizvod

nja -

komb.

Stočarst

vo -

komb.

Miješa

no

gosp.

Neklasificir

ano

Udio

korisni

ka

1.

natječ

aj

21% 3% 11% 40% 5% 5% 2% 14% 0%

2.

natječ

aj

22% 1% 40% 10% 1% 10% 0% 14% 1%

Tablica 29: Struktura korisnika u uzorku – veličina poljoprivredne površine

Korištene poljoprivredne površine

<5 ha 5-20 ha 20-50 ha >50 ha

1. natječaj 23,29% 48,22% 24,38% 4,11%

2. natječaj 80,50% 18,90% 0,44% 0,15%

Osnovni pregled strukture ulaganja po glavnim tipovima ulaganja za oba obuhvaćena

natječaja u sklopu TOP-a 6.3.1 je prikazan u nastavku:


46

Tablica 30: Struktura ulaganja po glavnim tipovima ulaganja

Izgradnja i opremanje Nasadi i životinje

1. natječaj 81% 19%

2. natječaj 34% 66%





1. podržana ulaganja su pridonijela

restrukturiranju i modernizaciji

poljoprivrednih gospodarstava koja su

primila potporu

T4/R1: postotak poljoprivrednih

gospodarstava kojima je dodijeljena

potpora u okviru PRR RH za ulaganja u

restrukturiranje ili modernizaciju


godine iznosi 0,16% što iznosi 20,51%

ostvarenja ciljanog pokazatelja

(0,78%)

R2: Promjena u poljoprivrednoj

proizvodnji na gospodarstvima

kojima je dodijeljena

potpora/AWU (jedinica

godišnjeg rada)

4.1.1: 37.724,61 EUR/GJR

(+57,38%)

6.3.1: 2.921,70 EUR / GJR

(+39,12%)


Za potrebe izračuna pokazatelja rezultata T4/R1 korišten je broj korisnika TOP-a 4.1.1 iz

sustava praćenja te pokazatelja konteksta C.17 za 2010. godinu. Analiza strukture ulaganja je

provedena temeljem analize planova troškova ulaganja iz projektnih prijava korisnika.

Također je temeljem podataka iz poslovnih planova izračunat pokazatelj promjene u učinku

po radnoj jedinici za korisnike TOP-a 4.1.1 i 6.3.1 prema formuli koristeći podatke o ukupnom

prihodu i godišnjoj jedinici rada (GJR):

Promjena učinka = [(Σ Ukupni prihod 2 / Σ GJR 2) - (Σ Ukupni prihod 1 / Σ GJR 1)]

Pri tome oznaka „2“predstavlja vrijednosti navedene za 2. godinu nakon završetka ulaganja,

dok oznaka „1“označava baznu, godinu prije pripreme poslovnog plana. Protučinjeničnu

analizu nije bilo moguće provesti s obzirom na relativno mali udio potpuno završenih

(isplaćenih) operacija kao i nedostatak relevantnih FADN podataka za 2018. godinu za

Hrvatsku. Stoga je provedena aproksimacija promjene učinka kroz analizu podataka iz

poslovnih planova korisnika TOP-ova 4.1.1 i 6.3.1. Uzorak obuhvaća uzorak korisnika koji su

primili isplate do kraja 2018. godine, 364 za 4.1.1 i 2279 za 6.3.1, no rezultati izračuna


47

pokazatelja promjene učinka su negativni zbog distorzije korisnika koji su ostvarivali

prihode kroz neplaćeni rad. Stoga je usporedbe radi napravljen pod-uzorak korisnika koji su

prije provedbe projekta ostvarivali prihod od poljoprivredne djelatnosti kroz plaćeni rad na

gospodarstvu (N=248 za 4.1.1 te N=224 za 6.3.1) te izračunat pokazatelj temeljem tog pod-

uzorka.


uzorku od 314 korisnika TOP-ova 1.1.1 i M02 (N=136).


Temeljna procjena o utjecaju mjera PRR-a na poboljšanje gospodarskih rezultata i povećanju

sudjelovanja na tržištu jest da je u ovom trenutku provedbe PRR-a nije moguće napraviti s

obzirom na to kako nije proteklo dovoljno vremena od završetka pojedinih ulaganja kako bi

se navedene promjene mogle registrirati te pripisati utjecaju ulaganja iz PRR-a. Broj

potpisanih ugovora u sklopu mjere 4.1.1 (48% ciljane vrijednosti) u vrijednosti 89%

alociranog iznosa za TOP 4.1.1 ukazuje na moguću opasnost od neostvarenja ciljane

vrijednosti obuhvata gospodarstava. Analiza strukture ulaganja pojedinih natječaja u sklopu

TOP-a 4.1.1 ukazuju na povećanje udjela ulaganja u modernizaciju poslovanja kroz

opremanje u dugotrajnu imovinu što daje pozitivan učinak na modernizaciju poslovanja i

dugoročne pozitivne učinke.

Pokazatelj promjene u poljoprivrednoj proizvodnji u 2. godini nakon završetka ulaganja za

korisnike 4.1.1 iznosi 1.694 EUR (povećanje za 2,54% u odnosu na godinu prije ulaganja).

Činjenica kako pod-mjera 16.1. još nije bila u provedbi, tj. nije bilo plaćanja vezano za nju ima

ograničava utjecaj na povećanje sudjelovanja poljoprivrednika na tržištu.

Doprinos TOP-a 6.3.1 utjecaju na modernizaciju i diversifikaciju se može ocijeniti pozitivnim

s obzirom visoki obuhvat ugovorenih korisnika (preko 100% ciljane vrijednosti) s

ulaganjima u vrijednosti 43,6% alociranih sredstva, što ostavlja dovoljno prostora za dodatna

ulaganja, ali ukazuje na nisku prosječnu vrijednost pojedinog ulaganja. Pokazatelj promjene

u poljoprivrednoj proizvodnji u 2. godini nakon završetka ulaganja za korisnike 6.3.1 je

negativan i iznosi -14.589,89 EUR (smanjenje za 21,46% u odnosu na godinu prije

ulaganja248 za 4.1.1 te N=224 za 6.3.1), onih koji su imali evidentirane jedinice rada u

poslovnim planovima (kako za godinu prije ulaganja, tako i u projekcijama), a kako bi se

mogla prikazati realna slika GJR-a. Takav izračun je dao iznimno pozitivan rezultat:

4.1.1: +37.724,61 EUR/GJR (+57,38%)

6.3.1: +2.921,70 EUR / GJR (+39,12%)

Razlog ovom rezultatu je u povećanom broju angažiranih GJR koje su predviđeni planom u

odnosu na projekciju porasta prihoda, kao i vrlo nisku razinu zaposlenosti u malim

gospodarstvima. Zamjetno je i kvalitetnije usmjerenje 2. natječaja na manja gospodarstva u

odnosu na prethodni.


48

Utjecaj M01 i M02 na aspekt modernizacija i razvoja je jasno utvrđen kroz povratne

informacije korisnika kroz provedeno istraživanje, ali i iznimno visoko ostvarenje

pokazatelja za te mjere.


operacije TOP 1.1.2 (N=106) ukazuju na vrlo pozitivnu percepciju korisnosti obrazovanja u

odnosu na razvoj i poticanje na poboljšanje upravljanja i razvojem njihovog poljoprivrednog

djelovanja.

Također je potrebno istaknuti kako je 7% ispitanika slijedom sudjelovanja u obrazovanju se

odlučilo na prijavu na natječaj u sklopu TOP-a 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i

povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava “, dok je 27% još bilo neodlučno.

Također je važno za istaknuti kako je tijekom istraživanja 92% ispitanika TOP-a 1.1.2

istaknulo kako su zadovoljni ili izrazito zadovoljni stručnošću savjetnika, što se izravno

pozitivno odražava i na uspješnost TOP-a 2.3.1. vezano za osposobljavanje savjetnika.

U provedenom on-line istraživanju koje je provedeno među 407 korisnika različitih mjera

PRR-a sudjelovalo je i 30 korisnika M02, od kojih je 70% istaknulo kako su ih savjetodavne

usluge potaknule na konkretne promjene u svom radu za ekonomski isplativiju i inovativniju

poljoprivredu. Po pitanju korištenja M10 i M11, 30% ih je istaknulo kako su slijedom

sudjelovanja u savjetodavnim uslugama se prijavili TOP-ove M11, dok 53,3% se prijavilo na

TOP 10.1.16, i 33,3% 10.1.15.

Zaključci

Značajna ostvarenja i doprinos su kroz provedbu TOP-a 4.1.1 i 6.3.1 po pitanju ostvarenja

pokazatelja, no gledajući gospodarske učinke, izračun pokazatelja promjena u

poljoprivrednoj proizvodnji na gospodarstvima kojima je dodijeljena potpora/GJR (jedinica

godišnjeg rada) za korisnike TOP-a 4.1.1 je iznimno pozitivna i iznosi povećanje od 37.724,61

EUR/GJR, tj. +57,38% u odnosu na godinu prije potpore, a temeljem poslovnih planova

korisnika. Isti pokazatelj za korisnike TOP-a 6.3.1 pokazuje također vrlo pozitivan rezultat,

iako možda manji u apsolutnoj vrijednosti, 2.921,70 EUR/GJR, no i to predstavlja povećanje

od +39,12% u odnosu na godinu prije ulaganja.

Uz vrlo pozitivnu povratnu informaciju u vezi s savjetodavnim aktivnostima kroz M01 i M02,

glavni zaključak je kako su navedene mjere vrlo snažno doprinijele unapređenju

gospodarskog rezultata poljoprivrednih gospodarstava.

Preporuke

Ciljano usmjeriti obrazovne aktivnosti vezano za korisnike, ali i one čija su ulaganja završila

kako bi se omogućio dugoročni učinak.


49

Slika 2: Ocjena korisnosti osposobljavanja u odnosu na navedene aspekte



Programa poduprle ulazak poljoprivrednika s odgovarajućom izobrazbom u sektor

poljoprivrede, a pogotovo generacijsku obnovu?

Opis konteksta

C.17 Poljoprivredna gospodarstva - pokazatelj prati pet varijabli, tj. pod-pokazatelja: broj

poljoprivrednih gospodarstava, njihovu poljoprivrednu veličinu (KPP – korištena

poljoprivredna površina), ekonomsku veličinu, radnu snagu (GJR) i prosjek zadnje tri

varijable. Uspoređujući vrijednosti iz 2010. i 2016. godine, broj gospodarstava se smanjio

42%, no zamjetna je značajna konverzija po pitanju veličine gospodarstava. Smanjenje broja

gospodarstava je kod onih do 49,9 ha veličine, dok je došlo do povećanja od 55%

gospodarstava veličine 50-99,9 ha i 91% veličine iznad 100 ha. Taj trend potvrđuje i

povećanje prosječne veličine gospodarstava, koja se povećala za 107%, kao i povećanje

prosječne ekonomske veličine od 67%. Prosječna veličina u jedinici rada, mjerena po

osobama, se povećala za samo 9%, dok ako se gleda kroz GJR, povećanje je 50%.


50



Ukupno (broj) 233.280 157,450 134.460

veličina farme <2 ha 122.790 60,700 50.810

veličina farme 2-4,9 ha 55.430 48,220 40.840






veličina farme >100 ha 850 1,350 1.620

ekonomska veličina farme <2000 standardni ekonomski rezultat (SO) 89.480 39,450 29.660

ekonomska veličina farme 2.000 - 3.999 SO 51.540 36,310 31.910







ekonomska veličina farme 250.000 - 499.999 SO 200 220 560

ekonomska veličina farme > 500.000 SO 160 180 210


51

prosječna fizička veličina 5,6 10 11,6

prosječna ekonomska veličina 9.064,92 12,887 15.134

prosječna veličina u jedinici rada (osobe) 2,2 2.5 2,4

prosječna veličina u jedinici rada (GJR) 0,8 1.1 1,2

C.22 Poljoprivredna radna snaga – pokazatelj prikazuje na radnu snagu izravno zaposlenu

u poljoprivrednim gospodarstvima, mjereno po osobama i GJR-u. Zadnja ažurirana vrijednost

je u 2013. godini, te je zamjetan značajan pad broja osoba, što je bio trend i u većini zemalja

EU, u nekima u značajno većem omjeru.


Naziv pokazatelja 2010. 2013.

Ukupna redovna radna snaga na farmi (osobe) 513.680 388,370

Ukupna redovna radna snaga na farmi (GJR) 179.290 173,250

C.23 Dobna struktura nositelja poljoprivrednih gospodarstava – kretanje pokazatelja

ukupnog broja nositelja prati ukupni trend pada broja poljoprivrednih gospodarstava, kao i

poljoprivredne radne snage, no s druge strane zamjetan je pozitivan trend udjela mlađih

nositelja poljoprivrednih gospodarstava, kako onih ispod 35 godina, tako i u dobnoj skupini

između 30 i 55 godina starosti.

Naziv pokazatelja 2010. 2013. 2016.

Ukupan broj nositelja poljoprivrednog gospodarstva 233.280 157,450 134.460

udio od < 35 g - % od ukupnog broja 4,1 N/a 5,1

omjer <35 / >= 55 g - broj mladih nositelja na 100 starijih nositelja 7 N/a 8,5

CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava –

kvantifikacija pokazatelja je prikazana u odgovoru na ZPV za žarišno područja 1A koji

ukazuje na izrazito pozitivan trend u razini obrazovanja nositelja u periodu od 2013. do 2016.

godine.

Popis potreba

Žarišno područje 2B odgovara na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu ruralnog

razvoja RH:


52




Potreba 05 – Generacijska obnova u poljoprivrednom sektoru



Popis mjera koje doprinose 2B

Izravni doprinos








Neizravni doprinos




Mjera 04 - Ulaganja u fizičku imovinu


Provedba PRR-a



Mjera/pod-

mjera/TOP

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva


financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane



M2 2.1 2.1.4. 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28


53

M6 6.1 6.1.1 80.103.825,71 2212 103.319.935,00 646 32.271.360,00 618 23.472.812,77

UKUPNO 80.213.586,99 2.219 103.429.696,28 653 32.381.121,28 625 23.582.574,05



Mjera/podmjera/TO

P

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva


za financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane


Broj Euro Bro

j Euro Broj Euro

M4 4.1 4.1.1 294.636.608,34 3290 861.710.707,00 871 216.707.302,00 365 86.356.633,29

M4 4.1 4.1.1 18 809.896,00

UKUPNO 294.636.608,3

4

3.29

0

861.710.707,0

0

87

1

216.707.302,0

0 383

87.166.529,2

9



Mjera/pod-


Ciljna vrijednost

2023. % Bilješke

1.1.3


vještina (1.1) – br. sudionika u


0,00 5.600,00 0,00%

Nije bilo

izvršenih

plaćanja

1.1.3


vještina (1.1) - Ukupni javni

rashodi za osposobljavanje /

vještine

0,00 2.000.000,00 0,00%

1.1.3



poljoprivrednih

gospodarstava, demonstracija)

(1.1 do 1.3)

0,00 2.000.000,00 0,00%

2.1.4 Broj savjetovanih korisnika

(2.1) 303 1.925,00 15,74%


54

2.1.4 Ukupni javni rashodi € (2.1 do

2.3) 109.761,28 2.117.647,06 5,18%

6.1.1

Broj korisnika (gospodarstava)

koji primaju potporu u

svojstvu mladih

poljoprivrednika za pokretanje

poslovanja (6.1)

618 1.004,00 61,55%

6.1.1 Ukupna ulaganja € (javno +

privatno) 23.472.812,77 50.222.222,22 46,74%


Provedbom aktivnosti TOP 2.1.4 savjetovano je 303 korisnika, što je postignuće pokazatelja

ostvarenja od 15,74% uz potrošnju 5,18% cilja javnih rashoda za TOP. Ukupno je pruženo

422 savjetodavnih paketa, pri čemu je najkorišteniji paket bio “Poljoprivredno gospodarstvo

mješovite proizvodnje – Mladi poljoprivrednih” (62% paketa), dok je među korisnicima

savjetodavnih paketa bilo 25% žena. Među korisnicima je bilo samo 18% onih koji su već bili

korisnici mjera PRR-a.

U sklopu TOP-a 6.1.1, 618 korisnika je kroz dva natječaja primilo potporu (61,55% ostvarenja

ciljane vrijednosti) uz 46,74% ostvarenja ciljane alokacije sredstava. Struktura ulaganja

projekata korisnika je prikazana u tablici u nastavku:

Tablica 37: Struktura ulaganja projekata korisnika

1. natječaj 2. natječaj

UKUPNA VRIJEDNOST ULAGANJA

(EUR)* 15.363.611,19 12.147.578,06

Domaće životinje i bilje 12,45% 15,03%

Građenje i/ili opremanje objekata za

prodaju i prezentaciju vlastitih proizvoda 0,00% 0,04%

Kupnja ili zakup poljoprivrednog

zemljišta 10,29% 8,78%

Kupnja, građenje i/ili opremanje objekata 13,66% 7,48%

Operativno poslovanje 7,66% 4,08%


55

Podizanje novih i/ili restrukturiranje

postojećih višegodišnjih nasada 8,67% 2,83%

Poljoprivredna mehanizacija 46,56% 61,26%

Stjecanje potrebnih stručnih znanja i

sposobnosti 0,53% 0,05%

Uređenje i poboljšanje kvalitete

poljoprivrednog zemljišta 0,18% 0,45%

*korišteni tečaj 1 EUR = 7,43 HRK

Prema veličini projekata (ukupna ulaganja), u oba natječaja je nešto manje od 90% ulaganja

bilo u vrijednosti od 50.000 do 60.000 EUR, oko 2% ispod te vrijednosti te preostalih otprilike

8% u vrijednosti do 106.000 EUR što je bio i najveći projekt.


Tablica 38: Žarišno područje 2B: veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i



1. Potpora za generacijsku obnovu

2. Poticaji za razvoj znanja

T5/R3: postotak poljoprivrednih

gospodarstava kojima je dodijeljena

potpora u okviru PRR-a za plan razvoja

poslovanja/ulaganja za mlade

poljoprivrednike


godine iznosi 0,26% što iznosi 61,61%

ostvarenja ciljanog pokazatelja

(0,43%)

R2: Promjena u poljoprivrednoj

proizvodnji na gospodarstvima

kojima je dodijeljena

potpora/AWU (jedinica godišnjeg

rada)

Za 4.1.1 - 37.724,61 EUR /GJR

(+57,38%)

Za 6.1.1 - 12.321,15 EUR/GJR

(+37,51%)


Za potrebe izračuna pokazatelja rezultata T5/R3 korišten je broj korisnika TOP-a 6.1.1 iz

sustava praćenja te pokazatelja konteksta C.17 za 2010. godinu. Analiza strukture ulaganja je

provedena temeljem analize planova troškova ulaganja iz projektnih prijava korisnika.

Također je temeljem podataka iz poslovnih planova izračunat pokazatelj promjene u učinku

po radnoj jedinici za korisnike TOP-a 6.1.1 prema formuli koristeći podatke o ukupnom

prihodu i godišnjoj jedinici rada (GJR):



56

Pri tome oznaka „2“predstavlja vrijednosti navedene za 2. godinu nakon završetka ulaganja,

dok oznaka „1“označava baznu, godinu prije pripreme poslovnog plana. Protučinjeničnu

analizu nije bilo moguće provesti s obzirom na relativno mali udio potpuno završenih

(isplaćenih) operacija kao i nedostatak relevantnih FADN podataka za 2018. godinu za

Hrvatsku. Stoga je provedena aproksimacija promjene učinka kroz analizu podataka iz

poslovnih planova korisnika TOP-a 6.1.1. Uzorak obuhvaća skoro sve korisnike TOP-a, njih

608, no rezultati izračuna pokazatelja promjene učinka su negativni zbog distorzije korisnika

koji su ostvarivali prihode kroz neplaćeni rad. Stoga je usporedbe radi napravljen pod-uzorak

korisnika koji su prije provedbe projekta ostvarivali prihod od poljoprivredne djelatnosti

kroz plaćeni rad na gospodarstvu (N=183) te izračunat pokazatelj temeljem tog pod-uzorka.


Procjena utjecaja usmjerenja PRR-a na generacijsku obnovu u poljoprivredi se može ocijeniti

pozitivnom s obzirom na to kako su očiti snažni napori kroz PRR upravo u ovom pogledu.

Unatoč tome što nije aktiviran TOP 1.1.3, te nisku razinu ostvarenja TOP-a 2.1.4, koji bi

zapravo najviše trebali doprinijeti ostvarenju povećanja izobrazbe mladih poljoprivrednika,

a što će omogućiti kvalitetnu generacijsku obnovu, učinci drugih mjera, prije svega TOP-a

6.1.1 su značajni. Kao što je analiza konteksta pokazala, postoji jasan trend prema

obrazovanijim i mlađim nositeljima poljoprivrednih gospodarstava u RH, što je vjerojatno

doprinijelo uspješnosti mjera unutar ovog žarišnog područja. Iako se izravan ekonomski

učinak ne može još izravno mjeriti, zbog prekratkog vremena provedbe, dosadašnja

ostvarenja ukazuju na kvalitetnu i dobro usmjerenu provedbu. Broj potpisanih ugovora, tj.

korisnika, u sklopu mjere 6.1.1 (64% ciljane vrijednosti) u vrijednosti 64,3% alociranog

iznosa za TOP 6.1.1 ukazuje na skladan pristup ostvarenju ciljeva, te imajući u vidu iznimno

visok interes za ovim TOP-om, za očekivati je kako će se ciljevi postići.

Analiza strukture ulaganja pojedinih natječaja u sklopu TOP-a 6.1.1 ukazuju na visoki udio

ulaganja u modernizaciju poslovanja kroz opremanje u dugotrajnu imovinu, tj.

poljoprivrednu mehanizaciju što daje pozitivan učinak na modernizaciju poslovanja i

dugoročne pozitivne učinke, ako i ulaganja u proširenje poljoprivrednih površina kroz

kupnju ili najam. Također je važno za istaknuti kako su i kroz ulaganja mladi poljoprivrednici

jedan manji dio sredstava predvidjeli i za razvoj stručnih znanja i sposobnosti.

Pokazatelj promjene u poljoprivrednoj proizvodnji u 2. godini nakon završetka ulaganja za

korisnike 6.1.1 (na uzorku od 608 korisnika) daje negativan rezultat te iznosi - 3.966,96 EUR

(smanjenje za -7,68% u odnosu na godinu prije ulaganja). No, kao što je već istaknuto, zbog

pretpostavljene visoke razine neplaćenog rada, a koji nije kvantificiran u poslovnim

planovima koji su bili podloga za izračun pokazatelja, napravljen je alternativni izračun

pokazatelja na pod-uzorku korisnika (N=183), onih koji su imali evidentirane jedinice rada u

poslovnim planovima (kako za godinu prije ulaganja, tako i u projekcijama), a kako bi se

mogla prikazati realna slika GJR-a. Takav izračun je dao iznimno pozitivan rezultat, s

povećanjem od 12.321,15 EUR/GJR, tj. 37,51% u odnosu na godinu prije ulaganja. Kako je

natječaj za TOP 6.1.1 postavio između ostalog i uvjet visine potpore o namjeri primarnog

bavljenja poljoprivredom mladih poljoprivrednika, činjenica kako je u 2. natječaju samo

otprilike 9% korisnika bilo ispod te granice, ukazuje na značajan interes za profesionalnim


57

bavljenjem poljoprivredom velike većine korisnika, što svakako je preduvjet za dugoročne

učinke.

Činjenica kako TOP 1.1.3 još nije bio u provedbi, tj. nije bilo plaćanja vezano za njega, te da je

provedba TOP-a 2.1.4 na vrlo niskoj razini (ostvarenje pokazatelja od samo 15,75%, u

potrošnju 5,18% alociranih sredstava), vjerojatno je umanjio puni potencijal utjecaja koji se

do sada kroz PRR mogao ostvariti na značajniji ulazak mladih u poljoprivredu i generacijsku

obnovu. Unatoč tome, rezultati ostvarenja savjetodavnih usluga, kao i sudjelovanja korisnika

TOP-a 6.1.1 u osposobljavanjima kroz druge aktivnosti M01 su ostvarili vrlo pozitivan utjecaj

na mlade poljoprivrednike, što je vidljivo iz rezultata istraživanja među korisnicima TOP-a

6.1.1. U svrhu utvrđivanja percepcije korisnosti i učinkovitosti provedena je on-line anketa

na uzorku od 24 korisnika TOP-a 6.1.1. Kroz niz izjava korisnici su ocijenili korisnost i utjecaj

pruženih savjetodavnih usluga (Slika 1.).

Pri tome su svi ispitanici (100%) izjavili kako su zadovoljni (71%) ili izrazito zadovoljni

(29%) stručnošću

savjetnika. Unatoč tome što TOP 1.1.3 nije bio u provedbi, 42% ispitanika je sudjelovalo u

osposobljavanju za poljoprivrednike od strane Savjetodavne službe. Dodatno su korisnici

upitani o interesu za druge mjere PRR-a te ih je 71% izjavilo kako su zainteresirani, a među

njima najviše (35%) je istaknulo pod-mjeru 6.2 kao interesantnu.

Zaključci

Unatoč brojčanom smanjenju poljoprivrednih gospodarstava i broja upravitelja, udio mladih

se povećava, a što potvrđuje i visoki interes za mjerom 6.1.1.

Ulaganja za mlade poljoprivrednike su se većinom odnosila na mehanizaciju, građevine,

kupnju životinja i zemljišta, dok vrlo mala ulaganja u razvoj stručnog znanja.

Može se očekivati kako će poljoprivredna proizvodnja značajno rasti po završetku operacija.

Nedovoljna razina provedbe TOP-a 2.1.4, kao i neprovedba TOP-a 1.1.3 vjerojatno su umanjili

razinu učinaka u sklopu ovog žarišnog područja koja su se mogla ostvariti.

Preporuke

Aktivirati preostale TOP-ove i ubrzati provedbu mjera te dodatno poticati mlade

poljoprivrednika za ulaganja u stručna znanja u poljoprivredi kako bi se maksimizirao učinak

ulaganja u opremu i ostalu dugotrajnu imovinu.


58

Slika 3: Korisnost savjetodavnih usluga kroz navedene aspekte



Programa utjecale na poboljšanje održivosti i konkurentnosti poduzeća iz sektora šumarstva

te promicanje održivog gospodarenja šumama?

Opis konteksta

C.15 – Produktivnost rada u šumarstvu – pokazatelj prikazuje bruto dodanu vrijednost u

šumarstvu po GJR te ažurirana 3-godišnja prosječna vrijednosti (2013., 2014. i 2015.)

ukazuje na opadajući trend.


Pokazatelj 2010-

2012

2013-

2015

C.15. Produktivnost rada u šumarstvu

Ukupno (EUR/GJR) 14.018,2 13.643,2

C.29 – Šume i druga šumska zemljišta (FOWL) – pokazatelj ukazuje na ukupne površine

šuma i drugih šumskih zemljišta te pokazuje porast površina 2015. u odnosu na baznu godinu

za 17.000 ha.


59


Pokazatelj 2010. 2015.

C.29. Šume i druga šumska zemljišta (FOWL)

Ukupno (1000 ha) 2.474 2.491

Udio od ukupne površine (% ( 43,7 44

Popis potreba

Žarišno područje 1C odgovara na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu ruralnog

razvoja RH:


Potreba 19 - Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvođenje radova u šumarstvu i

preradi drva


Popis mjera koje doprinose 2C

Izravni doprinos

M04 - Ulaganja u fizičku imovinu


M08 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

Podmjera 8.6/TOP 8.6.1, 8.6.2

Neizravni doprinos

Za žarišno područje 2C nisu identificirane mjere s neizravnim doprinosom.


60

Provedba PRR-a



Mjera/pod-

mjera/TOP

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva


za financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane



M4 4.3 4.3.3 16.318.977,12 29 9.077.424,00 21 6.650.483,00 3 517.574,15

M8 8.6 8.6.1 16.621.803,50 138 26.276.767,00 32 5.688.299,00 16 2.102.515,00

M8 8.6 8.6.1-

FI 1 3.004.427,00 1 47.095,00

M8 8.6 8.6.2 20.518.304,17 144 39.173.068,00 20 5.465.519,00 5 423.334,00

UKUPNO 53.459.084,79 311 74.527.259,00 74 20.808.728,00 25 3.090.518,15

Do kraja 2018. izvršene su isplate za operacije M04, (TOP 4.3.3) u iznosu od 517.574,15 EUR

prema 3 korisnika od ukupnog iznosa za koji su donesene Odluke o dodjeli sredstava u iznosu

od 6.673.238,01 EUR za 21 korisnika. Za operacije M08 (TOP 8.6.1. i 8.6.2) isplaćeno je

2.525.849,00 EUR prema 21 korisnika. Također je putem odobrenih Malih zajmova za ruralni

razvoj jednom krajnjem primatelju isplaćeno 47.095,00 EUR od strane HAMAG BICRO.



Mjera/pod-


Ciljna vrijednost

2023. %

4.3.3 O2 - Ukupna ulaganja € (javno + privatno) 517.574,15 21.345.882,35 2,42%

4.3.3 O1- Ukupni javni rashodi € 517.574,15 21.345.882,35 2,42%

8.6 O1 - Ukupni javni rashodi € 2.572.943,96 43.182.453,79 5,96%

Provedbom TOP-a 4.3.3 2 od 3 projekata se provode na područjima sa značajnim prirodnim

ograničenjima u Požeško-slavonskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok se jedan provodi u

Zagrebačkoj županiji (3). Među korisnicima su 2 općine i 1 fakultet.


61

U sklopu TOP-a 8.6.1 16 korisnika je primilo isplatu sredstava u ukupnom iznosu od

2.102.515,00 EUR, pri čemu korisnici dodatno financiraju ulaganja u iznosu od 50-60%

vrijednosti ukupnog ulaganja. U strukturi ulaganja dominira s 38% ukupnog iznosa nabavka

samohodnog iverača, zatim forvarder (17%), šumski zglobni traktor (17%) i šumske izvedbe

poljoprivrednih traktora (11%), dok se ostatak odnosi na prikolice, dizalice i alate. Gotovo

50% korisnika je iz Karlovačke županije, dok su ostali iz Osječko-baranjske, Požeško-

slavonske, Sisačko-moslavačke, Virovitičko-podravske i Vukovarsko-srijemske županije.

U sklopu TOP-a 8.6.2 5 korisnika je primilo isplatu sredstava u ukupnom iznosu od

423.334,00 EUR, pri čemu korisnici dodatno financiraju ulaganja u iznosu od 50% vrijednosti

ukupnog ulaganja. U strukturi ulaganja dominira s preko 60% ukupnog iznosa izgradnja

objekta i nabavka strojeva za izradu peleta, a ostatak na nabavku radnih vozila i alata.

Korisnici su s područja Krapinsko-zagorske (2), Međimurske, Sisačko-moslavačke i Ličko-

senjske županije.


Tablica 43: Žarišno područje 2C: veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i



1. Podržana ulaganja su pridonijela

poboljšanju poduprtim šumskim

gospodarstvima

Ukupno ulaganje u modernizaciju

tehnologija, strojeva, alata i opreme

(EUR)


godine iznosi 4.363.337 EUR što iznosi

5,05% ostvarenja ciljanog pokazatelja

(86.364.908,00 EUR)

Ukupna duljina (re)konstruirane

šumske infrastrukture (km)


godine iznosi 11,78km što iznosi

2,74% ostvarenja ciljanog pokazatelja

(430,00km)

Broj korisnika šumskih

gospodarstava u odnosu na one

koji djeluju u sektoru

Udio broja šumskih

gospodarstava (21) u ukupnom

broju gospodarstava u sektoru

(1.631) iznosi 1,29%

Za ovo žarišno područje nisu definirani zajednički pokazatelji učinka već se za procjenu

učinka koriste pokazatelji definirani u sklopu PRR-a.


Za potrebe izračuna pokazatelja učinka korišteni su dostupni podatci iz sustava praćenja

provedbe PRR-a za TOP-ove 4.3.3, 8.6.1 i 8.6.2. Za statističku obradu strukture korisnika je

korištena obrada troškovnika projektnih prijava korisnika kojima su isplaćena sredstva do

31.12.2018. u punom ili djelomičnom iznosu. Za izračun dodatnog pokazatelja rezultata „Broj

korisnika šumskih gospodarstava u odnosu na one koji djeluju u sektoru“ korišten je broj


62

korisnika mjera 8.6.1 i 8.6.2 u odnosu na ukupan broj gospodarskih subjekata koji se bave

gospodarskom djelatnosti C16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja;

proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala (NKD2007; izvor: DZS, 2016.).

Navedena djelatnost je bila kriterij odabira u sklopu TOP-a 8.6.2, sukladno Pravilniku o

provedbi mjere 8, podmjere 8.6 Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije i preradu,

mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda iz Programa ruralnog razvoja Republike

Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., te stoga se broj gospodarstava u toj djelatnosti može

smatrati primjerenim nazivnikom za izračun udjela.


U odnosu na procjenu u kojoj su mjeri intervencije u okviru Programa utjecale na poboljšanje

održivosti i konkurentnosti poduzeća iz sektora šumarstva te promicanje održivog

gospodarenja šumama, ocjena je kako ostvarenje do kraja 2018. godine nije u potpunosti

zadovoljavajuće, ako se gleda s čisto kvantitativnog aspekta. Postignuća rezultata ostvarenja

su iznimno niski za ovu fazu provedbe PRR-a te se može utvrditi bojazan kako postavljene

ciljane vrijednosti neće realno biti moguće ostvariti. No, gledajući status provedenih natječaja

za 8.6.1 i 8.6.2 u kojima su iznosi zahtjeva znatno veći od alokacija natječaja te zajedno s

ugovorenim iznosima iz prethodnog natječaja, ipak je za očekivati kako će se financijski

pokazatelji ostvariti. To potvrđuje i činjenica kako nisu planirane daljnje objave natječaja za

ove TOP-ove. Također promatrajući provedbu TOP-a 4.3.3 koji pokazuje niske razine

financijskog ostvarenja s gledišta isplata, dok s gledišta ugovorenih operacija kroz 1. natječaj

(ukupno 21) te onih koje su odobrene kroz 2. natječaj (ukupno 15) se postiže obuhvat od

otprilike 50% alokacije za TOP.

Sa stajališta utjecaja, tj. promicanja održivog gospodarenja šumama, učinak operacija kroz

projekte ne može se u ovom trenutku smatrati značajnim s obzirom na vrlo mali broj

financiranih projekata. S druge strane, ako se sagledaju strukture ulaganja prema planovima

pojedinih korisnika, vidljiv je iskorak prema povećanju ulaganja u novu tehnologiju i

opremanje za razvoj proizvodnje novih proizvoda, šte daje jasnu naznaku kako postoji

potencijal i potreba za daljnjih ulaganjem. Iz razloga vremenskih ograničenja dostupnih

podataka i statusa završenosti projekata, nije moguće izračunati poboljšanje poslovne

konkurentnosti.

Zaključci

Nedovoljno visoka apsorpcija sredstava ugrožava postignuće ciljeva pod-mjere 4.3. i 8.6, prije

svega za ulaganje u šumsku infrastrukturu, iako gledajući daljnji plan provedbe i ugovorene

operacije te vrijednosti istih moguće je ipak ocijeniti kako bi provedba M08 mogla ostvariti

svoje ciljeve, dok za TOP 4.3.3 postoji određena razina neizvjesnosti temeljem dostupnih

podataka.

Struktura korisnika je mješovita, ako se sagleda dob, no gledajući zemljopisno utvrđuje se

izrazita zastupljenost korisnika iz središnje i istočne Hrvatske, koja jesu bogata šumama, ali

također je znakovit nedostatak korisnika iz drugih područja bogatih šumama, kao što su

Gorski kotar i Lika.


63

Preporuke

Potrebno je osigurati bržu provedbu aktivnosti podrške u šumarstvu. U tu svrhu bi bilo

poželjno istražiti razloge niske razine provedbe TOP-ova, prije svega u smislu odgovaraju li

uvjeti potrebama potencijalnih korisnika, kao i za razloge nezastupljenosti određenih

zemljopisnih područja bogatim šumama u odobrenim operacijama.



Programa pridonijele poboljšanju konkurentnosti primarnih proizvođača kojima je

dodijeljena potpora njihovom boljom integracijom u poljoprivredno-prehrambeni lanac

programima kvalitete, dodajući vrijednost poljoprivrednim proizvodima, promocijom

lokalnih tržišta i kratkih lanaca opskrbe te proizvođačkim grupama i međustrukovnim

organizacijama?

Opis konteksta

C.14 Produktivnost rada u poljoprivredi,

Pokazatelj C.14 izražava bruto dodanu vrijednost (BDV) u poljoprivredi (u EUR) po baznim

cijenama po godišnjoj jedinici rada (GJR). Pokazatelj za Republiku Hrvatsku pokazuje nižu

ažuriranu vrijednost u 2017. godini (5.603,3 EUR/GJR) u odnosu na baznu 2010. godinu

(6.348,9 EUR/GJR), no ukoliko se promatra od 2015. godina (4.865,1 EUR/GJR) moguće je

uočiti pozitivan trend povećanja vrijednosti pokazatelja. Ako se analiziraju varijable

pokazatelja, uočljivo je kako BDV u poljoprivredi u Hrvatskoj kontinuirano raste od 2015.

godine, dok je s druge strane vrijednost GJR u laganom opadanju od 2015. godine, no porast

BDV ima jači trend.


Naziv pokazatelja 2010.-

2012. 2015. 2016. 2017.

C.14 Produktivnost rada u poljoprivredi

Ukupno – EUR/GJR 6.348,9 4.865,1 5.563,1 5.603,3

C.16 Produktivnost rada u prehrambenoj industriji.

Pokazatelj C.16 izražava produktivnost rada u prehrambenoj industriji kao bruto dodanu

vrijednost (BDV) u prehrambenoj industriji po zaposleniku. Vrijednost pokazatelja u 2016.

godini iznosi 24.167,2 EUR/osoba, što je značajno povećanje u odnosu na baznu 2010. godinu

(17.166,6 EUR/osoba). Obje varijable pokazatelja imaju pozitivan trend, no posebno se ističe

porast broja zaposlenih osoba u prehrambenoj industriji u Hrvatskoj.


64


Naziv pokazatelja 2010. 2014. 2015. 2016. 2014.–

2016.

C.16 Produktivnost rada u prehrambenoj industriji

Ukupno – EUR/osoba 17.166,6 25.400 24.340,36 24.167,20 24.635,90

Popis potreba


razvoja RH:






Potreba 12 - Organiziranje proizvođača i njihovo jače pozicioniranje na tržištu

Potreba 13 - Razvoj sustava kvalitete i veća uključenost proizvođača u program kvalitete

Potreba 26 - Poticanje poljoprivrednih gospodarstava da se uključe u viši standard uzgoja i

dobrobiti životinja


Izravni doprinos



Mjera 3 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode





Mjera 09 – Uspostavljanje skupina proizvođača i organizacija



65

Mjera 14 – Dobrobit životinja

Podmjera 14.1 / TOP 14.1.1, 14.1.2, 14.1.3

Mjera 16 – Suradnja

Podmjera 16.4. / TOP 16.4.1.

Neizravni doprinos



Podmjera 2.1. / TOP 2.1.1., 2.1.4



Mjera 16 - Suradnja

Podmjera 16.1. / TOP 16.1.1., 16.1.2.

Provedba PRR-a



Mjera/pod-

mjera/TOP

Financijska

alokacija

objavljenih poziva


financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane



M3 3.1 3.1.1 5.728.034,99 27 165.805,00 12 77.151,00 4 2.226,00

M4 4.2 4.2.1 109.825.033,65 243 126.985.801,00 81 63.844.414,00 44 30.204.079,02

M9 9.1 9.1.1 9.421.265,14 9 3.355.660,00 7 2.604.929,00 6 344.148,00

M3 3.1 3.1.1 5.728.034,99 27 165.805,00 12 77.151,00 4 2.226,00

UKUPNO 124.974.333,78 279 130.507.266,00 100 66.526.494,00 54 30.550.453,02

Do kraja 2018. izvršene su isplate za tip operacije 3.1.1 M03 u iznosu od 2.226,00 EUR prema

4 korisnika od ukupnog iznosa za koji su donesene Odluke o dodjeli sredstava u iznosu od


66

77.151,00 EUR za 12 korisnika. Za tip operacije 4.2.1 M04 isplaćeno je 30.204.079,02 EUR

prema 44 korisnika. Za M09 isplaćeno je 344.148,00 EUR prema 6 korisnika.



Mjera/podmjera/TOP

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva


za financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane



M2 2.1 2.1.1. 362.132,06 9 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40

M2 2.1 2.1.4. 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28

M4 4.1 4.1.1 294.636.608,34 3290 861.710.707,00 871 216.707.302,00 365 86.356.633,29

M4 4.1 4.1.1 18 809.896,00

UKUPNO 295.108.501,68 3306 471.760,68 887 217.179.062,68 399 87.638.289,97

Gledajući ostvarenje mjera koje neizravno doprinose postizanju ciljeva žarišnog područja 3A,

do kraja 2018. izvršene su isplate za bespovratna sredstva za tipove operacija 2.1.1, 2.1.4 u

M02, i 4.1.1 u M04 u iznosu od 86.828.393,97 EUR za 381 korisnika, te dodatnih 809.896,00

EUR za 18 krajnjih primatelja od strane HAMAG BICRO kroz financijske instrumente u okviru

TOP-a 4.1.1.



Mjera/pod-

mjera/TOP Pokazatelj

Vrijednost -

2018.

Ciljna vrijednost

2023. % Bilješke

1.1.4


vještina (1.1) – br. sudionika

u programima

osposobljavanja

0 3.733,00 -

Tip operacije se

nije provodio do

kraja 2018.

1.1.4


vještina (1.1) - Ukupni javni

rashodi za osposobljavanje /

vještine

0 666.666,67 -

Tip operacije se

nije provodio do

kraja 2018.


67

1.1.4



poljoprivrednih

gospodarstava,


0 666.666,67 -

Tip operacije se

nije provodio do

kraja 2018.

3.1.1 Broj podržanih

gospodarstava 4 988 0,40%

3.1.1 Ukupni javni rashodi € 2.226,00 7.058.823,53 0,03%

4.2.1

Broj operacija podržanih za

ulaganja (npr. u

poljoprivrednim

gospodarstvima, preradi i

plasiranju na tržište

poljoprivrednih proizvoda)

44 434 10,14%

4.2.1 Ukupna ulaganja € (javno +

privatno) 53.159.179,08 223.435.294,12 23,79%

4.2.1 Ukupni javni rashodi € 30.204.079,02 111.717.647,06 27,04%

9.1.1

Broj podržanih operacija

(osnovane skupine

proizvođača)

6 33 18,18%

9.1.1

Broj gospodarstava koja

sudjeluju u podržanim

skupinama proizvođača

248 363 68,32%

Broj članova

korisnika

(proizvođačkih

organizacija) u

trenutku isplate

9.1.1 Ukupni javni rashodi € 344.147,85 8.888.888,89 3,87%

14.1.1, 14.1.2,

14.1.3 Broj korisnika 0 1.200 -

Mjera započela s

provedbom u

2018., nije bilo

isplata do kraja

2018.

14.1.1, 14.1.2,

14.1.3 Ukupni javni rashodi € 0 20.000.000,00 -

Mjera započela s

provedbom u

2018., nije bilo

isplata do kraja

2018.


68

16.4.1

Broj poljoprivrednih

gospodarstava koja sudjeluju

u suradnji / lokalnoj

promociji među akterima

opskrbnog lanca

0 111 -

Tip operacije se

nije provodila do

kraja 2018.

16.4.1 Ukupni javni rashodi € 0 833.333,33 -

Tip operacije se

nije provodila do

kraja 2018.

Postignuća pokazatelja ostvarenja za TOP 3.1.1 su vrlo niska, ispod 1%, dok za druga dva

TOP-a unutar žarišnog područja je ostvarenje značajno bolje. Pokazatelji za TOP 4.1.1 postižu

otprilike 25% ostvarenja, dok za TOP 9.1.1 u prosjeku 30% ostvarenja pri čemu se posebice

ističe ostvarenje od 68% pokazatelja „Broj gospodarstava koja sudjeluju u podržanim

skupinama proizvođača “, unatoč relativno slabijoj financijskoj apsorpciji sredstava unutar

tog TOP-a.

U sklopu TOP-a 3.1.1 od 12 odobrenih projekata, 4 su primila isplate do kraja 2018. godine u

vrijednosti od 2.226,00 EUR, od ukupnog iznosa potpore u vrijednosti 77.151,00 EUR.

U sklopu 38 projekata financiranih iz TOP-a 4.2.1 u sklopu 1. natječaja, struktura ulaganja se

velikom većinom (49%) odnosila na ulaganja u preradu mesa (izgradnja objekata za

proizvodnju mesa i opremu za procesuiranje istog kao i skladištenje i transport), prerada

voća, povrća i bilja (9%) (građenje objekata za preradu i oprema), za preradu žitarica, uljarica

i industrijskog bilja (27%) (građenje objekata za preradu i oprema za preradu) dok recimo

samo 0,26% ulaganja se odnosilo na laboratorijsku opremu za ispitivanje kvalitete proizvoda

i 0,08% na nematerijalna prava, uključujući i sustave kvalitete. U sklopu 4 projekta

financirana u sklopu 2. natječaja, ciljano na mikro, male i srednje poljoprivredne proizvođače,

struktura ulaganja je sljedeća: 64% prerada voća i povrća (građenje proizvodnih objekata i

oprema za preradu i pakiranje), 22% za gospodarska vozila, 11% sredstava za opremu za

prerada mlijeka, 2% za opremu za preradu mesa, 1,46% ulaganje u objekte za prodaju i

prezentaciju.

U sklopu 6 projekata financiranih kroz TOP 9.1.1 ukupno je moguće utvrditi porast broja

članova skupina proizvođača tijekom trajanja projekta. Od ukupno 214 članova u svih 6

skupina proizvođača zajedno u gledajući trenutak odobravanja poslovnog plana, brojke su

rasle do 248 članova u trenutku isplate potpore te s datumom 1.4.2019. ta brojka iznosi 278

članova. Dvije skupine proizvođača su iz sektora mlijeka i mliječnih proizvoda te su i

najbrojniji (ukupno 135 članova u trenutku isplate), dok su druge dvije skupine iz sektora

povrća i voća (41 član u trenutku isplate) te jedna skupina iz sektora žitarica (37 članova) i

sektora svinjetine (35 članova).


69





1. Ulaganja doprinose konsolidiranju i

razvoju kvalitete poljoprivredne

proizvodnje

2. Intervencije su potaknule integraciju

lanaca opskrbe i preradu

poljoprivrednih proizvoda

T6/R4 % poljoprivrednih

gospodarstava koja primaju potporu

za sudjelovanje u programima

kvalitete, lokalnim tržištima i kratkim

lancima opskrbe te proizvođačkim

grupama/organizacijama


godine iznosi 0,11 što iznosi 17,46%

ostvarenja ciljanog pokazatelja (0,63)

Promjena u učinku po radnoj

jedinici (4.2)

30.824,08 EUR/AWU

(povećanje od 17,84%)


Za potrebe izračuna pokazatelja rezultata korišten je broj korisnika TOP-a 3.1.1 i 9.1.1, s

obzirom na to kako za M16 nije bilo isplata prema korisnicima do kraja 2018. godine.

Korišteni su dostupni podatci iz sustava praćenja provedbe PRR-a za relevantne TOP-ove. Za

analizu strukture ulaganja korisnika u sklopu TOP-a 4.2.1 korištena je obrada poslovnih

planova u sklopu projektnih prijava korisnika kojima su isplaćena sredstva do 31.12.2018.,

prema skupinama troškova za koje je odobrena i u potpunosti ili djelomično isplaćena

potpora. Također je temeljem podataka iz poslovnih planova izračunat pokazatelj promjene

u učinku po radnoj jedinici za korisnike TOP-a 4.2.1 prema formuli koristeći podatke o

ukupnom prihodu i godišnjoj jedinici rada (GJR):


Pri tome oznaka „2“predstavlja vrijednosti navedene za 5. godinu u poslovnom planu, dok

oznaka „1“označava baznu, tekuću godinu u trenutku pripreme poslovnog plana.


Podatci iz analize kontekst ukazuju kako se povećava i produktivnost rada u poljoprivredi

nakon značajnog pada tijekom zadnje gospodarske krize te jednako tako i produktivnost rada

u prehrambenoj industriji. U tom kontekstu provedba TOP-a 3.1.1 koji se odnosi na

integraciju u poljoprivredno-prehrambeni lanac kroz programe kvalitete, što se očituje kroz

provedbu TOP-a 3.1.1. Provedba natječaja u sklopu TOP-a nije pobudila veliki interes

potencijalnih korisnika gledajući nisku razinu zahtjeva za financiranje.


70

Kroz ulaganja kroz TOP 4.2.1 jasno se ostvaruje doprinos razvoju poljoprivredne

proizvodnje, posebice ako se gleda struktura ulaganja pojedinih projekata u kojima

dominiraju ulaganja u dugotrajnu proizvodnu/prerađivačku opremu. Također je zamjetan i

široki obuhvat poljoprivrednih sektora. No očita su niska ulaganja u sustave kvalitete

proizvoda (laboratoriji, sustavi kvalitete).

Ostvarenje TOP-a 9.1.1 je iznimno učinkovito posebice gledajući pokazatelje ostvarenja što

svakako ima pozitivan doprinos postizanju integracije među proizvođačima, a podatci o rastu

broju članova skupina proizvođača korisnika TOP-a ukazuju na to kako takav tip aktivnosti

budi njihovo zanimanje.

Zaključci

Činjenica kako TOP 1.1.4 i M16 još nisu imale provedbu aktivnosti, tj. nisu izvršena plaćanja

negativno se odražava na procjenu doprinosa promociji lokalnih tržište i kratkih lanaca

opskrbe.

Iako su ostvarena plaćanja, TOP 3.1.1 je za sada imao vrlo nisku razinu ostvarenja, kako u

obuhvatu korisnika tako i u apsorpciji sredstava te se ne može tvrditi kako je doprinos

integraciji zasada ostvaren. Također činjenice kako se izravni TOP-ovi pod M01, M14 i M16

nisu provodili, tj. započeti su natječaji no nije bilo isplata prema korisnicima, svakako je

umanjilo dosadašnju mogućnost utjecaja PRR-a na vrlo specifične aspekte obuhvaćene ovim

žarišnim područjem.

Na kraju, aspekt koji se može ocijeniti pozitivnim je u području uspostave, tj. razvoja

proizvođačkih skupina gdje su ostvareni zadovoljavajući rezultati u smislu obuhvata

poljoprivrednih gospodarstava istim, kao i zastupljenosti pojedinih poljoprivrednih sektora

u skupinama koje su primile potporu.

Preporuke

Povećati osviještenost potencijalnih korisnika o važnosti ulaganja u sustave kvalitete s

obzirom na vrlo nisku razinu dosadašnje zainteresiranosti. Pokušati ostvariti sinergijske

učinke s drugim aktivnostima i TOP-ovima PRR-a, prije svega informativnim i obrazovnim

kako bi se povećala ulaganja u ovom području.

Osigurati što je moguće veću interakciju TOP-ova unutar ovog žarišnog područja kako bi se

osiguralo sinergijsko djelovanje.



Programa poduprle sprečavanje rizika i upravljanje rizicima na poljoprivrednom

gospodarstvu?


71

Opis konteksta

C.17 Poljoprivredna gospodarstva

Pokazatelj prati pet varijabli, tj. pod-pokazatelja: broj poljoprivrednih gospodarstava,

njihovu poljoprivrednu veličinu (UAA), ekonomsku veličinu, radnu snagu (GJR) i prosjek

zadnje tri varijable. Uspoređujući vrijednosti iz 2010. i 2016. godine, broj gospodarstava se

smanjio 42%, no zamjetna je značajna konverzija po pitanju veličine gospodarstava.

Smanjenje broja gospodarstava je kod onih do 49,9 ha veličine, dok je došlo do povećanja od

55% gospodarstava veličine 50-99,9 ha i 91% veličine iznad 100 ha. Taj trend potvrđuje i

povećanje prosječne veličine gospodarstava, koja se povećala za 107%, kao i povećanje

prosječne ekonomske veličine od 67%. Prosječna veličina u jedinici rada, mjerena po

osobama, se povećala za samo 9%, dok ako se gleda kroz GJR, povećanje je 50%.


Naziv pokazatelja 2010. 2013. 2016.

Ukupno (broj) 233.280 157,450 134.460

veličina farme <2 ha 122.790 60,700 50.810







veličina farme >100 ha 850 1,350 1.620

ekonomska veličina farme <2000 standardni ekonomski rezultat (SO) 89.480 39,450 29.660





72





ekonomska veličina farme 250.000 - 499.999 SO 200 220 560

ekonomska veličina farme > 500.000 SO 160 180 210

prosječna fizička veličina 5,6 10 11,6

prosječna ekonomska veličina 9.064,92 12,887 15.134

prosječna veličina u jedinici rada (osobe) 2,2 2.5 2,4

prosječna veličina u jedinici rada (GJR) 0,8 1.1 1,2

Popis potreba

Žarišno područje 3B odgovara na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu ruralnog

razvoja RH:

03 - Jačanje suradnje istraživačkog sustava s gospodarstvom s ciljem razvoja, primjene i

širenja inovacija

11 - Bolje upravljanje rizicima u poljoprivredi

21 - Obnavljanje poljoprivrednog potencijala miniranog zemljišta


Izravni doprinos

Mjera 05 - Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim

nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti

Podmjera 5.2 / TOP 5.2.1, 5.2.2

Mjera 17 - Upravljanje rizicima



73

Neizravni doprinos


Podmjera 1.1. / TOP 1.1.1., 1.1.2, 1.1.3




Podmjera 2.1. / TOP 2.1.1., 2.1.4

Provedba PRR-a



Mjera/pod-

mjera/TOP

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva


financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane



M5 5.2 5.2.1 41.673.956,02 423 12.847.150,00 243 4.232.386,00 43 404.358,49

M5 5.2 5.2.2 72.947.510,09 16 71.283.344,00 14 62.973.405,00 12 50.408.570,09

M17 17.1 17.1.1 32.757.394,08 19674 34.931.131,00 9192 16.621.276,70 7751 12.971.090,95

UKUPNO 147.378.860,19 20.113 119.061.625,00 9.449 83.827.067,70 7.806 63.784.019,53

Do kraja 2018. izvršene su isplate za operacije M05, (TOP 5.2.1, 5.2.2.) u iznosu

od 50.812.928,58 EUR prema 55 korisnika od ukupnog iznosa za koji su donesene Odluke o

dodjeli sredstava u iznosu od 67.205.791,00 EUR za 257 korisnika. Za operaciju M17 (TOP

17.1.1) isplaćeno je 12.971.090,95 EUR prema 7751 korisnika.



Mjera/podmjera/TOP

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva


za financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane



M1 1.1 1.1.1. 426.116,33 9 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40


74

M1 1.1 1.1.2. 545.061,91 7 545.717,95 7 545.717,95 7 545.717,95

M2 2.1 2.1.1. 362.132,06 9 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40

M2 2.1 2.1.4. 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28 7 109.761,28

UKUPNO 1.443.071,58 32 1.442.818,03 32 1.442.818,03 32 1.442.818,03

Gledajući ostvarenje mjera koje neizravno doprinose postizanju ciljeva žarišnog područja 3B,

do kraja 2018. izvršene su isplate za operacije M01 (TOP 1.1.1, 1.1.2) i M02, (TOP 2.1.1, 2.1.4)

u iznosu od 1.442.818,03 EUR za 32 korisnika.



Mjera/pod-

mjera/TOP Pokazatelj

Vrijednost -

2018.

Ciljna vrijednost

2023. % Bilješke

5.2 Ukupni javni rashodi € (5.1 do

5.2) 50.812.928,58 94.117.647,06 53,99%

5.2.2 Razminirano poljoprivredno

zemljište (ha) 6.012 5.000 120,24%

Površina za 3.

fazu provedbe

TOP-a je sa

stanjem od

31.12.2018. u

površini od

990 ha (samo

udio površina

financiran iz

EPFRR-a) iz

godišnjeg

izvješća HCR-a

17.1.1

Broj poljoprivrednih

gospodarstava kojima se pruža

potpora radi premija za

osiguranje (17.1)

7.751,00 8.267,00 93,76%


Ostvarenje M05 po pitanju ostvarenju ciljanih javnih rashoda iznos 54% ciljne vrijednosti,

obuhvaćajući podmjere 5.1 i 5.2. U sklopu TOP-a 5.2.1 za obnovu poljoprivrednog potencijala

narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima financirana su do kraja

2018. godine 43 korisnika iz Vukovarsko-srijemske (14), Dubrovačko-neretvanske (6),

Međimurske (4), Koprivničko-križevačke (4), Brodsko-posavske županije (3), Istarske (3),


75

Varaždinske (3), Splitsko-dalmatinske (2), Primorsko-goranske (2), i Zagrebačke (1)

Karlovačke (1). Kod većine korisnika elementarna nepogoda kao uzrok je bila poplava, a

ulaganja su se odnosila na biljne kulture (2.110 biljaka), 336 životinja kao i na ulaganje u

opremu i sanaciju štete na materijalnoj imovini.

TOP 5.2.2 je proveden kroz tri natječaja i operacija se provodila u 9 županija. Ostvarenje

pokazatelja razminiranog zemljišta je značajno premašilo ciljanu vrijednosti (120,24%), dok

s druge strane je financijsko ostvarenje na razini M05 54%. Najznačajnija ulaganja u

razminiranje putem ovog TOP-a su bila u Ličko-senjskoj (2.604 ha) i Sisačko-moslavačkoj

(2.200 ha) i te u Karlovačkoj (374 ha) i Požeško-slavonskoj županiji (371 ha).

Ovim je provedba TOP-a 5.2.2 doprinijela ostvarenju Nacionalnog programa protuminskog

djelovanja (NPPDRH) 2008.-2019. s doprinosom od 6,36% od ukupno razminiranog

područja do kraja 2018. godine, dok je na razini godina provedbe TOP-a udio u ukupnoj

površini razminiranog područja putem TOP-a 5.2.2 kako slijedi:

2016. 2017. 2018.

Razminirana površina kroz TOP 5.2.2 30,1 km2 18,5 km2 11,5 km2

Ukupno razminirana površina temeljem

NPPDRH 41,6 km2 36,5 km2 56 km2

Udio površine TOP 5.2.2. u ukupnoj površini 61% 51% 21%

Ostvarenje M17, tj. TOP-a 17.1.1 po broju poljoprivrednih gospodarstava kojima se pruža

potpora za premije osiguranja iznosi 93,76% cilja uz ostvarenje 29,70% ukupnog iznosa

planiranih javnih rashoda. Prema godinama provedbe pružene su sljedeće potpore u odnosu

na osiguranu površinu, broj osiguranih životinja te tipova osiguranja za poljoprivredne

kulture i životinje:

2016. 2017.

Osigurana površina (ha) 137.618 129.843

Broj osiguranih životinja 71.013 3.107.277

Tip osiguranja - za kulture 5.457 8.729

Tip osiguranja - za životinje 21 87

Broj korisnika u godini 2.053 2.945

U 2018. godini je zaprimljeno oko 7.000 zahtjeva od kojih je do kraja 2018. isplaćeno 1.365

zahtjeva. To predstavlja značajno povećanje interesa za ovaj TOP, a koji je rezultat izmjena u


76

Pravilniku o mjeri 17 kao i intenzivne promotivne kampanje putem informativnih radionica

i medijske promocije Ministarstva poljoprivrede





1. Podrška za prevenciju i upravljanje

rizicima u poljoprivrednom sektoru

zbog prirodnih katastrofa, nepovoljnih

klimatskih događanja i katastrofalnih

događaja

T7/R5: postotak poljoprivrednih gospodarstava koja sudjeluju u

programima upravljanja rizicima

Ostvarenje pokazatelja je 1,94% što predstavlja postignuće od 54,79%

ciljane vrijednosti pokazatelja (3,54%). 2. Doprinos obnovi i / ili očuvanju

proizvodnog potencijala

3.1 Doprinos razminiranju

poljoprivrednog zemljišta


Za potrebe izračuna pokazatelja rezultata R5 korišten je broj korisnika TOP-a 17.1.1 iz

sustava praćenja provedbe PRR-a za TOP-ove u odnosu na baznu vrijednost pokazatelja

konteksta C.17 za 2010. godinu. Detaljna analiza provedbe TOP-a i strukture ulaganja u

aktivnosti osiguravanja usjeva životinja i bilja je napravljena temeljem podataka dostavljenih

od Hrvatskoj ureda za osiguranja (HUO). Analiza provedbe TOP-a 5.2.1 se temeljila na

podatcima iz sustava praćenja, kao i za 5.2.2 te dodatno temeljem podataka i godišnjeg

izvješća Hrvatskog centra za razminiranje.


Temeljem analiziranih podataka o ostvarenju operacija unutar ovog žarišnog područja njihov

utjecaj na podupiranje sprečavanje rizika i upravljanje rizicima na poljoprivrednim

gospodarstvima potrebno je sagledati odvojeno s obzirom na vrlo specifične obuhvate istih.

TOP 5.2.1 je za sada imao vrlo mali obuhvat korisnika, posebice ako se usporedi s ukupnim

brojem poljoprivrednih gospodarstava te nisku razinu iskorištenosti alociranih sredstava,

gledajući iznos ugovorenih kao i isplaćenih operacija. S druge strane TOP 5.2.2 ostvaruje

iznimno visoku uspješnost, a što dugoročno ostvaruje utjecaj na dostupnost poljoprivrednog

zemljišta, ali i sigurnosnom aspektu te je ostvareno sinergijskog djelovanje PRR i nacionalne

politike u području razminiranja. Pokazatelj fizičkog ostvarenja je ostvario vrlo visoku razinu

ostvarenja uz značajno manji postotak ostvarenja financijskog ostvarenja što ukazuje na

učinkovito korištenje sredstava.


77

Provedbom TOP-a 17.1.1 se zapravo gradi praksa osiguravanja u poljoprivredi te je iznimno

važan obuhvat velikog broja korisnika, što se i ostvaruje. S pojedinim natječajima su se

mijenjali uvjet potpore kako bi se bolje odgovorilo potrebama korisnika i dodatno potaknulo

uključivanje, što je dodatno popraćeno i medijskom kampanjom.

Zaključci

Očekivanja koja su bila postavljena pred TOP 5.2.1 se nisu ostvarila s obzirom na nisku razinu

interesa kod prijave, a i kasnijeg odabira. Provedbom TOP-a 5.2.2 ostvario se značajan

napredak upravljanju specifičnim rizikom miniranog poljoprivrednog zemljišta, uz iznimno

pozitivno ostvarenje pokazatelja, dok s druge strane nisu iskorištena sva alocirana sredstva.

Također i TOP 17.1.1 ostvaruje iznimne rezultate za koje se može reći kako direktno

doprinosi ublažavanju posljedica ostvarenja rizika. Tijekom provedbe TOP-a prilagođavani

su uvjeti kako bi se dodatno potaknulo korištenje TOP-a, što je i ostvareno tijekom 2018.

godine i time ostvario značajan doprinos upravljanju rizicima na poljoprivrednim

gospodarstvima. S obzirom na to kako je sa 30% korištenih sredstava obuhvaćeno preko

90% planiranog broja korisnika, za očekivati je kako e se provedbom ovog TOP-a značajno

nadmašiti očekivanja.

Preporuke

Intenzivirati aktivnosti osvještavanja, informiranja vezano za TOP 5.2.1 i identificirati

razloge niskog interesa potencijalnih korisnika s obzirom na važnu funkciju obnove

poljoprivrednog potencijala te po mogućnosti ostvariti sinergijske učinke s TOP-om 17.1.1

kako bi se umanjile posljedice budućih potencijalnih rizničkih pojava kod korisnika TOP-a

5.2.1 za koje je za pretpostaviti kako su u rizičnom području od poplava.


78

Slika 4: Obuhvaćene površine TOP 5.2.2


Pitanje za vrednovanje broj 9., Žarišno područje 4A: U kojoj mjeri su intervencije u okviru

Programa poduprle obnovu, očuvanje i povećanje bioraznolikosti, uključujući u područjima

mreže Natura 2000 i u područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim

ograničenjima i poljoprivredu velike prirodne vrijednosti, kao i stanje europskih krajobraza?

OPIS KONTEKSTA

C.34 - Područja Natura 2000.

Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,7 % kopnenog teritorija, 15,4% mora

(unutarnje morske vode te teritorijalno more), odnosno obuhvaća 29,1 % ukupne površine

Republike Hrvatske. Oko 26% područja ekološke mreže zaštićeno je u jednoj od devet

nacionalnih kategorija zaštićenih područja (87% zaštićenih područja uključeno je u ekološku

mrežu Natura 2000). Udio KPP na područjima Natura 2000, u koje su uključeni i prirodni

travnjaci, je u 2016.g iznosio 25,7% površine (najveći postotak u EU-28), dok je udio šumskih

područja s uključenim prijelaznim šumama iznosio 45% ukupnog šumskog područja.

Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS) pokrivaju 28,3% teritorija RH,

dok područja očuvanja značajnih za ptice (POP) pokrivaju 30,1%.


79

C.35 - Indeks čestih vrsta ptica na poljoprivrednom zemljištu (FBI)

Za procjenu učinaka PRR-a na biološku raznolikost Uredbom 808/2014 uveden je kao

pokazatelj konteksta Indeks čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima (eng. Farmland

Bird Index: FBI) koji ukazuje na promjenu trenda biološke raznolikosti kroz praćenje

populacije ptica na poljoprivrednim područjima.

Podaci o 30 vrsta ptica poljoprivrednih staništa na temelju kojih se računa FBI prikupljaju se

tek od 2015. godine u okviru različitih institucija: 2015. - Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

odnosno bivši Državni zavod za zaštitu prirode; 2016. - Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i

prirode (HDZPP); 2017. i 2018. - Udruga Biom, HDZPP, Geonatura d.o.o. Podaci se prikupljaju

na ukupno 54 kvadranta veličine 10 km x10 km diljem Hrvatske ravnomjerno raspoređenih

u tri biogeografske regije: kontinentalna, alpinska i mediteranska. Svake godine na istim

kvadrantima ptice se prebrojavaju standardnom ornitološkom metodom istraživanja, na dva

točkasta transekta s po devet točaka. Na tim točkama ptice se bilježe u tri pojasa udaljenosti

(0-30 m, 30-100 m, >100 m) dvaput tijekom jedne sezone gniježđenja od početka travnja do

sredine lipnja.

Pokazatelj izražava kvantitativne i kvalitativne varijacije u populacijama vrsta ptica koje se

razmnožavaju u poljoprivrednom okruženju - naime, koje ovise o tom okruženju za

reprodukciju ili hranjenje - što je povezano s područjima intervencija PRR-a.

Tablica 55: Razvoj indeksa ptica poljoprivrednih staništa u RH (Izvješće o izračunu

zajedničkog poljoprivredno-okolišnog pokazatelja PRR 2014.-2020.: CCI 35., 2018.

godina)

Godina 2015 2016 2017 2018

Indeks (FBI) 100 (referentna

godina) 95 102 100

Indeks još fluktuira oko početne vrijednosti (Tablica 1) te je prerano za donošenje zaključaka

o postojanosti trenda, odnosno o utjecaju poljoprivrede na vrste iz indeksa, jer se radi tek o

četverogodišnjem istraživanju (2015.-2018.), a u prirodnim sustavima su fluktuacije

brojnosti određenih populacija uobičajene. Stoga je potrebno i dalje kontinuirano vršiti

praćenja čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima u RH, kao što se to radi u ostalim

državama članicama EU.

C.37 - Poljoprivredna područja velike prirodne vrijednosti (PPVPV)

Poljoprivrednim područjima velike prirodne vrijednosti (eng. High Nature Value farmland)

generalno se smatraju područja s niskim intenzitetom gospodarenja koje podržava visoku

biološku raznolikost. Stoga i veći udio poljoprivrednih područja velike prirodne vrijednosti

(PPVPV) u ukupnome zemljištu upućuje na veću biološku raznolikost. Kao što je definirano

na razini EU (Definicija EEA 2004, koja je izmijenjena u IEEP dokumentu - EENRD "Guidance


80

Document to the Member States on the application of the high nature value impact indicator")

"poljoprivredne površine kao visoka prirodna vrijednost uključuju područja u Europi gdje

poljoprivreda predstavlja važnu (ili čak glavnu) upotrebu zemljišta, u kojoj je ista popraćena

poljoprivredom ili služi kao podrška velikoj raznolikosti vrsta i staništa, ili prisutnosti vrsta

čije je očuvanje od europskog značaja, nacionalno i / ili regionalno".

U EU se trenutno koristi širok raspon pristupa i kombinacija metoda za procjenu opsega

poljoprivredne proizvodnje visoke prirodne vrijednosti. Zbog razlike u dostupnosti

podataka, fizičkog/ekološkog stanja, te sustava i prakse poljoprivrede u zemljama članicama,

jedinstvena precizna definicija koja obuhvaća sve vrste poljoprivrednih područja visoke

prirodne vrijednosti u Europi nije moguća.

2011. godine bivši Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) i sad već bivša Hrvatska agencija

za okoliš i prirodu (HAOP) izradio je indikativnu kartu PPVPV-a. Utvrđivanje PPVPV temeljilo

se na podacima iz baze o pokrovu zemljišta (CLC 2000), pri čemu se u obzir uzimala

rasprostranjenost područja važnih za biološku raznolikost. Područja odabranih CLC klasa

preklopila su se s međunarodno i nacionalno važnim područjima za biološku raznolikost,

uključujući područja važna za ptice (IBA - Important Bird Areas), područja važna za leptire

(PBA - Prime Butterfly Areas ) te područja ekološke mreže NATURA 2000. Kao specifičnost

Hrvatske, u PPVPV su uključeni i slatkovodni ribnjaci velike prirodne vrijednosti. S obzirom

da ta važna područja mogu biti ugrožena napuštanjem ili intenzifikacijom poljoprivredne

proizvodnje, potrebno je pratiti njihovo stanje i trend u smislu površina pod odgovarajućim

načinima gospodarenja. Kako je većina navedenih podloga korištena pri izradi karte PPVPV-

a 2011. godine zastarjela, 2018. godine karta je ažurirana koristeći nove podatke CLC-a

(Corine Land Cover) iz 2012. godine te karte staništa Hrvatske iz 2016. Također su pri

ponovnom izračunu korišteni i podaci iz ARKOD-a vezani uz korištenje zemljišta te su u

analziu uključene i nove vrste kao Falco cherrug, Scilla litardierei, Gladiolus palustris,

Pulsatilla grandis.

PPVPV izračunata u 2018. godini obuhvaćaju 634 786,99 ha, što čini 48,24% KPP-a.

POPIS MJERA KOJE DOPRINOSE ŽARIŠNOM PODRUČJU 4A

Izravni doprinos

M01: 1.1.1

M02: 2.1.1, 2.1.3, 2.3.1

M04: 4.4.1

M08: 8.5.1, 8.5.2

M 10: 10.1.3, 10.1.4, 10.1.5, 10.1.6, 10.1.8, 10.1.9, 10.1.10, 10.1.11; 10.2.1

M11: 11.1.1, 11.2.1


81

M13:13.1, 13.2, 13.3

Neizravni doprinos

M01: 1.2.1

M04: 4.3.3

M10:10.1.7., 10.1.12

M16: 16.1.1., 16.1.2

PROVEDBA PRR-A I POKAZATELJI OSTVARENJA

Mjera 01 Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

Strukovno osposobljavanje za višestruku sukladnost, paket mjera poljoprivreda,

okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj (TOP 1.1.1)

Od početka provedbe ove operacije (2016.g) do kraja 2018. godine, Savjetodavna služba je

provodila 8 vrsta strukovnih osposobljavanja u ukupnom trajanju od 1.436 dana za

25.756 polaznika. Pokazatelji ostvarenja prikazani su u Tablici 3. Ukupno je održano je

2.311 tečajeva vezanih uz IAKS mjere (M10 i M11), što je 78 % od ukupnog broja tečajeva

M01. Na tečajevima je sudjelovalo 70 % polaznika koji su korisnici mjera Ruralnog

razvoja.

Mjera 02. Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom

i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima

U okviru savjetovanja o višestrukoj sukladnosti, paket mjera poljoprivreda, okoliš i

klimatske promjene, ekološki uzgoj (TOP 2.1.1.) provelo se 30 savjetničkih paketa za 947

pojedinačnih korisnika, čime je ostvareno 8,94% postavljenog cilja, dok su u okviru

savjetovanja šumoposjednika (TOP 2.1.3.) provedena 3 savjetnička paketa za 104 korisnika

(2,7% cilja). U potpori za osposobljavanje savjetnika (TOP 2.3.1.) sudjelovao je 1.071

polaznik. Za ove operacije ukupno je isplaćeno 567.699 EUR.


Natječaj za TOP 4.4.1 „Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša „koja izravno

doprinosi ovom ŽP je otvoren tek u 2019. godini, stoga do sada nije bilo isplata.

M08 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

Za ulaganja u konverziju degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura (TOP 8.5.1)

na ukupno 2 raspisana natječaja (1. u 2016., 2. u 2018.) zaprimljene su ukupno 142 prijave,

s ukupnim traženim iznosom potpore 12.264.162 EUR. Do kraja 2018. godine odobrena su

32 zahtjeva za potporu u ukupnom iznosu potpore od 2.166.170 EUR. Od 32 odobrena


82

zahtjeva ukupno je isplaćeno 17 korisnika u ukupnom iznosu potpore 530.919 EUR za

započete operacije. U 2018. je zaprimljeno 100 prijava, s ukupnim traženim iznosom potpore

od 9.683.250 EUR, čija obrada je u do kraja 2018. godine bila u tijeku.

Na ukupno 2 otvorena natječaja (u 2016. I 2018. godini) za uspostavu i uređenje poučnih

staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture (TOP-a 8.5.2) zaprimljeno je 205 prijava,

s ukupnim traženim iznosom potpore 16.876.026 EUR. Do kraja 2018. godine odobreno je

ukupno 16 zahtjeva za potporu u ukupnom iznosu potpore od 867.819 EUR. Od 16

odobrenih zahtjeva ukupno su isplaćena 3 korisnika u ukupnom iznosu potpore 46.235

EUR za započete operacije.

Isplaćenim brojem korisnika za ove dvije operacije (20) postiglo se 1.26% postavljenog cilja,

dok se ukupno uloženim javnim sredstvima u razvoj šumskih područja i poboljšanje

održivosti šuma (577,154.14) ostvarilo 1,21% postavljenog cilja (Tablica 3).

Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene

Podmjera 10.1. / TOP-ovi 10.1.3, 10.1.4, 10.1.5, 10.1.6, 10.1.7, 10.1.8, 10.1.9, 10.1.10,

10.1.11, 10.1.12, 10.1.13

Ostvarena i planirana raspodjela površina i uloženih javnih sredstava po operacijama, kao i

broj isplaćenih korisnika u okviru 10.1 za ŽP 4A prikazani su u Tablici 2.

Tablica 56: Pokazatelji provedbe za podmjeru 10.1.

Operacija

Planirana

površina

(ha)

Površina

u 2018.

(ha)

Ostvareno/povr

šina (ha)

Financijska

alokacija (€)

Ostvarena

sredstva

(€)

Ostvareno (€)

Broj

isplaćenih

korisnika

10.1.3 7000 3702.94 53% 5250000 804759 15% 407

10.1.4 600 159.99 27% 878400 55400 6% 82

10.1.5 400 1.75 0% 720000 2993 0% 7

10.1.6 9500 0 0% 19455827 0 0% 0

10.1.7 7460 33.91 0% 17232600 22282 0% 54

10.1.8 8000 293.71 4% 36180000 420265 1% 461

10.1.9 - - - 13049280 8884922 68% 7647

(15.367 UG)


83

10.1.10 - - - 4975970 685400 14% 1101

10.1.11. - - - 428203 0 0% 0

10.1.12 5308 0 0% 7000000 0 0% 0

10.11.13 5992 0 0% 6000000 0 0% 0

UKUPNO 44260 4192.3 9% 111170280 10876021 10% 9759

Za održavanje živica (TOP 10.1.11), korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki

(10.1.12) i metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima (10.1.13) do kraja 2018.

godine nije bilo isplata, kao ni za podmjeru 10.2.

Ukupna površina obuhvaćena isplaćenim potporama za podmjeru 10.1. u 2018. iznosi

4192,3 ha, čime je postignuto 9% cilja za ovu podmjeru u okviru ŽP 4A. Ukupno potrošena

javna sredstva za tu podmjeru iznose 10.876.021,00 EUR, što čini 10% postavljenog cilja

(Tablica 3).

M11 Ekološki uzgoj

Za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode (11.1.1) ukupno je od početka

provedbe do kraja 2018. godine isplaćeno 48.369.141 EUR za ukupno 7.530 zahtjeva, dok je

za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda (11.2.1) za isto razdoblje

isplaćeno 30.447.213 EUR za ukupno 4.183 zahtjeva. Ukupno ostvarenim javnim rashodima

za obje operacije ostvareno je 61,4% cilja za ŽP 4A. Za razliku od0 površina u podmjeri 10.1

za ovo ŽP, površina obuhvaćena TOP-om 11.1.2 premašuje cilj (256%), dok se površinom

obuhvaćenom pod TOP-om 11.2.1. ostvarilo 92% cilja.

M13 Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim

ograničenjima

Ukupno je od početka provedbe do kraja 2018. godine za M13 isplaćeno 145.742.204,84 EUR,

čime se ostvarilo 45,3% planiranih javnih sredstava.

Tablica 57: Žarišno područje 4A: izračun pokazatelja planiranih ostvarenja

Pokazatelj Vrijednost

Ciljna

vrijednost

2023.

% Bilješke

Poljoprivreda


84

Osposobljavanje / stjecanje vještina (1.1)

– br. sudionika u programima

osposobljavanja

25.756 16.333,00 157,69 TOP 1.1.1. zaključno s

2018. g.

Ukupni javni rashodi € (osposobljavanje,

razmjene poljoprivrednih gospodarstava,


425.339,40 4.666.666,67 9,11

Isplaćene potpore pod

TOP-om 1.1.1. zaključno s

2018. g.

Broj savjetovanih korisnika (2.1) 947 10.588,00 8,94 TOP 2.1.1. zaključno s

2018. g.

Ukupni javni rashodi € (2.1 do 2.3) 577.154,14 12.705.882,35 4,54


TOP-om 2.1.1. i 2.3.1.

zaključno s 2018. g.

Područje (ha) u okviru mjera za

poljoprivredu, okoliš i klimatske

promjene (10.1)

4,192,30 44.260,00 9,47

Površine pod TOP-ovima

10.1.3. i 10.1.4., 10.1.5,

10.1.7 i 10.1.8 u 2018. g.

Ukupni javni rashodi (€) (M10.1) 10.876.021,00 111.170.280,00 9,78


TOP-ovima 10.1.3. i 10.1.4.,

10.1.5, 10.1.6, 10.1.7, 10.1.8

i 10.1.9 i 10.1.10, 10.1.11,

10.1.12, 10.1.13 zaključno s

2018. g.

Područje (ha) – prijelaz na ekološki uzgoj

(11.1) 42.242,26 16.496,00 256,08

Površine pod TOP-om

11.1.1. u 2018. g.

Područje (ha) – održavanje ekološkog

uzgoja (11.2) 38.414,01 41.648,00 92,23


11.2.1. u 2018. g.

Ukupni javni rashodi (€) (M11) –ekološki

uzgoj 78.816.354,41 128.309.623,50 61,43


TOP-om 11.1.1. i 11.2.1.


Područje (ha) – gorsko planinska

područja (13.1) 67.008,38 32.034,00 209,18


13.1.1. u 2018. g.

Područje (ha) – druga područja sa

značajnim prirodnim ograničenjima

(13.2)

353.687,83 355.117,00 99,60 Površine pod TOP-om

13.2.1. u 2018. g.

Područje (ha) – područja s posebnim

ograničenjima (13.3) 37.583,23 35.333,00 106,37


13.3.1. u 2018. g.


85

Ukupni javni rashodi (€) (M13) 145.742.204,84 321.600.000,00 45,32


TOP-om 13.1.1., 13.2.1. i

13.3.1. zaključno s 2018. g.

Šumarstvo

Broj savjetovanih korisnika (2.1) 104 3.850,00 2,70 Broj korisnika pod TOP-om

2.1.3. zaključno s 2018. g.



TOP-om 2.1.3. i 2.3.1.


Ukupni javni rashodi € (8.5.) 577,154.14 47.881.224,69 1,21


TOP-om 8.5.1. i 8 5.2.


Broj operacija (ulaganja kojima se

poboljšava otpornost i vrijednost

šumskih ekosustava) (8.5.)

20 1.583,00 1,26

Projekti pod TOP-ovima

8.5.1. i 8.5.2 zaključno s

2018.g. (kumulativ).

Područja obuhvaćena ulaganjima kojima

se poboljšava otpornost i vrijednost

šumskih eko sustava (8.5.)

168,21 6.300,00 2,67 Površine pod TOP-om 8.5.1.


4. KRITERIJI PROSUDBE I IZRAČUN POKAZATELJA REZULTATA/CILJA, TE DODATNIH

POKAZATELJA

Kriteriji prosudbe za odgovor na evaluacijsko pitanje su:

1. Biološka i krajobrazna raznolikost u područjima ulaganja je obnovljena, održavana ili

poboljšana, te su karakteristike PPVPV sačuvane/poboljšane,

2. Područja s prirodnim ograničenjima su održavana ili poboljšana,

3. Ugrožene izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja su očuvane.

Zajednički pokazatelji rezultata:

R7 / T9 -% poljoprivrednog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju

kojima se podupire bioraznolikost i/ili krajobrazi s ciljnom vrijednosti od 7,68%

Zahvaljujući prvenstveno površinama pod M11 (tablica 2), ostvareno je 84% postavljenog

cilja T9, u vrijednosti od 6,44% poljoprivrednog zemljišta.

R6 / T8 -% šuma ili drugih šumskih područja za koje su sklopljeni ugovori o

upravljanju kojima se podupire bioraznolikost s ciljnom vrijednosti od 0,25%


86

Za izračun pokazatelja T8 (pokazatelj vezani uz šumarstvo) koristi se fizička površina (ha) iz

operacije 8.5.1. Ukupna površina obuhvaćena konverzijom iznosi 168,21 ha, što predstavlja

svega 2,67% postavljenog cilja.

Osim zajedničkih pokazatelja rezultata, korišteni su sljedeći pokazatelji:

C.35 Index čestih vrsta ptica na poljoprivrednom zemljištu

Analiza učinaka mjera PRR na faunu ptica u Hrvatskoj pokazala je uglavnom negativan utjecaj

poljoprivrednih potpora na abundanciju ptica iz indeksa, dok su poljoprivredne površine pod

IAKS potporama imali uglavnom pozitivan utjecaj na abundanciju ptica poljoprivrednih

staništa i tako predstavljaju adekvatnu mjeru za podizanje brojnosti vrsta (Izvor: Izvještaj

BIOM, 2018).

Udio poljoprivredne površine za koje su sklopljeni ugovori kojima se podupire

bioraznolikost i/ili očuvanje krajobraza u Poljoprivrednim područjima velike

prirodne vrijednosti (PPVPV)

Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju

kojima se podupire bioraznolikost i/ili očuvanje krajobraza (operacije 10.1.3, 10.1.4, 10.1.5,

10.1.7, 10.1.8, 11.1, 11.2, 11.3, 13.1, 13.2 i 13.3) 22% se nalazi u području PPVPV, što čini

10,8% KPP-a. Izračun je napravljen na temelju podataka iz ARKOD sustava za površine u

2017. godini.

KORIŠTENI METODOLOŠKI PRISTUP I EVENTUALNI IZAZOVI

Za analizu i obradu podataka za ŽP4A korišteni su tablični i tekstualni podaci Ministarstva

poljoprivrede, Agencije za plaćanja, Eurostata i Državnog zavoda za statistiku. Analizirane su

individualne operacije programirane za očuvanje staništa i bioraznolikosti, te je ocjena

učinka napravljena na temelju kombinacije kvalitativne ocjene i gore navedenih

kvantitativnih pokazatelja ostvarenja i rezultata, uzimajući u obzir vrstu intervencije,

prostornu i vremensku dimenziju učinka mjera, vrijednost i osjetljivost područja pod

mjerama, te financijsku dimenziju tih intervencija.

ODGOVOR NA PITANJE ZA VREDNOVANJE

Zaštita staništa, biološke i krajobrazne raznolikosti (kriterij prosudbe br. 1)

Operacija 10.1.3. „Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (TVPV)“je u značajnoj

mjeri doprinijela očuvanju područja visoke vrijednosti s obzirom da se provodila na površini

od 3703 ha (2018. godina), na kojoj se propisanim vremenom i načinom košnje travnjaka,

vremenom za napasivanje, zabranom korištenja mineralnog ili stajskog gnojiva, sredstava za

zaštitu bilja, hidromelioracijskih zahvata, uklanjanjem invazivnih vrsta, te drugih

pojedinačnih biljaka koje nisu prikladne za ispašu stoke, sprječava gubitak bioraznolikosti,

nestanak vrijednih i rijetkih staništa kao i karakterističnih krajobraza. Više od 80% te

površine se nalazi se u PPVPV.


87

Ostvarene potpore održavanju ekstenzivnih voćnjaka i ekstenzivnih maslinika

(Operacije 10.1.7 i 10.1.8) su do kraja 2018. godine u maloj mjeri doprinijele očuvanju

krajobrazne i biološke raznolikosti. Operacija 10.1.7 je provedena na površini od svega 34 ha

(što čini 0.1% planirane površine), dok je operacija 10.1.8 provedena na 4% planirane

površine. Opstanak ekstenzivnih voćnjaka i maslinika je važan za održavanje krajobrazne i

biološke raznolikosti.

Potpora održavanju suhozida (TOP 10.1.10) je u nešto većoj mjeri od prethodno navedenih

operacija doprinijela očuvanju krajobrazne i biološke raznolikosti (do kraja 2018. godine je

isplaćeno 13,8 % planiranih sredstava).

Ekološka poljoprivreda doprinosi značajnom smanjenju pesticida i sintetskih gnojiva u

okoliš povećavajući organsku tvar u tlu, s posljedičnim koristima za vodene i kopnene

ekosustave. U širem kontekstu, doprinosi i razvoju specifičnih ruralnih područja, očuvanju

kulturne baštine kao i tipičnog hrvatskog krajobraza. PRR je u privlačenju korisnika za

potpore ekološkom uzgoju bio vrlo uspješan, s rastućim brojem korisnika na godišnjoj razini.

Od ukupnog broja subjekata u Upisniku subjekata u ekološkoj proizvodnji u RH, 88% su

korisnici potpora PRR-a za ekološku proizvodnju (2018. godina). Od ukupno ostvarene

površine, 29% površine za podmjeru 11.1. i 23% za podmjeru 11.2 se nalaze u PPVPV,

čime ove podmjere u velikoj mjeri doprinose očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti. Iz

raspodjele površina za11.1. i 11.2 (Slike 1 i 2), vidi se da je najveća površina obuhvaćena

potporama obuhvaća oranice, te krške pašnjake i livade.

Mjere za zaštitu pojedinih vrsta

Kosac je strogo zaštićena vrsta koja živi na kasno košenim travnjacima s dovoljno visokom i

gustom vegetacijom (najmanje 30 cm) u kojoj se može uspješno gnijezditi i kretati. Pilot

mjera zaštite ptice kosca (Crex crex) (10.1.4) se provodila na oko 160 ha površine (27%

planirane površine) i podrazumijeva primjenu propisanog vremena i načina košnje

travnjaka, zabranu hidromelioracijskih zahvata i korištenja mineralnih i stajskog gnojiva i

pesticida, čime se doprinosi povećanju broj jedinki ove ugrožene vrste. Ministarstvo

poljoprivrede pokrenulo trogodišnji projekt praćenja kosca (s obzirom da on nije uključen u

FBI) u cilju određivanja učinaka ove operacije, što će biti moguće tek u ex-post evaluaciji.

Na površini od svega 1.75 ha provodila se Pilot mjera za zaštitu leptira (10.1.5) kojom se

štite se četiri vrste ugroženih i strogo zaštićenih danjih leptira (veliki livadni plavac, zagasiti

livadni plavac, močvarni plavac) i močvarni okaš). Ove vrste su vrlo osjetljive na period

košnje, ukoliko se ona provodi u vrijeme njihovog razmnožavanja. Stoga je ovom operacijom

propisan način i doba godine košnje, kako bi se ove populacije mogle nesmetano razvijati.

Učinak ove operacije je mali.

Doprinos očuvanju bioraznolikosti šuma (operacije 8.5.1 i 8.5.2)

Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura (8.5.1) obuhvatila je 17

korisnika na ukupnoj, relativno maloj površini od 168,21 ha (2,67% cilja). Unatoč slaboj

apsorpciji, isplaćene potpore lokalno doprinose očuvanju i poboljšanju biološke raznolikosti,

odnosno očuvanju i obnovi posebnih staništa i prirodnih krajobraza promicanjem


88

diverzifikacije šuma u odnosu na strukturu i sastav. Tipovi konverzija u okviru korisnika

potpore detaljnije su opisani pod ŽP 5E. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i

ostale manje infrastrukture (TOP-a 8.5.2) provedena je u okviru 3 projekta s ciljem

podizanja svijesti o važnosti šumskih ekosustava i njihovom održivom upravljanju.

Doprinos područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima

(M13) (kriterij prosudbe br.2)

M13 iznimno je važna za održavanje poljoprivredne proizvodnje na područjima gdje su

nepovoljni uvjeti za poljoprivredne aktivnosti, budući da je su oko 60 % iskorištene

poljoprivredne površine i približno 70 % poljoprivrednih gospodarstava određeno kao

područja s ograničenjima. Ostvarenim potporama na velikoj površini (Tablica 3), ova mjera

je značajno doprinijela očuvanju karakterističnih krajobraza, te očuvanju i poboljšanju

bioraznolikosti. Oko 50% površine pod potporama PRR-a za GPP i PZO, te oko 25% za PPO

se nalazi unutar PPVPV-a.

Doprinos očuvanju ugroženih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, od kojih su neke

kritično ugrožene (kriterij prosudbe br. 3)

Očuvanje se je provodilo u okviru operacije 10.1.9. kroz potporu uzgojnim programima koje

provode udruge uzgajivača, uzgojne organizacije i/ili ovlaštene ustanove. Do kraja 2018.

godine ovom je operacijom obuhvaćeno 15.367 uvjetnih grla, te je isplaćeno 68,1%

planiranih sredstava, za ukupno 2.658 korisnika (7.647 zahtjeva), što čini veliki doprinos

očuvanju genetskih resursa. Od ukupnog broja obuhvaćenih uvjetnih grla, preko 30% se

odnosi na pasmine konja hrvatski hladnokrvnjak (20%) i hrvatski posavac (13%). Slijede

pasmina goveda buša (9% obuhvaćenih uvjetnih grla) i pasmina ovaca lička pramenka (9%

obuhvaćenih uvjetnih grla).

ZAKLJUČCI

PRR je u prvenstveno zahvaljujući dobrim rezultatima za M11 i M13 u velikoj mjeri pridonio

očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti. Potpuna kvantifikacija učinaka nije moguća u

ovom trenutku. Poduzete su aktivnosti u cilju kvantifikacije učinaka za ex-post evaluaciju.

PRR je u značajnoj mjeri pridonio održavanju i poboljšanju područja s prirodnim

ograničenjima.

PRR je u velikoj mjeri pridonio očuvanju ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih

životinja.

PREPORUKE

Potaknuti provedbu mjere 4.4., kao i operacija 10.1.11, 10.1.12, 10.1.13, 10.1.4, 10.1.5, 10.1.6,

10.1.7, 10.1.8, 8.5.1, 8.5.2


89

Slika 5: Udio površina za kategoriju upotrebe zemljišta za M11.1

Slika 6: Udio površina za kategoriju upotrebe zemljišta za M11.2


90



Programa poduprle bolje upravljanje vodama, uključujući upravljanje gnojivima i

pesticidima?

Opis konteksta

CCI 40. Kvaliteta vode – Pokazatelj kvalitete vode pokazuje potencijalni utjecaj

poljoprivrede na kakvoću vode zbog onečišćenja nitratima i fosfatima. Onečišćenje nitratima

i fosfatima procjenjuje se kroz dva glavna pokazatelja (bruto bilanca hranjivih tvari te nitrati

u slatkoj vodi).

Bruto bilance hranjivih tvari daju procjenu potencijalnog onečišćenja vode. One predstavljaju

ukupnu potencijalnu prijetnju viška dušika (N) i fosfora (P) u poljoprivrednim tlima u odnosu

na okoliš. Kada se N i P primjenjuju u suvišku, mogu uzrokovati zagađenje površinske i

podzemne vode (uključujući pitku vodu) i eutrofikaciju. Nitrati u površinskim i podzemnim

vodama mogu imati porijeklo iz mineralnih i organskih gnojiva koja se primjenjuju u

poljoprivrednoj proizvodnji.

Ukupna bilanca dušika na poljoprivrednim tlima ovisi o nizu čimbenika, kao što su: potrošnja

mineralnih i organskih gnojiva, načina korištenja zemljišta, prinosi pojedinih kultura i

sadržaj dušika u tim prinosima, a nužno je imati podatke o atmosferskom taloženju dušika te

o stočarskoj proizvodnji. Bilanca dušika u razdoblju od 2010. do 2017. godine bila je

pozitivna, dok se višak dušika kontinuirano smanjuje. Navedeni višak dušika se smanjuje radi

smanjenog unosa dušičnih mineralnih gnojiva i smanjenja ukupnog broja stoke.

Uloga fosfora veoma je značajna, odnosno njegova razina u tlu pokazatelj je plodnosti tla.

Nedostatak fosfora uzrokuje slab rast biljaka, osobito korijenovog sustava, kasnu cvatnju i

zriobu. S aspekta poljoprivrede, nedostatak fosfora utječe na hranidbenu vrijednost

poljoprivrednih proizvoda što za rezultat ima niže prinose. Bilanca fosfora u razdoblju od

2010. do 2017. godine bila je pozitivna te kao i kod dušika uočava se kontinuirano smanjenje

viška fosfora. Višak fosfora u poljoprivrednim tlima Hrvatske tijekom nekoliko posljednjih

desetljeća prošloga stoljeća često se javljao zbog prekomjerne gnojidbe fosfatnim gnojivima

(Nacrt izvješća o stanju okoliša, travanj 2019). Bilanca fosfora za 2016. godinu je negativna i

iznosi - 4 kg/ha (Eurostat)) (Tab 1, Tab 1a).

Analizirani su podaci vezani za kvalitetu vode na mjernim postajama za površinske i

podzemne vode (koje su uključene u EIONET sustav) za razdoblje od 2012. do 2018. godine,

a s kojih se podaci koriste za izračun pokazatelja C.40. Navedene mjerne postaje obuhvaćaju

samo dio mjernih postaja od sveukupnog broja mjernih postaja Hrvatskih voda. Za potrebe

procjene pritisaka sektora poljoprivrede te učinaka provedbe PRR, podaci s ovih mjernih

postaja se mogu koristiti isključivo kao pokazatelj konteksta. Iz navedenih podataka vidljivo

je da je na gotovo više od 35 % postaja površinska voda bila visoke kvalitete, na više od 50 %

postaja umjerene kvalitete, te na manje od 20 % postaja loše kvalitete tijekom godina. Što se

tiče kvalitete podzemne vode, na 90 % postaja voda je bila visoke kvalitete, na oko 6 %

postaja je bila umjerene kvalitete, te na manje od 3 % postaja loše kvalitete (Tab 1b, 1c).


91


Naziv pokazatelja 2010

C.40 – Kvaliteta vode

Potencijalni višak dušika na poljoprivrednom zemljištu (kg N/ha/godina) 75

Potential surplus of phosphorus on agricultural land (kg P/ha/year) 10

Nitrati u slatkoj vodi – površinska voda (%)

Visoka kvaliteta (<2.0) 35,2

Umjerena kvaliteta (>=2.0 and <5.6) 50

Loša kvaliteta (>=5.6) 14,8

Nitrati u slatkoj vodi – podzemna voda (%)

Visoka kvaliteta (<25) 96,7

Umjerena kvaliteta (>=25 and <50) 3,3

Loša kvaliteta (>=50) 0


Naziv pokazatelja* (izvor: Eurostat) 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Potencijalni višak dušika na poljoprivrednom zemljištu

(kg N/ha/godina) 64 65 81 94 88 51 58 65 43

Potencijalni višak fosfora na poljoprivrednom

zemljištu (kg P/ha/godina) 10 2 7 6 7 3 6 4 -4


92


Površinske vode Visoke kvalitete Umjerene kvalitete Loše kvalitete

Nitrati - mg/L N03 <2,0 >=2,0 - <5,6 >=5,6

% postaja u određenim klasama 2012 god 37,74 52,83 9,43








Podzemne vode Visoke kvalitete Umjerene kvalitete Loše kvalitete

Nitrati - mg/L N03 <25 >=25 - <50 >=50









Izravni doprinos


93


TOP 1.1.1.



TOP 2.1.1., 2.1.3

TOP 2.3.1.

Mjera 10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene

TOP 10.1.12., 10.1.13., 10.1.15., 10.1.16.

Neizravni doprinos


TOP 1.1.2., 1.1.3.

TOP 1.2.1.


TOP 4.1.1., 4.1.2.

TOP 4.3.1.

Mjera 08 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

TOP 8.5.1.


TOP 10.1.1., 10.1.2., 10.1.10., 10.1.11.

Mjera 11 - Ekološki uzgoj

Mjera 13 - Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim

ograničenjima

Mjera 16 - Suradnja

TOP 16.1.1., 16.1.2.


94

Provedba PRR-a



Mjera/pod-

mjera/TOP

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva

Zaprimljeni

zahtjevi za

financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane



M1 1.1. 1.1.1. 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40

M2 2.1. 2.1.1. 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40

M2 2.1. 2.1.3. 18.747,27 6 18.747,27 6 18.747,27 6 18.747,27

M2 2.3. 2.3.1. 186.952,56 8 186.952,56 8 186.952,56 8 186.952,56

M10 10.1 10.1.12. 0,00 54 0,00 0 0,00 0 0,00

M10 10.1 10.1.13. 0,00 68 0,00 0 0,00 0 0,00

M10 10.1 10.1.15. 0,00 20 0,00 0 0,00 0 0,00

M10 10.1 10.1.16. 0,00 92 0,00 0 0,00 0 0,00

Ukupno ŽP 993.038,63 266 993.038,63 32 993.038,63 32 993.038,63

Do kraja 2018. za M01, TOP 1.1.1. i M02, TOP 2.1.1., 2.1.3. i 2.3.1. isplaćeno je 993.038,63 EUR.

Na treninzima za strukovno osposobljavanje o višestrukoj sukladnosti, paket mjera

poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj (TOP 1.1.1.) sudjelovalo je 28.300

polaznika. U sklopu TOP-a 1.1.1. održano je 2.311 tečajeva vezanih uz IAKS mjere (M10 i

M11), što je 78 % od ukupnog broja tečajeva M01. Na tečajevima je sudjelovalo 70 %

polaznika koji su korisnici mjera Ruralnog razvoja.

U sklopu savjetovanja o višestrukoj sukladnosti, paket mjera poljoprivreda, okoliš i klimatske

promjene, ekološki uzgoj (TOP 2.1.1.) otvoreno je 30 savjetničkih paketa za 783 pojedinačnih

korisnika, dok je u sklopu savjetovanja šumoposjednika (TOP 2.1.3.) otvoreno 3 savjetnička

paketa za 104 pojedinačnih korisnika. Za ove operacije isplaćeno je ukupno 380.746,67 EUR.

U potpori za osposobljavanje savjetnika (TOP 2.3.1.) sudjelovao je 1.071 polaznik.

Za M10 (TOP-ovi 10.1.12., 10.1.13., 10.1.15. i 10.1.16.) nije bilo isplata odnosno podneseni

zahtjevi još su u obradi.


95



Mjera/podmjera/TOP

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva


financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane



M1 1.1. 1.1.2. 545.718 7 545.718 7 545.718 7 545.718

M2 2.1. 2.1.4. 268.318 7 268.318 7 268.318 7 109.761

M4 4.1. 4.1.1. 295.141.203 3.290 861.710.707 871 216.707.302 365 86.356.633

M4 4.1. 4.1.2. 103.002.480 777 136.947.755 374 75.880.103 119 30.712.469

M4 4.1. 4.3.1. 94.643.640 9 48.568.438 9 48.109.012 0 0

M8 8.5. 8.5.1. 17.526.600 142 12.333.029 32 2.207.758 17 530.919

M10 10.1 10.1.1. 5.290 39 5.290 17 5.290 17 5.290

M10 10.1 10.1.2. 151.842 312 151.842 153 151.842 153 151.842

M10 10.1 10.1.10. 773.699 1.726 773.699 1101 773.699 1101 773.699

M10 10.1 10.1.11. 0 2.002 0 0 0 0 0

M11 11.1 11.1.1. 48.369.141 11.473 48.369.141 6.530 48.369.141 6.530 48.369.141

M11 11.2 11.2.1. 30.447.213 6.331 30.447.213 4.183 30.447.213 4.183 30.447.213

M13 13.1 13.1.1. 30.162.315 23.081 30.162.315 16.101 30.162.315 16.101 30.162.315

M13 13.2 13.2.1. 30.162.315 172.689 108.064.093 124.790 30.162.315 124.790 30.162.315

M13 13.3 13.3.1. 7.515.796 42.554 7.515.796 29.492 7.515.796 29.492 7.515.796

Ukupno ŽP 736.617.350 264.439 1.285.863.355 183.667 569.207.601 182.882 343.656.592

Do kraja 2018. godine za M01, TOP 1.1.2. i M02, TOP 2.1.4. Za usluge pod tim operacijama

isplaćeno je 655.479,23 EUR. Za TOP-ove 1.1.3. i 1.2.1. nisu zatražene potpore.


96

Na treninzima za strukovno osposobljavanje poljoprivrednika (TOP 1.1.2.) sudjelovalo je

8.970 polaznika na ukupno 29 tečajeva. Na tečajevima je sudjelovalo 48 % polaznika koji su

korisnici mjera Ruralnog razvoja.

U sklopu savjetovanja mladih poljoprivrednika (TOP 2.1.4.) otvoreno je 21 savjetničkih

paketa na kojima je sudjelovalo 356 polaznika, od kojih je 18 % korisnika mjera Ruralnog

razvoja, a njih 7 % bavi se ekološkom proizvodnjom.

Za M04 (TOP 4.1.1., 4.1.2.) predano je 4.067 zahtjeva, od čega su do kraja 2018. obrađena i

isplaćena 484 zahtjeva u ukupnom iznosu od 117.069.102,47 EUR. Za TOP 4.3.1. zaprimljeno

je 9 projekata, ali do kraja 2018. godine nije bilo isplata.

Do kraja 2018. godine isplaćeno je 17 projekata za konverzije degradiranih šumskih sastojina

i šumskih kultura (TOP 8.5.1.) u iznosu od 530.918,75 EUR. U 2018. godini bilo je prijavljeno

100 projekata koji još nisu obrađeni.

Pod M10 obrađeni su i isplaćeni TOP 10.1.2. i TOP 10.1.10. u iznosu od 837.241,91 EUR. Za

TOP 10.1.2. su u 2018. predana 155 zahtjeva koja još nisu administrativno obrađena.

Do kraja 2018. godine obrađene su i isplaćene operacije pod M11 u iznosu od 78.816.354,41

EUR, kao i operacije pod M13 u iznosu od 145.742.204,84 EUR.

Po završetku 2018. godine, ukupno je bilo 264.705 prijava za operacije pod mjerama koje

izravno i neizravno doprinose žarišnom području 4B. Od toga je odobreno 182.914 prijava i

isplaćeno 344.649.630,57 EUR.



Pokazatelj Vrijednost Ciljna vrijednost

2023. % Bilješke

Poljoprivreda

Osposobljavanje / stjecanje vještina

(1.1) – br. sudionika u programima

osposobljavanja

28.300 16.333,00 173,27 broj sudionika pod

TOP-om 1.1.1. *


(1.1) – ukupni javni rashodi za

osposobljavanje / vještine

425.339,40 4.666.666,67 9,11 isplaćena potpore

pod TOP-om 1.1.1.*





425.339,40 4.666.666,67 9,11 Isto kao gore


97

Broj savjetovanih korisnika (2.1) 783 10.588,00 7,40 broj korisnika pod

TOP-om 2.1.1.*


isplaćena potpora

pod TOP-om 2.1.1. i

2.3.1. *



promjene (10.1)

387,29 40.500,00 0,96 površine pod TOP-

om 10.1.1. i 10.1.2. **

Ukupni javni rashodi (€) (M10) 157.131,93 111.667.680,00 0,14

isplaćena potpora

pod TOP-om 10.1.1. i

10.1.2. *

Područje (ha) – prijelaz na ekološki

uzgoj (11.1) 42.242,26 16.496,00 256,08

površine pod TOP-

om 11.1.1. u 2018. g.

Područje (ha) – održavanje

ekološkog uzgoja (11.2) 38.414,01 41.648,00 92,23

površine pod TOP-

om 11.2.1. **


isplaćena potpora

pod TOP-om 11.1.1. i

11.2.1. *


područja (13.1) 67.008,38 32.034,00 209,18

površine pod TOP-

om 13.1.1. **



(13.2)

353.687,83 355.117,00 99,60 površine pod TOP-

om 13.2.1.**


ograničenjima (13.3) 37.583,23 35.333,00 106,37

Pokazatelj se odnosi

na površine

pod TOP-om 13.3.1.*


isplaćena potpore

pod TOP-om 13.1.1.,

13.2.1. i 13.3.1. *

Šumarstvo


98



osposobljavanja

- 7.000,00 - Nije bilo isplata


(1.1) - ukupni javni rashodi za


- 2.000.000,00 - Nije bilo isplata






Broj savjetovanih korisnika (2.1) 104 3.850,00 2,70 broj korisnika pod

TOP-om 2.1.3. *


isplaćena potpora

pod TOP-om 2.1.3. i

2.3.1. *

Ukupni javni rashodi € (8.5.) 530.918,75 47.881.224,69 1,11 isplaćena potpora

pod TOP-om 8.5.1. *




17 1.583,00 1,07 projekti pod TOP-om

8.5.1. *

Područja obuhvaćena ulaganjima

kojima se poboljšava otpornost i

vrijednost šumskih eko sustava

(8.5.)

168,21 6.300,00 2,67 površine pod TOP-

om 8.5.1. *

* kumulativ

** u 2018.

Poljoprivreda

Na osnovu TOP-a 1.1.1. dobiven je broj sudionika i javni rashod u Programima

osposobljavanja i stjecanju vještina. Prema broju sudionika u Programima do kraja 2018.

godine ostvareno je 173,27 % postavljenog cilja, dok je prema javnim rashodima za isti

pokazatelj ostvareno 9,11 % postavljenog cilja.

Prema broju savjetovanih korisnika za TOP 2.1.1. ostvareno je 7,4 % postavljenog cilja.

Ukupni javni rashodi za savjetovanje ostvarili su 4,32 % postavljenog cilja, a za izračun su

korišteni TOP-ovi 2.1.1. i 2.3.1.

Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Područje (ha) u okviru mjera za poljoprivredu,

okoliš i klimatske promjene ostvareno je 0,96 % postavljenog cilja. Za izračun ovog


99

pokazatelja planiranog ostvarenja korišteni su TOP 10.1.1. i TOP 10.1.2., koji doprinose ŽP

4B u skladu s raspodjelom okolišnih mjera/programa programiranih za ostvarivanje jednog

ili više okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.1.1. u PRR RH). Ukupni javni rashodi za isti

pokazatelj ostvarili su 0,14 % postavljenog cilja.

Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Područje (ha) u okviru mjera za prijelaz na

ekološki uzgoj ostvareno je 256,08 % postavljenog cilja. Za izračun ovog pokazatelja

planiranog ostvarenja korišten je TOP 11.1.1., koji doprinosi ŽP 4B u skladu s raspodjelom

okolišnih mjera/programa programiranih za ostvarivanje jednog ili više

okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.1.2. u PRR RH).



planiranog ostvarenja korišten je TOP 11.2.1., koji doprinosi ŽP 4B u skladu s raspodjelom



Ukupni javni rashodi M11 ostvarili su 61,43 % postavljenog cilja, dok su ukupni javni rashodi

M13 ostvarili 45,32 % postavljenog cilja.

Šumarstvo

Prema broju savjetovanih korisnika za TOP 2.1.3. do kraja 2018. godine ostvareno je 2,7 %

postavljenog cilja. Ukupni javni rashodi za savjetovanje ostvarili su 4,86 % postavljenog cilja,

a za izračun su korišteni TOP-ovi 2.1.3. i 2.3.1.

Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Broj operacija obuhvaćenih ulaganjima u kojima

se poboljšava otpornost i vrijednost šumskih ekosustava ostvareno je 1,07 % postavljenog

cilja. Za izračun ovog pokazatelja planiranog ostvarenja korišten je TOP 8.5.1., koji doprinosi

ŽP 4B u skladu s raspodjelom okolišnih mjera/programa programiranih za ostvarivanje

jednog ili više okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.2.3. u PRR RH).

Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Područja (ha) obuhvaćenih ulaganjima u kojima


cilja. Za izračun ovog pokazatelja planiranog ostvarenja također je korišten TOP 8.5.1. Ukupni

javni rashodi za isti pokazatelj (TOP 8.5.1.) ostvarili su 1,11 % postavljenog cilja.


Za izračun pokazatelja R8/T10 i R9/T11 koristio se broj ugovorenih hektara s obzirom na

doprinos tipova operacija žarišnom području 4B, a u skladu s raspodjelom okolišnih

mjera/programa programiranih za ostvarivanje jednog ili više okolišnih/klimatskih ciljeva

(Tab. 11.4.1.1., 11.4.1.2. i 11.4.2.3. u PRR RH).

U skladu s navedenom raspodjelom okolišnih mjera/programa, za izračun pokazatelja

R8/T10 korištene su površine TOP-ova 10.1.1., 10.1.2., 11.1.1. i 11.2.1 u ukupnom iznosu od

81.043,56 ha. Dobivena vrijednost pokazatelja R8/T10 iznosi 6,16 %, što je 118,89 %

postavljenog cilja (Tab. 4). Najveći doprinos ovom pokazatelju bila je M11.


100

Vrijednost pokazatelja R9/T11 iznosi 0,01 %, što je 2,72 % postavljenog cilja. Doprinos ovom

pokazatelju bio je TOP 8.5.1 s ukupnom površinom od 168,21 ha (Tab. 4).




1. Kvaliteta vode je poboljšana

2. Korištenje mineralnih gnojiva je

smanjeno

3. Korištenje pesticida je smanjeno

•R8 / T10 - % poljoprivrednog

zemljišta za koje su sklopljeni ugovori

o upravljanju radi boljeg gospodarenja

vodama

R8/T10 iznosi 6,16 %, što je 118,89 %

postavljenog cilja

•R9 / T11 - % šumskog zemljišta za

koje su sklopljeni ugovori o

upravljanju radi boljeg gospodarenja

vodama

R9/T11 iznosi 0,01 %, što je 2,72 %

postavljenog cilja

•Izračun „proxy“ pokazatelja

vezanog za uštede u korištenju N

i P gnojiva kao posljedica PRR-a

- Ušteda N na ranjivim

područjima je 340,36 t

- Ušteda P na ranjivim

područjima je 51,94 t

- Ušteda dušika iznosi 7.760,86 t,

što znači da je PRR doprinio

smanjenju unosa N od 4,43 %

odnosno smanjenju potrošnje N

iz mineralnih gnojiva od 9,01 %

- Ušteda fosfora iznosi 1197,16 t,

što znači da je PRR doprinio

smanjenju unosa P od 5,10 %

odnosno smanjenju potrošnje P iz

mineralnih gnojiva od 9,29 %.

•Izračun uštede pesticida

- Ušteda pesticida iznosi

172.514,19 kg što iznosi oko 9%

od srednje godišnje potrošnje

pesticida u razdoblju od 2015.-

2017. godine.


S obzirom na kompleksnost procjene pritiska sektora poljoprivrede općenito na stanje voda

odnosno jasnog definiranja i razlikovanja doprinosa točkastih i raspršenih izvora

onečišćenja, za definiranje doprinosa PRR (M10 i M11) u smanjenju unosa N i P u vode uzet

je u obzir izračun nekoliko proxy vrijednosti. Važno je naglasiti da se na područjima mjera

PRR ne provodi ciljani monitoring površinskih i podzemnih voda, niti su te površine uzete u

obzir pri odabiru mjernih nacionalnih monitoringa, niti pri definiranju pritiska jer je

implementacija PRR počela nakon donošenja zadnjeg Plana upravljanja vodnim područjima

(2016.). Također, s obzirom na to da ne postoji centralni sustav prikupljanja i obrade

podataka vezanih za korištenje gnojiva i pesticida za korisnike PRR, za izračune proxy

vrijednosti korišteni su dostupni podaci vezani za statistiku potrošnje mineralnih gnojiva

(potrošnja mineralnih gnojiva u tonama aktivne tvari za razdoblje od 2012.-2017.) i pesticida


101

(prodaja za razdoblje 2015. do 2017., DZS), bilanca N i P (DZS, 2010.-2017.), izračunati podaci

o utrošku N i P na županijskoj razini iz mineralnih gnojiva na 1 ha za 2012. godinu (projekt:

Utjecaj poljoprivrede na onečišćenje površinskih i podzemnih voda u RH, 2014.). Za

prostorne analize korišteni su prostorni podaci korisnika, ustupljeni od strane Agencije za

plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) za 2017. godinu.


Područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednog podrijetla proglašavaju se

ranjivim područjima. Za potrebe ocjene doprinosa PRR, izračunata je ušteda korištenja N i P

iz mineralnih gnojiva na ranjivim područjima. Ukupna ušteda utroška dušika iz mineralnih

gnojiva primjenom mjera PRR na ranjivim područjima iznosi 340,36 t, dok ukupna ušteda

fosfora iznosi 51,94 t.

Ukupna ušteda utroška dušika iz mineralnih gnojiva primjenom mjera PRR iznosi 7.760,86 t,

što znači da je PRR pridonio smanjenju unosa dušika od 4,43 % (srednje vrijednosti za

razdoblje od 2010.-2017.) odnosno smanjenju potrošnje dušika iz mineralnih gnojiva od 9,01

% (srednje vrijednosti za razdoblje od 2012.-2017.). Ukupna ušteda utroška fosfora iz

mineralnih gnojiva primjenom mjera PRR iznosi 1.197,16 t, što znači da je PRR pridonio

smanjenju unosa fosfora od 5,10 % (srednje vrijednosti za razdoblje od 2010.-2017.)

odnosno smanjenju potrošnje fosfora iz mineralnih gnojiva od 9,29 % (srednja vrijednost za

razdoblje od 2012.-2017.).

Ukupna izračunata ušteda potrošnje pesticida primjenom mjera PRR iznosi 172.514,19 kg,

što iznosi oko 9 % (8,99 %) srednje godišnje potrošnje pesticida u razdoblju od 2015.-2017.

godine.

S obzirom na izračunato smanjenje prema proxy vrijednostima u korištenju mineralnih

gnojiva i pesticida, može se zaključiti da je PRR pridonio poboljšanju kvalitete voda.

Ukupno gledajući pokazatelje ostvarenja kao i pokazatelje rezultata u sektoru poljoprivrede,

vidljiva je veća razina implementacije mjera i pripadajućih površina koje su povezane s

upravljanjem vodama odnosno korištenjem pesticida i gnojiva, u odnosu na iste pokazatelje

za šumarstvo.

Značajni doprinos u provedbi mjera PRR vidljiv je u području edukacije (M1) koja je

obuhvatila korisnike PRR i ne-korisnike PRR, gdje je premašena vrijednost pokazatelja

ostvarenja.

S obzirom na izraženi neizravni doprinos M11 u sektoru poljoprivrede, dodatno je analiziran

status realizacije ove mjere odnosno rast korisnika ove mjere i njezin udio u ukupnoj

ekološkoj proizvodnji. Razmatran je period od 2015. do 2018. godine u kojem je rastao

ukupan broj ekoloških proizvođača. Ono što je važno s aspekta provedbe mjera PRR jest da

su više od 80 % ekoloških proizvođača u RH korisnici M11. Nadalje, što se tiče samih

korisnika M11 više od 50 % su korisnici podmjere 11.1. odnosno oni koji prelaze s

konvencionalne proizvodnje na ekološku proizvodnju.


102

Zaključci

Provedba mjera PRR doprinijela je smanjenju unosa N i P iz mineralnih gnojiva te smanjenju

potrošnje pesticida, što je zaključeno temeljem izračunatih proxy vrijednosti.

Edukacija i savjetovanje financirano kroz mjere PRR obuhvatila je veliki broj

poljoprivrednika.

U sektoru poljoprivrede vidljiva je veća razina implementacija tipova operacija vezanih za

bolje upravljanje vodama odnosno upravljanje gnojivima i pesticidima u odnosu na sektor

šumarstva.

Mjere s neizravnim doprinosom ŽP 4B imaju veću razinu implementacije, a posljedično i

učinak (npr. M11), od mjera s izravnim doprinosom ŽP 4B.

Preporuke

Promoviranje mjera s izravnim doprinosom žarišnom području 4B.

Promoviranje mjera PRR u šumarstvu.

Dodatno razviti prikupljanje podataka vezano za potrošnju gnojiva i pesticida za korisnike

PRR-a



Programa poduprle sprečavanje erozije tla i bolje upravljanje tlom?

Opis konteksta

CCI 41. Organska tvar u tlu na obradivom zemljištu - pokazatelj procjenjuje ukupni sadržaj

organskog ugljika u obradivim tlima. Organski ugljik u tlu, glavna komponenta organske tvari

u tlu, izuzetno je važan u svim procesima u tlu. Organska tvar u tlu uglavnom potječe od

biljnih ostataka, dok mikrobni, gljivični i životinjski doprinosi čine mali dio njegove ukupne

količine. Godišnja stopa gubitka organske tvari može se uvelike razlikovati, ovisno o načinu

uzgoja, vrsti pokrova biljke/usjeva, stanju odvodnje tla i vremenskim uvjetima. Smanjenje

sadržaja organske tvari u tlu predstavlja jedan od najvažniji procesa oštećenja tla koji dovodi

do postepenog i permanentnog pogoršanja fizikalnih svojstava tla. S obzirom na nepostojanje

pouzdanih podataka o stanju organskog ugljika u poljoprivrednom tlu na nacionalnoj razini,

nužno je izvršiti istraživanja tla u svrhu utvrđivanja sadržaja organskog ugljika tako da se

uvažava detaljan način korištenja poljoprivrednog zemljišta, značajke klime po pojedinim

agroregijama, intenzitet poljoprivredne proizvodnje, značajke tla i drugo.

U Hrvatskoj su u većoj ili manjoj mjeri prisutne sve prepoznate prijetnje prema tlu i

degradacijski procesi: erozija, smanjenje organske tvari, onečišćenje tla, zaslanjivanje tla,

zbijanje tla, prekrivanje tla i zemljišta, gubitak biološke raznolikosti, prenamjena zemljišta,


103

plavljenja i klizišta. Međutim, podaci se ne prikupljaju sustavno i harmonizirano, što otežava

procjenu stanja i trendova.

S obzirom na to da se radi o procijenjenim vrijednostima, pokazatelj 41. koristi se isključivo

kao kontekst pokazatelj. Količina organske tvari u tlu mijenja se vrlo sporo i pod utjecajem je

različitih faktora odnosno može proći više desetljeća kako bi se mogle vidjeti značajne

promjene.

CCI 42. Erozija tla vodom - Erozija tla vodom predstavlja procijenjenu srednju količinu

gubitka tla odnesenog vodom s površine poljoprivrednog zemljišta.

Ukazuje na intenzitet oštećivanja poljoprivrednog zemljišta erozijskim procesima. Na eroziju

tla vodom utječu mnogi čimbenici poput klime, načina korištenja zemljišta, pokrova

zemljišta, teksture tla, nagiba, te održavanja zemljišta. Stvarni rizik od erozije tla vodom

predstavlja stvarni ili aktualni rizik od erozije u okviru čije procjene se uvažava pokrov i

način korištenja zemljišta. Visok rizik od erozije tla vodom obuhvaća 23,2 % poljoprivrednog

zemljišta, a umjereni rizik obuhvaća 23,1 % poljoprivrednog zemljišta. Šumsko zemljište u

krškom području je osjetljivo na eroziju tla vodom, pa umjereni stvarni rizik obuhvaća 44,8

% šumskoga tla (Nacrt Izvješća o stanju okoliša u RH, travanj 2019). Prema izračunatim

vrijednostima pokazatelja C.42 poljoprivredna površina pod erozijom se povećala, ali se

količina erozije smanjila (Tab. 1).



C.41 - Organska tvar u tlu na obradivom zemljištu

Ukupne procjene sadržaja organskog ugljika (megatona) 1248

Štetan sadržaj organskog ugljika (g/kg) 19

C.42 - Erozija tla vodom

Udio gubitka tla zbog utjecaja vode (tona/ha/godina) 3,2 3,03

Pogođena poljoprivredna površina (1000 ha) 159,6 238,7

Pogođena poljoprivredna površina (%) 6,3 9,4

Popis mjera koje doprinose žarišnom području 4C

Izravni doprinos


104





Podmjera 2.1. / TOP 2.1.1., 2.1.3



Podmjera 10.1. / TOP 10.1.1.

Neizravni doprinos




Podmjera 4.1. / TOP 4.1.1., 4.1.2.





Podmjera 10.1. / TOP 10.1.2., 10.1.10., 10.1.11., 10.1.14., 10.1.15., 10.1.16.


Podmjera 11.1. / TOP 11.1.1.

Podmjera 11.2. / TOP 11.2.1.

Mjera 13 - Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim

ograničenjima

Podmjera 13.1. / TOP 13.1.1.

Podmjera 13.2. / TOP 13.2.1.

Podmjera 13.3. / TOP 13.3.1.

Mjera 16 - Suradnja


105

Podmjera 16.1. / TOP 16.1.1., 16.1.2.

Provedba PRR-a

Na temelju financiranih operacija, do kraja 2018. godine obrađeno je 49 zahtjeva i isplaćeno

998.328,96 EUR izravnih doprinosa žarišnom području 4C (Tab. 2a).



Mjera/pod-

mjera/TOP

Opis TOP-

a/naziv

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva

(Euro)

Zaprimljeni

zahtjevi za

financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane



M1 1.1. 1.1.1.

Strukovno

osposobljavanje

za višestruku

sukladnost, paket

mjera

poljoprivreda,

okoliš i klimatske

promjene,

ekološki uzgoj

425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40 9 425.339,40

M2 2.1. 2.1.1.

Savjetovanje o

višestrukoj

sukladnosti,

mjerama

„Poljoprivreda,

okoliš i klimatske

promjene“i

„Ekološki uzgoj“

361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40 9 361.999,40

M2 2.1. 2.1.3. Savjetovanje

šumoposjednika 18.747,27 6 18.747,27 6 18.747,27 6 18.747,27

M2 2.3. 2.3.1. Osposobljavanje

savjetnika 186.952,56 8 186.952,56 8 186.952,56 8 186.952,56

M10 10.1 10.1.1.

Obrada tla i sjetva

na terenu s

nagibom za

oranične

jednogodišnje

kulture

5.290,33 39 5.290,33 17 5.290,33 17 5.290,33

UKUPNO ŽP 998.328,96 71 998.328,96 49 998.328,96 49 998.328,96


106

Do kraja 2018. za M01, TOP 1.1.1. i M02, TOP 2.1.1., 2.1.3. i 2.3.1. isplaćeno je 993.038,63 EUR.





polaznika koji su korisnici mjera Ruralnog razvoja.



korisnika, dok je u sklopu savjetovanja šumoposjednika (TOP 2.1.3.) otvoreno 3 savjetničkih


U potpori za osposobljavanje savjetnika (TOP 2.3.1.) sudjelovao je 1.071 polaznik.

Za obradu tla i sjetvu na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture (TOP 10.1.1.)

isplaćeno je do kraja 2018. godine 5.290,33 EUR za ukupno 17 zahtjeva. U 2018. godini

zaprimljeno je 16 zahtjeva koji još nisu obrađeni.

Prema financiranim operacijama neizravnih doprinosa žarišnom području 4C, do kraja 2018.

godine obrađeno je 182.851 zahtjeva i isplaćeno 342.995.822,38 EUR (Tab. 2b).



Mjera/pod-

mjera/TOP Opis TOP-a/naziv

Financijs

ka

alokacija

objavljen

ih poziva

(Euro)

Zaprimljeni

zahtjevi za

financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane

operacije/aktivn

osti


M4 4.1. 4.1.

1.

Restrukturiranje,

modernizacija i

povećanje

konkurentnosti

poljoprivrednih

gospodarstava

295.141.2

03 3.290

861.710.

707 871

216.707.30

2 365

86.356.6

33

M4 4.1. 4.1.

2.

Zbrinjavanje,

rukovanje i

korištenje stajskog

gnojiva u cilju

smanjenja štetnog

utjecaja na okoliš

103.002.4

80 777

136.947.

755 374 75.880.103 119

30.712.4

69


107

M8 8.5. 8.5.

1.

Konverzija

degradiranih

šumskih sastojina i

šumskih kultura

17.526.60

0 142

12.333.0

29 32 2.207.758 17 530.919

M10 10.1 10.1

.2.

Zatravnjivanje

trajnih nasada 151.842 312 151.842 153 151.842 153 151.842

M10 10.1 10.1

.10. Očuvanje suhozida 773.699 1.726 773.699 1101 773.699 1101 773.699

M10 10.1 10.1

.11. Očuvanje živica 0 2002 0 0 0 0 0

M10 10.1 10.1

.14.

Poboljšano

održavanje

međurednog

prostora u

višegodišnjim

nasadima

0 180 0 0 0 0 0

M10 10.1 10.1

.15.

Primjena

ekoloških gnojiva u

višegodišnjim

nasadima

0 20 0 0 0 0 0

M10 10.1 10.

1.16.

Mehaničko

uništavanje korova

unutar redova

višegodišnjih

nasada

0 92 0 0 0 0 0

M11 11.1 11.

1.1.

Plaćanja za prijelaz

na ekološke

poljoprivredne

prakse i metode

48.369.14

1 11.473

48.369.1

41 6.530 48.369.141 6.530

48.369.1

41

M11 11.2 11.2.

1.

Plaćanja za

održavanje praksi i

metoda ekološkog

uzgoja

30.447.21

3 6.331

30.447.2

13 4.183 30.447.213 4.183

30.447.2

13

M13 13.1 13.1.

1.

Plaćanja u gorsko

planinskim

područjima

30.162.31

5 23.081

30.162.3

15 16.101 30.162.315 16.101

30.162.3

15

M13 13.2 13.2

.1.

Plaćanja u

područjima sa

značajnim

30.162.31

5 172.689

108.064.

093 124.790 30.162.315

124.79

0

30.162.3

15


108

prirodnim

ograničenjima

M13 13.3 13.3

.1.

Plaćanja u

područjima s

posebnim

ograničenjima

7.515.796 42.554 7.515.79

6 29.492 7.515.796 29.492

7.515.79

6

Ukupno ŽP 641.154.383 264.66

9

1.236.47

5.591

183.62

7

520.279.2

63

182.85

1

342.995.

822

Za M04 (TOP 4.1.1., 4.1.2.) predano je 4.067 zahtjeva, od čega su do kraja 2018. obrađena i

isplaćena 484 zahtjeva u ukupnom iznosu od 117.069.102,47 EUR. TOP 4.3.2. nije do kraja

2018. započeo s provedbom.




Pod M10 obrađeni su i isplaćeni TOP 10.1.2. i TOP 10.1.10. u iznosu od 837.241,91 EUR. Za

TOP 10.1.2. su u 2018. predana 155 zahtjeva koja još nisu administrativno obrađena. Za TOP-

ove 10.1.11., 10.1.14., 10.1.15. i 10.1.16. nije bilo isplata odnosno podneseni zahtjevi u 2018.

godini još su u obradi.

Do kraja 2018. godine obrađene su i isplaćene operacije pod M11 u iznosu od 78.816.354,41

EUR, kao i operacije pod M13 u iznosu od 145.742.204,84 EUR.

Po završetku 2018. godine, ukupno je bilo 264.669 prijava za operacije pod mjerama koje

izravno i neizravno doprinose žarišnom području 4C. Od toga je odobreno 182.900 prijava i



Za izračune pokazatelja planiranog ostvarenja u poljoprivredi i šumarstvu korištene su mjere

i tipovi operacija koji izravno doprinose žarišnom području 4C (Tab. 3).



Ciljna

vrijednost

2023.

% Bilješke

Poljoprivreda


109



osposobljavanja

28.300 16.333,00 173,27

Pokazatelj se odnosi na broj

sudionika pod TOP-om 1.1.1.

zaključno s 2018.g.

(kumulativ).


(1.1) – ukupni javni rashodi za


425.339,40 4.666.666,67 9,11

Pokazatelj se odnosi na

isplaćene potpore pod TOP-

om 1.1.1. zaključno s 2018.g.

(kumulativ).





425.339,40 4.666.666,67 9,11




(kumulativ).

Broj savjetovanih korisnika (2.1) 783 10.588,00 7,40


korisnika pod TOP-om 2.1.1.


(kumulativ).




om 2.1.1. i 2.3.1. zaključno s




promjene (10.1)

387,29 40.500,00 0,96


površine pod TOP-om 10.1.1.

i 10.1.2. u 2018. g.

Ukupni javni rashodi (€) (M10) 842.532,24 111.667.680,00 0,75



om 10.1.1., 10.1.2. i 10.1.10.


(kumulativ).

Područje (ha) – prijelaz na ekološki

uzgoj (11.1) 42.242,26 16.496,00 256,08



u 2018. g.

Područje (ha) – održavanje ekološkog

uzgoja (11.2) 38.414,01 41.648,00 92,23



u 2018. g.




om 11.1.1. i 11.2.1. zaključno

s 2018.g. (kumulativ)


110


područja (13.1) 67.008,38 32.034,00 209,18



u 2018. g.



(13.2)

353.687,83 355.117,00 99,60



u 2018. g.


ograničenjima (13.3) 37.583,23 35.333,00 106,37



u 2018. g.




om 13.1.1., 13.2.1. i 13.3.1.


(kumulativ).

Šumarstvo



osposobljavanja

- 7.000,00 - Nije bilo isplata


(1.1) - ukupni javni rashodi za








Broj savjetovanih korisnika (2.1) 104 3.850,00 2,70


korisnika pod TOP-om 2.1.3.


(kumulativ).




om 2.1.3. i 2.3.1. zaključno s


Ukupni javni rashodi € (8.5.) 530.918,75 47.881.224,69 1,11




(kumulativ).


111




17 1.583,00 1,07


projekte pod TOP-om 8.5.1.


(kumulativ).

Područja obuhvaćena ulaganjima

kojima se poboljšava otpornost i

vrijednost šumskih eko sustava (8.5.)

168,21 6.300,00 2,67




(kumulativ).

Poljoprivreda

Na osnovu TOP-a 1.1.1. dobiven je broj sudionika i javni rashod u Programima

osposobljavanja i stjecanju vještina. Prema broju sudionika do kraja 2018. godine ostvareno

je 173,27 % postavljenog cilja, dok je prema javnim rashodima za isti pokazatelj ostvareno

9,11 % postavljenog cilja.

Prema broju savjetovanih korisnika u TOP-a 2.1.1. ostvareno je 7,40 % postavljenog cilja.




okoliš i klimatske promjene ostvareno je 0,96 % postavljenog cilja. Za izračun ovog

pokazatelja planiranog ostvarenja korišteni su TOP 10.1.1., TOP 10.1.2. i 10.1.10., koji

doprinose ŽP 4C u skladu s raspodjelom okolišnih mjera/programa programiranih za

ostvarivanje jednog ili više okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.1.1. u PRR RH). Ukupni

javni rashodi za isti pokazatelj ostvarili su 0,75 % postavljenog cilja.



planiranog ostvarenja korišten je TOP 11.1.1., koji doprinosi ŽP 4C u skladu s raspodjelom



Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Područje (ha) u okviru mjera za održavanje

ekološkog uzgoja ostvareno je 92,23 % postavljenog cilja. Za izračun ovog pokazatelja

planiranog ostvarenja korišten je TOP 11.2.1., koji doprinosi ŽP 4C u skladu s raspodjelom



Ukupni javni rashodi M11 ostvarili su 61,43 % postavljenog cilja, dok su ukupni javni rashodi

M13 ostvarili 45,32 % postavljenog cilja.

Šumarstvo

Prema broju savjetovanih korisnika za TOP 2.1.3. ostvareno je 2,70 % postavljenog cilja.




112

Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Broj operacija obuhvaćenih ulaganjima u kojima


cilja. Za izračun ovog pokazatelja planiranog ostvarenja korišten je TOP 8.5.1., koji doprinosi

ŽP 4C u skladu s raspodjelom okolišnih mjera/programa programiranih za ostvarivanje

jednog ili više okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.2.3. u PRR RH).

Prema pokazatelju planiranog ostvarenja za Područja (ha) obuhvaćenih ulaganjima u kojima


cilja. Za izračun ovog pokazatelja planiranog ostvarenja korišten je TOP 8.5.1. Ukupni javni

rashodi za isti pokazatelj (TOP 8.5.1.) ostvarili su 1,11 % postavljenog cilja.

Izračun kriterija prosudbe i relevantnih indikatora

Za izračun pokazatelja R10/T12 i R11/T13 koristio se broj ugovorenih hektara s obzirom na

doprinos tipova operacija žarišnom području 4C, a u skladu s raspodjelom okolišnih

mjera/programa programiranih za ostvarivanje jednog ili više okolišnih/klimatskih ciljeva

(Tab. 11.4.1.1., 11.4.1.2. i 11.4.2.3. u PRR RH).

U skladu s navedenom raspodjelom okolišnih mjera/programa, za izračun pokazatelja

R10/T12 korištene su površine TOP-ova 10.1.1., 10.1.2., 11.1.1. i 11.2.1 u ukupnom iznosu od

81.043,56 ha. Dobivena vrijednost pokazatelja R8/T10 iznosi 6,16 %, što je 118,89 %

postavljenog cilja (Tab. 4). Najveći doprinos ovom pokazatelju bila je M11.

Vrijednost pokazatelja R11/T13 iznosi 0,01 %, što je 2,72 % postavljenog cilja. Doprinos

ovom pokazatelju bio je TOP 8.5.1. s ukupnom površinom od 168,21 ha (Tab. 4).

Tablica 70: Veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i dodatnih pokazatelja

Kriterij prosudbe Zajednički pokazatelji rezultata Dodatni pokazatelji rezultata

1.Upravljanje tlom je poboljšano

(porast % organske tvari u tlu)

2.Erozija tla je spriječena

•R10 / T12 - % poljoprivrednog

zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o

upravljanju radi boljeg gospodarenja

tlom i/ili sprečavanja erozije tla

R10/T12 iznosi 6,16 %, što je 118,89 %

postavljenog cilja

•R11 / T13 - % šumskog zemljišta za

koje su sklopljeni ugovori o upravljanju

radi boljeg gospodarenja tlom i/ili

sprečavanja erozije tla

R11/T13 iznosi 0,01 %, što je 2,72 %

postavljenog cilja

•Trenutno stanje kvalitete tla

(prosječni % organske tvari u tlu)

i važnost erozije tla u

poljoprivrednim područjima

- 69 % površina mjera M10 i M11,

M13 nalazi se unutar područja s

udjelom ugljika manjim od 2,53 %.

- ukupna površina na kojoj PRR

doprinosi povećanju organskog

ugljika iznosi 360.550,01 ha.

- erozija tla vodom nakon

provođenja mjera Programa

ruralnog razvoja smanjila se za

150 kg/ha/god te sada iznosi 2,88

t/ha/god


113

- površina PRR na kojoj je razina

erozije veća od 10 t/ha/god iznosi

6 896,45 ha.

Opis korištenog metodološkog pristupa i izazova/rizika

S obzirom na to da se sustavni monitoring stanja tla i erozije ne provodi na području RH pa

tako ni na području provedbe PRR, za potrebe definiranja dodatnih pokazatelja korišteni su

podaci iz projekta „Promjena zaliha ugljika u tlu i izračun trendova ukupnog dušika i

organskog ugljika u tlu te odnosa C:N“ za izračune udjela organskog ugljika na području

provedbe PRR (M10, M11, M13). Temeljem mjerenja organskog ugljika u tlu na dubini

između 0 – 30 cm, koja su provedena 2016. godine na 725 lokacija koje pokrivaju područje

RH, napravljena je interpolacija kako bi se procijenile nepoznate vrijednosti na određenim

mjestima.

Izračun erozije tla vodom napravljen je RUSLE metodologijom. Kao baza izračuna korišteni

su već agregirani podaci o eroziji tla od strane European Soil Data Centre (ESDAC) u vidu

srednje stope erozije. Ovaj pokazatelj procjenjuje prosječnu stopu erozije tla isključivo na

obradivim površinama, koje su definirane klasama 21X CORIN Land Cover (CLC), a za

područje RH iznosi 3,03 t/ha/god (zadnji izračun za 2012. godinu). RUSLE metodologija

uvažava 5 faktora: erozivnost oborine (R faktor), kredibilnost tla (K faktor), dužinu i nagib

terena (LS faktor), praksu podrške (P faktor), te način korištenja i obrade tla (C faktor).

Za prostorne analize korišteni su prostorni podaci korisnika ustupljeni od strane Agencije za

plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) za 2017. godinu.


Ukupna količina udjela organskog ugljika izračunata je korištenjem proxy pokazatelja,

procjenjujući kako je za oko 70% površina obuhvaćenih mjerama 10, 11 i 13 (360.550 ha)

moguće odrediti povećanje sadržaja organske tvari.

Da bi se izračunao doprinos PRR-a, korištena je bonitetna vrijednost (prema postojećoj

znanstvenoj literaturi) od 0,1% povećanja organske tvari za svaku godinu primjene

prikladnih praksi upravljanja za gospodarenje tlom - zbog prethodno navedenih mjera.

Primjenom mjera Programa ruralnog razvoja erozija tla vodom je spriječena, na što ukazuju

rezultati izračuna RUSLE2015. Nakon provođenja mjera PRR erozija tla vodom smanjila se

za 150 kg/ha/god te sada iznosi 2,88 t/ha/god. Također je izračunata i površina PRR na kojoj

je razina erozije veća od 10 t/ha/god i ona iznosi 6 896,45 ha.



ostvarenja.




114

upravljanjem u svrhu boljeg gospodarenja tlom i/ili sprečavanja erozije tla, u odnosu na iste

pokazatelje za šumarstvo.





je više od 80 % ekoloških proizvođača u RH korisnika M11. Nadalje, što se tiče samih



Zaključci

Provedba mjera PRR doprinijela je povećanju organskog ugljika u tlu te sprječavanju erozije,

što je zaključeno temeljem izračunatih proxy vrijednosti.

Edukacija i savjetovanje financirano kroz mjere PRR obuhvatilo je veliki broj

poljoprivrednika.


gospodarenjem tlom i sprječavanje erozije u odnosu na sektor šumarstva.

Mjere s neizravnim doprinosom ŽP 4C imaju veću razinu implementacije, a posljedično i

učinak (npr. M11), od mjera s izravnim doprinosom ŽP 4C.

Preporuke

Promoviranje mjera s izravnim doprinosom žarišnom području 4C.

Promoviranje mjera PRR u šumarstvu.

Dodatno razviti praćenje stanja tla na području provedbe PRR.



PRR-a pridonijele većoj učinkovitosti u upotrebi voda u poljoprivredi?

Pod ovim žarišnim područjem nije direktno programiran niti jedan tip operacije iz PRR RH.

U PRR-u nisu programirane mjere koje imaju izravan doprinos ovom žarišnom području, ali

su identificirane mjere koje imaju sekundarni doprinos učinkovitosti u korištenju vode. To je

u skladu s identificiranim potrebama u Hrvatskoj da ispuni svoje ciljeve do 2020. glede

navodnjavanja. Ulaganja u infrastrukturu, okosnicu za navodnjavanje, te ulaganja

namijenjena boljem korištenju vode za navodnjavanje na gospodarstvima u Mjeri M4

neizravno će doprinijeti ovom žarišnom području.


115

S ciljem prikaza postojećih ulaganja Programa ruralnog razvoja koje se odnose na

učinkovitije sustave navodnjavanja ili na poboljšanje infrastrukture za navodnjavanje,

korištena je analiza poslovnih planova za tipove operacija 4.1.1. i 4.3.1. te su prikazana

ukupna ulaganja u navodnjavanje u odnosu prema ukupnim ulaganjima kroz Mjeru M4.

Također, analizirane su i navodnjavane kulture i površine.

Pod mjerom M4 (ulaganje u fizičku imovinu), unutar tipa operacije 4.1.1. zatražena su

ulaganja u izgradnju i/ili opremanje sustava za navodnjavanje. Ugovorena su 43 projekta, od

kojih su do kraja 2018. godine isplaćena samo 3. Za ta tri projekta ukupno je isplaćeno

463.768,01 EUR-a, što je 0,39 % od ukupno isplaćenih projekata za mjeru M4. Navodnjavane

kulture su vinova loza (višegodišnji nasad – vinograd) na površini od 2,98 ha, rajčica

(staklenik) na površini od 0,96 ha, te lijeska (višegodišnji nasad – voćnjak) na površini od

119,95 ha.

Tip navodnjavanja za ove projekte je “kap po kap”. Navodnjavane ″kap po kap″ kao jedan od

najboljih i najpopularnijih sustava navodnjavanja omogućuje znatnu uštedu vode. Sistemi za

navodnjavanje kap po kap, također poznati pod nazivom mikro navodnjavanje ili lokalizirano

navodnjavanje, su metoda navodnjavanja koji štedi vodu i gnojivo dozvoljavajući da voda

polako kaplje do korijena biljaka na površinu zemljišta ili direktno u zoni korijena, putem

mreže ventila i cijevi.

Unutar tipa operacije 4.3.1. odnosno Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog

navodnjavanja prijavljeno je 9 projekata u ukupnom iznosu tražene potpore od

360.246.535,45 kn. Potpisano je 9 Ugovora o financiranju u ukupnom iznosu 356.838.835,98

kn (47.202.777,36 EUR). Do kraja 2018. godine javna nabava je bila u tijeku za 7 ugovora te

nije bilo isplata. Avansno su plaćena 2 projekta (3.002.897,94 EUR-a), oba na području

Virovitičko-podravske županije.

Iz prikazane analize vidljivo je da je stopa ulaganja u sustave navodnjavanja unutar tipova

operacije 4.1.1. i 4.3.1. izrazito niska.

Za potrebe procjene potreba budućih ulaganja u sustave navodnjavanja, u sklopu ankete za

korisnike mjere M10 i M11, ispitane su moguće potrebe i interes korisnika ovih mjera

ruralnog razvoja za ulaganje u sustave navodnjavanja. Prema rezultatima ankete korisnika

mjera M10 i M11, više od 60 % ispitanika zainteresirano je za financiranje navodnjavanja u

sklopu PRR.


Pitanje za vrednovanje broj 13: Žarišno područje 5B: U kojoj su mjeri intervencije u okviru

PRR-a pridonijele većoj učinkovitosti u upotrebi energije u poljoprivredi i preradi hrane?

Pod ovim žarišnim područjem nije direktno programiran niti jedan tip operacije iz PRR RH.


116

U okviru PRR nisu programirane mjere u okviru ovog ŽP te stoga nema izravnog

doprinosa. S druge strane, planiran je i očekuje se sekundarni doprinos dijela mjera kroz

odgovarajuće tipove operacija (M01, M02, M04 (4.1.3., 4.2.2.), M16 i M17). Potencijal

za ostvarenje učinka svakako postoji jer se radi o velikom broju mjera i tipova operacija

koji mogu sekundarno ostvariti doprinos većoj učinkovitosti u upotrebi energije u

poljoprivredi i preradi hrane. Uzimajući u obzir razinu provedbe navedenih mjera do

kraja 2018. godine, zaključujemo kako je za mjerenje učinka još prerano te će se isto

moći obaviti tek u ex-post razdoblju.


Pitanje za vrednovanje broj 14: Žarišno područje 5C: U kojoj su mjeri intervencije u okviru

Programa pridonijele opskrbi i korištenju obnovljivih izvora energije, nusproizvoda, otpada

i ostataka te drugih neprehrambenih sirovina u svrhu biogospodarstva?

Opis konteksta

Pokazatelj CCI 43 – Proizvodnja obnovljive energije iz poljoprivrede i šumarstva, sadržava

podatke o proizvodnji energije iz proizvoda, nusproizvoda i ostataka iz proizvodnje u

poljoprivredi i šumarstvu. Povećanjem proizvodnje takve energije smanjuje se efekt

staklenika te utječe na ublažavanje klimatskih promjena. Dodatno se povećava efikasnost i

održivost poljoprivredne i šumarske proizvodnje što je osobito važno za ruralna područja.

Pokazatelj CCI 44 - Korištenje energije u poljoprivredi, šumarstvu i prehrambenoj industriji,

važan je za energetsku bilancu na razini države ali i na razini EU. Smanjenjem potrošnje

energije povećava se efikasnost proizvodnje i njena održivost te utječe na smanjenje emisije

stakleničkih plinova, a samim time i na ublažavanje klimatskih promjena.

Tablica 71: Kvantifikacija pokazatelja konteksta

Pokazatelj 2010 2011 2012 2013 2016

CCI 43 – Proizvodnja obnovljive energije iz poljoprivrede i

šumarstva

Obnovljiva energija iz poljoprivrede [kt en] 13,2

kt en N/A N/A 46 kt en

44,3 kt

en

Obnovljiva energija iz šumarstva [kt en] 473 kt

en N/A 694 kt en 704 kt en

1531,3

kt en

CCI 44 – Korištenje energije u poljoprivredi, šumarstvu i

prehrambenoj industriji

Izravno korištenje energije u poljoprivredi/šumarstvu [kt en] N/A 192 kt

en 200,4 kt en 198 kt en

205,9 kt

en


117

Potrošnja energije po ha korištenog poljoprivrednog zemljišta +

površine šuma [kg en/ha] N/A

50,5 kg

en/ha

61,6 kg

en/ha N/A N/A

Izravno korištenje energije u industriji hrane [kt en] N/A 246 kt

en 229,6 kt en 219 kt en

208,1 kt

en

Ukupna potrošnja energije [kt en] N/A N/A 5.908,5 kt

en 5.813 kt en

6.585,2

kt en

Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište [ha] N/A N/A 1.331.000

ha

N/A

(1.301.985

ha) [1]

N/A

Ukupna površina šuma [ha] N/A N/A

1.920.000

ha

(2.233.569

ha) [2]

N/A

(2.465.366

ha) [3]

N/A

EUROSTAT

Potrebe vezane uz problem



Suradnja s različitim dionicima poput istraživača, poduzetnika, nevladinih organizacija

nužna je da bi lakše razvili nove proizvode za tržište. Suradnja će osigurati platformu za

razmjenu i širenje znanja usmjerenog na rješavanje utjecaja klimatskih promjena i poticanje

primjene olakotnih praksi, kao što je smanjenje emisija stakleničkih plinova.


U Hrvatskoj 60 % privatnih šuma nema izrađene šumsko-gospodarske planove koji su

osnovni preduvjet za održivo gospodarenje privatnim šumama. Izradom šumsko-

gospodarskih planova osigurava se trajnost prihoda, ekološko i socijalno odgovorno

gospodarenje šumama uz očuvanje i povećanje biološke raznolikosti, općekorisnih funkcija

šuma te dugoročno i gospodarske vrijednosti šumskih ekosustava.

Potreba 06. Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama

i izmjena strukture poljoprivredne proizvodnje

Zbog ekonomske krize i nedostataka kvalitetnih investicijskih sredstava na nacionalnoj

razini gospodarstva su u fazi stagnacije i zaostajanja u pogledu razvoja, modernizacije

objekata, opreme, energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, što je često vezano na dostizanja

standarda Unije. Opći problem i u primarnoj i u sekundarnoj proizvodnji je nedovoljan

nadzor i uvođenje novih tehnika i tehnologija koje izravno utječu na kvalitetu i cijenu

konačnog proizvoda, što hrvatski poljoprivredni sektor općenito čini nekonkurentnim.


118

Potreba 07. Povećanje konkurentnosti prerade i marketinga u sektoru


Kako bi se postigla konkurentna pozicija, potrebno je povećati ulaganja u modernizaciju

prerade poljoprivredno-prehrambenih proizvoda kako bi se poboljšala učinkovitost

proizvodnje. To zahtijeva poboljšanje tehnoloških procesa i uvođenje novih tehnologija za

bolju kontrolu procesa, učinkovito korištenje sirovina, uvođenje tehnoloških i upravljačkih

strategija za ublažavanje emisija stakleničkih plinova iz lanca hrane i njihovo smanjenje,

smanjenje potrošnje energije i poboljšanje energetske učinkovitosti, smanjenje negativnih

utjecaja na okoliš uz osiguranje zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljaka, kao i ulaganja u

osposobljavanje i razvoj vještina zaposlenika.

Potreba 19. Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvođenje radova u

šumarstvu i preradi drva

Zbog sve veće potražnje za drvom potrebno je povećati produktivnost i učinkovitost

pridobivanja drva i predindustrijske prerade drva, ali istovremeno zaštititi i očuvati šumske

ekosustave. Također je nužno uvođenje novih tehnika i tehnologija te primjena i razvoj

inovacija.

Potreba 20. Povećanje razine proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora

Povećanje uporabe obnovljivih izvora energije jedan je od strateških prioriteta Hrvatske u

pogledu ovisnosti o energentima, energetskoj sigurnosti i zaštiti okoliša; one predstavljaju

razvojnu priliku za domaću industriju kroz stvaranje novih radnih mjesta, kao i jedinu

moguću alternativu fosilnim gorivima. Hrvatska ima gotovo idealne insolacije i klimatske

uvjete za iskorištavanje sunčeve energije.

U Energetskoj strategiji Republike Hrvatske, udio obnovljivih izvora energije u finalnoj

potrošnji energije u 2020. godini planiran je u iznosu od 20%. Hrvatska ima zadovoljavajuće

količine biomase te mogućnost proizvodnje bioplina gdje se koristi gnojivo, zeleni otpad i

organski otpad iz mulja koji se razvija tijekom obrade otpadnih voda itd. Značajan potencijal

za biomasu leži u privatnim šumama koje se uglavnom koriste kao drva za ogrjev. Zbog veće

potražnje i velikog potencijala, potrebno je razviti i povećati primjenu novih tehnologija za

proizvodnju i skladištenje šumske biomase te uvesti nove strojeve za ostvarivo sakupljanje

biomase, osobito iz neadekvatno povezanih i trenutno nepristupačnih šumskih područja

Potreba 23. Diversifikacija aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim

područjima

U posljednjih nekoliko godina, udio poljoprivrednog sektora u BDP-u, kao i udio zaposlenih,

doživio je negativne trendove. Negativni gospodarski i populacijski trendovi odražavaju se i

na činjenicu da sve veći broj obiteljskih gospodarstava nije ekonomski isplativ samo na

primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, osim ako za gospodarstvo ne postoje dodatni prihodi.

Štoviše, energetsku učinkovitost treba povećati ulaganjem u korištenje obnovljivih izvora

energije.


119

Popis mjera koje doprinose ŽP

1. Izravni doprinosi

M04 – Ulaganja u fizičku imovinu

Podmjera 4.1. – Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

Tip operacije 3 – Korištenje obnovljivih izvora energije


Podmjera 4.2. – Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih

proizvoda


2. Neizravni doprinos

M01 – Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

Podmjera 1.1. – Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti stjecanja vještina

Tip operacije 1 – Strukovno osposobljavanje za višestruku sukladnost, paket mjera

poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj

Tip operacije 2 – Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednik

Tip operacije 3 – Strukovno osposobljavanje za mlade poljoprivrednike

Podmjera 1.2. – Potpore za demonstracijske aktivnosti i informativne aktivnosti

Tip operacije 1 – Demonstracijske aktivnosti

M02 – Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć


Podmjera 2.1. – Potpora za pružanje savjetodavnih usluga

Tip operacije 1 – Savjetovanje o višestrukoj sukladnosti, mjeri poljoprivreda, okoliš i

klimatske promjene i ekološkoj poljoprivredi

Tip operacije 3 – Savjetovanje šumoposjednika

Tip operacije 4 – Savjetovanje mladih poljoprivrednika

Podmjera 2.3. – Potpora za osposobljavanje savjetnika

Tip operacije 1 – Osposobljavanje savjetnika


120

M08 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

Podmjera 8.6. - Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i

marketing šumskih proizvod

Tip operacije 1 - Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i

šumskouzgojnim radovima

Tip operacije 2 - Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj

preradi drva

Tip operacije 3 – Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda

M16 – Suradnja

Podmjera 16.1. - Potpora za osnivanje i rad operativnih skupina Europskog inovacijskog

partnerstva (EIP) za poljoprivrednu produktivnost i održivost

Tip operacije 1 - Potpora za osnivanje operativnih skupina

Tip operacije 2 – Operativne skupine

M17 – Upravljanje rizicima

Podmjera 17.1. – Premije za osiguranje usjeva. životinja i biljaka

Tip operacije 1 - Osiguranje usjeva, životinja i biljaka (od proizvodnih gubitaka uzrokovanih

nepovoljnim klimatskim prilikama, životinjskim i biljnim bolestima, najezdom nametnika,

okolišnim incidentom i mjerom donesenom u skladu s Direktivom 2000/29/EZ)

Tablica 72: Mjere/podmjere koje su programirane pod drugim ŽP-ovima, ali

potencijalno pokazuju sekundarne doprinose ovom ŽP-u

Mjera Podmjera


1.1 - Potpora za strukovno osposobljavanje i aktivnosti

stjecanja vještina

1.2. – Potpore za demonstracijske aktivnosti i informativne

aktivnosti

M02. Savjetodavne službe, službe za upravljanje

poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć


2.1 - Potpora za pružanje savjetodavnih usluga

2.3 - Potpora za osposobljavanje savjetnika


4.1. – Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

4.2. – Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj



121

4.3. - Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj,

modernizaciju ili prilagodbu poljoprivrede i šumarstva

M08 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i

poboljšanje održivosti šuma

8.6. - Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu,

mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda

M16 - Suradnja

16.1. - Potpora za osnivanje i rad operativnih skupina

Europskog inovacijskog partnerstva (EIP) za poljoprivrednu

produktivnost i održivost

M17 – Upravljanje rizicima 17.1. – Premije za osiguranje usjeva. životinja i biljaka

Provedba Programa

Tablica 73: Žarišno područje 5C: financijska raspodjela, br. i vrijednost objavljenih

poziva na dostavu prijedloga

Mjera/podmjera Opis

Financijsk

a

raspodjela

(EUR)

Poziv na dostavu

prijedloga Financirane operacije

Operacije

plaćene u

cijelosti

Br. EUR Br. EUR Br. EUR

M04 4.1. 4.1.3.

Korištenje

obnovljivih

izvora

energije

113 11.997.731.

00 28

1.397.567.0

0 6

164.996.5

4

M04 4.2. 4.2.2.

Korištenje

obnovljivih

izvora

energije

21 28.985.909.

00 0 0.00 0 0.00

Ukupno M04 134 40.983.640.

00 28

1.397.567.

00 6

164.996.5

4

Ukupno izravni

doprinosi 134

40.983.640.

00 28

1.397.567.

00 6

164.996.5

4

M1 1.1. 1.1.1.

Strukovno

osposoblja

vanje za

višestruku

sukladnost

426.116.33 9 425.339.40 9 425.339.40 9 425.339.4

0


122

M1 1.1. 1.1.2.

Strukovno

osposoblja

vanje za

poljoprivre

dnike

545.061.91 7 545.717.95 7 545.717.95 7 545.717.9

5

M1 1.1. 1.1.3.

Strukovno

osposoblja

vanje za

mlade

poljoprivre

dnike

0 0.00 0 0.00 0 0.00

M1 1.2. 1.2.1.

Demonstra

cijske

aktivnosti

0 0.00 0 0.00 0 0.00

Ukupno M1 971.178.24 16 971.057.35 16 971.057.35 16 971.057.3

5

M2 2.1. 2.1.1.

Savjetovanj

e o

višestrukoj

sukladnosti

362.132.06 9 361.999.40 9 361.999.40 9 361.999.4

0

M2 2.1. 2.1.3.

Savjetovanj

e

šumoposje

dnika

18.747.27 6 18.747.27 6 18.747.27 6 18.747.27

M2 2.1. 2.1.4.

Savjetovanj

e mladih

poljoprivre

dnika

109.761.28 7 109.761.28 7 109.761.28 7 109.761.2

8

M2 2.3. 2.3.1.

Osposoblja

vanje

savjetnika

186.952.56 8 186.952.56 8 186.952.56 8 186.952.5

6

Ukupno M2 677.593.17 30 677.460.51 30 677.460.51 30 677.460.5

1

M8 8.6. 8.6.1.

Modernizac

ija

tehnologija

u

pridobivanj

u drva i

šumsko

16.621.803.

50 138

26.276.767.

00 32

5.688.299.0

0 16

2.102.514.

69


123

uzgojnim

radovima

M8 8.6. 8.6.2.

Modernizac

ija

tehnologija

u

predindust

rijskoj

preradi

drva

20.518.304.

17 144

39.173.068.

00 20

5.465.519.0

0 5

423.334.2

7

M8 8.6. 8.6.3.

Marketing

drvnih i

nedrvnih

šumskih

proizvoda

0 0.00 0 0.00 0 0.00

Ukupno M8 37.140.107.

67 282

65.449.835.

00 52

11.153.818.

00 21

2.525.848.

96

16 6.1. 16.1.1.

Potpora za

osnivanje

operativnih

skupina

153.432.03 30 150.000.00 0 0.00 0 0.00

M16 16.1. 16.1.2. Operativne

skupine 0 0.00 0 0.00 0 0.00

Ukupno M16 153.432.03 30 150.000.00 0 0.00 0 0.00

17 7.1. 17.1.1.

Osiguranje

usjeva,

životinja i

biljaka

32.757.394.

08 19.674

34.931.131.

00 9.192

16.621.276.

70 7.751

12.971.09

0.95

Ukupno M17 32.757.394.

08 19.674

34.931.131.

00 9.192

16.621.276.

70 7.751

12.971.09

0.95

Ukupno neizravni

doprinosi

71.699.70

5.19 20.032

102.179.48

3.86 9.290

29.423.612

.56 7.818

17.145.45

7.77

Ukupno ŽP 71.699.705.19 20.166 143.163.12

3.86 9.318

30.821.179

.56 7.824

17.310.45

4.31

a. Fizička provedba Programa

Tablica 74: Žarišno područje 5C: kvantifikacija pokazatelja rezultata


124


2018 Cilj % Bilješke

Ukupno ulaganje u proizvodnju obnovljive energije

(EUR) 161,237,647.06

Br. aktivnosti koje primaju potporu radi ulaganja (4.1,

4.2) 6 796.00 0.75

Ukupna ulaganja (javna + privatna) 189.746.02 161,237,647.06 0.12

Ukupni javni rashodi (EUR) 164.996.54 94,055,294.12 0.18

Definiranje kriterija procjene i relevantnih pokazatelja

Tablica 75: Veze između kriterija procjene, zajedničkih i dodatnih pokazatelja

rezultata


Upotreba obnovljivih izvora energije

se povećala

T 16: Ukupno ulaganje u obnovljive

izvore energije

Izravni doprinosi: 189.746.02 EUR od

čega je potpora iznosila 164.996.54

EUR. Ukupan broj korisnika 6. Ukupno

ulaganje u obnovljive izvore energije

čini 0.12% ciljanog ulaganja.

T 16 = 189.746.02 EUR

Ukupna ulaganja u obnovljive

izvore energije uz podršku PRR-a,

uključujući i vrstu obnovljive

energije

Opskrba iz obnovljivih izvora energije

se povećala

R 15: Količina energije proizvedena iz

obnovljivih izvora energije

sufinanciranih kroz projekte

Ukupan broj projekata: 6

Sve elektrane su sunčane elektrane.

Ukupna snaga elektrana: 219 kW

Količina energije proizvedena iz


sufinanciranih kroz projekte: 240.900

kWh/god

Obnovljiva energija koja se

koristi

na sufinanciranim

gospodarstvima


125

R 15 = 240.900 kWh/god


Za analizu i obradu podataka za ŽP 5C korišteni su tablični i tekstualni podaci Ministarstva

poljoprivrede, Eurostata i Državnog zavoda za statistiku. Podaci su pristizali na vrijeme i u

skladu sa očekivanjima, te dovoljno rano kako bi mogli biti pregledani i obrađeni.

Komunikacija je uključivala Ministarstvo poljoprivrede i Agenciju za plaćanja u poljoprivredi.


Za definiranje ciljeva ulaganja u obnovljive izvore energije i proizvodnje energije iz

obnovljivih izvora žarišnog područja 5C najistaknutije su tipovi operacija 4.1.3. i 4.2.2. Za

provedbu tipa operacije 4.1.3. otvorena su dva natječaja, prvi u 2016. godini i drugi u 2018.

godini. Na natječaje je zaprimljeno ukupno 113 prijava, a do kraja 2018. godine je odobreno

28 prijava s ukupnim iznosom potpore od 1.397.567.16 EUR. Isplaćeno je 6 korisnika s

ukupnim iznosom potpore 164.996.54 EUR. Svih 6 korisnika isplaćeno je u cijelosti.

Za provedbu tipa operacije 4.2.2. otvoren je jedan natječaj u 2018. godini. Zaprimljene su 21

prijave za potporu, s ukupnim traženim iznosom potpore od 9.749.520 EUR.

S obzirom na činjenicu da kroz operaciju 4.2.2. do kraja 2018. nije bilo ulaganja, te da su

ulaganja unutar tipa operacije 4.1.3. relativno mala brojem i iznosom, moguće je zaključiti da

su intervencije u okviru Programa imale neznatan doprinos u opskrbi i korištenju obnovljivih


biogospodarstva.

Samo korištenje nusproizvoda, otpada, ostatak i drugih neprehrambenih proizvoda nije

utjecalo na doprinos u opskrbi i korištenju obnovljivih izvora energije s obzirom da je svih 6

isplaćenih korisnika uložilo u sunčane elektrane.

U Hrvatskoj je u travnju 2019. godine ukupno instalirano 53.434 kW sunčanih elektrana, te

je iz sunčanih elektrana zabilježena ukupna proizvodnja od 6.956.474 kWh/god. U sklopu

Programa instalirano je 219 kW sunčanih elektrana, što je 0.41% ukupno instaliranih

sunčanih elektrana u Hrvatskoj (Izvor: HROTE).

Činjenica je da je povećanje uporabe obnovljivih izvora energije jedan je od strateških

prioriteta Hrvatske u pogledu ovisnosti o energentima, energetskoj sigurnosti i zaštiti okoliša

te predstavlja razvojnu priliku za domaću industriju. Hrvatska ima gotovo idealne insolacije

i klimatske uvjete za iskorištavanje sunčeve energije te ima zadovoljavajuće količine biomase

koja kao sirovina uključuje šume i poljoprivrednu biomasu dobivenu tijekom proizvodnih

procesa, te mogućnost proizvodnje bioplina gdje se koristi gnojivo, zeleni otpad i organski

otpad iz mulja koji se razvija tijekom obrade otpadnih voda. Značajan potencijal za biomasu

leži u privatnim šumama koje se uglavnom koriste kao drva za ogrjev. Zbog veće potražnje i


126

velikog potencijala, potrebno je razviti i povećati primjenu novih tehnologija za proizvodnju

i skladištenje šumske biomase te uvesti nove strojeve za ostvarivo sakupljanje biomase,

osobito iz neadekvatno povezanih i trenutno nepristupačnih šumskih područja.

Na samo korištenje navedenih izvora energije u hrvatskoj poljoprivredi se još uvijek gleda

kao na luksuzno ulaganje koje slijedi tek nakon namirenih osnovnih potreba, pa je broj

obiteljskih gospodarstava koja su pokrenula nove aktivnosti vezane uz ulaganja u obnovljive

izvore energije još uvijek neznatan.

Zaključno, slabo ulaganje ili ne ulaganje u obnovljive izvore energije može se povezati s

nedovoljnom svijesti potencijalnih korisnika o prednostima korištenja obnovljivih izvora

energije kao i trenutnim fokusom razvoja poljoprivrede odnosno gospodarstava na

unapređenju modernizacije i konkurentnosti koje u prvom valu ulaganja ne uključuje i

ulaganja u obnovljive izvore energije. Isto tako je važno navesti kako je značajan element i

sama činjenica povezanosti ovog segmenta sa mogućnostima prodaje energije obzirom na

ograničenje korištenja samo za potrebe gospodarstva i s tim u svezi elemenata državne

potpore.

Ukupno ulaganje u obnovljive izvore energije iznosilo je 189.746.02 EUR od čega je potpora

kroz Program iznosila 164.996.54 EUR. Količina energije proizvedene iz obnovljivih izvora

energije sufinanciranih kroz projekte iznosi 240.900 kWh/god.

Zaključci

Intervencija Programa do sada nije značajno doprinijela opskrbi i korištenju obnovljivih


biogospodarstva.

Među prijavljenim projektima pokazan je vrlo slab interes za ulaganja u druge oblike

obnovljivih izvora energije osim sunčanih elektrana. Interes za ulaganje u iskorištavanje

otpada, nusproizvoda i ostataka nije pokazan.

Preporuke

Povećati djelovanje na promociji i informiranju poljoprivrednika o prednostima obnovljivih

izvora energije te iskorištavanju otpada, nusproizvoda i ostataka u svrhu biogospodarstva.

Staviti veći naglasak na iskorištavanje nusproizvoda, otpada i ostataka te informirati i

educirati poljoprivrednike o takvim mogućnostima.

Rezultati analize za ŽP 5D

Pitanje za vrednovanje broj 15: Žarišno područje 5D: U kojoj su mjeri intervencije u okviru

Programa pridonijele smanjenju emisija stakleničkih plinova i amonijaka koje uzrokuje

poljoprivredna djelatnost?


127

Opis konteksta - emisije stakleničkih plinova i amonijaka

U 2016. godini ukupna emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede u RH je iznosila 2955.4

kt CO2-eq, od čega 313.3 kt dolazi iz zemljišta pod usjevima, dok su travnjaci sekvestrirali

212.6 kt CO2-ekvivalenta (NIR 2018). U 2016. godini je poljoprivreda doprinosila s 12.1% u

ukupnoj emisiji stakleničkih plinova u RH. Ukupna emisija u razdoblju od 2010. do 2016.

godine prikazana je u Tablici 1.

Crijevna fermentacija životinja (CH4) odgovorna je za oko 40% emisija, gospodarenje

stajskim gnojem doprinosi oko 20% u ukupnoj emisiji iz poljoprivrede (CH4 i N2O), dok

upravljanje poljoprivrednim tlima (N2O) doprinosi s oko 36%.

Ukupno 83,8 % emisija NH3 u Hrvatskoj u 2016. proizlazi iz sektora poljoprivrede, u iznosu

od 29,3 kt u kojem kategorija Uporabe mineralnih N-gnojiva doprinosi s 26%, dok ostale

emisije proizlaze iz sektora Gospodarenje stajskim gnojivom. Ukupni trend emisije NH3 iz

uzgoja životinja (gospodarenje stajskim gnojem) ovisi o broju životinja (čiji ukupni broj ima

padajući trend – Tablica 1), te načinu gospodarenja gnojivom.

Tablica 76: Prikaz zajedničkih pokazatelja konteksta

Pokazatelj Jedinica 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Ukupno KPP - CCI

18 ha 1.316.010 1.326.083 1.330.973 1.571.200 1.508.885 1.537.629 1.546.019

Udio emisije

stakleničkih

plinova iz

poljoprivrede u

ukupnoj emisiji

RH

% 9,9 10,3 12,7 9,5 10,5 10,9 12,1

Ukupne GHG

emisije iz

poljoprivreda

(CH4 i N2O i

emisija iz

tla/uklanjanje)

k t

ekvivalenta

CO2

3.022,4 3.100,5 3.055,9 2.890,0 2,667,9 2.542,6 2.955,4

Crijevna

fermentacija

(CH4)

% 40% 40% 39% 38% 37% 39% 39%

Gospodarenje

stajskim gnojem

(CH4)

% 16% 15% 15% 14% 14% 15% 15%


128

Gospodarenje

stajskim gnojem

(N2O)

% 6% 6% 6% 5% 5% 6% 5%

Poljoprivredna

tla(N2O) % 36% 39% 37% 34% 32% 33% 36%

Emisija iz usjeva

(LULUCF) % 5% 5% 7% 6% 2% 7% 10%

Odliv iz pašnjaka

(LULUCF) % -3% -2% -3% -2% -2% -4% -7%

Broj uvjetnih grla

CCI 21 UG

1.020.180 864.020

Emisije

amonijaka iz

poljoprivrede

kt NH3 30,8 31,76 31,6 27,8 26,7 28,7 29,3

Potrošnja

mineralnih

gnojiva

t N 109.345 125.015 106.884,4 77.919,6 73.680,25 87.427,7 72.320,0

Popis mjera koje doprinose žarišnom području 5D

Za izravni doprinos smanjenju emisija u okviru ŽP 5D programirana su sljedeće mjere i

operacije:

M4: 4.1.2.

M10: 10.1.2.,10.1.14

M14: 14.1.; 14.1; 14.3

Neizravni doprinos ovom ŽP imaju sljedeće mjere, podmjere i operacije:

M1: 1.1.1, 1.2.1 (izravan doprinos u ŽP 4B)

M2: 2.1.1. (izravan doprinos u ŽP 4B)

M3: 3.1.1. (Izravan doprinos u ŽP 3A)

M4: 4.1.1. (izravan doprinos u ŽP 2A)

M10: 10.1.6, 10.1.7, 10.1.8 (izravan doprinos u ŽP 4A, 5E i 4A)


129

M11: 11.1., 11.2 (izravan doprinos u P4 ŽP 4A)

M16: 16.1 (izravan doprinos u ŽP 3A)

M17: 17.1 (izravan doprinos u ŽP 3B)

Provedba PRR-a

Do kraja 2018. godine objavljeno je ukupno 5 natječaja za TOP 4.1.2, od kojih je 1 poništen.

Broj prijava je rastao iz godine u godinu, a ukupno je zaprimljeno 777 prijava (od kojih 146

u 2018. godini koji su još u obradi). Do kraja 2018. godine odobrena su 374 zahtjeva (u

ukupnom iznosu potpore od 77.759.383 EUR uključujući i potporu kroz financijske

instrumente u iznosu od 3.004.427 EUR). Ukupno je isplaćeno 119 korisnika u ukupnom

iznosu potpore 30.712.469 EUR za započete operacije.

Za TOP 10.1.2. je od početka provedbe do kraja 2018. godine isplaćeno 151.842 EUR za

ukupno 153 zahtjeva (54 zahtjeva zaprimljena u 2016. godini, 99 zahtjeva zaprimljenih u

2017. godini).

Podnošenje zahtjeva za TOP 10.1.14 započelo je u 2018. godini te su zaprimljena 92 zahtjeva,

čija obrada je u tijeku, tako da do kraja 2018. godine nije bilo isplata za ovaj TOP.

Provedba M14 započela je u 2018. godini podnošenjem Jedinstvenog zahtjeva za potporu, te

do kraja 2018. nije bilo isplata.

Pokazatelji ostvarenja – fizička provedba PRR-a

Od ukupno planiranih javnih ulaganja za TOP 4.1.2 u iznosu od 73,380,000.00 EUR (O1 –

Tablica 2), do sada ugovorenim potporama ostvareno je 106% tog iznosa za 374 korisnika,

dok je isplaćenim iznosom do kraja 2018. ostvareno 42% (Tablica 2) za 119 korisnika. Broj

uvjetnih grla stoke na koja se odnose ulaganja u stočarstvo s ciljem smanjenja emisija

stakleničkih plinova i/ili amonijaka obuhvaćanih potporama za isplaćene korisnike iznosi

52.006, čime je ostvareno 138% postavljenog cilja (37.800).

Za razliku op operacije 4.1.2, operacija 10.1.2. „Zatravnjivanje trajnih nasada “je vrlo malo

iskorištena, svega 2% od ukupno alociranih sredstava, dok isplata za operaciju 10.1.14.

„Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima “nije bilo (Tablica

2). Površina obuhvaćena potporama za TOP 10.1.2 iznosi 365,29 ha, što čini 7,31%

postavljenog cilja (5.000 ha).

Površina za operacije koje neizravno doprinose ovom ŽP (za operacije 10.1.7, 10.1.8, 11.1. i

11.2.) je znatno veća i iznosi ukupno 80.983,89 ha, te s TOP-om 10.1.2 čini 6.2% ukupne

poljoprivredne površine (KPP).

U odnosu na ukupno alocirana sredstva u PRR RH za ŽP 5D (83.310.000 EUR) ugovoreno je

94% i to prvenstveno putem mjere 4. U odnosu na ukupno alocirana sredstava za ovo žarišno

područje, isplaćeno je 37%.

Tablica 77: Žarišno područje 5D: pokazatelji provedbe (ostvarenja)


130


2018 Cilj (2023) % Bilješke

O3 Broj operacija podržanih za ulaganja (npr.

Skladištenje gnojiva, obrada gnojiva (4.1.2)

119 isplaćeno

374 odobreno 1,260

9.44

(isplaćeno)

29.68

(odobreno)

Broj

podržanih

operacija za

operaciju

4.1.2

O8 Grla stoke u koja se tijekom upravljanja stokom

ulaže radi smanjenja emisija stakleničkih plinova i/ili

amonijaka

52005,8

37,800

138%

Grla stoke za

operaciju

4.1.2. Većina

ulaganja u

velike farme

(samo VUPIK

d.d. doprinosi

s oko 15000

UG)

O2 Ukupna ulaganja EUR (javno + privatno) M04 36,547,838.32

111,600,000 32.75%

i Iznos

ulaganja za

isplaćene

projekta do

kraja 2018.

godine za

operaciju

4.1.2.

O1 Ukupni javni rashodi (EUR) – M04 (4.1.2)

30,712,461.18

(isplaćeno)

77,759,382.94

(ugovoreno)

73,380,000

42.06%

(isplaćeno)

105,97%

(ugovoreno)

Isplaćeno do

kraja 2018.

godine

Ugovoreno

do kraja

2018. godine

O5 Područje (ha) (npr. Zeleni pokrov, usjev, smanjenja

gnojidba, proširenje, itd.) – 10.1.2 i 10.1.14

365,29

(2018.)

5,000

7,31%

(kumulativno)

Površina

koja se

odnosi na

operaciju

10.1.2

O1 Ukupni javni rashodi (Eur) – (10.1.2 i 10.1.14) 151,841.6 9,930,000 1.53%

Javni rashodi

za M10.1.2

kumulativno

za 153

ugovora za


131

koje je

dodijeljena

potpora

Kriteriji prosudbe i izračun relevantnih pokazatelja

Kriterij prosudbe: Mjere PRR-a doprinijele su smanjenju emisija stakleničkih plinova i

amonijaka.

Za ocjenu doprinosa mjera PRR-a smanjenju emisija stakleničkih plinova i amonijaka,

prosudba se vršila na temelju kvalitativne ocjene doprinosa mjera, te sljedećih kvantitativnih

pokazatelja (Tablica 3):

Pokazatelji cilja/rezultata:

R16/T17: postotak uvjetnih grla na koji se odnose ulaganja u stočarstvo, s ciljem smanjenja

emisija stakleničkih plinova i/ili amonijaka, sa ciljanom vrijednosti od 3,71%,

Putem TOP-a 4.1.2., 52.006 uvjetnih grla je obuhvaćeno ulaganjem za isplaćene i započete

projekte odnosno 5,10% od ukupnog broja uvjetnih grla, što znači da je postignuto preko

100% postavljenog cilja.

R17/T18: postotak poljoprivrednog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju s

ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova i/ili amonijaka, sa ciljanom vrijednosti od

0,91%.

Programirani TOP 10.1.2. doprinio je cilju T18, kao i TOP-ovi 10.1.7 i 10.1.8., koji sekundarno

doprinose ŽP 5D. Ukupno su se ova tri TOP-a provodila na 693 ha odnosno 5,8% postavljenog

cilja T9, u vrijednosti od 0,05% poljoprivrednog zemljišta.

Dopunski pokazatelji:

R18 - smanjene emisije metana i dušikovog oksida radi primjene mjera u PRR projektima

(dopunski pokazatelj rezultata)

Procijenjeno je smanjenje emisija stakleničkih plinova (N2O) od oko 29 kt CO2. To smanjenje

čini 2,7 % ukupne emisije N2O iz poljoprivrednih tala u RH, odnosno 1% ukupnih emisija

stakleničkih plinova iz poljoprivrede.

R19 - smanjene emisije amonijaka (dopunski pokazatelj rezultata)

Procijenjeno je smanjenje emisije amonijaka (NH3) od oko 0,39 kt NH3, što čini 5,1% ukupne

emisije amonijaka iz sektora “Mineralna gnojiva”, odnosno 1,3% ukupne emisije amonijaka

iz poljoprivrede.

Opis korištenog metodološkog pristupa i izazova

Za izračun pokazatelja T17 koristi se ukupan broj uvjetnih grla obuhvaćen ulaganjem kroz

TOP 4.1.2., dok se za izračun pokazatelja T18 koristi površina na kojoj se provode TOP-ovi iz


132

M10, a koji doprinose ŽP 5D u skladu sa PRR RH, tablicom 11.4. Podaci su preuzeti iz sustava

za praćenje provedbe programa Ministarstva poljoprivrede, te Agencije za plaćanja u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Kompletan inventar emisija stakleničkih plinova i amonijaka s gospodarstava koji primaju

potporu PRR-a (u cilju usporedbe s nacionalnim inventarom emisija) trebao bi obuhvaćati

emisije iz svih podsektora. (Crijevna fermentacija, gospodarenje stajskim gnojivom,

upravljanje poljoprivrednim tlo, kao i LULUCF sektor). S obzirom na nedostatak detaljnih

podataka za izračun kompletnog inventara emisija iz svih sektora, dopunski pokazatelji R18

i R19 su procijenjeni temeljem izračuna uštede mineralnih gnojiva na bazi dušika za one

mjere koje uključuju ograničenje njihove upotrebe (u okviru mjere 10 i 11), s obzirom da je

površina samo za TOP 10.1.2 (koji ima izravan doprinos) neznatna. Ukupna razmatrana

površina pod mjerama 10 i 11 čini 9% KPP.

Za izračun uštede mineralnih gnojiva korišteni su podaci o prosječnom godišnjem unosu

dušika iz mineralnih gnojiva po hektaru, po županijama, iz projekta Utjecaj poljoprivrede na

onečišćenje površinskih i podzemnih voda u RH, 2014 (SAGRA 1), te površina pod navedenim

mjerama iz ARKOD-a za 2017. godinu. Uzimajući u obzir da je za svaki kg korištenog N gnojiva

emisija N2O jednaka 1.25% te da je u potencijal učinka staklenika N2O 298 (Analiza metoda

za izračun emisija stakleničkih plinova i amonijaka i bilance nutrijenata, 2011) veći od onoga

za CO2, dobivena je ušteda u kt CO2 eq za N2O iz mineralnih gnojiva.

Smanjenje emisije amonijaka (NH3) iz podesktora “Mineralna gnojiva” izračunato je pomoću

formule:

ENH3= Nmgx EFNH3,

gdje je ENH3 emisija amonijaka (kg), Nmg količina dušika iz mineralnog gnojiva (kg), a

EFNH3 emisijski faktor (0.05 kg NH3 / kg primijenjenog N iz mineralnih gnojiva preuzet iz

EMEP/EEA vodiča za izračun inventara emisija iz 2016. godine (Tier 1 metodologija za sektor

3Da1). U inventaru emisije amonijaka, Republika Hrvatska trenutno nema uključene mjere

smanjenja emisija niti određene emisijske faktore za gospodarenje uz primjenu mjera, iako

se pojedine mjere koriste, što bi bilo potrebno za izračun emisija za slučaj primjene

specifičnih mjera.


Od ukupno odobrenih ulaganja u okviru TOP-a 4.1.2, 40% se odnosi na ulaganje u građenje

skladišnih kapaciteta i opremu za rukovanje stajskog gnoja i digestata, dok se 60% odnosi na

opremu za poboljšanje učinkovitosti korištenja gnojiva (strojevi i oprema za utovar,

transport i primjenu gnojiva). Ova ulaganja izravno utječu na smanjenje emisija metana i

didušikovog oksida iz podsektora „Upravljanje stajskim gnojivom “koji u ukupnim emisijama

iz poljoprivrede čini oko 20% (Tablica 1).

U ukupnoj emisiji amonijaka iz poljoprivrede, više od 70% emisija potječe iz podsektora

“Gospodarenje stajskim gnojivom” (dok ostatak potječe od mineralnih gnojiva). Stoga ova

operacija, uz odgovarajuću primjenu stajskog gnojiva, ima također veliki potencijal u


133

smanjenju emisija amonijaka. Potpuni učinak ovih ulaganja doći će do izražaja tek u

narednom razdoblju, kada se u potpunosti implementiraju prakse učinkovitog upravljanja

stajskim gnojivom. Učinkovitost ulaganja u smislu smanjenja emisija stakleničkih plinova

direktno je povezana s načinom upravljanja stajskim gnojivom i poljoprivrednim tlom, koji

ovisi o stupnju znanja i vještina poljoprivrednika. Stoga edukacija poljoprivrednika ima

izuzetno važan značaj, jer bez znanja i razumijevanja nije moguće postići željene učinke s

uloženim sredstvima u fizičku infrastrukturu i mehanizaciju.

Kvantitativna ocjena smanjenja emisija stakleničkih plinova i amonijaka iz ostvarenih

ulaganja putem TOP 4.1.2 u ovom trenutku nije moguća zbog nedostatka detaljnih podataka

za tu ocjenu na razini pojedinih gospodarstava.

Prema raspodjeli ulaganja po podsektorima (Slika 1), u okviru operacije 4.1.2. najveći

postotak ulaganja odnosi se na sektore proizvodnje mesa i to govedarstvo, ovčarstvo i

kozarstvo (62%), te na proizvodnju mlijeka (15%) koji ujedno čine i najveći doprinos emisiji

stakleničkih plinova i amonijaka u RH.

S obzirom na stupanj iskorištenosti sredstava iznad postavljenih ciljeva, povoljnu raspodjelu

ulaganja prema podsektorima, te relativno dobre pokazatelje ostvarenja mjera M1 i M2

vezanih uz strukovno osposobljavanje i savjetovanje o višestrukoj sukladnosti (paket mjera

poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene – opisano pod ŽP 4B), može se reći da ostvarena

ulaganja imaju veliki potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova i amonijaka u

sektoru „Gospodarenje stajskim gnojivom“.

Za razliku od operacije 4.1.2, operacija 10.1.2. „Zatravnjivanje trajnih nasada „je vrlo malo

iskorištena, svega 2% od ukupno alociranih sredstava na površini od 365,29 ha. Ovom

operacijom postiže se održivo upravljanje zemljištem putem korištenja odgovarajućih

agrotehničkih mjera koje smanjuju gubitak organske tvari iz tla i spriječavaju odljev

stakleničkih plinova. Isto se postiže i operacijama 10.1.7. i 10.1.8. (Održavanje ekstenzivnih

voćnjaka, maslinika) te operacijom 10.1.14 (Poboljšano održavanje međurednog prostora u

višegodišnjim nasadima). Ove operacije, kao i operacije 10.1.3, 10.1.4, 10.1.5, 11.1. i 11.2

doprinose i smanjenju emisija N2O radi zabranjene ili ograničene upotrebe mineralnih

gnojiva. Ukupno izračunato smanjenje emisije N2O temeljem uštede dušika iz mineralnih

gnojiva iznosi oko 2,7 % u odnosu na ukupne emisije N2O iz poljoprivrednih tala u RH

odnosno 1 % u odnosu na ukupnu emisiju stakleničkih plinova iz poljoprivrede.

S obzirom na slabu iskorištenost operacija u okviru mjere 10 u ovom ŽP, potrebno je nastaviti

ulagati napor u edukaciju i osposobljavanje poljoprivrednika u cilju privlačenja korisnika

mjere 10, kao i učinkovite upotrebe predviđenih sredstava za tu mjeru. Isto vrijedi i za mjeru

14 - dobrobit životinja, a koja ima značajan potencijal za smanjenje emisija metana (crijevna

fermentacija doprinosi 40% ukupnim emisijama stakleničkih plinova iz poljoprivrede) i

amonijaka.

U ukupnoj emisiji amonijaka u RH, podsektor “Mineralna gnojiva” doprinosi s 26%, dok

većina emisije potječe iz sektora “Gospodarenje stajskim gnojivom”. Razmatrane operacije iz

PRR-a doprinose smanjenju ukupne emisije amonijaka iz sektora “Mineralna gnojiva” za oko

5,1%”, odnosno za oko 1,3% ukupne emisije amonijaka iz poljoprivrede.


134

Slika 7: Raspodjela ulaganja prema podsektorima

Zaključci

Provedene mjere PRR-a su doprinijele smanjenju emisija stakleničkih plinova i amonijaka iz

poljoprivrede za minimalno 1% u odnosu na ukupne emisije iz poljoprivrede u RH.

Preporuke

Nastaviti s edukacijom poljoprivrednika po pitanju upravljanja stajskim gnojem radi

otvaranja maksimalnog potencijala smanjenja emisija.

Potrebno je nastaviti s promocijom i edukacijom potencijalnih korisnika vezano uz operacije

10.1.2 i 10.1.14, te mjeru14 u cilju privlačenja korisnika s obzirom na dosadašnju nisku

apsorpciju ovih operacija i njihov potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Rezultati analize za ŽP 5E

Pitanje za vrednovanje broj 16: Žarišno područje 5E: U kojoj su mjeri intervencije u okviru

Programa poduprle pohranu i sekvestraciju ugljika u poljoprivredi i šumarstvu?

Opis konteksta

CCI 33. Intenzitet uzgoja - temelji se na poljoprivredno-okolišnom pokazatelju

intenzifikacija/ekstenzifikacija. Ovaj pokazatelj prati trendove vezane uz promjene sustava

proizvodnje te povećanje razine poljoprivredne (trendovi udjela korištenja površina za

ratarsku proizvodnju, pašnjake, trajne nasade) i stočarske proizvodnje (goveda, ovce i svinje)

po jedinici površine ili rada. Do nje dolazi zahvaljujući povećavanju poljoprivrednih ulaganja


135

u skladu s određenim ograničavajućim čimbenicima (prostor, radna snaga, imovina), a

obično je povezana sa smanjivanjem poljoprivrednih ulaganja male učinkovitosti.

Poljoprivredna ulaganja imaju svoj učinak na okoliš bilo da su u pitanju gnojiva, hrana za

životinje, energija ili voda. Pokazatelj se izrađuje temeljem analize podataka u vremenu: o

trendovima ulaganja prema tipu ulaganja u kn i kn/ha (prema prosječnim troškovima ili

ulaganjima po hektaru). Postotak KPP s niskim intenzitetom uzgoja u 2016. godini smanjio

se u odnosu na 2013. godinu, dok se postotak KPP sa srednjim ili visokim intenzitetom uzgoja

povećao. Također, došlo je do povećanja područja pod ekstenzivnim pašnjacima (Tab. 1).

CCI 41. Organska tvar u tlu na obradivom zemljištu - pokazatelj procjenjuje ukupni sadržaj

organskog ugljika u obradivim tlima. Organski ugljik u tlu, glavna komponenta organske tvari

u tlu, izuzetno je važan u svim procesima u tlu. Organska tvar u tlu uglavnom potječe od

biljnih ostataka, dok mikrobni, gljivični i životinjski doprinosi čine mali dio njegove ukupne

količine. Godišnja stopa gubitka organske tvari može se uvelike razlikovati, ovisno o načinu

uzgoja, vrsti pokrova biljke/usjeva, stanju odvodnje tla i vremenskim uvjetima. Smanjenje

sadržaja organske tvari u tlu predstavlja jedan od najvažniji procesa oštećenja tla koji dovodi

do postepenog i permanentnog pogoršanja fizikalnih svojstava tla. S obzirom na nepostojanje

pouzdanih podataka o stanju organskog ugljika u poljoprivrednom tlu na nacionalnoj razini,

nužno je izvršiti istraživanja tla u svrhu utvrđivanja sadržaja organskog ugljika tako da se

uvažava detaljan način korištenja poljoprivrednog zemljišta, značajke klime po pojedinim

agroregijama, intenzitet poljoprivredne proizvodnje, značajke tla i drugo.

U Hrvatskoj su u većoj ili manjoj mjeri prisutne sve prepoznate prijetnje prema tlu i

degradacijski procesi: erozija, smanjenje organske tvari, onečišćenje tla, zaslanjivanje tla,

zbijanje tla, prekrivanje tla i zemljišta, gubitak biološke raznolikosti, prenamjena zemljišta,

plavljenja i klizišta. Međutim, podaci se ne prikupljaju sustavno i harmonizirano, što otežava

procjenu stanja i trendova.

S obzirom na to da se radi o procijenjenim vrijednostima, pokazatelj 41. koristi se isključivo

kao kontekst pokazatelj. Količina organske tvari u tlu mijenja se vrlo sporo i pod utjecajem je

različitih faktora odnosno može proći više desetljeća kako bi se mogle vidjeti značajne

promjene te nije vjerojatno da će se količina organske tvari značajno promijeniti u

programskom razdoblju PRR (2014.-2020.).



C.33 - Intenzitet poljoprivrednog uzgoja

Niski intenzitet (% ukupnog KPP-a) 49,7 25,0

Srednji intenzitet (% ukupnog KPP-a) 38,6 45,8

Visoki intenzitet (% ukupnog KPP-a) 11,8 29,2


136

Ispaša (ha ekstenzivna) 162,75 413,55

Ispaša (% of total UAA) 12,4 26,3

C.41 - Organska tvar u tlu na obradivom zemljištu

Ukupne procjene sadržaja organskog ugljika (megatona) 1248

Štetan sadržaj organskog ugljika (g/kg) 19

Popis mjera koje doprinose žarišnom području 5E

Izravni doprinos


Podmjera 10.1. – TOP: 10.1.7.

Neizravni doprinos


Podmjera 1.1. / TOP 1.1.1., 1.1.2.




Podmjera 2.1. / TOP 2.1.1., 2.1.3., 2.1.4.


Mjera 03 - Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode






Podmjera 10.1. / TOP 10.1.2., 10.1.3., 10.1.4., 10.1.5., 10.1.6., 10.1.8.


Podmjera 11.1. / TOP 11.1.1.


137

Podmjera 11.2. / TOP 11.2.1.

Mjera 16 - Suradnja

Podmjera 16.1. / TOP 16.1.1., 16.1.2.

Mjera 17 - Upravljanje rizicima

Podmjera 17.1 / TOP 17.1.1.

Provedba PRR-a

Na temelju financiranih operacija, do kraja 2018. godine isplaćeno je 22.281,51 EUR izravnih

doprinosa. Broj prijava za održavanje ekstenzivnih voćnjaka (TOP 10.1.7.) povećavao se na

godišnjoj bazi, a ukupan broj prijava iznosio je 89. Od toga 34 prijave u 2018. godini još nisu

obrađene.

Tablica 79: Žarišno područje 5E: financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih

poziva za financiranje izravnih TOP-ova

Mjera /

pod-mjera/TOP

Opis TOP-

a/naziv

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva

(Euro)


za financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane



M1 10.1. 10.1.7.

Održavanje

ekstenzivnih

voćnjaka

22.281,51 89 22.281,51 54 22.281,51 54 22.281,51

Ukupno ŽP 22.281,51 89 22.281,51 5 4 22.281,51 54 22.281,51

Prema financiranim operacijama neizravnih doprinosa žarišnom području 5E, do kraja 2018.

godine obrađeno je 19.183 zahtjeva i isplaćeno 93.686.612,70 EUR.

Tablica 80: Žarišno područje 5E: financijska alokacija, broj i vrijednost objavljenih

poziva za financiranje neizravnih TOP-ova

Mjera /

pod-mjera/TOP Opis TOP-a/naziv

Financijska

alokacija

objavljenih

poziva

(Euro)


za financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava

Financirane

operacije/aktivnost

i


M1 1.1. 1.1.1.

Strukovno

osposobljavanje

za višestruku

sukladnost,

paket mjera

425.339 9 425.339 9 425.339 9 425.339


138

poljoprivreda,

okoliš i

klimatske

promjene,

ekološki uzgoj

M1 1.1. 1.1.2.

Strukovno

osposobljavanje

za

poljoprivrednik

e

545.718 7 545.718 7 545.718 7 545.718

M2 2.1. 2.1.1.

Savjetovanje o

višestrukoj

sukladnosti,

mjerama

„Poljoprivreda,

okoliš i

klimatske

promjene“i

„Ekološki uzgoj“

361.999 9 361.999 9 361.999 9 361.999

M2 2.1. 2.1.3. Savjetovanje

šumoposjednika 18.747 6 18.747 6 18.747 6 18.747

M2 2.1. 2.1.4.

Savjetovanje

mladih

poljoprivrednik

a

268.318 7 268.318 7 268.318 7 109.761

M2 2.3. 2.3.1. Osposobljavanje

savjetnika 186.953 8 186.953 8 186.953 8 186.953

M3 3.1. 3.1.1.

Potpora za

sudjelovanje

poljoprivrednik

a u sustavima

kvalitete za

poljoprivredne i

prehrambene

proizvode

5.737.845 27 165.805 12 77.151 4 2.226

M8 8.5. 8.5.1.

Konverzija

degradiranih

šumskih

sastojina i

šumskih kultura

17.526.60

0 142 12.333.029 32 2.207.758 17 530.919


139

M10 10.1 10.1.2. Zatravnjivanje

trajnih nasada 151.842 312 151.842 153 151.842 153 151.842

M10 10.1 10.1.3.

Očuvanje

travnjaka velike

prirodne

vrijednosti

804.759 739 804.759 407 804.759 407 804.759

M10 10.1 10.1.4.

Pilot mjera za

zaštitu kosca –

Crex crex

55.400 149 55.400 82 55.400 82 55.400

M10 10.1 10.1.5. Pilot mjera za

zaštitu leptira 2.993 13 2.993 7 2.993 7 2.993

M10 10.1 10.1.8.

Održavanje

ekstenzivnih

maslinika

420.265 795 420.265 461 420.265 461 420.265

M11 11.1 11.1.1.

Plaćanja za

prijelaz na

ekološke

poljoprivredne

prakse i metode

48.369.14

1

11.47

3 48.369.141 6.530 48.369.141 6.530 48.369.141

M11 11.2 11.2.1.

Plaćanja za

održavanje

praksi i metoda

ekološkog

uzgoja

30.447.21

3 6.331 30.447.213 4.183 30.447.213 4.183 30.447.213

M17 17.1 17.1.1.

Osiguranje

usjeva, životinja

i bilja

22.701.99

4

12.56

2 22.704.737 9.192 16.649.742 7.293 11.253.338

Ukupno ŽP 128.025.126 32.58

9

117.262.25

8

21.10

5

100.993.33

8 19.183 93.686.613

Za M01, TOP 1.1.1., 1.1.2. i M02, TOP 2.1.1., 2.1.3., 2.1.4. i 2.3.1 isplaćeno je 1.648.517,86 EUR.

Za TOP-ove 1.1.3. i 1.2.1. nije bilo isplata.





polaznika koji su korisnici mjera Ruralnog razvoja. Na treninzima za strukovno

osposobljavanje poljoprivrednika (TOP 1.1.2.) sudjelovalo je 8.970 polaznika na ukupno 29

tečajeva. Na njima je sudjelovalo 48 % polaznika koji su korisnici mjera Ruralnog razvoja.


140



korisnika, dok je u sklopu savjetovanja šumoposjednika (TOP 2.1.3.) otvoreno 3 savjetnička


U sklopu savjetovanja mladih poljoprivrednika (TOP 2.1.4.) otvoreno je 21 savjetničkih

paketa na kojima je sudjelovalo 356 polaznika, od kojih je 18 % korisnika mjera Ruralnog

razvoja, a njih 7 % bavi se ekološkom proizvodnjom. U potpori za osposobljavanje savjetnika

(TOP 2.3.1.) sudjelovalo je 1.071 polaznika.

Za potporu za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i

prehrambene proizvode (TOP 3.1.1.) do kraja 2018. bilo je zaprimljeno 27 zahtjeva, od toga

su 4 zahtjeva obrađena i isplaćena u iznosu od 2.225,85 EUR.




Pod M10 obrađeni su i isplaćeni TOP-ovi 10.1.2., 10.1.3., 10.1.4, 10.1.5. i 10.1.8. Zahtjevi

zaprimljeni u 2018. godini za navedene tipove operacija još nisu obrađeni u 2018. godini. U

2018. je za TOP 10.1.2. zaprimljeno 155 prijava, za TOP 10.1.3. zaprimljeno je 309 prijava, za

TOP 10.1.4. zaprimljeno je 62 prijave, za TOP 10.1.5. zaprimljene su 4 prijave, te je za TOP

10.1.8. zaprimljeno 325 prijava. Za TOP 10.1.6. od početka provedbe PRR-a do kraja 2018.

godine nije zatražena potpora.

Broj prijava za pojedini tip operacije M10 rastao je iz godine u godinu, kao i broj odobrenih i

isplaćenih prijava. Po završetku 2018. godine bilo je ukupno 2.008 prijava za tipove operacija

M10. Od toga je odobreno 1.110 prijava i isplaćeno 1.435.257,88 EUR.

Pod M11 obrađeno je 10.713 prijava do kraja 2018. godine te je ukupno isplaćeno

78.816.354,41 EUR.

Za osiguranje usjeva, životinja i bilja (TOP 17.1.1.) obrađeno je 7.293 prijava te je za njih


Po završetku 2018. godine, ukupno je bilo 32.589 prijava za tipove operacija pod mjerama

koje izravno i neizravno doprinose žarišnom području 5E. Od toga je odobreno 19.237

prijava i isplaćeno 93.708.894,21 EUR.



okoliš i klimatske promjene, u 2018. godini, ostvareno je 61,09 % postavljenog cilja. Za

izračun ovog pokazatelja planiranog ostvarenja korišten je TOP 10.1.7. (izravni doprinos ŽP

5E) te TOP-ovi 10.1.2., 10.1.3., 10.1.4., 10.1.5. i 10.1.8. koji neizravno doprinose ŽP 5E, a u

skladu su s raspodjelom okolišnih mjera/programa programiranih za ostvarivanje jednog ili

više okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.1.1. u PRR RH). Ukupni javni rashodi za isti

pokazatelj ostvarili su 8,46 % postavljenog cilja zaključno s 2018.g..


141

Tablica 81: Žarišno područje 5E: izračun pokazatelja planiranih ostvarenja

Pokazatelj Vrijednost Ciljna vrijednost

2023. % Bilješke


poljoprivredu, okoliš i klimatske uvjete za

sekvestraciju ugljika (M10)

4.557,59 7.460,00 61,09


na površine pod TOP-

om 10.1.2., 10.1.3.,

10.1.4, 10.1.5., 10.1.7.,

10.1.8. u 2018. g.

Ukupni javni rashodi (€) 1.457.539,39 17.232.600,00 8,46


na isplaćene potpore

pod TOP-om10.1.2.,

10.1.3., 10.1.4, 10.1.5.,

10.1.7., 10.1.8


(kumulativ).

Kriteriji prosudbe i izračun relevantnih pokazatelja

Za izračun pokazatelja R20/T19 koristio se broj ugovorenih hektara s obzirom na doprinos

tipova operacija žarišnom području 5E, a u skladu s raspodjelom okolišnih mjera/programa

programiranih za ostvarivanje jednog ili više okolišnih/klimatskih ciljeva (Tab. 11.4.1.1. u

PRR RH). U izračun su ušle površine TOP-ova 10.1.2., 10.1.3., 10.1.4., 10.1.5., 10.1.7. i 10.1.8.

u ukupnom iznosu od 4.557,59 ha.

Dobivena vrijednost pokazatelja R20/T19 iznosi 0,12 %, što je 13,07 % postavljenog cilja.

Tablica 82: Žarišno područje 5E: veza između kriterija prosudbe, zajedničkih i



1. Očuvanje i pohrana ugljika u

poljoprivredi i šumarstvu se povećala

2. Poljoprivredno i šumsko zemljište za


koji pridonose sekvestraciji ili pohrani

ugljika je povećano

•R20 / T19 - % poljoprivrednog i

šumskog zemljišta za koje su sklopljeni

ugovori o upravljanju koji pridonose

sekvestraciji ili pohrani ugljika

- u 2018. godini iznosi 0,12 %, što je

13,07 % postavljenog cilja

• Vrste aktivnosti koje pridonose

očuvanju ugljika i sekvestracija

zemljišta na temelju ugovora za

upravljanje (npr. pošumljavanje,

održavanje šuma, sekvestrirani

ugljik putem trajnih nasada)

Dodatni pokazatelj za mjerenje doprinosa ovom žarišnom području su ulaganja u razvoj

šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma (M08). Prema do sada isplaćenim projektima

za konverziju degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura (TOP 8.5.1.) obnovit će se

168,21 ha šuma i šumskog zemljišta što će pridonijeti u očuvanju ugljika i sekvestraciji

zemljišta.


142

Prema tipu konverzije planirane su 3 vrste konverzija:

Konverzija listačama na kontinentu na površini od 165,17 ha

Konverzija listačama na kršu na površini od 1,75 ha

Konverzija četinjačama na kontinentu na površini od 1,29 ha.

Prema vrsti ulaganja za koju se traži potpora planirane su 3 vrste ulaganja:

Konverzija panjača, šikara, šibljaka, makija i gariga u šumske sastojine visokog uzgojnog

oblika na površini od 120,23 ha

Konverzija šumskih kultura i plantaža u mješovite šumske sastojine visokog uzgojnog oblika

autohtonih vrsta drveća na površini od 25,27 ha

Konverzija šumskih sastojina narušene strukture vrsta drveća u mješovite šumske sastojine

s povoljnim udjelom glavnih vrsta drveća na površini od 22,11 ha.

Prema načinu izvođenja konverzije korištena su 3 načina konverzije:

• Sadnja sadnica uz ograđivanje zaštitnom ogradom na površini od 86,04 ha

• Sadnja sadnica uz korištenje štitnika za sadnice na površini od 43,33 ha

• Sjetva sjemena uz ograđivanje zaštitnom ogradom na površini od 38,84 ha.


Za analizu izravnih i neizravnih doprinosa mjera PRR korišteni su podaci Ministarstva

poljoprivrede vezani za financijsku provedbu mjera. Za analizu aktivnosti koje doprinose

očuvanju i sekvestraciji ugljika korišteni su osim podataka Ministarstva o financijskoj

provedbi i Planovi konverzije. Podaci vezani za stanje tla na području provedbe mjera PRR

koji doprinose ŽP 5E nisu bili dostupni. Odgovor na pitanje za vrednovanje temelji se na

kvalitativnoj procjeni.


Učinci provedbe TOP-a 10.1.7. temelje se na činjenici da ekstenzivni voćnjaci uklanjaju CO2

iz atmosfere vežući ga u brzo rastuću masu stabala, a ostaci trave (od zatravnjene površine

između stabala) omogućavaju povećanje ugljika u tlu. Korisnici preuzimaju obvezu

petogodišnjeg razdoblja provođenja operacije. Operacija se provodila na ukupnoj površini od

33,91 ha u 2018. godini.

Provedbom planiranih konverzija degradiranog oblika šumskih sastojina nastat će mješovite,

stabilne i vitalne šumske sastojine visokog uzgojnog oblika autohtonih vrsta drveća s

optimalnom strukturom i udjelom vrsta drveća čime će se povećati sposobnost sastojina za

spremanje ugljika jer su prirodne, stabilne sastojine najveći spremnici ugljika (ponori

ugljika), pa su stoga predloženi projekti u skladu s općim ciljem povećanja sekvestracije

ugljika u šumarstvu. Što se tiče duljine provedbe tipa operacije, korisnik je u obvezi najmanje


143

narednih pet godina osigurati da predmet ulaganja za koji je ostvario potporu u okviru

podmjere 8.5. bude u funkciji i dostupan javnosti.

Provedbom planiranih konverzija dugoročno će se povećati kvaliteta i kvantiteta drvne mase

što će doprinijeti i povećanju korištenja obnovljivih izvora energije (šumske biomase) u

ruralnim područjima.

Planiranim konverzijama uglavnom će se podizati sastojine gdje je glavna vrsta hrast kitnjak

te sastojine gdje je glavna vrsta hrast lužnjak. Dugoročno to znači da će se rastom i razvojem

mladih sastojina hrasta kitnjaka i hrasta lužnjaka visokog uzgojnog oblika povećati okolišna

vrijednost i općekorisne funkcije šumskih ekosustava, odnosno poboljšat će se zaštita tala,

voda i zraka. Također, autohtone stabilne sastojine dat će doprinos ublažavanju učinaka

klimatskih promjena na šume, spremanju ugljika i otpuštanju kisika.

Financijska implementacija mjera koje izravno i neizravno doprinose ŽP 5E je niska, što za

posljedicu ima male površine koje doprinose sekvestraciji ugljika odnosno pohranjivanju

istog. Trenutni doprinos se ne može smatrati značajnim. Međutim, s obzirom na porast

prijavljenih projekata (TOP 8.5.1. i TOP 10.1.7.) može se očekivati da će se površine šumskog

i poljoprivrednog zemljišta povećavati, a samim tim i doprinos sekvestraciji ugljika.

Zaključci

Porastom broja prijavljenih projekata može se očekivati povećanje površina šumskog i

poljoprivrednog zemljišta vezanih za pohranu i sekvestraciju ugljika.

Provedba tipova operacija koje izravno (10.1.7.) i neizravno (8.5.1.) doprinose ŽP 5E je niska.

Preporuke

Poboljšati promociju tipova operacija 10.1.7. i 8.5.1.


Pitanje za vrednovanje broj 17, Žarišno područje 6A: U kojoj su mjeri intervencije u okviru

Programa poduprle diversifikaciju, stvaranje i razvoj malih poduzeća, kao i otvaranje radnih

mjesta?

Tipovi operacija koje imaju izravni doprinos žarišnom području 6A su mjere 6.2.1, 6.4.12,

8.6.3. Za niti jednu od tih mjera nije izvršena isplata krajnjim korisnicima do kraja 2018.

godine i stoga nije moguće provesti relevantne evaluacijske analize.

2 Do kraja 2018. izvršena je isplata korisniku (tijelima koja provode financijske instrumente za tip operacije 6.4.1) ali nije bilo isplata prema krajnjim primateljima financijskih instrumenata.


144

Mjere koje se neizravno odnose na FA 6A su mjere 1 i 4. Za mjeru 1 ne postoji logička podloga

za izračunavanje odgovarajućeg pokazatelja za otvaranje radnih mjesta, dok se za mjeru 4

stvorena radna mjesta kvantificiraju u sklopu žarišnog područja 2A.

U okviru PRR u ovom ŽP programirana je M6 s dva tipa operacija (6.2.1. i 6.4.1.) te M8 s

jednim tipom operacije (8.6.3.). Status provedbe detaljno je opisan u poglavlju 1., točki 1.c).

Tipovi operacija u okviru M6 aktivirani su tek u 2018. godini objavom prvih natječaja. Do

kraja 2018. godine natječaj je još bio u obradi i nije bilo isplata. Već u prvim natječajima

iskazan je veliki interes korisnika za bespovratna sredstva za ulaganja za pokretanje i razvoj

nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima. Pristiglo je 900 prijava s traženim

iznosom potpore preko 50 mil. EUR, što je svakako značajan doprinos ovom ŽP. Tijekom

2018. pokrenuti su i financijski instrumenti u okviru PRR-a zahvaljujući kojima se planiraju i

ulaganja u razvoj nepoljoprivredne djelatnosti u ruralnim područjima. Do kraja 2018. nije

bilo isplata krajnjim primateljima za taj vid ulaganja.

Što se tiče M8, proveden je jedino natječaj za TOP 8.6.3. (1 odobreni zahtjev za potporu) ali

nije bilo isplata.

S obzirom na interes korisnika za objavljene natječaje za M6 vidljiv je potencijal za ostvarenje

učinka i dostizanje ciljeva ovog ŽP. Razvidna je važnost doprinosa ovih mjera i ulaganja u cilju

značajnog potencijala na smanjenje siromaštva, povećanje mehanizama suočavanja u slučaju

neuspjeha u proizvodnji ili nestabilnosti cijena, te poboljšanja sigurnosti hrane i života u

ruralnim područjima. Uzimajući u obzir razinu provedbe navedenih mjera do kraja 2018.

godine, zaključujemo kako je za mjerenje učinka još prerano te će se isto moći obaviti tek u

naprednijoj fazi provedbe PRR-a odnosno u ex-post razdoblju



Programa poduprle lokalni razvoj u ruralnim područjima?

Opis konteksta

Usporedbom stanja stanovništva u 2012. i 2016., bilježi se pad ukupnog broja stanovnika u

RH. Na pad stanovništva djelovalo je više čimbenika, između ostalog iseljavanje u druge

zemlje. Osim po smanjenju broja stanovnika, suvremenu demografsku sliku Hrvatske

obilježavaju još tri procesa: starenje, prirodna depopulacija te prostorna polarizacija

stanovništva. Depopulacija i starenje su dva povezana demografska procesa koja najviše

utječu na demografski razvoj nekog područja.

Gledajući trendove u broju stanovnika u ruralnom području, uočava se pad stanovnika, u

manjem postotku se povećava broj stanovnika u gradovima, no raste broj stanovništva u

mješovitim područjima. U ukupnom broju stanovnika, sa 67,7 % prevladava stanovništvo u

dobi od 15 do 64 godine čiji postotak se nešto smanjuje u 2016. U ruralnom stanovništvu


145

također prevladava stanovništvo iste dobi, s tim da njegov postotak nešto pada u 2016., ali

se povećava broj stanovništva starijeg od 64 godine. Demografsko starenje, tj. povećanje

udjela stanovništva starijeg od 60 ili 64 godine u ukupnom broju, donosi značajne

demografske, ekonomske, socijalne i socio-psihološke posljedice. Da je stanovništvo

Hrvatske ušlo u proces demografskog starenja, može se potkrijepiti i brojem osoba starijih

od 60 i više godina. Ako je on dostigao razinu 12% i više, smatra se da je stanovništvo počelo

demografski stariti. Udio osoba od 60 i više godina u stanovništvu Hrvatske znatno je

nadmašio navedeni postotak pa je 2012. godine iznosio 17.3 %, s trendom povećanja (19,2

% u 2016.). Vrla slična, no još nešto nepovoljnija situacija je u ruralnim prostorima.

U Hrvatskoj, koja je površinom mala zemlja (56.594 km2), primjetno je smanjenje ruralne

površine (sa 79,1% od ukupne površine u 2012. na 62,9 % u 2015.). Dok se površina urbanog

prostora nije promijenila u promatranom razdoblju, povećala se površina mješovitog

područja (sa 19,8% od ukupne površine u 2012. na 35,9 % u 2015.).

Prema prosječnoj gustoći naseljenosti, Hrvatska je jedna od rjeđe naseljenih europskih

zemalja, s tim da prosječna gustoća ima trend pada, kako u urbanom, tako i u ruralnom

prostoru. Gustoća naseljenosti u ruralnom području je manja u odnosu na ukupnu gustoću, a

i tu je primjetan trend smanjivanja (55,7% st/km2 u 2011. te 51,0 st/km2 u 2015.).

Iako u Hrvatskoj ukupna zaposlenost ima trend rasta, u 2016. Hrvatska je, uz Grčku i Italiju, imala

najniže stope zaposlenosti. U dobnoj strukturi od 15 do 64 godine u 2012. zaposlenost je bila

50,7%, dok je u 2016. iznosila 56,9%. Rezultati za dobnu strukturu od 20 do 64 godine nešto

su povoljniji (55,3% u 2012. te 61,4 % u 2016.). Primjetna je razlika u stopi zaposlenosti

između muškaraca i žena i to u korist muškaraca. Primjetna je i razlika u razini zaposlenosti

u ruralnim i urbanim područjima, u kojima je stopa zaposlenosti znatno veća. U ruralnim

područjima je zaposlenost 2012. bila 49,8%, a 2016. 53,2 %, dok je te godine u gradovima

iznosila 61,5%.

Razina samozapošljavanja u Hrvatskoj je u padu, sa 16,4 % u 2012., u 2016. je pala na 11,8

%, što je manje od prosjeka u EU (14,0 %). Vidljiva je razlika na regionalnoj razini, naime u

jadranskom dijelu razina samozapošljavanja je u 2016. iznosila 12,9 %, dok je u

kontinentalnom dijelu bila 11,3 %.

Prema podacima Eurostata, Hrvatska je tek 2015. preokrenula negativni trend na tržištu

rada. Stopa nezaposlenosti3 je s 15,9 % u 2012. pala na 13,1 % u 2016. Vidljiva razlika je u

ruralnim područjima gdje 2016. stopa nezaposlenosti iznosi 14,9 %, u odnosu na urbana

područja gdje je ta stopa 10,8 %. U 2016. godini stopa nezaposlenosti mladih4 iznosila je 31,

3 % (EU prosjek 18,7%), što je ipak manje nego 2012. kad je iznosila visokih 43 %. Dok je

3 Stopa nezaposlenosti definira se kao udio nezaposlenih u radnoj snazi (sastavljenoj od zaposlenih i nezaposlenih osoba). Nezaposlena osoba, prema smjernicama Međunarodne organizacije rada, ima od 15 do 74 godine, trenutno je bez posla, ali dostupna i aktivno traži posao.

4 Stopa nezaposlenosti mladih odnosi se na populaciju u dobnoj skupini od 15 do 24 godine i znatno je viša od prosjeka za stanovništvo od 15 do 74 godine.


146

2012. nezaposlenost mladih u ruralnom području bila manja nego u ukupnoj stopi (41,3 %),

u 2016. taj se odnos preokrenuo te je postotak nezaposlenih mladih u ruralnim prostorima

veći (34,5 %), pogotovo u odnosu na gradska područja (28,5 %).

Vrijednost bruto društvenog proizvoda (BDP) izraženog u standardnoj kupovnoj moći (PPS)5

u odnosu na EU (EU 28=100), pokazuje da je Hrvatska ispod prosjeka EU-a. Indeks PPS-a

iznosi za Hrvatsku u 2016. 59, dok je 2012. u odnosu na EU-27 iznosio 61 te pokazuje pad.

Indeks PPS-a se neznatno povećao u ruralnim područjima, s 45,8 u 2012. na 46 u 2014.

Vidljiva je razlika između ruralnog i urbanog, gdje je taj indeks 103, dakle nešto malo viši od

prosjeka u EU.

Postotak ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u ruralnim područjima je nešto

smanjen u 2015. u odnosu na 2012., ali je još uvijek zabrinjavajuće visok (34,9% od ukupnog

stanovništva). I u malim gradovima i predgrađima te u većim gradovima ta stopa rizika

prilično je visoka (27,1 % i 20,3 %), no ipak nešto manja nego u ruralnim sredinama. U

studenom 2016. za Hrvatsku je objavljena 'Ocjena siromaštva za mala područja temeljem

potrošnje (Karte siromaštva)'6 te se u tom dokumentu mogu naći detaljniji podaci i razlike

između pojedinih područja.

Sektor tercijarnog ili uslužnog sektora glavno je područje djelovanja u gospodarstvu EU-28

pa tako i u Hrvatskoj, s udjelom od 69,4,7% bruto dodane vrijednosti (BDV)7 u 2016.

Primjetan je blagi rast u odnosu na 2012. Sekundarni sektor je daleko iza, s udjelom u 2016.

od 26,5% i primarnog sektora koji doprinosi samo 4,1% BDV-a. U odnosu na 2012., upravo

je u primarnom sektoru najviše pao udio. U 2014. godini sektor usluga najviše je pridonio

BDV-u u pretežno ruralnim područjima s udjelom od 58,7%, dok je u urbanim regijama

81,3%. Sekundarni sektor u pretežno ruralnim regijama pridonio je 33,5% BDV-a. Primarni

sektor predstavlja 7,8% BDV-a u pretežno ruralnim područjima, dok je u urbanim

područjima samo 0,3%.

Većina radne snage, kako u EU-28 tako i u Hrvatskoj zaposlena je u tercijarnom sektoru ili

sektoru usluga, što odgovara važnosti ovog sektora u ukupnom gospodarstvu (vidi zajednički

pokazatelj konteksta 10: Struktura gospodarstva). Sekundarni sektor, koji uključuje

prehrambenu industriju, čini 26,9% zaposlenosti u 2016., što predstavlja pad u odnosu na

2009. kad je iznosio 31,3 %. Primarni sektor je u 2016. zapošljavao 7,5% radne snage. Udio

5 Standardna jedinica kupovne moći (PPS) je umjetna jedinica koja uzima u obzir razliku maloprodajnih cijena među zemljama pa se jednom PPS može kupiti ista količina roba i usluga u svim zemljama.

6 https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/Istaknute%20teme/Kartom%20siroma%C5%A1tva/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20ocjeni%20siroma%C5%A1tva%20za%20mala%20podru%C4%8Dja%20temeljem%20potro%C5%A1nje%20(karte%20siroma%C5%A1tva)%20u%20RH.pdf

7 Bruto dodana vrijednost (BDV) po zaposlenom važan indikator gospodarskog stanja zemlje. Mjerenje produktivnosti rada na razini države je posebno značajno za analizu gospodarskog rasta, konkurentnosti i standarda života u određenom gospodarstvu, kao i za pojašnjenje gospodarskih preduvjeta nužnih za privlačenje domaćih i inozemnih investicija i društveni razvoj. Rast produktivnosti podrazumijeva povećanu vrijednost proizvodnje, a samim tim i povećanje dohotka, što dalje omogućava povećanje ukupne potražnje, smanjenje siromaštva i napredak društva uopće. Uobičajeno je da se za mjerenje produktivnosti tj. efikasnosti rada koristi omjer bruto dodane vrijednosti proizvedenih roba te usluga i faktora proizvodnje - broja radnika ili radnih sati u određenom razdoblju.

https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages/Istaknute%20teme/Kartom%20siroma%C5%A1tva/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20ocjeni%20siroma%C5%A1tva%20za%20mala%20podru%C4%8Dja%20temeljem%20potro%C5%A1nje%20(karte%20siroma%C5%A1tva)%20u%20RH.pdf




147

radnih mjesta u primarnom sektoru općenito se smanjuje u EU, ali Hrvatska pokazuje

suprotan trend (4,7 % u 2009.). Zaposlenost u tercijarnom sektoru je nešto porasla. Što se

tiče zaposlenosti po vrsti područja, primjetan je najveći pad zaposlenosti u ruralnim

područjima (sa 48,3 % u 2010. na 36,1 % u 2014.). Najviše raste u mješovitim te neznatno u

urbanim područjima. U ruralnom području je u 2014., najviše bilo zaposleno u tercijarnim

zanimanjima (59,2 %) s trendom rasta, u primarnom 7,4% te sekundarnom 33,4 %, u oba

sektora s trendom smanjivanja.

Prosječna produktivnost rada u EU-28 u 2016. godini dostigla je 57.400 EUR/osoba, dok je u

Hrvatskoj 23.970,6 EUR/osoba, s trendom pada u odnosu na 2012. Razlike između

gospodarskih sektora su značajne. Najveća produktivnost zabilježena je u tercijarnom

sektoru (25.378,9 EUR/osoba), a zatim u sekundarnom sektoru (23.623,8 EUR/osoba).

Produktivnost u primarnom sektoru, kojem pripada i poljoprivreda, je najmanja, svega

12.968,6 EUR/osoba i predstavlja veliki pad u odnosu na 2009. (26.497,2 EUR/osoba). U

svim državama članicama, osim Slovačke i Malte, primarni sektor pokazuje najnižu

produktivnost.

Radna mjesta u ruralnim regijama diljem EU-a imaju tendenciju stvaranja nižeg BDV-a nego

u mješovitim ili urbanim regijama (iznimke su Hrvatska, Latvija, Nizozemska, Portugal i

Slovačka, gdje je produktivnost rada veća u ruralnim nego u mješovitim područjima). Niska

prosječna produktivnost rada u primarnom sektoru i u ruralnim područjima općenito su

povezana s nižim životnim standardom i poticaj su za migracije iz ruralnih u urbane sredine.

Tablica 83: Prikaz zajedničkih pokazatelja konteksta (društveno gospodarska i

ruralna situacija)

1. Stanovništvo -Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 1 – CCI 1

Naziv pokazatelja

Jedinica Vrijednost Godina Ažurirana vrijednost

Ažurirana godina

ukupno Stanovništvo 4.398.150 2012.p 4.190.669 2016.

ruralno % od ukupnog 56,5 2012. 43,1 2016.

mješovito % od ukupnog 25,4 2012. 37,8 2016.

Urbano % od ukupnog 18,1 2012. 19,1 2016.

• Dobna struktura – Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 2 – CCI 2

Naziv pokazatelja


Ažurirana godina

Ukupno manje od 15 godina

% od ukupnog stanovništva

14,9 2012. p 14,6 2016.

Ukupno 15-64 godine


67,7 2012. p 66,2 2016.

Ukupno više od 64 godine


17,3 2012. p 19,2 2016.

Ruralno manje od 15 godina


15 2012. p 14,6 2016.


148

Ruralno 15-64 godine


67,4 2012. p 66,0 2016.

Ruralno više od 64 godine


17,6 2012. p 19,4 2016.

• Površina – Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 3 – CCI 3

Naziv pokazatelja


Ažurirana godina

Ukupno Km2 56.594 2012. 56.594

2015.

Ruralno % od ukupne površine

79,1 2012. 62,9 2015.

Mješovito % od ukupne površine

19,8 2012. 35,9 2015.

Urbano % od ukupne površine

1,1 2012. 1,1 2015.

• Gustoća stanovnika – Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 4 – CCI 4

Naziv pokazatelja


Ažurirana godina

Ukupno Stanovnika/km2 77,8 2011. 74,4 2015.

Ruralno Stanovnika/km2 55,7 2011. 51,00 2015.

• Stopa zaposlenosti – Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 5 – CCI 5

Naziv pokazatelja


Ažurirana godina

Ukupno (15 -64 godina)

% 50,7 2012. 56,9 2016.

Muškarci (15-64 godine)

% 55,1 2012. 61,4 2016.

Žene (15-64 godine)

% 46,2 2012. 52,4 2016.

*Ruralno (rijetko naseljeno) (15-64 godine)

% 49,8 2012. 53,2 2016.

Ukupno (20-64 godine)

% 55,3 2012. 61,4 2016.

Muškarci (20-64 godine)

% 60,6 2012. 66,2

2016.

Žene (20-64 godine)

% 50,2 2012. 57,1

2016.

• Stopa samozapošljavanja – Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 6 – CCI 6

Naziv pokazatelja


Ažurirana godina


% 16,4 2012. 11,8 2016.

• Stopa nezaposlenosti – Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 7 – CCI 7


149

Naziv pokazatelja


Ažurirana godina


% 15,9 2012. 13,1 2016.

Mladi (15-24 godine)

% 43 2012. 31,3 2016.

*Ruralno (rijetko naseljeno) (15-74 godine)

% 16,2 2012. 14,9 2016.

Mladi (15-24 godine)

% 41,3 2012. 34,5 2016.

• BDP po stanovniku - Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 8 - CCI 8 BDP

Naziv pokazatelja Jedinica Vrijednost Godina Ažurirana vrijednost

Ažurirana godina

Ukupno Index PPS (EU-27=100) za 2012.

(EU-28=100) za 2016.

61 2012. 59 2016.

*ruralno Index PPS (EU-27=100) za 2012.

(EU-28=100) za 2014.

45,8 2010. 46 2014.

• Stopa siromaštva – Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 9 – CCI 9


Ažurirana godina

Ukupno % od ukupnog stanovništva

32,7 2012. 29,1 2015.

*ruralno(rijetko naseljena)


38,1 2012. 34,9 2015.

• Struktura gospodarstva(BDV) - Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 10 – CCI 10


Ažurirana godina

Ukupno Milijuni EUR 37.279,4 2012.p 38.333,6 2016.

Primarni % od ukupnog 5 2012.p 4,1 2016.

Sekundarni % od ukupnog 26,3 2012.p 26,5 2016.

Tercijarni % od ukupnog 68,8 2012.p 69,4 2016.

Ruralni % od ukupnog 44,2 2010. 34,0 2014.

Mješoviti % od ukupnog 22,5 2010. 32,7 2014.

Urbani % od ukupnog 33,3 2010. 33,3 2014.

• Struktura zaposlenja- Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 11 – CCI 11


Ažurirana godina


150

Ukupno 1000 osoba 1.429,5 2012. 1.599,2 2016.

Primarni % od ukupnog 4,7 2009. 7,5 2016.

Sekundarni % od ukupnog 31,3 2009. 26,9 2016.

Tercijarni % od ukupnog 64 2009. 65,6 2016.

Ruralni % od ukupnog 48,3 2010. 36,1 2014.

Mješoviti % od ukupnog 23 2010. 34,8 2014.

Urbani % od ukupnog 28,7 2010. 29,0 2014.

• Produktivnost rada gospodarskog sektora - Zajednički pokazatelj konteksta (ZPK) 12 –CCI 12


Ažurirana godina

Total EUR/osoba 26.078,6 2012.p 23.970,6 2016.

Primarni EUR/osoba 26.497,2 2009. 12.968,6 2016.

Sekundarni EUR/osoba 20.770,4 2009. 23.623,8 2016.

Tercijarni EUR/osoba 26.642,6 2009. 25.378,9 2016.

Ruralni EUR/osoba 24.399,2 2010. 25.865,9 2014.

Mješoviti EUR/osoba 26.045,3 2010. 25.810,5 2014.

Urbani EUR/osoba 30.924,7 2010. 31.446,9 2104.

Potrebe povezane sa žarišnim područjem/pitanjem

Potreba broj 06. - Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i


Struktura gospodarstva u Hrvatskoj sastoji se od iznimno velikog broja malih obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava (141.020 ili 60,05%, s do 4.000 EUR godišnje ekonomske

vrijednosti), koja su na rubu ekonomske održivosti. Zbog ekonomske krize i nedostataka

kvalitetnih investicijskih sredstava na nacionalnoj razini, ta su gospodarstva u fazi stagnacije

i zaostajanja u pogledu razvoja, modernizacije objekata, opreme, energetske učinkovitosti i

zaštite okoliša, što je često vezano na dostizanja standarda Unije.

Odgovarajuće upravljanje gospodarstvima potrebno je kako bi se smanjila emisija

stakleničkih plinova. Dobre prakse vezane uz upravljanje gnojivom - u smislu najvišeg

mogućeg postotka suhe tvari u određenom sustavu proizvodnje, najnižeg mogućeg sadržaja

fosfora i najnižeg mogućeg sadržaja teških metala te primjenu dobre prakse i tehnologija za

smanjenje emisija u zrak, vodu i tlo na minimum, što se uvodi kao dio modernizacije

hrvatskog poljoprivrednog sektora.

U isto vrijeme, ova su gospodarstva vrlo važna sa stajališta ukupne poljoprivredne

proizvodnje u Hrvatskoj, s obzirom da posjeduju značajne resurse. Imaju pristup 14,98%

korištenog poljoprivrednog područja, 13,71% stoke te sudjeluju s 11,33% vrijednosti

poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.


151

Mala poljoprivredna gospodarstva također su važna u smislu seoskog stanovništva, očuvanja

i zaštite okoliša, stanovništva i kulturnog nasljeđa ruralnih zajednica i proizvodnje lokalnih

proizvoda.

Nadalje, hrvatsku poljoprivredu karakterizira neproporcionalno visoka proizvodnja žitarica,

kukuruza i drugih nisko-profitabilnih usjeva u odnosu na nedovoljnu proizvodnju visoko-

profitabilnih, radno intenzivnih kultura, kao što su povrće i voće (samo 3% od ukupne

obradive površine) čija proizvodnja ne

pokriva potrebe stanovništva, prehrambenu industriju i turizam. Isto vrijedi i za uljarice, kao

i mlijeko i meso, osim za perad. Opći problem i u primarnoj i u sekundarnoj proizvodnji je

nedovoljan nadzor i uvođenje novih tehnika i tehnologija koje izravno utječu na kvalitetu i

cijenu konačnog proizvoda, što hrvatski poljoprivredni sektor općenito čini nekonkurentnim.

Potreba broj 22. - Daljnji razvoj i jačanje lokalnih razvojnih inicijativa

Nedostatak administrativnih kapaciteta na svim razinama javne uprave i korisnika, kao i

nedovoljna suradnja i koordinacija između svih dionika negativno utječe na učinkovitost

provedbe i iskorištenost sredstava. Dosadašnja suradnja javnog i civilnog sektora kroz

proces socijalnog dijaloga nije omogućavala učinkovito donošenje i provedbu lokalnih

politika i planova. Apsorpcija sredstava EU-a na lokalnoj razini zahtijevat će značajno

unapređenje programskih i administrativnih kapaciteta.

Nedovoljan razvoj lokalnih razvojnih inicijativa nije omogućio lokalnim dionicima pripremu

i provedbu lokalnih razvojnih strategija te na taj način sudjelovanje u razvoju svoga područja.

Iako je provedba LEADER pristupa u Hrvatskoj započela unutar IPARD programa,

pokrivenost područja odabranim LAG-ovima još uvijek nije dovoljna. Odabrana 42 LAG-a

pokrivaju oko 69% površine i uključuju 34% svih stanovnika Republike Hrvatske.

Potreba 24. - Razvoj lokalne komunalne, turističke i prometne infrastrukture

Slabo naseljeni ruralni prostori ostali su na nižoj razini razvoja komunalne i prometne

infrastrukture u odnosu na urbana i mješovita područja.

Slaba povezanost nerazvijenih ruralnih područja s lokalnim i regionalnim centrima,

nedovoljna kvaliteta i izgrađenost postojeće komunalne i prometne infrastrukture još uvijek

ne omogućava potrebne uvjete za održivi razvoj ruralnih područja i kvalitetu života na tom

području. Priključenost stanovništva na sustave javne odvodnje u ruralnim područjima je

nedovoljna i znatno manja u odnosu na urbana područja. U područjima s manje od 2000 ES

(ekvivalenta stanovnika), priključenost stanovništva na sustave javne odvodnje iznosi svega

7%, što je posljedica tehničke i financijske zahtjevnosti takvih projekata, ali i slabog

financijskog kapaciteta jedinica lokalne samouprave u ruralnim područjima. U jedinicama

lokalne samouprave prisutan je nedostatak kvalitetne strateško-planske dokumentacije i

neusklađenost iste s nadređenim strateškim dokumentima.


152

Pristup širokopojasnom internetu nedovoljan je i neujednačen u ruralnim područjima.

U ruralnim područjima nedovoljan je broj kvalitetne turističke infrastrukture koja

omogućava jačanje prepoznatljivosti ukupne turističke ponude određenog područja i

njegovo tzv. brendiranje: tematske staze i parkovi, turističke atrakcije i objekti povijesnog i

kulturnog značenja, prirodne turističke atrakcije.

S obzirom na to da turistička infrastruktura može imati utjecaj na okoliš, svi projekti trebaju

dokazati da su poduzete odgovarajuće mjere prevencije/ublažavanja mogućeg utjecaja na

okoliš.

Potreba 25. - Razvoj temeljnih usluga za ruralno stanovništvo

U Hrvatskoj je prisutan izraziti trend nepovoljnih demografskih kretanja, starenja

stanovništva, rasta broja starijih u odnosu na aktivno stanovništvo, kao i rasta udjela

samačkih kućanstava. Već je u 1981. godini 80% površine Hrvatske bilo zahvaćeno

depopulacijom, što je bilo približno 90,0% svih sela. Stanovništvo Hrvatske pod dugotrajnim

je procesom starenja, što je vidljivo iz brojnih pokazatelja. Prema zadnjem popisu

stanovništva iz 2011. godine, broj stanovnika starih 65 i više godina (17,7%) prvi je put

premašio broj djece od 0 do 14 godina (15,2%). Prirodni prirast stanovništva negativan je za

čitavu Hrvatsku, dok je u pretežno ruralnim područjima opadanje stanovništva znatno

izraženije nego u pretežno urbanim.

Nedostatak i neodgovarajuće stanje i opremljenost društvenih, kulturno-zabavnih i sportsko-

rekreacijskih objekata kao što su društveni i vatrogasni domovi, dječji vrtići, domovi za

starije osobe, ne omogućava zadržavanje postojećih i doseljavanje novih stanovnika te

kvalitetnije življenje u ruralnim područjima. Navedeni negativni trendovi posebno utječu i

na radno aktivno stanovništvo koje je osnova za održivi razvoj ruralnih područja.

Lista mjera koje izravno doprinose žarišnom području 6B

Izravni doprinos

Mjera 19 - Potpora za lokalni razvoj u sklopu inicijativa LEADER/CLLD

Pod-mjere/TOP-ovi

19.1.1. - Pripremna pomoć

19.2.1. - Provedba operacija unutar CLLD strategije (da li tu stavljamo operacije koje su

aktivirali LAG-ovi?)

19.3.1. - Priprema aktivnosti suradnje LAG-a

19.4.1. - Tekući troškovi i animacija

Mjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima


153

Pod-mjere/TOP-ovi

7.1.1. -Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj jedinica lokalne samouprave

7.2.1. - Izgradnja i/ili rekonstrukcija javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju i

pročišćavanje otpadnih voda

7.2.2. - Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju nerazvrstanih cesta

7.4.1. - Ulaganje u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno

stanovništvo uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu.

Neizravni doprinos

Mjera Pod-mjera Razlozi za uključivanje ove mjere u ŽP

01 Sekundarni doprinos ovom fokus području imat će radionice prijenosa znanja za organizaciju opskrbnog lanca i proizvođačke grupe u sklopu Mjere M01 koje će pridonijeti lokalnom razvoju u ruralnim područjima, usmjeravanjem na lokalna tržišta i smanjenjem broja posrednika.

Tablica 84: Provedba Programa

Mjera/pod-

mjera/TOP

Financijska

alokacija

objavljenih

natječaja


financiranje

Odluke o dodjeli

sredstava/Odobrene prijave

Broj isplaćenih

zahtjeva za

financiranje

Broj EUR Broj EUR Broj EUR

M07.

7.1. 7.1.1. 6.867.754,52

EUR* 630

9.137.709

EUR 433 6.390.032 EUR 229

2.588.253,

95 EUR

7.2. 7.2.1. 69.567.997

EUR* 209

116.860.207

EUR 71 38.290.147 EUR

45

10.159.789

,83 EUR

7.2. 7.2.2. 93.724.694,91

EUR* 263

110.371.862

EUR* 214 89.000.432 EUR 184

35.042.113

,4 EUR

7.4 7.4.1. 246.989.743,1

EUR* 1078

611.877.161

EUR 215 145.546.172 EUR 5

1.416.884,

12 EUR

Ukupno M07. 417.150.144

EUR * 2180 848.246.939 933

279.226.783

3EUR 463

49.207.041

,3EUR


154

EUR

M19. 19.1. 19.1.1.

2.962.560,77

EUR*

54

LAG-a

2.646.343 E

UR*

50

LAG-ova 2.389.854 EUR

50

LAG-ova

2.272.043

EUR

19.2. 19.2.1. 65.984.301,12

EUR*

54

LAG-a

47.523.518,

46 EUR*

54

46.673.249,95

EUR

37

korisnik-a

mjere

6.3.1.

preko

LAG-ova

278.005,26

EUR

19.3. 19.3.1.

Iznos uključen u

iznos pod-mjere

19.2.

54

LAG-ova

2.333.662,4

8 EUR

54

LAG-ova

2.333.662,48 EUR 0 0

19.4. 19.4.1.

Iznos uključen u

iznos pod-mjere

19.2.

54

LAG-a

12.472.298,

59*

54 LAG-a

12.245.621,73

EUR*

54 LAG-a

Ukupno

4.174.918,

64 EUR

Ukupno M19. 68.946.862

EUR*

-

64.975.822,

53 EUR*

-

61.542.388,08

EUR

-

6.724.967

EUR

Total ŽP 486.097.006

EUR

2180

korisnika i

54 LAG-a

913.222.761

,53 EUR*

933

korisnika i

54 LAG-a

340.769.171,08

EIR

500

korisnika i

54 LAG-a

55.932.007

,88 EUR

Tablica 85: Fizička provedba programa

Mjera;

pod-

mjera

Pokazatelj Vrijednost u 2018. Ciljna vrijednost

2023. % Bilješke

7.1.

O.3. Br. aktivnosti koje primaju

potporu radi izrade projekta

razvoja sela i planova

upravljanja područjem

N2000/HNV

229

532,00

43

Podatak se odnosi

isključivo na

korisnike/aktivnosti

koji su u cijelosti

isplaćeni

7.2. O.3 Br. aktivnosti koje primaju

potporu radi ulaganja u malu Vidi gore


155

infrastrukturu, uključujući

ulaganja u obnovljive izvore

energije

229 382,00 59,94

7.4.

O.3 Br. aktivnosti koje primaju

potporu radi ulaganja u temeljne

lokalne usluge za ruralno

stanovništvo

5

473,00

1,057 Vidi gore

07.

O.15 Stanovništvo koje ima

koristi od poboljšanih

usluga/infrastrukture (7.1; 7.2

i 7.4)

1.272.687,00

1.072.653,00

118,64

Broj stanovnika

izračunat je temeljem

ukupnog broja

stanovnika uključenih

općina i gradova, a u

slučaju općina i

gradova s više od

20.000 stanovnika

korišteni su brojevi

izravnih korisnika.

Korišteni su podaci

DZS-a iz popisa

stanovništva 2011.

godine.

07. O.1 Ukupni javni rashodi (EUR) 49.207.041,30

265.882.352,94 18,50

Iznos svih plaćenih

projekata u M7

19. O.19 Broj odabranih lokalnih

akcijskih grupa (LAG) 54 45,00

Ukupni broj LAG-ova

ostvaren je u prvim

godinama provedbe i

ne očekuju se više

nikakve promjene.

19. O.18 Stanovništvo pokriveno

LAG-om 2.371.614,00 1.427.724,00 166,11

Stanovništvo

pokriveno LAG-om je

povećano za

85.659,00 ljudi u

odnosu na 2017. To je

posljedica

reorganizacije LAG-

ova i njihovo

proširenje na dio

teritorija koji ranije

nije bio obuhvaćen

LAG-ovima.

19.1. O.1 Ukupni javni rashodi (EUR)

– pripremna potpora 2.272.042,94 4.052.443,50 56,066 Ukupna vrijednost

ostvarena je u prvim


156

godinama provedbe

Programa.

19.2.

O.1. Ukupni javni rashodi (EUR)

– potpora za provedbu operacija

u sklopu lokalnog razvoja pod

vodstvom zajednice (CLLD)

278.005,26

43.226.064,00

0,6431

Iznos se odnosi samo

na isplaćene potpore

37 korisnika mjere

6.3.1. kroz LAG

natječaje.

19.3.


– priprema i provedba

aktivnosti suradnje lokalne

akcijske skupine (19.3. – 19.3.1.

i 19.3.2.)

0

4.052.443,50

0

Do kraja 2018, godine

nije bilo plaćanja u

ovoj pod-mjeri.

Natječaj za TOP

19.3.1. objavljen je

28.06. 2018., a

zahtjevi za potporu se

podnose od 18.07.

2018. do 30.06. 2019.

Natječaj za TOP

19.3.2. objavljen je

26.06. 2018., a

zahtjevi za potporu se

podnose od 18.07.

2018. do 30.06.

19.4.


– potpora za tekuće troškove i

animaciju

4.174.918,64

(3.757.426,78 –

troškovi rada LAG-

a)

(417.491,86 –

potpora za

animaciju LRS-a)

16.209.774,00 23,18

Potpora se dijeli na

potporu za troškove

rada LAG-a i potporu

za animaciju LRS-a

Tablica 86: Kriteriji prosudbe i relevantni pokazatelji

Kriterij prosudbe Zajednički pokazatelji

rezultata

Dodatni pokazatelji

rezultata Iznosi

1. Ruralno stanovništvo ima

koristi od lokalnih aktivnosti

R22/T21 Postotak

ruralnog stanovništva

obuhvaćenog lokalnim


Izračun:

O.18 Stanovništvo

pokriveno LAG-om

financirano PRR-om iz

LEADER-a u okviru

Broj LAG-ova/partnerstava

stvoreno u okviru LEADER-

a, veličina teritorija i broj

JLS-ova

R22/T21 - 65,83%


obuhvaćeno je lokalnim


Osnovana su 54 LAG

partnerstva s ukupnom

površinom od 51.047,08

km²; obuhvaća 514

jedinica lokalne

samouprave, odnosno


157

2. Kapacitet LAG-a za

uključivanje partnerstva u

planiranje i provedbu LRS-

a/reprezentativnost

partnerstva

cjelokupnog programskog

razdoblja

Ukupan broj ruralnog

stanovništva pokrivenog

Programom ruralnog

razvoja**

% troškova LEADER mjere

(isplaćena sredstva) u

odnosu na ukupna isplaćena

sredstva Programa ruralnog

razvoja

Kapaciteti LAG-ova za

upravljanje i provedbu

operacija

Upravljanje LAG-

om/partnerstvom

6165 naselja u Republici

Hrvatskoj.

Troškovi (isplaćena

sredstva) LEADER mjere

su 0,95 % od ukupnih

troškova PRR-a.

LAG-ovi cijene predložak

za raspisivanje natječaja

koji su dobili od APPRRR-

a. Prethodno stečeno

iskustvo preneseno je na

LAG-ove kao i

pripremljena natječajna

dokumentacija. Ona je, uz

jasno definiranje kriterija

za odabir projekata koje

su pripremili LAG-ovi,

temeljni preduvjet za

kvalitetnu provedbu ovog

dijela PRR-a. LAG-ovi

također ističu dobru

komunikaciju s

upravljačkim i

kontrolnim tijelom.

Među LAG-ovima postoji

značajna razlika u

kapacitetima čemu treba

posvetiti pažnju. Uspješni

imaju potporu zajednice i

JLS-ova te koriste i druge

fondove (nacionalne i

EU). Razlike se najviše

uočavaju u broju

zaposlenika u LAG-u, jer

zbog ograničenih

kapaciteta ti LAG-ovi

zaostaju u procesu objave

natječaja u okviru TOP

19.2.

Važan dio rada LAG-ova je

i Upravni odbor odnosno

njegovi članovi. To su

istaknuti i aktivni ljudi u

zajednici koji su preuzeli

odgovornost za rad LAG-a


158

te njihovo djelovanje

doprinosi ugledu LAG-a.

Stoga su važan dio rada

LAG-a, njegove

prepoznatljivosti i

povjerenja lokalne

zajednice.

3.Stvorene su prilike za

zapošljavanje lokalnog

stanovništva

R24/T23 – radna mjesta

stvorena su u okviru

podržanih projekata

Stvoreno je 9 novih

radnih mjesta.

4.. Poboljšan pristup lokalnim

uslugama i infrastrukturi

R23/T22 Postotak

ruralnog stanovništva koje

ima koristi od

unaprijeđenih

usluga/infrastrukture

Izračun:

Stanovništvo koje ima

koristi od unaprijeđenih


podržanih u okviru mjere 7

(O.15/T22)


stanovništva pokrivenog

Programom ruralnog

razvoja**

R23/T22 - 35,32 %


ima koristi od

unaprijeđenih


Korišteni metodološki pristupi i eventualni izazovi/rizici

U okviru pripreme odgovora na ovo ZVP nije bilo osobitih problema. Kao izvori podataka

korišteni su podaci iz Programa ruralnog razvoja, Državnog zavoda za statistiku i Eurostata,

informacije iz baze podataka Ministarstva poljoprivrede i APPRRR-a te godišnji izvještaji

Ministarstva poljoprivrede (uključujući i godišnja izvješća o radu LAG-ova). Također su

korištene informacije s mrežne stranice Leader mreže Hrvatske vezano za radionice za LAG-

ove o evaluaciji.

Polu-strukturirani intervjui s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede održani su u više

navrata. Prvi sastanci imali su za cilj opće upoznavanje s raspoloživim informacijama

vezanima za cjelokupno žarišno područje, dok su u kasnijim fazama sastanci bili usmjereni

na pojedine mjere, odnosno pod-mjere i operacije. U okviru istraživanja podataka,

organiziran je i sastanak s Agencijom za plaćanja.

U cilju uključivanja korisnika u proces pripreme odgovora na pitanje organizirana je fokus

grupa s predstavnicima osam lokalnih akcijskih grupa. Cilj fokus grupe bio je dobiti

informacije o provedbi pod-mjera u okviru M19. s posebnim naglaskom na kvalitetu


159

partnerstva i lokalnih razvojnih strategija, izazove u njihovoj provedbi te na dobivanje

preporuka za poboljšanje provedbe aktivnosti. Prijedlog LAG-ova za sudjelovanje na

fokusnoj grupi dalo je Ministarstvo poljoprivrede, a kriteriji odabira bili su bolja razvijenost

LAG-ova te zastupljenost svih hrvatskih regija. Za fokusnu skupinu pripremljen je upitnik koji

je pomogao facilitatorima u vođenju strukturiranog razgovora. Glavni dio upitnika sadržavao

je 5 grupa pitanja i bila su podijeljena po pod-mjerama M19. Dodatno su bila još dva pitanja,

jedno se odnosilo na Mrežu za ruralni razvoj, a drugo na monitoring i evaluaciju provedbe

LRS-ova.

Bilješke s fokusne grupe s osam predstavnika LAG-ova Hrvatske

Voditeljice: Lidija Pavić Rogošić, ODRAZ i Ivana Laginja, Laginja j .d.o.o.

Zagreb, 7. 5. 2019.

PODMJERA 19. 1. PRIPREMNA POMOĆ

1. LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE

U procesu izrade LRS-a LAG-ovima je dana autonomija u izradi, uz informaciju da imaju

mogućnost širokog izbora mjera kako bi zadovoljili prepoznate potrebe svojih korisnika i

područja. Kao posljedica toga, LAG-ovi su odabrali (pre)širok broj mjera. Valja napomenuti

da su tada pri ocjenjivanju LRS-ova, LAG-ovi dobivali manji broj bodova za manji broj

planiranih mjera, odnosno operacija. Nedostajale su informacije o provedbi, a u

međuvremenu su se mijenjali pravilnici što se odrazilo na izradu LRS-ova i odabir mjera.

Kasnije, u fazi provedbe LRS-ova dolazilo je do kašnjenja otvaranja natječaja za operacije

unutar podmjere 19.2. To ujedno znači i manje vremena za provedbu. Osim toga, neke

operacije su izmijenjene, a neke se nisu još niti otvorile.

Zbog gore navedenog LAG-ovi su u proteklom razdoblju barem dva puta mijenjali svoje LRS-

ove, procjena je da će do kraja proračunskog razdoblja u prosjeku svaki LAG tri puta mijenjati

LRS. Procedura promijene nije komplicirana, no postavlja se pitanje odustajanje od ciljeva

koje je postavila prva generacija LRS-ova odnosno indikatora koji su tada postavljeni. To

konkretno znači da će svi LAG-ove koji su odustali od operacija koje donose zapošljavanje

imati manje zaposlenih od inicijalnog plana. LAG-ovima to nije problem jer to sad njihovi LRS-

ovi predviđaju, ali ostaje otvoreno pitanje kako će se to odraziti na indikatore na višoj razini.


160

2. LAG-ovi

Sudionici smatraju da postoji visok stupanj solidarnosti među LAG-ovima koji si uzajamno

pomažu savjetima i razmjenom informacija.

Nažalost, postoji značajna razlika između LAG-ova, tako da postoje slučajevi gdje LAG-ovi

nisu raspisali još niti jedan natječaj. Smatraju da bi se trebalo više pažnje posvetiti tom

problemu i ukoliko se vidi da se sredstva neće potrošiti, da se tim LAG-ovima uzmu

nepotrošena sredstva i preusmjere onima koji ih smisleno i s lakoćom mogu iskoristiti. To bi

ujedno bila i poruka lokalnoj zajednici o tome da LAG može biti koristan ili ukoliko nije, da se

poradi na menadžmentu kako bi se situacija poboljšala. Lokalna samouprava u tome ima

značajnu ako ne i presudnu ulogu te može i trebala bi pomoći u rješavanju ovog pitanja.

Oni koji su uspješni imaju potporu zajednice i JLS-ova te koriste i druge fondove, kako

nacionalne tako i EU. Uspješni LAG-ovi su na taj način postigli kontinuitet u radu, manji je

odljev zaposlenika te su tako mogli financirati svoj rad u kriznim razdobljima.

Trenutna sredstva s kojima LAG-ovi raspolažu iz PRR-a nisu dovoljna za ukupan i kvalitetan

rad LAG-ova. Upravo stoga se većina koristi i ostalim raspoloživim sredstvima za rad udruga,

uglavnom iz fondova EU-a te dijelom iz nacionalnih izvora. Važan iznos sredstava je i lokalno

financiranje (članarine i doprinos lokalnih samouprava) zahvaljujući kojem su LAG-ovi

premostili vrijeme između završetka IPARD-a i početka provedbe PRR-a 2014.-2020. Stoga

LAG-ovi smatraju da s lokalnom samoupravom treba razvijati partnerske odnose, jer oni

ostaju značajni financijski izvor za funkcioniranje LAG-a. Već sad razmišljaju kako će

premostiti razdoblje između završetka aktualnog PRR-a i početak sljedećeg i vjeruju da će to

uglavnom biti zahvaljujući partnerstvu s lokalnom samoupravom te ostalim projektima koje

provode (nevezano za PRR). Preporučili su da se razmisli o mehanizmu predfinanciranja.

Problem je nesigurnost zaposlenika te su mnogi nakon što su stekli iskustvo pronašli posao

u razvojnim agencijama, konzultantskim tvrtkama i sl.

U nekim područjima bio je prevelik utjecaj politike te je dolazilo do mijenjanja strukture

zaposlenika nakon izbora, što nije dobro za uspjeh i održivost LAG-a.

Postavilo se i pitanje (pre)velike administrativne kontrole kontrolnog tijela pa se ima osjećaj

nepovjerenja; s jedne strane radilo se o procesu u kojem svi uče, s druge strane nije loše da

bude detaljna kontrola kako se ne bi dešavale i ponavljale greške u provedbi.

PODMJERA 19. 2. PROVEDBA OPERACIJA UNUTAR CLLD STRATEGIJE

3. LAG-ovima je, s obzirom da nisu imali prijašnja iskustva, dobro došlo što su imali

predložak za raspisivanje natječaja koji su dobili od APPRRR-a koristeći njihove

prethodno objavljene natječaje. Dobra natječajna dokumentacija te dobra komunikacija

s upravljačkim i kontrolnim tijelom su preduvjeti za kvalitetnu provedbu natječaja. U

odnosu na neke druge zemlje, kod nas se zahtjevi podnose svaka tri mjeseca i relativno

brzo dolazi do isplata.

Zbog sporog pokretanja mjera (LAG-ovi slijede proces otvaranja mjera i tek onda mogu

i sami raspisati neku mjeru) raspisi natječaja su krenuli kasno, a relativno mala

sredstava (cca 10 mil. HRK za podmjeru 19.2.) su ograničili mogućnosti LAG-ova.


161

Najpopularnije operacije pokazale su se unutar podmjera 6.3.; 7.4. i 4.1. S ove vremenske

distance i stečenim iskustvom, uviđaju da je trebalo odabrati manji broj mjera odnosno

operacija. Smatraju da su imali dovoljno slobode u raspisu natječaja te da je izuzetno

važno jasno definirati kriterije koje su sami postavljali, kao temelj za kvalitetno i

transparentno bodovanje pristiglih projekata. U tom slučaju, izbor je jasan i odabir

prolazi bez problema.

4. LAG-ovi smatraju da je njima namijenjen premali iznos sredstava, koji danas iznosi 3%

od ukupnog PRR proračuna. Smatraju da bi on mogao ići i do 10% uz mijenjanje nekih

uvjeta. Prvenstveni uvjet trebao bi biti kreiranje kriterija za odabir/stvaranje kvalitetnog

menadžmenta LAG-a te da broj djelatnika u LAG-u ne bi trebao biti manji od dva. Primjer

su im LAG-ovi sa svega jednim djelatnikom, koji se susreću s ozbiljnim problemima u

radu. Njihov argument za povećanje sredstava za mjeru LEADER jest da oni bolje poznaju

teren i mogu rješavati pitanja koja se otvaraju tijekom raspisa natječaja brže i

djelotvornije.

5. Na početku raspisa za pojedinu operaciju održavane su radionice, no često na njima nisu

bili potencijalni korisnici, nego konzultanti koji su se oslanjali na njihovo znanje i

iskustvo. Nažalost, mnogi konzultanti nisu dovoljno educirani, a s obzirom na veliku

potražnju za konzultantima dogodilo se da puno priučenih ljudi radi taj posao i stoga

dolazi do „padanja“ projekata. Nakon takvog ishoda, korisnik potaknut savjetom

APPRRR-a dolazi u LAG i traži pomoć. Stoga smatraju da je edukacija iznimno važna i da

bi ona trebala obuhvatiti širok krug onih koji su uključeni u mjeru LEADER – od

djelatnika APPRRR-a, Ministarstva, LAG-ova, ali i konzultanata koji pomažu korisnicima

u pripremi projekata, kako bi imali kvalitetne projekte. Bilo bi važno stvoriti listu

preporučenih konzultanata , po mogućnosti s kvalitetnom regionalnom distribucijom te

osmisliti kvalitetne edukacije.

Dobro je što postoji na mrežnoj stranici Uprave za ruralni razvoj pri Ministarstvu

poljoprivrede posebna aplikacija Pitanja i odgovori na kojoj se elektronskim putem

može postavljati pitanja koja se tiču aktivnih natječaja, no bilo bi poželjno da se odgovori

brže stižu. Predstavnici LAG-ova su zadovoljni komunikacijom s odjelom za LEADER,

dok neki drugi odjeli nisu tako susretljivi.

Problem je dobivanje nekih odgovora na specifična stručna pitanja koja se javljaju uz

određene mjere, npr. vezano uz građenje, građevinske dozvole, pomorsko dobro i sl.

6. S obzirom da LAG-ovi sada raspolažu s malim sredstvima, ukupni utjecaj provedbe LRS-

a neće biti velik. LAG-ovi bi trebali imati min 50. mil. HRK na raspolaganju da bi utjecaj

zaista bio vidljiv. No, postoji dodana vrijednost LEADER-a koju se ne smije zanemariti:

preko LAG-ova se sredstva ravnomjernije disperziraju; LAG-ovi zapošljavaju ljude na

terenu i tako se jačaju ljudski kapaciteti u ruralnim područjima; važna je podrška JLS-

ova te umrežavanje različitih dionika i uključenost zajednice. Razvijanje kvalitetnog

odnosa i povjerenja s Ministarstvom poljoprivrede i APPRRR-om te ukorijenjenost u

zajednicu daju dobar rezultat.

PODMJERA 19. 3. PRIPREMA I PROVEDBA AKTIVNOSTI SURADNJE LAG-a

http://ruralnirazvoj.hr/pitanja-odgovori/


162

7. Projekti suradnje iznose svega 5% od raspoloživih sredstava svakog LAG-a. Radi se o

relativno malim sredstvima s kojima se prvenstvo mogu organizirati studijska putovanja

s ciljem razmjene iskustava i upoznavanja članova LAG-a i izrada nekih istraživanja ili

dokumenata (u jednom LAG-u su tako pripremili Strategiju razvoja turizma za tri

županije). LAG-ovi ova sredstva uglavnom koriste za međuteritorijalnu suradnju.

Izbjegavaju manje investicije jer treba dokazati ekonomsku opravdanost.

PODMJERA 19. 4. TEKUĆI TROŠKOVI I ANIMACIJA

8. LAG-ovi su dobro umreženi s lokalnim potpornim institucijama (HZPSS, razvojne

agencije i sl.), lokalnom samoupravom i dr. pa nemaju problema s promidžbom na

lokalnom razini. Koriste lokalne manifestacije, a neki organiziraju i svoje. Većina LAG-

ova ima web stranice i profile na Facebooku na koji način dijele i razmjenjuju informacije

sa svojim korisnicima i partnerima.

Važan dio rada LAG-ova je i Upravni odbor odnosno njegovi članovi. Nisu svi jednako

aktivni, ali su tu kad nešto zatreba. To su ljudi koji nešto znače u zajednici i preuzeli su

odgovornost za rad LAG-a te njihov ugled doprinosi ugledu LAG-a. Stoga su važan dio

rada LAG-a, njegove prepoznatljivosti i povjerenja lokalne zajednice.

9. Tekući troškovi LAG-a iznose cca 70%, dok na animaciju odlazi cca 30%. LAG-ovima bi

trebalo više sredstava za tekuće troškove s obzirom da im je potrebno: vlastito

knjigovodstvo i vođenje javne nabave. Iz tekućih troškova se najčešće financira i

edukacija.

MREŽA ZA RURALNI RAZVOJ

10. Mreža za ruralni razvoj financira radionice, izradu promotivnih materijala i studijskih

putovanja. Mreža ima vlastitu web stranicu koja ne obiluje informacijama. LAG-ovi se

više koriste stranicom Ministarstva i APPRRR-a. Mreža je kasno krenula s radom. LAG-

ovima svakako treba podrška, osobito za pojedina specifična pitanja. U APPRR-u je

premalo ljudi koji su u izravnom kontaktu s LAG-ovima.

Sudionici smatraju da postoji visok stupanj solidarnosti među LAG-ovima koji si

uzajamno pomažu savjetima i razmjenom informacija. Neki od sudionika su napomenuli

da smatraju da ima previše ruralnih mreža koje nisu u potpunosti ostvarile svoju ulogu,

a tome je doprinijelo i kašnjenje rada MRR-a. Vjeruju da bi im MRR mogla biti od značajne

pomoći, osobito u osiguravanju stručno-tehničke podrške u provedbi operacija odnosno

rješavanju specifičnih pitanja pojedinih natječaja. To se za sada odnosi prvenstveno na

operaciju 7.4.1. za koju je potrebno dosta specifičnih znanja vezano za pitanja u domeni

građevinarstva i arhitekture. Zbog složene zakonske regulative, LAG-ovi niti APPRRR

nemaju stručnjaka koji mogu odgovoriti na niz specifičnih pitanja. Upravo zato neka

služba podrške za sve LAG-ove bi bila od velike važnosti.

Što se tiče edukacije, sada bi bila poželjna ona o javnoj nabavi.


163

MONITORING I EVALUACIJA

11. Ne postoji zajednička metodologija te bi bilo dobro poraditi na tome i definirati elemente

koje bi imali svi te bi bilo i lakše raditi usporedne analize.


164

Tablica 87: Predstavnici LAG-ova koji su sudjelovali na fokusnoj skupini:

Naziv Predstavnik/ca

LAG Laura Ivan Čupić, voditelj LAG-a

LAG Lika Ivana Starčević, v.d. voditeljica LAG-a

LAG Vinodol Marjan Baričević, voditelj LAG-a

LAG Središnja Istra Manuel Životić, djelatnik LAG-a

LAG Prigorje-Zagorje Krunoslav Đurec, voditelj LAG-a

LAG Moslavina Anica Lenart, voditeljica LAG-a

LAG Posavina Goran Jelinić, voditelj LAG-a

LAG Srijem Albert Varga, voditelj LAG-a Srijem


Mjera 19

Mjera 19 je u smislu obuhvata ruralnog stanovništva kroz lokalne razvojne strategije ispunila

očekivane ciljeve. Operacija 19.1.1. (potpora pripremi LRS-a) izvršena je u cijelosti još 2016.

(natječaj je bio raspisan u srpnju 2015.). Na natječaj su bila zaprimljena 54 zahtjeva, 4 ih je

odbijeno. Izdano je 50 Odluka o dodjeli sredstava u ukupnom iznosu potpore od 2.272.043

EUR te je financirana izrada 50 lokalnih razvojnih strategije LAG-ova. LRS-ovi uključuju

2.371.614,00 ruralnih stanovnika što je 166,11 % od ciljne vrijednosti PRR-a (O.18).

Stanovništvo pokriveno LAG-ovima je u odnosu na raniji GIP povećano za 85.658 ljudi kao

posljedica reorganizacije LAG-ova i njihovog proširenja na dio teritorija koji ranije nije bio

obuhvaćen. Do kraja 2018. LAG-ovi pokrivaju teritorij od 51.047,08 km² te uključuju 6165

naselja odnosno 514 jedinica lokalne samouprave. Ukupni javni rashodi za TOP 19.1.1. iznose

2.272.042,94 EUR čija je ukupna vrijednost ostvarena u prvim godinama provedbe programa

i dosegnula je svoju maksimalnu vrijednost.

Natječaj za provedbu TOP-a 19.2.1. odabir lokalnih razvojnih strategija LAG-ova bio je

otvoren od 3. lipnja do 1. srpnja 2016. Predmet natječaja bio je dodjela sredstava za provedbu

LRS-ova za cjelokupno trajanje PRR-a 2014.-2020. odnosno za provedbu pod-mjere 19.2.

„Provedba operacija unutar CLLD strategije “, 19.3. „Priprema i provedba aktivnosti suradnje


165

LAG-a“ i 19.4. „Tekući troškovi i animacija “. Na natječaju su ukupno odobrena 54 LAG-a, s

ukupnim iznosom dodijeljene potpore od 61.927.538,49 EUR-a. Tijekom 2017. i 2018.

lokalne razvojne strategije LAG-ova su revidirane 1-2 puta, a do kraja programskog razdoblja

očekuje se da će većina LAG-ova imati do tri promjene LRS-a. Prvenstveni razlog revizija LRS-

ova je sužavanje broja mjera koje LAG-ovi predviđaju provoditi, a rezultat su dosadašnjeg

iskustva u provedbi operacija.

Provedba pod-mjere 19.2 je u tijeku i koriste ju 54 LAG-a, što je veći broj od predviđenih 45

(O.19). U okviru spomenute operacije do kraja 2018. isplaćeno je 37 korisnika u iznosu od

278.005,26 EUR i to za provedbu operacije 6.3.1. U okviru te pod-mjere stvoreno je 9 novih

radnih mjesta. U okviru iste pod-mjere iznos alociranih sredstava za natječaje LAG-ova u

2018. iznosio je 18.615.113 EUR. LAG-ovi su raspisali 82 natječaja, svi su se odnosili na

operacije 6.3.1. i 7.4.1., a APPRRR je zaprimio 439 projekata koji su odobreni na natječajima

LAG-ova.

Udio troškova za projekte suradnje je svega 5% od raspoloživih sredstava za svaki LAG. S

obzirom da su sredstva relativno mala i ograničena u kategorijama troška, tim sredstvima

LAG-ovi prvenstvo planiraju organizirati studijska putovanja unutar zemlje u cilju razmjene

iskustava te provedbe različitih istraživanja i izradu strateških dokumenata.

U okviru operacije 19.4. LAG-ovi imaju na raspolaganju sredstva za vlastito djelovanje,

plaćanje troškova zaposlenika te najčešće i troškove edukacije. Tekući troškovi LAG-a iznose

cca 70%, dok na animaciju odlazi cca 30% raspoloživih sredstava. LAG-ovi smatraju da bi

trebalo više sredstava za tekuće troškove s obzirom da im je potrebno vlastito knjigovodstvo

i vođenje javne nabave.

Ukupni javni rashodi za pripremnu potporu (19.1.1.) iznose 2.272.042,94 EUR, odnosno

56,066% od planiranih sredstava i oni se neće mijenjati. Ukupni javni rashodi za pod-mjeru

19.2 iznose 278.005,26 EUR što je 0,6431% od ciljne vrijednosti. Ukupni javni rashodi za pod-

mjeru 19.3. su 0, jer do kraja 2018. nema korištenih sredstava. Ukupni javni rashodi za pod-

mjeru 19.4 iznose 4.174.918,64 EUR što iznosi 23.18% od ciljne vrijednosti.

U procesu izrade LRS-a LAG-ovima je dana autonomija u izradi, uz informaciju da imaju

mogućnost širokog izbora mjera kako bi zadovoljili prepoznate potrebe korisnika i područja.

Kao posljedica toga i zbog nedostatka iskustva, LAG-ovi su odabrali (pre)širok broj mjera. S

obzirom da su natječaji LAG-ova krenuli tek tijekom 2018. jer su se naslanjali na ranije

raspisane natječaje za iste operacije koje je otvarao APPRRR, dolazi do revizije LRS-ova jer

LAG-ovi u praksi uviđaju da će im preveliki broj odabranih operacija ugroziti planirani tijek i

obim provedbe LRS-ova. Stoga su LAG-ovi u proteklom razdoblju barem dva puta mijenjali

svoje LRS-ove, a procjena je da će do kraja proračunskog razdoblja u prosjeku svaki LAG tri

puta mijenjati LRS. Procedura promjene nije komplicirana, no očekuje se promjena

pokazatelja u odnosu na one koje je predvidjela prva generacija LRS-ova.

Prema mišljenju samih LAG-ova među njima postoje značajne razlike u kapacitetima, čemu

treba posvetiti posebnu pažnju. To se posebno odražava u slučajevima kada su ograničeni

ljudski kapaciteti u LAG-u pa neki LAG-ovi nisu pripremili niti raspisali niti jedan natječaj.

Ukoliko postoji opasnost da sredstva namijenjena LAG-u neće biti potrošena, LAG-ovi


166

predlažu da se putem novih natječaja sredstva preusmjere LAG-ovima koji su sva svoja

sredstva već raspodijelili. To bi ujedno bila i poruka lokalnoj zajednici o tome da LAG može

biti koristan ili ukoliko nije, da se poradi na menadžmentu kako bi se situacija poboljšala.

Također smatraju da se uspješni LAG-ovi posebno ističu po tome što imaju potporu lokalne

zajednice i jedinica lokalne samouprave te znaju i mogu koristiti i druge izvore financiranja

(nacionalne i EU). Tako su i do sada postigli kontinuitet u radu, manji je odljev zaposlenika te

su mogli financirati rad u razdoblju između dva programska razdoblja i osigurati

predfinanciranje. Ujedno su preporučili da je nužno potrebno razmisliti i razraditi

mehanizam predfinanciranja.

Ono što LAG-ovi smatraju važnim u okviru provedbe natječaja za operaciju 7.4.1. jest, uz

potporu koju dobivaju od APPRRR-a, osiguranje dodatne potpore u rješavanju specifičnih

stručnih pitanja. Jedna od najizvjesnijih mogućnosti bila bi potpora u okviru aktivnosti Mreže

za ruralni razvoj.

LAG-ovi također smatraju da trenutna sredstva s kojima LAG-ovi raspolažu iz PRR-a (cca 3%

od ukupnog iznosa) nisu dovoljna za ukupan i kvalitetan rad LAG-ova. Stoga se većina njih

koristi i ostalim raspoloživim sredstvima za rad udruga, uglavnom iz fondova EU-a te iz

nacionalnih izvora. Važan iznos sredstava je i lokalno financiranje (članarine i doprinos

lokalnih samouprava) zahvaljujući kojem su LAG-ovi premostili vrijeme između završetka

IPARD-a i početka provedbe PRR-a. Stoga LAG-ovi smatraju da s lokalnom samoupravom

treba razvijati partnerske odnose, jer oni ostaju značajni financijski izvor za funkcioniranje

LAG-a. Već sad razmišljaju kako će premostiti razdoblje između završetka aktualnog PRR-a i

početak sljedećeg i vjeruju da će to uglavnom biti zahvaljujući partnerstvu s lokalnom

samoupravom te ostalim projektima koje provode (nevezano za PRR).

Tijekom 2018. LEADER mreža Hrvatske održala je dvije radionice, u suradnji s domaćim i

stranim partnerima te Nacionalnom mrežom za ruralni razvoj, Ministarstvom poljoprivrede

i APPRRR-om, za stotinjak predstavnika LAG-ova iz cijele Hrvatske s ciljem upoznavanja s

postupcima praćenja i vrednovanja LRS-ova. Cilj je bio i razgovor o stvaranju sustava

praćenja i vrednovanja LRS-ova. Tendencija je da LAG-ovi uzajamnom potporom (peer

podrška) koja se temelji na solidarnom odnosu ostvarenom u ranijem razdoblju, zajednički

razviju usuglašeni i ujednačeni sustav praćenja i vrednovanja LRS-ova kako bi bilo moguće

uspoređivati dobivene rezultate. Predstavnici LAG-ova koji su sudjelovali na fokusnoj grupi

jasno su iskazali potrebu izrade zajedničke metodologije koja još nije pripremljena, u čemu

bi im svakako bila važna pomoć svih prije spomenutih institucija, ranije uključenih u ovaj

proces.

Mjera 7

Mjera 7 je obuhvatila velik dio ruralnog stanovništva, njih 1.272.687 kroz neku od

provedenih operacija. To je 120,47% u odnosu na ciljnu vrijednost. U pojedinim općinama

provode se i do tri projekta u okviru ove mjere.

U okviru TOP 7.1.1. je kroz dva natječaja (prvi natječaj bio je 2015., a drugi 2017.) financirana

izrada 229 strateška dokumenta. Najveći dio odnosi se na izradu ukupnih strateških planova

općina, dok se manji dio odnosi na izradu strategija razvoja turizma, izmjene i dopune


167

prostornih planova te izradu strategija razvoja poljoprivrede. U odnosu na ciljnu vrijednost,

to iznosi 43%.

U okviru pod-mjere 7.2. financirano je 229 projekata; u okviru TOP 7.2.1 - 45 projekata (kroz

dva natječaja, prvi u 2016. i drugi u 2018.) obnove ili izgradnje sustava za opskrbu vode ili

odvodnje. U okviru TOP 7.2.2. (jedan natječaj raspisan je do kraja 2018.) financirano je 184

projekta rekonstrukcije i izgradnje lokalnih nerazvrstanih cesta. To je 59,94% od ciljne

vrijednosti.

Operacija 7.4.1. usmjerena je na poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za

ruralno stanovništvo. Do kraja 2018. otvorena su dva natječaja na koje je pristiglo 1.078

prijava. Od tog broja isplaćeno je 5 korisnika od ukupno 202 potpisana ugovora o

financiranju, za aktivnosti obnove ili izgradnje dječjih vrtića. U odnosu na ciljnu vrijednost,

to iznosi 1,057%.

Iznos ukupnih javnih rashoda u ovoj mjeri iznosi 49.207.041,30 odnosno 18,50% od ciljne

vrijednosti.

Mjera 7. i njene operacije, posebno ona koja se odnosi na ulaganja u pokretanje, poboljšanje

ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme

i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu značajan su dio PRR. S obzirom na složenost

njene provedbe alokacija natječaja u iznosu od 419.116.207,3 EUR značajno je veća od

predviđene alokacije za tu mjeru i iznosi 272.222.999,1 EUR. Prvenstveni razlog za povećanje

alokacije je bio veliki broj pristiglih kvalitetnih projekata na natječaje. S obzirom na porast

cijena u građevinarstvu, prilikom provedbe projekata u okviru mjere 7 odnosno tijekom

provedbe postupaka javne nabave za radove, nerijetko se događa da iznos odabrane ponude

premašuje procijenjeni iznos iz ugovora o financiranju, a također je i čest slučaj da iznos

odabrane ponude premašuje najviši dozvoljeni iznos vrijednosti projekta za koji se može

podnijeti zahtjev za potporu, a koji je propisan primjenjivim pravilnikom i natječajem za

provedbu pojedinog tipa operacije u okviru mjere 7. Petom izmjenom Programa u dijelu koji

se odnosi na mjeru 7, izmjenom definicije potpore i male infrastrukture, korisnicima koji su

sklopili ugovor o financiranju s Agencijom za plaćanja, omogućena je provedba projekata i u

slučaju kad ukupna vrijednost prihvatljivih troškova i ukupna vrijednost projekta nakon

provedenih postupaka nabave i/ili tijekom provedbe projekta poraste iznad vrijednosti

utvrđene ugovorom o financiranju, odnosno poraste iznad najvišeg dozvoljenog iznosa

vrijednosti ukupnih prihvatljivih troškova i ukupne vrijednosti projekta. U tom slučaju,

Agencija za plaćanja korisnicima ne može dodijeliti potporu iz Programa višu od potpore

definirane ugovorom o financiranju, dok su razliku između iznosa dodijeljene potpore iz

Programa do ukupne vrijednosti projekta korisnici u obvezi financirati sami (iz vlastitih

sredstava i/ili drugih izvora financiranja).

Do kraja 2018. isplaćeno je 49.207.041,3 EUR za provedbu 463 projekta.

Zaključci

LAG-ovi svojim strategijama uključuju 2.372.614 stanovnika ruralnih prostora. U okviru

svojih dosadašnjih aktivnosti proveli su 37 projekata kojima je bio cilj razvoj malih


168

poljoprivrednih gospodarstava. U okviru tih projekata stvoreno je 9 novih radnih

mjesta. Tijekom 2018. LAG-ovi su raspisali 82 natječaja pa je stoga za očekivati da se

provedba operacije 19.2.2. značajnije ubrza i njeni učinci postanu vidljiviji u 2019. i

kasnije. Najveći broj raspisanih natječaja LAG-ova odnosi se na razvoj malih poljoprivrednih

gospodarstava koji su od vitalne važnosti za opstojnost života u ruralnim područjima te

razvoj ruralne infrastrukture u cilju poboljšanja kvaliteta života u ruralnim

područjima. Projekti suradnje tek su u inicijalnoj fazi i do kraja 2018. nije bilo nikakvih

aktivnosti. S obzirom da su za projekte suradnje predviđena manja sredstva, većina LAG-ova

će ih koristiti za aktivnosti razmjene iskustava unutar RH.

Mjera 7 je obuhvatila velik dio ruralnih stanovnika, ukupno njih 1.272.687 koji žive u 356

jedinica lokalne samouprave i imaju koristi od unaprijeđenih usluga/infrastrukture. U

pojedinim općinama provode se i po tri projekta iz ove mjere. Različita ulaganja u okviru ove

mjere moraju biti u skladu sa strateškim razvojnim programom jedinice lokalne samouprave

u kojoj se ono provodi, odnosno moraju doprinositi razvoju kvalitete života na ruralnom

području. Stoga su mnoge općine pristupile izradi strateških razvojnih planova koji su

financirani iz PRR-a, temeljem kojih su se prijavile za investicije za unapređenje ruralne

infrastrukture u cilju unaprjeđenja kvalitete života na svom području. Najveći broj investicija

odnosi se na ulaganja u obnovu ili izgradnju sustava vodoopskrbe ili odvodnje te ruralne

cestovne infrastrukture, što treba doprinijeti podizanju kvalitete života u ruralnim

područjima te poboljšanju dostupnosti tih područja u cilju njihovog ukupnog društvenog i

gospodarskog razvoja. Natječaji iz ove mjere su u 2018. prvenstveno bili usmjereni na

provedbu operacije 7.4.1. kojoj je za cilj razvoj ruralne infrastrukture – vatrogasnih domova,

vrtića i ostalog što doprinosi rješavanju prioritetnih problema definiranih u PRR-u.


169

5. Rezultati izrade analitičke podloge i odgovora na pitanja

za vrednovanje vezana za ostala područja PRR-a (ZPV 19,

20, 21)

Rezultati analize za ZPV 19

Pitanje za vrednovanje broj 19: U kojoj su mjeri sinergije između prioriteta i žarišnih

područja Programa povećale njegovu učinkovitost?

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske (verzija 6.1 iz veljače 2019. godine) postavlja

intervencijsku logiku odnosno povezanost između prioriteta Unije (P), žarišnih (fokus)

područja (ŽP) i mjera (M). Potrebe definirane u SWOT analizi imaju svoj odgovor u nekoj od

odabranih mjera PRR-a, a mjere su odabrane i usklađene na način da daju logičnu cjelinu.


Kao izvori podataka korišteni su podaci iz Programa ruralnog razvoja (u daljnjem tekstu

Program) te informacije iz baze podataka Ministarstva poljoprivrede i APPRRR-a. Također

su korištene informacije dostupne na mrežnoj stranici Programa - https://ruralnirazvoj.hr/

U cilju dobivanja više operativno-tehničkih informacija, u dva navrata održani su polu-

strukturirani intervjui s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede. U okviru tih razgovora

ustanovljeno je da je količina raspoloživih informacije vezano za temu ovog pitanja za

vrednovanje ograničena s obzirom na još uvijek ranu fazu provedbe Programa ruralnog

razvoja. Iz razgovora je također razvidno da Ministarstvo još uvijek nije razvilo alate za

izravno praćenje eventualnih sinergijskih učinaka mjera različitih žarišnih područja.

Provedena je i on-line anketa korisnika, u okviru koje su dobivene i informacije o mogućim

učincima prijenosa znanja i aktivnosti informiranja na pojedina žarišna područja, tj. utjecaja

istih na korištenje drugih mjera PRR-a. Istraživanjem je obuhvaćen uzorak korisnika tipova

operacija 1.1.1, 1.1.2, 4.1.1, 4.1.2, 6.1.1 te mjera M02, M10 i M11, ukupno njih 407 sudjelovalo

je u istraživanju. Kroz istraživanje su, među ostalim, ispitani i utjecaji drugih operacija na

korištenje mogućnosti iz Programa, kao i interes korisnika navedenih mjera za druge

operacije/mjere PRR-a.


Glavni pokazatelj ovog ZPV-a je stupanj interakcije između mjera odnosno pod-mjera, kako i

u kojim slučajevima su pod-mjere spojene ili povezane u integriranim projektima.

Program ruralnog razvoja glavni prostor za povezivanje i stvaranje sinergija predviđa

uključivanjem mjere 01 najveći broj prioriteta, odnosno žarišnih područja Programa. Izravni

učinci M01 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja predviđeni su u sljedećim žarišnim

područjima: 1A, 1C, 2A, 2B, 3A, 4A, 4B, 4C (Tablica u poglavlju 5.4. Programa - Sažeta

intervencija logike). Povezivanje s ostalim mjerama jasno je utvrđeno u Pravilniku o provedbi

mjere 01 "Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja", odnosno pod-mjera 1.1. "Potpora za


170

strukovno osposobljavanje i aktivnosti za stjecanje vještina" te TOP-a 1.1.1. "Strukovno

osposobljavanje za višestruku sukladnost, paket mjera poljoprivreda, okoliš i klimatske

promjene, ekološki uzgoj" i TOP-a 1.1.2. "Strukovno osposobljavanje za poljoprivrednike" iz

Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. (NN br. 30/15). U

spomenutom Pravilniku utvrđena je obaveza korisnika mjera M10 i M11 za sudjelovanje u

aktivnostima TOP-a 1.1.1. U okviru mjere 02 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje

poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima također se

predviđa mogućnost izravnog povezivanja s operacijama drugih mjera, iako u manje

obavezujućem obliku. Pravilnikom o provedbi mjere M02 „Savjetodavne službe, službe za

upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima“ (NN

123/15) utvrđene su takve poveznice u okviru provedbe TOP-a 2.1.1 gdje je definirano se da

prednost daje poljoprivrednicima koji su korisnici M10 i M11. Slična situacija je i u TOP-u

2.1.4. u okviru koje se daje prednost korisnicima pod-mjere 6.1. Potpora za pokretanje

poslovanja mladim poljoprivrednicima.

U sklopu provedenog anketnog istraživanja ispitane su ranije navedene poveznice među

pojedinim mjerama odnosno operacijama, iz perspektive samih korisnika. Kada su korisnici

TOP-ova 1.1.1, 1.1.2, 6.1.1 te M02 upitani o korisnosti obrazovanja/savjetovanja kroz mjere

M01 i M02 za poticanje korištenja dostupnih mjera PRR-a, velika većina (od 90 do 93%,

ovisno o korisniku pojedine operacije/mjere) ih je smatrala da su korisne ili izrazito korisne

(grafikon 1.). U sličnom visokom postotku ispitanici su ocijenili i korisnost tih aktivnosti za

bolje razumijevanje mogućnosti iz Programa za razvoj poljoprivrede.

Nadalje, među korisnicima aktivnosti u sklopu TOP-a 1.1.1 i M02 koji su već korisnici M10

i/ili M11, većina njih (54% za 1.1.1 i 73% za M02) istaknula je da su zainteresirani za

korištenje dodatnih mogućnosti iz M10/M11. S druge strane upravo među korisnicima

M10/M11 istraživanje je pokazalo kako su malo zainteresirani za druge mjere PRR-a, samo

njih 29,2%, dok korisnici drugih mjera pokazuju visoki interes za korištenje ostalih mjera

PRR-a (grafikon 2).

Istraživanjem se posebno ispitao utjecaj osposobljavanja/savjetovanja u sklopu M01 i M02

na korištenje TOP-a 4.1.1 - restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti

poljoprivrednih gospodarstava. Rezultati pokazuju kako je utjecaj relativno mali, odnosno

samo 3,3% ispitanika korisnika M02 prijavilo se za operaciju 4.1.1 nakon

osposobljavanja/savjetovanja, dok je kod korisnika M01 taj postotak dvostruko veći (6,6%).

No zamjetan je i značajan postotak neodlučnih korisnika (20-30%) (grafikon 3.).

Istraživanje je također pokazalo da je osposobljavanje/savjetovanje u okviru TOP-a značajno

utjecalo na prijavu na mjere 10 i/ili 11 te da je M2 bila vrlo značajna za prijavu na spomenute

mjere.

U okviru provedbe Programa uočeno je da, u provedbi operacija u kojima postoji potencijalna

mogućnost negativnih interakcija odnosno utjecaja na okoliš, u okviru općih uvjeta

prihvatljivosti projekta predviđeno je dostavljanje dokaza o tome da projekt nema značajan

negativni utjecaj na okoliš i/ili ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže (M.07 i

investicijske mjere).


171

I na kraju, bez obzira što se ne radi o povezivanju među mjerama i pod-mjerama između

različitih žarišnih područja, nego unutar pojedine mjere, vrijedno je spomenuti da je u okviru

M07 uočena povezanost operacije 7.1.1. s operacijama izgradnje ruralne infrastrukture

(7.2.1.; 7.2.2. i 7.4.1.). Naime, jedan od uvjeta prihvatljivosti projekata u tipovima operacija

7.2.1, 7.2.2 i 7.4.1 je taj da je ulaganje prihvatljivo ako je u skladu sa strateškim razvojnim

programom jedinice lokalne samouprave (ili lokalnom razvojnom strategijom odabrane

lokalne akcijske grupe unutar Programa za tip operacije 7.4.1) i prostornim planom jedinice

lokalne samouprave.

Prihvatljivi projekti u tipu operacije 7.1.1. su upravo:

• izrada ili izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine ili grada

• izrada ili izmjena i dopuna strateškog razvojnog programa općine ili grada i

• izrada ili izmjena i dopuna strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih

sektora na području općine/grada koji je korisnik.

U okviru dosad isplaćenih troškova M.07, 79 općina iskoristilo je operaciju 7.1.1. za izradu

gore spomenutih dokumenata i povezalo ih s prijavom za neku od ostalih operacija unutar

M.07. To konkretno znači da je uz operaciju 7.1.1., jedna općina iskoristila i operaciju 7.4.1.

(Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno

stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme) i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu

dok su dvije općine iskoristile operacije 7.4.1. i 7.2.2.. Tri općine iskoristile su, uz operaciju

7.1.1. i operacije 7.2.1. (Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju,

pročišćavanje otpadnih voda) i 7.2.2. (Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta

male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije -

ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta). Ostatak od 73 općine iskoristio je uz operaciju

7.1.1. i operaciju 7.2.2..

Zaključno, dodjelom potpore jedinicama lokalne samouprave za izradu razvojnih planova

postigla se veća učinkovitost dodjele potpore predviđene kroz ostale tipove operacija unutar

mjere 7, s obzirom na to da se one, kako je gore navedeno, trebaju provoditi u skladu s

planovima za razvoj jedinica lokalne samouprave i naselja u ruralnim područjima.

Bitno je navesti kako je element sinergije između žarišnih područja uzet u obzir u provedbi

mjere 4. Radi se o jednoj jako kompleksnoj mjeri koja svojim intervencijama doprinosi

velikom broju žarišnih područja, a samim time i više prioriteta ruralnog razvoja ZPP-a.

Primjeri iz dosadašnje prakse su povezivanje ulaganja kroz natječaje za provedbu Pod-mjere

4.1. (povezivanje ulaganja u sklopu tipa operacije 4.1.1 (P2) s ulaganjima u tipove operacija

4.1.2 i 4.1.3 (P5)) kao i povezivanje ulaganja kroz natječaje za provedbu Pod-mjere 4.2.

(povezivanje ulaganja u sklopu tipa operacije 4.2.1 (P3) s ulaganjima u tip operacije 4.2.2

(P5)).

Gledajući sve mjere PRR-a, isto tako možemo reći da mjere od kojih se očekuje najveći stupanj

međusobne sinergije nisu do kraja 2018. godine bile u dovoljno naprednom stupnju

provedbe – tu govorimo posebice o mjerama 3 i mjeri 16. Za očekivati je da će se punom

provedbom ovih mjera ostvariti veliki stupanj sinergije.


172

Zaključci

U okviru Programa predviđeno je povezivanje mjera, odnosno pod-mjera. To se osobito

odnosi na M01 i M02 u odnosu na M10, M11 i pod-mjeru 6.1. Za sada su utvrđeni određeni

pozitivni učinci na provedbu ostalih mjera predviđenih Programom, gledajući barem iz

perspektive samih korisnika, dok je za analizu izravnog utjecaja potreban duži period

provedbe pojedinih tipova operacija.

Procjena sinergijskih učinaka samo je djelomično moguća s obzirom na prekratko vrijeme

provedbe Programa. Osim toga sustav za prikupljanje podataka na kojima bi se mogla obaviti

dublja analiza povezanih učinaka pod-mjera Programa još nije izgrađen, a posebice u smislu

kvalitativnog praćenja i analize. U okviru dostupnih podataka nisu uočeni negativni

sinergijski učinci.

Uočena je dodatna povezanost učinaka unutar iste mjere, a odnosi se na različite operacije

unutar M.07. koje su bile povezane u sukcesivnoj provedbi, odnosno uvjetovanosti slijeda

provedbe pojedinih operacija u cilju ostvarenja strateških ciljeva lokalnih razvojnih

programa.

Preporuke

Osigurati kontinuirano kvalitativno praćenje učinaka M01 i M02 na žarišna područja

predviđena Programom, kako onih koji su definirani programskim dokumentima, tako i one

druge, potencijalno neočekivane, sinergijske učinke, pozitivne ali i eventualne negativne

učinke međudjelovanja pojedinih mjera.

Predlaže se dodatno razviti postojeći sustav prikupljanja podataka i praćenje u svrhu

identifikacije mogućih učinaka sinergijskih veza među žarišnim područjima, mjerama i pod-

mjerama Programa.

Slika 8: Korisnost obrazovanja/savjetovanja kroz M1/M2 za poticanje korištenja

dostupnih mjera PRR-a


173

Slika 9: Jeste li zainteresirani za još neke mjere Programa ruralnog razvoja?

Slika 10: Jeste li slijedom sudjelovanja u osposobljavanju prijavili korištenje mjere 4.1.1.

Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih

gospodarstava?


174

Slika 11: Jeste li slijedom sudjelovanja u osposobljavanju savjetovanja prijavili i na

dodatne tipove operacija mjera 10/11 i/ili Programa ruralnog razvoja RH?


Pitanje za vrednovanje broj 20: U kojoj je mjeri tehnička pomoć pridonijela ostvarenju ciljeva

utvrđenih u članku 59. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i članku 51. stavku 2. Uredbe (EU) br.

1305/2013?

Ukupni cilj tehničke pomoći je unaprjeđenje učinkovitosti ostalih dijelova Programa ruralnog

razvoja, osnaživanje administrativne provedbe PRR-a i smanjivanje administrativnog

opterećenja korisnika.

Mjera se provodi kroz dvije pod-mjere:

Potpora za aktivnosti Tehničke pomoći za provedbu Programa (20.1)

Potpora za uspostavu i rad nacionalne Mreže za ruralni razvoj (20.2)

U sklopu ove mjere, prihvatljive su sljedeće aktivnosti:

• aktivnosti koje se odnose na zadaće Odbora za praćenje Programa, uključujući sve

troškove vezane uz sastanke Odbora za praćenje I stručnih skupina, stručnjake koji


175

sudjeluju na navedenim sastancima i aktivnosti jačanja kapaciteta za članove Odbora

za praćenje

• strategija informiranja i promidžbe te provedba godišnjih planova za informiranje i

promidžbu Programa

• aktivnosti usmjerene na jačanje administrativnih kapaciteta Upravljačkog tijela,

Agencije za plaćanja i drugih tijela uključenih u upravljanje i provedbu Programa

ruralnog razvoja, uključujući aktivnosti osposobljavanja i jačanja kapaciteta

• mjere potrebne za osiguravanje učinkovitog praćenja Programa uključujući

uspostavu odgovarajućeg sigurnog informacijskog sustava za praćenje, održavanje,

upravljanje i izvještavanje o statističkim podacima o Programu i napretku prema

definiranim ciljevima i prioritetima u skladu s čl. 66. (1a) Uredbe (EU) br. 1305/2013

• neovisna ex-post evaluacija Programa i aktivnosti vezane uz praćenje i evaluaciju

Programa, kako je navedeno u Planu evaluacije

• mjere za rješavanje operativnih uskih grla pri upravljanju PRR-om

• mjere za povećanje kapaciteta korisnika za pristup i korištenje PRR

• mjere za smanjenje administrativnog opterećenja korisnika

• osnivanje i upravljanje Nacionalne ruralne mreže, uključujući troškove ustrojstvene

jedinice za potporu Mreži i pripremu i provedbu Akcijskog plana Mreže

• aktivnosti vezane uz međunarodno/EU umrežavanje i suradnju, uključujući

ENRD/EIP

• aktivnosti potrebne za zatvaranje IPARD programa i ex post evaluaciju iz članka 191.

Uredbe (EU) br. 718/2007

• priprema Programa 2021.-2027. i povezani troškovi, uključujući i ex-

ante evaluaciju, strateške procjene utjecaja na okoliš i povezane evaluacijske

aktivnosti.

Tablica 88: Financijska alokacija

Mjera/pod-

mjera

Ukupno

alocirana

sredstva u

EUR

Opis plaćenih troškova Ukupno plaćeni troškovi u EUR

M

20. 20.1.

Troškovi službenika, neizravni

troškovi i troškovi službenih

putovanja

7.757.827.89 EUR

TROŠKOVI ROBA, RADOVA I USLUGA

1. Strategija i godišnji planovi

informiranja i promidžbe Programa

te aktivnosti za povećanje kapaciteta

korisnika za pristup i korištenje

Programa (Zakup oglasnog prostora

(TV, radio, portali, tiskovine itd.);

Dizajn, audio - vizualni materijali,

tisak, promotivni materijali;

2.065.484,68 EUR


176

Radionice, seminari, sajmovi i ostala

događanja; Mrežna stranica,

društvene mreže i ostalo)

2. Aktivnosti usmjerene na jačanje

administrativnih kapaciteta UT, AP i

drugih tijela uključenih u upravljanje

i provedbu Programa te aktivnosti za

rješavanje operativnih uskih grla u

upravljanju Programom i smanjenja

administrativnog tereta korisnika

(Aktivnosti za jačanje

administrativnih kapaciteta;

Aktivnosti za rješavanje operativnih

uskih grla)

425.387,72 EUR

3. Aktivnosti koje se odnose na

zadaće i jačanje kapaciteta Odbora za

praćenje Programa, aktivnosti koje

se odnose na praćenje i evaluaciju

Programa te aktivnosti pripreme za

programsko razdoblje 2021. - 2027.

(Usluge stručnjaka za nesmetanu

implementaciju/praćenje/evaluaciju

PRR, izrada studija vezano za

provedbu mjera; Odbor za praćenje,

druge stručne skupine i

povjerenstva, povjerenstvo za

prigovore)

489.465,04 EUR

4. Aktivnosti potrebne za osiguranje

učinkovitog i sigurnog

informacijskog sustava u svrhu

nadziranja i evaluacije Programa

(Izrada softverskog programa

sustava - izgradnja sustava praćenja

PRR; Unaprjeđenje i održavanje

softverskog sustava; Nabava

hardverskih komponenti potrebnih

za izgradnju softverskih sustava)

155.046,7 EUR

UKUPNO

M.20.1

58.271.889,23

EUR

10.893.210,04 EUR


177

Izračun kriterija prosudbe i relevantnih indikatora


Kriterij prosudbe Zajednički pokazatelji

rezultata Lista pokazatelja

Jačanje upravljanja

Područja aktivnosti tehničke

pomoći (broj i vrsta

aktivnosti); horizontalno

kroz sve pod-mjere/tipove

operacija

Izrada kalkulacija i troškova iz tipa operacije 4.1.1.

„Neproizvodna ulaganja vezana za očuvanje okoliša“ uz

opis/izradu metodologije za njihov izračun

Za M.13. – određivanje područja sa prirodnim

ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima

s kalkulacijama za utvrđivanje vrijednosti indikatora

broj 41. i broj 42. Kalkulacije su osnova za pravdanje

mjere u sljedećem programskom razdoblju (2021-

2027.)

M.10. i M.11. – Određivanje mogućih kombinacija

IAKS mjera s kalkulacijama uz prijedlog poboljšanja

provedbe

Prijedlog izmjene TOP 10.1.6. – Uspostava poljskih

traka unutar M.10.

Izrada kalkulacija troškova u M.14. kao preduvjet

uvrštavanja mjere u PRR (2014.-2020.); izmjenom

PRR-a

Stručno mišljenje o primjeni pravila o državnim

potporama, za pod-mjeru 7.4. – TOP 7.4.1.

Analiza podataka o čestim vrstama ptica na

poljoprivrednim staništima i izračun zajedničkog

poljoprivredno-okolišnog pokazatelje PRR 2014.-

2020. CCI 35.

Ex-ante analiza za uspostavu financijskih

instrumenata (EIB), ona je temelj za programiranje

financijskih instrumenata koji su pokrenuti u 2018.

godini

Institucionalni i

administrativni

kapaciteti za

učinkovito upravljanje

PRR-om su osnaženi

Vrsta i broj provedenih

aktivnosti za izgradnju

kapaciteta

2. Aktivnosti usmjerene na jačanje administrativnih

kapaciteta UT, AP i drugih tijela uključenih u

upravljanje i provedbu Programa te aktivnosti za

rješavanje operativnih uskih grla u upravljanju

Programom i smanjenja administrativnog tereta

korisnika (Aktivnosti za jačanje administrativnih

kapaciteta; Aktivnosti za rješavanje operativnih uskih

grla).


178

64 aktivnosti

3. Aktivnosti koje se odnose na zadaće i jačanje

kapaciteta Odbora za praćenje Programa, aktivnosti

koje se odnose na praćenje i evaluaciju Programa te

aktivnosti pripreme za programsko razdoblje 2021. -

2027. (Usluge stručnjaka za nesmetanu

implementaciju/praćenje/evaluaciju PRR, izrada

studija vezano za provedbu mjera; Odbor za praćenje,

druge stručne skupine i povjerenstva, povjerenstvo za

prigovore).

48 aktivnosti

4. Aktivnosti potrebne za osiguranje učinkovitog i

sigurnog informacijskog sustava u svrhu nadziranja i

evaluacije Programa (Izrada softverskog programa

sustava - izgradnja sustava praćenja PRR; Unaprjeđenje

i održavanje softverskog sustava; Nabava hardverskih

komponenti potrebnih za izgradnju softverskih

sustava).

12 aktivnosti

5. osnivanje i upravljanje Nacionalnom ruralnom

mrežom, uključujući troškove ustrojstvene jedinice za

podršku rada mreže i pripremu i provedbu Akcijskog

plana mreže; Aktivnosti koje se odnose na

međunarodno/EU umrežavanje i suradnju, uključujući

ENRD/EIP. Od 2018. godine odvojene su aplikacija i

zahtjevi za plaćanja prema APPRRR-u i EK na 20.1 TP i

20.2 – MRR. Zato gornji financijski podaci ne uključuju

troškove MRR-a koji se vode odvojeno, a aktivnosti –

njihov broj i opis nalazi se u ZVP-u 21.

Program ruralnog

razvoja predstavljen je

javnosti i informacije

su raspodijeljene

Broj i tip komunikacijskih

aktivnosti i aktivnosti širenja

informacija

1. Strategija i godišnji planovi informiranja i promidžbe

Programa te aktivnosti za povećanje kapaciteta

korisnika za pristup i korištenje Programa (Zakup

oglasnog prostora (TV, radio, portali, tiskovine itd.);

Dizajn, audio - vizualni materijali, tisak, promotivni

materijali; Radionice, seminari, sajmovi i ostala

događanja; Mrežna stranica, društvene mreže i ostalo).

418 aktivnosti


179

Opis korištenog metodološkog pristupa I izazova/rizika

Kao izvori podataka korišteni su podaci iz Programa ruralnog razvoja, informacije iz baze

podataka Ministarstva poljoprivrede i APPRRR-a, raspoloživi podaci sa mrežne stranice

Program ruralnog razvoja - https://ruralnirazvoj.hr/program/.

U cilju dobivanja više operativnih informacija, u više navrata održani su polu-strukturirani

intervjui s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede (Upravljačkog tijela), posebno s

voditeljicom odjela za Tehničku pomoć.

U prikupljanju podataka i informacija nije bilo problema, no proces je svakako bio koristan u

cilju konsolidiranja dostupnih podataka te prepoznavanja izazova s kojima će se trebati

posebno pozabaviti u razdoblju do kraja provedbe PRR-a.


Sredstvima Tehničke pomoći moguće je financirati aktivnosti koje podupiru pripremu,

upravljanje, nadzor, evaluaciju, informiranje i komunikaciju, umrežavanje, rješavanje

prigovora te kontrolu i reviziju Programa ruralnog razvoja, koje podupiru aktivnosti za

smanjenje administrativnog opterećenja korisnika i posebne aktivnosti za jačanje kapaciteta

nadležnih hrvatskih tijela i korisnika da upravljaju i koriste Program ruralnog razvoja.

Nadalje, sredstvima Tehničke pomoći financira se osnivanje i upravljanje Nacionalne ruralne

mreže.

Mjera se provodi kroz dvije pod-mjere:

• Potpora za aktivnosti Tehničke pomoći za provedbu Programa (20.1)

• Potpora za uspostavu i rad nacionalne Mreže za ruralni razvoj (20.2)

Korisnici mjera tehničke pomoći su UT - Ministarstvo poljoprivrede (Mreža za ruralni razvoj

je u programskom razdoblju 2014. – 2020. ostala pod upravom Ministarstva poljoprivrede) i

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Mjeru provodi Ministarstvo poljoprivrede. Broj alata i aktivnosti povećavao se je tijekom

godina, pa ukupan broj provedenih aktivnosti od početka provedbe Programa iznosi 642. Sve

aktivnosti koje se provode u okviru mjere tehničke pomoći podijeljene su u 4. skupine, s

obzirom da su od 2018. godine odvojene aplikacija i zahtjevi za plaćanja prema APPRRR-u i

EK na 20.1 TP i 20.2 – Mreža za ruralni razvoj (stoga više informacija o MRR-u u okviru

odgovora na ZVP 21.).

1. Strategija i godišnji planovi informiranja i promidžbe Programa te aktivnosti za povećanje

kapaciteta korisnika za pristup i korištenje Programa (Zakup oglasnog prostora (TV, radio,

portali, tiskovine itd.); Dizajn, audio - vizualni materijali, tisak, promotivni materijali;

Radionice, seminari, sajmovi i ostala događanja; Mrežna stranica, društvene mreže i ostalo).

U okviru ove skupine aktivnosti od početka provedbe Programa provedeno je ukupno 418

aktivnosti. One se odnose na provedbu informativnih i promotivnih aktivnosti vezanih za

provedbu Komunikacijske strategije na godišnjoj razini. U 2018. godini aktivnosti su se


180

provodile kontinuirano korištenjem različitih komunikacijskih alata. Aktivnosti promidžbe

intenzivnije su se odvijale uoči raspisivanja pojedinih natječaja.

U okviru aktivnosti predstavljanja PRR-a djelatnici Uprave su u 2018. godini organizirali

ukupno 103 događanja, što je dvostruko više u odnosu na godinu ranije. U okviru spomenutih

događanja bile su i radionice na kojima je sudjelovalo 7.619 sudionika. Najveći broj radionica

(17) održano je u Zagrebu sa ukupno 2004 sudionika, dok je ostatak događanja bio

regionalno raspodijeljen.

U 2018. godini informiranje šire javnosti provedeno je kroz 96 priopćenja za medije, što je

povećanje od gotovo 100 % u odnosu na godinu ranije. Uz to, predstavnici Ministarstva

sudjelovali su i u brojnim sajmovima i konferencijama gdje je ostvaren neposredni kontakt s

korisnicima.

Mrežna stranica www.ruralnirazvoj.hr jedan je od najvažnijih komunikacijskih alata koji

bilježi iznimnu posjećenost s 1.247.512 posjeta u 2018. godini što je u odnosu na 2017.

godinu povećanje od 20%. Analiza sadržaja ukazuje na 156.874 novih korisnika te 526.299

sesija. Prosječno vrijeme zadržavanja na stranici iznosilo je oko dvije minute i trideset

sekundi. Najveću posjećenost bilježe pod-stranice „natječaji“ te „pitanja i odgovori“. U cilju

predstavljanja uspješnih primjera, u 2018. godini angažiran je izvršitelj koji piše i objavljuje

uspješne priče korisnika PRR RH na portalu Agroklub. Priče se objavljuju 4 puta mjesečno, a

iste se onda prenose i na mrežnoj stranici Programa ruralnog razvoja. U 2018. godini

uspješno funkcionira sustav „Pitanja i odgovora“ koji se sastoji od unutrašnje strukture

odgovaranja na upite (onaj koji daje odgovore, kontrolor, verifikator, supervizor), a istim

upravljaju i djelatnici APPRRR-a kao Provedbenog tijela. Ukupno je u 2018. godini

zaprimljeno 2.996 pitanja korisnika te je do kraja godine verificirano 2.152 odgovora. U 2018.

godini PRR RH prisutan je i na društvenim mrežama, Facebook stranica ima 7.828 pratitelja,

što je povećanje od 20% u odnosu na godinu ranije. Ovaj alat doprinio je popularizaciji PRR

RH i omogućio je brzu distribuciju svih važnih informacija. Osim Facebooka, aktivni su i

profili na Twiteru, Instagramu, Google+ i Linkedinu.

Oglašavanje u elektroničkim medijima u 2018. godini bilo je zastupljeno i kroz video

oglašavanje za 15 web portala Styria grupe u trajanju od 3 mjeseca (IAKS, M17).

U 2018. godini otisnuto je 5.000 primjeraka IAKS brošure, tiskani su promotivni materijali za

korisnike, letci za TOP 8.5.1. i 8.6.2 te za financijske instrumente. Podmjera 6.2. oglašavana

je u 6 dnevnih novina te u 12 tjednika, mjesečnika i specijaliziranih poljoprivrednih časopisa

u RH. Krajem 2018. godine sklopljeni su dvogodišnji okvirni sporazumi za oglašavanje u 19

tiskovina. U 2019. je u planu izrada brošure uspješnih projekata financiranih iz PRR-a koja će

se sastojati od pedesetak odobrenih i isplaćenih projekata.

Televizijsko oglašavanje bilo je realizirano kroz 12 televizijskih postaja, odnosno 3

televizijske kuće s nacionalnom pokrivenošću (M10, M17, FI) dok je na gotovo stotinjak

radijskih postaja bilo preko 500 emitiranja (M2, M3, Fi, IAKS).

Pozivni centar namijenjen informiranju potencijalnih korisnika o mogućnostima financiranja

PRR RH djeluje kontinuirano kroz godinu, a primi se prosječno dvadeset poziva dnevno.


181

2. Aktivnosti usmjerene na jačanje administrativnih kapaciteta UT, AP i drugih tijela

uključenih u upravljanje i provedbu Programa te aktivnosti za rješavanje operativnih uskih

grla u upravljanju Programom i smanjenja administrativnog tereta korisnika (Aktivnosti za

jačanje administrativnih kapaciteta; Aktivnosti za rješavanje operativnih uskih grla).

U proteklom razdoblju proveden je cijeli niz aktivnosti, njih 64 s ciljem jačanja

administrativnih kapaciteta. Od ukupnog broja, njih 7 odnosi se na aktivnosti koje su se bavile

rješavanjem tehničkih aspekata provedbe pojedinih mjera i operacija PRR-a odnosno

ostvarenja preduvjeta za provedbu pojedinih mjera, odnosno operacija PRR-a.

Provedene su i edukacijske aktivnosti, s ciljem osnaživanja kapaciteta UT-a, to se

prvenstveno odnosi na specijalizirane (za pitanja vezana uz PRR) radionice i seminare

organizirane od strane Europske komisije i povezanih institucija, edukaciju za javnu nabavu

(zbog potrebe izrade tehničkih specifikacija i ocjenjivanja ponuda te terminskog plana

aktivnosti) i edukacija za upoznavanje s metodama vrednovanja (osnovne statističke metode

kod postupaka vrednovanja Programa).

3. U okviru dosadašnje provedbe PRR-a provedeno je 48 aktivnosti koje se odnose na zadaće

i jačanje kapaciteta Odbora za praćenje Programa, aktivnosti koje se odnose na praćenje i

evaluaciju Programa te aktivnosti pripreme za programsko razdoblje 2021. - 2027. (Usluge

stručnjaka za nesmetanu implementaciju/praćenje/evaluaciju PRR, izrada studija vezano za

provedbu mjera; Odbor za praćenje, druge stručne skupine i povjerenstva, povjerenstvo za

prigovore).

Redovito praćenje provedbe PRR-a osigurano je za bespovratna sredstva redovitim kanalom

izvještavanja i komunikacije između UT i APPRRR. UT-u se na mjesečnoj razini dostavljaju

podaci na razini svakog projekta (korisnika). Pojedini podaci dostavljaju se i češćim

intenzitetom (tjedno ili na zahtjev). Određeni predstavnici UT imaju direktan pristup u IT

sustav AP (mogućnost uvida u podatke). Osim navedenoga, u cilju učinkovitijeg praćenja

održavaju se i povremeni operativni sastanci između UT i APPRRR.

Što se tiče financijskih instrumenata, sustav praćenja provedbe je osiguran redovitim

kanalom izvještavanja i komunikacije između UT/APPRRR i tijela koji provode financijske

instrumente (HAMAG-BICRO i HBOR) kao i redovitim održavanjem sastanaka upravljačkih

skupina.

U lipnju 2015. godine osnovan je Odbor za praćenje PRR-a. U njegovom sastavu je 49

članova s pravom glasa (stanje na dan 31. prosinca 2018. godine), a čine ga predstavnici

državne uprave (ministarstava), javnih tijela, gospodarsko-socijalnih partneri, akademske

zajednice, lokalne i regionalne samouprave, udruga civilnog društva i bankarskog sektora.

Predstavnici Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Agencije za reviziju sustava

provedbe programa Europske unije i Europske komisije sudjeluju u radu Odbora u

savjetodavnoj ulozi odnosno kao promatrači.

Odbor radi temeljem Poslovnika o radu Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog

razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Njime je uređen način rada, prava i

obveze članova, postupak donošenja odluka te druga pitanja relevantna za rad Odbora.


182

Zadnja revizija Poslovnika o radu datira iz lipnja 2018. godine. Odbor je do sada održao 6

sjednica. Svi dokumenti relevantni za rad Odbora dostupni su na mrežnoj stranici Programa

ruralnog razvoja.

U okviru ove skupine aktivnosti provedeno je vrednovanje mjera PRR-a za potrebe godišnjeg

izviješća o provedbi za 2016. godinu za koje su angažirani vanjski stručnjaci.

4. Aktivnosti potrebne za osiguranje učinkovitog i sigurnog informacijskog sustava u svrhu

nadziranja i evaluacije Programa (Izrada softverskog programa sustava - izgradnja sustava

praćenja PRR; Unaprjeđenje i održavanje softverskog sustava; Nabava hardverskih

komponenti potrebnih za izgradnju softverskih sustava).

Cijeli sustav upravljanja i kontrole PRR-a, a koji u sebi obuhvaća i element praćenja provedbe,

predmet je vrednovanja u okviru aktivnosti vrednovanja PRR-a koje je započelo u 2019.

godini. Dovršetak svih aktivnosti planiran je do listopada 2019. godine.

Ukupni iznos utrošenih sredstava iznosi 10.893.210,04 EUR (navedena sredstva ne uključuju

troškove MRR-a) od raspoloživih 58.271.889,23. Od ukupno potrošenih sredstava

7.757.827,89 EUR odnosi na troškove službenika, neizravne troškove i troškove službenih

putovanja; 2.065.484,68 EUR utrošeno je na troškove aktivnosti br. 1.; 425.387,72 EUR na

troškove aktivnosti br. 2; 489.465,04 EUR na troškove aktivnosti br. 3 te 155.046,70 EUR na

troškove aktivnosti br. 4.

I na kraju, u okviru mjere tehničke pomoći provodi se projekt „Strategija razvoja

poljoprivrede i ribarstva RH 2020. “ (RAS instrument Svjetske banke) u ukupnom iznosu od

2,5 mil. EUR. Kroz mjeru Tehničke pomoći PRR-a financira se samo dio studije koji se odnosi

na izradu dijela Strategije poljoprivrede za razdoblje nakon 2020. godine, kao podloge za

izradu Strateškog plana ZPP-a za programsko razdoblje 2021.-2027. godine. Troškovi ovog

projekta nisu u cijelosti isplaćeni i nisu uključeni u troškove za izradu ovog izvještaja.

Zaključci

Aktivnosti tehničke pomoći izravno su povezane sa dinamikom i obujmom ukupne provedbe

PRR-a. Promotivne aktivnosti tehničke pomoći slijedile su objave natječaja, odnosno

pokretanje mjera te pojačanu promociju onih mjera u kojima se identificiralo njihovo slabije

iskorištenje zbog smanjenog interesa potencijalnih korisnika. Informiranje široke javnosti,

komunikacija i umrežavanje značajno doprinose djelotvornoj provedbi PRR-a.

Proces praćenja i evaluacije PRR-a odvija se prema planu i rokovima zadanima u Godišnjem

planu evaluacijskih aktivnosti koji usvaja Evaluacijska radna skupina.

Preporuke

Nastavak promotivnih aktivnosti i njihovo intenziviranje kroz medije i društvene mreže.

Također bi bilo korisno korisnike informirati o mogućnostima mjera, ali i njihovu povezanost

u smislu očekivanog ostvarenja ciljeva iz PRR-a.


183

Pojačati edukacijsku kampanju za mjere i operacije za koje je koje postoje pokazatelji o

slabijem interesu potencijalnih korisnika PRR-a.


Pitanje za vrednovanje broj 21: U kojoj je mjeri Mreža za ruralni razvoj (MRR) pridonijela

ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 54. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1305/2013?

Jedna od osnovnih zadaća Mreže za ruralni razvoj (u daljnjem tekstu: Mreža) je komunikacija

i prijenos informacija prema dionicima ruralnog prostora o mogućnostima Programa

ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020 (u daljnjem tekstu: Program).

Misija Mreže je integrirati i ujediniti sve one koji na različitim razinama sudjeluju u ruralnom

razvoju.

Prema navodima iz Programa: „Uloga Nacionalne mreže za ruralni razvoj je promicanje mjera

programa ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj, razmjena ideja i dobre prakse u provedbi

Programa ruralnog razvoja u Hrvatskoj i Europskoj uniji, promicanje mjera programa

ruralnog razvoja, promicanje partnerstva i suradnje te podizanje svijesti i jačanje kapaciteta

svih članova Mreže. “

Mreža je uspostavljena unutar Ministarstva poljoprivrede te je u programskom razdoblju

2014. – 2020. nastavila djelovati na temeljima Mreže iz razdoblja 2007. – 2013. Mreža je

ostala pod upravom Ministarstva poljoprivrede, ali je u svrhu jačanja provedbe aktivnosti u

nadležnosti Mreže te intenzivnijeg uključivanja članstva u rad i razvoj aktivnosti Mreže kao i

ostalih dionika ruralnog prostora reorganizirana.

U 2018. godini izrađen je novi Pravilnik o radu Mreže kojim je detaljnije propisana provedba

podmjere 20.2 »Podrška za osnivanje i upravljanje Nacionalne ruralne mreže« unutar mjere

20 „»Tehnička pomoć “«. . Pravilnik definira zadatke, organizaciju, aktivnosti i financiranje

Mreže.

Mrežu čine Upravljački odbor Mreže koji je sastavljen od predstavnika javnog, gospodarskog

i civilnog sektora, tajništvo Mreže koje djeluje u Ministarstvu poljoprivrede te članovi Mreže.

Mreža djeluje temeljem Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014. – 2020. koji opisuje

strukturu Mreže, izdvojene („outsourced“) aktivnosti, aktivnosti i alate tajništva Mreže u

provedbi Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014. – 2020., te praćenje i provedu

Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014.- 2020.

Predviđene aktivnosti i alati tajništva Mreže doprinose sljedećim ciljevima:

• Povećanje uključenosti dionika

• Poboljšanje kvalitete provedbe Programa

• Informiranje šire javnosti i potencijalnih korisnika (izravni i neizravni doprinos)

• Poticanje inovacija (izravni i neizravni doprinos)

• Predviđene aktivnosti i alati tajništva Mreže su:


184

• Identifikacija i prikupljanje primjera dobre prakse koji obuhvaćaju sve prioritete

Programa

• Organizacija seminara, radionica, sastanaka i sličnih aktivnosti s ciljem razmjene

iskustva i informacija dionika ruralnog razvoja, dijeljenje i širenje rezultata ovih

aktivnosti

• Organizacija događaja za lokalne akcijske grupe (u daljnjem tekstu: LAG-ove)

• Aktivnosti tehničke potpore za međuteritorijalnu i transnacionalnu suradnju LAG-

ova (umrežavanje)

• Aktivnosti u vezi inovacija i Europskog inovacijskog partnerstva (EIP)i distribucija

rezultata operativnih grupa i olakšavanje povezivanja između grupa i partnera

• Aktivnosti za pružanje umrežavanja savjetnika i usluga za podršku inovacijama

• Sudjelovanje u Radnoj skupini za evaluaciju Programa (EWD-RD)

• Sudjelovanje na aktivnostima ENRD-a

• Potpora aktivnostima međuteritorijalne i transnacionalne suradnje LAG-ova i

povezanih dionika

• Olakšavanje tematskih i analitičkih razmjena između dionika ruralnog razvoja

• Podjela i distribucija nalaza praćenja i procjene

• Samo-procjena i praćenje aktivnosti Mreže

• Studije i analize.

Mreža priprema i godišnji provedbeni Akcijski plan Mreže za ruralni razvoj kako je

predviđeno u Programu, a usvaja ga Upravljački odbor Mreže za ruralni razvoj. U godišnjem

provedbenom Akcijskom planu Mreže za ruralni razvoj predviđeno je više događaja za

članove Mreže za ruralni razvoj, Upravljački odbor Mreže za ruralni razvoj, tematske radne

grupe, LAG-ove i ostale dionike ruralnog razvoja. Također je u planu za 2019. godinu

organizacija trećeg po redu Hrvatskog ruralnog parlamenta, provedba promotivnih

aktivnosti Mreže te sufinanciranje (putem Poziva) prihvatljivih aktivnosti članova Mreže.

Tablica 90: Financijska alokacija

Mjera/pod-

mjera

Ukupno

alocirana

sredstva u EUR

Opis plaćenih troškova Ukupno plaćeni troškovi u EUR

M 20 20.2. 6.474.654,36 EUR

Troškovi službenih putovanja 28.868,45

Troškovi roba/radova/usluga 66.981,38

UKUPNO

M.20

6.474.654,36 EUR

95.849,83


185

Izračun kriterija prosudbe i relevantnih pokazatelja


Kriterij prosudbe Zajednički/dodatni

pokazatelji rezultata Iznosi/vrijednosti

1. Kvaliteta provedbe

PRR-a poboljšana je kroz

aktivnosti MRR-a

O24. Broj tematskih i

analitičkih razmjena

uspostavljenih uz potporu

MRR-a

O.24 iznosi 6 analitičkih razmjena:

1 tematske radne skupine od kojih je jedna bila

usmjerena na širenje informacija o nalazima praćenja i

vrednovanja

3 konzultacija s dionicima

2 ostalo (treninzi/mrežni forumi…)

O25. Broj komunikacijskih

alata MRR-a

O.25 MRR koristi 23 kom. alat:

5 događanja je organizirala MRR

od toga je 1 bilo usmjereno prema savjetnicima i/ili

aktivnostima potpore inovacijama

4 je bilo usmjereno prema LAG-ovima kao i potpora

suradnji

13 publikacija – letci, glasnici, časopisi… uključujući e-

publikacije

5 ostalih alata (mrežna stranica, društveni mediji)

O.26.Broj aktivnosti ENRD-a

u kojima je sudjelovala MRR

O.26 iznosi 10

Mreža je sudjelovala u 10 aktivnosti Europske mreže za

ruralni razvoj u kojima je dala svoj aktivni doprinos)

O.1. Ukupni javni rashodi u

EUR 95.849,83 EUR

LAG-ovi koriste kapacitete

MRR-a

LAG-ovi ograničeno koriste kapacitete MRR-a s obzirom

na razvijenost mrežne stranice i intenzitet provedenih

aktivnosti informiranja i edukacije.


Kao izvori podataka korišteni su podaci iz Programa, informacije iz baze podataka

Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom

razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja), Akcijski plan Mreže za ruralni razvoj 2014.-


186

2020. te godišnji provedbeni Akcijski plan Mreže za ruralni razvoj za 2018. godinu. Također

su korišteni i raspoloživi podaci sa mrežne stranice Mreže za ruralni razvoj - www.mrr.hr

U cilju dobivanja više operativnih informacija, u više navrata održani su razgovori s

predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, posebno s voditeljicom odjela za Tehničku

pomoć kao i voditeljem Odjela te voditeljicom službe nadležne za LEADER i ruralnu mrežu.

Fokus grupa s predstavnicima 8 LAG-ova u Hrvatskoj korištena je i za razgovor o ulozi i

dosadašnjim rezultatima Mreže, vezano za njen doprinos razvoju LAG-ova i njihovoj potpori

u provedbi Programa.

U prikupljanju podataka i informacija nije bilo problema, a proces je svakako bio koristan u

cilju konsolidiranja dostupnih podataka te prepoznavanja izazova s kojima će se trebati

posebno pozabaviti u razdoblju do kraja provedbe PRR-a.


Mreža za ruralni razvoj uspostavljena je u programskom razdoblju 2007. – 2013. i na tim

temeljima nastavila je svoj rad u razdoblju 2014. – 2020. Mreža je ostala pod upravom

Ministarstva poljoprivrede, ali je u svrhu jačanja provedbe aktivnosti u nadležnosti Mreže te

intenzivnijeg uključivanja članstva u rad i razvoj aktivnosti Mreže kao i ostalih dionika

ruralnog prostora, reorganizirana. Predviđeno je proširenje aktivnosti Mreže i jačanje njenog

doprinosa u provedbi Programa, što se odražava u Akcijskom planu Mreže za ruralni razvoj

2014.-2020. Trenutno je na snazi godišnji provedbeni Akcijski plan Mreže za ruralni razvoj

za 2018. godinu koji je usvojio Upravljački odbor Mreže za ruralni razvoj.

U 2017. godini pokrenuta je izrada novog pravilnika o Mreži za ruralni razvoj koji je usvojen

u srpnju 2018. godine. Prepoznate su i potrebe za jačanje kapaciteta Tajništva Mreže te su

poduzete odgovarajuće aktivnosti koje s realizacijom započinju u 2019. godini.

Prema pravilniku Mrežu čine Upravljački odbor Mreže za ruralni razvoj koji je sastavljen od

predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora, tajništvo Mreže koje djeluje u

Ministarstvu poljoprivrede te članovi Mreže.


187

Slika 12: Članovi

Članstvo Mreže krajem 2018. godine činilo je oko 300 članova, dok ih se nešto manji dio

smatra aktivnima. Krajem listopada 2018. godine aktiviran je unaprijeđeni elektronički

sustav prijave u članstvo Mreže i ažuriranja podataka postojećih članova Mreže. Aktivnost

(aktivni članovi) je novost koja je uvedena radi primjene odredbi GDPR-a te se aktivnim

članovima Mreže smatraju svi članovi koji su aktivirali svoj korisnički račun i dali suglasnost

za prikupljanje i obradu osobnih podataka. Aktivnost članova preduvjet je za podnošenje

prijava na pozive za sufinanciranje prihvatljivih aktivnosti koje će se sufinancirati sredstvima

Mreže za ruralni razvoj. Struktura Mreže je grafički prikazana na Slici 1.

Do kraja 2018. godine bilo je ukupno 336 članova, a raspodjela po skupinama je kako slijedi:

• JLS-ovi – 51

• LAG-ovi - 38

• Obrazovne i znanstvene institucije – 10

• Poljoprivredna gospodarstva – 74

• Razvojne agencije – 19

• Stručne ustanove – 7

• Udruge i komore – 77

• Ostali - 60

Do kraja 2018. godine Mreža za ruralni razvoj provela je ukupno 39 aktivnosti. Najveći broj

aktivnosti odnosi se na komunikacijske alate Mreže, njih 23 kojima je bio cilj informirati i

upoznati korisnike s pojedinim dijelovima Programa u cilju njihovog jačeg uključivanja u

provedbu Programa. U okviru tih aktivnosti Mreža je organizirala ili suorganizirala 7

radionica za LAG-ove s ciljem jačanja njihove međusobne suradnje i razvoja znanja vezano za

provedbu lokalnih razvojnih strategija unutar pod-mjere 19.2.


188

Mrežna stranica Mreže nadograđivana je tijekom 2017. i 2018. godine te joj je unaprijeđen

vizualni identitet te obim, učestalost i kvaliteta pruženih informacija.

Mreža je također u razdoblju do kraja 2018. godine objavila nekoliko publikacija (Vodič za

izradu, monitoring i evaluaciju LRS, Vodič za lokalni razvoj vođen zajednicom za lokalne

sudionike, prijevod izdanja Revija ruralnog razvoja EU).

Mreža je bila suorganizator Drugog hrvatskog ruralnog parlamenta koji je održan od 20. do

22. travnja 2017. godine u Međimurju. Drugi ruralni parlament okupio je preko 300

sudionika iz cijele Hrvatske: LAG-ove i druge udruge koje se bave ruralnim razvojem, stručne

i znanstvene organizacije, predstavnike ministarstava i državnih upravnih tijela, jedinice

lokalne samouprave, poduzetnike, poljoprivredne proizvođače, obrtnike i druge dionike

ruralnog razvoja. Cilj ruralnog parlamenta bio je raspraviti o stanju u ruralnom razvoju i

mogućim rješenjima problema u ruralnim područjima što se je artikuliralo kroz Deklaraciju

drugog Hrvatskog ruralnog parlamenta.

Mreža je do kraja 2018. godine aktivno sudjelovala na 10 događanja koje je organizirala

Europska mreža za ruralni razvoj.

Predstavnici Mreže aktivno sudjeluju i u radu Evaluacijske radne skupine Programa.

U 2018. godini Mreža je raspisala prvi Poziv za podnošenje prijedloga aktivnosti u provedbi

godišnjeg provedbenog plana Mreže za ruralni razvoj za 2018. godinu na koji je ukupno

pristiglo 19 prijava s traženim iznosom potpore od 327.667,82 kune. Nakon obrade pristiglih

prijava odobreno je 12 prijava u iznosu od 170.640,10 kuna, a ukupno je isplaćeno 12 prijava

u iznosu od 170.364,73 kuna. Potpora je dodijeljena za organizaciju 6 događaja (radionice i

sajmovi), 2 studijska putovanja, a u sklopu 4 prijave izrađeni su promidžbeni materijal

(brošure i katalozi).

U okviru fokus grupe s LAG-ovima bilo je riječi i o suradnji s Mrežom. Suradnja s Mrežom

odnosila se uglavnom na financiranje radionica LAG-ova, izradu promotivnih materijala i

pokrivanje troškova studijskih putovanja. S obzirom na količinu raspoloživih informacija na

www.mrr.hr, LAG-ovi su ovu mrežnu stranicu do sada koristili u ograničenom obujmu.

LAG-ovi smatraju da je Mreža za njih iznimno važna, osobito u njihovom povezivanju,

razmjeni informacija, unaprjeđenju znanja i vještina, i dr. Vjeruju da bi im Mreža mogla biti

od značajne pomoći, osobito u osiguravanju stručno-tehničke podrške u provedbi operacija

odnosno rješavanju specifičnih pitanja pojedinih natječaja. Prema njihovom dosadašnjem

iskustvu, to se trenutno prvenstveno odnosi na operaciju 7.4.1. za koju je potrebno dosta

specifičnih znanja vezano za pitanja u domeni građevinarstva i arhitekture.

Za aktivnosti praćenja i vrednovanja, za LAG-ove je u organizaciji LEADER mreže Hrvatske te

u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede (te uz sudjelovanje predstavnika Mreže) u

studenome 2018. godine održana radionica pod nazivom “Integrirani lokalni razvoj

provedbom LEDAER/CLLD-a – uvod u vrednovanje LAG-ova/LRS i jačanje međusobne

suradnje LAG-ova “. Cilj radionice bio je informiranje i edukacija LAG-ova o značaju

vrednovanja rada LAG-ova u provedbi lokalnih razvojnih strategija na nacionalnoj i EU razini


189

te stvaranje partnerstva za provedbu transnacionalnih i međuregionalnih projekata

suradnje. Obzirom se radi o jednom izuzetno zahtjevnom procesu, ovo programsko razdoblje

će obilježiti postupak učenja te i dalje postoji potreba za unapređenjem, razmjenom iskustava

i praksi u provedbi vrednovanja LRS-ova. U okviru održane fokus grupe LAG-ovi su

spomenuli izazove s kojima se suočavaju u smislu praćenja i vrednovanja (postoje smjernice

za vrednovanje LAG-ova koje je pripremila EK) njihovih lokalnih razvojnih strategija te da

vide kao mogućnost podršku Mreže u postavljanju kvalitetnog jedinstvenog sustava praćenja

i vrednovanja njihovih lokalnih razvojnih strategija. Pritom svakako treba imati u vidu

osnovni zadatak Mreže u kontekstu vrednovanja, a to je podrška u širenju rezultata

vrednovanja (a ne tehnička pomoć u provedbi i uspostavi sustava). Osim samih LAG-ova, kao

samo jedne od skupina članova Mreže, opseg i mogućnosti djelovanja Mreže su puno širi. U

narednom se razdoblju očekuje da će veći dio aktivnosti Mreže biti fokusiran na identificirane

aspekte uspješnije provedbe Programa (primjerice, priče o uspješnim projektima, inovacije,

EIP i sl.) kao i pripreme za buduće programsko razdoblje.

Alocirana sredstva za Programsko razdoblje 2014. -2020. godine su okvirno 6.474.654,36

EUR. Do sada je utrošeno 95.849,83 EUR.

Zaključci

Mreža ima osobito važnu ulogu u osnaživanju kapaciteta za provedbu Programa na terenu i

njegovu promidžbu. LAG-ovi Mrežu smatraju važnom platformom za razmjenu znanja,

vještina i korisnih informacija, ali i mjestom pružanja podrške u pripremi i provedbi

operacija, posebno onih zahtjevnijih koje traže specijalizirana znanja i vještine. Osim LAG-

ova, Mreža može značajno doprinijeti ostalim korisničkim i partnerskim skupinama u

povezivanju, umrežavanju te razvoju znanja i razmjeni iskustava.

Mreža za sada ne raspolaže odgovarajućim ljudskim kapacitetima s obzirom na njenu ulogu

u Programu i očekivanom obimu poslova. Osim unutarnjih, Mreža na raspolaganju ima i

mogućnosti korištenja vanjskih kapaciteta. Mreža prolazi proces reorganizacije i osnaživanja,

a u cilju učinkovitije uloge Mreže u provedbi Programa.

Preporuke

Kako bi Mreža u svom daljnjem razvoju dostigla razinu mreža za ruralni razvoj drugih država

članica, svakako bi bilo važno koristiti njihovo iskustvo te ih koristiti kao mjerilo ili pokazatelj

(„benchmark“) za postavljanje ciljeva i razvoj svojih aktivnosti i alata do kraja ovog

programskog razdoblja. Također bi bilo korisno proširiti intenzitet suradnje unutar

postojećeg i budućeg članstva, s osobitim naglaskom na jače uključivanje potpornih

institucija poput Savjetodavne službe, lokalnih razvojnih agencija te ostalih ruralnih aktera

važnih za promociju i provedbu PRR-a.

Potrebno je proširenje i jačanje unutrašnjih kapaciteta Mreže, odnosno Tajništva mreže u

cilju intenziviranja i proširenja aktivnosti Mreže, a za što se predlažu koristiti i vanjski resursi

(„outsourcing“) za dodatne edukacije i usavršavanja.

Potrebno je intenzivirati sve aktivnosti Mreže predviđene Akcijskim planom.


190

6. Rezultati izrade analitičke podloge i odgovora na pitanja

za vrednovanje vezana za glavne ciljeve EU

Pitanja za vrednovanje o ciljevima Unije mogu se podijeliti u tri skupine na temelju referentne

politike:

• doprinos PRR-a strategiji Europa 2020. (ZPV 22, 23, 24, 25);

• doprinos PRR-a prioritetima Unije za okoliš i biološku raznolikost (ZPV 26)

• doprinos ciljeva PRR-a Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPV 27, 28, 29, 30).

Poveznica između doprinosa ciljevima Unije i intervencijske logike PRR-a u odnosu na

žarišna područja je prikazan na sljedećoj grafici, što ukazuje kako odgovori na ova pitanja za

vrednovanje jesu postavljena na višoj razini, ali proizlaze iz specifičnih aspekata PRR-a:

Slika 13: Logički okvir doprinosa PRR-a glavnim ciljevima EU

Iz perspektive vrednovanja, za svako pitanje potrebno je identificirati pokazatelje konteksta8

koji omogućuju analizu trenda, a istovremeno i pokazatelje rezultata koji su najprikladniji za

prikaz doprinosa PRR-a.

8 Među njima ima i onih koji imaju konotaciju učinka u odnosu na ciljeve Drugog stupa ZPP-a


191

U tablici u nastavku su prikazani doprinosi žarišnih područja, odabranih pokazatelja

konteksta i rezultata koji doprinose pojedinim ZPV od 22 do 30:

Tablica 92: Pokazatelji doprinosa PRR-a ciljevima EU

ZPV o ciljevima Unije Doprinos ŽP Pokazatelji konteksta Pokazatelji koji se odnose na ŽP (rezultata,

cilja)

ZPV 22 (stopa zaposlenosti) 2B 6A 6B C.1 C.5 C.13 R.21 i R.24

ZPV 23 (BDP i I&R) 1B (1A) n/p Ukupni javni izdaci (EUR)

ZPV 24 (Cilj 20-20-20) 5C 5D 5E C.43 C.44 C.45 R.15 R.16 R.18, R.19, R.20

ZPV 25 (siromaštvo) 6A 6B C.9 R.1, R.2, R.3, R.4, T.3, R.21, R.22 R.23

ZPV 26 (EU bioraznolikost) 4A, 4B, 4C C.35 C.37 R.6 i R.7

ZPV 27 (konkurentnost poljoprivrede)

2A 2B 2C 3A C.13-C.33 T.1, T.3, R.1 do R.5

ZPV 28 (održivost i klimatske promjene)

4A 4B 4C 5C 5D 5E C.31-C.45 R.6 do R.20

ZPV 29 (teritorijalni razvoj) 6A 6B C.1-C.12 R.22 do R.24

ZPV 30 (inovacije) Svi osim okolišnih n/p T.1


192


Pitanje za vrednovanje broj 22: U kojoj je mjeri PRR pridonio postizanju glavnog cilja EU-a za

2020. godinu da se stopa zaposlenosti stanovništva u dobi od 20 do 64 godine poveća na

najmanje 75 %?

Opis konteksta

C.22 Poljoprivredna radna snaga – pokazatelj prikazuje na radnu snagu izravno zaposlenu u

poljoprivrednim gospodarstvima, mjereno po osobama i GJR-u. Zadnja ažurirana vrijednost

je u 2013. godini, te je zamjetan značajan pad broja osoba, što je bio trend i u većini zemalja

EU, u nekima u značajno većem omjeru.


Naziv pokazatelja 2010. 2013.

Ukupna redovna radna snaga na farmi (osobe) 513.680 388,370

Ukupna redovna radna snaga na farmi (GJR) 179.290 173,250

I.14 Stopa zaposlenosti u ruralnim područjima

Naziv pokazatelja Jedinica

Vrijednosti u RH po relevantnim

godinama

Vrijednosti u EU 28 po

komplementarnim godinama

2012. 2017. 2012. 2017.

Ruralno (slabo

naseljeno)

(stanovništvo 15-64

godina)

% 49,8 54,7 63,4 67,7

U kontekstu ciljeva strategija Europa 2020, cilja za Republiku Hrvatsku za povećanje

zaposlenosti iznosi 62,9%, dok je vrijednost u 2018. godini iznosila 65,2%, čime je cilj na

razini države postignut.

Popis potreba

Ovom području odgovaraju sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu ruralnog

razvoja RH:



193






Potreba 22. - Daljnji razvoj i jačanje lokalnih razvojnih inicijativa

Potreba 24. - Razvoj lokalne komunalne, turističke i prometne infrastrukture

Potreba 25. - Razvoj temeljnih usluga za ruralno stanovništvo

Popis mjera koje doprinose području

Izravni doprinos








Mjera 19 - Potpora za lokalni razvoj u sklopu inicijativa LEADER/CLLD

Mjera 7 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Provedba PRR-a

Tablica 94: Ostvarenje pokazatelja rezultata

Pokazatelj cilja - naziv Ciljna

vrijednost

Ostvarenje

2018.

Udio

ostvarenja

T5 - postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena

potpora u okviru PRR RH za plan razvoja poslovanja/ulaganja za

mlade poljoprivrednike

0,43% 0,26% 60,47%

T21 - postotak ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama

lokalnog razvoja 39,63% 65,83% 166,11%


194

T22 - postotak ruralnog stanovništva koje ima koristi od

poboljšanih usluga/infrastrukture 29,78% 35,32% 118,60%

T23 - radna mjesta stvorena u projektima za koje je dodijeljena

potpora (LEADER) 180 9 5,00%

Važan izravan učinak na povećanje stope zaposlenosti se svakako može očekivati od

provedbe investicijskih operacija u sklopu M04 i M06. Kao što je već prethodno istaknuto,

mali broj operacija u sklopu ove dvije mjere je bio okončan do kraja 2016. godine, a kako bi

se mogao utvrditi njihov direktan doprinos zapošljavanju s 2-godišnjim odmakom (dakle do

kraja 2018. godine). No moguće je procijeniti utjecaj na povećanje zaposlenosti kroz analizu

poslovnih planova korisnika investicijskih ulaganja mjera M04 i M06 sagledavajući razinu

GJR prije ulaganja i procijenjenog broja GJR dvije godine nakon ulaganja. Rezultata

procijenjenog povećanja u broju GJR po pojedinim TOP-ovima je sljedeći:

• 6.1.1: +528,47 GJR

• 4.1.2: +50,76 GJR

• 4.1.1: +806,59 GJR

• 6.3.1: +298,62 GJR

• 4.2.1: +214,97 GJR

• 4.1.3: +34,08 GJR

UKUPNO: 1.933,49 GJR




Broj potpisanih ugovora, tj. korisnika, u sklopu mjere 6.1.1 (64% ciljane vrijednosti) u

vrijednosti 64,3% alociranog iznosa za TOP 6.1.1 ukazuje na skladan pristup ostvarenju

ciljeva, te imajući u vidu iznimno visok interes za ovim TOP-om, za očekivati je kako će se

ciljevi postići. Analizom investicijskih TOP-ova M04 i M06 (4.1.1, 4.1.2, 4.1.3, 4.2.1, 6.1.1 i

6.3.1) procijenjeno je kako postoji potencijal za porast zapošljavanja, mjeren u GJR od

1.933,49 dvije godine nakon završetka pojedinih ulaganja.

Također je važno za istaknuti kako su i kroz ulaganja mladi poljoprivrednici jedan manji dio

sredstava predvidjeli i za razvoj stručnih znanja i sposobnosti.

Mjera 19 je u smislu obuhvata ruralnog stanovništva kroz lokalne razvojne strategije ispunila

očekivane ciljeve. Operacija 19.1.1. (potpora pripremi LRS-a) izvršena je u cijelosti još 2016.

(natječaj je bio raspisan u srpnju 2015.). Stanovništvo pokriveno LAG-ovima je u odnosu na

raniji GIP povećano za 85.658 ljudi kao posljedica reorganizacije LAG-ova i njihovog

proširenja na dio teritorija koji ranije nije bio obuhvaćen.

Mjera 7 je obuhvatila velik dio ruralnog stanovništva, njih 1.272.687 kroz neku od

provedenih operacija. To je 120,47% u odnosu na ciljnu vrijednost. U pojedinim općinama


195

provode se i do tri projekta u okviru ove mjere. Iznos ukupnih javnih rashoda u ovoj mjeri

iznosi 49.207.041,30 odnosno 18,50% od ciljne vrijednosti.

Mjera 7. i njene operacije, posebno ona koja se odnosi na ulaganja u pokretanje, poboljšanje

ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme

i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu značajan su dio PRR. S obzirom na složenost

njene provedbe alokacija natječaja u iznosu od 419.116.207,3 EUR značajno je veća od

predviđene alokacije za tu mjeru i iznosi 272.222.999,1 EUR.

Zaključci


se povećava, a što potvrđuje i visoki interes za mjerom 6.1.1. Može se očekivati kako će

poljoprivredna proizvodnja značajno rasti po završetku operacija, a time i utjecaj na razinu

zapošljavanja, što ukazuje i procijeni porast od 1.933,49 GJR dvije godine nakon investicijskih

ulaganja

LAG-ovi svojim strategijama uključuju 2.372.614 stanovnika ruralnih prostora. U okviru

svojih dosadašnjih aktivnosti proveli su 37 projekata kojima je bio cilj razvoj malih

poljoprivrednih gospodarstava. U okviru tih projekata stvoreno je 9 novih radnih

mjesta. Tijekom 2018. LAG-ovi su raspisali 82 natječaja pa je stoga za očekivati da se

provedba operacije 19.2.2. značajnije ubrza i njeni učinci postanu vidljiviji u 2019. i

kasnije. Najveći broj raspisanih natječaja LAG-ova odnosi se na razvoj malih poljoprivrednih

gospodarstava koji su od vitalne važnosti za opstojnost života u ruralnim područjima te

razvoj ruralne infrastrukture u cilju poboljšanja kvaliteta života u ruralnim područjima.

Mjera 7 je obuhvatila velik dio ruralnih stanovnika, ukupno njih 1.272.687 koji žive u 356

jedinica lokalne samouprave i imaju koristi od unaprijeđenih usluga/infrastrukture. U

pojedinim općinama provode se i po tri projekta iz ove mjere. Različita ulaganja u okviru ove

mjere moraju biti u skladu sa strateškim razvojnim programom jedinice lokalne samouprave

u kojoj se ono provodi, odnosno moraju doprinositi razvoju kvalitete života na ruralnom

području.

Kao što je istaknuto u odgovorima na pitanja za vrednovanje za pojedina žarišna područja,

analizu doprinosa PRR-a na porast zaposlenosti u ovoj trenutku nije moguće jasno utvrditi s

obzirom na nedovoljan protok vremena od završetka ulaganja koja su mogla i trebala izravno

doprinijeti porastu zaposlenosti. Takvu analizu će biti moguće napraviti tijekom ex-post

vrednovanja PRR-a.


196



2020. godinu da se 3 % BDP-a EU-a ulaže u istraživanje i razvoj te inovacije?

S obzirom da temeljem pod-mjere 16.1 do 31.12.2018. još nije bilo izvršenih isplata prema

korisnicima, odgovor na ovo ZPV će uzeti u razmatranje samo mjere povezane s ŽP 1A, koje

međutim nema izravan utjecaj na razvoj i inovacije.

Opis konteksta


















Popis potreba

Mjere u ovom području odgovaraju na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu

ruralnog razvoja RH:







197



Izravni doprinos


Podmjera 1.1 /TOP 1.1.1, 1.1.2, 1.1.3, 1.1.4




Podmjera 2.1/TOP 2.1.1, 2.1.2, 2.1.3, 2.1.4

M16 – Suradnja

Podmjera 16.1/TOP 16.1.1, 16.1.2


Provedba PRR-a

Tab . Izračun ostvarenja pokazatelja rezultata

Pokazatelj cilja - naziv

T1 - postotak ukupne javne potpore isplaćene za M1, M2 i M16 u

odnosu na ukupna alocirana javna sredstva za PRR RH






prosudbu po ovom području.








198

Zaključci


ulaganja u znanje i povezivanje poljoprivrednika. Savjetodavne usluge pružene kroz M02 su

vrlo pozitivno ocijenjene od strane korisnika temeljem rezultata istraživanja. Udio mladih

poljoprivrednika/poduzetnika u aktivnostima je relativno nizak u odnosu na dobnu

strukturu korisnika. Trenutna ulaganja ne ukazuju na značajan doprinos.


Pitanje za vrednovanje broj 24: U kojoj je mjeri PRR pridonio ublažavanju klimatskih

promjena i prilagodbi tim promjenama te postizanju glavnog cilja EU-a za 2020. da se emisije

stakleničkih plinova smanje za najmanje 20 % u odnosu na razine iz 1990. ili za 30 % ako to

uvjeti dopuste, povećanju udjela energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji energije

na 20 % te povećanju energetske učinkovitosti za 20 %?

Odgovor na ovo pitanje za vrednovanje se odnosi na glavne zaključke vezane za Prioritet 5,

žarišna područja 5B, 5C, 5D.

Prioriteti i obveze na razini EU

Ciljevi Hrvatske do 2020. godine:

Emisije stakleničkih plinova Udio obnovljivih izvora

energije Energetska učinkovitost

+11% 20% 11.5

Nacionalni ciljevi

Republika Hrvatska obvezala se ispuniti obveze prema prijedlogu Direktive Europske unije

o poticanju obnovljivih izvora energije o udjelu obnovljivih izvora energije, uključujući i

velike hidroelektrane, u bruto neposrednoj potrošnji energije u iznosu od 20%, o udjelu

obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije u prijevozu u 2020. godine u

iznosu od 10% te da se udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije,

uključujući velike hidroelektrane, u ukupnoj potrošnji električne energije u razdoblju do

2020. godine održava na razini 35%.

U odnosu na razine emisija stakleničkih plinova iz 1990. godine Hrvatska do 2020. smije

zabilježiti povećanje od 11% što je rezultat tadašnjeg lošeg gospodarstva prouzročenog

ratnim stanjem. Praćenje emisija stakleničkih plinova i praćenje ispunjenja nacionalne

godišnje kvote ostvaruje se kroz Nacionalni sustav za izračun i izvješćivanje o antropogenim

emisijama iz izvora i uklanjanja pomoću odliva stakleničkih plinova, Nacionalni sustav za

praćenje politike i mjera smanjenja emisija i projekcije i Registar Unije.

Potrebe iz poglavlja 4.2 PRR-a vezane za ovo pitanje za vrednovanje:


199

Potreba 01. Povećanje stupnja profesionalne kompetentnosti, svijesti i prijenosa znanja




Potreba 06. Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i


Potreba 07. Povećanje konkurentnosti prerade i marketinga u sektoru poljoprivrednih

proizvoda

Potreba 15. Održavanje kvalitete vode, tla i zraka

Potreba 19. Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvođenje radova u šumarstvu i

preradi drva


Potreba 23. Diversifikacija aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima

Potreba 26. Poticanje poljoprivrednih gospodarstava da sudjeluju u višim standardima

uzgoja i dobrobiti životinja

Opis konteksta

Indikator CCI 43 – Proizvodnja obnovljive energije iz poljoprivrede i šumarstva sadržava

podatke o proizvodnji energije iz proizvoda, nusproizvoda i ostataka iz proizvodnje u

poljoprivredi i šumarstvu. Povećanjem proizvodnje takve energije smanjuje se efekt

staklenika te utječe na ublažavanje klimatskih promjena. Dodatno se povećava efikasnost i

održivost poljoprivredne i šumarske proizvodnje što je osobito važno za ruralna područja.

Indikator CCI 45 - Emisije iz poljoprivrede podrazumijeva raspolaganje sa točnim podatcima

o poljoprivrednim površinama, ukupnim, obradivim površinama, prema različitim

kategorijama korištenja, količinama organskih i mineralnih gnojiva primijenjenih u

Hrvatskoj. Problematika emisije plinova staklenika iz poljoprivrede vrlo je složena, a

poseban problem predstavlja činjenica da proračun mora biti temeljen na konzistentnim

podatcima. Postojeći način izračuna emisije plinova iz poljoprivrede u Hrvatskoj temelji se

na IPCC metodologiji, koja se može provoditi na različitim razinama, što ovisi o raspoloživim

podatcima.

Prema podacima Eurostata ukupna količina obnovljive energije iz poljoprivrede i šumarstva

2016. godine iznosila je 1575,6 kt en, od čega je 44,3 kt en dolazi iz obnovljive energije iz

poljoprivrede, dok 1531,3 kt en dolazi iz obnovljive energije iz šumarstva. U 2016. godini u

Hrvatskoj je iz obnovljivih izvora energije proizvedeno 2.281,6 kt en, stoga je količina

energije proizvedene iz poljoprivrede činila 69% ukupne proizvedene energije iz obnovljivih

izvora.


200

U 2016. godini ukupna emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede u Hrvatskoj je iznosila

2955.4 kt CO2-eq, od čega 313.3 kt dolazi iz zemljišta pod usjevima, dok su travnjaci

sekvestrirali 212.6 kt CO2-ekvivalenta (NIR 2018). U 2016. godini poljoprivreda je

doprinosila s 12.1% u ukupnoj emisiji stakleničkih plinova u Hrvatskoj.

Crijevna fermentacija životinja (CH4) odgovorna je za oko 40% emisija, dok gospodarenje

stajskim gnojem doprinosi oko 20% u ukupnoj emisiji iz poljoprivrede (CH4 i N2O).

Upravljanje poljoprivrednim tlima (N2O) doprinosi s oko 36%.

Ukupno 83,8 % emisija NH3 u Hrvatskoj u 2016. proizlazi iz sektora poljoprivrede, u iznosu

od 29,3 kt u kojem kategorija Uporabe mineralnih N-gnojiva doprinosi s 26%, dok ostale

emisije proizlaze iz sektora Gospodarenje stajskim gnojivom. Ukupni trend emisije NH3 iz

uzgoja životinja (gospodarenje stajskim gnojem) ovisi o broju životinja, te načinu

gospodarenja gnojivom.

Tablica 96: Prikaz zajedničkih pokazatelja konteksta

Pokazatelj Jedinica 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Obnovljiva

energija iz

poljoprivrede

kt en 13,2 kt en N/A N/A 46 kt en N/A N/A 44,3 kt en

Obnovljiva

energija iz

šumarstva

kt en 473 kt en N/A 694 kt en 704 kt en N/A N/A 1531,3 kt

en

Udio emisije

stakleničkih

plinova iz

poljoprivrede u

ukupnoj emisiji

RH

% 9,9 10,3 12,7 9,5 10,5 10,9 12,1

Ukupne GHG

emisije iz

poljoprivreda

(CH4 i N2O i

emisija iz

tla/uklanjanje)

k t

ekvivalenta

CO2

3.022,4 3.100,5 3.055,9 2.890,0 2,667,9 2.542,6 2.955,4

Crijevna

fermentacija

(CH4)

% 40% 40% 39% 38% 37% 39% 39%

Gospodarenje

stajskim gnojem

(CH4)

% 16% 15% 15% 14% 14% 15% 15%


201

Gospodarenje

stajskim gnojem

(N2O)

% 6% 6% 6% 5% 5% 6% 5%

Poljoprivredna

tla(N2O) % 36% 39% 37% 34% 32% 33% 36%

Emisija iz usjeva

(LULUCF) % 5% 5% 7% 6% 2% 7% 10%

Odliv iz pašnjaka

(LULUCF) % -3% -2% -3% -2% -2% -4% -7%

Broj uvjetnih grla

CCI 21 UG

1.020.180 864.020

Emisije

amonijaka iz

poljoprivrede

kt NH3 30,8 31,76 31,6 27,8 26,7 28,7 29,3

Potrošnja

mineralnih

gnojiva

t N 109.345 125.015 106.884,4 77.919,6 73.680,25 87.427,7 72.320,0

Provedba Programa

Mjere koje su imale najznačajniji doprinos za vrednovanje:


4.1 - Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva

M07 – Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

7.2 – Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući

ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije

M08 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma

8.6 – Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing

šumskih proizvoda

M10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene

M11 – Ekološki uzgoj


202

Tablica 97: Zbirna tablica o raspodjeli sredstava, broj i vrijednost objavljenih poziva

z dostavu prijedloga glavnih mjera

Mjera/podmjera Opis

Financijska

raspodjela

(EUR)

Poziv na dostavu

prijedloga

Financirane

operacije

Operacije plaćene u

cijelosti

Br. EUR Br. EUR Br. EUR

M04 4.1

Potpora za

ulaganja u

poljoprivredna

gospodarstva

294.636.60

8.34 4.180

146.027.1

13.00 1.273

292.859.8

25.00 508

118.043.995

.29

M07 7.2

Ulaganja u

izradu,

poboljšanje ili

proširenje svih

vrsta male

infrastrukture,

uključujući

ulaganja u

obnovljive

izvore energije i

uštedu energije

163.204.91

2.52 469

227.172.7

68.56 285

127.290.5

79.00 229

45.201.903.

32

M08 8.6

Potpora za

ulaganja u

šumarske

tehnologije te u

preradu,

mobilizaciju i

marketing

šumskih

proizvoda

37.140.107

.67 282

65.449.83

5.00 52

17.162.67

2.00 22

2.572.943.9

6

M10

Poljoprivreda,

okoliš i

klimatske

promjene

11.037.835

.39 10.989

59.396.98

6.00 16.442

59.396.98

6.00 16.442

59.396.986.

00

M11 Ekološki uzgoj 80.117.794

.72 12.329

138.226.4

08.00 140.891

138.226.4

08.00 140.891

138.226.408

.00

Total FA 586.137.258.64 28.249 636.273.1

10.56 158.943

634.936.4

70.00 158.092

363.442.236

.57


203

Tablica 98: Kvantifikacija pokazatelja učinka vezanih uz glavne mjere

Pokazatelj Vrijednost 2018 %

I07 Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova u

poljoprivredi

minimalno 29554

kt CO2 smanjenje od minimalno 1%

2018. godine u Hrvatskoj je bilo 828,837 MW instaliranih proizvodnih kapaciteta obnovljivih

izvora energije iz kojih je proizvedeno ukupno 2.482.533.220 kWh (Izvor: HROTE). U sektoru

poljoprivrede instalirano je 219 kW proizvodnih kapaciteta iz kojih je proizvedeno 240.900

kWh, što čini 0.01% ukupno proizvedene energije iz obnovljivih izvora energije.

Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi u Hrvatskoj je u 2018. godini

iznosilo 29554 kt CO2, dok je smanjenje emisija stakleničkih plinova provedbom ovog

Programa procijenjeno na oko 29 kt CO2, što je 1% ukupnih emisija stakleničkih plinova iz

poljoprivrede.

Povećanje energetske učinkovitosti nemoguće je izračunati s obzirom da žarišno područje 5B

u Hrvatskoj nije aktivirano.

Definiranje kriterija procjene i relevantnih pokazatelja

Tablica 99: Veze između kriterija procjene, zajedničkih i dodatnih pokazatelja

rezultata


Povećalo se ulaganju u energetsku

učinkovitost

T15 – Ukupna ulaganja u energetsku

učinkovitost

Žarišno područje 5B u Hrvatskoj nije

aktivirano stoga je ovaj kriterij

nemoguće izračunati

Povećalo se ulaganje u proizvodnju iz


T16 – ukupna ulaganja u proizvodnju iz


Izravni doprinosi: 189.746.02 EUR od

čega je potpora iznosila 164.996.54

EUR. Ukupan broj korisnika 6.

T16 - 189.746.02 EUR

Povećala se učinkovitost korištenja

energije u poljoprivrednim projektima

R 14 – Povećanje učinkovitosti

korištenja energije u poljoprivredi u

projektima Programa ruralnog razvoja


204

Žarišno područje 5B u Hrvatskoj nije

aktivirano stoga je ovaj kriterij

nemoguće izračunati

Povećalo se korištenje obnovljivih

izvora energije

R 15 - Količina energije proizvedena iz


sufinanciranih kroz projekte

Ukupan broj projekata: 6. Sve elektrane

su sunčane elektrane. Ukupna snaga

elektrana: 219 kW

Količina energije proizvedena iz


sufinanciranih kroz projekte: 240.900

kWh/god

R 15 - 240.900 kWh/god

Smanjile su se emisije stakleničkih

plinova

R 17/T18 - postotak poljoprivrednog


upravljanju s ciljem smanjenja emisije

stakleničkih plinova i/ili amonijaka

Programirani TOP 10.1.2. doprinio je

cilju T18, kao i TOP-ovi 10.1.7 i 10.1.8.,

koji sekundarno doprinose ŽP 5D.

Ukupno su se ova tri OP-a provodila na

693 ha odnosno 5,8% postavljenog cilja

T9, u vrijednosti od 0,05%

poljoprivrednog zemljišta.

R17/T18 - 0,05%

Smanjile su se emisije metana i

dušikovog oksida

R 18 - smanjene emisije metana i

dušikovog oksida radi primjene mjera u

PRR projektima

Procijenjeno je smanjenje emisija

stakleničkih plinova (N2O) od oko 29 kt

CO2. To smanjenje čini 2,7 % ukupne

emisije N2O iz poljoprivrednih tala u

RH, odnosno 1% ukupnih emisija

stakleničkih plinova iz poljoprivrede.

R18 – 1%

Smanjile su se emisije amonijaka

R 19 - smanjene emisije amonijaka

Procijenjeno je smanjenje emisije

amonijaka (NH3) od oko 0, 39 kt NH3,

što čini 5,1% ukupne emisije amonijaka

iz sektora “Mineralna gnojiva”,


205

odnosno 1,3% ukupne emisije

amonijaka iz poljoprivrede.

R19 – 1,3%

Očuvanje i pohrana ugljika u

poljoprivredi i šumarstvu se povećala

Poljoprivredno i šumsko zemljište za


koji pridonose sekvestraciji ili pohrani

ugljika je povećano

R 20/T19 - % poljoprivrednog i

šumskog zemljišta za koje su sklopljeni

ugovori o upravljanju koji pridonose

sekvestraciji ili pohrani ugljika

- u 2018. godini iznosi 0,12 %, što je

13,07 % postavljenog cilja

- kumulativno u 2018. godini iznosi 0,21

%, što je 23,24 % postavljenog cilja

R20/T19 – 23,24%


Za analizu ovog pitanja korišteni su tablični i tekstualni podaci Ministarstva poljoprivrede,

Eurostata i Državnog zavoda za statistiku. Podaci su pristizali na vrijeme i u skladu sa

očekivanjima, te dovoljno rano kako bi mogli biti pregledani i obrađeni. Komunikacija je

uključivala Ministarstvo poljoprivrede i Agenciju za plaćanja u poljoprivredi.

Pitanje je uključivalo žarišna područja 5B, 5C, 5D te djelomično 5E. Žarišno područje 5B u

Hrvatskoj nije aktivirano (nije bilo mjera i tipova operacija koje su programirane u tom ŽP)

pa nije bilo moguće dobiti podatke o energetskoj učinkovitosti.

Podaci za žarišno područje 5C bili su lako dostupni kroz financijske tablice Ministarstva i

prijavne obrasce korisnika Programa. Pri obradi podataka za žarišno područje 5D zaključeno

je da bi kompletan inventar emisija stakleničkih plinova i amonijaka s gospodarstava koji

primaju potporu PRR-a (u cilju usporedbe s nacionalnim inventarom emisija) trebao

obuhvaćati emisije iz svih podsektora (crijevna fermentacija, gospodarenje stajskim

gnojivom, upravljanje poljoprivrednim tlo, kao i LULUCF sektor). S obzirom na nedostatak

detaljnih podataka za izračun kompletnog inventara, dopunski pokazatelji R18 i R19 su

procijenjeni temeljem izračuna uštede mineralnih gnojiva na bazi dušika za one mjere koje

uključuju ograničenje njihove upotrebe.


Kako bi što detaljnije dobili odgovor na ovo pitanje u obzir su uzeta žarišna područja 5C i 5D

dok žarišno područje 5B, koje bi dalo rezultate energetske učinkovitosti, nije aktivirano.

Detaljno su analizirani zajednički pokazatelji CCI 43 i CCI 45, te pokazatelji cilja/rezultata

T16 i R15 koji su definirani preko žarišnog područja 5C, R17/T18, R18 i R19 koji su definirani

preko žarišnog područja 5D i R20/T19 koji je definiran preko žarišnog područja 5E.


206

Sam Program nije značajno doprinio u smanjenju emisija stakleničkih plinova kao ni

povećanju korištenja energije iz obnovljivih izvora energije. Važno je napomenuti da je ratna

situacija u kojoj se Hrvatska našla nakon 1990. godine, koja se uzima kao referentna godina,

značajno utjecala na slab razvoj gospodarstva što pak direktno utječe na činjenicu da nije bilo

značajnih industrijskih ili poljoprivrednih utjecaja na povećanja emisija, te nikakvih

značajnih ulaganja u obnovljive izvore energije.

Ukupno smanjenje emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi u Hrvatskoj je u 2018. godini

iznosilo 29554 kt CO2, dok je smanjenje emisija stakleničkih plinova provedbom ovog

Programa procijenjeno na oko 29 kt CO2, što je 1% ukupnih emisija stakleničkih plinova iz

poljoprivrede. Kvantifikacija cjelokupnog smanjenja emisija primjenom mjera PRR-a nije

moguća zbog nedostatka odgovarajućih podataka, stoga je kvantifikacija napravljena

temeljem uštede dušika iz mineralnih gnojiva za one operacije za koje je upotreba gnojiva

zabranjena/ograničena. Metodološki gledano, za izračun kompletnog inventara emisija

nedostaju detaljnija saznanja i emisijski faktori za određivanje emisija uz primjenu mjera na

nacionalnoj razini (kako bi bilo moguće usporediti emisije bez mjera i s primjenom mjera),

za što je potrebno raditi dodatna istraživanja.

2018. godine u Hrvatskoj je bilo 828,837 MW instaliranih proizvodnih kapaciteta obnovljivih

izvora energije iz kojih je proizvedeno ukupno 2.482.533.220 kWh (Izvor: HROTE). U sektoru

poljoprivrede instalirano je 219 kW proizvodnih kapaciteta iz kojih je proizvedeno 240.900

kWh ili 20,7136715 TOE, što čini 0.01% ukupno proizvedene energije iz obnovljivih izvora

energije. Važno je napomenuti kako se svih 6 financiranih projekata odnosilo na ulaganje u

sunčane elektrane, a među prijavljenima nije zabilježen nikakav interes za druge oblike

energije kao što je energija iz otpada, nusproizvoda i drugih neprehrambenih sirovina. Slabi

rezultati prvenstveno su odraz loše socioekonomske situacije u poljoprivrednom sektoru

gdje prevladava staro stanovništvo koje nije upoznato s prednostima novih tehnologija i

koristima koje je moguće ostvariti korištenjem obnovljivih izvora energije i energije iz

nusproizvoda i neprehrambenih sirovina. Na samo korištenje navedenih izvora energije u

hrvatskoj se poljoprivredi još uvijek gleda kao na luksuzno ulaganje koje slijedi tek nakon

namirenih osnovnih potreba, pa je broj obiteljskih gospodarstava koja su pokrenula nove

aktivnosti vezane uz ulaganja u obnovljive izvore energije još uvijek neznatan.

Zaključci

Intervencija programa do sada nije značajno doprinijela opskrbi i korištenju obnovljivih


biogospodarstva.

Među prijavljenim projektima pokazan je vrlo slab interes za ulaganja u druge oblike

obnovljivih izvora energije osim sunčanih elektrana. Interes za ulaganje u iskorištavanje

otpada, nusproizvoda i ostataka nije pokazan.

Kvantifikacija cjelokupnog smanjenja emisija primjenom mjera PRR-a nije moguća zbog

nedostatka odgovarajućih podataka, stoga je kvantifikacija napravljena temeljem uštede

dušika iz mineralnih gnojiva za one operacije za koje je upotreba gnojiva

zabranjena/ograničena.


207

Procijenjeno je smanjenje emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrednih tala od oko 2,7 % u

odnosu na ukupne emisije iz poljoprivrednih tala u RH, odnosno od oko 1% u odnosu na

ukupne emisije iz poljoprivrede u RH.

Procijenjeno smanjenje emisija amonijaka iz poljoprivrednih tala iznosi oko 5,1% u odnosu

na ukupne emisije iz poljoprivrednih tala u RH, što čini smanjenje od oko 1,3% u odnosu na

ukupne emisije iz poljoprivrede u RH.

Financijska implementacija mjera koje direktno i indirektno doprinose ŽP 5E je niska, što za

posljedicu ima male površine koje doprinose sekvestraciji ugljika.

Preporuke

Povećati djelovanje na promociji i informiranju poljoprivrednika o prednostima obnovljivih

izvora energije te iskorištavanju otpada, nusproizvoda i ostataka u svrhu biogospodarstva.

Staviti veći naglasak na iskorištavanje nusproizvoda, otpada i ostataka te informirati i

educirati poljoprivrednike o takvim mogućnostima.

Metodološki gledano, za izračun kompletnog inventara emisija nedostaju detaljnija saznanja

i emisijski faktori za određivanje emisija uz primjenu mjera na nacionalnoj razini (kako bi

bilo moguće usporediti emisije bez mjera i s primjenom mjera), za što je potrebno raditi

dodatna istraživanja.


208



2020. godinu da se smanji broj Europljana koji žive ispod nacionalne granice siromaštva?

Prioriteti i ciljevi na nivou EU

Europa 2020. je desetogodišnja strategija Europske unije usmjerena ka postizanju pametnog,

održivog i uključivog rasta. Jedan od njezinih pet ciljeva je i smanjenje broja ljudi kojima

prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost za 20%. Cilj koji je Europa 2020 postavila na

nacionalnoj razini je smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti na

1.220.000, tj. za 150.000 od utvrđene vrijednosti u 2010. godini.

Smanjenje broja osoba kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost u vremenskom

periodu od 2010. do danas popratio je izraziti kontinuirani pad broja stanovnika RH, pa je

tako ciljana vrijednost dostignuta već u 2015. godini (Tablica 1). Jasno je da ovo prividno

postizanje ciljne vrijednosti ne ukazuje na rješavanje problema siromaštva, te da je nužno

osvrnuti se na druge pokazatelje siromaštva i cjelokupni složeni kontekst problema.

Tablica 100: Broj osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u RH po

godinama

Godina 2010. 2015. 2017.

Broj stanovnika RH* 4.417.781 4.203.604 4.124.531

Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti** (%) 31,1 29,1 26,4

Broj osoba u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti 1.373.930 1.223.249 1.088.876

Izvor: *Državni zavod za statistiku, ** Eurostat

Cilj Strategije Europa 2020 koji povezuje problem siromaštva i Program ruralnog razvoja je

„uključivi rast“ koji je definiran kao „osnaživanje ljudi visokom stopom zaposlenosti, ulaganje

u vještine, borbu protiv siromaštva i modernizaciju tržišta rada te sustava osposobljavanja i

društvene zaštite u svrhu pružanja pomoći osobama u predviđanju promjena i upravljanja

njima te izgradnji povezanog društva.“

Prioriteti i ciljevi na nacionalnom nivou

Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. –

2020.) (u daljnjem tekstu Strategija) glavni je nacionalni strateški dokument u ovoj domeni i

njezini su ciljevi sukladni ciljevima Strategije Europa 2020. Ona jasno definira nacionalni

kontekst siromaštva, prepreke koje utječu na ostvarivanje ciljeva Strategije Europa 2020 i

glavna strateška područja u borbi protiv siromaštva, o čemu će više riječi biti u nastavku

teksta, te prepoznaje PRR kao jednu od važnih sektorskih strategija koje bi trebale dati

doprinos u borbi protiv siromaštva.


209

U PRR-u ova je tema zastupljena u okviru Prioriteta 6 „Promicanje društvene uključenosti,

suzbijanja siromaštva te gospodarskog razvoja u ruralnim područjima “, odnosno u žarišnim

područjima 6A (Olakšavanje diversifikacije, stvaranja i razvoja malih poduzeća, kao i

otvaranje radnih mjesta) i 6B (Poticanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima). ŽP 6A u

analiziranom razdoblju nije aktivirano (nije bilo isplata), a ŽP 6B usmjereno je prema

sljedećim potrebama:



Potreba 22. Daljnji razvoj i jačanje lokalnih razvojnih inicijativa

Potreba 24. Razvoj lokalne komunalne, turističke i prometne infrastrukture

Potreba 25. Razvoj temeljnih usluga za ruralno stanovništvo

Opis konteksta

Jedini metodologijom predviđeni zajednički pokazatelj konteksta u ovom pitanju je Stopa

rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (Ljudi kojima prijeti siromaštvo ili socijalna

isključenost ) u ruralnim područjima. Analiza statističkih podataka o navedenoj stopi (Tablica

2) pokazuje pad vrijednosti sa 37,8% u 2012. na 31,1 % u 2017. U promatranom je razdoblju

ovaj pad vrijednosti od 6,7% značajno veći od pada vrijednosti za EU (3,1%) što je povezano

i s prethodno navedenim naglim padom broja stanovnika, no ta je stopa u hrvatskim ruralnim

područjima i dalje za 9,2% veća nego EU prosjek u istoj kategoriji. Riziku su naročito izložene

osobe starije od 65 godina za koje je ova stopa u RH (32,8%) značajno veća od prosjeka EU

(18,2%), zatim niskokvalificirane osobe i osobe sa invaliditetom.

Tablica 101: Zajednički pokazatelji učinka

I.15 Stupanj siromaštva u ruralnim

područjima (%) 2012. 2017.

EU

ukupno 24,8 23,5**

ruralno

(slabo naseljeno) 27,0 24,4**

Hrvatska

ukupno 32,3* 27,9**

ruralno

(slabo naseljeno) 38,0* 33,5**

Izvor: Eurostat, *PRRRH 2014-2020 verzija 7.0, **DG AGRI, CAP context indicators – update 2018


210

Prilikom sagledavanja navedenih vrijednosti važno je uzeti u obzir kompleksnost teme

siromaštva. Osim Stope rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti stručne se analize

siromaštva oslanjanju na niz dodatnih pokazatelja kao što su: Stopa rizika od siromaštva (At-

risk-of-poverty rate), Stopa teške materijalne deprivacije, Stopa rizika od siromaštva prije

socijalnih transfera, Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstvu, Nejednakost distribucije

dohotka – kvintilni omjer, Ginijev koeficijent i dr. Iako bi se moglo reći da generalna

usporedba vrijednosti ovih pokazatelja u 2012. i 2017. godini prema DZS-u ukazuje na

smanjenje rizika od siromaštva u RH, za cjeloviti uvid i razumijevanje trenda siromaštva i

socijalnih razlika potrebna je detaljnija analiza društvene i gospodarske situacije. Kako

obujam razrade te teme nadilazi mogućnosti ovog pitanja za vrednovanje, referirat ćemo se

na Strategiju koja izuzev objašnjenja prevladavajuće situacije i njezinih uzroka, definira i

glavne prepreke u ostvarenju ciljeva Europa 2020, te glavna strateška područja u borbi protiv

siromaštva i socijalne isključenosti, a koji su u vezi i sa rezultatima provedbe mjera PRR.

Prema Strategiji glavne prepreke koje utječu na ostvarenje ciljeva Europa 2020 su:

nedovoljno sudjelovanje na tržištu rada, neusklađenost sustava obrazovanja s potrebama

tržišta rada, velik broj ljudi suočen s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti,

nedovoljno sudjelovanje osoba u cjeloživotnom učenju i nedovoljno razvijena infrastruktura.

Sukladno tome, definirana strateška područja u borbi protiv siromaštva i socijalne

isključenosti su: obrazovanje i cjeloživotno učenje; zapošljavanje i pristup zapošljavanju;

stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama; pristup

zdravstvenom sustavu; skrb o starijim osobama; borba protiv zaduženosti i financijska

neovisnost i uravnoteženi regionalni razvoj.

Provedba PRR-a

Europska komisija je 2008. objavila dokument pod nazivom Siromaštvo i socijalna

isključenost u kojem objašnjava postojanje dvaju fenomena koji su korisni za ispravno

razumijevanje procjene doprinosa PRR-a. To su: „siromaštvo ruralnih područja“(poverty of

rural areas) i „siromaštvo u ruralnim područjima“ (poverty in rural areas). „Siromaštvo u

ruralnim područjima“ podrazumijeva siromaštvo ljudi, ima snažnu socijalnu komponentu i

adresirano je zakonima koji su usmjereni na rješavanje poteškoća siromašnih i smanjenje

siromaštva u cjelini (uključujući i ruralna područja). Fenomen „siromaštvo ruralnih

područja“ odnosi se na ekonomsko stanje područja i dobrobiti života koje ono pruža svojim

stanovnicima. Na njega prvenstveno utječu demografska kretanja (migracije, starenje, spolna

nejednakost i sl.), prostorna udaljenost (infrastruktura i dostupnost osnovnih usluga poput

zdravstva, prometne povezanosti, uvjeta stanovanja, i dr.), edukacija i tržište rada.

Nadovezujući se jedan na drugog, ova četiri faktora (demografija, prostorna udaljenost,

edukacija i tržište rada) potenciraju i produbljuju problem siromaštva ruralnih područja.

Zajednička poljoprivredna politika i Kohezijska politika glavni su instrumenti na europskom

nivou koji, iako nisu usmjereni na smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, imaju

posredno najjači utjecaj na poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim područjima. Program

ruralnog razvoja taj utjecaj može ostvariti kroz edukaciju i poboljšanje stanja na tržištu rada,

ulaganje u infrastrukturu i usluge, modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava, turizam i

podršku malih i srednjih poduzeća. Mjere koje su u relaciji sa navedenim utjecajima su mjere


211

1, 2, 4, 7 i 19 čija je prosječna isplaćenost 13,8 %, odnosno 7% za M01, 11% za M02, 22% za

M04, 19% za M07 i 10% za M19. Navedeni učinak PRR-a predviđen je i Strategijom koja ističe

da je u identificiranim Depriviranim urbanim i ruralnim područjima s visokim rizikom od

siromaštva (u koje je u vrijeme pisanje Strategije spadalo 12 županija i dodatnih 58 gradova

i općina tj. ukupno 28% teritorija države koji je ispod 75% indeksa razvijenosti RH) upravo

poljoprivreda najzastupljenija gospodarska grana.

Pokazatelji relevantnih rezultata i specifičnih ciljeva koji su korišteni u vrednovanju (Tablica

3.) u skladu su sa strateškim područjima u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti

(Poglavlje 3), s očekivanim doprinosom PRR koje navodi Strategija kao i sa definicijom

uključivog rasta u Strategiji Europa 2020 (Poglavlje 1).

Tablica 102: Prikaz pokazatelja relevantnih rezultata i specifičnih ciljeva PRR-a

T3 - ukupan broj sudionika kojima je pružena izobrazba u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 1305/2013

(žarišno područje 1C)

Iznos pokazatelja % (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)

51.753 123% 41.999

R1 / T4 - % poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u

restrukturiranje ili modernizaciju (žarišno područje 2A)

Broj poljoprivrednih gospodarstava

kojima je dodijeljena potpora u okviru

PRR-a za ulaganja u


(žarišno područje 2A)

Poljoprivredna

gospodarstva –

ukupno

Iznos

pokazatelja

R1

% (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)

383 233.280 0,16% 20,51% 1.823 (0,78%)

R2 - promjena u poljoprivrednoj proizvodnji na gospodarstvima kojima je dodijeljena potpora/AWU (jedinica

godišnjeg rada) (žarišno područje 2A)

Iznos pokazatelja Nema ciljanu vrijednost

19.455,97 EUR/GJR

R3 / T5 - % poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena potpora u okviru PRR-a za plan razvoja

poslovanja/ulaganja za mlade poljoprivrednike (žarišno područje 2B)


kojima je dodijeljena potpora u okviru

PRR-a za plan razvoja poslovanja /

Poljoprivredna

gospodarstva -

ukupno

Iznos

pokazatelja

R3



212

ulaganja za mlade poljoprivrednike

(žarišno područje 2B)

618 233.280 0,26% 60,47% 1.004 (0,43%)

R4 / T6 - % poljoprivrednih gospodarstava koja primaju potporu za sudjelovanje u programima kvalitete,

lokalnim tržištima i kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim grupama/organizacijama (žarišno područje 3A)


koja primaju potporu za sudjelovanje

u programima kvalitete, lokalnim

tržištima i kratkim lancima opskrbe te

proizvođačkim

skupinama/organizacijama (žarišno

područje 3A)

Poljoprivredna

gospodarstva -

ukupno

Iznos

pokazatelja

R4


252 233.280 0,11% 17,46% 1.462 (0,63%)

R22/T21 - % ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama lokalnog razvoja (žarišno područje 6B)

Ukupan broj ruralnog stanovništva

obuhvaćenog strategijama lokalnog

razvoja


stanovništva

obuhvaćenog PRR-om

Iznos

pokazatelja

R22


2.371.614 3.602.634 65,83% 166,11% 1.427.724 (39,63%)

R23/T22 - % ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanih usluga/infrastruktura (žarišno područje 6B)

Ukupan broj ruralnog stanovništva

koje ima koristi od poboljšane

usluge/infrastrukture


stanovništva

obuhvaćenog PRR-om

Iznos

pokazatelja

R23


1.272.687 3.602.634 35,32% 118,60% 1.072.653 (29,78%)


213

Kriteriji prosudbe i relevantni pokazatelji


Kriterij prosudbe Zajednički pokazatelji rezultata

Dodatni

pokazatelji

rezultata

PRR je pridonio poboljšanju

dohotka stanovništva u

ruralnim područjima.

T3 - ukupan broj sudionika kojima je pružena izobrazba u

skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 1305/2013 (žarišno

područje 1C) T3=123%

R1 / T4 - % poljoprivrednih gospodarstava kojima je

dodijeljena potpora u okviru PRR-a za ulaganja u

restrukturiranje ili modernizaciju (žarišno područje 2A)

R1/T4 =20,51%

R2 - promjena u poljoprivrednoj proizvodnji na

gospodarstvima kojima je dodijeljena potpora/AWU (jedinica

godišnjeg rada) (žarišno područje 2A)

R2= 19.455,97 EUR/GJR (povećanje od 14,1% kroz 2 godine

nakon ulaganja

R3 / T5 - % poljoprivrednih gospodarstava kojima je

dodijeljena potpora u okviru PRR-a za plan razvoja

poslovanja/ulaganja za mlade poljoprivrednike (žarišno

područje 2B)

R3/T5=60,47%

R4 / T6 - % poljoprivrednih gospodarstava koja primaju

potporu za sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim

tržištima i kratkim lancima opskrbe te proizvođačkim

grupama/organizacijama (žarišno područje 3A)

R4/T6=17,46%

R22/T21 - % ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama

lokalnog razvoja (žarišno područje 6B) R22/T21=166,11%

R23/T22 - % ruralnog stanovništva koje ima koristi od

poboljšanih usluga/infrastruktura (žarišno područje 6B)

R23/T22=118,60%

Opis metodološkog pristupa i izazova/rizika

Ovo zajedničko pitanje za vrednovanje nije direktno vezano uz žarišna područja PRR, nego

uz glavne ciljeve EU pa se iz tog razloga oslanja na odabrane učinke nekoliko mjera iz

različitih žarišnih područja, tj. na niz pokazatelja iz drugih pitanja. Konkretno, pokazatelji T3,


214

R2, R22/T21 i R23/T22 su ciielosno preuzeti iz ZPV-a (redom) 3, 4 i 19, dok su za izračun

pokazatelja R1/T4, R3/T5 i R4/T6 korištene vrijednosti pokazatelja iz ZPV-a (redom) 4, 5 i

7. Osim predviđenog direktnog doprinosa mjera 1, 2, 4 i 7, u obzir je uzet i doprinos mjere

19.

Metodologijom predviđeni pristup primarno sagledava doprinos Strategiji Europa 2020 kroz

ŽP 6A i 6B, no kako za mjere u okviru 6A nije izvršena isplata do kraja 2018., ovo ŽP nije

uključeno u vrednovanje. Drugo ograničenje u vrednovanju vezano je uz kompleksnost i

širinu samog pitanja. Naime, na stanje siromaštva utječe i niz drugih društveno-gospodarskih

faktora, a ulaganje u primjerice infrastrukturu i usluge ruralnih područja se preklapa sa

drugim nacionalnim, regionalnim i lokalnim ulaganjima u razvoj pa je nemoguće izolirati i

mjeriti sami učinak PRR-a. Nadalje, za očekivani učinak koji bi edukacija, modernizacija i

restrukturiranje gospodarstava trebali imati na poboljšanje tržišta rada ili učinak koji će

ulaganje u usluge i obnovu sela imati na kvalitetu života ruralnog stanovišta, potreban je duži

vremenski period od promatranog.


Iz vrijednosti pokazatelja relevantnih rezultata (Tablice 3. i 4.) vidljivo je da ukupan broj

sudionika kojima je pružena izobrazba u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) br. 1305/2013

iznosi 123% od ciljane vrijednosti. Ovaj veliki broj sudionika u programima izobrazbe

ukazuje na interes za dodatnim usavršavanjem kod ruralnog stanovništva koje je zahvaljujući

adekvatnoj promidžbi i komunikaciji Ministarstva poljoprivrede ponuđenu edukaciju

prepoznalo i u njoj sudjelovalo. Europa 2020 veliki naglasak stavlja upravo na stjecanje novih

vještina i cjeloživotno učenje koje smatra ključnim u povećanju zaposlenosti i borbi protiv

siromaštva jer ono omogućava bolje iskorištavanje radnog potencijala i prilagođavanje

novim uvjetima u društvu. U obrazovanju odraslih Hrvatska je još uvijek značajno ispod

europskog prosjeka pa se može zaključiti kako je PRR doprinio ciljevima Strategije Europa

2020 kroz stvaranje mogućnosti dodatnog obrazovanja radno sposobnih odraslih osoba.

Visoke vrijednosti postotka ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama lokalnog

razvoja (166,11% od ciljane vrijednosti) i postotka ruralnog stanovništva koje ima koristi od

poboljšanih usluga ili infrastruktura (118,60% od ciljane vrijednosti) posljedica su okvirno

procijenjenih ciljnih vrijednosti prilikom izrade PRR, povećanja broja jedinica lokalne

samouprave unutar LAG-ova, ali i ažuriranja planova razvoja JLS. Projekti iz lokalnih

razvojnih strategija su većinom u početnoj fazi provedbe i nije još moguće razmatrati njihov

utjecaj na problem siromaštva. Značajni dio (oko 80%) ugovorenih sredstava unutar mjere 7

do kraja 2018. još nije bio isplaćen, a kako se radi o projektima poboljšanja infrastrukture i

lokalnih temeljnih usluga može se zaključiti kako će pružiti važan doprinos podizanju

kvalitete života u ruralnim područjima, ali tek u narednom vremenu.

PRR je kroz niz mjera doprinio efektivnosti i konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

što je vidljivo kroz pokazatelje: postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je dodijeljena

potpora za ulaganja u restrukturiranje ili modernizaciju (20,51% od ciljane vrijednosti),

zatim za plan razvoja poslovanja/ulaganja za mlade poljoprivrednike (60,47% od ciljane

vrijednosti) te postotak poljoprivrednih gospodarstava koja su primila potporu za


215

sudjelovanje u programima kvalitete, lokalnim tržištima i kratkim lancima opskrbe te

proizvođačkim grupama/organizacijama (17,46% od ciljane vrijednosti). Očekivano je da su

uložena sredstva rezultirala uspješnijim poslovanjem, povećanim prihodima, otvaranjem

radnih mjesta za mlade, razvojem partnerstva i općenito boljom konkurentnošću

poljoprivrednih proizvoda na tržištu što bi u budućnosti trebalo rezultirati i boljim životnim

standardom u ruralnim područjima.

Zbog složenosti niza društveno-gospodarskih čimbenika koji utječu na stopu siromaštva i

preklapanja sa drugim nacionalnim, regionalnim i lokalnim ulaganjima u razvoj i tržište, nije

moguće izolirati i izmjeriti sami učinak PRR na smanjenje siromaštva. Može se zaključiti da

su svi navedeni doprinosi PRR-a značajni i da pridonose postizanju cilja Strategije Europa

2020 da se smanji broj osoba koje žive ispod nacionalne granice siromaštva, ali obzirom da

su usmjereni na osnaživanje tržišta rada, poticanje lokalnog razvoja i mijenjanje kvalitete

života u ruralnim područjima, njihov se učinak može očekivati tek kroz duži vremenski

period i u kontekstu ostalih društveno-gospodarskih faktora.

Zaključci

PRR doprinosi postizanju cilja Strategije Europa 2020 da se smanji broj Europljana koji žive

ispod nacionalne granice siromaštva kroz ulaganja u strukovno osposobljavanje i

savjetovanje čime omogućava bolje iskorištavanje radnog potencijala ruralnog stanovništva

i doprinosi povećanju zaposlenosti, kroz ulaganja u infrastrukturu i lokalne temeljne usluge

koje podižu kvalitetu života u ruralnim područjima, te kroz ulaganja u modernizaciju,

restrukturiranje i umrežavanje poljoprivrednih gospodarstava čime potiče njihovo

uspješnije poslovanje. Navedeni doprinos je značajan jer je upravo poljoprivreda glavna

gospodarska grana u područjima s visokim rizikom od siromaštva, no njegov se učinak

preklapa sa drugim ulaganjima u razvoj i tržište i društveno-gospodarskim kretanjima pa

stoga nije moguće izolirati i izmjeriti njegov doprinos. Nadalje, značajni dio ugovorenih

sredstava tek treba biti isplaćen, a za učinak koji edukacija, restrukturiranje gospodarstava i

obnova sela imaju na smanjenje stope siromaštva i socijalne isključenosti potreban je duži

vremenski period. U ovoj se fazi izdaci za Mjeru 19 odnose na pripremne radnje. Također, i

za Mjeru 7 važan je dio troškova odnose se na pripremu strateških planova razvoja od strane

mnogih općina. U oba slučaja, učinci provedbe PRR-a na smanjenje ukupne stope siromaštva

mogu se očekivati tek u konačnoj fazi PRR-a.


Pitanje za vrednovanje broj 26: U kojoj je mjeri PRR pridonio poboljšanju okoliša te

postizanju cilja strategije EU-a za bioraznolikost da se zaustavi gubitak bioraznolikosti i

degradacija usluga ekosustava?

Odgovor na ovo pitanje za vrednovanje se odnosi na glavne zaključke vezane za Prioritet 5,

žarišna područja 4A, 4B i 4C.


216

Prioriteti i ciljevi na nivou EU

Glavni cilj povezan je sa Strategijom EU-o biološkoj raznolikosti koja ima za cilj zaustaviti

gubitak biološke raznolikosti i usluga ekosustava u EU i pomoći zaustaviti globalni gubitak

bioraznolikosti do 2020. godine.

Strategija odražava obveze koje je EU preuzela 2010. godine, u okviru međunarodne

Konvencije o biološkoj raznolikosti. Vizija Strategije za 2050. godinu je da "do 2050. godine

bioraznolikost Europske unije i usluge ekosustava koje on pruža - prirodni kapital - zaštićene

su, cijenjene i prikladno obnovljene za intrinzičnu vrijednost biološke raznolikosti i za njihov

bitan doprinos dobrobiti ljudi i gospodarskom prosperitetu, te tako da Izbjegavaju se

katastrofalne promjene uzrokovane gubitkom biološke raznolikosti. Specifični cilj 3 Cilj 3

Strategije EU-a za bioraznolikost koji je relevantan za ovo pitanje je 'Postizanje održivije

poljoprivrede i šumarstva, koji glasi:

„Do 2020. maksimizirati poljoprivredne površine travnjaka, obradivog zemljišta i trajnih

nasada koje pokrivaju mjere vezane uz biološku raznolikost u okviru ZPP-a kako bi se

osiguralo očuvanje biološke raznolikosti i postiglo mjerljivo poboljšanje statusa očuvanja

vrsta i staništa koje ovise o poljoprivredi ili su pogođene poljoprivredom i pružanjem usluga

ekosustava u usporedbi s referentnom vrijednošću EU2010, čime se doprinosi poboljšanju

održivog upravljanja“

2. Prioriteti i ciljevi na nacionalnom nivou

Strateški cilj Hrvatske je obnova, očuvanje i poboljšanje biološke raznolikosti i visoke

prirodne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta (npr. NATURA 2000) promicanjem okolišno

učinkovitih sustava, uključujući organski uzgoj i ne-proizvodna ulaganja. Odobravanje

naknada za ekonomske gubitke s kojima se suočavaju poljoprivrednici u područjima sa

prirodnim i drugim posebnih ograničenjima omogućit će održavanje poljoprivrednog

zemljišta i očuvanje sela, kao i promicanje održivog sustava poljoprivredne proizvodnje u tim

područjima. Takva naknada će pridonijeti sprječavanju napuštanja zemlje i smanjiti rizik od

gubitka biološke raznolikosti. Nedostatak svijesti o važnosti i prednostima održivog

upravljanja ekosustavima rezultirao je intenzivnim poljoprivrednim praksama i

prekomjernom korištenju gnojiva i pesticida s posljedičnim utjecajem na okoliš koji treba

rješavati specifičnim mjerama potpore koje podupire širenje znanja o praksi zaštite okoliša

u poljoprivredi. Stoga će se Programom doprinijeti dostignuću ciljeva postavljenih u

Strategiji Europa 2020. o bioraznolikosti s naglaskom na održivijoj poljoprivredi i šumarstvu.

Približno 27 % sredstava PRR-a je alocirano za postizanje ovog cilja.

PRR cilju ZPP-a „Osiguravanje održivog upravljanja prirodnim resursima i klimatskim

djelovanjem“ doprinosi specifično kroz mjere programirane u okviru Prioriteta 4

„Obnavljanje, očuvanje i jačanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom“, i

njegovim posebno osmišljenim žarišnim područjima 4A (FA 4A) kako bi se postigao ovaj cilj.

Budući da samo postojanje ekosustava ovisi o statusu, količini i kvaliteti prirodnih resursa, a

posebno vode i tla, FA 4B i FA 4C upravljanju vodnim i zemljišnim resursima neizravno

doprinose postizanju cilja biološke raznolikosti. Osim toga, budući da će klimatske promjene


217

utjecati na ekosustave, bilo kakve mjere za ublažavanje i prilagodbu također posredno,

doprinose postizanju ciljeva biološke raznolikosti.

Opis konteksta

C.34 - Područja Natura 2000.

Tablica 104: Područja pod mrežom Natura 2000

SEBI 01 pokazatelj populacije čestih ptica(uključujući i česte ptice na poljoprivrednom

zemljištu) (SEBI: streamline European Biodiversity Indicators)

S obzirom na njihovu osjetljivost na promjene u okolišu, ptice su, kao i leptiri izvrsni

pokazatelji stanja okoliša i bioraznolikosti. Dugoročni trendovi u populaciji ptica na

poljoprivrednom zemljištu, šumama i svim uobičajenim populacijama leptira za ptice i

pašnjake pokazuju da je u Europi došlo do velikog smanjenja biološke raznolikosti povezane

s agroekosustavima i travnjacima. Između 1990. i 2015. godine, indeks ptica na

poljoprivrednom zemljištu (zajednički indeks za 26 zemalja EU) se smanjio za 32% (Slika 1),

prvenstveno zbog gubitka, fragmentacije i degradacije prirodnih i poluprirodnih ekosustava.

Na EU razini i dalje je izazov postići široku i učinkovitu primjenu mjera očuvanja u europskim

politikama (Direktiva o pticama i staništima, Okvirna direktiva o vodama, mjere zaštite

okoliša u ZPP) kako bi se pomoglo oporavku populacija ugroženih vrsta na nacionalnoj i

europskoj razini. Slično kao i za ptice, indeks populacije travnjačkih leptira za 19 zemalja koje

prate ovaj indeks pokazuje također značajnu depopulaciju leptira (32%) u razdoblju od 1990.

do 2015., uz blažu krivulju pada u zadnjih 10 godina.

TERITORIJ POD MREŽOM NATURA

2000

KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO

ZEMLJIŠTE POD NATUROM 2000

ŠUMSKO PODRUČJE POD

NATUROM 2000

Područje

posebne

zaštite (SPA)

Područje od

značaja za

zajednicu

(SCI)

Teritorij u

okviru

mreže

Natura

2000

Poljoprivredno

zemljište

Poljoprivredno

zemljište

(uključujući

prirodne

travnjake)

Šumsko

područje

Šumsko

područje

(uključujući i

prijelazne

šume)

Godina % teritorija % korištenog poljoprivrednog

zemljišta % šumskog područja

2011. 30,1 28,3 36,5 22,5 25,5 45,6 44,8

2016. 30,1 28,3 36,6 22,3 25,7 45,7 45,0


218

Slika 14: Indeksi čestih vrsta ptica na razini Europe (bez RH – s obzirom da se prije 2015.

godine nisu sustavno prikupljali podaci). Izvor podataka: EAA

C.37 - Poljoprivredna područja velike prirodne vrijednosti (PPVPV)

Poljoprivredne površine kao visoka prirodna vrijednost uključuju područja u Europi gdje

poljoprivreda predstavlja važnu (ili čak glavnu) upotrebu zemljišta, u kojoj je ista popraćena

poljoprivredom ili služi kao podrška velikoj raznolikosti vrsta i staništa, ili prisutnosti vrsta

čije je očuvanje od europskog značaja, nacionalno i / ili regionalno". Identificirana su 3 glavna

tipa poljoprivrednog zemljišta velike prirodne vrijednosti: poljoprivredno zemljište sa

velikim udjelom poluprirodne ili prirodne vegetacije; poljoprivredno zemljište sa mozaikom

staništa i niskim intenzitetom korištenja zemljišta; poljoprivredno zemljište na kojem

obitavaju rijetke vrste ili velik udio europskih i svjetskih populacija.

PPVPV izračunata u 2018. godini obuhvaćaju 634 786,99 ha, što čini 48,24% KPP-a. Karta

PPVPV dobivena je preklapanjem odabranih CLC klasa s međunarodno i nacionalno važnim

područjima za biološku raznolikost, uključujući područja važna za ptice (IBA - Important Bird

Areas), područja važna za leptire (PBA - Prime Butterfly Areas) te područja ekološke mreže

NATURA 2000. Kao specifičnost Hrvatske, u PPVPV su uključeni i slatkovodni ribnjaci velike

prirodne vrijednosti. S obzirom da ta važna područja mogu biti ugrožena napuštanjem ili

intenzifikacijom poljoprivredne proizvodnje, potrebno je pratiti njihovo stanje i trend u

smislu površina pod odgovarajućim načinima gospodarenja.

40

50

60

70

80

90

100

110

120

19

90

19

91

19

93

19

94

19

96

19

97

19

99

20

00

20

02

20

03

20

05

20

06

20

08

20

09

20

11

20

12

20

14

20

15

Indeksi čestih vrsta ptica - EU (bez RH)Indeks čestih ptica (168vrsta)

Indeks čestih vrsta ptica napoljoprivrednom zemljištu -FBI (39 vrsta)

Indeks čestih šumskih ptica(34 vrste)

Referentna vrijednost


219

Potencijalni višak dušika i fosfora na poljoprivrednom tlu

Tablica 105: Potencijalni višak dušika i fosfora na poljoprivrednom tlu (Izvor:

Državni zavod za statistiku)

Pokazatelj 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Potencijalni višak dušika na poljoprivrednom zemljištu (kg N/ha/godina)

64 65 81 94 88 51 58 65 43

Potencijalni višak fosfora na poljoprivrednom zemljištu (kg P/ha/godina)

10 2 7 6 7 3 6 4 -4

Procedure provedbe PRR-a

Tipovi operacija koji su programirani pod P4, a provodili su se do kraja 2018. godine su:

1.1.1., 2.1.1., 2.1.3., 2.3.1., 8.5.1., 8.5.2., 10.1.1., 10.1.3., 10.1.4., 10.1.5., 10.1.6., 10.1.8., 10.1.9.,

10.1.10., 10.1.11., 10.1.12., 10.1.13., 10.1.15., 10.1.16., 10.2.1., 11.1.1., 11.2.1., 13.1.1., 13.2.1,

13.3.1. Jedini tip operacije koji se nije provodio je bio 4.4.1. Od navedenih operacija, isplata

do kraja 2018. godine nije bilo za sljedeće operacije: 10.1.6 (nije bilo zaprimljenih zahtjeva),

10.1.11., 10.1.12, 10.1.13, 10.1.15, 10.1.16.

U odnosu na ukupna alocirana sredstva za P4, ugovoreno je 36%. Tome je najviše doprinijela

provedba M11, za koju je isplaćeno 61% alociranih sredstava za ovu mjeru, zatim M13 sa

iskorištenih 45%. Dok su M11 i M13 sa svim TOP-ovima programirane pod P4, M10 je

programirana većim dijelom (sve osim TOP-ova: 10.1.2., 10.1.7. i 10.1.14). S obzirom na

ukupna alocirana sredstva za M10 ugovoreno je 11%. Operacija 4.4.1 programirana pod P4

nije se do sada provodila. Apsorpcija podmjere 10.1., za koju je doprinos programiran u cilju

očuvanja i poboljšanja bioraznolikosti, je najmanje apsorbirana. Detaljniji pokazatelji

provedbe opisani su pod odgovorima vezanim uz ŽP 4A, 4B i 4C.

Tablica 106: Alocirana, ugovorena i isplaćena sredstva po mjerama unutar Prioritetu

4 (EUR)

Žarišno

područje Mjere Alocirano Ugovoreno Ugovoreno/alocirano Ukupno isplaćeno Plaćeno/alocirano

P4

M01 6.666.667 772.964 12% 425.339 6%

M02 16.941.176 1.444.264 9% 567.699 3%

M04 26.682.353 0 0% 0 0%

M08 47.881.225 3.033.988 6% 577.154 1%


220

M10 111.667.680 11.976.519 11% 10.859.029 10%

M11 128.309.624 78.816.354 61% 78.816.354 61%

M13 321.600.000 145.742.205 45% 145.742.205 45%

UKUPNO 659.748.724 241.786.296 37% 236.987.781 36%

Pokazatelji rezultata

Tablica 107: Prikaz relevantnih pokazatelja rezultata i njihovog ostvarenja (odnose

na prioritetno područje 4)

R6 / T8 -% šuma ili drugih šumskih područja za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupire

bioraznolikost (ŽP 4A)

Za izračun se koristila ukupna površina obuhvaćena

konverzijom (ha) iz operacije 8.5.1. (168,21 ha) % ostvarenja (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)

0.007% 2,72 0,25

R7 / T9 -% poljoprivrednog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju kojima se podupire

bioraznolikost i/ili krajobrazi (ŽP 4A)

Površina pod operacijama 10.1 - 4192,3 ha (10.1.3, 10.1.4,

10.1.5, 10.1.7, 10.1.8), 11.1 (42242.3 ha) i 11.2. (38414.0 ha).

Ukupna površina: 84,848.57 ha

% ostvarenja (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)

6,44% 83,85 7,68%

R8 / T10: postotak poljoprivrednog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja

vodama (žarišno područje 4B)

Za izračun su korištene površine predviđene za M10 (10.1.1.,

10.1.2) i M11 811.1 i 11.2) % ostvarenja (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)

6,16% 118,92 5,18%

R9 / T11: postotak šumskog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja

vodama (žarišno područje 4B)




221

0.007% 2,72 0,25

R10 / T12: postotak poljoprivrednog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg

gospodarenja tlom i/ili sprečavanja erozije tla (žarišno područje 4C)

Za izračun su korištene površine predviđene za M10 (10.1.1.,

10.1.2) i M11 811.1 i 11.2) % ostvarenja (2018.) Ciljana vrijednost (2023.)

6,16% 118,92 5,18%

R11 / T13: postotak šumskog zemljišta za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg gospodarenja tlom

i/ili sprečavanja erozije tla (žarišno područje 4C)



0.007% 2,72 0,25%


Kriteriji prosudbe i odgovarajući pokazatelji učinka analizirani u cilju ogovaranja na

evaluacijsko pitanja dani su u Tablici 5.


Kriterij prosudbe Korišteni pokazatelji

Biološka raznolikost i usluge ekosustava su obnovljene.

Genetski resursi su zaštićeni

I.8 Indeks ptica na poljoprivrednom zemljištu (FBI)

I.9 Poljoprivreda visoke prirodne vrijednosti (HNV)

Popis lokalnih pasmina u opasnosti da bude izgubljene

u poljoprivredi i biljnih genetskih resursa pod

prijetnjom genetske erozije

Ušteda vode i sačuvana i poboljšana kvaliteta vode

I.10 Upotreba vode u poljoprivredi

I.11 Kvaliteta voda – bruto bilanca gnojiva

I.11 Kvaliteta voda – onečišćenje dušikom


222

Kvaliteta tla je poboljšana i erozija je spriječena

I.12. Organska tvar u tlu na obradivim površinama

I.13 Erozija tla vodom

Opis metodološkog pristupa i izazova/rizika ukoliko ih je bilo

Ovo zajedničko pitanje za vrednovanje nije direktno vezano uz žarišna područja PRR, nego

uz glavne ciljeve EU pa se iz tog razloga oslanja na odabrane učinke nekoliko mjera iz

različitih žarišnih područja, tj. na niz pokazatelja iz drugih pitanja. Konkretno, pokazatelji

R6/T8, R7/T9, I.8 i I.9 su preuzeti iz ZPV 8, R8/T10 i i R9/Z11, I.10 i I.11 iz ZPV 9T3, R10/T12,

R11/T13i I.12 i I.13 iz ZPV10. Unutar navedenih ZP je i objašnjena metodologija proračuna

pokazatelja učinaka. Osim pokazatelja učinka mjera, za odgovor na ovo pitanje korištena je i

kvalitativna analiza.

Metodologijom predviđeni pristup primarno sagledava doprinos strategiji Europa 2020 kroz

ŽP 4A, a sekundarno i kroz ŽP 4B i 4C. Analizirane su individualne operacije programirane za

očuvanje staništa i bioraznolikosti, te je ocjena učinka napravljena na temelju kombinacije

kvalitativne ocjene i gore navedenih kvantitativnih pokazatelja rezultata i učinaka, uzimajući

u obzir vrstu intervencije, prostornu i vremensku dimenziju učinka mjera, vrijednost i

osjetljivost područja pod mjerama, te njihov doprinos EU ciljevima.

Analiza učinaka mjera PRR-a u cilju poboljšanju okoliša te postizanju cilja strategije EU-a za

bioraznolikost da se zaustavi gubitak bioraznolikosti i degradacija usluga ekosustava bazira

se prvenstveno na površinskim mjerama unutar podmjera 10.1, 11.2, 11.2, 13.1, 13.2, 13.3, i

13.4, te 8.5.


Doprinos PRR-a cilju strategiju EU da se zaustavi gubitak bioraznolikosti i degradacija

usluga ekosustava

I.8 Indeks ptica na poljoprivrednom zemljištu (FBI)

Za procjenu učinaka PRR-a na biološku raznolikost Uredbom 808/2014 uveden je kao

pokazatelj konteksta Indeks čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima (eng. Farmland

Bird Index: FBI) koji ukazuje na promjenu trenda biološke raznolikosti kroz praćenje

populacije ptica na poljoprivrednim područjima.


223

Tablica 109: Razvoj indeksa ptica poljoprivrednih staništa u RH (Izvješće o izračunu

zajedničkog poljoprivredno-okolišnog pokazatelja PRR 2014.-2020.: CCI 35., 2018.

godina)

Godina 2015 2016 2017 2018

Indeks (FBI) 100 (referentna

godina) 95 102 100

Indeks se prati od 2015. godine, te još fluktuira oko početne vrijednosti (Tablica 6) te da je

prerano za donošenje zaključaka o postojanosti trenda, odnosno o utjecaju poljoprivrede na

vrste iz indeksa, jer se radi tek o četverogodišnjem istraživanju (2015.-2018.), a u prirodnim

sustavima su fluktuacije brojnosti određenih populacija uobičajene. Stoga je potrebno i dalje

kontinuirano vršiti praćenja čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima u RH, kao što

se to radi u ostalim državama članicama EU. U okviru podmjere 10.1. uvedena je Pilot mjera

zaštite kosca (Crex crex), kao ugrožene vrste, čiji opstanak ovisi o travnjacima s visokom

vegetacijom, te je također pokrenut i program praćenja učinka PRR na brojnost ovih jedinki,

čiji rezultati će biti dostupni za ex-post evaluaciju.

Temeljem indeksa praćenja čestih vrsta ptica na poljoprivrednom zemljištu, može se

zaključiti da PRR do sada nije doprinijelo niti umanjio SEBI indikator FBI, odnosno ne može

se reći postotak kojim je PRR doprinio povećanju brojnosti čestih vrsta ptica na

poljoprivrednom zemljištu. Pilot mjera za zaštitu kosca provedena nje do sada na 27%

planirane površine, dok je pilot mjera za zaštitu leptira provedena na svega 0,4% površine. U

narednom razdoblju očekuje se veća apsorpcija ovih operacija, kada se očekuje mjerljiviji

učinak programiranih mjera. Površine pod ovim mjerama su gotovo u cijelosti u PPVPV,

odnosno u Natura 2000 području (SPA). Operacija 10.1.3 također u velikoj mjeri doprinosi

povećanju bioraznolikosti očuvanjem travnjaka visoke prirodne vrijednosti (62% površine

pod operacijom 10.3. se nalazi u Natura 2000 području). Pri procjeni napretka korišten je

Proxy pokazatelj je korišten, koji ukazuje na % KPP koji je imao koristi od intervencija PRR-

a za bioraznolikost (Mjere 10, 11) koji može imati pozitivan učinak na populacije ptica, koji

iznosi 6,4%, odnosno 3% za KPP u SPA.

I.9 Poljoprivreda visoke prirodne vrijednosti (H PPVPV)

Aktivnosti PRR-a imaju potencijalno povoljni učinak poljoprivredna područja "visoke

prirodne vrijednosti" uglavnom se odnose na:

• održavanje korištenja poljoprivrednog zemljišta koje spada u kategoriju polu-

prirodnih vegetacijskih područja kao što su stalna livada i pašnjaci (Podmjera 10.1.);

• održavanje ili čak novo uvođenje ekstenzivnih sustava gospodarenja

poljoprivrednim zemljištem (npr. Podmjera 11.1) koji povećavaju / održavaju razine


224

diferencijacije i ekološke složenosti uz prisutnost ekološke infrastrukture i mozaike

uzgoja.

Udio pojedinih mjera programiranih za izravni doprinos zaštiti bioraznolikosti prikazan je u

Tablici 7, iz koje se vidi da specifične mjere za zaštitu pojedinih vrsta se nalaze gotovo u

cijelosti u PPVPV. Udio površine pod podmjerama10.1, 11.1 i 11.2 čini 5% ukupne PPVPV

površine, odnosno 2,4% KPP-a. Ukoliko se dodaju i površine pod mjerom 13 (kojima se

također čuva prirodna vrijednost i krajobrazna raznolikosti), onda je doprinos PRR-a koje

doprinose cilju EU čini 10.8% KPP –a (indeks I9.), a cilj je da se što veća površina pod

mjerama bude unutar PPVPV.

Doprinos PRR-a Direktivi o pticama i Direktivi o staništima:

• PRR potencijalno doprinosi ciljevima Direktive o pticama na ukupno 3% KPP-a,

odnosno 13% (ukoliko se uzme u obzir i M13)

• PRR potencijalno doprinosi ciljevima Direktive o staništima na ukupno 2% KPP-a,

odnosno 10% ukoliko se u obzir uzme i M13


225

Tablica 110: Prikaz ostvarenja ciljeva za površine, financijska sredstva, te udio

ostvarenih površina po pojedinačnoj operaciji koje direktno doprinose očuvanju i

poboljšanju bioraznolikosti.

Podmjera/

Operacija Opis podmjere/operacije

Planirana

površina

(ha)

%

ostvarenj

a cilja za

površinu

Financijska

alokacija (€)

%

ostvaren

og cilja

(financ.)

Broj

isplaćenih

korisnika

%

ostvarene

površine

koji se

nalazi u

PPVPV

%

ostvarene

površine

u SPA

(ptice)

%

ostvarene

površine u

pSCI -

zaštićena

staništa

%

ostvaren

e

površine

u Natura

2000

10.1.3

Očuvanje travnjaka velike

prirodne vrijednosti 7000 53% 5,250,000 15.3% 407 37.1 58% 31% 62%

10.1.4 Pilot mjera za zaštitu kosca 600 27% 878,400 6.3% 82 96.9 100% 91% 100%

10.1.5 Pilot mjera za zaštitu leptira 400 0.4% 720,000 0.4% 7 96.6 98% 99% 100%

10.1.6 Uspostava poljskih traka 9500 0% 19,455,827 0.0% 0 0.0 0 0 0

10.1.7

Održavanje ekstenzinih

voćnjaka 7460 0.5% 17,232,600 0.1% 54 3.9 2% 4% 5%

10.1.8

Održavanje ekstenzinih

maslinika 8000 4% 36,180,000 1.2% 461 16.1 29% 31% 43%

10.1.9

Očuvanje ugroženih i izvornih

zaštićenih pasmina domaćih

životinja N/A N/A 13,049,280 68.1% 7647 N/A N/A N/A N/A

10.1.10 Održavanje suhozida N/A N/A 4,975,970 13.8% 1101 N/A N/A N/A N/A

10.1.11 Održavanje živica N/A N/A 428,203 0.0% 0 N/A N/A N/A N/A

10.1.12

Korištenje feromonskih,

vizualnih i hranidbenih klopki 5308 0% 7,000,000 0.0% 0 0 0 0 0

10.1.13

Metoda konfuzije štetnika u

višegodišnjim nasadima 5992 0% 6,000,000 0.0% 0 0 0 0 0

44,260 9% 111,170,280 9.8% 9759 44% 58% 32% 61%

11.1

Prijelaz na ekološke

poljoprivredne prakse 16496 256% 40913117 118.2% 6530 28.7 35% 30% 38%

11.2 Održavanje ekoloških praksi 41648 92% 87396507 34.8% 4183 22.6 28% 25% 33%

58,144 72% 128,309,624 61% 10713 26% 32% 28% 36%

2% 3% 2% 3%

13.1

GPP-gorsko planinska

područja 32034 209% 46,200,000 65.3% 16101 50.8 50% 57% 59%

13.2

Područja sa značajnim

prirodnim ograničenjima 355117 100% 261,000,000 41.4% 124790 48.9 20% 11% 22%

13.3

Područja s posebnim

ograničenjima 35333 244% 14,400,000 52.2% 29492 25.3 32% 25% 38%

422,484 120% 321,600,000 45.3% 170,383 45 26% 20% 30%

8% 10% 8% 11%

524,888 89% 561,079,904 42.0% 190,855 22.3 27% 21% 31%

11% 13% 10% 15%

UKUPNO 11

UKUPNO 10.1

SVEUKUPNO (10, 11, 13)

Udio u KPP (10, 11 i 13)

Udio u KPP (10.1 i 11)

Udio u KPP (13)

UKUPNO 13


226

Doprinos poboljšanju kvalitete vode i tla

Ekološka poljoprivreda doprinosi značajnom smanjenju pesticida i sintetskih gnojiva u okoliš

povećavajući organsku tvar u tlu, te smanjujući onečišćenje vode, s posljedičnim koristima za

vodene i kopnene ekosustave. U širem kontekstu, doprinosi i razvoju specifičnih ruralnih

područja, očuvanju kulturne baštine kao i tipičnog hrvatskog krajobraza. Sustav ekološke

poljoprivrede uveden je u Hrvatskoj 2001. godine. Službeno statističko evidentiranje

podataka počelo je 2003.godine od kada se ekološka proizvodnja povećala nekoliko puta

(Slika 2). PRR je u privlačenju korisnika za potpore ekološkom uzgoju bio vrlo uspješan, s

rastućim brojem korisnika na godišnjoj razini. Od ukupnog broja subjekata u Upisniku

subjekata u ekološkoj proizvodnji u RH, 88% su korisnici potpora PRR-a za ekološku

proizvodnju (2018. godina). Od ukupno ostvarene površine, 29% površine za podmjeru 11.1.

i 23% za podmjeru 11.2 se nalaze u PPVPV, čime ove podmjere u velikoj mjeri doprinose

očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti.

Slika 15: Udio površina pod potporama PRR-a u ukupnoj ekološkoj proizvodnji u RH

I.11 Kvaliteta vode

S obzirom da se ciljani monitoring površinskih i podzemnih voda na područjima PRR-a ne

provodi, kao indikator učinka PRR na kvalitetu vode, napravljen je izračun uštede dušika i

fosfora, te pesticida radi primjene mjera u okviru PRR (odnosi se na specifične operacije u

okviru kojih je zabranjena/ograničena primjena mineralnih gnojiva i pesticida u okviru

podmjere 10.1., te operacija koje podupiru ekološku proizvodnju pod 11.1. i 11.2).

Metodologija izračuna ovog indikatora opisana je u okviru ŽP 4B.

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

2003 2013 2015 2016 2017 2018

Po

vrši

na/

ha Ekološka proizvodnja ukupno u

RH/ha

Površina pod PRR /ha (M11.1. iM11.2)


227

PRR doprinosi:

• smanjenju potencijalnog viška dušika za oko 12% srednje vrijednosti u posljednjih 7 godina

na razini RH (u cijeloj EU je bilanca dušika pozitivna)

• smanjenju potencijalnog viška fosfora za oko 22% od odnosu na srednju vrijednost viška

dušika u posljednjih 7 godina u RH

• smanjenju upotrebe pesticida za oko 9% srednje godišnje potrošnje pesticida u razdoblju od

2015-2017.

I.12. Kvaliteta tla -organska tvar u obradivoj zemlji

S obzirom na to da nije moguće detektirati stvaran porast % organske tvari u tlu zbog

nedostatka podataka, primjenom dodatnog indikatora odnosno izračunom Proxy vrijednosti

zaključeno je da se oko 70 % površina mjera M10, M11 i M13 nalazi unutar područja s

udjelom ugljika manjim od 2,53 %. Odnosno, ukupna površina na kojoj PRR doprinosi

povećanju organskog ugljika iznosi 360.550,01 ha, što čini 27,4 % KPP-a.

I.13. Erozija tla vodom / udio gubitka tla zbog utjecaja vode


rezultati izračuna (RUSLE2015 metodologija - opisana pod ŽP 4C). Nakon provođenja mjera

PRR erozija tla vodom smanjila se za 150 kg/ha/god te sada iznosi 2,88 t/ha/god. Također je

izračunata i površina PRR na kojoj je razina erozije veća od 10 t/ha/god i ona iznosi 6 896,45

ha, od čega 4950,64 ha, odnosno 72% tog područja se nalazi unutar Natura 2000 područja.

Postotak poljoprivrednog područja pogođen erozijom se smanjio od 9,4 % prije primjene

mjera na 8,88% (smanjenje od 0.52%)

Doprinos očuvanju ugroženih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, od kojih su neke

kritično ugrožene

Hrvatska je izuzetno bogata biljnim i životinjskim vrstama, vrijednim osobinama krajobraza

koje proizlaze iz klimatske i reljefne raznolikosti, kao i snažnim i raznolikim tradicijskim i

kulturnim nasljeđem. Genski potencijal je značajan u Hrvatskoj, posebno sa stanovišta

bioraznolikosti i potrebe za prilagodbom poljoprivrede klimatskim promjenama. Prioritet je

sačuvati tradicionalne biljne i životinjske vrste koje su se prilagodile lokalnim uvjetima i koje

predstavljaju temelj za stvaranje novih i unaprjeđenje učinkovitosti postojećih sorti

poljoprivrednog bilja i pasmina domaćih životinja. Ugroženost je trenutačno potvrđena za 26

pasmina domaćih životinja (3 pasmine goveda, 2 svinja, 9 ovaca, 3 koza, 2 peradi, 4 konja i 3

pasmine magaraca).

Očuvanje je provodilo u okviru operacije 10.1.9. kroz potporu uzgojnim programima koje

provode udruge uzgajivača, uzgojne organizacija i/ili ovlaštene ustanova. Do kraja 2018.

godine ovom je operacijom obuhvaćeno je 15367 uvjetnih grla, te je isplaćeno 68,1%

planiranih sredstava, za ukupno 2658 korisnika (7647 zahtjeva). Ovom operacijom


228

podržane su 3 ugrožene pasmine goveda, 2 svinja, 9 ovaca, 3 koza, 1 peradi, 4 konja, 2 svinja

i pasmine magaraca, odnosno potporama u okviru PRR-a obuhvaćene su gotovo sve ugrožene

pasmine, što što čini veliki doprinos očuvanju genetskih resursa.

Zaključci

PRR doprinosi postizanju cilja strategije Europa 2020 da se maksimiziraju poljoprivredne

površine travnjaka, obradivog zemljišta i trajnih nasada koje pokrivaju mjere vezane uz

biološku raznolikost u okviru ZPP-a kako bi se osiguralo očuvanje biološke raznolikosti i

postiglo mjerljivo poboljšanje statusa očuvanja vrsta i staništa koje ovise o poljoprivredi ili

su pogođene će stvarni i ukupni doprinos PRR ovom cilju biti vidljiv.

Smanjenjem unosa N i P iz mineralnih gnojiva i pesticida RR doprinosi se očuvanju i

poboljšanju kvalitete vode i tla doprinoseći EU ciljevima vezanim uz očuvanje okoliša.

Provedba mjera doprinijela je poboljšanju kvalitete tla (povećanje ugljika u tlu) i smanjenju

erozije vodom, čime također doprinosi ciljevima EU.

PRR je pridonio očuvanju gotovo svih ugroženih pasmina domaćih životinja, čuvajući

genetske resurse RH bitne za bioraznolikost i prilagodbu klimatskim promjenama.9.

Preporuke

Potrebno je i dalje promicati mjere koje doprinose ovom EU cilju, s obzirom da je apsorpcija

pojedinih mjera još uvijek niska (10.1, 8.5).

Nastaviti s programom praćenja čestih vrsta ptica. Ugovoren je program praćenja ptice kosci,

čiji rezultati će biti upotrebljivi u ex-post evaluaciji.


Pitanje za vrednovanje broj 27: U kojoj je mjeri PRR pridonio cilju ZPP-a da se potiče

konkurentnost poljoprivrede?

Odgovor na zahtjev za vrednovanje uključuje analizu kako PRR utječe na sektorske pokazatelje ZPP, posebice kroz poboljšanje pokazatelja uspješnosti za žarišna područja koja doprinose cilju promicanja konkurentnosti (2A, 2B i 3A).

Opis konteksta

C.14 Produktivnost rada u poljoprivredi (ŽP 2A, 3A)

C.16 Produktivnost rada u prehrambenoj industriji (ŽP3A)

C.17 Poljoprivredna gospodarstva (ŽP 2B)

C.22 Poljoprivredna radna snaga (ŽP 2B)


229

CCI 24. Poljoprivredno obrazovanje nositelja poljoprivrednih gospodarstava (ŽP 2B)

C.26 Poljoprivredni poduzetnički dohodak (ŽP 2A)

C.27 Ukupna faktorska produktivnost u poljoprivredi (ŽP 2A)

Popis potreba

PRR odgovara na sljedeće potrebe koje su identificirane vezano za ovo područje:







Potreba 07 - Povećanje konkurentnosti sektora prerade i trženja poljoprivrednih proizvoda

Potreba 08 - Komasacija poljoprivrednog i okrupnjavanje šumskog zemljišta


Potreba 10 - Povećanje učinkovitog korištenja vode u poljoprivredi i prilagodba klimatskim

promjenama

Potreba 12 - Organiziranje proizvođača i njihovo jače pozicioniranje na tržištu

Potreba 13 - Razvoj sustava kvalitete i veća uključenost proizvođača u program kvalitete


Potreba 21 - Obnavljanje poljoprivrednog potencijala miniranog zemljišta

Potreba 23 - Diversifikacija djelatnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim

područjima

Potreba 26 - Poticanje poljoprivrednih gospodarstava da se uključe u viši standard uzgoja i

dobrobiti životinja


Izravni doprinos


Podmjera 1.1. / TOP 1.1.2., 1.1.4



230




Mjera 3 – Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode









Mjera 09 – Uspostavljanje skupina proizvođača i organizacija


Mjera 14 – Dobrobit životinja

Podmjera 14.1 / TOP 14.1.1, 14.1.2, 14.1.3

Mjera 16 - Suradnja

Podmjera 16.1. / TOP 16.1.1., 16.1.2.

Mjera 18

Provedba PRR-a

Tablica 111: Ostvarenja pokazatelja rezultata

Pokazatelj cilja - naziv Ciljna vrijednost Ostvarenje 2018. Udio ostvarenja

T4 - postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je

dodijeljena potpora u okviru PRR RH za ulaganja u


0,78% 0,16% 20,51%

T5 - postotak poljoprivrednih gospodarstava kojima je

dodijeljena potpora u okviru PRR RH za plan razvoja

poslovanja/ulaganja za mlade poljoprivrednike

0,43% 0,26% 60,47%


231

T6 - ukupno ulaganje u modernizaciju tehnologija,

strojeva, alata i opreme u šumarstvu 86.364.908,00 4.363.337,00 5,05%


Temeljna procjena o utjecaju mjera PRR-a na poboljšanje gospodarskih rezultata i povećanju

sudjelovanja na tržištu jest da je u ovom trenutku provedbe PRR-a nije moguće napraviti s

obzirom na to kako nije proteklo dovoljno vremena od završetka pojedinih ulaganja kako bi

se navedene promjene mogle registrirati te pripisati utjecaju ulaganja iz PRR-a. Analiza

strukture ulaganja pojedinih natječaja u sklopu TOP-a 4.1.1 ukazuju na povećanje udjela

ulaganja u modernizaciju poslovanja kroz opremanje u dugotrajnu imovinu što daje

pozitivan učinak na modernizaciju poslovanja i dugoročne pozitivne učinke.

Činjenica kako pod-mjera 16.1. još nije bila u provedbi, tj. nije bilo plaćanja vezano za nju ima

ograničava utjecaj na povećanje sudjelovanja poljoprivrednika na tržištu.

Doprinos TOP-a 6.3.1 utjecaju na modernizaciju i diversifikaciju se može ocijeniti pozitivnim

s obzirom visoki obuhvat ugovorenih korisnika (preko 100% ciljane vrijednosti) s

ulaganjima u vrijednosti 43,6% alociranih sredstva, što ostavlja dovoljno prostora za dodatna

ulaganja, ali ukazuje na nisku prosječnu vrijednost pojedinog ulaganja.

Utjecaj M01 i M02 na aspekt modernizacija i razvoja je jasno utvrđen kroz povratne

informacije korisnika kroz provedeno istraživanje, ali i iznimno visoko ostvarenje

pokazatelja za te mjere.

U provedenom on-line istraživanju koje je provedeno među 407 korisnika različitih mjera

PRR-a sudjelovalo je i 30 korisnika M02, od kojih je 70% istaknulo kako su ih savjetodavne

usluge potaknule na konkretne promjene u svom radu za ekonomski isplativiju i inovativniju

poljoprivredu. Po pitanju korištenja M10 i M11, 30% ih je istaknulo kako su slijedom

sudjelovanja u savjetodavnim uslugama se prijavili TOP-ove M11, dok 53,3% se prijavilo na

TOP 10.1.16, i 33,3% 10.1.15.



Unatoč tome što nije aktiviran TOP 1.1.3, te nisku razinu ostvarenja TOP-a 2.1.4, koji bi

zapravo najviše trebali doprinijeti ostvarenju povećanja izobrazbe mladih poljoprivrednika,

a što će omogućiti kvalitetnu generacijsku obnovu, učinci drugih mjera, prije svega TOP-a

6.1.1 su značajni.

Analiza strukture ulaganja pojedinih natječaja u sklopu TOP-a 6.1.1 ukazuju na visoki udio

ulaganja u modernizaciju poslovanja kroz opremanje u dugotrajnu imovinu, tj.

poljoprivrednu mehanizaciju što daje pozitivan učinak na modernizaciju poslovanja i

dugoročne pozitivne učinke, ako i ulaganja u proširenje poljoprivrednih površina kroz

kupnju ili najam.

Kako je natječaj za TOP 6.1.1 postavio između ostalog i uvjet visine potpore o namjeri

primarnog bavljenja poljoprivredom mladih poljoprivrednika, činjenica kako je u 2. natječaju


232

samo otprilike 9% korisnika bilo ispod te granice, ukazuje na značajan interes za

profesionalnim bavljenjem poljoprivredom velike većine korisnika, što svakako je preduvjet

za dugoročne učinke.

Činjenica kako TOP 1.1.3 još nije bio u provedbi, tj. nije bilo plaćanja vezano za njega, te da je

provedba TOP-a 2.1.4 na vrlo niskoj razini (ostvarenje pokazatelja od samo 15,75%, u

potrošnju 5,18% alociranih sredstava), vjerojatno je umanjio puni potencijal utjecaja koji se

do sada kroz PRR mogao ostvariti na značajniji ulazak mladih u poljoprivredu i generacijsku

obnovu. Unatoč tome, rezultati ostvarenja savjetodavnih usluga, kao i sudjelovanja korisnika

TOP-a 6.1.1 u osposobljavanjima kroz druge aktivnosti M01 su ostvarili vrlo pozitivan utjecaj

na mlade poljoprivrednike.

Podatci iz analize kontekst ukazuju kako se povećava i produktivnost rada u poljoprivredi

nakon značajnog pada tijekom zadnje gospodarske krize te jednako tako i produktivnost rada

u prehrambenoj industriji. U tom kontekstu provedba TOP-a 3.1.1 koji se odnosi na

integraciju u poljoprivredno-prehrambeni lanac kroz programe kvalitete, što se očituje kroz

provedbu TOP-a 3.1.1. Provedba natječaja u sklopu TOP-a nije pobudila veliki interes

potencijalnih korisnika gledajući nisku razinu zahtjeva za financiranje.

Kroz ulaganja kroz TOP 4.2.1 jasno se ostvaruje doprinos razvoju poljoprivredne

proizvodnje, posebice ako se gleda struktura ulaganja pojedinih projekata u kojima

dominiraju ulaganja u dugotrajnu proizvodnu/prerađivačku opremu. Također je zamjetan i

široki obuhvat poljoprivrednih sektora. No očita su niska ulaganja u sustave kvalitete

proizvoda (laboratoriji, sustavi kvalitete).

Ostvarenje TOP-a 9.1.1 je iznimno učinkovito posebice gledajući pokazatelje ostvarenja što

svakako ima pozitivan doprinos postizanju integracije među proizvođačima, a podatci o rastu

broju članova skupina proizvođača korisnika TOP-a ukazuju na to kako takav tip aktivnosti

budi njihovo zanimanje.

Zaključci


se povećava, a što potvrđuje i visoki interes za mjerom 6.1.1.

Ulaganja za mlade poljoprivrednike su se većinom odnosila na mehanizaciju, građevine,

kupnju životinja i zemljišta, dok vrlo mala ulaganja u razvoj stručnog znanja. Može se

očekivati kako će poljoprivredna proizvodnja značajno rasti po završetku operacija.

Nedovoljna razina provedbe TOP-a 2.1.4, kao i neprovedba TOP-a 1.1.3 vjerojatno su umanjili

razinu učinaka u sklopu ovog područja koja su se mogla ostvariti. Na kraju, aspekt koji se

može ocijeniti pozitivnim je u području uspostave, tj. razvoja proizvođačkih skupina gdje su

ostvareni zadovoljavajući rezultati u smislu obuhvata poljoprivrednih gospodarstava istim,

kao i zastupljenosti pojedinih poljoprivrednih sektora u skupinama koje su primile potporu.


233


Pitanje za vrednovanje broj 28: U kojoj je mjeri PRR pridonio cilju ZPP-a da se osigura održivo

gospodarenje prirodnim resursima i djelovanje protiv klimatskih promjena?

Ovo opće pitanje bavi se ukupnim utjecajem PRR-a na okoliš, rezimirajući učinke svih mjera vezanih uz prioritete 4 i 5, žarišna područja - 4A, 4B, 4C, 5A, 5B, 5C, 5D i 5E.

Opis konteksta

CCI 33. Intenzitet uzgoja (5E)

Pokazatelj CCI 40. Kvaliteta vode (ŽP 4B)

Pokazatelj CCI 41. Organska tvar u tlu na obradivom zemljištu (ŽP 4C)

Pokazatelj CCI 42. Erozija tla vodom (ŽP 4C)

Pokazatelj CCI 43 Proizvodnja obnovljive energije iz poljoprivrede i šumarstva (ŽP 5C)

Pokazatelj CCI 44 - Korištenje energije u poljoprivredi, šumarstvu i prehrambenoj industriji

ŽP 5C)

Potrebe vezane uz temu






Potreba 07. Povećanje konkurentnosti prerade i marketinga u sektoru poljoprivrednih

proizvoda

Potreba 19. Modernizacija tehnologija, strojeva i opreme za izvođenje radova u šumarstvu i

preradi drva


Potreba 23. Diversifikacija aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima

Popis mjera koje doprinose području – izravni doprinos






234

Podmjera 2.1. / TOP 2.1.1., 2.1.3



Podmjera 10.1. / TOP 10.1.1.


Podmjera 4.1. – Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva


Podmjera 4.2. – Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih

proizvoda


Ostvarenje pokazatelja rezultata u području

Pokazatelj cilja - naziv Ciljna vrijednost Ostvarenje 2018. Udio ostvarenja

T10 (poljoprivreda) - postotak poljoprivrednog


upravljanju radi boljeg gospodarenja vodama


5,18% 6,16% 118,92%

T11 (šumarstvo) - postotak šumskog zemljišta za

koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg

gospodarenja vodama (žarišno područje 4B)

0,25% 0,01% 2,67%

T12 (poljoprivreda) - postotak poljoprivrednog


upravljanju radi boljeg gospodarenja tlom i/ili

sprečavanja erozije tla (žarišno područje 4C)

5,18% 6,16% 118,92%

T13 (šumarstvo) - postotak šumskog zemljišta za

koje su sklopljeni ugovori o upravljanju radi boljeg

gospodarenja tlom i/ili sprečavanja erozije tla

(žarišno područje 4C)

0,25% 0,01% 2,67%

T16 - ukupno ulaganje u proizvodnju obnovljive

energije 161.237.647,06 168.296,00 0,10%

T17 - postotak uvjetnih grla na koji se odnose

ulaganja u stočarstvo, s ciljem smanjenja emisija

stakleničkih plinova i/ili amonijaka

3,71% 5,10% 137,47%


235

T18 - postotak poljoprivrednog zemljišta za koje su

sklopljeni ugovori o upravljanju s ciljem smanjenja

emisije stakleničkih plinova i/ili amonijaka

0,91% 0,05% 5,49%

T19 - postotak poljoprivrednog i šumskog zemljišta

za koje su sklopljeni ugovori o upravljanju, koji

doprinose pohrani ili sekvestraciji ugljika

0,92% 0,12% 13,04%


Za definiranje ciljeva ulaganja u obnovljive izvore energije i proizvodnje energije iz

obnovljivih izvora žarišnog područja 5C najistaknutije su tipovi operacija 4.1.3. i 4.2.2.

Zaključno, slabo ulaganje ili ne ulaganje u obnovljive izvore energije može se povezati s

nedovoljnom svijesti potencijalnih korisnika o prednostima korištenja obnovljivih izvora

energije kao i trenutnim fokusom razvoja poljoprivrede odnosno gospodarstava na

unapređenju modernizacije i konkurentnosti koje u prvom valu ulaganja ne uključuje i

ulaganja u obnovljive izvore energije.

Ukupno ulaganje u obnovljive izvore energije iznosilo je 189.746.02 EUR od čega je potpora

kroz Program iznosila 164.996.54 EUR. Količina energije proizvedene iz obnovljivih izvora

energije sufinanciranih kroz projekte iznosi 240.900 kWh/god.

Područja podložna onečišćenju nitratima poljoprivrednog podrijetla proglašavaju se

ranjivim područjima. Za potrebe ocjene doprinosa PRR, izračunata je ušteda korištenja N i P

iz mineralnih gnojiva na ranjivim područjima. Ukupna ušteda utroška dušika iz mineralnih

gnojiva primjenom mjera PRR na ranjivim područjima iznosi 340,36 t, dok ukupna ušteda

fosfora iznosi 51,94 t.

Ukupna ušteda utroška dušika iz mineralnih gnojiva primjenom mjera PRR iznosi 7.760,86 t,

što znači da je PRR pridonio smanjenju unosa dušika od 4,43 % odnosno smanjenju potrošnje

dušika iz mineralnih gnojiva od 9,01 %. Ukupna ušteda utroška fosfora iz mineralnih gnojiva

primjenom mjera PRR iznosi 1.197,16 t, što znači da je PRR pridonio smanjenju unosa fosfora

od 5,10 % odnosno smanjenju potrošnje fosfora iz mineralnih gnojiva od 9,29 %.

Ukupna izračunata ušteda potrošnje pesticida primjenom mjera PRR iznosi 172.514,19 kg,

što iznosi oko 9 % (8,99 %) srednje godišnje potrošnje pesticida u razdoblju od 2015.-2017.

godine.

S obzirom na izračunato smanjenje prema proxy vrijednostima u korištenju mineralnih

gnojiva i pesticida, može se zaključiti da je PRR pridonio poboljšanju kvalitete voda.





su više od 80 % ekoloških proizvođača u RH korisnici M11. Nadalje, što se tiče samih


236



Provedba mjera vezanih za ŽP 4C doprinijela je poboljšanom upravljanju tlom. S obzirom na

to da nije moguće detektirati stvaran porast % organske tvari u tlu zbog nedostatka podataka,

primjenom dodatnog pokazatelja odnosno izračunom proxy vrijednosti zaključeno je da se

oko 70 % površina mjera M10, M11 i M13 nalazi unutar područja s udjelom ugljika manjim

od 2,53 %. Odnosno, ukupna površina na kojoj PRR doprinosi povećanju organskog ugljika

iznosi 360.550,01 ha.


rezultati izračuna RUSLE2015. Nakon provođenja mjera PRR erozija tla vodom smanjila se

za 150 kg/ha/god te sada iznosi 2,88 t/ha/god. Također je izračunata i površina PRR na kojoj

je razina erozije veća od 10 t/ha/god i ona iznosi 6 896,45 ha.



ostvarenja.



upravljanjem u svrhu boljeg gospodarenja tlom i/ili sprečavanja erozije tla, u odnosu na iste

pokazatelje za šumarstvo.





je više od 80 % ekoloških proizvođača u RH korisnika M11. Nadalje, što se tiče samih



Kvantitativna ocjena smanjenja emisija stakleničkih plinova i amonijaka iz ostvarenih

ulaganja putem TOP 4.1.2 u ovom trenutku nije moguća zbog nedostatka detaljnih podataka

za tu ocjenu na razini pojedinih gospodarstava.

S obzirom na slabu iskorištenost operacija u okviru mjere 10 u ovom ŽP, potrebno je nastaviti

ulagati napor u edukaciju i osposobljavanje poljoprivrednika u cilju privlačenja korisnika

mjere 10, kao i učinkovite upotrebe predviđenih sredstava za tu mjeru. Isto vrijedi i za mjeru

14 - dobrobit životinja, a koja ima značajan potencijal za smanjenje emisija metana (crijevna

fermentacija doprinosi 40% ukupnim emisijama stakleničkih plinova iz poljoprivrede) i

amonijaka.

U ukupnoj emisiji amonijaka u RH, podsektor “Mineralna gnojiva” doprinosi s 26%, dok

većina emisije potječe iz sektora “Gospodarenje stajskim gnojivom”. Razmatrane operacije iz

PRR-a doprinose smanjenju ukupne emisije amonijaka iz sektora “Mineralna gnojiva” za oko

5,1%”, odnosno za oko 1,3% ukupne emisije amonijaka iz poljoprivrede.


237

Financijska implementacija mjera koje izravno i neizravno doprinose ŽP 5E je niska, što za

posljedicu ima male površine koje doprinose sekvestraciji ugljika odnosno pohranjivanju

istog. Trenutni doprinos se ne može smatrati značajnim. Međutim, s obzirom na porast

prijavljenih projekata (TOP 8.5.1. i TOP 10.1.7.) može se očekivati da će se površine šumskog

i poljoprivrednog zemljišta povećavati, a samim tim i doprinos sekvestraciji ugljika.

Zaključci

Intervencija Programa do sada nije značajno doprinijela opskrbi i korištenju obnovljivih


biogospodarstva.

Provedba mjera PRR doprinijela je smanjenju unosa N i P iz mineralnih gnojiva te smanjenju

potrošnje pesticida, što je zaključeno temeljem izračunatih proxy vrijednosti.

Edukacija i savjetovanje financirano kroz mjere PRR obuhvatila je veliki broj

poljoprivrednika.


bolje upravljanje vodama odnosno upravljanje gnojivima i pesticidima u odnosu na sektor

šumarstva.

Mjere s neizravnim doprinosom ŽP 4B imaju veću razinu implementacije, a posljedično i

učinak (npr. M11), od mjera s izravnim doprinosom ŽP 4B.

Provedba mjera PRR doprinijela je povećanju organskog ugljika u tlu te sprječavanju erozije,

što je zaključeno temeljem izračunatih proxy vrijednosti.

Edukacija i savjetovanje financirano kroz mjere PRR obuhvatilo je veliki broj

poljoprivrednika.


gospodarenjem tlom i sprječavanje erozije u odnosu na sektor šumarstva.

Provedene mjere PRR-a su doprinijele smanjenju emisija stakleničkih plinova i amonijaka iz

poljoprivrede za minimalno 1% u odnosu na ukupne emisije iz poljoprivrede u RH.

Porastom broja prijavljenih projekata može se očekivati povećanje površina šumskog i

poljoprivrednog zemljišta vezanih za pohranu i sekvestraciju ugljika.

Provedba tipova operacija koje izravno (10.1.7.) i neizravno (8.5.1.) doprinose ŽP 5E je niska.


238


Pitanje za vrednovanje broj 29: U kojoj je mjeri PRR pridonio cilju ZPP-a da se postigne

uravnotežen teritorijalni razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i

očuvanje radnih mjesta?

Prioriteti i ciljevi Europske unije

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) reformirana je 2013. godine kako bi adekvatno

odgovorila na aktualne izazove s kojima je suočen sektor poljoprivrede. U tom smislu

zacrtana su tri dugoročna cilja ZPP-a za razdoblje od 2014. do 2020., uključujući uravnotežen

teritorijalni razvoj kao doprinos društveno-ekonomskom razvoju ruralnih područja, uz

istovremeno promicanje pravih uvjeta za osiguranje strukturalne raznolikosti diljem Europske

unije. Definirano je i devet specifičnih ciljeva ZPP-a, koji doprinose ispunjavanju dugoročnih

ciljeva, među kojima i promicanje društveno-ekonomskog razvoja ruralnih područja (prioritet

2. Stupa) i promicanje inovacija (specifični cilj 1. Stupa). Nadalje, jedan od prioriteta Strategije

Europa 2020 je uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi

društvenu i teritorijalnu povezanost.

Ostvarenje dugoročnog cilja uravnoteženog teritorijalnog razvoja vrednuje se putem tri

društveno – ekonomska pokazatelja učinka, koji su ujedno i zajednički pokazatelji konteksta:

stope zaposlenosti u ruralnim područjima, stupanj siromaštva u ruralnim područjima i BDP-a

po glavi stanovnika u ruralnim područjima.

Prioriteti i ciljevi RH

Nacionalne poljoprivredne politike članica Europske unije daju doprinos postizanju općih

ciljeva ZPP-a. U tom smislu, PRR je zacrtao pet općih ciljeva, među kojima je i doprinos EU

prioritetima ruralnog razvoja. Nadalje, vezano za ostvarenje općih ciljeva PRR-a utvrđeno je

6 prioriteta. Sva tri relevantna društveno-ekonomska pokazatelja mjere učinke Prioriteta 6:

promicanje socijalne uključenosti, smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj u ruralnim

područjima te su stoga vezana uz žarišna područja 6A i 6B. i U tom smislu, ističu se četiri

potrebe, čiji je detaljan opis sadržan u ZPV 18 – žarišno područje 6B, obzirom da žarišno

područje 6A nije vrednovano:

Potreba broj 06. Jačanje održivosti gospodarstava sa značajnim strukturnim poteškoćama i


Potreba broj 22. Daljnji razvoj i jačanje lokalnih razvojnih inicijativa

Potreba broj 24. Razvoj lokalne komunalne, turističke i prometne infrastrukture

Potreba broj 25. Razvoj temeljnih usluga za ruralno stanovništvo

Opis konteksta

Republika Hrvatska (RH) suočena je s padom ukupnog broja stanovnika; od 4.398.150

stanovnika u 2012., taj broj se smanjio na 4.154.000 u 2018. godini, odnosno za 5,6 %. Jedan

od značajnijih čimbenika ovog stanja je iseljavanje u druge zemlje. Ovaj negativan trend


239

postao je posebno izražen nakon pristupanja Hrvatske EU-u 2013., kao što se to dogodilo i u

drugim zemljama srednje i istočne Europe početkom 2000.-ih (Slika 1, na kraju teksta).

Pojedini dijelovi kopnene Hrvatske, izgubili su 25 % ili više rezidentnog stanovništva (Slika

2). Uglavnom je riječ o ruralnim područjima.

Osim smanjenja broja stanovnika, suvremenu demografsku sliku Hrvatske obilježavaju još i

procesi starenja, prirodne depopulacije te prostorne polarizacije stanovništva. Tako je u

2012. godini ruralno stanovništvo bilo dominantno u ukupnom broju stanovnika, da bi se taj

udio u 2017. godini smanjio za čak četvrtinu i iznosi 42,9%. Iako je još uvijek najzastupljenije

stanovništvo u dobi od 15 do 64 godina, udio stanovništva starijeg od 64 godine u laganom

je porastu te u ruralnim područjima iznosi 19,8%. Značajnije se smanjuju i ruralne površine

(od 79,1% od ukupne površine u 2012. godini, do 62,9% u 2015). Prosječna gustoća

stanovništva je u stalnom padu, posebice u ruralnim područjima.

S druge strane, stopa zaposlenost postepeno raste. Pritom je veća zaposlenost u urbanim

područjima i kod muškaraca. No ipak, stopa zaposlenosti kod aktivnog stanovništva u

ruralnim područjima najmanja je stopa zaposlenosti u ruralnim područjima u Europskoj

uniji. Stopa samozapošljavanja je u većem padu (od 16,4 % u 2012. do 10,5% u 2017. godini).

Prema vrijednosti bruto društvenog proizvoda (BDP) izraženog u standardnoj kupovnoj

moći (PPS) Hrvatska je ispod prosjeka EU-a (EU 28=100). Stopa siromaštva (je u laganom

padu, no još je uvijek visoka i u 2016. godini iznosi 27,9%. Posebno je zabrinjavajuća u

ruralnim područjima. Područja Središnje i Istočne Hrvatske imaju najviše razine siromaštva

(Svjetska banka, Hrvatska – Ocjena siromaštva za mala područja temeljem potrošnje, 2016)

(Slika 3).

Obzirom da je dio zajedničkih pokazatelja konteksta za stopu zaposlenosti, stupanj

siromaštva i BDP po glavi stanovnika, ujedno i pokazatelj učinka u ruralnim područjima, i

temelje vrednovanja za ovo ZPV, detaljniji pregled dat je u posebnom poglavlju (poglavlje 4).

Zajednički društveno-ekonomski učinci

Tri relevantna zajednička društveno-ekonomska pokazatelja učinka u razdoblju od 2012. do

2017. godine bilježe uglavnom određeni manji napredak (Tablica 1). Tako manji porast stope

zaposlenosti u ruralnim područjima na zaključno 54,7% u 2017. godini, prati nešto manji pad

stupnja siromaštva u ruralnim područjima, koji u 2017. godini iznosi 33,1%. BDP po glavi

stanovnika u ruralnim područjima u 2015. godini u odnosu na 2010. je uglavnom stabilan i

iznosi 46.

Trendovi na razini prosjeka EU28 također pokazuju manji rast stope zaposlenosti u ruralnim

područjima, uz smanjenje stupnja siromaštva i neznatan pad BDP-a u ruralnim područjima.

No, RH ima, u odnosu na ukupne vrijednosti, 19% manju stopu zaposlenosti u ruralnim

područjima od EU prosjeka, stupanj siromaštva je 27% veći, dok vrijednost BDP-a u ruralnim

područjima iznosi oko 60% vrijednosti indeksa PPS-a 28 država članica Europske unije. U

usporedbi s ostalim državama članicama, RH ima najmanju stopu zaposlenosti u ruralnim

područjima, dok je prema stupnju siromaštva i BDP-u po glavi stanovnika u ruralnim

područjima među šest država članica na dnu ljestvice.


240

Tablica 112: Prikaz zajedničkih pokazatelja učinka relevantnih za ZPV 29

I.14 Stopa zaposlenosti u ruralnim područjima (veza s ZPK 5)


Vrijednosti u RH po

relevantnim godinama

Vrijednosti u EU 28 po

komplementarnim godinama

2012. 2017. 2012. 2017.

Ruralno (slabo

naseljeno)

(stanovništvo 15-64

godina)

% 49,8 54,7 63,4 67,7

I.15 Stupanj siromaštva u ruralnim područjima (veza s ZPK 9)


Vrijednosti po relevantnim

godinama RH

Vrijednost po komplementarnim

godinama EU 27 (2011. i 2012.) i EU

28 (2013. nadalje)

2012. 2016. 2012. 2017.

Ruralno (slabo

naseljeno)

% od ukupne

populacije 38 33,5 27 24,4

I.16 BDP po glavi stanovnika u ruralnim područjima (veza s ZPK 8)


Vrijednosti po relevantnim

godinama RH

Vrijednosti po relevantnim godinama

EU 28

2010. 2015.

2011.

2015.

Ruralno Indeks PPS 45,8 46 73 72

Izvor: Polazišne vrijednosti za RH - PRRRH 2014-2020 verzija 7.0, ostalo - DG AGRI, CAP context

indicators – update 2018, Eurostat

Provedba PRR-a

Pokazatelji relevantnih rezultata i specifičnih ciljeva, izračunati za potrebe odgovora ZPV 18

– ŽP 6B, pokazuju da su u 2018. ciljane vrijednosti predviđene PRR-om uglavnom premašene,

izuzev novih radnih mjesta (Tablica 2). Tako je postotak ruralnog stanovništva obuhvaćenog

strategijama lokalnog razvoja (R22/T21) za 1,66 puta veći od vrijednosti zacrtane PRR-om


241

za 2023. godinu (166,11%), dok je postotak ruralnog stanovništva koje ima koristi od

poboljšanih usluga/infrastruktura (R23/T22) veći 1,19 puta (118,6%). S druge strane,

stvoreno je 5% od ukupnog broja planiranih novih radnih mjesta (R24/T23).

Pokazatelji rezultata i specifičnih ciljeva u vrednovanju uravnoteženog teritorijalnog razvoja

proizlaze iz provedbe Mjere 7 i Mjere 19. Osim toga, za ZPV 29 relevantne su i Mjera 4 i Mjera

Sve ove mjere jesu aktivirane, sa time da je u prosjeku isplaćenost po ovim mjerama 17,25%;

odnosno za Mjeru 4 - 22%, za Mjeru 6 - 18%, Mjeru 7 – 19% i za Mjeru 19 – 10%.

Tablica 113: Prikaz pokazatelja relevantnih rezultata i specifičnih ciljeva PRR-a

(preuzeto od ZPV 18- ŽP 6B)

Pokazatelj R22/T21 % ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama lokalnog razvoja (ŽP 6B)

Stanje u 2018. Ciljana vrijednost 2023. prema PRR

65,83% 39,63%

Pokazatelj R23/T22 % ruralnog stanovništva koje ima koristi od poboljšanih usluga/infrastruktura (ŽP 6B)

Stanje u 2018. Ciljana vrijednost 2023. prema PRR

35,32% 29,78%

Pokazatelj R24/T23 radna mjesta stvorena u projektima za koje je dodijeljena potpora (Leader) (ŽP 6B)

Stanje u 2018. [1] Ciljana vrijednost 2023. prema PRR

9 180




PRR je doprinio postizanju

uravnoteženog teritorijalnog

razvoja ruralnih

gospodarstava i zajednica.

I.14 Stopa zaposlenosti u ruralnim područjima

I.15 Stupanj siromaštva u ruralnim područjima

I.16 BDP po glavi stanovnika u ruralnim

područjima


242

R22 / T21: % ruralnog stanovništva obuhvaćenog

strategijama lokalnog razvoja (žarišno područje

6B)

R22/T21=166,11%

R23 / T22: % ruralnog stanovništva koje ima

koristi od poboljšanih usluga/infrastruktura


R23/T22=118,60%

R24/T23: radna mjesta stvorena u projektima za

koje je dodijeljena potpora (Leader) (žarišno

područje 6B)

R24/T23=5%


Postojeći podaci bili su dostupni i to uglavnom iz Europske komisije DG AGRI za zajedničke

pokazatelje ili izravno iz EUROSTAT-a. Za dodatne čimbenike, kao što je iseljavanje, također

je korišteno izvješće Europske komisije o Hrvatskoj, a za pitanja siromaštva i analize Svjetske

banke. Za pokazatelje rezultata i specifičnih ciljeva te provedbu mjera PRR-a korištene su

analize provedene u okviru vrednovanja ZPV 18 – ŽP 6B.

Predviđeni metodološki pristup primarno sagledava doprinos kroz žarišna područja 6A i 6B,

no kako za mjere u okviru 6A nije izvršena isplata do kraja 2018., ovo žarišno područje nije

uključeno u vrednovanje. Najveći izazov metodologije za vrednovanje ZPV 29 je adekvatno

povezati ostvarenje zajedničkih pokazatelja učinka s provedbom PRR-a. Naime, za postizanje

općih ciljeva kao što je uravnoteženi ruralni razvoj potrebno je cijelo programsko razdoblje.

Nadalje, obzirom na trend intenzivnog iseljavanja, posebice u ruralnim područjima, kao

snažan čimbenik koji utječe na nacionalna društveno-ekonomska kretanja, teško je

razgraničiti u kojoj mjeri na zajedničke društveno – ekonomske pokazatelje utječe provedba

PRR-a, a u kojoj mjeri iseljavanje i njegove posljedice. U tom smislu, treba razmišljati o

nadopuni metodologije kako bi se vodilo računa o ovom za RH specifičnom čimbeniku.

Vezano uz predložene pokazatelje rezultata i specifičnih ciljeva PRR-a, prijedlog je da se uz

Pokazatelj R22/T21 % ruralnog stanovništva obuhvaćenog strategijama lokalnog razvoja,

uvijek razmatra i koliko su LAG-ovi bili učinkoviti u smislu apsorpcije sredstava i realizacije

– rezultata konkretnih projekata i u kojim područjima.


Tri društveno-ekonomska pokazatelja učinka omogućuju vrednovanje doprinosa PRR-a

postizanju trećeg općeg cilja ZPP-a: postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih


243

gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i očuvanje radnih mjesta. Zabilježen je

uglavnom određeni manji napredak; stopa zaposlenosti u ruralnim područjima (I.14) porasla

je za 4,9% te u 2017. godini iznosi 54,7%, stupanj siromaštva u ruralnim područjima (I.15)

smanjio se za 4,5% te u 2017. godini iznosi 33,5%, dok se BDP po glavi stanovnika u ruralnim

područjima (I.16) nije mijenjao u odnosu na polaznu vrijednost te u 2015. godini iznosi 46.

Ovakav trend je uglavnom u skladu s trendom u EU28, no po vrijednostima pokazatelja

Hrvatska je još uvijek ispod EU28 prosjeka. Primjerice, Hrvatska ima za gotovo 19% manju

stopu zaposlenosti u ruralnim područjima od EU prosjeka, stupanj siromaštva je za oko 27%

veći, dok vrijednost BDP-a u ruralnim područjima iznosi oko 60% vrijednosti indeksa PPS-a.

U usporedbi s ostalim državama članicama, RH ima najmanju stopu zaposlenosti u ruralnim

područjima (EC DG AGRI, CAP CI, 2018), dok je prema stupnju siromaštva i BDP-u po glavi

stanovnika u ruralnim područjima među šest država članica na dnu ljestvice.

U kojoj mjeri je PRR dao doprinos postizanju ovih učinaka? Postizanje uravnoteženog

teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica opći je cilj, za čije ostvarenje je

potrebno duže vremensko razdoblje, odnosno i predviđeno programsko razdoblje 2014. do

2020. godine. Obzirom da je PRR još uvijek u ranoj fazi provedbe, za potrebe GIP-a u 2019.

godini nije bilo moguće adekvatno vrednovati doprinos PPR-a uravnoteženom teritorijalnom

razvoju. Naime, od usvajanja PRR-a od strane Europske komisije prošlo je svega 3,5 godine

(26. svibnja 2015.), a od početka financiranja i provedbe prvih mjera i kraće vremensko

razdoblje. Primjerice prvi natječaji za Mjeru 9 i Mjeru 17 raspisani su 2015. i raspisivanje

pojedinih natječaja u okviru relevantnih mjera još je u tijeku. Nadalje, za provedbu svih

relevantnih mjera za vrednovanje ZPV 29 dosad je isplaćeno 17,25 % sredstava. No,

obećavajuće je da su pojedini relevantni pokazatelji rezultata i specifičnih ciljeva PRR-a već i

u ovoj fazi premašeni od onih zacrtanih PRR-om. Tako je postotak ruralnog stanovništva

obuhvaćenog strategijama lokalnog razvoja (R22/T21) za 1,66 puta veći od vrijednosti

zacrtane PRR-om za 2023. godinu, dok je postotak ruralnog stanovništva koje ima koristi od

poboljšanih usluga/infrastruktura (R23/T22) veći 1,19 puta. S druge strane, stvoreno je 5%

od ukupnog broja zacrtanih novih radnih mjesta (R24/T23). U budućim vrednovanjima

vezano uz pokazatelj R22/T21, treba svakako uzeti u obzir i učinkovitost LAG-ova u

apsorpciji sredstava u okviru provedbe mjera.

Nadalje, u Hrvatskoj je aktualno intenzivnije iseljavanje, čiji se nagli rast upravo bilježi nakon

ulaska u Europsku uniju (2013). Pritom je posebno zahvaćeno stanovništvo iz ruralnih

područja te su pojedini dijelovi Hrvatske, posebno istočne županije, izgubili 25% ili više

rezidentnog stanovništva. Iseljavanje utječe na nedostatak radne snage u Hrvatskoj. Uz

iseljavanje kao snažan čimbenik koji utječe na nacionalna društveno-ekonomska kretanja,

vrednovanje ZPV 29 još je više otežano, čak i u slučaju da je PRR u potpunosti proveden.

Naime, teško je razgraničiti u kojoj mjeri na zajedničke društveno – ekonomske pokazatelje

utječe provedba PRR-a, a u kojoj mjeri iseljavanje i njegove posljedice.

Zaključno, za očekivati je da će se ZPV 29 moći adekvatno vrednovati tek nakon razdoblja

provedbe PRR-a, pri čemu treba pronaći načine kako još intenzivnije usmjeriti provedbu

PRR-a prema smanjenju iseljavanja iz ruralnih područja. Također, treba razmotriti nadopunu

postojeće metodologije vrednovanja ZPV 29 kako bi se u obzir uzeo čimbenik iseljavanja.


244

Zaključci

Zajednički društveno-ekonomski pokazatelji učinka potrebni za vrednovanje postizanja

uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica u RH pokazuju

uglavnom isti trend kao u EU28, osim što je za razliku od EU, gdje je u padu, BDP po glavi

stanovnika u ruralnim područjima RH uglavnom stabilan.

Prema vrijednostima zajedničkih društveno-ekonomskih pokazatelja, Hrvatska je još uvijek

ispod EU28 prosjeka, posebice kada je riječ o stopi zaposlenosti u ruralnim područjima.

Za potrebe GIP 2019. nije moguće adekvatno vrednovati u kojoj mjeri PRR doprinosi

postizanju zajedničkih učinaka, i to prvenstveno zbog kratkog vremenskog razdoblja

provedbe PRR-a.

Za RH je specifično intenzivno iseljavanje, posebno iz ruralnih područja, kao rastući trend

nakon početka članstva RH u Europskoj uniji. Ovaj čimbenik značajno utječe na društveno-

ekonomska kretanja u RH i može prvenstveno otežati pozitivne učinke PRR-a.

Ostvarene vrijednosti pokazatelja rezultata i specifičnih ciljeva relevantnih za vrednovanje

doprinosa uravnoteženom teritorijalnom razvoju ruralnih gospodarstava i zajednica, već u

ovoj fazi pokazuju značajniji napredak, izuzev ostvarenja novih radnih mjesta.

Preporuke

Za adekvatno vrednovanje ostvarenja općih ciljeva strateških planova potrebno je cijelo

razdoblje trajanja strateškog dokumenta; u slučaju PRR-a za to je predviđeno cijelo

programskog razdoblja. Stoga će se relevantno vrednovanje moći izvršiti u ex-postu. U

međuvremenu, kroz vrednovanje pojedinih rezultata, specifičnih ciljeva i provedbe mjera

moguće je dobiti uvid u napredak provedbe PRR-a, koji će u svojoj potpunoj provedbi trebati

pridonijeti općem cilju.

PRR je dobra prilika za smanjenje iseljavanja iz ruralnih područja, posebice mladog

stanovništva. Predlaže se detaljnije analizirati problematiku iseljavanja, posebno uzroke

ovog trenda (koji ne moraju biti samo ekonomske naravi) i na koji način još intenzivnije

usmjeriti napore u okviru provedbe PRR-a.

Nadalje, predlaže se razmotriti nadopunu postojeće metodologiju vrednovanja ZPV 29 na

način koji će omogućiti što bolje razlučivanje utjecaja provedbe PRR-a i trenda iseljavanja na

ostvarenje zajedničkih pokazatelja učinka.

Nastaviti provoditi PRR, uz naglasak na mjere i operacije koje pridonose otvaranju novih

radnih mjesta (kao jednom od doprinosa smanjenju iseljavanja).


245

Slika 16: Migracija stanovništva. Preuzeto iz Izvješća Europske komisije za Hrvatsku,

2019.


246

Slika 17: Promjena broja stanovnika u razdoblju od 2012. do 2017. po općinama.

Preuzeto iz Izvješća Europske komisije za Hrvatsku, 2019


247

Slika 18: Karta siromaštva za Hrvatsku, analiza žarišta (Getis-Ord-Gi). Preuzeto iz Ocjene

siromaštva Hrvatske Svjetske banke, 2016.


248


Pitanje za vrednovanje broj 30: U kojoj je mjeri PRR pridonio poticanju inovacija?

Opis konteksta


















Popis potreba

Mjere u ovom području odgovaraju na sljedeće potrebe koje su identificirane u Programu

ruralnog razvoja RH:








Izravni doprinos


249


Podmjera 1.1 /TOP 1.1.1, 1.1.2, 1.1.3, 1.1.4




Podmjera 2.1/TOP 2.1.1, 2.1.2, 2.1.3, 2.1.4

M16 – Suradnja

Podmjera 16.1/TOP 16.1.1, 16.1.2


Provedba PRR-a

Tablica 116: Izračun ostvarenja pokazatelja rezultata

Pokazatelj cilja - naziv

T1 - postotak ukupne javne potpore isplaćene za M1,

M2 i M16 u odnosu na ukupna alocirana javna

sredstva za PRR RH

Vrijednost pokazatelja do kraja 2018. godine iznosi

0,14%, što iznosi 7,94% ostvarenja ciljanog pokazatelja

(1,8%).






prosudbu po ovom kriteriju. S druge strane rezultati percepcije samih korisnika kroz

provedeno istraživanje ukazuju na kvalitativnoj razini uspješnost ostvarenja i doprinosa

širenju znanja kroz informiranje.

Mjera 16 „Suradnja“ ima najveći potencijal u smislu potpore razvoju inovacija i istraživanja

u poljoprivredi. Kroz ovu mjeru postoji mogućnost testiranja i razvoja inovativnih rješenja

npr. za „zelene tehnologije“ koje uključuju ICT, preciznu poljoprivredu, predviđanje napada

štetnika itd. U ovoj mjeri, operativne skupine razvijaju i provode projekte međusobne

inovativne suradnje skupine dionika s područja znanosti, praktične primjene i drugih vidova

doprinosa inovativnosti prema principima povezivosti odozdo prema gore, uključujući

procese dijeljenja rezultata istraživanja/rješenja koja su se pokazala prihvatljivima za

određeno područje (primjene).

U ožujku 2018. godine raspisan 1. natječaj za provedbu tipa operacije 16.1.1 „Potpora za

osnivanje operativnih skupina“ (EIP operativne skupine) vezano uz dvije teme:


250

1. Primijenjena i razvojna istraživanja mjera za ublažavanje i prilagodbu klimatskim

promjenama uz napredno korištenje novih tehnologija ili alternativnih sustava proizvodnje

2. Povećanje proizvodnje biomase u poljoprivredi i njezino korištenje, kao i korištenje ostalog

biomaterijala nastalog na poljoprivrednom gospodarstvu.

Kao rezultat potpisani su Ugovori o financiranju sa 20 operativnih skupina koje će svoje

odobrene projektne ideje provesti u praksi (razviti projekt) kroz natječaj za provedbu tipa

operacije 16.1.2 „Operativne skupine“ (potpora za istraživačko-znanstvene projekte) koji se

planira raspisati tijekom 2019. godine. Maksimalan iznos potpore po projektu/operativnoj

skupini je 200.000 €. Na ovom natječaju dvije (od 21) operativne skupine planiraju projekte

koje su izravno vezane s inovacijama– jedan se odnosi na istraživanje novih tehnoloških

rješenja za preciznu poljoprivredu, a drugi na istraživanja mogućnosti primjene satelitskih

snimki, razvoja digitalnih alata, modela i algoritama praćenja različitih poljoprivrednih

površina te izradu online platforme za nadzor i analizu poljoprivrednih površina. Svi projekt

i njihov sadržaj koje budu financirani putem mjere suradnje biti će objavljeni na mrežnim

stranicama Ministarstva poljoprivrede.







Važno je istaknuti da je u mjeri 4 i 6, u kojoj je prihvatljiv širok raspon ulaganja u fizičku

imovinu na poljoprivrednim gospodarstvima, prihvatljiva su ulaganja u novu, modernu

mehanizaciju, kao i ulaganje u uređaje i opremu (prema listi dozvoljenih troškova) koja je i

automatizirana (npr. roboti za automatsku mužnju). Isto tako prihvatljivi trošak su i ulaganja

u preciznu poljoprivredu, npr. GPS antene, bazne stanice s pripadajućom opremom, monitori,

pripadajuća oprema za pripremu traktora, sijačica, prskalica, raspodjeljivačka gnojiva,

kombajna, precizni sustavi za navodnjavanje. Svi troškovi unutar liste prihvatljivih troškova

uključuju i troškove za pripadajući hardware i software koji omogućuje vođenje proizvodnih

procesa.

Nadalje u mjeri 8, Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma,

dozvoljena su ulaganja u instalaciju i/ili kupnju informacijsko-komunikacijskih tehnologija u

postupcima pridobivanja drva i predindustrijske prerade drva (softver za optimizaciju

iskorištenja sortimenata itd.).

Zaključci


ulaganja u znanje i povezivanje poljoprivrednika. Savjetodavne usluge pružene kroz M02 su

vrlo pozitivno ocijenjene od strane korisnika temeljem rezultata istraživanja. Udio mladih

poljoprivrednika/poduzetnika u aktivnostima je relativno nizak u odnosu na dobnu

strukturu korisnika. Trenutna ulaganja ne ukazuju na značajan doprinos, ali imaju značajan


251

potencijal, posebice u sinergijskim djelovanjem s obrazovnim, savjetodavnim investicijskim

ulaganjima.

Rezultati analize poštivanja horizontalnih načela iz čl. 5, 7 i 8 Uredbe (EU) br.

1303/2013

Kroz proces vrednovanja, evaluator će biti odgovoran za provjeru je li Upravljačko tijelo

uspješno poduzelo mjere kako bi se osiguralo da se primjenjuju horizontalna načela iz čl. 5,

7 i 8 Uredbe (EZ) br. 1303/2013:

1) uključivanje partnera u upravljanju Programom;

Uredba (EU) br. 1303/2015 (članak 5. stavak 3.), propisuje je da svaka država članica je

dužna organizirati, za svaki program, partnerstvo koje uključuje sljedeće partnere:

• lokalna i druga nadležna tijela javne vlasti;

• gospodarske i socijalne partnere;

• nadležna tijela koja predstavljaju civilno društvo, uključujući partnere za zaštitu okoliša, nevladine organizacije i organizacije koje promiču socijalnu uključenost, ravnopravnosti spolova i nediskriminaciju.

Kako bi se osigurala uključenost partnera u izradu, provedbu, praćenje i vrednovanje

Programa, navedena uredba delegirala je Europskoj komisiji ovlast da usvoji pravila

ponašanja o partnerstvu te pruži podršku i olakša zemljama članicama organiziranje

partnerstva.

Ovaj aspekt se određuje u delegiranoj Uredbi (EU) br. 240/2014 o utvrđivanju zajedničkih

pravila kako bi se osiguralo da države članice pravilno primjenjuju načela suradnje u

organizaciji Partnerstva u sklopu ESI fondova.

Kodeks ponašanja uspostavio je skup osnovnih načela i najbolje prakse o transparentnim

postupcima za identifikaciju partnera, uključenosti partnera u izradi programa i izvješća o

provedbi, praćenju i vrednovanju te sastav Odbora za praćenje (OzP) i njegove interne

procedure.

U tom kontekstu, Upravljačko tijelo poduzelo je korake kako bi se osiguralo sudjelovanje

partnerstva u postupcima provedbe programa utvrđene, u skladu s člankom 47. Uredbe (EU)

1303/2013 i 74. Uredbe 1305/2013. Poslovnik OzP-a odobren je na prvoj sjednici održanoj

2.srpnja 2015. godine, a pripremljen je u duhu i u skladu s odredbama Kodeksa ponašanja.

Kodeks definira zadaće OzP-a i daje jasne odredbe o sprečavanju sukoba interesa svojih

članova. U tom smislu, članovi OzP-a dužni su ispuniti posebnu izjavu o nepostojanju sukoba

interesa.


252

U slučajevima kada je to predviđeno, OzP je pozvan dati svoje mišljenje o nizu tema / pitanja

provedbe programa, kriterija za odabir, godišnjih izvješća o provedbi te prijedloga za izmjene

i dopune programa.

U okviru Programa ruralnog razvoja djeluje i Mreža za ruralni razvoj, a osnovna zadaća joj je

komunikacija i prijenos informacija prema dionicima ruralnog prostora o mogućnostima

Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Misija Mreže je

integrirati i ujediniti sve one koji na različitim razinama sudjeluju u ruralnom razvoju. Mrežu

čine Upravljački odbor Mreže koji je sastavljen od predstavnika javnog, gospodarskog i

civilnog sektora, tajništvo Mreže koje djeluje u Ministarstvu poljoprivrede te članovi Mreže,

njih 389. Od ukupnog broja, njih 249 se smatra aktivnima. Aktivni članovi su oni koji su

aktivirali korisnički račun (prijava u članstvo se u potpunosti se odvija online) tako da su se

prijavili i unijeli svoje podatke u korisnički profil.

U 2017. godini pokrenuta je izrada novog pravilnika o Mreži za ruralni razvoj koji je usvojen

u srpnju 2018. godine.

Mreža djeluje temeljem Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014. – 2020. koji opisuje

strukturu Mreže, izdvojene („outsourced“) aktivnosti, aktivnosti i alate tajništva Mreže u

provedbi Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014. – 2020., te praćenje i provedu

Akcijskog plana Mreže za ruralni razvoj 2014.- 2020. Mreža priprema i godišnji provedbeni

Akcijski plan Mreže za ruralni razvoj kako je predviđeno u Programu, a usvaja ga Upravljački

odbor Mreže za ruralni razvoj.

Osim navedenoga, državna i javna tijela, javne ustanove te poljoprivrednici kao važni dionici

i partneri, uključeni su u sve procese koji se odnose na provedbu programa. Kako u fazama

izrade mjera, pravilnika te sudjelovanja u fazama donošenja kriterija odabira, tako i fazama

informiranja i educiranja o mjerama ruralnog razvoja.

Svi provedbeni dokumenti prolaze obvezno javno savjetovanje te je na taj način javnosti

omogućeno pravo na pristup informacijama, ali i aktivno sudjelovanje u kreiranju

poljoprivredne politike.

Specifična pitanja vezana za zaštitu okoliša i prirodu usuglašavaju se s tijelima nadležnim za

pitanja zaštite okoliša i prirode.

2) promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena i zabrana diskriminacije;

Načela Ugovora o Europskoj uniji (članak 2), Ugovora o funkcioniranju Europske unije

(članak 10) i Povelje o temeljnim pravima Europske unije (članak 21. i 23.), primjenjuju se

na sve aktivnosti u opseg provedbe regulativa EU-a.

Ova načela se spominju u Uredbi (EU) br. 1303/2013.

U skladu s člankom 13 i člankom 7. Uredbe, aktivne mjere / pod-mjere PRR-a uzimaju u obzir

ciljeve ESI fondova o uklanjanju nejednakosti i promicanju jednakosti između muškaraca i


253

žena, uključivanja rodne perspektive, kao i borbu protiv diskriminacije, s posebnim

naglaskom na mogućnost pristupa za osobe s invaliditetom.

U Republici Hrvatskoj su načela zaštite ljudskih prava, antidiskriminacijska strategija,

strategija jednakosti spolova te jednakost nacionalnih manjina ugrađena na najvišoj

nacionalnoj razini putem Ustava, zakona, odluka Vlade i Sabora. Sastavni dijelovi strateškog

okvira za promicanje jednakosti su i nacionalni planovi, programi i strategije, kojima se

definiraju ciljevi i propisuju mjere koje će se poduzeti u svrhu poboljšanja općeg života,

društvenih i gospodarskih uvjeta identificiranih grupa. Relevantni akti transponirani su kao

dio pravne stečevine EU.

U smislu razvoja zajedničkog razumijevanja i prepoznavanja promocije jednakosti između

muškaraca i žena, nediskriminacije, provedena je edukacija službenika Upravljačkog tijela

kao dio procesa ispunjenja općih ex-ante uvjeta u području nediskriminacijskih strategija i

propisa Unije, propisa o ravnopravnosti spolova i strategija i o području rodno osviještene

politike, nacionalnih propisa o pravima osoba s invaliditetom i strategije uključujući

dostupnost i praktičnu primjenu Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s

invaliditetom (UNCRPD) u području ESI fondova, u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ.

Uzimajući u obzir nediskriminaciju u provedbi mjera Programa ruralnog razvoja i smjernica

Europske komisije kod izrade Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., u primjeni kriterija

odabira zahtjeva za potporu osigurava se ravnopravno sudjelovanje i ostvarivanje potpora u

okviru mjera iz Programa ruralnog razvoja svim zainteresiranim korisnicima

temeljem propisanih uvjeta i u skladu sa svrhom pojedinog TOP-a.

U tom smislu ključni doprinos se ostvaruje kroz žarišna područja 6A i 6B, tj. provedbu mjera

M01, M06, M07 i M19.

U sklopu TOP-ova 6.1.1., 6.2.1, 6.4.1 se izravno mogu adresirati navedeni ciljevi na

operativnoj razini, kroz podupiranje poslovanja mladih poljoprivrednika/ca, pokretanje

novih nepoljoprivrednih djelatnosti (a u ovom kontekstu društvenih djelatnosti) i razvoj

postojećih nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima.

U poglavlju 1.c) je detaljno opisan status provedbe svih mjera i TOP-ova.

Što se tiče TOP-a 6.1.1., radi se o jednom od TOP-ova za kojim u RH vlada veliki interes. Na

ukupno provedena tri natječaja je zaprimljeno više od 2.200 zahtjeva za potporom.

TOP-ovi 6.2.1. i 6.4.1. su tek aktivirani prvim natječajima u 2018. ali nije bilo odobrenih i

isplaćenim zahtjeva. U provedenim natječajima je među horizontalnim kriterijem u

kriterijima odabira uključen i element utjecaja ulaganja na ranjive skupine.

Osim toga, kroz financijske instrumente, koji predstavljaju novi oblik potpore u okviru PRR-

a u 2018. godini, za mlade poljoprivrednike je u okviru financijskog instrumenta Pojedinačna

jamstva za ruralni razvoj predviđen najveći iznos stope jamstva (do 80%).


254

Ulaganja obuhvaćena mjerom 7 za razvoj osnovnih usluga u ruralnim područjima

(primjerice, izgradnja infrastrukture te poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga

za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti), doprinose

sprječavanju postupne depopulacije tih područja te će dugoročno imati pozitivne učinke za

kategorije osoba kojima prijeti isključenje s tržišta rada. Isto vrijedi i za Mjeru 19 u cjelini,

koja je programirana za podršku lokalnom razvoju u ruralnim područjima, i doprinosi,

između ostalog, cilju promicanja socijalne uključenosti i smanjenje siromaštva.

U skladu s načelima o kojima je riječ, na kraju, doprinos se konačno ostvaruje i kroz provedbu

M01, tj. kroz operacija s ciljem podupiranja strukovnog osposobljavanja i stjecanja vještina

(1.1) te demonstracijske aktivnosti (1.2)

Navedeni pristup je opravdan s obzirom na identificirane slabosti po pitanju dobne strukture

poljoprivrednika i izazova generacijske obnove iz analize konteksta i iz SWOT matrice

(prednosti, slabosti, prilike, prijetnje) koje identificiraju jasno, u tom pogledu, određenu

potrebu.

Podaci iz zadnjeg popisa stanovništva o poljoprivredi, u stvari, pokazuju, u skladu s općim

pokazateljima strukture stanovništva koji potvrđuju starenje hrvatskog stanovništva, visok

postotak upravitelja poljoprivrednih gospodarstava preko 55 godina, te niskim udjelom

mladih ispod 35 godina. Ta slaba točka, nedostatak adekvatne generacijske obnove u

poljoprivredi, dovela je do potrebe da se ostvari zaokret, što se kroz navedene ciljane mjere

Programa adresira. Prema analizi pokazatelja konteksta postoji pozitivan trend u Hrvatskoj

koji se zadnjih godina pojačava.

Temeljem spomenutog članka 7. Uredbe 1303/2013, ostvarenje ciljeva je bilo potrebno uzeti

u obzir kako u strategiji informiranja i promidžbe, tako i u sastavu Odbora za praćenje.

Što se tiče prvog, očekuje se da će kroz aktivnosti komunikacijskog plana uključuje široku

publiku i različite interesne skupine, organizirane u tri različite kategorije: građani i

zajednica u cjelini, partneri i dionici, potencijalnih korisnici i korisnici.

U okviru prve kategorije uspostavljena je, između ostalog, potreba da se osigura maksimalna

pokrivenost informacijama pazeći na to da su materijali dostupni u pristupačnom formatu

također za osobe s invaliditetom. U odnosu na to putem internetske stranice

www.strukturnifondovi.hr sadržaji, uključujući o PRR RH, prilagođeni su slijepim i

slabovidnim osobama te gluhonijemim osobama, a mrežna stranica www.ruralnirazvoj.hr

također ima prilagodbu pristupačnosti za slijepe i slabovidne osobe.

Druga kategorija uključuje određene skupine, koje se s vremena na vrijeme identificira na

temelju aktivnosti koje će promicati, a kako bi bili u stanju preusmjeriti informacije

potencijalnim korisnicima. Između ostalih tema, to su organizacije koje promiču jednake

mogućnosti.

U posljednjoj kategoriji, u koju spadaju potencijalni korisnici i korisnici, posebna pažnja se

posvećuje mladima, promovirajući mogućnosti za stvaranje novih radnih mjesta.


255

U skladu s načelom partnerstva posvećena je posebna pažnja ovoj horizontalnoj temi,

predstavnici tijela za ravnopravnost spolova (promatrač, bez prava glas) su uključeni u

praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. kroz zastupljenost u Odboru za

praćenje provedbe PRR RH, jednako kao i Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika (s

pravom glasa).

Razina provedbe TOP-ova unutar koje se očekuju doprinosi ovoj horizontalnoj temi ne

omogućava mjerenje potpunih učinaka doprinosa PRR-a te će isto biti moguće ocijeniti u

naprednijoj fazi provedbe odnosno u ex-post razdoblju.

3) održivi razvoj.

U odnosu na ostvarenje ciljeva u pogledu klimatskih promjena, Uredba (EU) br. 1303/2015

(članak 27. stavak 6.) zahtijeva da svaki program definira indikativni iznos potpore koji će se

koristiti za ciljeve u tom području, na temelju utvrđene metodologije, usklađeno s člankom 8.

stavak 2. iste Uredbe, kao i Uredbom 215/2014 (članak 2. stavak 1. i Prilog II).

U mjerama / pod-mjerama koje spadaju u prioritete 4 i 5, više od 850 milijuna EUR (35,8%

od ukupnih sredstava programa) je stavljeno na raspolaganje. Ta sredstava, više od 672

milijuna EUR (28,2%), su posebno usmjerena na područja s prirodnim ograničenjima, a

gotovo 47,9 milijuna EUR (2%) na šumska područjima. Oko 275 milijuna EUR sredstava PRR-

a namijenjeno je očuvanju i poboljšanju bioraznolikosti.

Mjera 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene i Mjera 11 Ekološki uzgoj su mjere

čijom provedbom se direktno utječe na očuvanje i zaštitu okoliša, smanjenje stakleničkih

plinova te klimatskih promjena. Kroz sve tipove operacija u okviru M10 utječe se na

bioraznolikost pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, njihovih staništa te krajobraznih

karakteristika i očuvanje genetskih resursa.

U mjeri 11 Ekološki uzgoj utječemo na smanjenje onečišćenja tla i voda koje uzrokuju nitrati,

fosfati i pesticidi te utječemo na očuvanje bioraznolikosti i ekosustava.

Svi korisnici IAKS mjera ruralnog razvoja dužni su završiti izobrazbu na kojoj se posebna

pažnja posvećuje zaštiti i očuvanju okoliša te bioraznolikosti.

Kroz investicijske aktivnosti u mjeri 4 Ulaganja u fizičku imovinu posebna se pažnja

posvećuje investicijama u područjima ekološke mreže Natura 2000 te područjima koja su

definirana kao ranjiva na nitrate.

Uz mjere / pod-mjere koje izravno doprinose ovoj horizontalnoj temi, postoje druge koje

ostvaruju ulaganja koja se mogu definirati kao vrsta okolišnih ulaganja: na primjer,

unaprjeđenje poljoprivrednog zemljišta kako bi se osigurala regulacija vode i stabilnost

padina, proizvodnja električne ili toplinske energije kroz iskorištavanje obnovljivih izvora

energije (TOP 4.1.3), smanjenje potrošnje vode (pod-mjera 4.2), smanjenje opasnosti od

klizišta za padine (5.2.1).


256

U svjetlu onoga što je gore navedeno, vidljivo je da je provedba PRR-a ide u željenom smjeru

u smislu održivog razvoja, u skladu s EU regulativama.

Rezultati analize osiguravanja integriranog pristupa za uporabu EPFRR-a i

ostalih instrumenata Europske unije

Usklađenost s drugim ESI fondovima je u nastavku prikazana po pojedinim tematskim

područjima sinergijskog djelovanja PRR-a i ostalih operativnih programa u RH financiranih

iz ESI fondova. MRRFEU je na temelju Zakona o uspostavi institucionalnog okvira za

provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u razdoblju

2014.-2020. (NN 92/2014) određeno za obavljanje funkcija KT. Na nacionalnoj razini, VRH

je u srpnju 2015. osnovala Nacionalni koordinacijski odbor kao tijelo nadležno za

osiguravanje sveukupne koordinacije korištenja i praćenje provedbe ESI fondova,

instrumenata i programa EU u RH te osiguravanje usklađenosti između različitih izvora

financiranja i ulaganja koja se financiraju iz ESI fondova, nacionalnih izvora i drugih

instrumenata i programa Europske unije osobito u okviru Plana ulaganja za Europu i

Europskog fonda za strateška ulaganja, Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), Obzor

2020. i ostalih Programa Unije, te međunarodnih financijskih institucija. Do kraja 2018.

održane su ukupno 4 sjednice NKO-a.

Poduzetništvo i nepoljoprivredno malo i srednje poduzetništvo

EFRR

Do kraja 2018. pokrenuto je 28 poziva (3 se odnose na FI) ukupne vrijednosti 1,62 mlrd EUR,

ugovoreno je 2.188 projekta (7 se odnosi na FI) ukupne vrijednosti 1.082 MEUR te su

izvršene isplate korisnicima u iznosu 331 MEUR. Pokrenuti su financijski instrumenti

(jamstva, mikro i mali zajmovi), te ih je do kraja 2018. u provedbi bilo 7, a provode ih HAMAG-

BICRO, HBOR i EIF.

S ciljem omogućavanja povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva nastavljen je trend

ulaganja u poduzetničku infrastrukturu (uključujući poduzetničke inkubatore i poduzetničke

zone) na način da se MSP-ovima osigurava pristup kvalitetnoj i financijski povoljnoj

infrastrukturi, posebno u fazi inkubacije, ali i u fazama rasta dok se razvojem usluga PPI–jeva

za MSP–ove pruža potpora poduzetnicima. Do kraja 2018. ugovoreno je 79 projekata.

Nadalje, nastavljaju se nastojanja usmjerena na ulaganje u kapacitete MSP-ova za rast, te se

kroz početna ulaganja u izgradnju i opremanje, stvaranjem i proširenjem kapaciteta za razvoj

procesa, roba i usluga, uz povećanje kapitalne vrijednosti, poboljšava tehnološka spremnost

MSP-ova usvajanjem novih rješenja i tehnologija, ali i doprinosi se povećanju zaposlenosti

otvaranjem novih radnih mjesta. Do kraja 2018. ugovoreno je 2015 projekata, od čega je s

ciljem produživanja obalne sezone i razvoja turističke ponude u drugim dijelovima RH

nastavljen razvoj MSP-ova u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela s

ugovorenih 27 projekata.

EFPR


257

Vezano uz daljnji razvoj tržišta (certifikacija i označavanje proizvoda u ribarstvu, akvakulturi

i pomorskoj industriji, povećana kvaliteta proizvoda, ekološka proizvodnja) u provedbi su

mjere zaštite zdravlja i sigurnosti, privremena obustava ribolovnih aktivnosti, dodana

vrijednost, osiguranje akvakulturnih stokova, planovi proizvodnje i stavljanja na tržište,

mjere za stavljanje na tržište te preradu ribarstva i akvakulture. Ugovoreno je 79,8 MEUR

ukupnih prihvatljivih izdataka odnosno 47,6 MEUR bespovratnih sredstava. S ciljem

poticanja investicija u postojeće luke, iskrcajna mjesta, skloništa i objekte (logistička

podrška) tijekom 2018., potpora je dodijeljena za 6 ribarskih luka u iznosu od 16,7 MEUR.

Obnovljivi izvori energije

EFRR

Do kraja 2018. objavljeno je ukupno 6 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, a ugovoreno

je 1239 projekata koji doprinose energetskoj učinkovitosti, pametnom upravljanju

energijom i korištenju OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i stambeni sektor.

U 2017. i 2018. objavljena su 2 poziva za povećanje energetske učinkovitosti i korištenje OIE

u proizvodnim industrijama i uslužnim granama gospodarstva (turizam i trgovina) kroz koja

je ukupno ugovoreno 89 projekata.

EFPR

Vezano uz povećanu energetske učinkovitosti djelatnosti u pomorstvu i ribarstvu, primjenu

tehnologija s niskim emisijama ugljika, smanjenu emisiju onečišćujućih tvari i/ili stakleničkih

plinova i povećanu energetsku učinkovitost ribarskih brodova putem ulaganja u opremu na

brodovima, energetske preglede sheme te studije do kraja 2018. u sklopu mjere za

energetsku učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena, provodilo se 35 operacija, drugi

krug natječaja objavljen je krajem 2018. te se zahtjevi za potporu očekuju tek u 2019.

Okolišna i društveno-ekonomska održivost ruralnih područja:

U odnosu na doprinos ESI fondova ispunjenju ciljeva u području klimatskih promjena,

indikativni iznos potpore na razini Sporazuma o partnerstvu iznosi 2.165,86 MEUR (20,19%

ukupnog iznosa potpore za sve ESI fondove). Do kraja

2018. ugovoreno je ukupno 1.271,77 MEUR što predstavlja 62,66 % ukupno predviđenih

ESIF sredstava za klimatske ciljeve.

EFRR

Do kraja 2018. objavljeno je ukupno 6 poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, a ugovoreno

je 1239 projekata koji doprinose energetskoj učinkovitosti, pametnom upravljanju

energijom i korištenju OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i stambeni sektor.

U 2017. i 2018. objavljena su 2 poziva za povećanje energetske učinkovitosti i korištenje OIE

u proizvodnim industrijama i uslužnim granama gospodarstva (turizam i trgovina) kroz koja

je ukupno ugovoreno 89 projekata.


258

U 2017. je pokrenut FI za projekte povećanja učinkovitosti sustava javne rasvjete.

Realizacijom ESIF kredita za javnu rasvjetu u 2018. započeto je s financiranjem projekata JLS

u cilju postizanja ciljanih vrijednosti pokazatelja od 15 GWh smanjenja potrošnje električne

energije za javnu rasvjetu.

S ciljem poboljšanja praćenja, predviđanja i planiranja mjera prilagodbe klimatskim

promjenama u 2017. pokrenut je poziv Projekt modernizacije meteorološke motriteljske

mreže u RH – METMONIC, kroz koji će se osigurati da 100% teritorija RH bude pokriveno

redovitim praćenjem i procjenom utjecaja klimatskih promjena, kao i modernizacija alata za

modeliranje procjene utjecaja klimatskih promjena i učinaka mogućih mjera prilagodbe.

Vezano uz sustave upravljanja katastrofama, u 2017. i 2018. pokrenuta su 2 poziva za jačanje

sustava s ciljem smanjenja rizika od poplava za stanovništvo, baštinu, gospodarstvo i okoliš,

te se po završetku projekata očekuje smanjenje ukupnog područja koje je podložno

potencijalno značajnim rizicima od poplava s 30.000 km2 na 27.000 km2, dok su u kontekstu

infrastrukture, te potrebnih ljudskih i tehničkih kapaciteta, objavljena su 3 poziva kojima je

cilj podizanje sveukupne sposobnosti reakcije u kriznim situacijama i povećanje kapaciteta

nacionalnog sustava upravljanja kriznim situacijama osposobljavanjem i opremanjem

intervencijskih postrojbi te edukativnim aktivnostima za podizanje svijesti i jačanje

otpornosti zajednica na katastrofe.

Planirane aktivnosti infrastrukturnih i velikih projekata u sektoru okoliša značajno kasne,

većinom uzrokovano potrebom za doradom postojeće dokumentacije. Do kraja 2018.

ugovorena su 64 projekta Integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne

baštine koji doprinose očuvanju, zaštiti, promicanju i razvoju kulturne baštine, dok je u 2018.

ugovoren projekt Arheološki park Vučedol. Također, u 2018. su objavljena 3 poziva putem

ITU mehanizama s ciljem unaprjeđenja kulturne baštine.

U svrhu očuvanja, zaštite, promicanja i razvoja prirodne baštine do kraja 2018. su pokrenuta

3 poziva. Ugovoreno je ukupno 54 projekta, od čega se 20 odnosi na promicanje održivog

korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima te 34 koja se odnose na povećanje

privlačnosti i obrazovnog kapaciteta te uspostavu boljeg upravljanja posjetiteljima ostalih

odredišta prirodne baštine.

S ciljem poboljšanja sustava upravljanja i praćenja kvalitete zraka u 2017. ugovorena su 2

projekta: uspostava Nacionalnog referentnog laboratorija za emisije iz motora s unutarnjim

izgaranjem koji će pridonijeti sinergiji politika vezanih za poboljšanje kvalitete zraka i

klimatskih politika, te projekt nadogradnje i modernizacije državne mreže za trajno praćenje

kvalitete zraka (AIRQ) koji će postići učinkovitu kontrolu i upravljanje kvalitetom zraka u

urbanim sredinama, zonama i aglomeracijama.

Projekti Centara za gospodarenje otpadom (CGO) doprinijet će smanjenju količine ukupnog

i biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima otpada te povećanju

količine otpada tretiranog na lokacijama za zbrinjavanje otpada. Osim dva fazirana projekta

izgradnje CGO Biljane Donje u Zadarskoj županiji i izgradnje CGO Bikarac faza II koja su

financirana kroz prethodno programsko razdoblje, sredinom 2018. potpisani su ugovori o

dodjeli bespovratnih sredstava za izradu dokumentacije za izgradnju preostala 3 CGO-a:


259

Zagreb, Šagulje i Orlovnjak te je krajem 2018. donesena treća Odluka o financiranju za

izgradnju CGO Lećevica.

U 2017. ugovoreno je 7 fraziranih projekata te veliki projekt prikupljanja, odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda na otoku Krku. Do kraja 2018., osim navedenih projekata

ugovoreno je još 25 projekata sustava prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, a koji će

doprinijeti povećanju stope priključenosti stanovništva na javne kanalizacijske sustave i

povećanju količine otpadnih voda pročišćenih na odgovarajućoj razini pročišćavanja nakon

prikupljanja. Procjenjuje se da će 80.931 dodatnih stanovnika biti obuhvaćeno uslugom

poboljšane obrade otpadnih voda.

U 2017. ugovorena su 4 projekta čija je svrha razvijanje sustava upravljanja i kontrole

invazivnih stranih vrsta, praćenje stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova, kartiranje

morskih staništa te doprinos završetku uspostavljanja ekološke mreže NATURA 2000 i

osiguravanju dobrog gospodarenja s ciljem očuvanja bioraznolikosti. U 2018. ugovoren je

strateški projekt Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i

Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji – NATURAVITA. Projekt se od samog

početka odvija ubrzanom dinamikom pa je do kraja 2018. ukupno razminirano 14,83 km2

projektnog područja.

EFPR

Vezano uz povećanu energetske učinkovitosti djelatnosti u pomorstvu i ribarstvu, primjenu

tehnologija s niskim emisijama ugljika, smanjenu emisiju onečišćujućih tvari i/ili stakleničkih

plinova i povećanu energetsku učinkovitost ribarskih brodova putem ulaganja u opremu na

brodovima, energetske preglede sheme te studije do kraja 2018. u sklopu mjere za

energetsku učinkovitost i ublažavanje klimatskih promjena, provodilo se 35 operacija, drugi

krug natječaja objavljen je krajem 2018. te se zahtjevi za potporu očekuju tek u 2019.

ESF/IZM

Krajem 2015. započela je provedba projekata za provedbu mjera aktivne politike

zapošljavanja, čime se doprinijelo porastu zapošljavanja ciljanih skupina putem obrazovanja,

osposobljavanja i prekvalifikacije te potporom za zapošljavanje teže zapošljivih skupina, ali i

porastu razine samozapošljavanja te zadržavanja radnika u zaposlenosti. Kroz projekte za

provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja za mlade koji su u registriranoj

nezaposlenosti najviše do 4 mjeseca i za dugotrajno nezaposlene mlade od 15 do 29,

povećana je razina zaposlenosti mladih, posebno mladih s NEET statusom, a krajem 2016.

pristupilo se redizajniranju mjera, uvedena je nova mjera pripravništva te nastavljaju

provoditi i ugovarati operacije koje doprinose navedenom.

Ruralni razvoj

EFRR

Planirane operacije vezane za Povećanje nacionalne pokrivenosti pristupnom mrežom

sljedeće generacije (NGN) u ciljanim područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni


260

interes za ulaganja su u visokoj fazi pripremljenosti te se njihovo pokretanje očekuje

početkom 2019. godine.

ESF

Radi smanjenja prepreka zapošljavanju osoba najviše pogođenih siromaštvom i socijalnom

isključenošću, do kraja 2018. objavljeno je ukupno 8 poziva usmjerenih na pripadnike

marginaliziranih skupina: žena (Zaželi, u okviru kojeg je do sada zaposleno 5811 žena koje

skrbe o gotovo 28000 starijih osoba), mladih u umjetnosti do 25 godina, starijih od 54 godina

u umjetnosti i kulturi, dokvalifikacije, prekvalifikacije i stjecanje stručnih znanja

marginaliziranih skupina.

S ciljem poboljšanja pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama, uključujući podršku

procesu deinstitucionalizacije, do kraja 2018. objavljeno je ukupno 11 poziva, koji se odnose

na razvoj usluga osobne asistencije za 2202 osobe s invaliditetom, poboljšanje pristupa

ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva koji će uključiti 967

pripadnika ranjivih skupina, uključivanje djece i mladih u riziku od socijalne isključenosti te

osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u zajednicu kroz šport, za koji je planirano

uključivanje 1902 djece i mladih, te 6387 osoba s invaliditetom, te podrška procesu

deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije djece i mladih (327) i podrška daljnjem

procesu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi za osobe s

invaliditetom (295).

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje

ESF

Poziv Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s

teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama

provodio se u 3 faze, od kojih je treća još u provedbi te se kroz 148 projekata osiguralo

financiranje troškova rada pomoćnika. Podršku je dosad primilo više od 9000 učenika s

teškoćama, te je osposobljeno i zaposleno preko 6000 pomoćnika u nastavi.

Za omogućavanje boljeg pristupa obrazovanju učenika u nepovoljnom položaju tijekom

2018. ugovoren je projekt, kojim se osigurava izravna financijska potpora putem državnih

stipendija za studente nižeg socio-ekonomskog statusa, te je do sada preko 7000 studenata

primilo stipendije, a do kraja projekta očekuje se da će ih biti preko 29.000.

Realizacijom pilot projekta e-Škole: Cjelovita informatizacija poslovanja škola i nastavnih

procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće doprinijelo se uspostavi

sustava razvoja digitalno zrelih škola kroz osposobljavanje 3783 pripadnika školskog osoblja

(784 muškaraca i 2999 žena) odnosno 151% od ciljane vrijednosti koja iznosi 2.500

sudionika. Projekt je završen u kolovozu 2018., a usmjeren je na organizacijske, tehnološke i

obrazovne koncepte uvođenja IKT-a u obrazovne i poslovne procese u odabranim školama

te razvijanje strategije za implementaciju sustava digitalno zrelih škola.


261

Također, kako bi se doprinijelo modernizaciji strukovnog obrazovanja radi povećanja

zapošljivosti učenika, tijekom 2018. potpisana su 2 ugovora koja su još uvijek u provedbi te

kroz čije će projektne aktivnosti bit uključeno 3.000 učenika strukovnih škola.

EFRR

S ciljem poboljšanja pristupa visokom obrazovanju te boljoj integraciji u obrazovni sustav

učenika i studenata koji se nalaze u nepovoljnom položaju ugovoreno je 14 projekata, koji se

odnose na modernizaciju, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja

(studentskih domova) te doprinose smanjenju troškova studiranja i povećanju pristupa

visokom obrazovanju za studente u nepovoljnom položaju pri čemu je u 2018. broj studenata

iznosio 8.900. Ugovorena su sva raspoloživa sredstva na pozivu Modernizacija, unaprjeđenje

i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju te je

poziv zatvoren u travnju 2018. Od ukupno 14 ugovorenih projekata, 7 projekata završilo je s

provedbom.

S ciljem povećanja broja digitalno zrelih škola, ugovoren je pilot projekt e-Škole: Uspostava

sustava razvoja digitalno zrelih škola u okviru kojeg se IKT uveo u obrazovne i poslovne

procese u 151 odabranu školu. Škole koje su sudjelovale u pilot projektu opremljene su

najmodernijom tehnologijom, a nastavno i nenastavno osoblje osposobljeno je za korištenje

tehnologije i digitalnih sadržaja koji će se razviti unutar projekta. Navedena EFRR ulaganja

komplementarna su i snažno povezana s ulaganjima u e-Škole u okviru ESF-a koja imaju za

cilj podizanje razine digitalne kompetencije učenika, nastavnika, ravnatelja, školskih

stručnjaka i administrativnog osoblja.

Lokalni razvoj

Mehanizam lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD) u ruralnom razvoju kroz

pristup LEADER podržan sredstvima EPFRR-a (u okviru Programa ruralnog razvoja) u vidu

Lokalnih akcijskih grupa (LAG) kao glavnih nositelja aktivnosti koordinacije i izrade Lokalnih

razvojnih strategija (LRS), te u ribarstvenim područjima osnivanjem lokalnih akcijskih

skupina u ribarstvu (FLAG-ova) podržanih sredstvima EFPR-a (u okviru Operativnog

programa za ribarstvo 2014.-2020).

Integrirani pristup teritorijalnom razvoju provodi se u dva različita tipa urbanih područja u

RH financiranih iz EFRR/KF operativnog programa te ESF operativnog programa:

• velikim urbanim područjima u kojima se putem mehanizma integriranih

teritorijalnih ulaganja (ITU) provode mjere održivog urbanog razvoja usmjerene na

razvoj naprednih, čistih i uključivih gradova

• malim gradovima na depriviranim, ratom stradalim područjima na kojima se provodi

pilot projekt integrirane obnove s ciljem smanjenja siromaštva.

ITU mehanizam u RH uključuje niz aktivnosti koje se u odabranim urbanim područjima mogu

financirati kroz 10 unaprijed definiranih područja grupiranih oko tri osnovna cilja ulaganja:


262

Progresivni gradovi (omogućavanje povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva;

poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle; modernizacija ponude strukovnog obrazovanja);

Čisti gradovi (povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva, unaprjeđenje kulturne baštine,

obnova brownfield lokacija, povećanje broja putnika u javnom prijevozu); Uključivi gradovi

(povećanje zapošljavanja i integracije dugotrajno nezaposlenih iz NEET skupine, borba

protiv siromaštva i socijalne isključenosti, poboljšanje pristupa visokokvalitetnim socijalnim

uslugama, uključujući podršku procesu deinstitucionalizacije). MRRFEU je u ožujku 2016.

godine objavilo Poziv za odabir područja za provedbu mehanizma ITU, a predodređeni

prijavitelji bili su sedam najvećih urbanih središta u Republici Hrvatskoj s više od 50.000

stanovnika u središnjim naseljima: Zagreb, Osijek, Rijeka, Split, Zadar, Slavonski Brod i Pula.

U veljači 2018., s gradovima središtima urbanih područja u kojima se provodi ITU

mehanizam sklopljeni su Sporazumi o provedbi ITU mehanizma u okviru OPKK. U skladu sa

sklopljenim Sporazumima u 2018. je kroz EFRR/KF objavljeno 15 poziva ukupne vrijednosti

69,52 MEUR, dok je kraja 2018. 31 poziv bio u visokom stupnju pripremljenosti. Krajem

2018. godine održane su radionice u svih sedam ITU urbanih područja s ciljem postizanja što

bolje integracije infrastrukturnih projekata iz OPKK sa „soft“ projektima u okviru OPULJP-a.

Vezano uz integriranu fizičku, gospodarsku i socijalnu regeneraciju malih gradova na ratom

pogođenim područjima odabranih 5 malih gradova, tijekom 2015. odabrano je pet pilot

područja: Vukovar, Beli Manastir, Petrinja, Benkovac i Knin, a poštujući obvezu značajnog

udjela romske manjine, pilot područje Belog Manastira prošireno je na općinu Darda. Projekti

koji su provedeni ili se provodili 2018. godine odnose se na izgradnju i rekonstrukciju javnih

prostora i komunalne infrastrukture čime se poboljšava pristup javnim uslugama te stvaraju

preduvjeti za gospodarski razvoj i smanjenje siromaštva na pilot područjima. Kako je i

predviđeno OP-om izrađen je indeks višestruke deprivacije i provedeno mapiranje

siromaštva temeljem čega je predloženo ukupno 8 gradova za potencijalno proširenje

programa. Za odabrane gradove, koji uključuju Pleternicu, Imotski, Novu Gradišku, Slatinu,

Garešnicu, Novsku, Đakovo i Popovaču u 2018.g. započete su aktivnosti na pripremi

intervencijskih planova i definiranju portfelja projekata.

Teritorijalna suradnja

Hrvatska je uključena u dvije makroregionalne strategije, Strategiju Europske unije za

dunavsku regiju (EUSDR) i Strategiju Europske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR)

te su njihovi akcijski planovi uzeti u obzir tijekom izrade (operativnih) programa i programa

ETS. S ciljem osiguravanja komplementarnosti ESI fondova i makroregionalnih strategija, u

okviru Nacionalnog koordinacijskog odbora, osnovan je i Pododbor za koordinaciju

sudjelovanja RH u programima europske teritorijalne suradnje te makroregionalnim

strategijama Europske unije.


263

7. Analiza dodatnih pokazatelja rezultata i pokazatelja

učinka

7.1 Procjena „neto“ efekata Programa uzimajući u obzir pokazatelje

učinka

Procjena pokazatelja socio-ekonomskog učinka, u skladu s onim što se zahtijeva

metodološkim pristupom, treba se provesti protučinjeničnom analizom s tehnikom "razlike

u razlikama". Ova metoda uključuje usporedbu uzorka poduzeća koja su primila potporu s

protučinjeničnom skupinom poduzeća koje nisu imale koristi od potpore.

Rezultat je procjena neto učinka politike od početnih razlika između korisnika i ne-korisnika

i svih promjena koje bi se dogodile čak i u odsustvu intervencije.

Procjena socio-ekonomskih učinaka programa može se provesti samo ako je postojala

"kritična masa" operacija (isplaćenih u cijelosti) za najmanje dvije godine. Komisija ističe da

se učinci strukturnih mjera moraju osjetiti najmanje dvije godine nakon završetka ulaganja.

Prva analiza napretka provedbe mjera s najvećim utjecajem na pokazatelje socio-

ekonomskog učinka pokazuje da je većina investicija dovršena u 2017. i 2018. godini (tablica

u nastavku), a time i vrijeme potrebno za ispoljavanje učinaka odabranih ulaganja još nije

prošlo.

Tablica 117: Pregled u potpunosti isplaćenih intervencija prema tipu operacije u

Mjeri 4

Tip operacije Ugovoreno

intervencija Intervencije s 100% izvršenim isplatama

Ukupno 2016. 2017. 2018.

4.1.1 872 84 70 154

4.1.2 369 18 5 43 66

4.1.3 28 5 5

4.2.1 45 7 - 3 10

Ukupno 1.314 25 89 121 235

Izvor: EAFRD Baza podataka 12 GIP v6, APPRRR

Također treba napomenuti da su FADN podaci koji su, kao što je predloženo smjernicama

Komisije, potrebni za izgradnju protučinjeničnog uzorka i stoga za primjenu metodologije

“razlika u razlikama”, dostupni samo do 2017. godine i stoga obuhvaćaju vremenski okvir

koji nije dovoljan za otkrivanje naknadnog (ex-post) stanja protučinjeničnog uzorka koji se

prema vremenskom okviru zaključivanja intervencija mora odnositi na godine 2019.-2020..

Kako bi se osigurale određene naznake o učincima podržanih ulaganja već u izvješću o

vrednovanju u 2019. godinu, evaluatori su napravili preliminarnu procjenu učinaka PRR-a

na socio-ekonomske pokazatelje na temelju podataka predviđenih u poslovnim planovima.


264

Ta se procjena zatim treba provjeriti čim istekne vrijeme potrebno za ispoljavanje učinaka

Programa.

Tablica 118: Ostvarenje pokazatelja rezultata PRR-a (u formatu GIP-a/SFC)

Result indicator name and unit

(1)

Target value

(2)

Main value

(3)

Secondary contribution

(4)

LEADER/CLLD contribution

(5)

Total RDP

(6) =3+4+5

Comments (max 500 char)

R1 / T4: percentage of agricultural holdings with RDP support for investments in restructuring or modernisation (focus area 2A)

0.78 0.16 N/A 0.00 0.16

R2: Change in Agricultural output on supported farms/AWU (Annual Work Unit) (focus area 2A) * (GROSS VALUE)

N/A 19.455,97 19.455,97 Povezano s

ograničenjima za

računanje neto

vrijednosti R2, u

svrhu prikaza

osnovne

indikacije

učinaka ulaganja

koja su primila

potporu PRR-a,

preliminarna

procjena učinaka

PRR-a za ovaj

pokazatelj je

napravljena

izračunom

temeljem

predviđenih

vrijednosti

sadržanim u

Poslovnim

planovima

korisnika koji su

primili potpore.

R2: Change in Agricultural output on supported farms/AWU (Annual Work Unit) (focus area 2A) * (NET VALUE)

N/A Vrednovanje socio-ekonomskog učinka PRR-a je moguće provesti ukoliko postoji „kritična masa“ dovršenih operacija (u potpunosti isplaćenih) s vremenskim razmakom od 2 godine. Zbog nedostatnih setova podataka


265

(FADN podatci dostupni do 2017. godine) i činjenice kako je do kraja 2016. godine samo 156 investicijskih operacija u dovršeno (0,12% svih poljoprivrednih gospodarstava) nije bilo moguće izračunati protučinjeničnu situaciju te stoga nije moguće kvantificirati neto vrijednost.

R3 / T5: percentage of agricultural holdings with RDP supported business development plan/investments for young farmers (focus area 2B)

0.43 0.26 N/A 0.00 0.26

R4 / T6: percentage of agricultural holdings receiving support for participating in quality schemes, local markets and short supply circuits, and producer groups/organisations (focus area 3A)

0.63 0.11 N/A 0.00 0.11

R5 / T7: percentage of farms participating in risk management schemes (focus area 3B)

3.54 1.94 N/A 0.00 1.94

R6 / T8: percentage of forest/other wooded area under management contracts supporting biodiversity (focus area 4A)

0.25 0.01 N/A 0.00 0.01

R7 / T9: percentage of agricultural land under management contracts supporting biodiversity and/or landscapes (focus area 4A)

7.68 6.45 N/A 0.00 6.45

R8 / T10: percentage of agricultural land under management contracts to improve water management (focus area 4B)

5.18 6.16 N/A 0.00 6.16

R9 / T11: percentage of forestry land under

0.25 0.01 N/A 0.00 0.01


266

management contracts to improve water management (focus area 4B)

R10 / T12: percentage of agricultural land under management contracts to improve soil management and/or prevent soil erosion (focus area 4C)

5.18 6.16 N/A 0.00 6.16

R11 / T13: percentage of forestry land under management contracts to improve soil management and/or prevent soil erosion (focus area 4C)

0.25 0.01 N/A 0.00 0.01

R12 / T14: percentage of irrigated land switching to more efficient irrigation system (focus area 5A)

0.00 N/A 0.00 0.00

R13: Increase in efficiency of water use in agriculture in RDP supported projects (focus area 5A) *

N/A ŽP 5A nije programiran

R14: Increase in efficiency of energy use in agriculture and food-processing in RDP supported projects (focus area 5B) *

N/A ŽP 5B nije programiran

R15: Renewable energy produced from supported projects (focus area 5C) *

N/A 20,7136715 20,7136715 Pokazatelj iskazan u TOE. Alternativno prikaz vrijednosti u kWh/godišnje: 240.900,00

R16 / T17: percentage of LU concerned by investments in live-stock management in view of reducing GHG and/or ammonia emissions (focus area 5D)

3.71 5.10 N/A 0.00 5.10

R17 / T18: percentage of agricultural land under management contracts targeting reduction of GHG and/or ammonia emissions (focus area 5D)

0.91 0.05 N/A 0.00 0.05


267

R18: Reduced emissions of methane and nitrous oxide (focus area 5D) *

N/A 0.10 29.00 29.10

R19: Reduced ammonia emissions (focus area 5D) *

N/A 0.00 0.40 0.40

R20 / T19: percentage of agricultural and forest land under management contracts contributing to carbon sequestration and conservation (focus area 5E)

0.92 0.12 N/A 0.00 0.12

R21 / T20: Jobs created in supported projects (focus area 6A)

N/A N/A U ŽP 6A do kraja 2018. godine nije bilo isplaćenih projekata (projekti iz mjere 6 i mjere 8 koji doprinose ovom ŽP) te stoga nisu ostvarene vrijednosti u ovom pokazatelju.

R22 / T21: percentage of rural population covered by local development strategies (focus area 6B)

39.63 65.84 N/A 65.84

R23 / T22: percentage of rural population benefiting from improved services/infrastructures (focus area 6B)

29.78 35.33 N/A 0.00 35.33

R24 / T23: Jobs created in supported projects (Leader) (focus area 6B)

180.00 9.00 N/A 9.00

R25 / T24: percentage of rural population benefiting from new or improved services/infrastructures (ICT) (focus area 6C)

0.00 N/A 0.00 0.00


268

Tablica 119: Analiza dodatnih pokazatelja rezultata (u formatu GIP-a/SFC)

Name of common impact indicator

Unit Updated

indicator value RDP

contribution Comments (max 500 char)

1. Agricultural Entrepreneurial Income / Standard of living of farmers

EUR/AWU 5,170.00 0.00 Do kraja 2016. godine samo 156 investicijskih operacija/korisnika je dovršeno (u potpunosti isplaćeno) što je neznačajan uzorak (0,12% svih poljoprivrednih gospodarstava u 2016. godini) kako bi se mogli izmjeriti valjani učinci s 2-godišnjim razmakom. Prije 2016. godine je samo nekolicina operacija bila dovršena. FADN podatci su dostupni samo do 2017. godine temeljem kojih bi se mogao konstruirati uzorak, kontrolna skupina. U ovom trenutku se može zaključiti kako je doprinos intervencija PRR-a zanemariv, blizu nule.

2. Agricultural factor income / total

EUR/AWU 5,664.32 0.00 Do kraja 2016. godine samo 156 investicijskih operacija/korisnika je dovršeno (u potpunosti isplaćeno) što je neznačajan uzorak (0,12% svih poljoprivrednih gospodarstava u 2016. godini) kako bi se mogli izmjeriti valjani učinci s 2-godišnjim razmakom. Prije 2016. godine je samo nekolicina operacija bila dovršena. FADN podatci su dostupni samo do 2017. godine temeljem kojih bi se mogao konstruirati uzorak, kontrolna skupina. U ovom trenutku se može zaključiti kako je doprinos intervencija PRR-a zanemariv, blizu nule.

3. Total factor productivity in agriculture / total (index)

Index 2005 = 100

108.00 0.00 Do kraja 2016. godine samo 156 investicijskih operacija/korisnika je dovršeno (u potpunosti isplaćeno) što je neznačajan uzorak (0,12% svih poljoprivrednih gospodarstava u 2016. godini) kako bi se mogli izmjeriti valjani učinci s 2-godišnjim razmakom. Prije 2016. godine je samo nekolicina operacija bila dovršena. FADN podatci su dostupni samo do 2017. godine temeljem kojih bi se mogao konstruirati uzorak, kontrolna skupina. U ovom trenutku se može zaključiti kako je doprinos intervencija PRR-a zanemariv, blizu nule.


269

7. GHG emissions from agriculture / total agriculture (CH4 and N2O and soil emissions/removals)

1000 t of CO2 equivalent

2,955.40 29.00 Korištenje zamjenskog pokazatelja ušteda emisija stakleničkih plinova zbog smanjenja N gnojiva (M10 i 11 financiraju poljoprivredne prakse s ograničenim / neiskorištenim kemijskim gnojivima). Budući da su emisije N2O odgovorne za N gnojiva, izračunavaju se ukupne količine ekvivalenta CO2 (ekvivalentni faktor N2O za CO2 je 298). Predstavlja samo sektor "upravljanje poljoprivrednim zemljištem". Izračuni nisu pogodni za druge sektore zbog nedostatka detaljnih podataka potrebnih za procjenu.

7. GHG emissions from agriculture / share of total GHG Emissions

% of total net emissions

12.10 1.00 Količine tona ekvivalenta CO2 izračunate u točki 1 koriste se za izračunavanje omjera za ovaj parametar, a odnose se na ukupne količine emisija stakleničkih plinova za poljoprivredni sektor. Količine tona ekvivalenta CO2 izračunate u točki 1 koriste se za izračunavanje omjera za ovaj parametar, a odnose se na ukupne količine emisija stakleničkih plinova za poljoprivredni sektor. 1% se odnosi na smanjenje ukupnih emisija iz poljoprivrede.

7. GHG emissions from agriculture / ammonia emissions from agriculture

1000 t of NH3 29.30 0.39 Korištenje zamjenskog pokazatelja uštede emisija amonijaka zbog smanjenja količine distribuiranih N gnojiva (M 10 i 11 financiraju poljoprivredne prakse s ograničenim / neiskorištenim kemijskim gnojivima). Budući da su emisije NH3 odgovorne za N gnojiva, ukupna emisija NH3 izračunata je pomoću faktora emisije 0,05 (N-> NH3) prema Tier 1 EMEP / EEA metodologiji. Proračuni pokrivaju samo emisije iz sektora "Mineralna gnojiva". U ovom dijelu izvršena je kvalitativna procjena.

8. Farmland Birds index (FBI) / total (index)

Index 2000 = 100

100.00 Proxy

pokazatelji:

% KPP koji je

imao koristi od

intervencija za

bioraznolikost:

6,4%

% KPP u SPA koji je imao

koristi od intervencija za

Pokazatelj se počeo računati u 2015. Godini (referentna godina za koju je indeks=100).

Indeks još fluktuira oko početne vrijednosti (95 u 2016, 102 u 2017, 100 u 2018) te da je prerano za donošenje zaključaka o postojanosti trenda, odnosno o utjecaju poljoprivrede na vrste iz indeksa. Proxy pokazatelj je korišten, koji ukazuje na % KPP koji je imao koristi od intervencija PRR-a za bioraznolikost (Mjere


270

bioraznolikost: 3%

10, 11) koji može imati pozitivan učinak na populacije ptica.

9. HNV Farming / total

% of total UAA 48.20 8.80 Indeks za cijelu RH je prvi put izračunat u 2011. godini, a nadogradnja je napravljena u 2018. godini. Novo izračunati pokazatelj PPVPV za cijelu RH pokriva područje od 634.786,99 ha (izračunat u 2018. godini temeljem nove karte staništa iz 2016 i CLC iz 2012), što čini 48,24% KPP, dok je udio poljoprivrednih površina pod mjerama ruralnog razvoja (10.1.3, 10.1.4, 10.1.5, 10.1.7, 10.1.8, 11.1, 11.2, 11.3, 13.1, 13.2 i 13.3) 10.8% KPP-a.

10. Water Abstraction in Agriculture / total

1000 m3 30,281.20 Nije moguće kvantificirati; pokazatelj je vezan na ŽP 5A koji nije programiran u PRR.

11. Water Quality / Potential surplus of nitrogen on agricultural land

kg N/ha/year 75.00 5.89 Procjena je temeljena na proxy vrijednostima.

Ušteda N na ranjivim područjima je 340,36 t a P je 51,94 t

Ušteda dušika iznosi 7.760,86 t, što znači da je PRR doprinio smanjenju unosa N od 4,43 % odnosno smanjenju potrošnje N iz mineralnih gnojiva od 9,01 %

Ušteda fosfora iznosi 1.197,16 t, što znači da je PRR doprinio smanjenju unosa P od 5,10 % odnosno smanjenju potrošnje P iz mineralnih gnojiva od 9,29 -%.

11. Water Quality / Potential surplus of phosphorus on agricultural land

kg P/ha/year 10.00 0.90 Procjena je temeljena na proxy vrijednostima.

Ušteda N na ranjivim područjima je 340,36 t a P je 51,94 t

Ušteda dušika iznosi 7.760,86 t, što znači da je PRR doprinio smanjenju unosa N od 4,43 % odnosno smanjenju potrošnje N iz mineralnih gnojiva od 9,01 %

Ušteda fosfora iznosi 1.197,16 t, što znači da je PRR doprinio smanjenju unosa P od 5,10 % odnosno smanjenju potrošnje P iz mineralnih gnojiva od 9,29 -%.

11. Water Quality / Nitrates in freshwater - Surface water: High quality

% of monitoring sites

35.20 Proxy pokazatelj: smanjenje

potrošnje N iz mineralnih

gnojiva: 9,01%

Podaci s mjernih postaja se mogu koristiti isključivo kao pokazatelj konteksta jer obuhvaćaju samo dio mjernih postaja. Na gotovo više od 35 % postaja površinska voda bila visoke kvalitete, na više od 50 % postaja umjerene kvalitete te na manje od 20 % postaja loše kvalitete. Kvaliteta podzemne vode, na 90 % postaja voda je bila visoke kvalitete, na oko 6 % postaja je bila umjerene


271

kvalitete, te na manje od 3 % postaja loše kvalitete za period od 2012-2018.

11. Water Quality / Nitrates in freshwater - Surface water: Moderate quality




gnojiva: 9,01%

Podaci s mjernih postaja se mogu koristi isključivo kao pokazatelj konteksta jer obuhvaćaju samo dio mjernih postaja. Na gotovo više od 35 % postaja površinska voda bila visoke kvalitete, na više od 50 % postaja umjerene kvalitete te na manje od 20 % postaja loše kvalitete. Kvaliteta podzemne vode, na 90 % postaja voda je bila visoke kvalitete, na oko 6 % postaja je bila umjerene kvalitete, te na manje od 3 % postaja loše kvalitete za period od 2012-2018.

11. Water Quality / Nitrates in freshwater - Surface water: Poor quality




gnojiva: 9,01%

Podaci s mjernih postaja se mogu koristi isključivo kao pokazatelj konteksta jer obuhvaćaju samo dio mjernih postaja. Na gotovo više od 35 % postaja površinska voda bila visoke kvalitete, na više od 50 % postaja umjerene kvalitete te na manje od 20 % postaja loše kvalitete. Kvaliteta podzemne vode, na 90 % postaja voda je bila visoke kvalitete, na oko 6 % postaja je bila umjerene kvalitete, te na manje od 3 % postaja loše kvalitete za period od 2012-2018.

11. Water Quality / Nitrates in freshwater - Groundwater: High quality




gnojiva: 9,01%

Podaci s mjernih postaja se mogu koristi isključivo kao pokazatelj konteksta jer obuhvaćaju samo dio mjernih postaja. Na gotovo više od 35 % postaja površinska voda je bila visoke kvalitete, na više od 50 % postaja umjerene kvalitete te na manje od 20 % postaja loše kvalitete. Kvaliteta podzemne vode, na 90 % postaja voda je bila visoke kvalitete, na oko 6 % postaja je bila umjerene kvalitete, te na manje od 3 % postaja loše kvalitete za period od 2012.-2018.

11. Water Quality / Nitrates in freshwater - Groundwater: Moderate quality




gnojiva: 9,01%

Podaci s mjernih postaja se mogu koristi isključivo kao pokazatelj konteksta jer obuhvaćaju samo dio mjernih postaja. Na gotovo više od 35 % postaja površinska voda je bila visoke kvalitete, na više od 50 % postaja umjerene kvalitete te na manje od 20 % postaja loše kvalitete. Kvaliteta podzemne vode, na 90 % postaja voda je bila visoke kvalitete, na oko 6 % postaja je bila umjerene kvalitete, te na manje od 3 %


272

postaja loše kvalitete za period od 2012.-2018.

11. Water Quality / Nitrates in freshwater - Groundwater: Poor quality




gnojiva: 9,01%

Podaci s mjernih postaja se mogu koristi isključivo kao pokazatelj konteksta jer obuhvaćaju samo dio mjernih postaja. Na gotovo više od 35 % postaja površinska voda je bila visoke kvalitete, na više od 50 % postaja umjerene kvalitete te na manje od 20 % postaja loše kvalitete. Kvaliteta podzemne vode, na 90 % postaja voda je bila visoke kvalitete, na oko 6 % postaja je bila umjerene kvalitete, te na manje od 3 % postaja loše kvalitete za period od 2012.-2018.

12. Soil organic matter in arable land / Total estimates of organic carbon content

mega tons 1,248.00 7,49 Ukupna količina udjela organskog

ugljika izračunata je korištenjem

Proxy pokazatelja, procjenjujući

kako je za oko 70% površina

obuhvaćenih mjerama 10, 11 i 13

(360.550 ha) moguće odrediti

povećanje sadržaja organske tvari.

Da bi se izračunao doprinos PRR-

a, korištena je bonitetna

vrijednost (prema postojećoj

znanstvenoj literaturi) od 0,1%

povećanja organske tvari za svaku

godinu primjene prikladnih praksi

upravljanja za gospodarenje tlom

- zbog prethodno navedenih

mjera.

12. Soil organic matter in arable land / Mean organic carbon content

g kg 1 19.00 0,12 Ukupna količina udjela organskog

ugljika izračunata je korištenjem

Proxy pokazatelja, procjenjujući

kako je za oko 70% površina

obuhvaćenih mjerama 10, 11 i 13

(360.550 ha) moguće odrediti

povećanje sadržaja organske tvari.

Da bi se izračunao doprinos PRR-

a, korištena je bonitetna

vrijednost (prema postojećoj

znanstvenoj literaturi) od 0,1%

povećanja organske tvari za svaku

godinu primjene prikladnih praksi

upravljanja za gospodarenje tlom

- zbog prethodno navedenih

mjera.

13. Soil Erosion by water / rate of soil loss by water erosion

tonnes/ha/year 3.03 0.15 Primjenom mjera Programa ruralnog razvoja erozija tla vodom je spriječena, na što ukazuju rezultati izračuna RUSLE2015. Nakon provođenja mjera PRR erozija tla vodom smanjila se za 150 kg/ha/god te sada iznosi 2,88


273

t/ha/god. Također je izračunata i površina PRR na kojoj je razina erozije veća od 10 t/ha/god i ona iznosi 6 896,45 ha.

13. Soil Erosion by water / agricultural area affected

1000 ha 238.70 6.89 Primjenom mjera Programa ruralnog razvoja erozija tla vodom je spriječena, na što ukazuju rezultati izračuna RUSLE2015. Nakon provođenja mjera PRR erozija tla vodom smanjila se za 150 kg/ha/god te sada iznosi 2,88 t/ha/god. Također je izračunata i površina PRR na kojoj je razina erozije veća od 10 t/ha/god i ona iznosi 6 896,45 ha.

13. Soil Erosion by water / agricultural area affected

% of agricultural area

9.40 0.52 Primjenom mjera Programa ruralnog razvoja erozija tla vodom je spriječena, na što ukazuju rezultati izračuna RUSLE2015. Nakon provođenja mjera PRR erozija tla vodom smanjila se za 150 kg/ha/god te sada iznosi 2,88 t/ha/god. Također je izračunata i površina PRR na kojoj je razina erozije veća od 10 t/ha/god i ona iznosi 6 896,45 ha.

14. Employment Rate / * rural (thinly populated) (15-64 years)

% 54.70 0 Implementacija PRR-a je još u ranoj fazi (potreban je čitavi programski period) da bi se moglo vrednovati njegov doprinos. Trenutna procjena je kako PRR nije doprinijelo u značajnoj promjeni stope zapošljavanja. Intenzivno iseljavanje iz RH i njenih ruralnih područja je također važan faktor koji utječe na socio-ekonomske pokazatelje.

14. Employment Rate / * rural (thinly populated) (20-64 years)

% 59.20 0 Implementacija PRR-a je još u ranoj fazi (potreban je čitavi programski period) da bi se moglo vrednovati njegov doprinos Trenutna procjena je kako PRR nije doprinijelo u značajnoj promjeni stope zapošljavanja. Intenzivno iseljavanje iz RH i njenih ruralnih područja je također važan faktor koji utječe na socio-ekonomske pokazatelje.

15. Poverty rate / total

% of total population

27.90 0 PRR doprinosi pokazatelju učinka kroz ulaganja u strukovna osposobljavanja i savjetovanja, ulaganja u infrastrukturu i lokalne temeljne usluge, te kroz ulaganja u modernizaciju, restrukturiranje i umrežavanje poljoprivrednih gospodarstava. U ovoj se fazi izdaci za Mjeru 19 odnose na pripremne radnje. Također, i za Mjeru 7 važan je dio troškova odnose se na pripremu strateških


274

planova razvoja od strane mnogih općina. U oba slučaja, učinci provedbe PRR-a na smanjenje ukupne stope siromaštva mogu se očekivati tek u konačnoj fazi PRR-a.

15. Poverty rate / * rural (thinly populated)

% of total population

33.50 0 PRR doprinosi pokazatelju učinka kroz ulaganja u strukovna osposobljavanja i savjetovanja, ulaganja u infrastrukturu i lokalne temeljne usluge, te kroz ulaganja u modernizaciju, restrukturiranje i umrežavanje poljoprivrednih gospodarstava. U ovoj se fazi izdaci za Mjeru 19 odnose na pripremne radnje. Također, i za Mjeru 7 važan je dio troškova odnose se na pripremu strateških planova razvoja od strane mnogih općina. U oba slučaja, učinci provedbe PRR-a na smanjenje ukupne stope siromaštva mogu se očekivati tek u konačnoj fazi PRR-a

16. GDP per capita / * rural

Index PPS (EU-27 = 100)

46.00 0 Kao i za pokazatelje I14 I I15, I za ovakav pokazatelj potrebno je uzeti u obzir kako je implementacija PRR-a je još u ranoj fazi (potreban je čitavi programski period) da bi se moglo vrednovati njegov doprinos. Intenzivno iseljavanje iz RH i njenih ruralnih područja je također važan faktor koji utječe na socio-ekonomske pokazatelje.


275

Prilog – upitnik za istraživanje među korisnicima PRR_a


276


277


278


279


280


281


282


283


284


285


286


287


288


289


290


291


292


293


294


295


296


297


298


299


300


301


302


303


304


305


306


307


308


309


310


311


312


313


314


315


316


317


318


319


320


321


322


323


324


325


326


327


328


329


330


331


332


333

Documents

Završno izvješće o vrednovanju mjera Programa VREDNOVANJE ...¡no-izvješće-o-vrednovanju-mjera... · Odgovori na zajednička pitanja za vrednovanje (ZPV) koja su obuhvaćena