ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE · pojavu i sirenje: demografske, klimatske promjene, turizam i međunarodna putovanja, prilagođavanje mikroorganizama na nove uvjete, Dodatni

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FBIH INSTITUTE FOR PUBLIC HEALTH FB&H

Sarajevo/Mostar, 2012. Godina XX Broj 31.

Ožujak / mart, 2013. godine

EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA

U FEDERACIJI BiH, 2012. GODINA

2

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Ravnatelj: Prim.Dr Željko Ler SLUŽBA ZA EPIDEMIOLOGIJU Voditeljica: Prim.dr.sci. Jelena Ravlija

ANALIZA KRETANJA ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2012.GODINI

ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNE IMUNIZACIJE U

FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2012.GODINI

3

SADRŽAJ I. ANALIZA KRETANJA ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U FBIH , U 2012.GOD 1.UVOD...................................................................................................................................... 4

2.KRETANJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U 2012.GODINI 5

2.1Vodeće zarazne bolesti.......................................................................................................... 7

2.2 Zarazne bolesti prema putu prijenosa................................................................................... 8

2.2.1 Respiratorne zarazne bolesti.............................................................................................. 9

Gripa............................................................................................................................... 10

Parotitis epidemica........................................................................................................ 11

Scarlatina....................................................................................................................... 13

TBC respiratornog sustava............................................................................................ 13

2.2.2 Crijevne zarazne bolesti.................................................................................................... 14

Enterocolitis acuta......................................................................................................... 15

Toxiinfectio alimentaris................................................................................................. 16

Salmonellosis................................................................................................................. 16

2.2.3 Parazitarne bolesti............................................................................................................ 17

Scabies........................................................................................................................... 17

2.2.4. Spolno prenosive infekcije............................................................................................... 18

Hepatitis virosa B........................................................................................................... 18

Hepatitis virosa C........................................................................................................... 18

HIV/AIDS..................................................................................................................... 19

2.2.5. Antropozoonoze............................................................................................................... 20

Brucellosis...................................................................................................................... 20

Hemoragijska groznica................................................................................................... 21

Antirabična zaštita.......................................................................................................... 21

2.2.6. Ostale zarazne bolesti....................................................................................................... 22

Herpes zoster.................................................................................................................. 22

3.Epidemije zaraznih i parazitarnih bolesti................................................................................ 23

4..ZAKLJUČAK ................................................................................................................................................... 24

5.ANEKSI................................................................................................................................. 25

II. ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNE IMUNIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2012.GODINI 1.UVOD......................................................................................................................................

37

2. Aktivnosti zavoda u provedbi Programam imunizacije....................................................... 38

3. Opskrba vakcinom............................................................................................................... 38

4. Analiza provedbe programa imunizacije u FBiH................................................................ 39

4.1. Vakcinacija protiv tuberkuloze.......................................................................................... 39

4.2. Vakcinacija protiv hepatitisa B.......................................................................................... 40

4.3. Vakcinacija protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomielitisa........................................ 41

4.4. Vakcinacija protiv HIB bolesti.......................................................................................... 43

4.5. Vakcinacija i revakcinacija protiv morbila, rubeole i pertusisa ........................................ 44

4.6. Revakcinacija protiv difterije i tetanusa, odnosno tetanusa u FBiH u 2012.g............ 46 5. Postvakcinalne reakcije......................................................................................................... 46 6. EPI bolesti............................................................................................................................. 47 7. Nadzor nad AFP.................................................................................................................... 49

8. Zaključak .............................................................................................................................. 51

9. Preporuke.............................................................................................................................. 51

4

1. UVOD

Premda su dobrim dijelom stavljene pod kontrolu, zarazne bolesti su i danas od posebnog

javnozdravstvenog znacaja i njihova kontrola i suzbijanje nije moguce bez odgovarajuceg

sustava nadzora. Nadzor predstavlja stalno, sistematsko prikupljanje, analizu i tumačenje

podataka o određenoj pojavi vezanoj za zdravlje, kao i povratnu informaciju onima koji

sudjeluju u prikupljanju podataka ili njihovom korištenju. Epidemiološki nadzor predstavlja

kontinuirano praćenje učestalosti i distribucije zaraznih bolesti i stanja , invalidnosti, smrti,

kao i praćenje čimbenika rizika za pojavu tih oboljenja.

Problem zaraznih bolesti, osobio moguca pojava novih kao i ponovna pojava „starih „

infektivnih bolesti uvijek je aktualan, njihovo održavanje, širenje, zaokupljuju opću pažnju

jer su to bolesti koje se iznenada pojave, često uzrokuju visok morbiditet, letalitet. U

Federaciji BiH smrtnost od zaraznih bolesti je niska, zahvaljujuci poboljsanju opcih uvjeta

zivota te razvoju medicine i zdravstva. Medjutim, različiti čimbenici mogu utjecati na njihovu

pojavu i sirenje: demografske, klimatske promjene, turizam i međunarodna putovanja,

prilagođavanje mikroorganizama na nove uvjete, Dodatni čimbenici mogu osobito utjecati na

pojavu zoonoza i bolesti koje se prenose vektorima: porast i gustoća humane i životinjske

populacije, klimatske promjene, kretanje ljudi i životinja, promjene u navikama, ponašanju,

dr. Stanovnistvo razvijenih zemalja postaje sve starije sto mijenja osjetljivost populacije na

neke infekcije.

Nadzor se temelji na obveznom prijavljivanju zaraznih bolesti (sukladno Zakonu o zaštiti

stanovništva od zaraznih bolesti, Sl.n. FBiH br.29/05 i Pravilniku). Prijave oboljelih od

zaraznih bolesti koje podlijezu obveznoj prijavi kao i epidemije zaraznih bolesti, izvješća o

provedbi programa obvezne imunizacije, služba za epidemiologiju Zavoda za javno

zdravstvo FBiH kontinuirano prikuplja i analizira, prati stanje zaraznih bolesti, pokrivenost

cijepljenjem, vrsi procjenu epidemioloske situacije, evaluaciju poduzetih mjera prevencije i

suzbijanja. Zastita od zaraznih bolesti je moguca kroz efektivan sustav monitoringa i

evaluacije pri cemu „nadzor predstavlja informaciju za akciju“.

Na temelju prijava zaraznih bolesti u 2012. godini epidemiološka situacija u Federaciji BiH

može se ocijeniti razmjerno povoljnom mada su registrirane bolesti niskog higijenskog

standarda kao što su scabies, hepatitis A, bacilarna dizenterija,

U prethodnom razdoblju su registrirane bolesti protiv kojih se cijepi (rubeola, zaušnjaci,

veliki kasalj) u epidemijskom obliku.

Iz takve relativno povoljne situacije izdvaja se tuberkuloza koja se redovito javlja među deset

vodećih zaraznih bolesti, ali pokazuje trend laganog opadanja.

Za efektivnu kontrolu zaraznih bolesti potrebno je dalje jacanje kapaciteta na svim razinama

nadzora, osobito uspostava i jačanje kapaciteta ranog obavještavanja i uzbunjivanja

(ALERT), efektivno koristenje informacija za kontrolu javnozdravstvenih prijetnji,

reduciranje tereta bolesti sto je jedan od ciljeva EU Projekta (Public Health Reform II –B&H)

koji se implementira u BiH (2011-2013).

Služba za epidemiologiju

5

2. KRETANJE ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U 2012. GODINI

Na temelju važećih zakonskih propisa, stanje zaraznih bolesti u F/BiH se kontinuirano prati stalnim središnjim nadzorom, usmjeravanjem i koordinacijom mjera praćenja, sprječavanja i suzbijanja kroz stručno i funkcionalno povezivanje svih dijelova zdravstvenog sustava, od primarne do bolničke zdravstvene zaštite. U 2012. godini je prijavljeno 53878 oboljelih od zaraznih bolesti, od čega 33107 od gripe / bolesti sličnih gripi i 20771 od ostalih zaraznih bolesti. Tablica 1: Oboljeli/umrli od zaraznih i parazitarnih bolesti u FBiH, po prijavama sa terena

Godina Broj oboljelih Broj umrlih

2012 53878 51

2011 89731 40

2010 19973 39

2009 39511 49

2008 29959 55

Ukupan broj prijavljenih slučajeva zaraznih bolesti u 2012.godini u odnosu na

2011.godinu je manji što se objašnjava manjim brojem registriranih oboljelih od gripe (uključivo i bolesti slične gripi/ILI). Broj prijavljenih umrlih od zaraznih bolesti (prema podacima s terena-prijave) u proteklom petogodišnjem razdoblju se kretao u rasponu od 39 u 2010. godini do 55 u 2008. godini.

Ciklično smjenjivanje stope obolijevanja u prethodnom petogodišnjem

razdoblju se objašnjava pojavom većeg odnosno manjeg broja oboljelih od gripe. Najmanji Mb (s gripom) registriran je 2010.broj, a najveći 2011. godinebroj.

Godina

Grafikon 1: Zarazne i parazitarne bolesti u FBiH (sa i bez gripe), 2008-2012.g. (Mb/100000)

6

Grafikon 2: Zarazne i parazitarne bolesti (bez gripe) u FBiH 2012. g. po dobi (indeks strukture)

Među registriranim oboljelim od zaraznih i parazitarnih bolesti (bez gripe) u FBiH u 2012. godini, 55,9% je mlađih od 15, odnosno 72,8% mlađih od 25 godina. Oko 52,9% oboljelih je muškog, a 47,1% ženskog spola.

Tablica 2. Zarazne i parazitarne bolesti (s gripom), u razdoblju 2008-2012.g., po kantonima

Godina 2008 2009 2010 2011 2012

BR

OJ

OB

OL

JEL

IH

Mb

/1

00

00

0

BR

OJ

OB

OL

JEL

IH

Mb

/1

00

00

0

BR

OJ

OB

OL

JEL

IH

Mb

/1

00

00

0

BR

OJ

OB

OL

JEL

IH

Mb

/1

00

00

0

BR

OJ

OB

OL

JEL

IH

M

b/

10

00

00

UNSKO-SANSKI 4844 1681,96 3750 1301,43 1781 618,68 5118 1778,10 4765 1655,17

POSAVSKI 53 130,82 121 303,36 139 351,72 416 1050,90 222 564,78

TUZLANSKI 4671 938,30 5205 1044,03 3309 663,06 9424 1888,74 6078 1217,79

ZENIČKO-DOBOJSKI

5093 1270,56 8574 2140,28 4423 1105,40 11965 2992,33 6137 1535,73

BOSANSKO-PODRINJSKI

942 2835,21 996 3009,70 287 871,52 927 2824,67 505 1545,52

SREDNJO-BOSANSKI

2986 1168,01 4108 1611,03 1591 624,97 6725 2647,61 2173 856,89

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI

2812 1240,78 2411 1067,14 1252 555,78 10748 4778,97 2264 1007,28

ZAPADNO-HERCEGOVAČKI

721 881,06 820 1003,59 183 224,72 4705 5779,10 2023 2482,60

SARAJEVSKI 7463 1771,47 13116 3095,99 6818 1561,48 38784 8839,52 57584 13065,18

KANTON 10 374 459,48 410 507,43 190 236,55 919 1150,49 291 336,73

Broj registriranih oboljelih od zaraznih bolesti se razlikuje po kantonima te se morbiditet Mb kreće u rasponu od 13065,18/100 000 u Sarajevskom (2012.godine) do 130, 82/ 100 000 u Posavskom kantonu (2008. godine). MorbiditetMb zaraznih bolesti u 2012. godini je u većini kantona manji u odnosu na 2011. godinu (što je rezultat manjeg broja registriranih slučajeva gripe/uključivo i bolesti slične gripi),

Dobne

skupine

7

2.1.VODEĆE ZARAZNE BOLESTI

Zarazne bolesti prikazane u tablici 3. su bile među deset vodećih zaraznih bolesti, u svakoj godini promatranog petogodišnjeg razdoblja.

Tablica 3 . Vodeće zarazne bolesti u FBiH, 2008-2012g.

Bolest Prosječan br. oboljelih

ILI/ gripa 27465

Varicellae 6811

Enterocollitis acuta 4150

TBC respiratornog sustava 1001

Angina streptococcica 960

Toxiinfecio alimentaris 651

Scabies 690

Među vodećim zaraznim bolestima bile su i dvije bolesti koje se mogu sprijeciti

cijepljenjem(cijepljenjem preventabilne bolesti CPB) – rubeola (2010. na četvrtom) i zaušnjaci (2011. na trećem i 2012.godine na četvrtom mjestu) kao posljedica njihova epidemijskog izbijanja.

Deset vodećih zaraznih bolesti u 2012.g. čine 92,20% svih registriranih slučajeva zaraznih bolesti.

Tablica 4: Deset vodećih zaraznih bolesti u FBiH, 2012. i 2011.g. 2012 2011

Ra

ng

Bo

lest

Bro

j re

gis

trir

an

ih

slu

čaje

va

Mb

/1

00

00

0

Ra

ng

Bo

lest

Bro

j re

gis

trir

an

ih

slu

čaje

va

Mb

/1

00

00

0

1 ILI/ gripa 33107 1415,87 1 ILI/ gripa 67107 2869,94

2 Varicellae 8107 346,71 2 Varicellae 6733 287,94

3 Enterocolitis acuta 5113 218,66 3 Parotitis epidemica 5913 252,87

4 Parotitis epidemica 1989 85,07 4 Enterocolitis acuta 4341 185,65

5 Scabies 864 36,96 5 TBC resp. sustava 862 36,86

6 TBC resp. sustava 828 35,42 6 Angina streptococcica 843 36,05

7 Angina streptococcica 722 30,87 7 Scabies 832 35,58

8 Toxiinfecio alimentaris 645 27,58 8 Toxiinfecio alimentaris

685 29,30

9 Scarlatina 416 17,79 9 Herpes zoster 391 16,72

10 Herpes zoster 414 17,70 10 Salmonellosis 389 16,64

Među vodećim zaraznim bolestima U 2012. godini,, na visokom četvrtom mjestu je parotitis epidemica, TBC respiratornog sustava je na šestom mjestu sa manjom stopom obolijevanja u odnosu na prethodnu godinu, ali je i scarlatina ponovno, nakon 2008. godine među deset vodeć ihzaraznih bolesti

8

2.2. ZARAZNE BOLESTI PREMA PUTU PRIJENOSA

U ukupnom obolijevanju od zaraznih bolesti, u 2012.g., najveci udio (84,5%)

cine respiratorne zarazne bolesti (u 2011. taj udio je iznosio 91,5%).) Na drugom mjestu, kao i 2011. godine (6,13%), ali s većim udjelom

zastupljenosti (11,5%) su crijevne zarazne bolesti. Antropozoonoze, u 2012. godini (0,20%), sa većim udjelom zastupljenosti u

odnosu na 2011. godinu 0,14%), posljednjih nekoliko godina predstavljaju značajan problem i zdravstvene i veterinarske službe, prije svega zbog obolijevanja od humane bruceloze.

Grupa parazitarnih bolesti u 2012. godini (1,68%), također, registrira povećan broj oboljelih u odnosu na 2011. godinu (0,97%). Svrab sa 864 oboljela se i 2012. godine registrira među deset vodećih zaraznih i parazitarnih bolesti.

Neznatan udio registriranih krvlju/spolno prenosivih zaraznih bolesti (0,47%) treba uzeti s rezervom (podprijavljivanje/mogući problem stigma).

Grafikon 3: Zarazne bolesti u FBiH, 2012/2011. godine, prema putu prijenosa (indeks strukture)

9

2.2.1 RESPIRATORNE ZARAZNE BOLESTI

Tijekom 2012.g registrirano je 45518 osoba oboljelih od respiratornih zaraznih bolesti Mb (1946,65/100000), manje nego 2011.godine (3513,43/100000).

Tablica 5: Respiratorne zarazne bolesti, broj oboljelih i stopa Mb 2012 i 2011. g.

Bolest 2012 2011

Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva Mb/100000

ILI/gripa 33107 1415,87 67107 2869,94

Varicellae 8107 346,70 6733 287,95

Parotitis epidemica 1989 85,06 5913 252,87

Angina streptococcica 722 30,87 843 36,05

TBC respiratornog sustava 828 35,41 862 36,86

Scarlatina 416 17,79 288 12,31

Mononucleosis infectio 274 11,71 272 11,63

Pertussis 14 0,60 28 1,20

Meningitis epidemica 20 0,85 20 0,86

Infectio pneumococcica 11 0,47 18 0,77

Rubeola 9 0,38 12 0,51

Morbilli 12 0,51 5 0,21

TBC meningitis 1 0,04 3 0,13

Sepsis meningococcica 8 0,34 -

Među respiratornim zaraznim bolestima u 2012. godini, najčešća je skupina gripa/bolesti slicne gripi (ILI) sa znatno manjim brojem registriranih oboljelih u odnosu na 2011. godinu .

Grafikon 4. Respiratorne zarazne bolesi ( sa i bez gripe), u FBiH, 2008.-2012.g. (Mb/100000)

10

Kretanje respiratornih zaraznih bolesti u proteklom petogodišnjem razdoblju pokazuje ciklične promjene (ovisno o epidemijskom izbijanju sezonske gripe). Najveći morbiditet (s gripom i bez gripe) je registriran 2011. godine (uključene i ILI/ bolesti slične gripi).

Tablica 6: Respiratorne zarazne bolesti (Mb/100000) u FBiH, 2012. g. po kantonima

K A N T O N Mb/ 100000 sa gripom

Mb/ 100000 bez gripe

Unsko-sanski 945,68 461,03

Posavski 224,83 83,36

Tuzlanski 927,04 369,98

Zeničko-dobojski 1018,37 485,42

Bosansko-podrinjski 685,60 685,60

Srednjobosanski 485,43 485,43

Hercegovačko-neretvanski 640,72 416,18

Zapadno-hercegovački 1795,76 100,72

Sarajevski 6711,92 1046,14

Kanton 10 246,65 246,65

Najveća stopa obolijevanja od respiratornih zaraznih bolesti ( s gripom i bez gripe) je registrirana u Sarajevskom kantonu. GRIPA Prema dostavljenim smjernicama za prijavljivanje, na temelju ažuriranih definicija slučaja (SZO), počev od 12mj/2012.g. prati se kretanje ARI - akutne respiratorne infekcije odnosno ILI (bolest slična gripi,) u sezoni 2012/2013.

Klinički kriteriji Klinička slika kompatibilna sa gripom, npr. Iznenadan početak uz kašalj, groznicu, temperaturu iznad 38°C, bolove u mišićima i/ili glavobolju. Laboratorijski kriteriji - prisustvo antigena ili RNK specifične za virus gripe - izolacija virusa gripe - prisustvo specifičnih antitijela u serumu.

• u 2012. godini,na području FBiH, ukupno je registrirano 33107 slučajeva ILI/gripe.

• Mb je iznosio 1415,87/100000 • najveći Mb je registriran u Sarajevskom (5665,78/100000), te Zapadno-hercegovačkom kantonu (1695,04/100000)

• najviše oboljelih je u dobi 5-14 (43,75%) i 0-4 godina (25,9%)

11

Grafikon 5. Obolijevanje od ILI/gripe u FBiH, sezona 20010/11 i 2011/12.g., po tjednima

Obolijevanje od ILI/gripe po sezonama se znatno razlikuje od kalendarskog/godišnjeg praćenja gripe. Kretanje oboljevanja od grpe u prethodne dvije sezone prikazana je na Graf.5 U sezoni 2011/12, gripa je počela ranije ( 47. tjedan) i s dva epidemijska vala trajala je dulje od sezone 2010/11 koja je počela koncem 2010.

U sezoni 2012/13, gripa je počela u 49. tjednu 2012.godine u Sarajevskom kantonu.

PAROTITIS EPIDEMICA

Klinički kriteriji

Klinička slika kompatibilna sa zaušnjacima, npr. akutni otok jednostrano ili obostrano,ograničeni otok parotidne ili druge pljuvačne žljezde koji traje manje od dva dana bez vidljivog uzroka.

Laboratorijski kriteriji

- prisustvo IgM antitijela ili - značajan porast titra specifičnih antitijela u parnim uzorcima seruma (u akutnoj fazi i fazi rekonvalescencije) ili - izolacija virusa zaušnjaka (čiji soj ne odgovara soju virusa iz vakcine) u kliničkom uzorku ili - prisustvo nukleinske kiseline virusa zaušnjaka

Epidemiološki kriterij

Grupiranje slucajeva, kolektivne epidemije, epidemijsko sirenje

Epidemiološka slika 2012.g.

Epidemija je počela koncem 2010.g., zahvatila je skoro cijelo područje FBiH i trajala je do jeseni 2012.godine . U 2012.g. oboljelo je 1989 osoba. Najveći Mb je u Sarajevskom (126,65/100000), a najmanji u Zapadno-hercegovačkom kantonu (3,68/100000). Na području Posavskog kantona nije registriran nijedan slučaj oboljenja. Najveći udio među oboljelim čine necijepljeni, zatim nepoznatog cijepnog statusa (!?) kao i nepotpuno cijepljeni (primili jednu dozu MRP)

Sto

pa

Mb

Tjedni / sedmice

12

Grafikon 6: Oboljeli od zaušnjaka u FBiH u razdoblju 12/10-12/2012.g., po mjesecima

Najveći Mb bilježe kantoni u kojima je počela epidemija: Sarajevski, Srednjobosanski, Zeničko-dobojski.

Grafikon 7: Oboljeli od zaušnjaka u FBiH, 12mj /2010-12mj./2012.g., prema cijepnom statusu oboljelih

Najveći udio među oboljelim čine necijepljeni, zatim nepoznatog cijepnog statusa (!?) kao i nepotpuno cijepljeni (primili jednu dozu MRP).

Grafikon 8. Obolijevanje od zaušnjaka, u FBiH 12mj./2010-12mj./2012.g., po dobi i spolu

Većina oboljelih je u dobi od 15-19 godina, zatim 20-29 godina, sa većom zastupljenošću muškog spola.

Bro

j obo

ljel

ih

13

SCARLATINA

TBC RESPIRATORNOG SUSTAVA

Klinički kriteriji •Akutna visoko febrilna opća bolest s tipičnim sitnim gustim osipom jarkocrvene boje, koji puta kombinirana sa znakovima gnojne angine, s karakterističnim ljuštenjem kože u fazi rekonvalescencije.


•Biokemijski nalazi koji govore za akutnu bakterijsku infekciju •Dokaz beta hemolitičkog streptokoka u uzorku uzetom s tonzila, •Dokaz beta hemolitičkog streptokoka skupine A u hemokulturi kasnije i povišen AST u krvi


• u 2012. godini je registrirano 416 oboljelih • čine 3,35% registriranih respiratornih zaraznih bolesti, bez gripe ; • na 9-om je mjestu među deset vodećih zaraznih bolesti, među vodećim bolestima nije bila od 2008.g. • najviše oboljelih je u dobi 0-6.g. (40,61%) i 7-14.g. (37,98%) • najveći broj oboljelih je u Sarajevskom kantonu (43,75%) •registrirana je jedna epidemija sa 8 oboljelih (30 eksponiranih) u Bihaću – dječiji vrtić.

Klinički kriteriji • znaci, simptomi i/ili radiološki nalazi aktivne tuberkuloze bilo koje lokalizacije, • lječnikova odluka da osobu liječi standardiziranom antituberkuloznom terapijom Laboratorijski kriteriji • izolacija kompleksa Mycobacterium tuberculosis (izuzev BCG-a M.bovis) iz bilo kojeg kliničkog uzorka • detekcija nukleinske kiseline M.tuberculosis complexa u kliničkom uzorku i pozitivan mikroskopski nalaz na acidorezistetne bacile ili fluorescentnim bojenjem bacila u svjetlosnom mikroskopu

• u 2012.g je registrirano 828 oboljelih osoba; manje nego 2011. g. (862 oboljela)

• na 6. je mjestu među vodećim zaraznim bolestima • najviše oboljelih je u dobi 25-49.g. (31,03%) i 65+ ( 30,19%) što je isto kao i u 2011. godini. • 58,3% oboljelih je muškog spola

• najveći Mb registriran je na području

Tuzlanskog (58,51/100000), a najmanji Zapadno-hercegovačkog kantona (6,14/100000).

14

Grafikon 9: Registrirani oboljeli od TBC u FBiH, 2011. i 2012. g., po kantonima

Broj slucajeva

Uspostavom aktivnog nadzora tuberkuloze (sredinom 2011.godine) kroz NTP jedinice u

okviru projekta GF „Dalje jačanje DOT strategije u BiH i unaprjeđenje plana borbe protiv

TBC uključujući MDR TB i kontrolu infekcije“ za očekivati je preciznije podatke o

obolijevanju/umiranju od tuberkuloze.

2.2.2 CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI Tijekom 2012. godine, na području FBiH je registrirano 6195 osoba oboljelih od

crijevnih zaraznih bolesti. Mb (264,98/100000) je veći nego u 2011.g. godini

(235,3/100000).

Tablica 7: Crijevne zarazne bolesti ( broj oboljelih i Mb/100000) u FBiH, 2012. i 2011.g.

Bolest 2012.g. 2011.g.

Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva Mb/100000

Enterocollitis acuta 5113 218,66 4341 185,65

Salmonellosis 291 12,44 389 16,64

Toxiinfectio alimentaris 645 27,58 685 29,30

Meningitis virosa 69 2,95 82 3,51

Dysenteria bacillaris 47 2,01 3 0,13

Hepatitis virosa A 29 1,24 2 0,09

E.colli 1 0,04 -

Enterocolitis acuta je nazastupljeniji (78,89%) u ovoj grupi zaraznih bolesti, na

drugom mjestu su trovanja hranom (10,41%), salmoneloze (4,69%) na trećem mjestu. Najveći broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti je dobi 0-6.g. (27,86%), pa 25-49.g. (21,43%).

15

Grafikon 10: Crijevne zarazne bolesti (Mb/100000) u F/BiH u razdoblju 2008-2012. g.

Najveći Mb crijevnih zaraznih bolesti u promatranom razdoblju (2008-2012.) je bio 2012 , a najmanji 2010. godine. Tablica 8: Crijevne zarazne i parazitarne bolesti u FBiH, 2012. i 2011 g., po kantonima

Kanton Mb/ 100000

2012.g. Mb/ 100000

2011.g

Unsko-sanski 201, 46 218,87

Posavski 198,43 214,73

Tuzlanski 121,81 171,66

Zeničko-dobojski 226,79 235,83

Bosansko-podrinjski 661,05 438,78

Srednja Bosna 308,36 221,65

Hercegovačko-neretvanski 115,28 134,7

Zapadno-hercegovački 36,81 73,7

Sarajevski 603,07 405,69

Kanton 10 98,29 396,85

U 2012. godini najveći Mb crijevnih zaraznih bolesti je registriran u Bosansko-podrinjskom, a najmanji u Zapadno-hercegovačkom kantonu. ENTEROCOLITIS ACUTA

Klinički kriteriji

• proljev i/ li tenezmi, moguće s pojavom krvi i sluzi u stolici, moguća i povišena tjelesna temperatura


•Dokaz nekog od uzročnika u stolici,

Escherichia coli, Yersinia, Campylobacter, Rotavirus, Adenovirus, Norovirus i dr.

• u 2012.g registrirano je 5113 oboljelih osoba što je više nego u 2011.g. (4341 oboljelih)

• na 3. je mjestu među vodećim zaraznim bolestima

• najviše obolelih je u dobi 0-6.g. (29,02%) i 25-49.g.( 51,23%) slično kao i 2011g. • 60,21% oboljelih je muškog spola

• najviše oboljelih u 2012. godini je u Sarajevskom kantonu (43,94%)

16

TOXIINFECTIO ALIMENTARIS

SALMONELLOSIS

Salmoneloze su u prvom redu bolesti životinja. Bolest se prenosi inficiranom hranom koja se jede sirova ili nedovoljno termički obrađena, zatim kontaktom sa bolesnicima i kliconošama.

Klinički kriteriji

Barem jedan od sljedeća četiri kriterija: • proljev • groznica • abdominalni bolovi • povraćanje


Izolacija Salmonellae (netifusnih, neparatifusnih) iz stolice ili krvi


• u 2012. godini je registriran 291 oboljeli • čine 4,69% svih registriranih crijevnih zaraznih bolesti; • najviše oboljelih je u dobi 0-6.g. (32,64%) i 25-49.g. (20,27%) • najviše oboljelih je u Sarajevskom kantonu (69,41%) • registrirane su dvije epidemije sa 41 oboljelim (18 hospitaliziranih) u Sarajevu. Uzročnik-Salmonella enteritidis, inkriminirana hrana .

Klinički kriteriji mučnina i/ili povraćanje te enteralne ili enterokolitične smetnje, koji puta uz povišenu tjelesnu temperaturu i opću slabost Laboratorijski kriteriji Dokaz nekog od ovih uzročnika u stolici ili povraćenim masama Staphylococcus aureus, Escherichia coli, Shigella sp. Campylobacter, rotavirus, norovirus, Clostridium perfringens, Bacillus cerreus ili dr.

• u 2012.g. je registrirano 645 slučajeva trovanja hranom, nešto manje u odnosu na 2011.g.(685 oboljela)

• najviše oboljelih je u dobi 15-24.g. (25,11%) i 25-49.g. (23,87%);

• 52,09% oboljelih je muškog spola

• čine 10,40% svih registriranih crijevnih zaraznih bolesti

• najviše oboljelih u 2012. godini je u Zeničko-dobojskom kantonu (57,05%)

17

2.2.3 PARAZITARNE BOLESTI

Udio parazitarnih bolesti (1,39%) u ukupnom morbiditetu zaraznih bolesti je u

2012. godini veći u odnosu na 2010.g. ( 0,97%). Od parazitarnih bolesti najčešće se, kao i 2011. godine, registrirao skabijes (95,25% svih parazitarnih bolesti).

SCABIES Scabies je kožna parazitarna bolest koja se javlja tijekom cijele godine.

Klinički kriteriji Infestacija parazitima Sarcoptes scabiei karakterizirana ekskorijacijama na karakterističnim mjestima koje intenzivno svrbe; Laboratorijski kriteriji •dokaz Sarcoptes scabiei, njihova fecesa ili jajašca mikroskopskom pretragom uzoraka površinskog sloja kože dobivenih struganjam lezija

• u 2012. godini registrirane su 864 oboljele osobe

nesto više nego u 2011. godini (832 oboljelih);

• najviše oboljelih je u dobi 25-49.g. (19,21%) i 7-

14.g. (18,40%)

• 52,54% oboljelih su muškog spola

• najviše oboljelih je registrirano u Hercegovačko-

neretvanskom kantonu (36,65%)

• stopa Mb na području FBiH u 2012.g 36,95).,u

2008.g. je bila 20,69 sa trendom porasta u proteklih

5 godina

18

2.2.4 SPOLNO PRENOSIVE INFEKCIJE

Spolno prenosive infekcije imaju neznatan udio (0,46%) u strukturi registriranih zaraznih bolesti (podprijavljivanje!). U 2012. godini je registrirano 253 oboljela, sa Mb 10,81/100000, nesto više nego 2011.godine kada je registrirano 235 oboljelih ( Mb 10,05/100000 stan).

HEPATITIS VIROSA B

HEPATITIS VIROSA C

Laboratorijski kriteriji •nalaz nukleinske kiseline HCV-a u serumu i/ili •nalaz antitjela specifičnih na HCV potvrđen drugim testom

Klinički kriteriji Diskretno nastupanje simptoma : umor, abdominalni bolovi, gubitak apetita, intermitentne mučnine i povraćanje, te vrućica i/ili žutica i povišene razine serumskih transaminaza; Laboratorijski kriteriji •pozitivno IgM antitjelo na jezgrovini antigen na hepatitis B ( anti- HBc);

• u 2012. godini je registrirano118 oboljelih, nešto više nego u 2011.g. (112 oboljelih);

• najviše oboljelih je u dobi 25-49.g. (44,06%) i 50-64.g. (33,05%) • 77,11% oboljelih su muškog spola •najveći broj oboljelih je registriran u Zeničko-dobojskom kantonu

U 2012. godini registrirana je 101 oboljela osoba , nesto više nego u 2011.g (93 oboljelih)

Najviše oboljelih je u dobi 25-49.g.

(65,59%);

66,01% oboljelih su muškog spola

najveći broj oboljelih je registriran na području Sarajevskog, Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona.

19

HIV/AIDS

.

Grafikon 11: Registrirani HIV/AIDS u BiH prema putu prijenosa, trend

Grafikon 12: Registrirani oboljeli, umrli HIV/AIDS slučajevi u BiH, 2004-2012.g.

Klinički kriteriji Uključene sve osobe zaražene virusom HIV koje imaju jedno od kliničkih stanja navedenih u definiciji slučaja Europskog sustava nadzora nad AIDS-om. Laboratorijski kriteriji •pozitivan rezultat skrining testa za antitjela na HIV potvrđen specifičnim testom za antitjela, ili • pozitivan rezultat 2 EIA testa na antitjela potvrđen pozitivnim rezultatom; ili •pozitivni rezultati u dva različita uzorka barem jednim od sljedeća tri testa: - dokaz nukleinske kiseline HIV-a, - nalaz HIV-a testom za antigen HIV p24 uključujući i test neutralizacije, - izolacija HIV-a

• Od registriranja prvog slučaja (1986.g.) do kraja 2012.g. u BiH su registrirane 223 osobe sa HIV-om, od kojih 120 u stadiju AIDS-a. • U 2012. godini u FBiH je registrirano 17 osoba sa HIV -om , od kojih 3 sa razvijenom kliničkom slikom AIDS-a. • Prosječna dob do sad ukupno oboljelih je 32,3 godine; • 80,71% oboljelih je muškog spola • Dominantni put prijenosa HIV infekcije u BiH je heteroseksualni (51,5%), homo/ biseksualni (29,4%) i injekcionim korištenjem droga (9,4%),

20

2.2.5 ANTROPOZOONOZE

Broj oboljelih od antropozoonoza u 2012.godini je 108, morbiditet 4,61/100000, a udio ove grupe u strukturi svih zaraznih i parazitarnih oboljenja iznosi 0,20%. U 2011. godini broj oboljelih od antropozoonoza bio je veći (130), morbiditet je iznosio 5,55/100000, a udio u strukturi svih zaraznih i parazitarnih bolesti 0,14%.

Antropozoonoze, premda s malim udjelom u ukupnom obolijevanju od zaraznih bolesti, posljednjih nekoliko godina predstavljaju značajan problem i zdravstvene i veterinarske službe, prije svega zbog obolijevanja od humane bruceloze.

Tablica 9: Antropozoonoze u FBiH , 2012. i 2011. g.

Bolest 2012 2011

Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva

Mb/100000

Brucellosis 59 2,52 70 2,29

Leptospirosis 12 0,51 33 1,41

Trichinellosis 5 0,21 10 0,43

Q febris 8 0,34 8 0,34

Febris haemorrhagica 21 0,89 6 0,26

Lyme borelliosis 2 0,09 2 0,09

Antrax - 1 0,04

Tularemia 1 0,04 0

BRUCELLOSIS

Klinički kriteriji sve osobe s povišenom tjelesnom temperaturom i barem jednim od: znojenje (profuzno, intenzivnog mirisa, posebice noću), zimica, artralgije, slabost, depresija, glavobolja, anoreksija Laboratorijski kriteriji • izolacija Brucella spp. iz kliničkog uzorka • dokaz specifičnih antitijela na Brucella spp. (standardna reakcija aglutinacije, reakcija vezanja komplementa- RVK, ELISA)

• u 2012g. registrirano je 59 oboljelih; manje nego 2011. (70 oboljela)

• najviše oboljelih je u dobi 25-49.g. (52,54%) i 15-24.g. (22,03%) • 71,18% oboljelih su muškog spola

• najveći broj oboljelih u 2012.godini je registriran na području Unsko-sanskog kantona (Mb 7,64/100000) • najveći Mb je registriran 2008. godine (33,43/100000)

21

HEMORAGIJSKA GROZNICA Prirodni rezervoar i izvor infekcije su glodari (pacovi, miševi, voluharice).Inficirane životinje

izlučuju uzročnike mokraćom u spoljnu sredinu te je za ranu dijagnozu bolesti vazan

epidemiološki podatak o boravku oboljelog u prirodi i dodiru s mišolikim sisavcima i

njihovim ekskretima.

ANTIRABIČNA ZAŠTITA

U 2012.g. registrirano je 1247 osoba koje su bile ugrižene, ogrebane ili u kontaktu sa slinom životinja (pas, mačka, lisica...) od čega je 21,57% (269 osoba) cijepljeno protiv bjesnoće (manje nego 2011. godine), a 4,97% ih je primilo humani rabični imunoglobulin (12,70% u 2011. godini).

Klinički kriteriji Febrilitet, često s različitim stupnjevima bubrežne insuficijencije, oligurijom i hemoragijama. Laboratorijski kriteriji

Signifikantni nalazi (titar ili dinamika) protutijela ELISA, IFA ili RVK testom u serumima bolesnika -IgM protutijela pozitivna na hantaviruse; u serumu pozitivna do šest mjeseci -IgG specifična protutijela (javljaju se od drugog tjedna bolesti)

• u 2012g. registrirana je 21 oboljela osoba; više nego u 2011. (6 oboljelih);

• najviše oboljelih je u dobi 25-49.g. (61,90%). pa 15-24.g. (19,04%) • 76,19% oboljelih su muškog spola

• najveći broj oboljelih je registriran na području Središnje Bosne (Mb 5,12/100000) •najveći Mb je registriran 2012. g. (Mb 0,89/100000)

22

2.2.6 OSTALE ZARAZNE BOLESTI

U 2012. godini registrirano je 896 oboljelih od ostalih zaraznih i parazitarnih bolesti, stopa morbiditeta 38,32/100000, i udio od 1,66% u strukturi svih zaraznih i parazitarnih bolesti što je slično podacima za 2011. godinu, sa 889 oboljelih, Mb od 38,1/100000 stan. i udjelom u ukupnom broju svih zaraznih i parazitarnih bolesti sa 1%.

HERPES ZOSTER

Klinički kriteriji

Izbijanje vezikuloznog osipa jednostrano i

ograničeno na areale kože tzv. dermatome koji su inervirani osjetnim živcima korjenova dorzalnih ganglija kod većine bolesnika praćen bolovima, koji puta vrlo jakim te parestezijama uz ev. postherpetičke

neuralgije. Laboratorijski kriteriji

Visok titar IgG protutijela na varicella –

zoster virus u serumu

• u 2012g. registrirano je 414 oboljelih;

• najviše oboljelih je u dobi 60>.g. (34,78%), pa 50-64.g. (30,43%) • 55,79% oboljelih su ženskog spola • najveći broj oboljelih je registriran na području Bosansko-podrinjskog (Mb 134,07/100000) • 2012.g. registrirana je najveća stopa Mb (17,70/100000)

23

3. EPIDEMIJE ZARAZNIH BOLESTI

Epidemija zarazne bolesti se definira kao neubičajeno povećanje broja oboljelih (najčešće u kratkom vremenskom razdoblju, na određenom području uglavnom povezanih slučajeva

matranom razdoblju prosječan broj epidemija po godini je 8.

Tablica 10: Epidemije zaraznih bolesti u FBiH 2008-2012.g.,prema putu prijenosa

Godina / broj epidemija oboljelih

Epidemija

Kapljična Alimentarna

2008. broj epidemija 5 2

broj oboljelih 85 83







2012 broj epidemija 2 2


U 2012. godini prijavljene su 4 epidemije zaraznih bolesti sa ukupno 101

oboljelom osobom.

Tablica 11: Epidemije na području F/BiH, 2012. g.

R/B Bolest Kanton Općina Datum prijave

Broj oboljelih

1. Parotitis epidemica

Zeničko-dobojski

Tešanj 3.4.2012 52

2. Toxiinfectio alimentaris

Sarajevski Ilidža

/konzumenti / ”Panera” 8.4.2012 33

3. Toxiinfectio alimentaris

Sarajevski Ilidža

/Fast-Food / ”Bistro” 7.7.2012 8

4. Scarlatina Unsko-sanski Bihać- vrtić ”Park” 19.11.2012 8

Od izbijanja epidemije parotitis-a u Federaciji BiH (koncem 2010. god), -

epidemija je proglašena 25.03.2011.god. - do konca 2012.godine registrirano je 7987 oboljelih, (uz napomenu da je epidemija parotitisa završila u 2012.godini.).

24

4. ZAKLJUČAK:

o Morbiditet zaraznih bolesti u 2012.godini je manji u odnosu na 2011.godinu.

o Najveći udio čine respiratorne zarazne bolesti sa manjim Mb gripe u odnosu na prethodnu sezonu.

o Tuberkuloza i dalje zauzima visoko šesto mjesto među deset vodećih zaraznih bolesti, s morbiditetom 35,42/100000, ali sa smanjenjem stope obolijevanja u odnosu na 2011. godinu (36,86/100000).

o Antropozoonoze u 2012. godini imaju manju stopu obolijevanja, 4,61/100000 u odnosu na 2011. (5,55/100000), ali sa većim udjelom u ukupnom broju registriranih zaraznih bolesti (0,20%) u odnosu na prethodnu godinu (0,14%),

o Parazitarne zarazne bolesti u 2012. godini, s Mb 38,78/100000 imaju nešto veću stopu obolijevanja od one registrirane u 2011. godini (37,24/100000). Svrab sa 864 registrirana slučaja bilježi porast u odnosu na 2011. godinu (832 slučaja).

o Spolno prenosive infekcije u 2012. godini, sa 253 prijavljena slučaja, pokazuju neznatno povećanje u odnosu na 2011. godinu. Pojedinačno promatrano, HIV infekcija s 17 novootkrivenih slučajeva u 2012. godini pokazuje neznatno smanjenje u odnosu na 2011. godinu .

o Skupina ostalih zaraznih bolesti, sa 896 registrirana slučaja u 2012. godini, bilježi neznatno povećanje u odnosu na 2011. godinu (889 registrirana slučaja).

o Cijepljenjem preventabilne bolesti bilježe smanjenje stope obolijevanja u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu, zahvaljujuci boljem obuhvatu cijepljenjem;

25

5. A N E K S I

26

REGISTRIRANE ZARAZNE BOLESTI, ZASTUPLJENOST I MORBIDITET PO GRUPAMA ZARAZNIH BOLESTI, FBiH ( 2012. i 2011.G. )

Tablica 1.

GRUPE ZARAZNIH BOLESTI

G O D I N A

2 0 1 2 2 0 1 1

BROJ OBOLJELIH

INDEX STRUKTURE

MORBIDITET BROJ

OBOLJELIH INDEX

STRUKTURE

MORBIDITET

RESPIRATORNE BOLESTI 45518 84,48 1946,65 82104 91,50 3511,31

CRIJEVNE BOLESTI 6195 11,50 264,98 5502 6,1 235,30

PARAZITARNE BOLESTI 907 1,39 38,78 871 0,97 37,24

KRVLJU I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 253 0,47 10,8 235 0,26 10,05

ANTROPOZOONOZE 108 0,20 4,16 130 0,01 5,55

OSTALE BOLESTI 896 1,66 38,22 889 0,99 38,01

TRANSMISIVNE BOLESTI

U K U P N O 53878 2304,18 89731 3837,49

DESET VODEĆIH ZARAZNIH BOLESTI U FBiH U RAZDOBLJU 2008. - 2012. GODINA Tablica 2.

BOLEST

G O D I N A

2008 2009 2010 2011 2012

RA

NG

BROJ OBOLJELIH

RA

NG

BROJ OBOLJELIH

RA

NG

BROJ OBOLJELIH

RA

NG

BROJ OBOLJELIH

RA

NG

BROJ OBOLJELIH

ILI/GRIPA 1 12166 1 22670 3 2277 1 67107 1 33107

ENTEROCOLITIS ACUTA 3 3991 3 3856 2 3452 4 4341 3 5113

VARICELLA 2 6902 2 6180 1 6136 2 6733 2 8107

SCABIES 9 484 7 565 7 707 7 832 5 864

ANGINA STREPTOCOCCICA 5 1129 4 1220 6 889 6 843 7 722

TBC PULMONUM ACTIVA 4 1271 5 1081 5 966 5 862 6 828

TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 7 720 8 534 8 672 8 685 8 645

SCARLATINA 10 430 327 284 288 9 416

SALMONELLOSIS 8 531 10 347 9 366 10 389 291

HBsAg- NOSILAŠTVO 202 225 214 115 154

BRUCELLOSIS 6 778 9 381 154 70 59

NOVA GRIPA A(H1N1)/09 6 692 25

RUBEOLLA 19 66 4 2018 12 9

HERPES ZOSTER 188 312 10 348 9 391 10 414

PAROTITIS EPIDEMICA 3 5913 4 1989

27

REGISTRIRANI SLUČAJEVI, MORBIDITET ZARAZNIH BOLESTI U FBiH 2012. I 2011. GODINI Tablica 3.

B O L E S T

BROJ OBOLJELIH Mb/ 100.000

2012.G. 2011.G. 2012.G. 2011.G.

AIDS 3 5 0,13 0,21

HIV INFECTIO 17 20 0,73 0,86

AFP 6 6 0,26 0,26

ANGINA STREPTOCOCCICA 722 843 30,88 36,05

AMOEBIASIS 32 28 1,37 1,20

ANTRAX 1 0,00 0,04

BRUCELLOSIS 59 70 2,52 2,99

DYSENTERIA BACILLARIS 47 3 2,01 0,13

ENTEROCOLITIS ACUTA 5113 4341 218,67 185,65

ERYZIPELAS 29 48 1,24 2,05

ECHINOCOCCOSIS 9 8 0,38 0,34

ENCHEPHALITIS 9 15 0,38 0,64

FEBRIS HAEMORRHAGICA /HGBS/ 21 6 0,90 0,26

GONORRHOEA 6 - 0,26 -

GIARDIASIS 2 1 0,09 0,04

REZISTETNI E.COLLI 1 - 0,04 -

HEPATITIS VIROSA A 29 2 1,24 0,09

HEPATITIS VIROSA B 118 112 5,05 4,79

HEPATITIS VIROSA C 101 93 4,40 3,98

HEPATITIS VIROSA NON IDENTICIFICATA 3 0,13

NOSILASTVO HB ANTITJELA 154 115 6,59 4,92

NOSILASTVO HC ANTITJELA 2 3 0,09 0,13

HERPES ZOSTER 414 391 17,71 16,72

ILI/GRIPA 33107 67107 1415,88 2869,94

LYME BORELLIOSIS 2 2 0,09 0,09

LEPTOSPIROSIS 12 33 0,51 1,41

SYPHILIS 6 5 0,26 0,21

MRSA 36 51 1,54 2,18

NOSOCOMMIAL INFECTION 134 130 5,73 5,56

MENINGITIS VIROSA 69 82 2,95 3,51

MENINGITIS EPIDEMICA 20 20 0,86 0,86

MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 19 49 0,81 2,10

MENINGOCOCNA SEPSA 8 - 0,34 -

TBC MENINGITIS 1 3 0,04 0,13

MONONUCLEOSIS INFECTIVA 274 272 11,72 11,63

MORBILLI 12 5 0,51 0,21

MALARIA 2 0,09

MICOSIS 3 0,13

MYCETISMUS 2 - 0,09 -

PAROTITIS EPIDEMICA 1989 5913 85,06 252,88

PERTUSSIS 14 28 0,60 1,20

PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) 11 18 0,47 0,77

COMPLICATIO POSTVACCINALIS 2 2 0,09 0,09

RUBEOLA 9 12 0,38 0,51

SCABIES 864 832 36,95 35,58

SCARLATINA 416 288 17,79 12,32

SEPSIS 85 73 3,64 3,12

SALMONELLOSIS 291 389 12,45 16,64

TULAREMIA 1 - 0,04 -

TBC PULMONUM ACTIVA 828 862 35,41 36,86

TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 645 685 27,58 29,30

TRICHINELLOSIS 5 10 0,21 0,43

TOXOPLASMOSIS 6 - 0,26 -

RICKESIOSIS 1 - 0,04

Q FEBRIS 8 8 0,34 0,34

VARICELLAE 8107 6733 346,70 287,95

UKUPNO 53878 89731 2304,17 3837,50

28

REGISTRIRANI SLUČAJEVI ZARAZNIH BOLESTI U FBiH 2008 - 2012. GODINA Tablica 3a.

B O L E S T

2008

2009

2010

2011 2012

AIDS 4 2 3 5 3 HIV INFECTIO 7 4 3 20 17 AFP 1 5 6 6 6 ANGINA STREPTOCOCCICA 1129 1220 889 843 722 AMOEBIASIS 36 43 30 28 32 ANTRAX - 1 - 1 ANCYLOSTOMIASIS - 1 - - BRUCELLOSIS 778 381 154 70 59 DYSENTERIA BACILLARIS 10 16 2 3 47 ENTEROCOLITIS ACUTA 3991 3856 3452 4341 5113 ERYZIPELAS 27 32 45 48 29 ECHINOCOCCOSIS 20 19 9 8 9 ENCHEPHALITIS 22 23 14 15 9 FEBRIS HAEMORRHAGICA 16 5 2 6 21 FEBRIS RHEUMATICA - 1 - - GONORRHOEA 3 4 7 - 6 GIARDIASIS - 1 - 1 2 HEPATITIS VIROSA A 69 11 10 2 29 HEPATITIS VIROSA B 139 122 137 112 118 HEPATITIS VIROSA C 144 130 106 93 101 HEPATITIS VIROSA E - - 1 - HEPATITIS VIROSA NON IDENT. 3 1 3 3 NOSILASTVO HB ANT. 202 225 214 115 154 NOSILASTVO HC ANT. 9 7 13 3 2 HERPES ZOSTER 188 312 348 391 414 CHLAMYDIASIS - 1 1 - NOVA GRIPA A(H1N1)09 / 692 25 - ILI/GRIPA 12166 22670 2277 67107 33107 LEISHMANIASIS - 1 1 - LYME BORRELLIOSIS 1 2 3 2 2 LEPTOSPIROSIS 25 17 41 33 12 LISTERIOSIS - - 1 - LUES 11 5 7 5 6 MRSA / / 229 51 36 NOSOCOMMIAL INFECTION / / 18 130 134 MENINGITIS VIROSA 57 48 26 82 69 MENINGITIS EPIDEMICA 18 20 16 20 20 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 34 35 43 49 19 SEPSIS MENINGOCOCCICA 14 8 5 - 8 TBC MENINGITIS 1 1 1 3 1 MONONUCLEOSIS 215 260 283 272 274 MORBILLI 8 16 25 5 12 MALARIA 1 - 1 2 MICOSIS 10 10 21 3 MYCETISMUS 6 2 11 - 2 PAROTITIS EPIDEMICA 54 35 170 5913 1989 PERTUSSIS 41 23 28 28 14 PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) 43 31 11 18 11 COMPLICATIO POSTVACCINALIS - 2 4 2 2 RICKESIOSIS 1 RUBEOLA 19 66 2018 12 9 SCABIES 484 565 707 832 864 SCARLATINA 430 327 284 288 416 SEPSIS 73 73 82 73 85 SALMONELLOSIS 531 347 366 389 291 KLICONO[TVO SALMONELE 4 11 5 - TBC PULMONUM ACTIVA 1271 1081 966 862 828 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 720 534 672 685 645 TRICHINELOSIS 2 3 2 10 5 TOXOPLASMOSIS 1 2 3 - 6 TETANUS - - 1 - TYPHUS ABDOMINALIS - - 2 - Q FEBRIS 19 21 33 8 8 VARICELLAE 6902 6180 6136 6733 8107

UKUPNO 29959 39511 19973 89731 53878

29

REGISTRIRANI MORBIDITET ZARAZNIH BOLESTI U FBiH 2008. – 2012 GODINA Tablica 3a. Morbiditet / 100.000 stanovnika B O L E S T

2008

2009

2010

2011

2012

AIDS 0,17 0,09 0,13 0,21 0,13

HIV INFECTIO 0,30 0,17 0,13 0,86 0,73

AFP 0,04 0,21 0,26 0,26 0,26

ANGINA STREPTOCOCCICA 48,51 52,42 38,03 36,05 30,88

AMOEBIASIS 1,55 1,85 1,28 1,20 1,37

ANTRAX - 0,04 - 0,04 0,00

ANCYLOSTOMIASIS - 0,04 - -

BRUCELLOSIS 33,43 16,37 6,59 2,99 2,52

DYSENTERIA BACILLARIS 0,43 0,69 0,09 0,13 2,01

ENTEROCOLITIS ACUTA 171,49 165,68 147,67 185,65 218,67

ERYZIPELAS 1,16 1,37 1,93 2,05 1,24

ECHINOCOCCOSIS 0,86 0,82 0,39 0,34 0,38

ENCEPHALITIS 0,95 0,99 0,60 0,64 0,38

FEBRIS HAEMORRHAGICA 0,69 0,21 0,09 0,26 0,90

FEBRIS RHEUMATICA - 0,04 - -

GONORRHOEA 0,13 0,17 0,30 - 0,09

GIARDIASIS - 0,04 - 0,04 0,04

HEPATITIS VIROSA A 2,96 0,47 0,43 0,09 1,24

HEPATITIS VIROSA B 5,97 5,24 5,86 4,79 5,05

HEPATITIS VIROSA C 6,19 5,59 4,53 3,98 4,40

HEPATITIS VIROSA E - - 0,04 - -

HEPATITIS VIROSA NON IDENTIFICATA 0,13 0,04 0,13 0,13 0,00

NOSILASTVO HB ANTITJELA 8,68 9,67 9,15 4,92 17,71

NOSILASTVO HC ANTITJELA 0,39 0,30 0,56 0,13 0,09

HERPES ZOSTER 8,08 13,41 14,89 16,72 17,71

CHLAMYDIASIS - 0,04 0,04 -

NOVA GRIPA A(H1N1)/09 - 29,73 1,07 -

ILI /GRIPA 522,78 974,08 97,41 2869,94 1415,88

LEISHMANIASIS - 0,04 0,04 -

LYME BORRELLIOSIS 0,04 0,09 0,13 0,09

LEPTOSPIROSIS 1,07 0,73 1,75 1,41 0,51

LISTERIOSIS - - 0,04 -

LUES 0,47 0,21 0,30 0,21 0,26

MRSA - - 9,80 2,18 1,54

NOSOCOMMIAL INFECTION - - 0,77 5,56 5,73

MENINGITIS VIROSA 2,45 2,06 1,11 3,51 2,95

MENINGITIS EPIDEMICA 0,77 0,86 0,68 0,86 0,86

MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 1,46 1,50 1,84 2,10 0,81

SEPSIS MENINGOCOCCCICA 0,60 0,34 0,21 - 0,34

TBC MENINGITIS 0,04 0,04 0,04 0,13 0,04

MONONUCLEOSIS INFECTIVA 9,24 11,17 12,11 11,63 11,72

MORBILLI 0,34 0,69 1,07 0,21 0,51

MALARIA 0,04 - 0,04 0,09

MICOSIS 0,43 0,43 0,90 0,13

MYCETISMUS 0,26 0,09 0,47 - 0,09

PAROTITIS EPIDEMICA 2,32 1,50 7,27 252,88 85,06

PERTUSSIS 1,76 0,99 1,20 1,20 0,60

PNEUMOCOCCOCAL (LOCALISATA) 1,85 1,33 0,47 0,77 0,47

COMPLICATIO POSTVACCINALIS - 0,09 0,17 0,09 0,09

RUBEOLA 0,82 2,84 86,33 0,51 0,38

RICKESIOSIS 0,04

SCABIES 20,80 24,28 30,24 35,58 36,95

SCARLATINA 18,48 14,05 12,15 12,32 17,79

SEPSIS 3,14 3,14 3,51 3,12 3,64

SALMONELLOSIS 22,82 14,91 15,66 16,64 12,45

KLICONOŠTVO SALMONELE 0,17 0,47 0,21 -

TBC PULMONUM ACTIVA 54,62 46,45 41,32 36,86 35,41

TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 30,94 22,94 28,75 29,30 27,58

TRICHINELLOSIS 0,09 0,13 0,09 0,43 0,21

TETANUS - - 0,04 -

TOXOPLASMOSIS 0,04 0,09 1,13 - 0,26

TYPHUS ABDOMINALIS - - 0,09 -

TULAREMIA 0,04

Q FEBRIS 0,82 0,90 1,41 0,34 0,34

VARICELLAE 296,58 265,54 262,48 287,95 346,70

UKUPNO: 1287,27 1697,71 854,40 3837,50 2304,17

31

REGISTRIRANI SLUČAJEVI ZARAZNIH BOLESTI U F/BiH, PO KANTONIMA, RAZDOBLJE 2008.-2012.GODINA Tablica 4.

K A N T O N

G O D I N A

2008 2009 2010 2011 2012

BR

OJ

OB

OL

JEL

IH

M

b/1

00

00

0

BR

OJ

OB

OL

JEL

IH

M

b/1

00

00

0

BR

OJ

OB

OL

JEL

IH

M

b/1

00

00

0

BR

OJ

OB

OL

JEL

IH

M

b/1

00

00

0

BR

OJ

OB

OL

JEL

IH

M

b/1

00

00

0

UNSKO-SANSKI 4844 1681,96 3750 1301,43 1781 618,68 5118 1778,10 3490 1212,50

POSAVSKI 53 130,82 121 303,36 139 351,72 416 1050,90 168 424,40

TUZLANSKI 4671 938,30 5205 1044,03 3309 663,06 9424 1888,74 5590 1119,74

ZENIČKO-DOBOJSKI 5093 1270,56 8574 2140,28 4423 1105,40 11965 2992,33 5270 1317,97

BOSANSKO-PODRINJSKI 942 2835,21 996 3009,70 287 871,52 927 2824,67 505 1538,79

SREDNJO-BOSANSKI 2986 1168,01 4108 1611,03 1591 624,97 6725 2647,61 2173 855,50

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI 2812 1240,78 2411 1067,14 1252 555,78 10748 4778,97 2149 955,53

ZAPADNO-HERCEGOVAČKI 721 881,06 820 1003,59 183 224,72 4705 5779,10 1532 1881,74

SARAJEVSKI 7463 1771,47 13116 3095,99 6818 1561,48 38784 8839,52 32710 7455,15

KANTON 10 374 459,48 410 507,43 190 236,55 919 1150,49 291 364,34

UKUPNO F BIH: 29959 1287,34 39511 1697,71 19973 854,40 89731 3837,50 53878 2304,17

32

VODEĆE ZARAZNE BOLESTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2012. GODINU, PO KANTONIMA /Rang i broj oboljelih/

Tablica 5

B O L E S T

UNSKO- SANSKI

POSAVSKI

TUZLANSKO- PODRINJSKI

ZENIČKO- DOBOJSKI

BOSANSKO- PODRINJSKI

SREDNJE- BOSANSKI

HERCEGOV.-NERETVAN.

ZAPADNO- HERCEG.

SARAJEVSKI

HERCEG-BOSANSKI

Ra

ng

Bro

j O

bo

ljel

ih

Ra

ng

Bro

j O

bo

ljel

ih

Ra

ng

Bro

j O

bo

ljel

ih

Ra

ng

Bro

j O

bo

ljel

ih

Ra

ng

Bro

j O

bo

ljel

ih

Ra

ng

Bro

j O

bo

ljel

ih

Ra

ng

Bro

j O

bo

ljel

ih

Ra

ng

Bro

j O

bo

ljel

ih

Ra

ng

Bro

j O

bo

ljel

ih

Ra

ng

Bro

j O

bo

ljel

ih

ILI/GRIPA 1 1395 2 56 1 2781 1 2131 2 505 1 1380 1 2485

9

VARICELLAE 2 742 3 25 2 1013 2 1174 1 164 1 780 1 745 2 50 2 3275 1 139

ENTEROCOLITIS ACUTA 3 519 1 78 3 538 3 509 2 215 2 714 4 203 4 13 3 2247 2 77

PAROTITIS EPIDEMICA 4 325 4 437 5 357 3 235 4 554 3 41

TBC PULMONUM ACTIVA 5 165 4 8 5 292 5 19 4 79 5 6

HBsAg NOSILAŠTVO 5 1

TOXINFECTI ALIMENTARIS

4 368

HERPES ZOSTER 3 44

ANGINA STREPTOCOCCICA

4 31 5 66 5 404

SCARLATINA 5 64 4 7

SCABIES 3 329 3 19

MONONUCLEOSIS INFEFTIVA

5 11

33

BROJ I MORBIDITET OD ZARAZNIH BOLESTI NA 100.000 STANOVNIKA PO KANTONIMA U 2012. GODINI Tablica 6

B O L E S T

UNSKO-SANSKI /287.835/

POSAVSKI /39.585/

TUZLANSKI /499.221/

ZENIČKO-DOBOJSKI /399.856/

BOSANSKO-PODRINJINJSKI /32.818/

BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb

ANGINA STREPTOCOCCICA 21 7,29 12 2,40 152 38,05 31 94,87 AIDS 1 0,35 HIV - infectio 2 0,70 3 0,60 1 0,25 AFP 2 0,40 1 0,25 AMOEBIASIS 9 27,54 ANTRAX ANTIMIKROBNA R. MRSA 5 1,74 INFECTIO NOSOCOMIALIS BRUCELLOSIS 22 7,64 2 0,40 12 3,00 DYSENTERIA BACILLARIS 1 0,25 ENTEROCOLITIS ACUTA 519 180,28 78 198,44 538 107,79 509 127,41 215 658,00 ERYSIPELAS 1 0,20 15 3,75 ECHINOCOCCOSIS 1 0,20 2 0,50 ENCEPHALITIS 3 0,60 FEBRIS HAEMORRHAGICA 5 1,25 GIARDIASIS 2 6,12 HEPATITIS VIROSA A 2 0,70 12 2,40 4 1,00 HEPATITIS VIROSA B 1 0,35 13 2,60 84 21,03 HEPATITIS VIROSA C 7 2,43 26 5,21 28 7,01 HEPATITIS VIROSA NON IDENTIFICATA HBsAG NOSILAŠTVO 6 2,08 1 2,54 93 18,63 8 2,00 2 6,12 ANTI – HCV 2 0,40 HERPES ZOSTER 42 14,59 11 2,20 24 6,01 44 134,66 ILI/GRIPA 1395 484,57 56 142,47 2781 557,20 2131 533,44 LYME BORELIOSIS 2 0,40 LEPTOSPIROSIS 3 0,60 5 1,25 SYPHILIS 1 0,35 4 0,80 MENINGITIS EPIDEMICA 1 0,35 5 1,00 5 1,25 MENINGITIS VIROSA 17 5,91 10 2,00 12 3,00 1 3,06 SEPSIS MENINGOCOCCIA 3 1,04 1 0,20 2 0,50 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 1 0,35 7 1,40 7 1,75 TBC MENINGITIS 1 0,20 MONONUCLEOSIS INFECTIVA 19 6,60 39 7,81 93 23,28 1 3,06 MORBILLI 8 1,60 3 0,75 MICETISMUS 2 0,40 PAROTITIS EPIDEMICA 325 112,89 437 87,56 357 89,37 10 30,60 PERTUSSIS 9 3,13 1 0,20 1 0,25 PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) POSVAKCINALNE KOMPL. RUBEOLA 2 0,40 4 1,00 SCABIES 95 33,00 165 33,06 77 19,27 4 12,24 SCARLATINA 44 15,28 36 7,21 48 12,02 SEPSIS 3 1,04 13 2,60 22 5,51 3 9,18 SALMONELLOSIS 18 6,25 17 3,41 12 3,00 KLICONOSTVO SALMONELE TBC PULMONUM ACTIVA 163 56,62 8 20,35 292 58,51 102 25,53 19 58,15 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 24 8,34 31 6,21 368 92,12 TRICHINELLOSIS 1 0,20 TOXOPLASMOSIS 1 0,35 1 0,25 Q FEBRIS VARICELLAE 742 257,74 25 63,60 1013 202,97 1174 293,88 164 501,91

U K U P N O 3490 1203,60 168 427,40 5590 1119,74 5270 1317,97 505 1538,79

34

NASTAVAK TABLICE 6. B O L E S T

SREDNJE-BOSANSKI /254.003/

HERCEGOVAČKO-NERETV /224.902/

ZAPADNO-HERCEGOV. /81.414/

SARAJEVSKI /438.757/

KANTON 10 /79.879/

U K U P N O FBIH

/2.338270/

BROJ Mb BROJ Mb. BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb

ANGINA STREPTOCOCCICA 34 13,41 66 29,38 2 2,45 404 91,66 722 30,88 HIV INFECTIO 1 0,45 1 1,23 9 2,04 17 0,73 AFP 1 0,39 2 0,45 6 0,26 AIDS 2 0,45 3 0,13 AMOEBIASIS 18 8,01 5 1,13 32 1,37 ANTIMICROBNA R.MRSA 9 3,55 22 4,99 36 1,54 INFECTIO NOSOCOMIALIS 134 30,40 134 5,73 BRUCELLOSIS 10 3,94 4 1,78 5 1,13 4 5,04 59 2,52 DYSENTERIA BACILLARIS 45 17,75 2 0,23 47 2,01 ENTEROCOLITIS ACUTA 714 281,55 203 90,36 13 15,95 2247 509,82 77 97,04 5113 218,67 ERYZIPELAS 2 0,79 7 3,12 4 0,91 29 1,24 ECHINOCOCCOSIS 3 1,18 1 0,45 1 1,23 1 0,23 9 0,38 ENCHEPHALITIS 2 2,45 3 0,68 1 1,26 9 0,38 FBRIS HAEMORRHAGICA 13 5,13 3 1,34 21 0,90 GONORRHOEA 6 2,37 6 0,26 GIARDIASIS 2 0,09 HEPATITIS VIROSA A 2 0,79 2 0,89 7 1,59 29 1,24 HEPATITIS VIROSA B 6 2,37 2 0,89 10 2,27 2 2,52 118 5,05 HEPATITIS VIROSA C 9 3,55 2 0,89 29 6,58 101 4,40 ANTI- HCV 2 0,09 HERPES ZOSTER 20 7,89 57 25,37 10 12,27 200 45,38 6 7,56 414 17,71 NOSILASTVO HBsAg 11 4,34 33 7,49 154 6,59 ILI/GRIPA 505 224,79 1380 1693,52 24859 5640,24 33107 1415,87 SYPHILIS 1 0,23 6 0,26 LEPTOSPIROSIS 2 0,79 2 0,89 12 0,51 LYME BORELIOSIS 2 0,09 MENINGITIS VIROSA 8 3,15 12 5,34 7 8,59 2 0,45 69 2,95 MENINGITIS EPIDEMICA 5 1,97 2 0,89 2 2,45 20 0,86 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 1 0,39 2 0,89 1 0,23 19 0,81 SEPSIS MENINGOCOCCIA 1 0,23 1 1,26 8 0,34 TBC MENINGITIS 1 0,04 MONONUCLEOSIS INFECTIVA 22 8,68 38 16,92 11 13,50 48 10,89 3 3,78 274 11,72 MORBILLI 1 0,23 12 0,51 MICETISMUS 2 0,09 PAROTITIS EPIDEMICA 236 92,67 27 12,02 3 3,68 564 125,70 41 51,67 1989 85,06 PERTUSSIS 2 0,79 1 0,23 14 0,60 PNEUMOCOCCOSIS (LOCALIZATA) 11 4,34 11 0,47 COMPLICATIO POSTVACCINALIS 2 2,45 2 0,09 RUBEOLA 1 0,39 2 0,89 9 0,38 RICKESIOSIS 1 1,23 1 0,04 REZISTETNI E. COLLI 1 0,04 SCABIES 58 22,87 329 146,45 19 23,32 115 26,09 2 2,52 864 36,95 SCARLATINA 64 25,24 26 11,57 9 11,04 182 41,29 7 8,82 416 17,79 SEPSIS 7 2,76 7 3,12 3 3,68 27 6,13 85 3,64 SALMONELLOSIS 8 3,15 27 12,02 6 7,36 202 45,83 1 1,26 291 12,45 TBC PULMONUM ACTIVA 79 31,15 30 13,55 5 6,14 124 28,13 6 7,56 828 35,41 TOXIINFECTIO ALIMIMENTARIS 5 1,97 15 6,68 3 3,68 199 45,15 645 27,58 TRICHINELLOSIS 4 1,78 5 0,21 TULAREMIA 1 1,26 1 0,04 Q FEBRIS

9 2,67 2 2,45 8 0,34 VARICELLAE 780 307,58 745 331,62 50 61,36 3275 745,06 139 175,17 8107 346,71

UKUPNO 2173 855,50 2149 955,53 1532 1881,74 32710 7455,15 291 364,34 53878 2304,17

35

STRUKTURA REGISTRIRANIH SLUČAJEVA ZARAZNIH BOLESTI PREMA VRSTI OBOLJENJA, PO DOBNIM SKUPINAMA U F BIH U 2012.GODINI Tablica 7

BOLEST

DOBNE SKUPINE / SPOL

UKUPNO 0 - 6 7 - 14 15 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i > Nepoznato GRIPA M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

ANGINA STREPTOCOCCICA 103 88 147 115 61 60 50 57 8 22 2 9 0 0 722

AIDS 3 0 0 0 0 0 0 0 3

HIV INFECTIO 2 14 1 17

AFP 1 1 1 3 6

AMOEBIASIS 4 4 4 1 1 3 2 5 1 4 2 1 32

ANTIMICROBNA R.MRSA 15 3 0 0 1 2 3 12 36

BRUCELLOSIS 0 1 1 0 10 3 23 8 6 3 2 2 0 0 59

DYSENTERIA BACILLARIS 14 13 6 6 1 4 1 1 1 47

ENCHEPHALITIS 1 1 2 2 0 1 1 1 9

ECHINOCOCCOSIS 0 0 1 1 0 0 2 2 1 1 0 1 0 0 9

ENTEROCOLITIS ACUTA 816 668 396 334 434 433 470 631 209 276 179 260 2 5 5113

ERYZIPELAS 1 1 1 5 5 2 4 3 3 3 1 29

FBRIS HAEMORRHAGICA 1 3 1 10 3 1 1 1 21

GONORRHOEA 0 1 5 6

GIARDIASIS 1 1 2

HEPATITIS VIROSA A 3 1 3 9 5 3 3 1 1 29

HEPATITIS VIROSA B 1 0 1 1 7 3 41 11 31 8 10 4 118

HEPATITIS VIROSA C 1 46 8 17 14 4 11 101

NOSILASTVO HBsAg 1 0 11 13 64 24 31 8 1 1 154

ANTI- HCV 1 1 2

HERPES ZOSTER 2 2 3 4 16 18 43 54 54 72 65 79 0 2 414

ILI/GRIPA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 33107 33107

INFECTIO NOSOCOMIALIS 28 11 1 1 2 1 11 5 12 13 20 27 2 0 0 134

LEPTOSPIROSIS 1 4 4 1 2 12

LYME BORELIOSIS 1 1 2

MENINGITIS EPIDEMICA 7 2 4 2 1 1 1 2 20

MENINGITIS VIROSA 10 1 21 6 14 5 7 3 2 69

MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 6 3 1 0 1 0 2 2 2 0 2 19

MONONUCLEOSIS INFECTIVA 69 29 39 21 50 54 7 4 1 274

TBC MENINGITIS 1 1

SEPSIS MENINGOCOCCIA 3 5 8

MORBILLI 4 0 3 2 1 1 0 1 12

MICETISMUS 2 2

PAROTITIS EPIDEMICA 42 24 104 86 778 491 270 150 20 19 2 3 1989

PNEUMOCOCCOSIS (LOCALIZATA) 5 3 2 1 11

PERTUSSIS 6 8 14

COMPLICATIO POSTVACCINALIS 1 1 2

REZISTETNI E. COLLI 1 1

RUBEOLA 1 4 1 0 2 1 9

RICKESIOSIS 1 1

SCABIES 75 61 85 74 89 84 83 83 47 47 73 60 2 1 864

SCARLATINA 126 121 82 76 6 2 3 416

SEPSIS 24 8 1 4 9 4 9 3 11 12 85

SALMONELLOSIS 45 50 32 11 21 12 28 31 14 21 8 18 291

SYPHILIS 4 1 1 0 0 6

TBC PULMONUM ACTIVA 5 2 9 6 50 46 168 89 141 60 110 140 2 828

TOXIINFECTIO ALIMIMENTARIS 58 47 48 53 86 76 88 66 35 34 20 28 4 2 645

TRICHINELLOSIS 1 1 2 1 5

TOXOPLASMOSIS 1 1 3 1 6

TULAREMIA 1 1

Q FEBRIS 1 1 3 2 1 8

VARICELLA E 1848 1598 1926 1852 268 270 153 166 8 11 3 3 1 8107

UKUPNO: 3324 2760 2924 2665 1930 1595 1630 1437 659 630 524 666 16 11 33107 53878

II. ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNE IMUNIZACIJE U FBiH, 2012. GODINE

37

1. UVOD

Program obvezne imunizacije djece u FBiH, u 2012. godini se odvijao po istom rasporedu kao i

prošle godine (Tabela 1). Cijepi se protiv deset zaraznih bolesti: tuberkuloze, hepatitisa B,

difterije, pertusisa, tetnusa, protiv bolesti uzrokovane hemofilusom influence tip b, morbila,

rubeole i parotitisa. Osnovni cilj Programa je da se, uz visoku precijepljenost, održava niska

incidencija oboljenja protiv kojih se cijepi, kao i da se održi status zemlje „slobodne od polija“.

Zavod za javno zdravstvo FBiH, u koordinaciji sa zavodima za javno zdravstvo svih deset

kantona su, kao i prethodnih godina, je odgovoran za nadzor i evaluaciju provedbe ove posebne

mjere prevencije i kontrole zaraznih bolesti.

Tabela 1: Kalendar imunizacije za 2012.godinu

Dob Vrsta cjepiva Napomena

Po rođenju HepB 1+BCG Hep B odmah po rođenju, najbolje u roku od 12-24 sata

1 mjesec HepB 2

2 mjeseca DTPa-IPV 1 + Hib 1 Razmak između pojedinih doza

najmanje 30 dana 4 mjeseca DTPa-IPV 2 + Hib 2

6 mjeseci DTPa-IPV3 + HepB 3

12 mjeseci MRP 1

18 mjeseci Hib 3 + OPV

5 godina DTPa-IPV

6 godina MRP 2

14 godina dT + OPV Završni razred osnovne škole

18 godina TT Završni razred srednje škole

(Sukladno Pravilniku o načinu provedbe obvezne imunizacije..... Sl.novine FBiH br.22/07, Pravilniku o izmjenama i dopunama....Sl.novineFBiH br.19/08, br.6/10 i Naredbi o programu obveznih imunizacija....Sl.novine FBiH br.8/13)

Tumač skraćenica: BCG – Bacille Calmette-Guérin-cjepivo protiv tuberkuloze HepB – cjepivo protiv hepatitisa B Hib – cjepivo protiv hemofilusa influence tip b DTPa – cjepivo protiv difterije, tetanusa i pertusisa (acelularno) DTPa-IPV – cjepivo protiv difterije, tetanusa, pertusisa (acel.) i inaktivno cjepivo protiv polija OPV – oralno cjepivo protiv poliomijelitisa IPV – inaktivno cjepivo protiv poliomijelitisa MRP – cjepivo protiv morbila, rubeole i parotitisa DT (pediatric)- cjepivo protiv difterije i tetanusa za djecu do 7 godina dT (pro adultis) – cjepivo protiv difterije i tetanusa za djecu stariju od 7 godina TT – cjepivo protiv tetanusa

38

2. AKTIVNOSTI ZAVODA U PROVEDBI PROGRAMA IMUNIZACIJE U FBIH

Zavod za javno zdravstvo kontinuirano provodi:

- Planira potrebe u vakcinama, skladišti, distribuira vakcine prema kantonima, vrši

kontrolu hladnog lanca i nadzor nad potrošnjom cjepiva-ažurira smjernice,

izdaje stručno-metodološka uputstva;

- Prati provođenje Programa obvezne imunizacije na nivou općina, kantona i FBIH

(obuhvat, prati postvakcinalne reakcije)

- Nadzor nad potrošnjom cjepiva, održavanjem hladnog lanca, vođenjem evidencija

i izradom izvještaja.

- Vodi evidenciju o administriranju, potrošnji, rasturu cjepiva

- Planira i provodi edukativno-preventivne aktivnosti iz oblasti imunizacije

- Analizira probleme u redovitom provođenju programa (nedostatak cjepiva,

problem denominatora, široka lista kontraindikacija itd.)

3. OPSKRBA VAKCINAMA

Plan nabavke vakcina u FBiH, u 2012. godini, napravljen je u skladu sa godišnjim

preporučenim imunizacijskim rasporedom.

Nabavka vakcina financirana je od stane Vlade iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Nabavljene vakcine ispunajvaju kriterije sigurnosti i djelotvornosti:

- Proizvedene su u skladu s dobrom proizvođačkom praksom,

- Proizvedene su u skladu sa zahtjevima Europske farmakopeje i preporuka SZO

- Ovlaštenja se izdaju samo od strane nadležnog tijela za medicinske proizvode-

Agencije za kontrolu lijekova BiH, nakon kontrole svake serije vakcine uz

odgovarajuću prateću dokumentaciju

Nakon utvrđivanja kriterija za odabir vakcina i imunobioloških sredstava, raspisuje se

tender, poštujući Zakon o javnim nabavkama BiH i načela ekonomičnosti, učinkovitosti,

djelotvornosti, konkurencije među akterima, transparentnosti u javnoj nabavci i

jednakosti za dobavljače.

Vakcine se pohranjuju u centralnim skladistima, Sarajevo-Mostar i distribuiraju na

srednji nivo, te nivo doma zdravlja, prema planu, poštujući načela dobre distribucijske

prakse.

Zbog neadekvatnog prostora centralnog skladista u Zavodu za javno zdravstvo FBiH,

koncem 2012.godine su završene pripreme izmještanja hladne komore na lokalitet

„Phenix-a“ Vlakovo gdje će se cjepivo skladištiti i distribuirati na teren.

U 2012. godini, ukupno je distribuirano 494.490 doza, i administrirano 349.941 doza

vakcina. Zbog problema sa tenderskom procedurom nabavke cjepiva, došlo je do

nestašice BCG i Hib vakcine te je tokom godine centralno skladište bilo 50 dana bez

BCG-a i 30 dana bez Hib cjepiva što nije prouzročilo dulji prekid Programa jer su

nedostajuća cjepiva dijelom osigurana pozajmicom od Instituta za javno zdravstvo

Republike Srpske .

39

Federalni zavod za javno zdravstvo je evaluirao dostavljene godišnje izvještaje o

potrošnji vakcina.

Kontinuiranim monitoringom distribucije i potrošnje cjepiva praćen je i rastur, računat

prema preporučenoj formuli WHO za pojedine vakcine, ne prelaze zadate okvire.

(Tabela 2). Tabela 2: Stope i faktori rastura na kantonalnom nivou-ukupno u Federaciji BiH

Vrsta cjepiva BCG HepB Hib DTPa-

IPV MRP OPV

dT adul.

DT ped.

TT

Broj doza u bočici 20 1 1 1 1 10 10 10 10

Ukupno distribuirano na kantone u 2012.g.

126.500 60.330 50.090 79.691 43.039 69.100 31.500 4.200 30.040

Broj administriranih doza u FBiH,2012

21.848 60.845 52.568 74.970 39.978 50.639 26.975 2.310 19.808

Stopa rastura % 82,05 0,41 2,07 7,1 1,84 24,97 14,39 53,54 35,49

Faktor rastura 5,57 1,00 1,02 1,07 1,01 1,33 1,16 1,86 1,55

Dugortajna tenderska procedura i sukcesivna dostava vakcina su problemi koji su

prisutni već dugi niz godina i koji dovode do vještačkih nestašica vakcina, te odgađanja

vakcinacije.

4. ANALIZA PROVEDBE PROGRAMA IMUNIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Podaci o pokrivenosti, i u 2012. godini, su dobiveni administrativnim metodom-rutinski su

prikupljeni, počevši od mjesta gdje se imunizacija vrši, preko kantonalnih zavoda za javno

zdravstvo, do Federalnog zavoda za javno zdravstvo gdje su evaluirani. Izvještaji se dostavljaju

mjesečno, tromjesečno i godišnje. U izvještavanje nije uključen privatni sektor.

4.1. VAKCINACIJA PROTIV TUBERKULOZE

Pokrivenost vakcinom protiv tuberkuloze je tradicionalno dobra. Prosječna pokrivenost BCG

cjepivom u Federaciji BiH je nešto veća u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 98,4%. Većina

novorođenčadi primi ovu vakcinu u porodilištu. Svi kantoni imaju visoku stopu BCG cijepljenja,

osim Posavskog kantona gdje je postotak cijepljenja niži jer se određeni broj djece rođene u

R.Hrvatskoj tamo i cijepe.

40

Tabela 3 : Vakcinacija protiv TBC u FBiH i po kantonima u 2012.god, poređenje % 2011. i 2012.g.

Kanton U

nsk

o-

san

ski

Po

sav

ski

Ze

nic

ko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zla

nsk

i

He

rc.n

ere

tva

nsk

i

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Sa

raje

vo

Go

razd

e

Liv

no

Za

pa

dn

o-

he

rce

g.

FBiH

Planirani 2550 190 3666 4577 1880 2247 4700 220 470 800 21300

Cijepljeni 2460 159 3645 4549 1844 2245 4661 220 470 800 21053

Postotak 2012

96,5 83,7 99,4 99,4 98,1 99,9 99,2 100,0 100,0 100,0 98,8

Postotak 2011.

92,2 96,5 92,9 98,3 89,7 99,4 96,2 91,5 86,0 94,6 95,0

4.2. VAKCINACIJA PROTIV HEPATITISA B

Prosječna pokrivenosti sa tri doze Hep B vakcine (Tabela 4) u FBiH, u 2012. godini je

nešto niža (87,3%) u odnosu na prethodnu godinu ( 88,7%).

Pokrivenost niža od 90% registrirana je na području 5 kantona: Unsko-sanskom,

Tuzlanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Srednje-bosanskom i Sarajevskom. Stopa

odustajanja (HepB1-HepB3), za FBiH iznosi 13,5 sto ukazuje na propuste u nastavku

cijepljenja po otpustu iz rodilišta.

Tabela 4: Vakcinacija protiv hepatitisa B u 2012. godini , uporedni podaci za FBiH sa 2011. god.

Cjepivo / Kanton

Un

sko

-sa

nsk

i

Po

sav

ski

Ze

nic

ko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zla

nsk

i

He

rc.n

ere

tva

nsk

i

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Sa

raje

vo

Go

razd

e

Liv

no

Za

pa

dn

o-

he

rce

g.

FBiH

HepB 1

Planirani 2550 190 3666 4577 1880 2247 4700 220 470 800 21300

Cijepljeni 2454 157 3661 4528 1838 2242 4653 217 436 800 20986

Postotak 96,2 82,6 99,9 98,9 97,8 99,8 99,0 98,6 92,8 100 98,5

HepB 2

Planirani 2550 190 3666 4577 1880 2247 4400 215 470 800 20995

Cijepljeni 2347 179 3570 4416 1751 2196 4334 214 466 766 20239

Postotak 92,0 94,2 97,4 96,5 93,1 97,7 98,5 99,5 99,2 95,8 96,4

HepB 3 2012.

Planirani 2550 190 3666 4577 1880 2247 4200 215 470 800 20595

Cijepljeni 2227 175 3337 3877 1691 1967 3526 196 423 740 18159

Postotak 87,3 92,1 91,0 84,7 90,0 87,5 84,0 91,2 90,0 92,5 87,3

HepB 3 2011.

Postotak 81,6 88,6 87,4 96,2 93,1 97,1 79,1 97,0 91,8 91,8 88,7

41

4.3. VAKCINACIJA PROTIV DIFTERIJE, TETANUSA, PERTUSISA I POLIOMIJELITISA

Od 2009. godine primarna vakcinacija protiv difterije, tetanusa, pertusisa i

poliomijelitisa, provodi se kombiniranom, četverovalentnom vakcinom (DTPa/IPV).

Vakcinacija protiv ove četiri bolesti provodi se po preporučenom rasporedu (sa 2

mjeseca, 3-4 mjeseca i 6 mjeseci). Prosječna pokrivenost sa tri doze ove vakcine, 2012.

godine, u FBiH (Tabela 5), iznosi 90,2%, što je za gotovo 2% više u odnosu na prethodnu

godinu (88,6%). Stepen odustajanja DTaP/IPV1 - DTPa/IPV3 iznosi 5,35%

Stepen pokrivenosti sa tri doze ove vakcine, niži od 90%, registriran je u Unsko-

sanskom, Posavskom i Sarajevskom kantonu. Nije postignut cilj od>95% ni najednom

kantonu u Federaciji BiH.

Tabela 5: Vakcinacija protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomijelitisa u 2012.godini za FBiH, uporedni podaci za 2011. godinu

Cjepivo / Kanton

Un

sko

-sa

nsk

i

Po

sav

ski

Ze

nic

ko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zla

nsk

i

He

rc.n

ere

tv

an

ski

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Sa

raje

vo

Go

razd

e

Liv

no

Za

pa

dn

o-

he

rce

g.

FB

iH

DTPa-IPV 1

Planirani 2550 190 3666 4577 1880 2247 4200 215 470 800 20795

Cijepljeni 2297 167 3550 4342 1792 2148 4066 206 455 793 19816

Postotak 90,1 87,9 96,8 94,9 95,3 95,6 96,8 95,8 96,8 99,1 95,3

DTPa-IPV 2

Planirani 2550 190 3666 4577 1880 2247 4200 215 470 800 20795

Cijepljeni 2279 154 3481 4246 1730 2082 3944 207 455 767 19345

Postotak 89,4 81,1 94,9 92,8 92,0 92,6 93,9 96,2 96,8 95,9 93,0

DTPa-IPV 3 2012

Planirani 2550 190 3666 4577 1880 2247 4200 215 470 800 20795

Cijepljeni 2218 161 3337 4213 1702 2069 3669 196 445 746 18756

Postotak 87,0 84,7 91,0 92,1 90,5 92,1 87,4 91,2 94,7 93,3 90,2

DTPa-IPV 3 2011

Postotak 84,5 89,5 86,3 96,4 98,1 90,7 77,4 98,5 96,2 93,3 88,6

Prema izvještajima redovne statistike, dopunjen je imunizacijski status za 638 djece, uzrasta do

5 godina života, a za još 656 djece, iste dobne skupine, započeta vakcinacija sa DTPa/ IPV.

Na grafikonu 1, prikazana je primoimunizacija djece u petogodišnjem periodu (2008-2012.

godina), u Federaciji BiH. Pad pokrivenosti u 2010. godini, je zbog koincidentalne smrti djeteta

nakon imunizacije, utjecaja antivakcinalnog pokreta, straha roditelja i zdravstvenih radnika od

postvakcinalnih reakcija. Od 2011. godine, stepen pokrivenosi ovom vakcinom pokazuje trend

rasta.

42

U sklopu istraživanja višestrukih pokazatelja MICS 2011.-2012., rađeno je istraživanje o

pokrivenosti, odnosno postotak djece uzrasta 18-29 mjeseci, koja su imunizirana protiv dječijih

bolesti u bilo kojem trenutku prije istraživanja i do navršene godine dana života, a za MRP do

navršenih 18 mjeseci života.

Prema rezultatima istraživanja MICS-a, u FBiH, postotak vakcinisanih sa POLIO 3, iznosi 90,6%.

Seroloških istraživanja u Federaciji BiH nije bilo.

Po prvi put isto istraživanje je rađeno u romskoj populaciji, gdje je pokrivenost POLIO vakcinom

jako niska. Problem migracija, stalnog mjenjanje mjesta boravka, neposjedovanje ličnih

dokumenata, siromaštvo, zdravstvena neprosvjećenost i neprihvatanje terenske imunizacije od

strane predstavnika Romskih zajednica, su problemi koji utječu na ovako nizak obuhvat svim

vakcinama iz Programa (osim onih koje se daju u porodilištu).

Grafikon 1: Primoimunizacija sa 3 doze vakcine protiv poliomijelitisa u Federaciji BiH, u periodu 2008.-2012. godine

92,3

90,2

83,2

90,2

89,5

82,0

84,0

86,0

88,0

90,0

92,0

94,0

2008 2009 2010 2011 2012

Pokrivenost Polio 3

Postotak revakcinisanih protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomijelitisa (u petoj godini

života) je znatno niži od ciljnog i iznosi 85,4% (Tabela 6).

Stepeni revakcinisanih sa vakcinom protiv poliomijelitisa u 2., 5., i 14 godini iznosi 81,4%,

85,4% i 92,9%.

43

Tabela 6: Revakcinacija protiv poliomijelitisa u 2., 5., i 14. godini i revakcinacija protiv difterije, tetanusa i pertusisa, u 5. godini života

Cjepivo / Kanton

Un

sko

-sa

nsk

i

Po

sav

ski

Ze

nic

ko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zla

nsk

i

He

rc.n

ere

tva

nsk

i

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Sa

raje

vo

Go

razd

e

Liv

no

Za

pa

dn

o-

he

rce

g.

FBiH

POLIO I

Planirani 2506 210 3290 4727 1900 2300 4000 205 476 800 20706

Cijepljeni 2305 178 3016 3802 1661 1652 2598 203 418 774 16607

Postotak 91,9 84,7 91,6 80,4 87,4 71,8 64,9 99,0 87,8 96,7 81,4

DTaP/ IPV ili (DTP/

DT +Polio

II)

Planirani 2878 219 3466 4552 1900 2350 3900 175 617 770 20827

Cijepljeni 2493 144 3228 3632 1641 2006 3267 174 571 630 17786

Postotak 86,6 65,7 93,1 79,8 86,4 85,4 83,7 99,4 92,5 81,8 85,4

POLIO III

Planirani 5027 456 4267 5128 3300 3150 3400 383 891 1360 27362

Cijepljeni 4721 395 3921 4389 3271 3028 3369 378 587 1357 25416

Postotak 93,9 86,6 91,9 85,6 99,1 96,1 99,1 98,7 65,9 99,8 92,9

Zadnji slučaj difterije u BiH, registriran je 1980, a zadnji slučaj poliomijelitisa 1974. godine.

Povoljna epidemiološka situacija po pitanju ove dvije bolesti, pripisuje se vakcinaciji. U tabelama

su prikazani podaci samo za djecu koja su na vrijeme cijepljena. Vjeruje se da je broj cijepljenih

mnogo veći, jer se prilikom svake posjete djeteta zdravstvenoj ustanovi, dopuni vakcinalni status

sa propuštenim vakcinama.

4.4. VAKCINACIJA PROTIV HIB BOLESTI

Prosječna pokrivenost Hib vakcinom u FBiH, 2012. godine sa dvije doze iznosi 84,7% i znatno je

niža u odnosu na 2011. godinu ( 92,2% ).

Tabela 7: Vakcinacija protiv Hib bolesti, u 2012. godini i uporedni podaci za FBiH, 2011. godine

Cjepivo / Kanton

Un

sko

-sa

nsk

i

Po

sav

ski

Ze

nic

ko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zla

nsk

i

He

rc.n

ere

tva

nsk

i

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Sa

raje

vo

Go

razd

e

Liv

no

Za

pa

dn

o-

he

rce

g.

FBiH

Hib 1

Planirani 2550 216 3666 4577 1880 2247 4200 215 470 800 20821

Cijepljeni 2299 159 3474 3897 1790 2022 3814 206 450 795 18906

Postotak 90,2 73,6 94,8 85,1 95,2 90,0 90,8 95,8 95,7 99,4 90,8

Hib 2 2012

Planirani 2550 216 3666 4577 1880 2247 4200 215 470 800 20821

Cijepljeni 2299 151 3283 3347 1745 1904 3546 196 442 755 17668

Postotak 90,2 69,9 89,6 73,1 92,8 84,7 84,4 91,2 94,0 94,4 84,9

Hib 2 2011

Postotak 84,2 98,3 93,6 97,1 101 94,2 84,6 100 91,2 96,0 92,2

44

Prosječna pokrivenost sa trećom dozom vakcine iznosi 74,8% i također je znatno niža u odnosu

na predhodnu godinu (85,0%). Prošlogodišnji problemi u snabdijevanju ovom vakcinom, uveliko

se odražavaju i na pad pokrivenosti ovom vakcinom.

Tabela 8: Pokrivenost trećom dozom vakcine protiv Hib bolesti, u 2012. godini i uporedni podaci za 2011. godinu

Kanton

Un

sko

-sa

nsk

i

Po

sav

ski

Ze

nic

ko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zla

nsk

i

He

rc.n

ere

tva

nsk

i

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Sa

raje

vo

Go

razd

e

Liv

no

Za

pa

dn

o-

he

rce

g.

FB

iH

Planirani 2510 210 3492 4843 1900 2300 4000 175 476 800 20706

Cijepljeni 2233 166 2921 3533 1657 1386 2328 174 423 662 15483

Postotak 2012

88,9 79,1 83,6 72,9 87,2 60,3 58,2 99,4 88,9 82,7 74,8

Postotak 2011.

87,1 98,4 93,5 82,5 96,6 85,8 68,6 100 100 90,9 85,0

4.5. VAKCINACIJA I REVAKCINACIJA PROTIV MORBILA, RUBEOLE I PAROTITISA

Prosječan postotak primoimuniziranih vakcinom protiv morbila, rubeole i parotitisa u 2012.

godini (92,2%) znatno je viši u odnosu na predhodnu godinu (87,8%). Samo jedan kanton,

Zapadno-hercegovački, registrira procenat niži od 90%. Mada nije postignut cilj zacrtan u

Programu eliminacije morbila, rubeole i CRS (pokrivenosti >95%), ipak se može reći da je

procenat pokrivenosti ovom vakcinom dosta visok u odnosu na sve prethodne godine.

Tabela 9: Primovakcinacija protiv morbila, rubeole i parotitisa u 2012. godini i uporedni podaci sa 2011. godinom

Kanton

Un

sko

-sa

nsk

i

Po

sav

ski

Ze

nic

ko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zla

nsk

i

He

rc.n

ere

tv

an

ski

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Sa

raje

vo

Go

razd

e

Liv

no

Za

pa

dn

o-

he

rce

g.

FB

iH

Planirani 2550 190 3625 4577 1880 2247 4000 175 500 800 20544

Cijepljeni 2369 185 3340 4171 1827 2024 3649 173 498 695 18931

Postotak 2012

92,9 97,4 92,1 91,1 97,2 90,1 91,2 98,9 99,6 86,9 92,2

Postotak 2011.

88,6 87,9 93,2 82,4 94,8 97,3 77,7 97,7 93,0 94,6 87,8

45

Tabela 10: Revakcinacija protiv morbila, rubeole i parotitisa u 2012. godini i uporedni podaci sa 2011. godinom

Kanton U

nsk

o-

san

ski

Po

sav

ski

Ze

nic

ko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zla

nsk

i

He

rc.n

ere

tv

an

ski

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Sa

raje

vo

Go

razd

e

Liv

no

Za

pa

dn

o-

he

rce

g.

FB

iH

Planirani 2619 268 3498 4516 1950 2350 3900 165 695 1100 21061

Cijepljeni 2564 186 3273 3903 1553 2005 2914 163 584 814 17959

Postotak 2012

97,9 69,4 93,6 86,4 79,6 85,3 74,7 98,8 84,0 74,0 85,3

Postotak 2011.

76,2 82,9 91,5 76,8 97,3 96,7 83,3 97,5 100 80,8 85,5

Cilj da se postigne pokrivenost veća od 95% i drugom dozom ove vakcine, nije postignut.

Prosječna pokrivenost sa drugom dozom MRP vakcine, u Federaciji BiH, 2012. godine približna

je onoj prošle godine (85,5%) i iznosi 85,3% .

Grafikon 2: Pokrivenost MRP1 vakcinom, u Federaciji Bosne i Hercegovine,

u periodu 2002.-2012. godine

86

83,5

81

83,5

87,8

92,2

87,5

91,4

96,2

85,385,3

80

82

84

86

88

90

92

94

96

98

2002 2004 2006 2008 2010 2012

Pokrivenost MRP1

Procijepljenost ovom vakcinom je već dugi niz godina niža od ciljne, dijelom zbog problema u

snabdijevanju, ali i drugi problemi u provođenju Programa. Na grafikonu 2, prikazan je procenat

pokrivenosti prvom dozom MRP vakcine, date na vrijeme. Godine 2007. uočava se porast broja

vakcinisane djece, na što je utjecala prezentacija Programa eliminacije morbila, rubeole i CRS i

provedene edukativne aktivnosti na terenu. Međutim epidemija rubeole, krajem 2009. i u 2010.

godini, problemi u snabdijevanju vakcinama, antivakcinalni pokret i smrt djeteta koju se

pokušalo povezati sa vakcinom, značajno je utjecala na pokrivenost svim vakcinama iz

Programa.

46

4.6. REVAKCINACIJA PROTIV DIFTERIJE I TETANUSA, ODNOSNO TETANUSA, U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE, U 2012. GODINI

Prosječna pokrivenost djece sa dT vakcinom u 14 godini života, iznosi 89,1%, dok

pokrivenost sa vakcinom protiv tetanusa, u 18. godini života, iznosi 72,4%. (Tabela 8).

Vakcinacija školske djece na nekim kantonima se ne provodi za jednu generaciju u toku

izvještajnog perioda ( ne obuhvate se učenici do konca školske godine završnih razreda

osnovne, odnosno srednje škole), te je prikazani obuhvat niži od stvarnog.

Tabela 8: Revakcinacija protiv difterije i tetanusa, odnosno tetanusa, u 2012. godini i uporedni podaci sa 2011. godinom

Cjepivo / Kanton

Un

sko

-sa

nsk

i

Po

sav

ski

Ze

nic

ko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zla

nsk

i

He

rc.n

ere

tv

an

ski

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Sa

raje

vo

Go

razd

e

Liv

no

Za

pa

dn

o-

he

rce

g.

FB

iH

dT 2012

Planirani 5027 456 4254 5128 3300 3150 3400 383 891 1360 27349

Cijepljeni 5027 395 3901 4516 3266 3045 1954 378 597 1298 24377

Postotak 100 86,6 91,7 88,1 98,9 96,7 57,5 98,7 67,0 95,4 89,1

dT 2011

Postotak 62,7 8,8 71,8 79,0 58,5 98,3 34,2 99,4 100 42,3 65,0

TT 2012

Planirani 4186 430 4197 5650 2600 3150 3300 230 911 1150 25804

Cijepljeni 2200 361 3732 4451 1804 2613 1356 220 911 1047 18695

Postotak 52,6 83,9 88,9 78,8 69,4 82,9 41,1 95,6 100 91,0 72,4

TT 2011

Postotak 81,4 90,4 82,3 76,7 78,2 97,4 93,8 98,8 100 87,2 85,2

Najčešći problemi u planiranju i izvještavanju, već dugi niz godina su: problem censusa i

problem denominatora. U kantonima koji graniče sa Republikom Hrvatskom, djeca do jedne

godine primaju vakcine u susjednoj Republici, tako da je planiranje i izvještavanje o obuhvatu

vakcinama iz Programa otežano. U sistemu informiranja inače se odstupa od dogovorenih

definicija, nomenklatura i metodologija, te stvarna operacionalizacija nije metodološki

usklađena.

5. POSTVAKCINALNE REAKCIJE

U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2012.godini, registrirano je 39 reakcija nakon imunizacije.

Prijavljena je 1 lokalna reakcija na mjestu uboda poslije aplikacije Hib vakcine i 3 nakon

aplikacije DTPa/IPV vakcine. Razdražljivost, umor, plač javio se kod 1 djeteta nakon aplikacije

Hep B vakcine, kod 2 djeteta nakon aplikacije DTPa/IPV i Hib vakcine, kod jednog djeteta nakon

DTaP/IPV i kod jednog djeteta reakcija se javila nakon aplikacije DTaP+OPV+Hib. Urtikarija se

javila kod aplikacije Hep B vakcine (1), DTPa/IPV i Hib (2) i DTaP+OPV+Hib (1). Prijavljene su 2

febrilne konvulzije kod djece koja su primila MRP vakcinu. Najviše reakcija registrirano je nakon

aplikacije BCG vakcine (24 besežitisa). Istraga je pokazala da je u pitanju promjena kadra za

imunizaciju djece, koja nije prošla adekvatnu obuku u davanju BCG vakcine.

47

Probleme oko nastavka imunizacije djece sa prethodnim reakcijama na vakcine ili nekim

oboljenjima i stanjima koji zahtijevaju mišljenje eksperata za nastavak vakcinacije djece, rješava

Komisija na kantonalnom nivou, a za teže slučajeve, Komisija imenovana od strane Federalnog

ministarstva zdravstva.

6. EPI BOLESTI

Nadzor nad EPI bolestima i dalje, najčešće pasivan, osim za AFP, gdje se svaki slučaj mlitave paralize istražuje, laboratorijski i epidemiološki.

Pred kraj 2009.godine, u sklopu Programa eliminacije morbila, rubeole, uveden je laboratorijski nadzor za ove dvije bolesti, u laboratoriji Kliničkog centa u Sarajevu i kontrolnom laboratoriju u Luksemburgu. Tabela 9: CPB u FBiH u 2012.god. po dobnim skupinama i cijepnom statusu

Bolest Vakcinalni

status Dobne skupine

Ukupno Uključen klinički, epidemiološki i

laboratorijski slučaj bolesti <1 1 - 4 5 - 9 10 - 14 15 - 19 20 - 29 >30

Parotitis

0 doza 4 11 22 47 255 404 151 894 1 doza 1 17 8 29 163 85 5 308 2 doze 28 33 175 73 16 325 Nepoznato 13 2 15 33 155 155 89 462

Rubella Nevakcinisan 5 2 7 Vakcinisan 1 1 Nepoznato 1 1

HepB (Akutni)

0 doses 2 10 56 68 1 doza 0 2 doze 1 2 3 Nepoznato 2 6 39 47

Pertussis

0 doza 8 3 1 12 1 doza 0 2 doze 0 3 i više doza 0 Nepoznato 1 1 2

Morbilli

0 doza 2 1 3 1 doza 1 1 2 2 doze 3 2 5 Nepoznato 1 1 2

U Federaciji BiH se još uvijek javljaju epidemije bolesti koje se mogu spriječiti imunizacijom

(Grafikon 3-5). Tako, nakon epidemije rubeole (2010.), uslijedila je epidemija parotitisa (2011.)

koja se, nastavila i u 2012. godini. Mada se bolest registrira u svim dobnim skupinama, najveći

broj oboljelih je u starijim dobnim skupinama: 20 – 29; 15 – 19; > 30 godina. Najčeše su to

nevakcinisani, nepoznatog vakcinalnog statusa ili su primili samo jednu dozu vakcine sa

parotitis komponentom. U Federaciji BiH su tek 2001. godine, uvodene u Program imunizacije,

dvije doze MRP vakcine, na cijeloj teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Invazivna oboljenja koja uzrokuje hemofilus influence tip b, u Federaciji BiH se ne prijavljuje,

tako da pouzdanim informacijama o njima Zavod za javno zdravstvo ne raspolaže.

Postoje poteškoće u realizaciji Strategije eliminacije morbila, rubeole i CRS, jer indikatori

kvaliteta nadzora ukazuju na pasivan nadzor. Postoje poteškoće u laboratorijskoj potvrdi u

48

referalnoj laboratoriji, odnosno u mreži laboratorija, po standardiziranim procedurama.

Neophodno je raditi na relizaciji planova proisteklih iz Strategije eliminacije- poboljšanju

nadzora, postizanju visokog obuhvata sa dvije doze MRP vakcine i dopunskoj imunizaciji .

Grafikon 3: Morbiditet od rubeole u FBiH, za period 1976.-2012. godine

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

2201976

1978

1980

1982

1984

1986

1988

1990

1992

1994

1996

1998

2000

2002

2004

2006

2008

2010

2012

Mb rubeola

Grafikon 4: Morbiditet od parotitisa u FBiH, u periodu 1996.-2012. godine

0

20

40

60

80

100

120

140

160

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

Mb parotitis

Grafikon 5: Morbiditet od morbila u FBiH, u periodu 1979.-2012. godine

0

20

40

60

80

100

120

140

160

1979

1981

1983

1985

1987

1989

1991

1993

1995

1997

1999

2001

2003

2005

2007

2009

2011

Mb morbili

49

7. NADZOR NAD AFP (AKUTNA FLAKCIDNA PARALIZA)

U 2012. godini, zemlje Evropskog regiona obilježile su 10 godina od kada su certificirane kao

zemlje bez poliomijelitisa (dječje paralize). Bilo je mnogo razloga za slavlje, priznanja da se uz

stalni trud, taj status zadrži, ali i izazova. Pad pokrivenosti POLIO vakcinom i izbijanje velike

epidemije poliomijelitisa u Tadžikistanu i tri susjedne zemlje, gdje je oboljelo 478 osoba -

uključujući i mnoge odrasle - i 29 smrti, doveo je u pitanje status Regiona. Rizik od smrtonosnih

epidemija i dalje raste, što iziskuje da se hitno poduzmu akcije i da se polio iskorijeni globalno.

Stručnjaci su upozorili da je prijetnja od uvoza divljeg polio virusa i izbijanja epidemije vrlo

realna, iako se u 2012. godini, prema izvještaju WHO, registrira najmanji broj slučajeva dječije

paralize u svijetu, u najmanje zemalja nego ikada do sad. Ostaju samo tri endemske zemlje, dok

Indija, koja je bila endemska, slavi svoju prvu godinu bez dječje paralize. Sve dok se u svijetu ne

iskorijeni dječija paraliza, sve polio-free regije, uključujući Europsku regiju, i dalje su u opasnosti

od uvoza divljeg polio virusa. Potpuno upravljanje ovim rizikom zahtijeva brzo otkrivanje virusa

i visok imunitet u svim europskim zemljama.

Regionalni certifikacioni komitet je u svom izvještaju pohvalio napore koje je BiH uložila zadnjih

godina u poboljšanju nadzora nad AFP, ali je zbog nejednakog nadzora u zemlji, podigao

vrijednosti indikatora kvaliteta nadzora nad AFP za svaki entitet (2/100000 djece<15 godina). U

Federaciji BiH, je tokom 2012. godine registrirano 6 slučajeva AFP, i indeks nadzora iznosi 1,42

na 100000 djece mlađe od 15 godina, ne dostiže zadatu vrijednost. Nedjeljne izvještaje šalju

kantonalni zavodi za javno zdravstvo. Postoje kantoni koji nikako ne prijavljuju bolest, mada je

zadnjih godina dosta rađeno na edukaciji kadra svih nivoa zdravstvene zaštite po pitanju

nadzora, prezentiran Plan za očuvanje statusa zemlje oslobođene od poliomijelitisa, izdat Vodič

za nadzor, sa listom oboljenja za istraživanje, definicijom slučaja, algoritmom.

Akutna flakcidna paraliza registrirana je na području 4 kantona, uglavnom u velikim centrima.

Tabela 10: Slučajevi AFP na području Federacije BiH, u 2012. godini

Administrativna područja /Kantoni Broj slučajeva AFP

Tuzlanski kanton 2

Srednje bosanski kanton 1

Kanton Sarajevo 2

Zeničko-dobojski kanton 1

Ukupno Federacija BiH 6

Oko 66,7% djece, prijavljene kao AFP je imalo 3 i više doza POLIO vakcine u svom kartonu

imunizacije. Slučaj djeteta koje je državljanin Francuske, je označen kao ND, zbog

neposjedovanja imunizacijskog kartona, a prema izjavi majke, dijete je uredno vakcinisano.

Drugo dijete koje je primilo samo jednu dozu vakcine protiv dječije paralize, je

imunokomromitirano dijete, kod kojeg je ljekar postavio kontraindikacije za vakcinaciju.

50

Tabela 11: Vakcinalni status djece prijavljene kao AFP, u 2012. godini

Dob oboljelog Broj primljenih doza POLIO vakcine

Ukupno 0 doza 1-2 doze 3 ili više doza

0-5 mjeseci

6 – 12 mjeseci

1 godina i više ND 1 4 6

Ukupno 1 1 4 6

Svi slučajevi su istraženi. Dva uzorka stolice uzete u razmaku 24-48 sati, unutar 14 dana od

pojave mlitave paralize su primljena u dobrom kondiciji, u Referalnu laboratoriju u Rimu. Svi

uzorci su negativni na POLIO virus, kod jednog slučaja iz Tuzle, identificiran je COXACKI virus.

Finalna klasifikacija od strane Komisije eksperata Ministarstva civilnih poslova BiH, izvršena je

za tri slučaja. Svi su klasificirani kao polio odbačeni. Ostali slučajevi su prijavljeni koncem

godine, tako da ocjena Komisije, tek slijedi u 2013. godini.

U FBiH je insuficijentan nadzor nad enterovirusima. Dijagnostika se vrši za neke slučajeve

(pretežno kardiološke slučajeve i kod nekih oboljenja djece), ali nema sistemskog nadzora, niti

sublimiranih podataka. Laboratorij ostaje prioritet u radu na poboljšanju nadzora nad polijom u

BiH.

Mada nije postignuta ciljna pokrivenost (>95%) ni na jednom kantonu Federacije, nalazi MICS-a,

te povećanje pokrivenosti u 2012. godini, u odnosu na prethodnu, ohrabruju.

Ono što je zabrinjavajuće i predstavlja rizik je niska pokrivenost POLIO vakcinom romske djece,

kao i stavovi vođa koji su protiv kampanjske imunizacije.

51

8. ZAKLJUČAK

Stepen pokrivenosti EPI vakcinama pokazuje porast u odnosu na prethodnu godinu, ali je

niži od poželjnog

Nizak obuhvat djece romske nacionalnosti vakcinama iz Programa

Epidemije cijepljenjem preventablnih bolesti među adolescentima kao posljedica

nedovoljnog obuhvata ranijih generacija

Problemi u aktivnom nadzoru nad EPI bolestima i provođenju strategija i planova

eliminacije bolesti, stalno prisutni

Problem planiranja, tačne metodologije izvještavanja, cenzusa, migracija i dalje utječu na

stepen pokrivenosti

Reforma zdravstva utječe na provedbu programa imunizacije (pitanje dostupnosti

zdravstvene zaštite, kadrovske promjene-pozicioniranje izvođača cijepljenja)

Problemi u nabavci i snabdijevanju vakcinama

Izvršioci Programa imunizacije nedovoljno „zainteresirani” za evidenciju

/prijavljivanje/izvještavanje

9. PREPORUKE

Jačanje koordinacije svih relevantnih aktera u Programu

Redovno snabdijevanje kvalitetnim vakcinama (nabavka na vrijeme, zaliha na svim nivoima,

obnova hladnog lanca)

Unapređenje Programa imunizacije, uvođenje petovalentnog cjepiva

Osigurano financiranje Programa (ne samo nabavke vakcina)

Višegodišnji plan finansiranja Programa imunizacije

Provesti dopunsku imunizaciju nepotpuno vakcinisane djece prema Programu vakcinacije

Kontinuiran rad sa zdravstvenim radnicima, roditeljima, medijima

Kontinuirana edukacija romskih medijatora o značaju vakcinacije

Rad na zdravstvenom osiguranju djece romske nacionalnosti

Intenzivirati akcije vakcinacije djece romske nacionalnosti

Jačanje i motiviranje kadra uključenog u provođenje programa imunizacije

Informatizacija provođenja programa, uspostava Registra cijepljenja

Supervizija- nadzor nad aktivnostima, nuspojavama cijepljenja

Jačanje Program imunizacije putem IEC (informacija, edukacija, komunikacija)

Documents

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE · pojavu i sirenje: demografske, klimatske promjene, turizam i međunarodna putovanja, prilagođavanje mikroorganizama na nove uvjete, Dodatni