Zaštita muzejskih zbirki - predavanja

ZAŠTITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D. Vokić) - 2012/13

1

P-01: POJMOVI „PREVENTIVNO KONZERVIRANJE I PREVENTIVNA ZAŠTITA“

u Italiji conservazione preventiva

u Francuskoj conservation preventive

u Španjolskoj conservación preventiva

u Njemačkoj Präventive Konservierung

u SAD Preventive Care ili Preventive Conservation

u Velikoj Britaniji Preventive Conservation

u HR prema HRD-u preventivno konzerviranje

ali - prema nekima drugima u HR – preventivna zaštita

ICOM-CC

Preventivno konzerviranje znači istraživanje i interveniranje u cilju reduciranja stupnja propadanja i u

cilju smanjenja rizika zbirkama.

AIC (preventive care)

Preventivna skrb (preventive care), također zvano preventivno konzerviranje (preventive conservation)

je ublažavanje propadanja i oštećivanja kulturnog dobra formuliranjem i implementiranjem planova i

djelovanja u sljedećem: odgovarajući uvjeti okoliša; odgovarajuće rukovanje i odgovarajući način

čuvanja u čuvaonici, na izložbi, u pakiranju, u transportu i u uporabi; integralna zaštita od biološke

aktivnosti; spremnost na izvanredne situacije; promjena formata / dupliciranje.

ECCO (2002)

Preventivno konzerviranje sastoji se od neizravne aktivnosti u svrhu usporavanja propadanja i

sprječavanja šteta stvaranjem uvjeta optimalnih za očuvanje kulturne baštine koliko god je to

kompatibilno s njezinom društvenom uporabom. Preventivno konzerviranje obuhvaća pravilno

rukovanje, transport, uporabu, skladištenje i izlaganje. Također, može involvirati pitanja izrade

faksimila u svrhu očuvanja izvornika.

UNESCO-ICCROM

Nigdje ne definira pojam preventivnog konzerviranja već se iz raznih ICCROM-ovih publikacija može

različito čitati na što se taj pojam konkretno odnosi.

U publikaciji Standard in Preventive Conservation odnosi se na temperaturu, vlagu i svjetlost.

U publikaciji Teamwork for preventive conservation jasno je napisano da se pojam odnosi na

pravnu na pravnu zaštitu, zaštitu od poplava, požara, ratnih razaranja i drugih prirodnih

katastrofa.

Europski odbor za normizaciju CEN (Comité Européen de Normalisation)

CEN norma HRN EN 15898 koju je Hrvatski zavod za normizaciju prihvatio u veljači 2012.

Europska norma EN 15898:2011 ima status hrvatske norme.

CEN HRN EN 15898 definira preventive conservation: measures and actions aimed at

avoiding or minimizing future damage, deterioration and loss and, consequently, any invasive

intervention.

U nastavku CEN HRN EN 15898 navodi bilješku kojom na najjasniji mogući način upozorava

da se nikakve primarne zahvate konsolidiranja ne može nazvati „preventivnima“: In the field

of movable heritage, „preventive conservation“ is generally indirect; namely, these measures

and actions are carried out within the immediate environment of the object.

Preventivna zaštita prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Čl. 10. st. 1. Preventivna zaštita je privremena zaštita kulturnih dobara za koje se

predmnijeva da imaju svojstvo kulturnog dobra i to na vrijeme od 3 godine, odnosno 6

godina za arheološka i podvodna arheološka nalazišta.


2

Čl. 10. st. 2. O ovoj zaštiti donose se upravni akt pod nazivom rješenje o preventivnoj

zaštiti, na koji se može uložiti žalba. Rješenje donosi teritorijalno nadležni odjel

Ministarstva kulture.

Sukladno čl. 11. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakonu o zemljišnim

knjigama preventivna zaštita nepokretnog dobra također se može upisati u katastar i

zemljišnu knjigu.

Zaključak

Pojam „preventivno konzerviranje“ (preventive conservation) nije zasad međunarodno

ujednačeno definiran.

Pojam „preventivna zaštita“ (preventive protection) nije zasad nigdje definiran osim u

hrvatskom Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Idealan prijedlog definiranja odnosa preventivne zaštite i preventivnog konzerviranja

Zaštita baštine

Preventivna zaštita (radovi u okolišu baštine)

o valorizacija kulturnih vrijednosti

o inventarizacija

o pravna zaštita

preventivna zaštita (pravna!)

registracija kulturnog dobra

o prikupljanje

o zaštita od krađe - dupliciranje, izrada faksimila, ponovno zakopavanje arh. nalaza

o protupožarna zaštita

o preventivno konzerviranje – izlaganje, skladištenje, pakiranje i transport, postupanje u izvanrednim situacijama

temperatura

vlažnost

svjetlost

biološka aktivnost

kontakt sa štetnim materijalima i tvarima

ljudi kao uzročnici šteta

Kurativno djelovanje (radovi izravno na baštini)

o konzerviranje

o restauriranje

Razvoj struke

o edukacija i obučavanje

o unaprjeđivanje i reevaluiranje materijala, postupaka i strukovne etike

o širenje interesa i važnosti očuvanja baštine u društvu

Aktivnosti konzervatora-restauratora

Preventivno konzerviranje

- dupliciranje, izrada faksimila, ponovno zakopavanje arheoloških nalaza

-- izlaganje, skladištenje, pakiranje i transport, postupanje u izvanrednim situacijama o temperatura

o neprimjerena vlažnost

o svjetlost

o biološka aktivnost

o kontakt sa štetnim materijalima i tvarima

o ljudi kao uzročnici šteta

Kurativno djelovanje (radovi izravno na baštini)

o konzerviranje

o restauriranje

Razvoj struke


3

o edukacija i obučavanje

o unaprjeđivanje i reevaluiranje materijala, postupaka i strukovne etike

o širenje interesa i važnosti očuvanja baštine u društvu

P-02: DEPO ILI ČUVAONICA

Depo (u HR muzejima također: depozitorij (depozitarij), spremnica, spremište, ostava, pohrana).

U posljednje vrijeme pokušavamo se služiti pojmom „čuvaonica“ kako bi pozitivna sugestija

asocijativnog značenja te riječi poticala savjesniji pristup čuvanju.

Nekad studentima na početku godine podijelim anketu brzog asocijativnog pridruživanja raznih

pojmova.

Riječ „depo“ gotovo svi pridruže pojmu „odlagati“.

Riječ „depo“ skoro nitko ne pridruži pojmu „očuvati“.

Prema semantičkoj logici u depo se nešto deponira!

Može se zaključiti da asocijativna semantička logika pojma „depo“ ne pridonosi preventivnom

konzerviranju baštine.

Pretpostavka je da bi pojam „čuvaonica“ možda mogao pridonijeti.

Ako muzej nema dovoljno prostora ili sredstava za sve svoje djelatnosti (očuvanje, prikupljanje,

izlaganje, stručnu obradu, publiciranje, pedagoško djelovanje…) – treba definirati prioritete u skladu s

načelom održivosti.

Načelo održivosti je najnovije načelo u etici zaštite baštine.

Načelo održivosti, ukratko, upozorava sadašnje korisnike da ne uzimaju sebi više nego im

pripada.

Načelo održivosti na prvo mjesto postavlja budućeg korisnika i upozorava da svoje odluke i

rad trebamo prosuđivati iz perspektive budućeg korisnika.

P-03: TEMPERATURA


Temperatura

Neodgovarajuća vlažnost

Svjetlost

Biološka aktivnost

Kontakt sa štetnim materijalima i tvarima

Ljudi kao uzročnici šteta

ŠTO JE UZROK NEODGOVARAJUĆE TEMPERATURE?

Vremenski uvjeti

Grijanje

Rasvjeta

1. toplina ubrzava starenje (termokemijski procesi) – porast temp. za 10°C udvostručuje promjene

KAKO DOLAZI DO OŠTEĆENJA?

Vrlo niske temperature izazivaju krhkost materijala

Vrlo visoke temperature izazivaju širenje metala te deformiranje i karbonizaciju organskih

materijala

3. brze i jake oscilacije temperature utječu na raslojavanje različitih spajanih materijala

4. promjene temperature izazivaju promjenu RV zraka


4

Organski materijali dimenzionalno reagiraju na temperaturu, ali oko 10 puta manje nego na RV

(promjena 50°C 5% RV)

KOJA BI BILA IDEALNA TEMPERATURA ZA ČUVANJE ZBIRKI?

Za većinu materijala može se smatrati da su konzervirani ako se čuvaju na sobnoj temperaturi

(viši stupanj konzerviranosti bi bio na hladnom!).

Materijali kulturne baštine za koje se može smatrati da su konzervirani samo čuvanjem u

hladnom su:

o životinjske kože i krzna (pergament, preparirane životinje, slike naslikane na koži…)

o foto i video materijal

ZAKLJUČCI O TEMPERATURI

Materijali sporije stare što je temperatura niža

Temperaturna norma 16-22°C prvenstveno vodi računa o posjetiteljima i muzejskom radnom

osoblju

Oscilacije temperature unutar normalnih granica imaju zanemariv utjecaj na većinu materijala

ako se RV ne mijenja

Temperatura bi bila relativno zanemariv uzročnik šteta za većinu muzejskih predmeta da nije

neraskidivo vezana s RV zraka

P-04: RV


Temperatura


Svjetlost

Biološka aktivnost



IZVOR NEODGOVARAJUĆE VLAŽNOSTI

Vremenski uvjeti

Plavljenja, curenja, kapilarna vlaga

Promjena temperature

Relativna vlažnost zraka (RV) je odnos mase vlage u m3 zraka (p) i mase vlage u m

3 zraka zasićenog

vlagom (P) pri istoj temperaturi.

RV=(p/P x 100)%

Topli zrak može nositi veću masu vlage nego hladni zrak.


5

KAKO DJELUJE NEODGOVARAJUĆA VLAŽNOST?

visoka (> 65 %)

o omogućuje biološku aktivnost

o omogućuje ubrzane fotokemijske i termokemijske reakcije

o izaziva migracije kemijski aktivnih tvari

o izaziva promjenu dimenzija higroskopnih organskih materijala (bubrenje)

o izaziva migraciju soli

o rezultira raspadanjem većine materijala kulturne baštine

niska (< 45 %)

o izaziva krhkost higroskopnih organskih materijala

o izaziva promjenu dimenzija higroskopnih organskih materijala (stiskanje)


oscilirajuća

o izaziva oscilacije dimenzija higroskopnih organskih materijala

o izaziva razdvajanja, pucanja, krivljenja, podbukline


P-05: MJERENJE RV ZRAKA

MJERENJE RV ZRAKA

higrometri

psihrometri

e = E' – A (t – t')

RV=100 x e/E

t = temperatura na suhom termometru

t' = temperatura na mokrom termometru

E = tlak zasićene pare uz t (očitava se iz tablice maksimalnog tlaka vodene pare iznad vode)

E' = tlak zasićene pare uz t' (očitava se iz tablice maksimalnog tlaka vodene pare iznad vode)

A = koeficijent za neaspirirani psihrometar = 1,20;

koeficijent za aspirirani psihrometar brzinom vjetra 2,5 m/s = 0,67

RV = relativna vlažnost (%)

P-06: KATEGORIZIRANJE PREDMETA S OBZIROM NA ODGOVARAJUĆU VLAGU

Optimalne vrijednosti RV zraka za čuvanje muzejskih materijala (po abecednom redu):

Arheološki primjerci (u muzeju, ali ne in situ)

a) predmeti osjetljivi na vlagu (drvo, koža, vlaknssti materijali) – 45-65%

b) kamen, keramika, metal i drugi materijali koji ne mijenjaju dimenzije pod utjecajem RV – do

30%, naročito ako su korozija ili soli aktivni.

Botanički eksponati, osušeno bilje, sjeme – 45-65%

Etnografske tkanine, pletene košare, maske, perje, koža, kora stabla – 45-65%

Filmovi (filmski i video materijal) – 30-45%. Čuvaju se na hladnom u vrećicama koje štite predmet

od kondenzacije koja nastaje kad se predmet izvadi iz hladnjače. Vrećia mora biti zatvorena, a zrak

koliko god je moguće isisan.

Fotografije u boji – 25-35%. Čuvaju se na hladnom, zatvorene u posebnim arhivskim kuvertama koje

ih štite od kondenzacije koja nastaje kad se predmet izvadi iz hladnjače. Kuverta mora biti zatvorena, a

zrak koliko god je moguće isisan.


6

Kategorije predmeta s obzirom na osjetljivost na vlagu i temperaturu

predmeti koji se mogu smatrati konzervirani čuvanjem na sobnoj temp. i na normalnoj vlazi

o predmeti koji podnose oscilacije RV unutar 45-65%

keramika (bez soli), stabilno staklo, zlato, srebro, nebojani kamen…

o predmeti koji su konzervirani samo u stabilnim uvjetima RV (±7% dnevno, tjedno i

mjesečno)

slonovača i druge kosti; uljem, voskom ili lako zaštićen metal; drvo; tekstil;

slike na platnu zaštićene poleđinskom zaštitom i većina ostalih slika na

platnu… Relativno: predmeti od kože i papir.

o predmeti koji su konzervirani samo u strogo stabilnim uvjetima RV (±3% dnevno,

tjedno i mjesečno)

neke slike na platnu, iluminirani manuskripti, polikromirana drvena skulptura,

pozlažen namještaj, intarzije, drveni glazbeni instrumenti, slike na drvu…

predmeti koji se mogu smatrati konzervirani čuvanjem samo u suhim uvjetima

metali (bronza, željezo, čelik, kostimi s metalnim kopčama) mumije,

nestabilno staklo (antičko ili arheološko staklo), papir (relativno)…

predmeti koji se mogu smatrati konzervirani čuvanjem samo na hladnom

životinjske kože i krzna (pergament, preparirane životinje, slike naslikane na

koži…)

foto i video materijal

ADAPTIBILNOST HIGROSKOPNIH MATERIJALA

P-07: NAČINI REGULIRANJA RV

Reguliranje odgovarajuće RV

reguliranje temperature

o reguliranje grijanja

-- klima postrojene (HVAC) --

reguliranje apsolutne vlažnosti

o ovlaživanje zraka (ovlaživači zraka)

o odvlaživanje zraka (odvlaživači zraka)

primjena obilja higroskopnog pufer materijala (RH pufer materijali – silica gelovi)

uklanjanje i izbjegavanje direktnih škodljivih utjecaja

P-08: PRAKTIČAN PRISTUP RV

PRAKTIČAN PRISTUP OSIGURANJU NEŠKODLJIVE RV

kategorizirati predmete u zbirkama s obzirom na RV osjetljivost

-- najosjetljivije predmete smjestiti u prostore u kojima su najmanje oscilacije uvjeta --

kategorizirati raspoložive prostorije s obzirom na mogućnost održavanja stabilnih uvjeta

Kategorije prostora s obzirom na mogućnost osiguranja odgovarajuće i stabilne RV zraka

nadstrešnice

o nikakvo reguliranje uvjeta nije moguće

podrumi

o neprimjeren prostor za čuvanje kulturne baštine. Najveći problem podruma je

kondenzacijska vlaga. Slijede: kapilarna vlaga, problematična cirkulacija zraka i rizik

od plavljenja

baraka i samostojeće garaže, potkrovlja

o vrlo ograničene mogućnosti. Može se primijeniti ventiliranje izbacivanjem zraka da bi

se smanjila toplina i akumuliranje vlage u ljetnim mjesecima, tj. prevelika oscilacija

uvjeta između dana i noći

prostori s tankim, neizoliranim zidovima i s prozorima s jednostrukim staklom


7

o zimi se može lagano malo grijati i ovlaživati zrak, a ljeti se može primijeniti

ventiliranje izbacivanjem zraka van da bi se smanjila toplina i akumuliranje vlage

prostori s debelim, višeslojnim ili žbukanim zidovima s vrlo malim prozorima s jednostrukim

staklom ili prozorima koji imaju rebrenice

o te prostore se može malo, lagano grijati i ovlaživati zrak ili lagano hladiti

prostori s dobrom termoizolacijom i s dvostrukim prozorima

o uglavnom mogu podnijeti konvencionalnu regulaciju klime ako se pravilno postupa.

Mogu se umjereno grijati, hladiti, te se zrak može ovlaživati i odvlaživati

prostorije koje su s dva zida odvojene od vanjskih utjecaja

o uz relativno mali napor može se solidno održavati odgovarajući vlažnost zraka

mikroklimatske komore

o hermetički zatvorena komora u kojoj se RV stabilizira na aktivan ili pasivan način

1. Odmaknuti slike, ormare, police ili vitrine od vanjskih zidova

2. Zaštiti slike, ormare, police ili vitrine od kapilarno vlažnih zidova i podova

3. Zaštiti predmete od zagrijavanja koje izazivaju rasvjetna tijela i sunce

4. Ne stavljati predmete iznad ili u neposrednu blizinu grijanja

5. Udaljiti predmete od prozora i zaštititi ih od nepovoljnih utjecaja prozora (ili otvorenih ulaznih

vrata)

6. KORISTITI SE HIGROSKOPNIM PUFERIMA

7. ZA NAJOSLJETILJIVIJE MATERIJALE IZRADITI MIKROKLIMATSKU KOMORU

Dobro napravljena mikroklimatska komora s pasivnim reguliranjem mikroklime ne traži

nikakvo održavanje.

Loše napravljena mikroklimatska komora može biti štetna za materijal kulturne baštine –

nekad štetnija nego čuvanje „na otvorenom zraku“.


8

P-09: MIKROKLIMATSKE KOMORE

Mikroklimatske komore

aktivno reguliranje RV zraka u komori

pasivno reguliranje RV zraka u komori

Čak i slučaju kvalitetne kategorizacije prostora pokazalo se nemoguće u prostoru u kojeg

posjetitelji ulaze i izlaze regulirati RV zraka unutar granica ±7% ikakvim tehničkim uređajima

ni uz maksimalan napor.

Standardna tolerancija higrometara (higrostata) i loggera je ±3%.

Dobro napravljena i kvalitetno zabrtvljena mikroklimatska komora s pasivnim reguliranjem

RV zraka neće tražiti nikakvo održavanje više desetljeća.

Loše napravljena mikroklimatska komora može biti štetna za materijal kulturne baštine –

čuvanje „na otvorenom zraku“.

PRAVE MIKROKLIMATSKE KOMORE

Prva mikroklimatska komora za čuvanje kulturne baštine izrađena na južnoslavenskom prostoru:

Lorenz odi Credi, Sveta obitelj, muzej Dominikanskog samostana u Dubrovniku. (Silika gel ArtSorb

ili ProSorb kondicioniran na relativnu vlažnost 55%).

Konstrukcija izrađena od nehrđajućeg, nemagnetnog, inertnog čelika AISI – 304 – RF

Inertna boja suho nanesena u prahu i aktivirana pomoću topline

Staklo Mirogard protect – (Shott Desag)

Gume za brtvljenje stabilne i kemijski inertne

Mjerač temperature i relativne vlažnosti zraka dana logger

Mikroklimatske komore mogu biti opremljene posebnim ventilom koji omogućuje, u slučaju potrebe

ili narudžbe, zrak zamijeniti inertnim plinom.

P-10: SVJETLOST


Temperatura


Svjetlost

Biološka aktivnost



ŠTO JE IZVOR?

Prozor

Umjetni izvori rasvjete

Kako dolazi do oštećenja?

1. Rasvijetljenošću (snagom svjetlosti)

2. Trajanjem ekspozicije

3. Valnom dužinom


9

Podjela UV zračenja

blisko (NUV)

o 380-200 nm

daleko ili vakuumsko (FUV ili VUV)

o 200-10 nm

ekstremno (EUV ili XUV)

o 1-31 nm

Podjela UV zračenja u odnosu na ljudsko zdravlje i okolinu

UVA ili dugovalno

o 400-315 nm

UVB ili srednjevalno

o 315-280 nm

UVC ili kratkovalno (germicidno)

o <-280 nm

Nepovoljni utjecaji svjetlosti

diskoloracija

krhkost celuloznih materijala

moguće promjene uzrokovane zagrijavanjem

IR zračenje izaziva zagrijavanje (promjena dimenzija higroskopnih organskih materijala)

UV zračenje i vidljiva svjetlost izazivaju izbljeđivanje boja, pucanje molekularnih lanaca papira i

platna, fotooksidaciju laka i veziva (krhkost)…

MJERENJE RASVIJETLJENOSTI I UV ZRAČENJA

svjetlomjer (luxometar)

UV monitor (UV radiometar)

Pristupi rasvjeti

DIZAJNERSKI s obzirom na scenografiju prezentacije

BIO-PSIHOLOŠKI s obzirom na ugodu ljudi u prostoru

FUNKCIONALNI s obzirom na osiguranje normalnog kretanja ljudi

KOLORISTIČKI s obzirom na indeks uzvrata boje i temperaturu svjetlosti

KONZERVATORSKI s obzirom na štetne utjecaje svjetlosti i topline

Indeks uzvrata boje ili Colour rendering index – CRI

Žarulje sa žarnom niti CRI 100

Halogene žarulje sa žarnom niti CRI 100

Metal halogeni reflektori CRI 80

Standardna fluorescentna rasvjeta CRI 80

Za uličnu rasvjetu dovoljan je CRI 20

Zaštita od fotokemijskih promjena

Mrak je jedina potpuna zaštita od fotokemijskih promjena materijala (!)


10

Kategoriziranje predmeta ovisno o osjetljivosti na svjetlost

NAJOSJETLJIVIJI – trebali bi primiti manje od 100 000 lux sati godišnje. Najjače

rasvjetljenje 50-100 lux.

o svi predmeti bojani bojilima (tekstil), papir (crteži, grafike, akvareli, dokumenti,

knjige), tanko slikane slike na platnu, fotografije u boji, filmovi, ofsetne tiskovine,

preparirane ptice i predmeti s perjem ptica…

SREDNJE OSJETLJIVI – trebali bi primiti manje od 200 000 lux sati godišnje. Najjače

rasvjetljenje 100-200 lux.

o uljene i tempera slike, polikromirane skulpture, crno bijele fotografije, drvo

(namještaj), kosti uključujući rog i slonovaču, koža…

RELATIVNO NEOSJETLJIVI – trebali bi primiti manje od 450 000 lux sati godišnje. Može

ih se rasvijetliti s 200 luksa i više.

o kamen, drago kamenje, keramika, staklo, metali, predmeti kojima površinska boja nije

bitna.

Cilj: pomiriti očuvanje (mrak) i gledanje (svjetlost)

osjetljive predmete zaštititi od svjetlosti kad ih se ne gleda

koristiti se UV filtrima na prozorima i na umjetnim rasvjetnim tijelima

smanjiti rasvijetljenost + zasjeniti izvore svjetlosti i zasljepljenja u vidokrugu gledatelja

ZASJENITI IZVORE SVJETLOSTI U VIDOKRUGU GLEDATELJA

A - svjetlost koja osvjetljava sliku

B – izvori svjetlosti koji zasljepljuju gledatelja

P-11: BIOLOŠKA AKTIVNOST


Temperatura


Svjetlost

Biološka aktivnost

o plijesni i druge gljivice

o insekti

o bakterije

o lišajevi, alge i mahovine

o miševi

o golubovi



ŠTO JE IZVOR ZARAZE?

novi predmet u zbirci

zgrada

posudbe predmeta


11

Čimbenici biološke aktivnosti mogu potpuno uništiti predmet kulturne baštine mijenjanjem njegovog

oblika i boje.

Cilj: zbirka i zgrada bez bioloških čimbenika destrukcije

Pažljivo pregledavati nove predmete u zbirci prije nego se unesu u čuvaonicu

Češće pregledavati predmete koji su pokazali podložnost infestaciji

Poduzimati mjere protiv miševa i golubova

Obrađeni kamen, naročito porozni pješčenjak i vapnenac, zaštititi od kiše i sunca

Uvjeti neophodni za razvoj plijesni i gljivica

odgovarajuća vlažnost (RV zraka 70-90%)

odgovarajuća temperatura (idealno 15 – maks. 40°C)

hrana

kisik

Mogućnosti suzbijanja plijesni i gljivica

smanjenjem sadržaja vlage u supstratu

visokom temperaturom (6 sati na 50°C)

fungicidima

inertnim plinovima

iradijacijom zrakama visoke energije

Zaštita protiv drvne crvotočine ili insekata u papiru i tekstilu

temperature ispod 15°C reduciraju aktivnosti i razmnožavanje insekata

za odbijanje insekata u tekstilu koriste se repelenti

za suzbijanje drvnih insekata treba provesti neku od metoda dezinsekcije

Mogućnosti suzbijanja drvne crvotočine ili insekata koji napadaju papir i tekstil

niskom temperaturom (10 dana na temp. - 20°C)

visokom temeperaturom (1 sat na temp. 55 °C)

gama zračenjem

inertnim plinovim

insekticidima

dry kill metodom

eksperimentalnim metodama (struja visoke frekvencije, mikrovalovi…)

P-12: KONTAKT SA ŠTETNIM MATERIJALIMA I TVARIMA


Temperatura


Svjetlost

Biološka aktivnost



ŠTO JE IZVOR? Plinovi i čestice

KAKO DOLAZI DO OŠTEĆENJA?

neodgovarajućim materijalima u neposrednom kontaktu s predmetom

zagađenjem zraka

KEMIJSKI ŠTETNO OKRUŽJE IZAZIVA:


12

krhkost

diskoloraciju

koroziju

raspadanje

Cilj: pH neutralno i kemijski inertno okružje predmetima

zaštititi predmete od prašine

koristiti kemijski stabilne i inertne materijale u pakiranju, vitrinama, kod uokvirenja…

Najkiselije vrste drva: hrastovina, divlji kesten… iverice…

Zloglasno nestabilni sintetični materijali

PVC (polivinil klorid)

nitroceluloza

Stabilni sintetični materijali

poliester

polietilen

polipropilen

UOKVIRIVANJE SLIKE POD STAKLO

UOKVIRIVANJE SLIKE NA PAPIRU

P-13: LJUDI KAO UZROČNICI ŠTETA


Temperatura


Svjetlost


13

Biološka aktivnost




namjerno oštećivanje

o huliganski izgredi

o nepridržavanje Haške konvencije u slučaju ratnog sukoba

o ideološki indoktrinirano uništavanje

o bezobzirnost u svrhu gospodarskog probitka

o uništavanje zbog oholosti i neznanja ili zbog opće neobrazovanosti

nenamjerno oštećivanje

o nezgode

posjetitelji

vlasnici ili muzejsko osoblje

nezgode u transportu ili na posudbi

o nedovoljno stručno održavanje

o nedovoljno stručni konzervatorski ili restauratorski radovi

Ljudi: rizici

manipuliranje predmetima

velika čišćenja, pospremanja, bojanja zidova

izloženost predmeta dodiru posjetitelja ili gaženje lokaliteta prekobrojnim posjetiteljima

nedovoljno stručno održavanje

nedovoljno stručni konzervatorsko-restauratorski zahvati

Cilj: smanjiti mogućnost potencijalnih oštećenja

uvijek biti na oprezu, nezgode se događaju kad se najmanje promisli

manipulirati predmetima što je manje moguće

eliminirati nepotrebno manipuliranje predmetima jasnim označavanjem gdje je što

predmete slagati na konzervatorski prihvatljiv način

prije manipuliranja znati što se želi, planirati aktivnost, pripremiti put i odredište

spriječiti posjetitelje da dodiruju predmete

za popravke ili čišćenja predmeta tražiti konzervatora-restauratora

za sve postupke održavanja posavjetovati se s konzervatorom-restauratorom

o sredstvima i metodama čišćenja podova, vitrina i sl. posavjetovati se s konzervatorom-

restauratorom

izraditi plan postupanja u izvanrednim situacijama i uvježbati osoblje. Hitni plan treba imati

maksimalno 5 jasnih, kratkih uputa djelovanja za svaku nepogodu ili nesreću i treba biti

dostupan na vidljivom mjestu

P-14: IZRADA FAKSIMILA

Cilj: nadomjestiti izvorno djelo koje je:

ugroženo na određenoj lokaciji

o izloženo klimatskim uvjetima koji oštećuju djelo


14

o izloženo riziku od krađe

o izloženo riziku oštećenja ili uništenja od ljudi

ili nedostupno

ili uništeno

Postoji li razlika među pojmovima: kopija, krivotvorina, faksimil, replika i rekonstrukcija?

Izvorne skulpture s Južnog portala crkve sv. Marka čuvaju se u uvjetima u kojima pješćenjak ne

propada i u kojima su zaštićene od stvaranja crne sulfatne kore.

P-15: KONZERVIRANJE ZAKOPAVANJEM

Preventivno konzerviranje zakopavanjem

Atenska povelja 1931.

Rezolucija četvrta: „…arheološke iskopine koje se ne mogu odmah restaurirati moraju se

ponovo zakopati da bi se očuvale….

Zakopavanje mozaika

Ukloniti svu zemlju i korijenje s mozaika.

Nanijeti što je moguće deblji sloj zapune. Zapuna bi se trebala sastojati od:

1. Barem 20 cm pijeska direktno na mozaiku

2. Na pijesak se postavi separacijska membrana od geotekstila (deblja mekana stabilna

plastična tkanina – separacijska membrana ne smije biti u direktnom kontaktu s mozaikom

jer kvašenjem niti čvrsto prionu za mozaik i prilikom podizanja geotekstila mogu se čupati

tesere)

3. Geotekstil se prekrije slojem šljunka barem 5 cm debljine

Documents

Zaštita muzejskih zbirki - predavanja