Author
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
382 Mcd,marod,ri l.:11/t1m1i od11osi
pokrenutih na nad nacionalnom nivou da b i ovaj projeka t zaziveo na konzistenta n nac in : sa cetiri stot ine evra izm edu 2007. i 2013. god ine za t r ideset zemalja, kulturn i progra m predstavljao je sam o 0,03% bud zeta Ev ropske komisije iii tr inaest centi po sta novniku godi snje.63
Kultura je i d alje oblast sa naj m anje zajednickih evropskih politika, u ko_je se ionako ulaze veoma m alo. To je krivica drfava, ljubom ornih na svoje ekskluziv no pravo u dom enu kulture, koje su kocile osnivanje institucija posvecenih kulturi .64 Glav na evropska kulturna ostvarenja bila su plod bilateralnih sporazuma, poput onog koji predstavlja osnov fra ncusko-nemackog kana\a Arte (cije su prve emisije prikazane 1992. godine).ro
No, program Kultura vec predstavlja izvestan progres u odnosu na prethodnu prazninu; on ne obuhvata celu kulturnu politiku vodenu na evropskom nivou , koja prolazi kroz druge programe i institucije (narocito program MEDIA i strukturni fondovi finansiranja), kroz pravne i regulativne mere (videti narocito direktivu Televizije bez granica, cija prva verzija d atira iz 1989. godine i koja organizuje zajednicki radiodifuzni okvir u Evropi), i kroz politike koje vodi svaka od drfava, poput Francuske. Te drfave su se pokazale veoma aktiv nim u promovisanju i odbrani sopstvenih kulturnih vrednosti . To je jedna od najociglednijih m anifestacija ove kulturne vitalnosti i umnofavanje najrazlicitijih ,,m refa", bilo da su imale pomoc evropskih vlasti iii ne. Jedan od sto primera je evropska mrefa debatnih kulturnih centara (Asocija-
63 Videti sajt Odbora za k ulturu Ev ropske komisij e: http//ec.europa .eu /cultu re. 64 Katherine Sa rikakis, .,The Eu ropea n Union and C ulture: between economic
regulation and Europea n cu lt ura l policy", Cultural Trends, tom 18, br. 1, sir. 109- 110. Za ekonomski pristup kultur i u Evropi videti izvestaj koji je narucila Evropska komisija kabinetu za evropske poslove KEA (http://ec .eu rope.eu/culture/kez6documents/ doc:873-fr. htm). Laurent Ma rt in, ., La construction politique de !'Europe culturelle, 1945- 2005", u Anne Dulphy et a l. (di r.), Les Relations culturelles interna tionales au XXe siecle: de la dip lomatie cu lt urelle a /'a ccu ltura tion, Bru xelles, Peter La ng, 2011, Si r. 62 1- 634 .
_•' 0 ev ropskirn radiod ifuzn im tehnologija m a videti u: Andrea Esser, The tran sna tiona li zat ion of european te levisio n", Jou rn al of Contempora ry European Studies, tom 10, br. I ; str : 13- 29 i .. Aud iov isual Co nt ent in Eu rope: Tra nsnationali zatio n a nd Approximation", ]011 rna / of Contempora ry European Studies to m 15 b r. 2 2007 st r. 163- 184 . • ' • •
Novi svetsk· k r ulturni p
. oredak .. kulturnih centara za okupljani·e . 383
c1Ja d . . . . . umetn1ka _ A bl inU 1991. go me na m1c1iativu Fr CCR) osn oa . . . ancuske .. ' OVana u ntara za okuplJa nJe umetnika, koi· i dana . asoc1iacije kultu .h
ce . s 1mai· • rn1 etnaes t evropsk 1h zemalja.66 Ova Ev u cetrdeset tri ce t u p . ropa za ko· n ra
ko slab a na kulturnom I tako podeli·e JU se smatra da. ta na na po\iti "k Je . pokazala neverovatn u solidarnost u nizu d c om planu, ipak 1e . . · 1 . ;, . • me unarodn·h •.. .
1.e cilJ b1 o o tvaranJe trz1sta dobara i kult .h 1 pregovora
CIJl urn1 uslu k . videti u sled ece m poglavlju . ga, ao sto cemo
Neuravnotezenost sveta i multilateralne organizacije
Zahtev za novim svetskim informativnim poretkom
Seda mdesetih godina napredak komunikacionih tehnologijaodvi
jao se paralelno sa sve vecim dovodenjem u pitanje prev\asti Zapada nad svetskim toko m info rmacija. Medunarodni pregovori o satelitima
za posmatra nj e Zemlje (1974) ili o raspodeli svetskog radiofrekvencij
skog spektra iza zva li su diplomatske sukobe, otkrivajuci odnose_sn_a~
ga izmedu Istoka i Zapadu, Severa i Juga. Ulogu koju su imale c_etm . k (t\.FPiRojters) tdve
novmske agen c ije svet skog raspona, dve evrops e ' . . . . . • . . d ) meravanJU 1ntormac1-
amencke (A ssociated Press 1 Unite Press u us . 1 ·Ji . I . . I t" nesvrstanih zema ia i Ja narocito su kritikovali intelektua O I v as 1_ . . .h O iava u Jrr-
. . k . last SiedmJen1 r zemalJa sovjetskog bloka , 1sto ao I prev .. Uneska ukazale su na telsatu. Tokom 1973. i 1978. dve kon fe renoJe . . •· i zahtevale
. . ledu mtormac1p neJednakosti izmedu Seve ra I Juga u pog . k munikacionog po·
. c auvnog t o k. uspostavlJ. anJ· e novog svetskog 1111orm · 1 ekonoms im ,, . . . ela za nov1n retka" (NOMIC), koji je bio deo opst1Jeg ap .
ovnog kon· d . u domenu pon "" h
s,; • • . . v opske sara nJe . k tizacijon1 svo11 . . . C tlJ o ve mreze je uspostavlJa nJe ~. r . . 1reia se fin ansira O
, accr-europe. ~cenJ a nasled a u sluzbi umetni ka i istrazivac_a. ~ Videti u: http://w\vW-clanova i apelova n jem n a evropske fina ns1Jere .
org/ reseau .aspx
384
. kriltrinri od11osi Medrma rodnr
... 1. na ruceno je istrnziva nje o proble,n. tskoi ko111 is1J . . . . , 111a ko
Poretkon1-Sve .. ·. . kovodio Son MekbraJd, osntvac Am nest I -
. .. koJI I11 1e I u . .. . k . • . Y nter. n,unikacl)e, · grade za mir, CtJ<l Je onacna ve.rz1J· a obJ·a 1. . . N belove na . v Jen nat1onala _1 ° d nazivom Vise glasova, ;edan svet (Many voices a 980
ood1ne. Po . • . d k t k . . . . ' one 1 • ::- .. , • . ·e bio prvi zvamcn1 o ' umen OJl Je Jasno post .
Id) taJ 1z, estaJ J . . . dl • . av10 wor , • protoka infonnaoJa I pre 0210 mere za resa . pitanje neravnoteze vanJe
situacije. . ·1 .. d f'k T · · . . . es··taJ· niJe prat1 a mJe na e l asna mera. o Je isto tol 'k No oYaJ 1zv . . 1 o . ' d •h i severnih drzava koJe su se bonle da zadrze sopst
greska zapa n1 . . . .. ve-
k . t koliko i Istoka i Juga, Jer Je mnogun od nJih novi informativ-
nu ons, . . k ni poredak predstavljao alibi za pravdanJe 1zo~~an a unutrasnjih refor-
. Debate O novom svetskom poretku suocile su se sa dvostrukom m1. ,, tvrdoglavoscu: odbijanje poje~inih zem~_lja Juga ~a se bave starim pro-blemom politicke cenzure koJU vode nJihove drzave na unutrasnjem planu pratilo je odbijanje velikih industrijskih sila da se osvrnu na nova pitanja ekonomske cenzure podstaknute koncentracijom u ko-
munikacionim industrijama."67
Osamdesetih godina ovaj zahtev otisao je u drugi plan, potisnut usled medijske deregulacije koja je zahvatila vecinu zapadnih zemalja, poput Sjedinjenih Drfava i Velike Britanije. Njih dve su, pod uticajem celnika sa ultraliberalnim idejama, istakle neophodnost uklanjanja barijera svih vrsta ka ,,slobodnom protoku informacija", no istovremeno su se povukle iz Uneska, smatrajuci ga suvise ,,politizovanim". Paradoks je da se, zahvaljujuci ovom povlacenju iii uprkos njemu, organizacija okrenula ka takode ,,liberalnom" konceptu, napustajuci NOMIC 1989. godine, kada se raspao Sovjetski Savez, ne postavljajuci v'.se jednakost razmene informacija kao preduslov za slobodu informaCIJa. Godine 1988. Unesko je proglasio ,,Svetsku dekadu kulturnog razvoja" (akciju koja je preporucena jos 1982. tokom svetske konferencije 0 _kultu~~im politikama u Meksiku) otkrivajuci da je neuspeh razv~!mh P0,1_1t1ka pokrenutih pedesetih godina posledica cinjenice da se m~e P?sve~ivalo dovoljno paznje sociokulturnim faktorima. Cilj Dekade Je bt!o UJedin1·en1·e m d I d' 'h 'h · dnica . . e uv a 1111 organizacija i intelektualm zaJe svih zema!Ja da bi poslednjih deset godina XX veka bile sprovedene
67 A rmand Mattelart , 11 . d., str. 223.
Novi svetski kulturni poredak
znacajne promen~ koliko u domenu samog kulturnog zivota, toliko i u davanju kultun ~,entralno~ me~ta u procesu razvoja. Deset godina
kon ove ,,dekade treba pnznatI da je zaista ustanovljen novi svetski ~aformacioni poredak, koji ukljufoje globalnu komunikaciju i zabavu,
::ko je dosta dru_gaci!i ?d ~no~a ~ c~mu su ,neki_ sanjali sedamdesetih odina: prevlast 1 dalJe 1maJU SJedmJene Drzave 1 Evropa, ali se ipak, u
~anjoj meri, pojavlj_uju n?ve sile k?i.: d~ facto m_enj_aju ravnotezu u od· ma moci u konst az1Jsko-pac1f1ck1h zemalJa, 1 na drugom mestu,
nos1 ' zemalja Golfskog zaliva i J~zne Amerike. N~, suk~bi nis~ nestali; oni
dobili vise tehnicki obhk u medunarodmm telima koJa ugovaraJU SU . ke tarife i regulativne prepreke prilikom razmene (kupovine) canns kulturnih dobara i usluga.
Borba za kulturno izuzece i kulturnu raznolikost
Od kraJ· a cetrdesetih godina sve veci broj ze~alj~ ucestvkuje u prke-. k' h b j restnkc1Ja na e onoms e
govorima o smanjenju canns J o aveza o car1·nama i troovini · o · t sporazuma · 0
oblike razmene u okvir~ _ps eg . UruPVa•ski) poceo je 1986. i (GATT). Poslednji od ovih Cikl~sa (~vam di O Jana kasnije, Svetske
d. mvanJem, go nu okoncao se 1994. go me, sa os . . nil GATT On je predsta-
. .. (STO) koJa Je zame a . ,. trgovinske orgamzac1Je ' ... h rocesa jer se narocito
.d , . h · J·kontroverzmJt P , k vlJ. ao 1· edan od naJ uzi 1 na . . 1 gama te J·e prosao roz . l . dobnma I us u ' , . . odnosio na trgovmu ku turnim t tavlJ·enih nacma razIDI-
. d" etralno supro 5 , · -sukoblJ·avanJ·e dve struJe 11am . b 1·ie SJ·edinJ·ene Drzave I ne ... k u SU ran r . sljanja. S jedne strane, poz1c1Ja OJ ~I disk iii knjiga predstav P!u
, , 'h" l'aJ·estedahm, • bilokoJU koliko ,,potrosack1 zema J , , -rma koja vaze za . • d kl odlezu pravll r ·· f nac1-
predmet trgovine; om, a e, ~ . olitika pristupa raz_ 1~1 101 . .
d b . bilo kakva restnktivna p . Ovi princ1p1 zasnivaJU
rugu ro u, 1 . tekcion1zma. . "e ali onalnim trzistima proistice iz ~ro , . rh tokom a1nericke istonJ
. l 'h doktnna nasta I . , na svetskom trse na korpusu hbera n1 . re Sjedinjen1h 0r2a"'.1.. d· film disk i na odbrani dominantne pozic Jstrane je evropska v1~1Ja :. su t~kode iistu kulturnih dobara. S dr~~:tavljati pn~dmet t~gov'.ned:/inisu poliili knjiga zasigurno mogu P: .. nJ·a i predstava koJe
d ost1 znace i, narocito, odraz vre 11 '
385
388 Medunarodni kulturni odnosi
. 'h filmova na korejskim televizijama. Sjedi . ·a emitovanp stram • . . .. OJene
OJ d d . prednost tehnolosk1m movac11ama koje po .. Drfave tako e aJU . . I 'h • . • ' OJI-
,. bnim mere zast1te nac1ona ni trz1sta; u eri digit 1 ma Cine nepotre . . l a ne ' .. . k nvergencije izmedu aud10-v1zue nog sektora i telek
kompres1Je 1 o • . , . . o-.k .. niJ·e vise legitimno, pa cak 111 moguce, postav1ti granice 2 mum aCIJa . 71 a
ulazak kulturnih dobara 1 usluga. . . • To su prava pitanja koja treba_ post~v1,t1. Mozem? im dodati jos
neka da bismo zavrsili ovo poglavlJe, koJa ce se sada ttcati samog po·_
kulturne raznolikosti", njegovih protivrecnosti i nedostataka Old ma ,, . njenog stvaranja, i jos preciznije, od sedamdesetih godina, Unesko je promovisao ideologiju razlika medu kulturama koju vredi preispitati. Diferencijalisticka univerzalnost koja se nalazi u osnovi ove doktrine mogla je da opravda ocuvanje tradicija ugrozenih u ime postovanja raznolikosti a da se ne proveri saglasnost ovih kulturnih praksa sa obavezom da se postuju prava coveka, i sa humanistickim vrednostima. Da Ii su ove vrednosti, u biti zapadnjacke, stoga i striktno ogranicene na odredeno vreme i mesto? Kako odrediti tacku ravnoteze izmedu relativizma i univerzalnosti?
Uostalom, ako se pogledaju lokaliteti koje je Unesko svrstao u svetsku bastinu, vide se velike nejednakosti izmedu Severa i Juga, buduci da su kulturni lokaliteti zapadne Evrope procentualno najvise zastupljeni na listi. Pojam ,,svetske bastine covecanstva" zasniva se na ideji o svetskoj zajednici univerzalnih vrednosti; no, kako suditi o ,,izuzetnoj univerzalnoj vrednosti" koju ovi lokaliteti treba da imaju van okvira ~?~icajene procene koji ostaje velikim delom poseban, svojstven razlicitim kulturama i identitetima? . Ova pitanja nisu ogranicena na okvire medunarodnih organizaciJa. Uslov ,,kulturne raznolikosti" cini deo identiteta nekih novih muzeja, P_~p~t muzeja Kej Branli u Parizu (otvorenog 2006) ili muzeja lmp~_nJ~ _1 Komonvelta u Bristolu (2002), isto kao sto se provlaci i kroz sekc1Je 1 1zlozbe n d 'h . , ... ezapa m umetnosti velikih zapadnih muzep, ClJl
71 Guy Lacha elle ( · . , • la ratification a 1
p ur.), Diversite culturelle, identites et mondialisatwn. De · a mrse en reuvre d I C . , II Q ebec, Presse de I' • . e a onvent1on sur la diversite culture e, u
univers1te Laval 2008 v ·d . , · cul-turel/e, Paris, PUF,
2002_ ' · 1 ett takode u: Serge Regourd, L Exception
Nov,· svetsk' k ' ulturni Po
broJ· naglo povecao osamdesetih d' redak 389
se . . k go 1na 12 p • Utenticnost1 1 post olonijalna gr·, · 0stovani·e
1. o a iza save r raz ik b .
l•tike koje su takode bile suocene s 1 obelezili a, nga
po 1 . . . sa zahtevi su rnuze'sk c kata i prava na pre1sp1tivanje sadrfa . rna za restitu .. J e 1a l d Ja I repr c1iu art izrazenih u v a ~ma zemalja, koliko i zajednic:zentacija, isto tol;~
bj·ekti. V komphkovanom napredovanJ· _odakle poticu d l . o .. D u zapadnih ea 1
od reprezentaCIJe rugog ka uspostavljanJ·u d" I etnoloskih muze· d
. . . . IJa oga o od . Ja arodima o 1grava se 1 uvezuJe Jedan deo k I nos1rna med n u ture sveta_;i u
--- . . . mabal tine 72 • • • I uzeja i prolmvanie poJ_ ,k ta
d U tsto vreme, nor me zapadniackog mode a rn . . . •e estetizac 11e ob/, 3
obl • IJ. 3JUCI pitanJ · te· . 1 1 Su tradicionalne for me izraiavanp, po5laV rn ·islu tc reti. O ovrm 1 p k d · ckorn s
ra sa nastalih van umetnickih okvira u zapa np d rnama • . d'a/isa tiOII, 11 . · . . . /oniale
naroc,to videti u: Patrimoine et moll I d /'£xpo;1 11onto .. 7J y · . , . . Gout des autres, e vine, E.ri11b1·
ideti o tome u: Benoit de I Estoile, Le K et Steven D. La . h nian aul: A t 07' Ivan arp Smit so tin r 5 premiers, Paris, Flammarion, 20 • dis lay, Washi ngton,
I g_cuitures. The poetics and politics of mu5eurtt p nst1t t • u ton Press, 1991.
V
)
•I
·i
C
z
J