Vremenska Vrijednost NovcaPredmet. Inenjerska EkonomikaProfesor: prof.dr. Ibrahim JusufraniMentor: mr.sc. Azra Zaimovi

Student: Travnik, 22.04.2015Internacionalni Univerzitet TravnikPolitehniki FakultetOdsjek Elektroenergetike

Vremenska vrijednost novcaPojam novca, ekonomske razmjene i opti ekonomski terminiVremenska vrijednost novca. Raunanje vremenske vrijednosti novca pomou sloenog i dekurzivnog kamatnog raunaMetode raunanja vremenske vrijednosti novcaPojam novca, ekonomske razmjene, opti ekonomski terminiEkonomska razmjena?Meusobna razmjena dobara, usluga i robe unutar jednog drutva.Novac?Neka roba optom saglasnou prihvaena kao medij ekonomske razmjene. Likvidnost?Ekonomski termin koji opisuje lakou kojom se roba moe pretvoriti u medij razmjene.Valuta?Fiziki reprezent novca - papirne novanice i kovanice koje predstavljaju novac, odnosno vrijednost pri ekonomskoj razmjeni.Investicija?Proces koritenja svog novca ili druge vrijednosti u kojem oekujemo poveanje te vrijednosti.

Pojam novca, ekonomske razmjene, opti ekonomski terminiInflacija?Opte poveanje cijena u jednoj ekonomiji. Time vrijednost novca pada.Kamata?Cijena posuivanja novca.Onaj procenat kamate koji se na taj posueni novac plaa na odreeni vremenski termin (mjeseni, polugodinji, godinji) je kamatna stopa.Raun kamata: anticipativni ili dekurzivni ; prosti ili sloeni.Kapital?Iznos novca, odnosno vrijednost koju ulaemo u svrhu poveanja dobiti. Cijena kapitala?Ona kamatna stopa po kojoj se kapital daje na koritenje na tritu kapitala.

Pojam novca, ekonomske razmjene, opti ekonomski terminiRizik?Vjerovatnoa da e se izgubiti neto od vrijednosti, novac ili roba, itd. Fundamentalna ideja u finansijama je veza izmeu rizika koji poduzimamo i onog to dobijemo zauzvrat. to je vei rizik koji je investitor spreman poduzeti, to je vei potencijalni dobitak.Oportunitetni troak?Ono ega se moramo odrei da bismo postigli neto drugo.Diskont?Diskontiranje je finansijski mehanizam u kojem dunik stie pravo da obustavi isplatu kreditoru (osobi od koje posuuje novac) za definirani period vremena, u zamjenu za neku naknadu. Diskont ili naknada je razlika u onom originalnom iznosu posuenog novca i onog koji se treba isplatiti u budunosti i izraava se u procentima ili u istim jedinicama kao i iznosi. Diskontna stopa, opet, podrazumijeva onaj procenat iznosa dugovanja koji se treba isplatiti, odnosno za koji e se dug poveati, da se isplata odgodi za godinu dana.Pojam novca, ekonomske razmjene, opti ekonomski termini.Koliko novca zapravo ima?Po podacima iz oktobra 2013. godine, (Global Wealth Report 2013, Credit Suisse Research Institute) ukupna koliina novca u svijetu, iznosila bi otprilike oko: 241 trilion amerikih dolara ($ 241.000.000.000.000). Za usporedbu, ekonomija Bosne i Hercegovine u oktobru 2013. imala je ukupnu koliinu novca $ 1,9 milijardi preciznije - $ 1.985.439.000 ili 2.888.120.000 KM (po prosjenom kursu razmjene od 1.45465 za 1 ameriki dolar u okotobru 2013)Pojam novca, ekonomske razmjene, opti ekonomski termini.Koliko novca ima po glavi stanovnika?Po podacima iz oktobra 2013. godine, (Global Wealth Report 2013, Credit Suisse Research Institute) svjetski prosjek bogatstva po odrasloj osobi iznosio je tad: $ 50.600 odnosno 73.605,29 KM (s tim da se mora uzeti u obzir da 86% svjetskog bogatstva lei u rukama 10% najbogatih) Za usporedbu, bosanskohercegovaki prosjek bogatstva po odrasloj osobi iznosio je: $ 660,32 odnosno 960,54 KM(3.006.756 odraslih osoba na $1,9 milijardi dolara)Vremenska vrijednost novca.ta znai vremenska vrijednost novca?Ovaj koncept znai da je neki iznos novca vrijedniji u sadanjosti, nego isti iznos novca u budunosti.Ljudi obino preferiraju novac sad, nego kasnije, i ta tendencija naziva se vremenskom preferencom novca.Ukoliko novac ostane neuloen mi emo uvijek imati isti iznos. Ukoliko, opet, novac bude uloen uz neku ratu interesa, kroz isti vremenski period imaemo vei iznos novca uvean za ratu interesa.Sutina ekonomije: kako racionalno koristiti oskudne resurse?Ukoliko se odluimo za ulaganje novca, nemamo oportunitetnog troka, dok je u sluaju da ga propustimo uloiti, onda oportunitetni troak jednak toj prispjeloj kamati na kraju perioda na koji smo uloili novac. Jedan od principa donoenja ispravnih ekonomskih odluka jeste uvijek izabrati opciju koja ima manji oportunitetni troak.

Vremenska vrijednost novca: Da li se snimateljima filma Titanic isplatilo da izgrade novi brod?Pretpostavka: Snimanje filma Titanic ($200 miliona) je kotalo vie od izgradnje samog RMS Titanica ($7,5 miliona).Film Titanic je snimljen 1997.godine i kotao je $200 miliona. U to vrijeme, troak izgradnje RMS Titanica od 1,5 miliona /$7,5 miliona iz 1912. godine iznosio bi $120-150 miliona.Izgradnja RMS Titanica (1910.-1912.) kotala je 1,5 miliona, to je u dananjem novcu (uzevi u obzir samo inflaciju) 157 miliona to je jednako $235 miliona.Snimanje filma 1997. kotalo je $200 miliona. Danas bi to bilo $294 miliona.Ulaganje od $7,5miliona sa ratom od 4% godinje iz 1912.godine bilo bi $353,5 miliona dolara danas.Vremenska vrijednost novca. Primjer rauna nepoznata budua vrijednost novca.Koliko e vrijediti na novac nakon nekog vremenskog perioda?Vremenska vrijednost novca. Primjer rauna nepoznata budua vrijednost novcaVremenska vrijednost novca. Primjer rauna nepoznata sadanja vrijednostKoliko je na novac originalno vrijedio prije nekog vremenskog perioda?Vremenska vrijednost novca. Primjer rauna nepoznata sadanja vrijednostKoliko je na novac originalno vrijedio prije nekog vremenskog perioda?

Vremenska vrijednost novca. Primjer rauna nepoznata kamatna stopaKako odrediti adekvatnu kamatnu stopu?Vremenska vrijednost novca. Primjer rauna nepoznata kamatna stopaKako odrediti adekvatnu kamatnu stopu?

Vremenska vrijednost novca. Primjer rauna nepoznat periodini anuitetKolika je adekvatna rata otplate?Vremenska vrijednost novca. Primjer rauna nepoznat periodini anuitetMetode odreivanja vremenske vrijednosti novcaKoncept vremenske vrijednosti od naroitog je znaaja prilikom procjenjivanja validnosti neke investicije. Tendencija pri odluivanju je da se izbjegne nepotrebni troak, da se uporedi validnost i isplativost razliitih ulaganja i odabere ono efikasnije.Finansijska analiza koristi slijedee metode vremenske vrijednosti:Metoda neto sadanje vrijednostiMetoda indeksa rentabilnostiMetoda interne stope prinosaMetoda neto sadanje vrijednosti projektata znai neto, a ta bruto?Neto sadanju vrijednost projekta definiramo kao razliku izmeu ukupne sadanje vrijednosti i trokova ulaganja u projekt. Moe se definirati i kao trenutna razlika priliva i odliva novca u projektu, trenutna razlika prihoda i rashoda.Ona predstavlja apsolutnu stopu rentabilnosti projekta.

Metoda neto sadanje vrijednosti projektaRaunanje vrijednosti kapitala u vremenskom domenu.Metoda neto sadanje vrijednosti projektaMetoda neto sadanje vrijednosti projektaKoritenje NSV za biranje izmeu dvije investicije, odreujui koja e se na duge staze pokazati rentabilnijom.Metoda neto sadanje vrijednosti projektaPrimjer primjene metode.Projekat P1: Uloiti novac u uzgoj malina, koji ima inicijalni troak od 25.000,00 KM i generie anuitet od 10.000 KM godinje slijedeih 10 godina. Prosjena cijena kapitala je 15% godinje.Projekat P2: Uloiti novac u drvnu industriju, incijalni troak je 20.000,000 KM, generie anuitet od 12.000,00KM godinje u slijedeih 8 godina, uz prosjenu cijenu kapitala 11%.Ako raspolaemo sa 73.605,29 KM koje nam hipotetiki pripadaju kao na udio u svjetskom bogatstvu, eliminirali smo nedostatak novca, i imamo dilemu izmeu dva projekta, i njihove rentabilnosti:Metoda neto sadanje vrijednosti projektaPrimjer primjene metode.Odredit emo neto sadanju vrijednost za svaki projekat:Metoda indeksa rentabilnostiProcjenu rentabilnosti projekta moemo odrediti i indeksno, odnosno u relativnoj formi, za razliku od NSV metode koja rentabilnost izraava apsolutno.Metoda interne stope prinosaInterna stopa prinosa je ona diskontna stopa koja NSV izjednaava sa nulom.Postupak i smisao metode objasnit emo ponovo na primjerima P1 i P2, s obzirom da se radi o projektima koji imaju ujednaen godinji novani tok, jer bi u sluaju neujednaenih novanih tokova raun nadilazio okvire ovog rada. Ovo ne znai da su novani tokovi P1 i P2 isti, nego da oba projekta imaju novane tokove koji su iz godine u godinu isti, jer se moe desiti da neki projekat jedne godine isplauje jedan iznos, druge godine drugi, itd. Oba ova projekta imaju ujednaene svoje respektivne tokove.

Metoda interne stope prinosaPrimjer primjene metode.Dakle, iako je P1 sveukupno rentabilniji projekat, P2 e ranije isplatiti svoj kapitalni izdatak.Metoda interne stope prinosaZakljuakKo ne razumije logiku novca u dinamici vremena, za neto je drugo, ali za poduzetnitvo svakako ne. (Inenjerska ekonomika, Jusufrani I., Internacionalni Univerzitet Travnik, 2012.)