83
od nastanka prvih država V vek nove ere kraj XVIII veka - robovlasnici - robovi - feudalci - kmetovi - kapitalisti - radnici Vremenska lenta robovlasničko društvo feudalno društvo kapitalističk o društvo

Vremenska lenta

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Vremenska lenta. - robovlasnici - robovi. - feudalci - kmetovi. - kapitalisti - radnici. robovlasničko društvo. kapitalističko društvo. feudalno društvo. od nastanka prvih država. V vek nove ere. kraj XVIII veka. D ruštvo 18. veka – podela na grupe. neobrazovani i nepovezani - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: Vremenska lenta

od nastanka prvih država V vek nove ere kraj XVIII veka

- robovlasnici- robovi

- feudalci- kmetovi

- kapitalisti- radnici

Vremenska lenta

robovlasničko društvo

feudalno društvo kapitalističko društvo

Page 2: Vremenska lenta

DDruštvo 18. vekaruštvo 18. veka – podela na grupe – podela na grupe

•predstavnici stare feudalne klase • još uvek upravlјaju državom (donose i sprovode zakone) • oslobođeni plaćanja poreza (a određuju ga) • izdržavaju se od prihoda sa svojih imanja, žive raskošno • mogu sebi da priušte obrazovanje, ali ne čine to uvek • čine mali procenat stanovništva • žele da ostanu na vlasti • predstavnici vladarske kuće, plemstva i sveštenstva • vojska je pod njihovom komandom (oni su deo nje)• crkva na strani feudalaca

•nosioci napretka • nemaju vlast u državi (bez uticaja na donošenje i sprovođenje zakona, bez prava odlučivanja) • plađaju porez (a ne određuju ga) • izdržavaju se od rada radnika, bogati su • mogu sebi da priušte obrazovanje, ali ne čine to uvek • čine mali procenat stanovništva • žele da dođu na vlast kako bi se nesmetano bogatili • čine ih vlasnici sredstava za proizvodnju (vlasnici fabrika, banaka...) • nemaju aparat sile • učeni lјudi su na njihovoj strani (ova klasa finansira naučnike, umetnike...)

•neobrazovani i nepovezani • obespravlјeni i ugnjeteni, nesvesni svog položaja u društvu (rade po 12 i više sati ) • plaćaju porez (a imaju male i nesigurne prihode) • izdržavaju se od sopstvenog rada (ako su sposobni), siromašni su • nepismeni i neobrazovani • čine veliku većinu stanovništva • žele osnovne uslove za život • čine ih selјaci i radnici (i njihove žene i deca) • njihova brojnost može se iskoristiti kao aparat sile • niko nema potrebu da bude na njihovoj strani, oni se koriste da podrže nečiju stranu

Page 3: Vremenska lenta

REVOLUCIJAREVOLUCIJA■ Reč revolucija znači preobrat/promena (od latinskog

Revolvere).■ Revolucija je korenita promena drušvenih odnosa

(društvenog uređenja). ■ Revolucije često prati nasilјe, i velike promene u

strukturama moći (vlasti).

Page 4: Vremenska lenta

SUŠNA GODINA

LOŠA ŽETVA

POVEĆANJE CENE

HRANE

SIROMAŠNI NE MOGU VIŠE DA PLAĆAJU

HLEB

NEMIRI ZBOG GLADI

NEMIRI ZBOG GLADI

VELIKI BROJ

MRTVIH

VELIKI BROJ

MRTVIH

ŠIRENJE EPIDEMIJEŠIRENJE

EPIDEMIJE

VELIKI BROJ

MRVIH

Page 5: Vremenska lenta

Šta je radio kralj?

Page 6: Vremenska lenta

Uzroci Francuske revolucijeU XVIII veku, Francuska je bila kulturna prestonica

Evrope, dom brojnih prosvetiteljskih mislilaca, i imala bogatstvo iz kolonija

Kralj Luj XIV je bio najmoćniji vladar u Evropi; Posle njegove smrti 1715, Luj XV i Luj XVI nastavili su da vladaju Francuskom kao

apsolutni vladari

Kralj Luj XIVKralj Luj XVI

Ali, politički, socijalni i ekonomski problemi doveli su do Francuske revolucije 1789.

Page 7: Vremenska lenta

Jedan od problema je francuska neravnopravna društvena hijerarhija koja je sastavljena od tri klase (nazivane staležima)

Pripadnici Rimokatoličke crkve činili su prvi stalež

Posedovali su 10% zemlje u Francuskoj ali su državi

plaćali malo poreza

Page 8: Vremenska lenta

Jedan od problema je francuska neravnopravna društvena hijerarhija koja je sastavljena od tri klase (nazivane staležima)

Posedovali su 20% zemlje, ali su bili oslobođeni

plaćanja poreza

Drugi stalež činili su pripadnici bogatog plemstva

Page 9: Vremenska lenta

Jedan od problema je francuska neravnopravna društvena hijerarhija koja je sastavljena od tri klase (nazivane staležima)

Ova grupa plaća 50% svojih prihoda kao porez

Treći stalež činilo je 97% stanovništva, uključujući siromašne kmetove ali i

dobro obrazovanu srednju klasu (buržoaziju)

Page 10: Vremenska lenta
Page 11: Vremenska lenta

Na koji način ova, savremena politička karikatura opisuje uslove i Francuskoj za vreme “starog režima”?

Page 12: Vremenska lenta

Staleži (socijalne klase) u Francuskoj

0%10%20%30%40%50%60%70%80%90%

100%

Posedovanjezemlje

Porezi Stanovništvo

SveštenstvoPlemstvoObični

Treći stalež

Page 13: Vremenska lenta

Članovima Trećeg staleža su smetale privilegije koje

su imali članovi Prvog i Drugog staleža

Članovi Trećeg staleža iskoristili su prosvetiteljske ideje Rusoa, Monteskjea i

Voltera

Posle uspešno završene Američke revolucije, Treći stalež zahteva

demokratiju, jednakost i slobode u Francuskoj

Page 14: Vremenska lenta

Društvene tenzije su se pogoršale rastom finansijske krize 70-tih i 80-tih godina XVIII veka

GOVERNMENT DEBTS (percentage

of total government revenue)

Francuska vlada se suočila sa ogromnim dugom, nastalim

tokom decenija rasipnog trošenja, skupih ratova i lošim

ekonomskim planiranjem

Marie Antoinette, “Madam Deficit”

Državne obavezeDržavne obaveze

1789. pola budžeta odlazilo je na kamate zbog državnog duga; 25% ljudi

je bilo nezaposlenoPreterano trošenje para kralja Luja XVI i njegove žene Marije Antoanete

ljutilo je francuske građane Marija Antoaneta, “Madam Deficit”

Page 15: Vremenska lenta

UzrociFrancuske revolucije

Loša žetvaNestašica

hleba

Nezadovoljstvo načinom vladavine

Finansijska krizaDug

Raskošan kraljevski dvor

Luja XV

Podrška Luja XVI Američkoj revoluciji

Prosvetiteljski ideali

Neravnopravnost državnih

staleža

Prvi i Drugi stalež ne plaćaju

poreze

Neuspeli pokušaji reforme

Ratovi Luja XIV iIzgradnja Versaja

Inspiracija Amer. rev.

Page 16: Vremenska lenta

Causes of the French Revolution

Nejednakost među klasama:

Treći stalež spreman na pobunu!

Povećanjenacionalnog duga

= deficit

Prosvetiteljske ideje:*Prirodna prava i

jednakost!

Propale reforme Luja XVI

Lok: Prirodna prava = pravo na život, slobodu i prosperitet.Volter: Borba protiv korupcije nepravde i nejednakosti.

Američka revolucija

Formiranje Narodne skupštine

Pad Bastilje

Rast cene hrane:

Bread riots

Loši prinosi

Glad ibeda

Uzroci francuske revolucije

Zaklinjanje na teniskom terenu

Skupština državnihstaleža

Page 17: Vremenska lenta

Uzroci revolucije

1. Obrati pažnju na grafiku koja ti može pomoći da organizuješ učenje.

Lista uzroka francuske revolucije.

Revolucija preti francuskom kralju

veliki porezi

želja za privilegijama

državni dugovi

loša žetva i visoka cena hleba

slabo vođstvo

razlika između bogatih i

siromašnih

prosvetiteljske ideje

Page 18: Vremenska lenta

Hleb je bio važan deo ishrane Francuza!

0

10

20

30

40

50

60

70

80

% od prihoda potrošeno na hleb

1787

1788

Page 19: Vremenska lenta

• Luj XVI pokušava da reformiše poreski sistem ali nailazi na žestok otpor plemstva, koji ne želi da se odrekne dela svog bogatstva.

• Konačno, Luj XVI saziva Skupštinu državnih staleža u Versaju, koja se nije sastajala 175 godina.

Page 20: Vremenska lenta

Iz perspektive staleža kome pripadate napravite plan po kome bi trebalo da pomognete Francuskoj da izađe iz finansijske krize

Do 1789, Francuska je ostala bez novca i suočila se sa teškom finansijskom krizom

Luj XVI je sazvao hitnu sednicu Skupštine državnih staleža na

kojoj su predstavnici tri staleža trebalo da savetuju kralja

Page 21: Vremenska lenta

Pariz

Versaj

Page 22: Vremenska lenta

Francusko stanovništvo Predstvnici u francuskojSkupštini državnih staleža

Prvi stalež: sveštenstvoDrugi stalež: plemstvoTreći stalež: svi ostali

1 glas

1 glas1 glas

1% 2%

97%

Page 23: Vremenska lenta

Skupština državnih staleža■ Skupština državnih

staleža– Sastavljena od tri

staleža– Nepravedna prema

Trećem staležu• Zato što su Prvi i

Drugi stalež mogli da nadglasaju treći stalež

1 glas

1 glas

1 glas

Prvi stalež: sveštenstvoDrugi stalež: plemstvoTreći stalež: svi ostali

Page 24: Vremenska lenta

ObičniTreći stalež

PlemstvoDrugi stalež

SveštenstvoPrvi stalež

Broj predstavnikaBroj predstavnikau Skupštini državnih staležau Skupštini državnih staleža

300

300

648

Page 25: Vremenska lenta

ObičniTreći stalež

PlemstvoDrugi stalež

SveštenstvoPrvi stalež

Glasanje po staležimaGlasanje po staležima

1

1

1

LLujuj XIV XIV da se stara podela na tri grupe očuva u celostida se stara podela na tri grupe očuva u celosti..

Page 26: Vremenska lenta

Za vreme Skupštine državnih staleža, predstavnici Prvog i Drugog staleža glasali su da se povećaju porezi trećem staležu

Predstavnici Prvog i Drugog staleža odlučili su da se glasa po staležima (1 glas po staležu) umesto po glavi (po osobi)

Ove odluke su naljutile Treći stalež, koji su smatrali da su njihova prava prekršena

Page 27: Vremenska lenta

““Treći stalež se budi”Treći stalež se budi”

Treći stalež se proglasio za Treći stalež se proglasio za “Na“Narodnu skupštinurodnu skupštinu”” Franc Francuskeuske..

Page 28: Vremenska lenta

Treći stalež se proglasio za

Narodnu skupštinukoja će donositi

zakone

1789. Narodna skupština se zaklela na teniskom terenu

obećavajući novi ustav koji će ograničiti kraljevu moć

Page 29: Vremenska lenta

Teniska zakletva

Obećavam da…

Page 30: Vremenska lenta

Teniska zakletva

Page 31: Vremenska lenta

Kao što znate pozvao sam vas zato što je Francuska u teškoj finansijskoj krizi.

Zahvaljujući vama i vašoj

porodici

Da, obećavam da ću ostati dok se ne ispune naši

zahtevi

Mi svi dajemo reč

da se nećemo razilaziti

Page 32: Vremenska lenta

Kada su se pojavile glasine da kralj planira vojnu akciju protiv Narodne skupštine, građani su napali gradsku

tvrđavu – Bastilju da bi uzeli oružje za odbranu

Pad Bastilje 14. jula 1789. predstavlja početak Francuske revolucije

Page 33: Vremenska lenta

Pad BastiljePad Bastilje, , 14. j14. jul 1789ul 1789..Y Bastilja je bila vojno utvrđenje i zatvor i simbol starog režimaBastilja je bila vojno utvrđenje i zatvor i simbol starog režima. .

Tu se nalazilo i skladište oružja a rulja je htela da se domogne Tu se nalazilo i skladište oružja a rulja je htela da se domogne togatoga..

Y U Bastilji nije bilo mnogo aktivnosti jer je najavljeno njeno U Bastilji nije bilo mnogo aktivnosti jer je najavljeno njeno zatvaranjezatvaranje..

Y 18 18 mrtvihmrtvih..

Y 73 73 ranjenihranjenih..

Y 7 7 gardista ubijenogardista ubijeno..

Y DDržali su ržali su 7 7 zatvorenikazatvorenika [5 [5 običnih kriminalaca iobičnih kriminalaca i 2 2 ludakaludaka].].

Page 34: Vremenska lenta

U međuvremenu, ekonomska kriza se nastavilaLjuti građani u Parizu su zahtevali nove reforme

Građani su bili bez hrane i pretila je glad

Page 35: Vremenska lenta

Veliki strah Ljudi su se plašili da će ovaj

predlog novog poretka razljutiti kralja i plemstvo i da će oni kad-tad uzvratiti udarac i osvetiti se.

Počele su se širiti glasine da je kralj angažovao strane vojnike da napadnu Treći stalež.

Bilo je glasina i o masakrima koji su se odvijali širom zemlje.

Kako nisu imali načina da se zaštite, ljudi su počeli da paniče.

Ovo je poznato pod nazivom “Veliki strah”.

Page 36: Vremenska lenta

Francuska u metežu

■ Rulja počinje da se sakuplja u Parizu, hapse i zatvaraju članove kraljevske porodice, a njihove čuvare ubijaju.

■ Na hiljade pristalica kralja je ubijeno.

Page 37: Vremenska lenta

Na predlog De Lafajeta Narodna skupština je donela “Deklaraciju o

pravima čoveka i građanina” u kome, između

ostalog, piše: “Ljudi su rođeni slobodni i jednaki pred zakonom”

Prava obuhvataju; “slobodu, imovinsku

sigurnost i pravo na otpor ugnjetavanju”

Garantuje se sloboda govora, sloboda vere i

jednakost pred zakonom

Page 38: Vremenska lenta

Deklaracija o pravima čoveka i građanina

Page 39: Vremenska lenta

Kada se vratio u Francusku 1781. godine Lafajet je bio popularan – “heroj dva sveta”. Primio je mnoge počasti, postao komandant Pariske nacionalne garde (1781-91), i postao aktivni političar u Francuskoj. Godine 1784. na kratko se vratio u Ameriku da bi posetio Džordža Vašingtona.

De LafajetDe Lafajet

Page 40: Vremenska lenta

1791, Luj XVI konačno prihvata novi Ustav, koji ograničava

njegovu vlast i predviđa ustavnu monarhiju

Međutim, Luj XVI nije sarađivao sa Narodnom skupštinom i problemi

su se nastavili

Diskusija u odeljenju:Koje odluke narodna

skupština treba da donese da Francuska izađe iz problema?

Plašeći se širenja francuskih revolucionarnih ideja,

Austrija i Pruska okupljaju vojsku sa namerom da u

Francuskoj povrate apsolutnu monarhiju

Page 41: Vremenska lenta

Sastanak Skupštine državnih staleža

Francuska ekonomska situacija se pogoršala, cena hleba se drastično povećala, a društvo osuđuje

kraljevsku tiraniju.

Luj XVI saziva Skupštinu državnih staleža.

Treći stalež se proglašava za Narodnu skupštinu i poziva druga dva staleža da im se priključe i

pomognu u pisanju Ustava.

Kada su se refofmski nastrojeni prestavnici sveštenstva i plemstva priključili Narodnoj skupštini,

Luj XVI popušta.

1

Page 42: Vremenska lenta

Francuski Ustav iz Francuski Ustav iz 1791:1791:Buržuaska vlada Buržuaska vlada ((slična onoj slična onoj ustavnovljenoj u Velikoj Britanijiustavnovljenoj u Velikoj Britaniji))

V Kralj je dobio pravoKralj je dobio pravo vetvetaa [ [koji mu je omogućio koji mu je omogućio prolongiranje zakona na 4 godineprolongiranje zakona na 4 godine].].

Nije mogao da donosi zakoneNije mogao da donosi zakone.. Njegovi ministri su postali odgovorni za svoje Njegovi ministri su postali odgovorni za svoje

postupkepostupke..

V Narodna skupština je izabrana na izborima i kralj je Narodna skupština je izabrana na izborima i kralj je nije mogao raspustitinije mogao raspustiti..

IImala pravo da određuje porezemala pravo da određuje poreze..

V Nezavisno sudstvoNezavisno sudstvo..

Page 43: Vremenska lenta

V ““AAkktivtivnini” ” građanigrađani [ [oni koji plaćaju porez u oni koji plaćaju porez u iznosu dnevice od najmanje tri radna danaiznosu dnevice od najmanje tri radna dana]] → → imovinski cenzus imovinski cenzus mogli su da glasaju za razliku mogli su da glasaju za razliku odod “Pasiv“Pasivnihnih” ” građanagrađana..

1/3 1/3 odraslih muškaraca je bilo uskraćeno odraslih muškaraca je bilo uskraćeno pravo glasapravo glasa..

V Novoizabrana Novoizabrana NARODNA SKUPŠTINANARODNA SKUPŠTINA..

CILJCILJ Da urede da država ne padne u ruke Da urede da država ne padne u ruke razuzdanoj ruljirazuzdanoj rulji!!CILJCILJ Da urede da država ne padne u ruke Da urede da država ne padne u ruke razuzdanoj ruljirazuzdanoj rulji!!

Francuski Ustav iz Francuski Ustav iz 1791:1791:Buržuaska vladaBuržuaska vlada

Page 44: Vremenska lenta

Politički život žirondinci - radikalna grupa

Jakobinski klub - republikanci

↓ montanjari - demokratska grupa

zahtevaju: 1. veće učešće naroda u vlasti 2. da se seljacima podeli zemlja

SKUPŠTINA:

LEVA STRANA – LEVICA – montanjari – pristalice nastavka krupnih društvenih reformi

DESNA STRANA – DESNICA – žirondinci – pristalice postojećeg stanja

SREDINA – UMERENI – pristalice monarhije engleskog tipa

Page 45: Vremenska lenta

Narodna skupština (1791)

Delegati (poslanici) su sedeli na osnovu političkih stavova.

Danas obuhvatamo još dve, dodatne grupe.

Radikali Umereni Reakcionari

Liberali Konzervativci

Page 46: Vremenska lenta

Druge države napadaju Francusku

–Austrija, Pruska (Nemačka), Špainija, Britanija, objavljuju rat Francuskoj.

–Francuska im uzvraća■Radikali u Francuskoj dolaze do još

moći

Page 47: Vremenska lenta

1792. g. – ratni neuspeh protiv Austrije i Pruske → Francuska trpi poraze

↓Narodna skupština: "Otadžbina u opasnosti"Dobrovoljci iz Marseja → "Marseljeza“"Ruže de Lila" - "Marseljeza"

Page 48: Vremenska lenta

МАРСЕЉЕЗА:

На оружје грађани!Формирајте своје батаљоне!Корачајмо! Корачајмо!Нека нечиста крвНатопи наше бразде!Хајдемо! Децо Отаџбине!Дан славе је дошао!Против нас је подигнутаКрвава застава тираније! (Bis)Чујете ли у пољимаРику тих дивљих војника?Они вам у наручје долазеДа закољу ваше синове, ваше супруге.На оружје, грађани! Шта хоће та руља робова,Издајника, од краља заведених?За кога ти гнусни окови,Ти ланци одавно припремљени? Французи! За нас, ах! Каква увреда!Какав занос треба да изазове;Нас усуђују се да мислеДа врате у старо ропство!На оружје, грађани!

Шта! Стране четеДа буду меродавне на нашим огњиштима?Шта! Најамничке фалангеДа обарају наше горде ратнике! Боже! Наше ће руке бити оковане!Наше главе под јармом савиће се!Подли насилници постаћеГосподари наше судбине!На оружје, грађани!Бојте се, тирани и ви, Издајници,Срамото свих партија!Бојте се! Ваши родоубилачки плановиДобиће своју цену. Свако је војник да се против вас бори.Ако падну, наши млади јунаци,Земља их ствара поновоПротив вас да се боре потпуно спремни.На оружје, грађани! Французи! Као великодушни ратнициЗадајмо и задржавајмо своје ударце!Поштедимо те тужне жртве,Нерадо, против нас наоружане! Али тај тиранин крвави!...

Page 49: Vremenska lenta

Jakobinci■ Pritisnuta ruljom

Narodna skupština razrešava kralja, a zatim i ukida monarhiju.

■ Nova, radikalna politička grupa poznata pod nazivom Jakobinci dolazi na vlast 1792 pod vođstvom Maksimilijana Robespjera

Page 50: Vremenska lenta

““DrugaDruga” ” francuska revolucijafrancuska revolucija

KONVENTKONVENT::

VladavinaVladavina žirondinaca žirondinaca: 1792-1793: 1792-1793

VVladavina jakobinacaladavina jakobinaca: 1793-1794: 1793-1794[“[“Režim teroraRežim terora”]”]

Direktorijum Direktorijum 1795-1799 1795-1799

Page 51: Vremenska lenta

KONVENTKONVENT(Septemb(Septembaar, 1792r, 1792..))

Prvi čin je formalno ukidanje monarhije 22Prvi čin je formalno ukidanje monarhije 22 sseptembeptembrara 1792. 1792. Početak Početak prve godineprve godine Francuske republikeFrancuske republike..

Deklaracija bratstvaDeklaracija bratstva PPonudili su francusku pomoć svim narodima onudili su francusku pomoć svim narodima

koji su želeli da zbace svoje vladekoji su želeli da zbace svoje vlade..

Kada Francuska kineKada Francuska kine, , celu Evropu uhvati prehladacelu Evropu uhvati prehlada!!Kada Francuska kineKada Francuska kine, , celu Evropu uhvati prehladacelu Evropu uhvati prehlada!!

Page 52: Vremenska lenta

1792. radikali preuzimaju kontrolu nad Francuskom

i donode važne odluke:

1793. Kralj Luj XVI je uhapšen, optužen za izdaju i pogubljen na

giljotini

Objavljen je rat Austriji i Pruskoj, a 300 000

francuskih vojnika je regrutovano u

nacionalnu vojsku, kako bi branili Francusku

Ukinuta je monarhija i uvedena republika, a Narodna skupština postaje KONVENT

(sastavljena na osnovu opšteg prava glasa)

Slogan Francuske revolucije postao je:

“Sloboda, jednakost, bratstvo”

Page 53: Vremenska lenta

Francuski vojnici iFrancuski vojnici i Tri Trikkoloroloree::Živela otadžbinaŽivela otadžbina!! Francuska vojska je bila Francuska vojska je bila

slabo pripremljena za rat slabo pripremljena za rat sa Austrijomsa Austrijom..

½ ½ oficira je emigriralo oficira je emigriralo ((bili bili su plemićisu plemići).).

Mnogi muškarci su Mnogi muškarci su dezertiralidezertirali..

Novi regruti su bii Novi regruti su bii entuzijasti ali loše entuzijasti ali loše obučeniobučeni..

FFrancuske trupe su rancuske trupe su delovale samovoljno i delovale samovoljno i često bežale u neredučesto bežale u neredu..

Page 54: Vremenska lenta

TriTrikkoloroloree (1789)(1789)

BELA - bojaBELA - boja dinastije dinastije BurbonBurbonaa + + CRVENACRVENA II PLAVAPLAVA – boje Pariza– boje Pariza..

Page 55: Vremenska lenta

JaJakkobinobinciciMesto okupljanja jakobinacaMesto okupljanja jakobinaca

Svoje sastanke su održavali u biblioteci Svoje sastanke su održavali u biblioteci nekadašnjeg manastira sveti Jakobnekadašnjeg manastira sveti Jakob..

Počeli kao depatni klubPočeli kao depatni klub..

Članovi su uglavnom pripadnici srednje Članovi su uglavnom pripadnici srednje klaseklase..

Stvorili brojnu mrežu klubovaStvorili brojnu mrežu klubova..

Page 56: Vremenska lenta

Na početku Danton i Robespjer su se skoncentrisali na borbu protiv žirondinaca, katoličke crkve i monarhista.

Robespjer je govorio, “Neophodno je da uništimo i spoljne i unutrašnje neprijatelje republike ili će oni uništiti republiku.”

Page 57: Vremenska lenta

Kraljevska porodica Kraljevska porodica pokušava da pobegnepokušava da pobegne

Y Jun, 179Jun, 17922

Y LujLuj XVI, zabrinut za svoju budućnost pokušava da pobegne XVI, zabrinut za svoju budućnost pokušava da pobegne

Y Pomaže mu švedski grof Aksel von Fusen Pomaže mu švedski grof Aksel von Fusen [[ljubavnik ljubavnik MariMarijje e AntoAntoaanete].nete].

Y Krenuo je ka luksemburškoj graniciKrenuo je ka luksemburškoj granici..

Y Kralj je prepoznat u VarensuKralj je prepoznat u Varensublizu granice, na samoblizu granice, na samokilometar-dva od slobodekilometar-dva od slobode

Page 58: Vremenska lenta

Sudbina kralja Luja XVI Osećajući da glavne

promene tek treba izvesti, Jakobinci odlučuju da sude Luju XVI.

Kralj Luj XVI je optužen za izdaju i, na tajnom glasanju, proglašen krivim.

Kažnjen je na smrt giljotinom.

Page 59: Vremenska lenta

Pogubljenje kralja Prilikom pogubljenja, okupilo se na hiljade ljudi da bi

posmatralo smaknuće kralja. On se popeo na pozornicu i održao kratki govor u kome

je tvrdio da je nevin. Tada mu je glava postavljena na giljotinu i sečivo je

pušteno. Prema predanju Luj XVI je ispustio krvavi krik pošto

sečivo nije u potpunosti preseklo vrat. Oštrica je podignuta i puštena ponovo. Tužno je to što su mnogi ljudi pojurili ka pozornici da bi

bili poprskani kraljevom krvlju ili da bi umočili svoje maramice u nju.

Page 60: Vremenska lenta

Da li ste znali?

Kralj Luj XVI je smatrao da je stari način pogubljenja, razapinjanje na točku suviše nehuman.

Ovlastio je Dr. Guillotine da osmisli novi, efikasniji način, pogubljenja koje neće sadržati mučenje i bol.

Ironično…

Page 61: Vremenska lenta

GILJOTINA

Kada dželat podigne sečivo na vrh, pušta mehanizam. Teška oštrica pada i odseca žrtvi glavu u predelu vrata.

Neki doktori su verovali da glava žrtve zadržava vid i sluh i do 15 minuta posle smrtonosnog udarca. Svi ostaci bi se sakupili i sahranjivali u jednostavne grobnice.

Tikoteus ili žena pletilja je bila redovni navijač na pogubljenju. Ona plete čarape za vojnike, koji su sedeli u blizini gubilišta.

Pre svakog izvršenja, žrtva putuje iz zatvora u zaprežnim kolima, kojake kreću gradskim ulicama sat, sat i po.

Page 62: Vremenska lenta

MariMarijaja Antoinet Antoinetaa je pogubljenaje pogubljena okoktobtobrara 1793 1793..

Samo devet meseci posle kraljevog poguvljenja, Mariji Antoaneti su takođe sudili za izdaju i proglašena je krivom.

Doživljava istu sudbinu kao i njen muž i pogubljena je na giljotini.

Page 63: Vremenska lenta

Bolje da prekinemo ovo...

Ovo je izmaklo kontroli!

Ubili su sopstvenog

kralja!!!

Ovo nije

dobro...

1792-1793 Druge evropske države su se zabrinule da će se revolucija iz Francuske proširiti i na njihove države.

Page 64: Vremenska lenta

Radikalni lideri Konventa uplašili su se da će “neprijatelji revolucije” polušati da ukinu

republiku

1793. godine radikal Maksimilijan Robespjer

polako je preuzeo kontrolu nad Narodnom skupštinom

Od 1793. do 1794. Robespjer je pogubio oko 40,000 “izdajnika” tokom perioda poznatog pod

nazivom “režim terora”

“Režim terora” završio se kada su Francuzi okrenuli

leđa Robespjeru i pogubili ga

Page 65: Vremenska lenta

SANKILOTISANKILOTI::PariskaPariska radna klasa radna klasa

Sitni trgovciSitni trgovci..

ZanatlijeZanatlije..

UmetniciUmetnici..

Delili su mnoge svoje ideali Delili su mnoge svoje ideali sa predstavnicima srednje sa predstavnicima srednje klase u Skupštiniklase u Skupštini!!

Page 66: Vremenska lenta

KoKomitemitett javnog spasajavnog spasa

RevoluRevoluccionarionarni ni sudsud..

300,000 300,000 uhapšenouhapšeno..

16,000 – 50,000 16,000 – 50,000 pogubljenopogubljeno..

Page 67: Vremenska lenta

Seljaci i kmetovi

Radnička klasa

Inteligencija

Plemstvo

Sveštenstvo

Seljaci i kmetovi

Radnička klasa

Inteligencija

Plemstvo

Sveštenstvo

Pogubljeni su iz svih društvenih Pogubljeni su iz svih društvenih klasaklasa

28%

31%

25%

8%7%

Page 68: Vremenska lenta

1.1. Usvojili su i noviUsvojili su i novi RepubliRepublikanskikanski kkalendaralendar::

Ukinute su nedeljaUkinute su nedelja ii verski prazniciverski praznici.. Imena meseca zamenjena po osobinamaImena meseca zamenjena po osobinama sezonesezone.. sedmodnevna nedelja zamenjenasedmodnevna nedelja zamenjena

desetodnevnom desetodnevnom dedekkadadomom.. Za početak računanja uzimaZa početak računanja uzima

datum kada je proglašenadatum kada je proglašena Republi Republikaka [[22. s22. septeptembarembar 1792] 1792]

Konvent je simbolično “razveo” državu od Konvent je simbolično “razveo” državu od crkvecrkve!!!!

Page 69: Vremenska lenta

Novi, revolucionarni,republikanski kalendarNovi, revolucionarni,republikanski kalendar

Novi naziv Značenje Vremenski period

Vendemaire Berba grožđa

Septembar 22 – Oktobar 21

Brumaire Magla Oktobar 22 – Novembar 20

Frimaire Mraz Novembar 21 – Decembar 20

Nivose Sneg Decembar 21 – Januar 19

Pluviose Kiša Januar 20 – Februar 18

Ventose Vetar Februar 19 – Mart 20

Germinal Žerminal Mart 21 – April 19

Floreal Cveće April 20 – Maj 19

Prairial Livada Maj 20 – Jun 18

Messidor Žetva Jun 19 – Jul 18

Thermidor Vrelina Jul 19 – Avgust 17

Fructidor Voće Avgust 18 – Septembar 21

Page 70: Vremenska lenta

Godine po novom,Godine po novom, Republi Republikanskomkanskom kkalendaalendaruruI 1792 – 1793

II 1793 – 1794

III 1794 – 1795

IV 1795 – 1796

V 1796 – 1797

VI 1797 – 1798

VII 1798 – 1799

VIII 1799 – 1800

IX 1800 – 1801

X 1801 – 1802

XI 1802 – 1803

XII 1803 – 1804

XIII 1804 – 1805

XIV 1805

Gregorijanski kalendar je vraćen 1806.

Page 71: Vremenska lenta

Kao reakciju na privilegije sveštenstva , Konvent je konfiskovao imovinu Katoličke crkve i ukinuo zavete monaha i monahinja.

Page 72: Vremenska lenta

ŠTA PRIKAZUJE KARIKATURA?

Page 73: Vremenska lenta

Posle neuspelog pokušaja atentata na njega, Robespjer je postajao sve više i više sumljičiv na ljude oko njega. Na kraju krajeva, naredio je da i njegovog bliskog prijatelja i saradnika, Dantona, pogube na giljotini.

Page 74: Vremenska lenta

Ostale reformeusvojene u Konventu

Page 75: Vremenska lenta

Nova promena u vladi Jula 1794. Robespjer je

uhapšen i pogubljen. Vladavina terora je dovela do

toga da se mnogiljudi okrenu protiv Robespjera i na vlas dovodi konzervativnu vladu.

Novi, umereni lideri napisali su novi ustav, a što je najvažnije, imenuju mladog i hrabrog Napoleona Bonapartu za generala armije.

Page 76: Vremenska lenta

Revolucija je završena 1795, ali Francuska je ostala u haosu

Ekonomska situacija nije rešena i ljudi su se suočavali

sa glađuEngleska, Holandija, i

Španija su se priključile Austriji i Pruskoj u ratu

protiv Francuske

Konvent je zamenjen tećom vrstom vlade tzv.

Direktorijumom koji će vladati sledećih šest godina

Direktorijum se pokazao kao neefikasan i potkupljiv

Page 77: Vremenska lenta

Revolucija donosi reforme i teror

1. Obrati pažnju na grafiku koja ti može pomoći da organizuješ učenje.

Lista glavnih događaje koji su se desili posle donošenja Ustava 1791.

continued . . .

Narodna skupština donosi Ustav.

Počinje rat sa Austrijom kada Austrija nudi podršku Luju XVI.

Rat se vodi loše po Francusku i rulja upravlja Parizom.

Teror se zaustavlja i umereni preuzimaju kontrolu.

Počinje vladavina terora kada radikalu uzimaju vlastu svoje ruke.

Kralj pogubljen.

Page 78: Vremenska lenta

Vladavina Direktorijuma

Page 79: Vremenska lenta

Direktorijum (1795-1799)

Page 80: Vremenska lenta
Page 81: Vremenska lenta

ZANIMLJIVOST

Pošto su Francuzi bili inspirisani Američkom revolucijom, ključ Bastilje je predat Džordžu Vašingtonu , general Kolonijalne vojske i prvom predsedniku Amerike. Ključ sada visi u njegovom domu u Vernonu.

Page 82: Vremenska lenta
Page 83: Vremenska lenta

Uzroci i posledice Francuske revolucije4

Korumpirano, nedosledno, i bezosećajano rukovodstvo

Bogati članovi Trećeg staleža preziru privilegije prvog i drugog staleža

Širenje ideja prosvetitelјstva

Ogroman javni dug Loše žetve i rast cene hleba Neuspeh Luja XVI u uvođenju finansijskih reformiFormiranje Narodne skupštine Pad Bastilјe

Usvojena Deklaracija o pravima čoveka i građanin Francuska usvojila svoj prvi pisani ustav Ukinuta monarhija Revolucionarna Francuska se borisa koalicijom evropskih sila Režim terora

Napoleon stiče moć Uspostavlјen Napoleonov kodeks U Francuskoj uvedene javne škole Francuska osvajanja šire nacionalizam Dešavaju se revolucije u Evropi i Latinskoj Americi

Neposredni efekti

Dugoročni uzroci Neposredni uzroci

Dugoročni efekti