Vodic Za Ucenje

  • Upload
    nebojsa

  • View
    64

  • Download
    9

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Kako da sa manje truda i vremenapostižete odlične rezultate

Citation preview

  • Vodiza uenje

    Kako da sa manje truda i vremena postiete odline rezultate

    - DRUGO IZDANJE -

    2012.

  • VODI ZA UENJELINKgroupDrugo izdanjeBeograd 2012. IZDAVALink group DOO, Cara Duana 34, Zemun, [email protected]

    TIRA 2 000

    TAMPAtamparija "PROOF", Vjekoslav Baant prPiva Karamatijevia 12/9, sprat 2, Beograd

    ISBN - 978-86-88841-01-6Drugo izdanje

    IMPRESSUM

  • 5SADRAJ1. PREDGOVOR .............................................................................................. 10

    2. UVOD ..................................................................................................... 16

    2.1. ta je uenje?..................................................................................... 17

    2.1.1. Vrste uenja ........................................................................... 17

    2.2. Osam najveih problema u uenju .................................................... 20

    2.3. Najei izgovori u uenju ................................................................. 21

    2.4. Nauite da uite - faze u razvoju znanja............................................. 23

    2.5. Nekoliko najbitnijih stvari za uenje ................................................. 25

    2.6. Faktori uspenog uenja .................................................................... 27

    2.7. esnaest pitanja pre i za vreme uenja lista za proveru .................... 30

    2.8. Tri upitnika za praenje napretka u procesu uenja ........................... 32

    2.8.1. Upinik za praenje napretka u procesu uenja - poetni ......... 33

    2.8.2. Upinik za praenje napretka u procesu uenja - srednji .......... 34

    2.8.3. Upinik za praenje napretka u procesu uenja - krajnji (ek-lista)............................................................................... 35

    3. STILOVI UENJA .......................................................................................... 37

    3.1. Tri stila uenja koja moete koristiti .................................................. 38

    3.1.1. VAK test za procenu dominantnog stila ................................. 39

    3.2. Kako da unapredite svoj stil uenja? .................................................. 41

    3.3. etiri stila uenja prema Haniju i Mamfordu ................................... 43

    3.3.1. Test odreivanja stila uenja ................................................. 44

    4. METODE UENJA ......................................................................................... 47

    4.1. Kako da uite pomou PPP metode? ........................................... 48

    4.2. Da li ste uli za MURDER sistem uenja? ........................................ 51

    4.3. Uite pomou partitativne metode. Lako i brzo .............................. 55

    4.4. Otkrijte kako da uite pomou kombinovane metode ....................... 57

  • 65. STRATEGIJE UENJA...................................................................................... 58

    5.1. Osam apsolutno neoborivih strategija uenja .................................... 59

    5.2. Kako da primenite strategiju aktivnog uenja? .................................. 62

    5.3. Zato da koristite strategiju razmiljanja naglas? ................................ 65

    5.4. Kako da uite kroz reavanje problema? ............................................ 66

    5.4.1. Koraci u uenju kroz reavanje problema ............................... 66

    5.5. Lak nain da uite u grupi ................................................................ 70

    6. MOTIVACIJA ZA UENJE ................................................................................. 72

    6.1. Zato je vano da se motiviete za uenje? ......................................... 73

    6.2. Suprotstavite se ubicama motivacije .................................................. 74

    6.3. Jedanaest strategija za podizanje motivacije za uenje ........................ 75

    7. EFIKASNO UENJE ........................................................................................ 77

    7.1. Dobre karakteristike koje treba posedovati za efikasno uenje ........... 78

    7.2. est elemenata koji e pomoi da nauite neto bolje ....................... 80

    7.3. Pet koraka za efikasno uenje lista za proveru ................................. 81

    7.4. Osamnaest zakona efikasnog uenja ................................................. 83

    7.5. Petnaest pravila za efikasnije uenje ................................................... 90

    8. UPRAVLJANJE VREMENOM U UENJU ................................................................. 93

    8.1. Uvod ................................................................................................ 94

    8.2. Pet najvanijih principa upravljanja vremenom u uenju ................... 96

    8.3. est velikih kradljivaca vremena u uenju .......................................... 97

    8.3.1. Test: Kradljivci vremena ........................................................ 99

    8.4. Kako spreiti odlaganje i odugovlaenje? Lista za proveru ............... 101

    8.5. Strategije za pobeivanje odugovlaenja .......................................... 103

    8.6. Postavite ciljeve ............................................................................... 104

    8.6.1. Dve metode postavljanja ciljeva ........................................... 104

    8.6.2. Osam smernica za postavljanje ciljeva .................................. 105

    8.6.3. Test: Da li ste ciljno orijentisani? ......................................... 106

    8.7. Devet strategija za dobro korienje vremena u uenju .................... 108

    8.8. Paretov princip 80:20 u uenju ....................................................... 110

  • 78.9. 28 saveta za upravljanje vremenom u uenju ................................... 112

    8.10. Upitnik: Organizacija vremena u uenju ......................................... 116

    8.11. Upitnik: Vai prioriteti i kako provodite svoje vreme ....................... 118

    8.12. Veba: Odreivanje slobodnog vremena .......................................... 122

    9. UPRAVLJANJE STRESOM .............................................................................. 123

    9.1. Kako da upravljate stresom? 23 strategije ........................................ 124

    9.2. Otkrijte kako da reite ispitni stres .................................................. 128

    9.3. Stres test ......................................................................................... 130

    10. ITANJE GRADIVA ...................................................................................... 134

    10.1. Pet faza procesa itanja gradiva ........................................................ 135

    10.2. Primenite SQ3R metodu itanja ..................................................... 137

    10.3. Kako da izvlaite beleke iz knjiga? .................................................. 139

    10.3.1. Saveti za obeleavanje teksta prilikom itanja ....................... 139

    11. PISANJE .................................................................................................. 141

    11.1. Kako da efikasno i efektivno piete? ................................................ 142

    11.1.1. Priprema pisanja ................................................................. 143

    11.1.2. Pisanje nacrta teksta............................................................ 144

    11.1.3. Revizija teksta ..................................................................... 145

    11.1.4. Provera gramatikih greaka u pisanju ................................. 145

    11.2. Deset uputstava za efektivno pisanje ............................................... 146

    12. PAMENJE GRADIVA ................................................................................... 147

    12.1. Osam naina kako da se koncentriete ........................................... 148

    12.2. etiri tehnike za poveanje koncentracije ........................................ 150

    12.3. ta je zaboravljanje? ........................................................................ 151

    12.4. Reite problem zaboravljanja ........................................................... 153

    12.4.1. Strategija optimalnih intervala ............................................. 153

    12.4.2. Zato je bitno da redovno ponavljate gradivo? ..................... 155

    12.4.3. Kako da zapamtite mnogo vie prilikom uenja? Devet tehnika ................................................................................. 156

    12.4.4. Tri ideje za poboljanje pamenja ......................................... 158

    12.5. Test pamenja ................................................................................. 162

  • 813. PREDAVANJA ............................................................................................ 165

    13.1. Kako da se pripremite i ponaate na predavanju? ............................. 166

    13.1.1. Kako da hvatate beleke na predavanjima? ........................... 167

    13.2. Kako da utiete na profesore? .......................................................... 169

    13.3. Zato da aktivno sluate? ................................................................. 170

    13.3.1. Devet zlatnih pravila aktivnog sluanja su: ........................... 171

    13.4. etrnaest saveta za aktivno sluanje ................................................. 172

    13.5. Test: Umete li da sluate? ................................................................ 174

    14. ISPITI ................................................................................................... 180

    14.1. Kako da se pripremite za ispit? Dvanaest preporuka ........................ 181

    14.2. Kako da se pripremite za usmeni ispit? ............................................ 184

    14.3. Zato je na ispitu vana mo glasa? .................................................. 186

    14.4. Kako da poloite ispitni test? ........................................................... 187

    14.5. Rezimiranje ispita. Lista za proveru ................................................. 189

    15. VETINA KOMUNIKACIJE .............................................................................. 190

    15.1. Kako da ovladate vetinom govora? ................................................. 191

    15.1.1. Pet najvanijih osobina uspenih govornika ......................... 192

    15.2. Petnaest pravila verbalne komunikacije ........................................... 194

    15.3. Sedam elemenata neverbalne komunikacije ..................................... 196

    15.3.1. Saveti za neverbalnu komunikaciju ...................................... 197

    15.4. Trikovi u komunikaciji sa profesorima ............................................ 199

    15.5. Strategije za dranje dobre prezentacije ........................................... 201

    15.6. Test: Vetina prezentacije ................................................................. 203

    16. REZIME................................................................................................... 206

    16.1. Sie: 50 uputstava za uspeh u uenju ............................................... 207

    17. MUDRE MISLI O UENJU .............................................................................. 213

    18. LITERATURA ............................................................................................. 223

  • 10

    1.PREDGOVOR

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    11

    Prirunik

    Dananje drutvo prolazi kroz period velike transformacije koju karakteriu sledei trendovi:

    Globalizacija. To je proces u dananjem svetu kojim se postepeno ukidaju ogranienja protoka roba, usluga, ljudi, ideja i informacija meu razliitim dravama i delovima sveta.

    Eksplozija znanja. Dvadeset prvi vek je oznaen kao vek znanja u kome se sposobnost drutva da proizvodi, selektuje, prilagoava, komercijalizuje i koristi znanje pokazuje kao kritini faktor rasta jednog drutva i poboljanja kvaliteta ivota.

    Informaciono drutvo. To je drutvo u kome stvaranje, distribucija i manipulacija informacijama postaje znaajna kulturna i ekonomska aktivnost. Centralno mesto u ovim drutvima zauzimaju informacione tehnologije koje direktno utiu na proizvodnju i ekonomiju.

    Eksplozija stanovnitva. Misli se na veliki porast stanovnitva. Broj stanovnika raste geometrijskom progresijom. Realne procene su da e 2011. godine na naoj planeti iveti oko osam milijardi ljudi.

    Sa svim ovim promenama menja se i uloga obrazovanja.

    Dok je raniji cilj obrazovanja bio da ovek ovlada postojeim znanjem, danas, pored ovladavanja znanjem, on mora da naui i kako da stalno usvaja nova znanja. U dananje vreme se trae nove vetine: pronalaenje infromacija, kritiko razmiljanje, upravljanje vremenom, efikasno pregovaranje, upravljanje stresom, vetina komuniciranja, vetina prodaje, rad u timovima, upravljanje projektima...

    Iz svih tih razloga svi mi moramo da budemo spremni da stalno stiemo nova znanja i iskustva. Da nikada ne prestanemo sa procesom uenja. Neprekidno uenje postaje minimalan uslov za prilagoavanje svim dananjim promenama i postizanje uspeha u svim oblastima. Kao to ree Brajan Trejsi: Ako stalno ne uite i ne unapreujete sebe, budite sigurni da neko drugi tamo negde to radi. Kada budete sreli tu osobu, izgubiete.

    Zbog svega toga raste znaaj kulture uenja, a u znanje se investira vie nego ranije.

    Prvi i najvaniji uslov neprekidnog uenja jeste znati kako uiti.

    Postojei sistem obrazovanja zasnovan je na pretpostavci da su promene znanja relativno spore i da je ono to se naui danas dovoljno da se stavi u upotrebu do kraja radnog veka.

    Takav sistem nas ui da se plaimo greaka jer odmah bivamo sankcionisani loim ocenama. To nas sputava i kasnije se odraava na nau linost tako to ne elimo da priznamo da smo napravili greku. Na taj nain gubimo ansu da tu greku

  • 12

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    ispravimo, da dalje uimo i razvijamo se kao emocionalno zdrave osobe. Ne moe se unaprediti znanje niti kreirati nove ideje ako ovek nije spreman da proba neto novo. Da rizikuje da pogrei pa da kasnije izvue pouku iz svoje greke. Kao to kae Teodor Ruzvelt: Samo ovek koji nita ne ui, nikada ne grei.

    Uspene osobe znaju za ovaj trik i napreduju bre zato to prave vie greaka od ljudi koji su naueni da je greiti loe i da je to odraz njihove neinteligencije.

    kolski sistem, kakav postoji kod nas, u svetu je odavno prevazien. Njemu je neophodna sveopta reforma koja e pre svega podrazumevati izgradnju novih metoda uenja. Stari pristup po kome profesor ili nastavnik razmilja, a uenici izvravaju, postaje stvar prolosti. Okruenje je suvie dinamino i puno promena da bi klasian pristup uenju opstao. Otuda svi, i profesori i uenici, moraju da ue. Status kvo stanje treba napustiti. Ljudi koje ue moraju stalno da se menjaju i usavravaju. Da budu otvoreni i spremni na radikalne promene.

    Nastavno osoblje kod nas se bavi dranjem asova, a ne obrazovanjem. Na pitanje zato uenici postiu prosene ili loe rezultate, profesori razloge obino trae u lenjosti uenika. Uenici svoje neuspehe pravdaju teinom gradiva. Postoji na hiljade pojmova, nabrajanja, definicija, podela, formula koje jednostavno ne mogu da stanu u njihovu glavu. Informacija je previe i oni se oseaju dezorjentisani. Sve to stvara oseaj nelagodnosti, odlae se uenje, izostavljaju se teke stvari, ui se kampanjski... I motivisani studenti koji ulau dosta truda, ne postiu rezultate koji odgovaraju uloenom radu.

    Problemi u uenju koje imamo ne potiu ni zbog lenjosti studenata ni zbog teine gradiva. Problem sa uenjem postoji zato to nismo naueni kako da uimo. Ne poznajemo naine planiranja, organizacije i realizacije procesa uenja u koli ili na fakultetu. Od svih nas se oekuje da sa razumevanjem svakodnevno uimo mnotvo razliitih materijala i gradiva, iz razliitih oblasti, a retko kada smo u prilici da se upoznamo sa proverenim strategijama koje nam omoguavaju da efikasnije i efektnije uimo.

    Preputeno je svakoj individui da ui na sopstvenim neuspesima. Previe vremena potroimo na uenje, a da nas niko nije uio kako da uimo. Tako samouki vrlo retko postiemo dobre rezultate. A, uenje postaje muenje.

    Poto ivimo u informatikoj eri, gde se informacije mnoe neverovatnom brzinom, veini ljudi je potrebna tehnika koja e im omoguiti da: bre zavre kolu, bre savladaju novine u svom poslu, efikasnije ue strani jezik, pretrauju Internet i sl.

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    13

    Prirunik

    Zbog toga treba napraviti takav sistem obrazovanja koji e pored osposobljavanja uenika i studenata za danas traene vetine, ukljuiti i oprobane metode, strategije i vetine neophodne za brzo i efikasno uenje.

    Postoji veliki broj tehnika za olakavanje procesa uenja i poveanja njegove efikasnosti. Poznavanje i primena strategija i uputstava za uenje mogu vam biti od velike pomoi.

    esto studenti i uenici ovladavanje strategijama, taktikama i nainima za uspenije uenje vide kao dodatno uenje i zbog toga pokazuju odbojnost. Stoga je vrlo vano da shvatite da strategije i tehnike uenja takoe treba da nauite, razvijate i usavravate, kao i svaku drugu aktivnost kojom ete se kasnije u ivotu baviti. One treba da vam pomognu da ostvareni rezultati budu u skladu sa uloenim vremenom, energijom i trudom. Da uite sa lakoom i zadovoljstvom, i pri tome budete uspeni.

    Bitno je da upamtite i sledee: bez obzira na godine, pol i obrazovanje, svako moe da zapamti i naui sve to poeli ako, koristei svoje intelektualne sposobnosti, ui na svoj jedinstven nain, otkrije i primeni svoj stil uenja.

    Za primenu bilo koje strategije za uenje i za savladavanje obaveza, pre svega, neophodno je da budete motivisani i da imate pozitivan mentalni stav koji se ogleda kroz shvatanja tipa: U koli sam da uspem, da neto nauim, Zavrii sve zapoete obaveze i sl. To je najvaniji faktor uspeha u koli ili na univerzitetu.

    Sledei vaan faktor je kako planirate vreme i odnosite se prema planiranim obavezama. Potebno je da nauite kako da organizujete svoje vreme jer ete ga samo na taj nain imati dovoljno, i za uenje, ali i za druge aktivnosti koje su sastavni deo vaeg ivota.

    Vrlo je bitno i kako se odnosite prema stresu, na koji nain se koncentriete, hvatate beleke na predavanjima, koliko brzo itate i usvajate gradivo.

    Nezamislivo je da na tritu veoma retko moete nai uputstva koja pomau da postanete uspeniji u onome to svakodnevno

    radite - uite. Nasuprot tome, za mnogo drugih, moda ak i manje bitnih ljudskih aktivnosti od uenja, postoje razni vodii, prirunici.

    Veoma retko, ak i u ustanovama koje se bave obrazovanjem, sreemo volju da se pomogne studentima, da se sve bitno za uenje uoblii u jedan vodi, prirunik, gde ete na jednom mestu imati najvanije savete i preporuke za uenje.

  • 14

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    Iz tih razloga je nastao Prirunik za uspeno i efikasno uenje. On pokazuje naine kako da postignete ciljeve uenja: da nauite gradivo, zapamtite ga, usvojite znanje, poloite ispit, dobijete visoku ocenu, primenite naueno...

    elja autora prirunika je da se pomogne svima kojima je uenje sastavni deo aktivnosti bez obzira da li su u pitanju studenti i uenici, uesnici neformalnog obrazovanja, zaposleni ljudi iji posao zahteva uenje. Prirunik e vam odgovoriti na niz dilema i otvoriti razumiljanja ta sve proces uenja podrazumeva i u kojim se sve pravcima treba razvijati kako bi se stepen savladavanja materije, koja je predmet uenja, poveao do maksimalnih granica svake individue, bez obzira na njene prirodne i line sposobnosti.

    Ovaj prirunik e vam pokazati:

    Kako da uspeno uite?

    Kako da se najbolje pripremite za polaganje razliitih vrsta ispita?

    Kako da organizujete radni prostor?

    Kako da napiete dobar referat ili seminarski rad?

    Kako da postignete maksimalnu mentalnu i fiziku formu u uenju i ostanete u njoj?

    Kako da organizujete i utedite vreme, stvorite korisne navike?

    Kako da poveate koncentraciju?

    Kako da pravilno uite?

    Kako da najbre uoite kljune rei u lekciji?

    Kako da brzo itate?

    Kako da aktivno sluate i to vie gradiva nauite na nastavi?

    Kako da se borite protiv zaboravnosti?

    Kako da savladate strah od ispita?

    Kako da organizujete beleke sa predavanja?

    Kako da se opustite tokom uenja?

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    15

    Prirunik

    Prirunik e vam dati odgovore na ova, ali i ostala brojna pitanja i dileme. Cilj prirunika je da vas uputi kako da sebi olakate uenje, smanjite vreme koje mu posveujete, a u isto vreme postiete odline rezultate.

    Prirunik je sainjen tako da se ne mora itati od poetka do kraja. Potrebno je da jednostavno pregledate sadraj i odluite ta ete prvo proitati. Ostatak moete proi kasnije.

    Zapamtite: Uenje ne mora biti muenje!

    U veri da e ovako prezentiran biti od pomoi velikom broju studenata i uenika, oekujemo sve dobronamerne sugestije koje e uiniti da naredne verzije prirunika budu jo bolje i korisnije.

  • 16

    2.UVOD

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    17

    Prirunik

    2.1. ta je uenje?Uenje je svesna, svrsishodna i namerna aktivnost kojom stiete odreena saznanja i vetine. To je sloen, permanentan proces prisutan u svim aspektima i razdobljima naeg ivota. Bazira se na pamenju gradiva koje se ui. Tako se razlikuje kratkotrajno i dugotrajno uenje kao to se razlikuje kratkorono i dugorono pamenje.

    Uenje obuhvata usvajanje navika, informacija, znanja, vetina i sposobnosti. To je proces koji rezultira u relativno trajnoj promeni ponaanja.

    Uenjem formirate tragove u mozgu koji ostaju kao deo iskustva linosti i mogu imati razliitu duinu trajanja, to uglavnom zavisi od namene za koju uite.

    Uenje treba razlikovati od pojmova obuavanja, treninga, razvoja, obrazovanja.

    Obuavanje oznaava sticanje novih praktinih znanja i vetina potrebnih za rad, rukovoenje, upravljanje organizacijom, prema usvojenim pravilima, propisima i standardima. Obuavanje dovodi do promena u vetinama.

    Trening predstavlja uvebavanje steenih praktinih znanja i vetina.

    Razvoj je vezan za sticanje novih znanja, vetina i sposobnosti koje omoguavaju pojedincu preduzimanje sloenijih poslova, pripremajui ga za budunost i zahteve koji tek dolaze. Razvoj dovodi do promena u stavovima i vrednostima.

    Obrazovanje znai sticanje i stalno inoviranje irih znanja iz primenjenih naunih disciplina i poslovne prakse, relevantnih za delatnost i ciljeve preduzea.

    2.1.1. Vrste uenjaPostoji nekoliko vrsta uenja:

    1. Mehaniko uenje je uenje napamet poto se gradivo ui doslovno, bez izmena, razumevanja i uspostavljanja smislenih veza izmeu postojeeg i nekog drugog gradiva (bez obzira da li je u pitanju isti nastavni predmet ili neki drugi). U praksi se esto upotrebljava termin bukvalno uenje, a u argonu bubanje ili trebanje.

    Razlikujemo nekoliko varijanti ove metode uenja:

    1) Uenje napamet gradiva koje se inae ne ui smisleno (poput tablice mnoenja ili naziva organizama izvedenih iz latinskog jezika koji uenici, recimo, ne ue).

  • 18

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    2) Uenje gradiva koje moe da se razume, ali je neophodno nauiti ga napamet (na primer recitacija ili tekst za pozorinu predstavu).

    3) Uenje gradiva koje moe da se razume, ali u procesu nastave, uglavnom grekom profesora, to gradivo nije uinjeno smislenim.

    Ovakvo uenje postoji u kolskoj praksi, ali je nepoeljno.

    2. Opservaciono uenje polazi od stava koji glasi: da bi uenik ili student bio uspean, mora biti paljiv, imati pristup i zadrati informacije, mora biti motivisan, posedovati elju da naui i mora biti u stanju da tano reprodukuje eljene vetine.

    3. Uenje putem otkria je metod koji se zasniva na pristupu da uenici ili studenti treba da uspostave interakciju sa svojim okruenjem i to tako to otkrivaju i manipuliu objektima, dolazei do pitanja i kontroverzi, kroz eksperiment. Osnovna odlika uenja putem otkria je da ono to treba da se naui, nije dato, ve onaj koji ui mora samostalno do toga doi tako to e ga otkriti. Prvo treba postojee podatke organizovati u nove celine da bi se dolo do kombinacije koja vodi ka reenju. Uenjem putem otkria ostvaruju se opti ciljevi obrazovanja, formira se autonomija, sposobnost samostalnog reavanja problema, sposobnost za istraivanja i primenu nauenog na nove situacije, razvija se motivacija i sl.

    4. Konvergentno uenje se jo naziva i logiko uenje jer se zasniva na pravilima logikog miljenja, odnosno logiki ureenom sledu intelektualnih radnji koji dovodi do jednog tanog reenja. Ova metoda uenja je svojstvena za naune oblasti u koli kao to su matematika, fizika, hemija, biologija, istorija, geografija itd, tj. za oblasti u kojima se od uenika najvie zahteva logiko razmiljanje. Primeri za ovu metodu uenja su brojni. U matematici se na ovaj nain usvaja algoritam za reavanje neke klase matematikih zadataka, a u prirodnim i drutvenim naukama neke uzrono-posledine veze koje dovode do reavanja odreenih problema (npr. zato se vodonik vie ne koristi za pokretanje balona).

    5. Aktivno uenje je uenje kroz rad, izvravanje zadataka i linu akciju. Postie se direktnim ukljuenjem uenika u proces uenja.

    Sutina aktivnog uenja moe se shavatiti kroz citat uvenog Bendamina Frenklina: Reci mi i ja u zaboraviti, pokai mi i ja u moda zapamtiti, ukljui me i ja u razumeti.

    6. Uenje uvianjem je najsloeniji oblik uenja, zasnovan na reavanju problema putem uvianja bitnih odnosa u situaciji. Uenje uvianjem se odlikuje time to se naglo dolazi do tanog reenja. Uspean nain dolaska do reenja se generalizuje i primenjuje u slinim situacijama. Uenje uvianjem je dominantan oblik uenja

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    19

    Prirunik

    kod oveka, koji on primenjuje ak i onda kada ui materijal koji sam po sebi nije osmiljen.

    7. Didaktiko uenje je tradicionalni proces uenja u kome je u centru procesa uenja nastavnik, a karakteriu ga predavanja, demonstracije, ispitivanje studenata i direktno uenje.

    8. Programirano uenje je savremeni nain uenja gde se vee gradivo razbija na niz meusobno povezanih delova koje uenik zatim savladava sukcesivno, deo po deo. Nakon svakog savladanog dela, uenik proverava znanje i napreduje individualno, srazmerno svom prethodnom znanju. Uspeno se mogu programirati vrsto povezani i strukturisani delovi gradiva koji predstavljaju osnovna znanja koja uenik treba da stekne.

    9. Uenje po modelu je vrsta za koju je karakteristino ugledanje onoga ko ui na uzor ili model, ije se ponaanje i osobine linosti usvajaju imitacijom ili na bilo koji drugi nain. Uzor ili model je osoba za koju je pojedinac emocionalno vrsto vezan, koju voli, potuje ili oboava. U detinjstvu, najei model je roditelj, ujak, stariji brat, uitelj ili kasnije poznati peva, sportista, politiar, naunik, knjievnik, biznismen ili neka druga javna linost.

    10. Uenje na osnovu uloga je vid uenja zasnovan na uenju identifikacijom i imitacijom kojim se pojedinci osposobljavaju za izvoenje onih uloga koje e, kasnije, preuzimati u ivotu.

  • 20

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    2.2. najveih problema u uenjuPrilikom uenja mogu se pojaviti brojni problemi. U nastavku e vam biti predstavljeni oni najei:

    1. Stalno odlaganje poetka procesa uenja. Niste motivisani. Nikako da sednete, da zagrejete stolicu. Sve drugo vam je vanije.

    2. Brzo odustajanje od uenja zbog drugih poslova, aktivnosti, obaveza ili provoda. Prijatelji vas zovu na roendan, proslavu, urku. Roditelji su vas zamolili da odete do prodavnice, da im pomognete u sreivanju stana... Sve su ovo sastavne aktivnosti ivota, ali mogu da ometaju proces uenja ako nisu dobro rasporeene u odnosu na uenje.

    3. Neredovno uenje (kampanjsko uenje), uenje pred sam ispit... Dva meseca je do ispitnog roka, mislite da imate dovoljno vremena, odlaete poetak uenja. Ovo je obino velika varka. Vreme do ispita brzo proe, a vi se naete u nebranom grou jer imate malo vremena da kvalitetno pripremite ispit.

    4. Oseaj brzog zaboravljanja i pomeanosti nauenog. esto se deava da se ui vie od onoga to je optimalno za taj dan, esto ne povezujete injenice, informacije i znanja iz prethodnih slinih predmeta, niste dovoljan broj puta ponovili gradivo, niste razjasnili najvanije celine, izvukli teze za lekciju... Sve to moe rezultovati u zaboravljanju preenog.

    5. Strah od ispita je jedan od najveih ometaa procesa uenja. Jo na samom poetku uenja kreete da razmiljate o ispitu, o negativnom ishodu, sluate razne prie i govorkanja o ovom ili onom profesoru. Javlja se trema, nervoza, predispitni strah, a jo niste zavrili proces uenja.

    6. Uenje bez proveravanja i ponavljanja gradiva. Prelazite gradivo samo itanjem. Dok itate sve razumete, zadovoljni ste, mislite da e sve ostati u memoriji. To je druga varka u uenju. Uenje bez ponavljanja i proveravanja je uzaludno uenje.

    7. Nepostojanje vlastite organizacije gradiva. Niste napravili plan aktivnosti za predmet koji spremate. Ne postoji dnevni, ali ni nedeljni ni meseni plan. Ne znate kad poinjete tog dana, koji deo aktivnosti je predvien za uenje, a koji za slobodno vreme...

    8. Postojanje velikih tekoa u razumevanju gradiva. Niste bili na predavanju i niste uli izlaganje profesora. Ili, bili ste na predavanju, ali ste hermetiki sluali. Posle predavanja niste razjasnili nerazumljive delove, nejasnoe, nove rei i sl. Niste razgovarali sa kolegama o obraenoj temi... Rezultat su veliki problemi u razumevanju gradiva.

    8

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    21

    Prirunik

    2.3. Najei izgovori u uenjuPostoje brojni izgovori da ne zaponete uenje. Predstavljamo vam listu najeih kao i strategije kako da ih eliminiete:

    1. Nemam inspiraciju za uenje

    Ako budete ekali da se pojavi inspiracija za uenje, verovatno je neete ni doekati. Ne moete ekati da se poklope sve kockice. Da budete vedri, raspoloeni, nadahnuti... Odlika pravih profesionalaca jeste da ue i rade i kada su loe volje.

    ta da radite kada nemate inspiracije?

    Jednostavno ponite da uite bez nje. Kad jednom ponete uiti, moe vam se dogoditi da to i ne bude tako teko kao to ste u prvi mah mislili i da vas to to ste nauili ili reili podstakne na dalje uenje.

    2. Lekcija je jako velika

    Ponekad vam se ini da je to to morate nauiti previe. Cela lekcija vam izgleda jako veliko i ini vam se da e biti teko nauiti je. To vas moe obeshrabriti i dovesti do toga da odustanete.

    ta da radite u ovakvoj situaciji?

    Izdelite lekciju na nekoliko manjih delova. Zatim nauite prvi od tih manjih delova. To sigurno nee biti problem. Mali deo se uvek moe nauiti.

    A kad njega nauite, ovaj mali uspeh e vas podstai da preete na drugi deo. Pa na trei, etvrti itd. Malo po malo, nauiete celu lekciju.

    3. Ne mogu neprestano uiti

    Obino vam se ini da stalno uite jer prvih pola sata traite ta vam sve treba za uenje, pa se pola sata premiljate kako da ponete, pa pola sata razgovarate sa kolegom sa fakulteta... i sve to raunate kao uenje.

    Ako vreme isplanirano za uenje, zaista provedete u efektivnom uenju, neete imati utisak da stalno uite.

    Uiti nije uvek lako. Morate uiti i ono to vam se svia i ono to vam se ne svia. Sigurno biste radije gledali neki film ili se druili sa prijateljima. To nije problem. Ostvarite plan uenja, a zatim nagradite sebe nekim filmom, knjigom, izlaskom

  • 22

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    4. I ako budem uio, dobiu lou ocenu

    Jedna stara izreka glasi: Pazite ta elite, moglo bi vam se i ostvariti. Druga kae: Za optimiste je aa napola puna, za pesimiste je napola prazna.

    Jedna od bitnih stvari u uenju, kao i u ivotu, jeste da budete optimista. Ne posmatrajte stvari crno.

    Vi postajete nepopravljivi optimista samo onda kada stvarate navike optimizma. Optimizam je temelj pozitivnog mentalnog stava. Optimisti su ljudi sa krilaticom Sve moe da se uradi i sredi. Oni nalaze dobre i pozitivne strane u svakoj situaciji. Kad neto krene loe oni kau: Dobro je, a onda trae naine i metode da taj problem ili tekou ree.

    Optimisti prave planove akcija, postavljaju ciljeve koje ele ostvariti i usmeravaju svoje misli na ono to trenutno rade. Nasuprot njima, pesimisti su napeti, depresivni i uopte ne razmiljaju ta bi u datoj situaciji mogli uiniti. Optimisti trae korisne lekcije u svakoj prepreci ili razoarenju. Kao to je Napoleon Hil rekao: Optimisti rade po principu da potekoe dolaze, ne da spree, ve da podue.

    5. Ne mogu uiti sam

    ak i ako volite da uite sami, ponekad je dobro da uite sa nekim u paru ili grupi. Rasprava o onome to uite sa drugom osobom moe vam znaajno olakati sticanje znanja. Partner u uenju moe vam objasniti neto to vam nije jasno. Isto tako, vae objanjavanje lekcije partneru moe vam pomoi da uvrstite gradivo.

    esto smo uvereni kako neto dobro znamo i kako smo to nauili, ali tek kada pokuamo to preneti nekom drugom, vidimo da to i nije ba tako.

    Strategija uenja u paru je odlian nain i da uvebate prezentaciju pred profesorom, da se pripremite za prezentaciju znanja na ispitu.

    Zajedniko uenje deluje i na vau motivaciju. Moda biste u jednom trenutku odustali od uenja jer vam je svega dosta, ali vas partner svojom upornou podstie da nastavite.

    Takoe, u pauzama e vam biti manje dosadno kada ste u drutvu.

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    23

    Prirunik

    2.4. Nauite da uite - faze u razvoju znanjaPrilikom procesa uenja i sticanja znanja prolazite kroz etiri faze:

    1. Faza nesvesne nekompetencije

    Ovo je prva faza uenja. U njoj ste nesvesno nekompetentni, ne znate ta ne znate, odnosno ta sve treba da nauite.

    Na primer, kada biste gledali profesora ili uitelja kako dri predavanje, pomislili biste u sebi: Ovo je jednostavno. To i nije neki problem nauiti. Ili gledate vozaa autobusa kako vozi, kako menja brzine, prestorojava se i kaete: Ovo je prosto, To mogu i ja.

    2. Faza svesne nekompetencije

    U drugoj fazi, fazi svesne nekompetencije, poinje vae uenje.

    Prvi put postajete svesni da ne uite dobro, da ne znate kako pravilno treba uiti i koliko. Ovo je kritina faza u procesu uenja i sticanja znanja. Naime, neznanje neega esto moe stvoriti frustraciju kod ljudi i uticati na to da odustanu od uenja. Zbog toga je veoma vano da budete dovoljno motivisani za uenje.

    Na primer, upisali ste kurs manekenstva. Nakon prolaska teorijske obuke, doao je red na stvari kao to su: ustaljivanje osmeha, pravilni pokreti, hodanje u visokim tiklama, vebe izgradnje pravilnog ponaanja, eta putovanja, stoge dijete, uee na modnim revijama svakog dana... Pomislite koliko stvari ima da se naui. Kaete sebi: Ja ne mogu sve ovo. Uhvati vas panika. I odustanete.

    Ili, upisali ste asove vonje. Poloili testove. Kreete na prvi as vonje, gledate instruktora ta sve radi: pali motor, menja brzine, gleda u retrovizor, pretie, ide u rikverc, parkira, naglo koi... Mnotvo stvari koje je on napravio za kratko vreme vas demotiviu, podstiu na razmiljanje tipa: Kako u ja sve ovo?. Nisam ja za ovo. Moda je najbolje da sve to napustim.

    3. Faza svesne kompetencije

    U treoj fazi saznali ste kako se pravilno ui. Sve vie primenjujete uspene strategije i metode u uenju. Upornim radom i vebom postajete sve blii sticanju znanja i savladavanju vetina uenja. Postajete sve uspeniji. Oseate se prijatno jer postajete sve vetiji u uenju pri svakom novom pokuaju. Treba vam samo koncentracija da biste bili uspeni u uenju.

  • 24

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    Ako se posluimo malopreanjim primerom vonje, to znai da vozite bez problema, uspeno pratite saobraajne znakove i signalizaciju, odlino menjate brzine, palite migavce, pretiete, koite... Svakim danom sve vie i vie postajete blie automatizmu u vonji.

    Ili kao manekenka, hodate uspravno, izgled vam je skoro savren, prijatno se osmehujete... etnja po modnoj pisti postaje sve vie mehaniki proces.

    Iako ova faza zahteva neobino mnogo truda i koncentracije, donosi i veliko zadovoljstvo.

    4. Faza nesvesne kompetencije

    Poslednja faza jeste faza u kojoj ste u potpunosti ovladali uenjem. Stekli ste veliko znanje. Proces uenja je prirodan, jednostavan, ne zahteva toliko koncentracije.

    Ako to primenite na vonju automobila, to bi moglo da izgleda ovako: vozite ve godinama, nauili ste sve situacije, ovladali motorikom i brzinom, vonja postaje rutina, automatizovani proces. Ne razmiljate mnogo dok vozite, sluate muziku, pevate, razgovarate sa suvozaem...

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    25

    Prirunik

    2.5. Nekoliko najbitnijih stvari za uenjeDa biste postigli uspeh u uenju, potrebno je da vodite rauna o etiri bitne stvari u uenju:

    1. Uslovi u kojima uite

    Pre poetka uenja obavezno provetrite sobu u kojoj uite. ist vazduh pomae boljem radu mozga. U prostoriji ne sme biti ni pretoplo ni prehladno (optimalna temperature treba da je izmeu 18 stepeni i 22 stepena).

    Druga bitna stvar je da uite, ako je mogue, uvek u isto vreme. To je dobra strategija za razvoj radnih navika.

    Uite uvek na istom mestu, sedei za stolom. Vodite rauna da sto ne bude ni previsok ni prenizak. Na stolu pripremite sav materijal za uenje, a sve ostale stvari sklonite. Radio i televizor ugasite.

    2. Planiranje uenja

    Jedna od najvanijih stvari u uenju je da napravite stalni raspored vremena za uenje, odmor i ostale aktivnosti.

    Svakog dana odredite redosled uenja.

    Uite u kontinuitetu po 45-60 minuta.

    Uenje razliitih tema i predmeta prekidajte kratkim odmorom.

    3. Nain na koji uite

    Pre poetka uenja potrebno je da se saberete i usmerite misli na ono to ete uiti.

    Uiete krae, a gradivo bolje nauiti ako ono to je bilo obraivano u koli ili na fakultetu uite istog ili sledeeg dana kod kue. to pre to bolje.

    Pre poetka uenja, prvo treba da prelistate udbenik i beleke da biste se podsetili gradiva koje ste uili prolog puta.

    Zatim proitajte paljivo lekciju i zabeleke u radnoj svesci. Ako je potrebno, proitajte i nekoliko puta. Zatim prouite crtee i tabele u udbeniku. Nakon itanja razmislite ta je vano i bitno u lekciji i to podvucite ili oznaite pored, sa strane teksta nekim znakom. Koristite uobiajene i najee znake kao to su strelica ili zvezdica.

  • 26

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    Gradivo ete najbolje uiti i ponavljati ukoliko deo po deo prepriate glasno svojim reima.

    Gradivo moete ponavljati tako da naslove iz lekcije pretvorite u pitanja, napiete ih i pokuate odgovoriti bez gledanja u knjigu.

    Zamolite roditelje, prijatelje da vas presliaju, pregledaju zadatke ili testove i ukau na eventualne greke koje treba da ispravite.

    Nakon uenja nagradite sami sebe izlaskom, nekom igricom, gledanjem televizije i sl.

    4. Podsticaji za uenje

    Vrlo vana stvar u uenju jeste motivacija i podsticaji.

    Bitno je da kad god moete budete okrueni i vedrim i pozitivnim osobama koje razumeju vas i vae probleme, koje e pokazivati interes za vae rezultate uenja. One e vam mnogo znaiti u trenucima kada naie kriza uenja, odnosno kad vam uopte ne ide sa uenjem. Kroz verbalnu ili neku drugu pomo.

    Dobar nain motivacije jeste hvaljenje i bodrenje sebe. Ono moe biti znaajan podstrek u procesu uenja.

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    27

    Prirunik

    2.6. Faktori uspenog uenjaNa uenje utiu mnogi inioci. Svaki od njih, na svoj nain, manje ili vie utii na proces uenja i usvajanja znanja.

    Najee se navode sledeih sedam:

    1. Fizioloko stanje

    Za uspeno uenje izuzetno je vano vae zdravstveno stanje, nain na koji se hranite, boravak na vazduhu, fizika aktivnost, dovoljno sna

    2. Motivacija

    Odugovlaite poetak uenja, dosadno vam je dok sedite iznad knjige, itate, ali pamtite vrlo malo, govorite sebi kako morate da uite, a ipak ne uite, kinjite sebe zbog toga...

    Ovo sve znai da niste motivisani za uenje.

    Kako da probudite motivaciju?

    Glavni podsticaj uenju jesu pozitivan stav i volja, ugodne misli, pozitivna oekivanja. Gotovo 50% uspeha zavisi od toga koliko imate pozitivno gledite na sve oko sebe. Ishod esto zavisi od oekivanja.

    Jo jedna dobra tehnika je da uredite prostor za uenje. Urednost je pola uenja (misli se na plan, radnu torbu, sto...). Napravite optimalnu temperaturu, neka prostorija u kojoj uite bude osvetljena, ne menjajte mesto za uenje (ista situacija stvara pozitivne asocijacije za uenje).

    Sluanje muzike je takoe dobra strategija. Muzika jaa um, oslobaa kreativne sposobnosti, ini telo zdravim. U knjizi Mocartov efekt Don Kampbel navodi da ugodna, nenametljiva i tiha muzika i do pet puta olakava uenje i motivie uenika.

    3. Rad na asu

    Ovo podrazumeva aktivno prisustvo na asu (uee u diskusijama, postavljanje pitanja...), zapisivanje beleki, praenje nastave sa punom koncentracijom...

  • 28

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    4. Planiranje uenja

    Planiranje je jako vano jer poveava efikasnost uenja. Vrlo je bitno da napravite plan uenja na dnevnom i nedeljnom nivou. Kod kreiranja dnevnog plana vodite rauna koliko predmeta ete uiti danas, kako ete ih rasporediti, napravite da plan bude realan i izvodljiv, da izmeu

    svakog predmeta postoji odmor, da odmor sadri i neku ugodnu aktivnost (Internet, odlazak u bioskop, na pie i sl).

    Pravljenje nedeljnog plana uenja je neophodno jer vi imate i svoj privatni ivot, interese i elje. Kreiranje nedeljnog plana pomoi e vam da steknete radne navike i omoguiti kontrolu nad vaim aktivnostima.

    Evo jednog predloga kako bi trebalo da izgleda dnevni i nedeljni plan uenja:

    Dnevni plan uenja

    Nastavni predmet

    Planirani sati za uenje

    oddo

    Realizovano

    da / ne

    Napomena

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    29

    Prirunik

    Nedeljni plan uenja

    pon ut sre et pet sub nedSati Planirana aktivnost7.008.009.0010.0011.0012.00 13.0014.0015.0016.0017.0018.0019.0020.0021.00

    5. Snalaenje u materiji koja se ui

    Kada uite, vrlo je vano da razlikujete bitno od nebitnoga, da saimate gradivo u obliku vlastitih beleki, da uoite kljune rei i pojmove, da sadraj prepriate svojim reima tj. da izbegnete doslovno citiranje i uenje napamet.

    6. Ponavljanje i uvebavanje gradiva

    Veoma je bitno da ponavljate gradivo koje ste preli kao i da znate koliko puta to treba uiniti. Da bi se gradivo dobro nauilo, treba da ga ponavljate i nakon to ste ga prvi put tano prepriali. Ovakav nain uenja e vam pomoi da prevaziete strah na ispitu i da teno i razlono odgovorite na ispitno pitanje.

    7.Rok

    Prilikom uenja vano je i da odredite rok za koji neto uite. Blizak rok podstie na uenje i stvara vei elan, dok dui rok pozitivno utie na zadravanje nauenog. Sama namera da se neto ui za dui rok ini da se to due i pamti.

  • 30

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    2.7. pitanja pre i za vreme uenja lista za proveruPre nego to ponete sa uenjem odreenog predmeta, treba da prelistate knjigu, pogledate naslove lekcija, uoite kljune rei, a zatim da odgovorite na osam osnovnih pitanja koja e vam pomoi da odredite vau strategiju i neophodne korake za uspeno uenje.

    1. Kako glasi naslov predmeta?

    2. Koje su kljune rei koje se spominju u knjizi? Na primer, ako spremate predmet menadment, kljune rei su: planiranje, liderstvo, strategija, okruenje, organizacija, kontrola i sl.

    3. Da li razumete sve kljune rei?

    4. ta ve znate o toj temi? Moda ste ve itali neto o tome ili priali sa prijateljem ili kolegom.

    5. Da li imate znanje iz slinih predmeta? Na primer, spremate predmet marketing, a pre toga ste poloili predmet prodaja, znanja steena na tom predmetu umnogome e vam olakati proces uenja marketinga jer se radi o slinom gradivu, sa mnogo zajednikih karakteristika.

    6. Koje vrste informacija i podataka e vam pomoi u uenju (da li su to grafikoni, eme, tabele, statistiki podaci, istraivanja...)?

    7. Da li ete se osloniti na samo jedan izvor informacija (npr. udbenik)?

    8. Da li ete morati potraiti dodatne izvore (npr. Interent, dodatne knjige, asopisi, publikacije...)?

    Za vreme uenja treba da odgovorite na sledeih osam pitanja:

    1. Dok uite, da li se zapitate da li razumete gradivo? Ovo je neophodno stalno da radite jer nema svrhe uiti bez razumevanja. Napamet naueno znanje ispari vrlo brzo.

    2. Da li sa uenjem treba da idete bre ili sporije? Procenite vae sposobnosti tokom uenja i u zavisnosti od toga odredite sopstveni tempo.

    16

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    31

    Prirunik

    3. Kada neto ne razumete, da li se zapitate zato to ne razumete? Ovo je vrlo vano pitanje. Uzroci nerazumevanja mogu biti loa koncentracija, loe napisan udbenik, niste udubljeni u gradivo, ne crtate, ne razlaete gradivo na manje celine...

    4. Da li tokom uenja pravite pauze kako biste napravili kratko izlaganje prethodno preenog gradiva? Nema svrhe uiti sve odjednom. Gradivo se mora ponavljati. Najbolje je materiju razdeliti na logine celine ili poglavlja i kad zavrite odreeno poglavlje, izvriti njegovo ponavljanje.

    5. Da li se zamislite i zapitate da li je gradivo logino izloeno? Ako nije, potraite pomo u nekim drugim knjigama, udbenicima, na Internetu...

    6. Da li kad uite gradivo, procenjujete stvari, tj. slaete se ili ne sa napisanim? Bez obzira ta pie u udbeniku, imajte svoj stav o svakom pitanju. Tako ete bre zapamtiti informacije i nauiti lekciju.

    7. Da li vam je neophodan razgovor sa drugim studentima ili uenicima kako biste usvojili gradivo? Ovo moe biti odlina strategija da razjasnite nejasno, da sazante nove injenice o lekciji, da ponovite naueno.

    8. Da li tokom uenja treba da stupite u kontakt sa vaim nastavnikom, asistentom...? Odlazak na konsultacije kod vaeg mentora i profesora je dobar nain da savladate sve tekoe i razjasnite mogue nejasnoe.

  • 32

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    2.8. upitnika za praenje napretka u procesu uenja(Izvor: http://www.open.ac.uk/skillsforstudy/review-your-progress.php )

    Svako uenje poinje sa prepoznavanjem potrebe koja se doivljava kao nedostatak znanja u odreenoj oblasti. Ciklus uenja trebalo bi shvatiti kao kontinuirani proces. Moe se zamisliti u obliku spirale koja poinje prepoznavanjem odreene obrazovne potrebe, nastavlja se procesom usvajanja znanja i sticanjem odreenog seta znanja koji vodi ka otkrivanju novih nepoznatih oblasti, koje se ponovo doivljavaju kao obrazovna potreba i pokreu na novo uenje. Kada pogledamo ciklus uenja na primeru jednog predmeta i pripreme ispita takoe se uoavaju zakonitosti navedenog ciklusa.

    Da biste uspeno pratili sopstveni napredak u procesu uenja postoje pitanja koja bi sebi trebalo da postavite na samom poetku, na sredini i na kraju procesa uenja. Ova pitanja e vam pomoi da shvatite zato ste poeli neto da uite, kojim tempom napredujete u tom procesu, ta ste postigli i kako to moete da iskoristite u buduem procesu uenja.

    Za svaku od ove tri kljune strateke take postoji upitnik, koji vam svojim pitanjima pomae da lake organizujete i korak po korak pratite svoj napredak, uz stalno revidiranje postignutih rezultata u odnosu na planirane.

    Upitnik koji bi trebalo da popunite pre poetka uenja izabranog predmeta e vam pomoi da definiete svoja oekivanja i ciljeve koje elite da postignete kada zavrite sa uenjem datog predmeta. Na osnovu njega ete na kraju procesa uenja moi da uporedite da li ste stekli eljena znanja i ovladali planiranim vetinama.

    Upitnik koji bi trebalo da popunite na sredini procesa uenja, u momentu kada je to najpogodnije, kao to je kraj prvog semestra i sl, trebalo bi da vam pomogne da shvatite kojom brzinom napredujete, koje tekoe i brige usporavaju va napredak i koje aktivnosti moete da preuzmete za njihovo prevazilaenje.

    Upitnik koji popunjavate na kraju procesa uenja trebalo bi da vam pomogne da sagledate da li ste preduzeli sve neophodne aktivnosti u procesu uenja. Priloena lista pitanja vam moe pomoi da shvatite zato ste, ili niste, postigli dobar rezultat na ispitu. Zakljuke koje izvedete analizom datih pitanja obavezno iskoristite u buduim procesima uenja i obezbediete sebi kontinuirani napredak.

    3

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    33

    Prirunik

    2.8.1. Upitnik za praenje napretka u procesu uenja - poetniZato da uradite ovo?

    1. Zato ste izabrali ovaj predmet/sadraj za uenje?

    ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

    2. Kako je predmet/sadraj za uenje strukturiran?

    Pregledajte sadraj i uoite poglavlja. Pogledajte ciljeve koji su postavljeni i predviene ishode. Oni e vam u poetku verovatno delovati pomalo zastraujue, ali e vam dati ideje ta ete moi da dobijete uenjem datog sadraja. Zapiite nekoliko beleki o tome ta biste posebno voleli da postignete. Ovo e vam pomoi u odreenju prioriteta i definisanju fokusa u uenju.

    ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

    3. Da li imate neko pitanje ili brigu u vezi sa uenjem?

    Postoje li neka pitanja koja vas moda brinu u vezi sa buduim procesom uenja koja biste moda mogli da podelite sa svojim nastavnikom? (Na primer, brige oko izrade nekih zadataka ili vremenskih termina.) Zabeleite ih.

    ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

    Sauvajte ovaj upitnik u svom materijalu za uenje kako biste mogli da ga upotrebite kada vam bude potrebno.

    Vano je da razmislite zato ste odluili da ponete sa uenjem datog sadraja/predmeta, jer e to uticati na va pristup uenju. Beleenje e vam pomoi da razvijete strategiju, pratite ostvarenje postavljenih ciljeva i progres.

  • 34

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    2.8.2. Upitnik za praenje napretka u procesu uenja - srednjiPrvo pogledajte ta ste napisali u upitniku za poetni pregled.

    1. Koliko ste postigli od onog to ste planirali u uenju datog predmeta/sadraja?

    ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

    (Pogledajte jo jednom koje ciljeve ste naveli da elite da postignete u poetnom upitniku.)

    2. Postoji li deo predmeta/sadraja zbog koga ste zabrinuti ili bi vam dobrodola pomo?

    ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

    3. Razmislite o svojim navikama u procesu uenja i zapitajte se da li postoje neke strategije na kojima bi trebalo da poradite, ili neke promene koje bi trebalo da izvrite?

    ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    35

    Prirunik

    4. Napiite nekoliko akcija koje moete da preduzmete povodom briga koje imate. Setite se da moete da kontaktirate vaeg nastavnika ili mentora, kao i da potraite pomo u resursima.

    ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

    Sauvajte ovaj upitnik u svom materijalu za uenje kako biste mogli da ga upotrebite kada vam bude potrebno.

    2.8.3. Upitnik za praenje napretka u procesu uenja krajnji (ek-lista)

    Uraeno Nije uraenoPrioritet (visok, srednji ili nizak) Akcija

    Organizacija

    1. Sortirana administracija i materijal predmeta

    2. Ostvareni planirani datumi za predaju zadataka

    3. Korien raspored/planer za uenje

    itanje i pravljenje beleki

    4. Koriene odgovarajue tehnike za itanja razliitih delova sadraja

    5. Koriene adekvatne tehnike za pravljenje beleki

  • 36

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    6. Sreene beleke nakon prikupljanja

    Izrada zadataka

    7. Izdvojeno dovoljno vremena za ono to je bilo planirano da se postigne

    8. Analizirana pitanja i zadaci

    9. Korien plan kako bi se pratio napredak pri izradi zadataka

    10. Zamoljen nastavnik za povratnu informaciju

    11. Iskoriena povratna informacija

    Revizija i ispiti

    12. Napravljen rezime ispita

    13. Vebano davanje odgovora na mogua ispitna pitanja

    14. Razraena tehnika za polaganje ispita, izvrena procena na kraju procesa uenja ili uraen projekat napredovanja

    Sauvajte ovaj upitnik u svom materijalu za uenje kako biste mogli da ga upotrebite kada vam bude potrebno.

  • 37

    3.STILOVI UENJA

  • 38

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    3.1. stila uenja koja moete koristitiDa biste uklonili nedostatke koji se javljaju prilikom uenja i da bi taj proces bio to kvalitetniji i produktivniji, vano je da znate svoj stil uenja.

    Bilo da ste srednjokolac, student ili ste zavrili fakultet, ali elite da nastavite da se usavravate, sigurno ste kod sebe razvili odreeni nain na koji usvajate znanje i koji vam olakava uenje.

    Prilikom uenja moete koristiti vie stilova, s tim da e jedan verovatno biti dominantniji od drugog. Koji stil uenja ete izabrati, zavisi od situacije, odnosno znanja koja usvajate?

    Postoje razliiti pristupi i naini na koji moete pristupiti uenju.

    Najrairenija i najednostavnija podela tipova uenja je ona koja podrazumeva tri tipa uenja, a to su:

    vizuelni,

    auditivni i

    taktilini.

    Vizuelni tip uenja je karakteristian za one ljude koji najlake usvajaju gradivo kada su informacije prezentovane vizuelno, u obliku teksta i slika.

    Ako imate izraen ovaj stil uenja, onda verovatno esto razmiljate u slikama. Najbolje uite kada su sadraji prezentovani vizuelnim tehnikama poput Power Point prezentacija, flip arta, dijagrama i drugog pisanog materijala.

    Karakterie vas i to da najee koristite informacije iz udbenika i beleaka i da, uglavnom, preferirate samostalno uenje, dok tokom predavanja pratite profesorovu neverbalnu komunikaciju.

    Auditivni tip uenja karakterie one studente i uenike koji najlake ue:

    sluanjem predavanja,

    ueem u diskusijama,

    razmenom ideja.

    Ako imate izraen ovaj stil uenja, znai da se dobro snalazite u radu u grupi ili paru.

    3

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    39

    Prirunik

    Za vas je pisana informacija od manjeg znaaja. Sadraje lake uite i pamtite ako ih ujete ili itate naglas.

    Svoje uenje unapreujete itajui tekst naglas ili koristei snimljeni materijal.

    Ako tokom procesa uenja hvatate beleke, crtate slike i dijagrame kako biste lake zapamtili informacije, onda vas krasi taktilni tip uenja.

    Najbolje uite kroz pokret, dodir ili konkretnu radnju. Aktivno istraujete fiziki svet oko sebe.

    Karakterie vas to da ne moete mirno da sedite dui period vremena. Vau panju ometa potreba za aktivnou i istraivanjem.

    Kada otkrijete koji stil uenja koristite, moi ete da znaajno unapredite svoje uenje, kao i da primenite odgovarajue metode i tehnike uenja.

    3.1.1. VAK test za procenu dominantnog stila(Izvor: Revell & Norman : In your hands, Neuro-Lingvistic Programing in ELT 1997.)

    Ukoliko ne moete da procenite koji je od navedenih stilova u vaem sluaju dominantan, reite sledei test koji se koristi za procenu dominantnog stila.

    Proitajte sledee iskaze, jedan po jedan i ocenite u kojoj meri uspevate da ih zamislite.

    0 poena - uopte ne uspevate; 1 poen - teko uspevate;

    2 poena - relativno lako uspevate; 3 poena - veoma lako uspevate;

    Upiite broj poena pored svakog iskaza.

    __ Vidite kengura

    __ Vidite svoja ulazna vrata

    __ Vidite svoju etkicu za zube

    __ Vidite lice svoga prijatelja

  • 40

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    __ Vidite tanjir sa hranom

    __ Vidite televizijsku emisiju

    __ Gledajte televizijski program

    __ ujte pesmu

    __ ujte kiu

    __ ujte protivpoarni alarm

    __ ujte glas svog prijatelja

    __ ujte svoj vlastiti glas

    __ ujte ptiiju pesmu

    __ ujte promenu ptiije pesme u zvuk alarma

    __ Osetite uzbuenje

    __ Osetite da plivate

    __ Osetite travu ispod vaih stopala

    __ Osetite maku na vaem krilu

    __ Osetite toplinu

    __ Osetite svoje prste na dirkama klavira

    __ Osetite kako vai prsti sviraju nekoliko nota

    Izraunajte za svaku grupu posebno broj poena.

    Videti (vizuelni tip) _____ broj poena.

    uti (auditivni tip) _____ broj poena.

    Osetiti (taktilni/kinestetiki tip) _____ broj poena.

    Grupa u kojoj ste osvojili najvei broj poena predstavlja va dominantni stil. Moe se desiti da imate podjednak broj poena u odreenim grupama to ukazuje na kombinaciju stilova.

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    41

    Prirunik

    3.2. Kako da unapredite svoj stil uenja?Svoj stil uenja moete da unapredite korienjem razliitih strategija koje mogu dovesti do jo boljih rezultata.

    Pred vama se nalazi lista korisnih saveta za svaki stil uenja ponaosob:

    1. Ako preferirate vizuelni stil uenja, ovaj tip uenja moete znaajno usavriti tako to ete:

    koristiti materijale poput fotografija, mapa, grafikona, dijagrama,

    koristiti razliite boje da oznaite najvanije delove u tekstu,

    koristiti multimedijalna sredstva (video, kompjuter, projektor),

    vizualizovati informacije u obliku slika da biste ih lake memorisali,

    obezbediti neometan i jasan pogled na predavaa, tako da moete da pratite njegovu neverbalnu komunikaciju,

    pisati beleke, ako predava nije obezbedio pisani materijal,

    ilustrovati svoje ideje kao slike pre nego to ih zapiete,

    uiti na tihom mestu, daleko od verbalnih uznemiravanja,

    itati ilustrovane knjige.

    2. Auditivni stil uenja moete podii na vii nivo ako:

    napiete govor i prezentaciju,

    itate tekst naglas,

    uestvujte u diskusijama i debatama na asu,

    koristite ureaje za snimanje zvuka umesto da piete beleke tokom predavanja,

    diskutujete o svojim idejama,

    diktirate nekome svoje misli i ideje.

  • 42

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    3. Taktilni stil uenja moete unaprediti tako to ete:

    se kretati dok uite nove stvari,

    koristiti redovne pauze tokom uenja,

    sluati muziku dok uite,

    raditi u stojeem poloaju,

    koristiti boje da istaknete ono najvanije u tekstu,

    preletiti preko materijala, pre nego to ponete da ga detaljno itate, kako biste dobili optu sliku,

    oiveti svoj radni prostor sa slikama i posterima.

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    43

    Prirunik

    3.3. stila uenja prema Haniju i MamforduPostoji slina klasifikacija stilova uenja koju su dali Hani i Mamford. Oni razlikuju etiri tipa:

    1. Aktivista

    Ako ste aktivista, onda uivate da budete u centru panje. Bacate se sa puno entuzijazma na praktine aktivnosti. im neku aktivnost zavrite, imate elju da odmah preete na novu, bez elje da stanete i sagledate ta je uraeno, tj. ta ste novo nauili.

    Najvie vam odgovara uenje koje sadri sledee metode: obuka, projekti, igranje uloga, uenje u prirodi.

    2. Revizor

    Najbolje uite kada sedite negde pozadi i posmatrate stvari iz razliitih uglova pre nego to donesete neki zakljuak. Volite natenane da analizirate ta ste novo nauili pre nego to ponete da to primenjujete u praksi.

    Najvie vam odgovara uenje koje sadri sledee metode: grupne diskusije, povratne informacije, mentorski rad, posmatranje, film i video.

    3. Teoretiar

    Ako ste teoretiar, onda vas krasi to da volite da uite pomou pitanja i da stalno pronalazite logiku iz pretpostavki i koncepata. Cenite kada imate intelektualni izazov. Imate logian, racionalan pristup i teite da budete objektivni.

    Najvie vam odgovara uenje koje podrazumeva sledee metode: istraivanje, itanje, uenje na daljinu, dodatno obrazovanje, uenje u klasinim uionicama, predavanje, pitanja i odgovori.

    4. Pragmatiar

    Kao pragmatiar, vi stalno traite vezu izmeu uenja i praktine primene tog znanja. Volite da eksperimentiete idejama: Da li i kako one funkcioniu u praksi?

    Najvie vam odgovara uenje koje ukljuuje sledee metode: mentorski rad, reavanje studija sluajeva, postavljanje ciljeva, kreiranje toka uenja na flip artu

    4

  • 44

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    3.3.1. Test odreivanja stila uenja (Izvor: Hani & Mamford u: Stilovi uenja, http://www.maksimalnoforum.com/forum/forum_posts.asp?TID=2655, 14.09.2006)

    Postupak:

    izaberite 25 od ponuenih 40 odgovora koje najvie oslikavaju vau linost

    zabeleite sve brojeve

    1. Volim da priam sa drugim ljudima o tome kako stvari treba da se urade.

    2. Ponekad posmatram aktivnosti drugih ljudi.

    3. Volim da itam i da na taj nain uim.

    4. U potpunosti se predajem novim izazovnim i praktinim aktivnostima.

    5. Volim da eksperimentiem kada treba da izvrim zadatak.

    6. Potrebno mi je vreme kako bi se navikao na nove ideje.

    7. Uenje pomou filmova i videa pomae mi da bolje razumem gradivo.

    8. Volim definisane projekte u kojima mogu odmah da ponem sa radom.

    9. Odgovara mi uenje pomou metoda uenja na daljinu ili e-uenja.

    10. Uivam u voenju drugih kroz projekat (mentorski rad).

    11. esto mogu da predvidim rezultat.

    12. Ispitujem i istraujem logiku koja stoji iza pretpostavki.

    13. Pronalazim da je diskusija najbolji nain za uenje.

    14. Poredim svoja reenja sa reenjima drugih ljudi ili situacijama.

    15. Mogunost da se postavi pitanje je jako bitno za mene prilikom uenja.

    16. Uenje napolju i trening su veoma interesantni.

    17. Raspitujem se za skoro sve.

    18. Volim obuku na poslu.

    19. esto istraujem pitanja i razne teme.

    20. Volim da analiziram situaciju pre poetka.

    21. Volim da uim u klasino postavljenim kursevima.

    22. Volim da uim kroz stvaranja i vizuelnu prezentaciju onog to smo radili, kao npr. flip art.

    23. Predavanje je esto najbolji nain za mene da uim.

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    45

    Prirunik

    24. Iskreno uivam u sluanju drugih i njihovih miljenja.

    25. Preuzimam akcije i poinjem sa realizacijom zadataka odmah.

    26. Dobar sam u vizualiziranju zadatka pre nego to zaponem isti.

    27. Studija sluaja mi pomae da stvarno razumem neki koncept.

    28. esto zamiljam kako bi stvari trebalo da se urade.

    29. Trudim se da isplaniram svaki projekat na kome radim.

    30. Samouk ili kada mogu radom da uim, najbolji je nain na koji prihvatam nova znanja.

    31. Uim najboje kada mogu da pratim nekoga kako radi odreeni posao.

    32. Teim da klasifikujem ili uredim ideje kako bi reio problem.

    33. Volim da uestvujem u brejnstormingu na teme sa kojima se moj tim ili ja suoavamo.

    34. Veoma sam organizovan.

    35. Najbolje uim kroz praktine vebe ili igranje uloga.

    36. Mogu da uim kroz istraivaki rad.

    37. Stalno vidim anse u okruenju.

    38. Uim posmatranjem kako drugi rade.

    39. Najboje uim kroz mentorski rad.

    40. Volim reavanje problema.

    U tabeli ispod, zaokruite 25 odgovora koje ste izdvojili iz prethodne liste. Odredite koje je polje u kome imate najvie izabranih stavova. Da li je to aktivista, revizor, teoretiar ili pragmatiar. To polje je karakteristino za va stil uenja.

    AKTIVISTA 1 4 8 16 18 25 30 35 37 40REVIZOR 3 6 9 12 14 15 20 23 32 36TEORETIAR 2 7 13 21 24 26 28 31 33 38PRAGMATIAR 5 10 11 17 19 22 27 29 34 39

    Ako je slina procentualna zastupljenost odgovora za svaki stil uenja (po 6 ili 7 odgovora za razliite stilove), to znai da jo nemate dovoljno definisan stil i da treba da odredite, odnosno izgradite jedan glavni.

  • 46

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    Kako da izgradite sopstveni stil?

    Tako to ete ako, na primer, odaberete stil uenja aktivista i pri prvom testiranju ste dali sedam odgovora koje odgovaraju ovom stilu, raditi na jo tri stvari koje vam fale kako biste u potpunosti zaokruili ovaj stil.

    Sve ovo ne znai da ete odbaciti sve ono to je karakteristino za druge stilove, ve da ete imati jedan koji ste profilisali i sa kojim se najbolje snalazite. Uvek je dobro kombinovati razliite, a dokazane strategije iz ostalih stilova uenja, kako biste postigli cilj - zapamtili i nauili gradivo i uspeno poloili ispit.

  • 47

    4.METODE UENJA

  • 48

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    4.1. Kako da uite pomou PPP metode?Pred vama se nalazi jedan od moguih naina racionalnog prouavanja gradiva, takozvana PPP metoda uenja nastala po prvim slovima rei:

    - itati povrno pre potpunog koncentrisanja.

    P - Pitati se koji je deo gradiva vaan.

    - itati svesno i pamtiti.

    P - Pamtiti proitano prepriavanjem ili beleenjem.

    P - Ponavljanje zapamenog nakon nekoliko sati ili dana.

    1. itajte povrno pre potpunog koncentrisanja na gradivo

    Poenta povrnog itanja je da dobijete najbolji mogui pregled gradiva pre prelaska na detalje.

    Kako da dobijete potpuni pregled materije koju treba da nauite?

    Pogledajte ako postoji spisak najee korienih rei i izraza. Obino se nalazi na kraju knjige.

    Proitajte predgovor i saznajte zato je knjiga napisana, ta je autor eleo da kae.

    Na kraju svakog poglavlja esto je dat rezime. Taj sie je korisno da proitate u ovoj fazi.

    Ako vam sve ovo nije dovoljno, preletite gradivo. Proitajte i podnaslove i poneku reenicu. Ako su prisutni dijagrami, eme, tabele ili slike, dobro ih pogledajte. Oni esto sadre vane i saete informacije.

    2. Pitajte se koji je deo gradiva je vaan

    Ovde koristite pitanja tipa: ko, kako, gde, ta, kada, zato i sl.

    Na ovaj nain ete se:

    Mnogo bolje seati informacija i injenica koje ste nauili kada ste odgovorili na neko pitanje, nego onih koje ste nauili napamet.

    Lake motivisati jer ete postavljanjem pitanja otkriti sopstveno neznanje ili slabost.

  • 50

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    3. itajte svesno i pamtite

    U treoj fazi obavljate sledee aktivnosti:

    Koncentriete se. Obe noge su vam na podu, koristite tvrdu stolicu, itate to bre moete.

    Pronalazite glavne ideje i misli. To je prvi nivo vaeg itanja gradiva.

    Podvlaite i oznaavate najbitnije stvari u vezi sa lekcijom. Najee se koristi marker kojim se tekst jednostavno istie. Podvlaite sledee stvari: ono to je potrebno da zapamtite, tj. ono to je novo. Ne podvlaite ono to ve znate, podvlaite ono to pri ponavljanju elite uoiti na prvi pogled. Bitno je da ne podvlaite vie od onoga to je stvarno potrebno.

    Aktivno itajte. Razmiljate, razjanjavate, razumite, pamtite proitano.

    Obraajte panju na tabele, grafike prikaze, slike. Pomenuti elementi esto prikazuju mnogo vie od onoga to reima moete iskazati.

    4. Pamtite proitano prepriavanjem sopstvenim reima ili beleenjem

    Ovde moete da koristite dve strategije pamenja gradiva:

    Pamenje ponavljanjem sopstvenim reima. Kada ste gotovi sa itanjem, podignite pogled sa knjige i prepriajte svojim reima ta je autor knjige eleo rei. Ponavljanje sopstvenim reima poboljava stepen pamenja. Uenjem napamet gradivo se brzo zaboravlja.

    Pamenje pisanjem zabeleki sa strane. Beleite sopstvene utiske, razmiljanja, primedbe o glavnim idejama na ivici stranice. Glasno izgovarajte te vae misli.

    5. Ponavljajte zapameno nakon nekoliko sati ili dana

    Svakog puta kad neto nauite, trebalo bi to odmah proveriti i utvrditi. Tako ete spreiti da preeno gradivo zaboravite istog dana. Zatim mogu da uslede dalja ponavljanja. Jedna od preporuka da biste spreili zaboravljanje je da posle prvog ponavljanja istog dana, sledee bude posle dva dana, pa naredno posle osam dana. I zavrno nakon 30 dana. Time ete u potpunosti zapamtiti preeno gradivo.

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    51

    Prirunik

    4.2. Da li ste uli za MURDER sistem uenja?Ovakav sistem uenja nosi naziv prema poetnim slovima rei:

    Mood (atmosfera)

    Understand (razumeti)

    Recall (podsetiti se)

    Digest (razloiti)

    Expand (proiriti)

    Review (preispitati)

    1. Kreirajte pozitivnu atmosferu

    Vrlo je vano da napravite pozitvnu atmosferu u kojoj ete uiti. Treba da odaberete odgovarajue vreme za uenje, pogodno okruenje kao i da budete raspoloeni.

    2. Uite sa razumevanjem

    Kada neto ne razumete, prilikom uenja, bitno je da to oznaite i da se kasnje vratite na taj deo gradiva. Pokuajte da ga ponovo razjasnite, a ako vam ne uspe, potraite pomo od nekog strunjaka u toj oblasti ili od kolege iz kole.

    3. Podsetite se preenog gradiva

    Nakon zavretka dela gradiva, potrebno je da zastanete sa uenjem i vlastitim reima prepriate ono to ste nauili. Ovo je odlina strategija da otkrijete gde kripi i da se fokusirate na te delove.

    4. Razloite gradivo

    Ako vam se ini da ima mnogo gradiva, razloite ga na vie manjih celina i krenite deo po deo. Ako imate problema sa razumevanjem informacija, pored konsultacija kod profesora, moe vam pomoi i itanje druge literature ili pretraga po Internetu.

  • 54

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    5. Proirite proces uenja

    U petom koraku, treba da postavite sebi tri tipa pitanja koja se odnose na materijal koji uite:

    Kad biste mogli da razgovarate sa autorom udbenika, koja pitanja biste mu postavili, ta je to to biste mu zamerili ili ta biste kritikovali?

    Kako biste mogli da primenite ovaj materijal na ono to vas zanima?

    Kako biste mogli da uinite ove informacije zanimljivim i razumljivim za druge studente?

    6. Preispitajte dosadanji rad

    Ponovite materijal koji ste uili. Podsetite se koje su vam strategije pomogle da razumete ili zapamtite informacije. Primenite te strategije u buduem uenju.

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    55

    Prirunik

    4.3. Uite pomou partitativne metode. Lako i brzo Jedna od esto korienih strategija uenja je i partitativna metoda.

    Sastoji se od est faza:

    1. Pregledajte tekst koji treba da uite u celini da biste uoili koja pitanja se u njemu obrauju. U svesci zabeleite podnaslove, pogledajte slike, crtee, grafikone, tabele, proitajte zakljuke iza pojedinih delova teksta. Tekst u ovoj fazi ne treba da itate u celini.

    2. Pokuajte da formuliete podnaslove gradiva u vidu pitanja.

    3. Podelite gradivo u delove, logike celine (na primer prema podnaslovima ili drugim kriterijumima).

    4. Proitajte prvi deo teksta sa namerom da ga nauite. Podvucite nepoznate rei i potraite njihovo tumaenje u reniku.

    5. Zatvorite knjigu i pokuajte u sebi da ponovite gradivo, tj. presliajte se. Odgovorite na pitanja iz druge faze koja se odnose na ovaj deo gradiva. Ukoliko ne uspete posle prvog itanja da ponovite preeno, proitajte taj deo ponovo sa namerom da ga nauite, a zatim se presliajte.

    Kada ste savladao taj deo, pokuajte pismeno, u vidu teza, siea, rezimea da opiete sutinu tog dela teksta.

    Zatim, kreirajte listu pitanja koja bi mogao pitati profesor ili koja vas zanimaju u vezi sa gradivom, a na njih nema odgovora u udbeniku ili knjizi. Zatim, na isti nain, nauite ostale delove teksta.

    6. Kada ste sve delove dobro nauili, pogledajte teze jo jednom, sklonite ih, zatvorite knjigu i u sebi prepriajte lekcije i gradivo u celini. Ako ne moete to da uradite do kraja sa uspehom, posluite se knjigom ili tezama da biste se podsetili onog to niste dobro zapamtili ili razumeli.

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    57

    Prirunik

    4.4. Otkrijte kako da uite pomou kombinovane metodeDruga esto koriena metoda uenja jeste kombinovana metoda. Dosta je slina partitativnoj. Kljuna razlika je u drugoj fazi.

    Sastoji se od tri koraka:

    1. Kao prvo, paljivo proitajte tekst u celini. Zatim, analizirajte crtee, dijagrame, eme, slike i tabele. Podvucite nepoznate rei i potraite njihovo znaenje.

    Podelite tekst na delove i logike celine (moe kao i kod partitativne po podnaslovima).

    2. Proitajte prvi deo teksta sa namerom da ga nauite. U tom delu podvucite ono to je vano. U sebi ponovite naueno.

    Kada ste nauili ovaj deo, njegovu sutinu izrazite u vidu teza, a zatim preite na drugi deo i obradite ga na isti nain. Kada obradite i drugi deo, poveite ga sa prvim.

    Ponovite zajedno prvi i drugi deo kao celinu. Zatim obradite trei deo, ponovite ga zajedno sa prvim i drugim delom kao celinu. Tako nastavite do kraja, dok ne nauite sve delove knjige. Znai, broj preenih lekcija se uveava svakim danom, ali ne na utrb zaboravljanja prethodno nauenih i obraenih lekcija.

    3. Pogledajte svoje teze (za svaki deo) i pokuajte da jo jednom ponovite itavo gradivo. Udbenik koristite samo ako vam neto nije jasno i ako neke delove gradiva niste dobro zapamtili.

    Kao i kod partitativne metode, formuliite pitanja koja bi vam mogao postaviti profesor i koja vas posebno interesuju u vezi sa gradivom.

  • 58

    5.STRATEGIJE UENJA

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    59

    Prirunik

    5.1. apsolutno neoborivih strategija uenjaStrategije uenja su naini kojima upravljate svojim uenjem, a baziraju se na poznavanju linih osobina i sposobnosti, znanju o obrazovnim zadacima koje morate izvriti, vetinama sticanja, povezivanja i primene novih znanja, nunom predznanju i poznavanju svrsishodnosti i korisne vrednosti novog znanja.

    Da biste postigli uspeh u uenju, preporuljivo je da razvijate i primenjujete strategije koje mogu da od vas naprave uspenog uenika.

    Evo osam strategija koje je dobro da iskoristite u procesu uenja:

    1. Razvijte naviku uenja

    Vrlo je bitno da napraviti vremenski plan za uenje koji ukljuuje vae vreme za uenje kao i gradivo koje ste planirali da uite u odreenim terminima. Preporuka je da kod pravljenja plana ponete sa lakim gradivom jer ete prelaskom ovakvog gradiva izgraditi samopouzdanje.

    Trebalo bi da nastojite da ak i najjednostavnije gradivo uprostite, dovedete do elemenata i odatle ponete sa uenjem.

    Ponavljanje gradiva treba da vrite sve dok njime u potpunosti ne ovladate i dok ne postignete sitauaciju da ga bez problema i sa razumevanjem moete reprodukovati.

    2. Primenjujte aktivno uenje

    Uenju se morate posvetiti, a delove materije koju uite ne treba da ostavljate nerazjanjenim.

    Treba da pokuavate sa pronalaskom objanjenja do razumevanja, ponekad uei i na grekama.

    U pokuajima razumevanja gradiva dobro je da pronaete primere iz stvarnog sveta ili potraite demonstraciju ideja koje ne razumete.

    Od profesora traite saetke predavanja ili informacije o tome kako da doete do drugih izvora istih ili slinih informacija.

    8

  • 60

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    3. Koristite sve sposobnosti u uenju

    Konstruisanje ili modeliranje moe biti od velike koristi tokom uenja. Kad god je mogue, koristite stvarne, konkretne objekte kao sredstva za uenje. Upotrebljavajte ruke za konstruisanje i objanjavanje kao i telo za izraavanje.

    4. Saimajte gradivo pisanjem

    Jedna od dobrih strategija uenja jeste da saimate gradivo pisanjem. U procesu savladavanja gradiva razraujte strukturu materije tako to ete, kada pravite teze, navoditi primere.

    Kad god je mogue, koristite slike i druge vizuelne prikaze za ilustraciju odreenih delova gradiva.

    O svojim zabelekama razgovarajte sa drugim osobama koje spremaju isto gradivo.

    5. Organizujte i sistematizujte informacije kroz izradu koncepata

    Izrada koncepta ili koncept mape gradiva pomoi e vam u aktivnijem ukljuivanju u ono to elite nauiti.

    6. Upotrebljavajte tehnologije

    Za efikasno uenje moete koristiti razliite tehnologije. Multimedijalne tehnologije moete uspeno koristiti da prikupite i organizujete informacije iz vie izvora. Raunarske simulacije, ak i igrice, mogu vam pomoi u prepoznavanju sloenih slika ili sistema ili u oponaanju situacija i odnosa iz stvarnog sveta.

    7. Pripremite ispitna pitanja

    Tokom uenja i ponavljanja gradiva treba da pripremate pretpostavljena ispitna pitanja i da o njima raspravljate sa kolegama ili mentorom. Na ovako napravljena pitanja uvebavajte pismeno i usmeno odgovaranje.

    Korisno je da pokuate da prizovete atmosferu i situacije sa prethodnih pismenih ispita.

    8. Obezbedite sebi mentora

    Savetnik na fakultetu, nastavnik ili mentor mogu vam znaajno pomoi u procesu uenja.

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    61

    Prirunik

    Dobar mentor:

    vam pomae u razvoju strategija koje odgovaraju vaoj linosti, vaim sklonostima i interesima,

    vam pomae u stvaranju grupe za uenje koja ima zajednike ciljeve i koja razvija svoje mehanizme provere napredovanja u uenju,

    vas podsea na vae obaveze,

    vas ohrabruje i motivie, prati vae napredovanje i procenjuje vrednost rezultata uenja.

    Pre uenja obavezno obezbedite kontakt i saradnju sa ovakvom osobom.

  • 62

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    5.2. Kako da primenite strategiju aktivnog uenja?Najbolje rezultate u uenju moete postii korienjem strategije aktivnog uenja. To je uenje kroz rad, izvravanje zadataka i linu akciju.

    Kako da sprovedete aktivno uenje?

    Tako to ete proces uenja podeliti u pet faza: prethodni pregled gradiva, postavljanje pitanja, itanje, reprodukovanje i zavrni pregled gradiva.

    1. Prethodni pregled knjige

    Prethodnim pregledom gradiva stiete uvid u to ta ete uiti, tj. dobijate uvid u smisaonu celinu gradiva. Prelistavanjem i pregledanjem sadraja neke knjige, njenog predgovora, naslova, podnaslova, tabela i dijagrama, moete zakljuiti kakva je opta koncepcija i struktura knjige. Na taj nain uviate koje su teorijske postavke autora i kako on naglaava pojedine probleme.

    U ovoj fazi je potrebno da obratite panju na sva istaknuta mesta u tekstu: rei koje su boldirane, rei obeleene kosim slovima, razna nabrajanja koja su oznaena brojevima ili slovima. Treba i da proitate prvih nekoliko reenica svakog poglavlja jer se esto u njima izlae osnovni koncept celog poglavlja kao i redosled kojim e materija biti izlagana. U ovoj fazi uenja preleete tekst, povrno ga itate, traite kljune rei i pojmove u tekstu.

    Na taj nain se upoznajete sa gradivom, vrite njegovu selekciju, saznajete na ta treba obratiti panju, procenjujete potrebno vreme za uenje. Na osnovu svega toga - biete u stanju da kreirate i isplanirate tok uenja.

    2. Postavljanje pitanja

    Druga faza jeste faza postavljanja pitanja. Nadovezuje se na prvu. U prvoj fazi ste uoili naslove i podnaslove, znaajne stvari u tekstu.

    Na osnovu toga moete da ponete sa postavljanjem pitanja, kao to su, na primer: O emu se govori u ovom poglavlju? Da li vam je ta tema ve poznata? Sa kog je aspekta je pisac knjige obradio ovu tematiku? Na koje stvari je autor obratio veu panju, a na koje manju? Vrlo je vano da kreirate to raznovrsnija pitanja da biste mogli da sagledate lekcije iz razliitih uglova.

    Dobro je i da imate to vee predznanje iz oblasti koju uite. U tom sluaju ete moi da postavite vie boljih i konkretnijih pitanja.

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    63

    Prirunik

    3. itanje gradiva

    Radi se o treem koraku u procesu uspenog uenja. U ovoj fazi treba da nastojite da tokom itanja pronaete odgovore na pitanja iz druge faze.

    Prilikom itanja gradiva naleteete ma mnotvo nepoznatih i nejasnih termina. Ovakve pojmove treba da potraite i proverite u renicima i enciklopedijama.

    Posebnu panju treba da obratite na tabele, dijagrame, eme, slike, skice. Svi ovi prikazi pomau u lakem razumevanju teksta.

    U ovoj fazi treba da sprovedete i proces podvlaenja gradiva, ali nikako pri prvom itanju. Podvlaenje je korisno tek u drugom itanju, tj. kada ste u stanju da razlikujete vano od nevanog.

    Koristite marker prilikom oznaavanja i podvlaenja. Bitno je da markirate samo glavne ideje, strune termine i neke vanije detalje jer ako podvuete ceo tekst, to e biti prilino nejasno i nepregledno. Moete koristiti i vie boja, s tim da svakoj odredite odreeno znaenje.

    4. Reprodukovanje gradiva

    Reprodukovanje podrazumeva ponavljanje i presliavanje gradiva. Ovo je esto i najvanija faza aktivnog uenja. Ona nas titi od lane slike da neto znamo. Tek prilikom faze presliavanja, moemo zakljuiti koliko smo neto shvatili, razumeli... esto se deava da smo neto sa panjom i razumevanjem preli, proitali, da nam se ini jasnim. Meutim, kada treba da ga prepriamo, nastaje problem.

    Najbolje rezultate u reprodukovanju gradiva postii ete ako ponavljate gradivo svojim reima. Dobro je i da organizacija izlaganja bude drugaija nego to je to u udbeniku.

    Ponavljati gradivo moete putem glasnog presliavanja ili u sebi, moete crtati skicu strukture lekcije ili ponoviti pa napraviti rezime tj. osnovne zakljuke koje moete izvui iz teksta.

    to vam je gradivo koje uite sloenije i tee, proces presliavanja treba poeti kasnije, posle nekoliko itanja, kada ste u potpunosti shvatili smisao.

    Tokom ove faze dobro je i da se uivite u ispit, zamislite mogue situacije, mogua pitanja profesora i da pokuate da odgovorite na njih.

  • 64

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    5. Zavrni pregled gradiva

    Peta faza je faza reponavljanja. Znaajna je da ne biste zaboravili gradivo. Sastoji se uglavnom od ponovnog presliavanja mada je karakterie i ponovno itanje. U ovoj fazi se moe desiti i da otkrijete neke stvari koje u prethonom itanju niste uspeli da uoite.

    Bitno za fazu zavrnog pregleda je i to da se due zadrite na tee shvatljivim lekcijama, na onim takama sa kojima ste imali problema u prvom itanju i da ih u potpunosti i do kraja savladate.

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    65

    Prirunik

    5.3. Zato da koristite strategiju razmiljanja naglas?Uenje moete ostvariti itanjem, crtanjem tabela, ema ili dijagrama, sluanjem, korienjem pokreta, sluanjem audio zapisa, razgovorom sa drugim osobama, ali i razgovorom sa samim sobom.

    Mnogi student i uenici vole da o nekim stvarima diskutuju sa drugom osobom ili grupom ljudi, da bi bili sigurni da su ih drugi razumeli, ali i sa samim sobom da bi se uverili da su stvar razumeli i zapamtili.

    Glasno razmiljanje, tj. govor samom sebi predstavlja korisnu alatku u uenju i predstavlja odraz angaovanja mozga na vie nivoa.

    Taj stil uenja moe biti veoma efikasan. U uenju ete koristiti vie ula i iskustava to otvara vei broj mogunosti i odgovara uspenijem uenju.

    Glasno razmiljanje i govor kod uenja moete koristiti u sledeim situacijama:

    kada treba da odrite usmenu prezentaciju

    kada treba da zapamtite nove rei njihovim glasnim ponavljanjem

    kada treba da uredite tekst njegovim glasnim itanjem

    kada treba da reite neke matematike ili tehnike probleme

    kada elite da date znaaj pojedinim delovima teksta tako to ete ga zvunije ili dramatinije izgovarati

    Govor samom sebi kao i metoda glasnog razmiljanja je deo uenja koji je veoma koristan i koji ne bi trebalo da izostavite.

  • 66

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    5.4. Kako da uite kroz reavanje problema?Uenje kroz reavanje problema predstavlja uzbudljivu alternativu tradicionalnom nainu uenja. Obino se realizuje kroz timski rad (uee vie kolega na reavanju problema).

    Kod uenja kroz reavanje problema, profesor vam predstavlja problem, bez mnogo klasinog predavanja. Umesto klasinog ocenjivanja, on prati va i rad ostalih lanova u timu na reavanju problema, nain razmiljanja i kreativnost.

    Kod ovakvog uenja od vas se oekuje aktivan pristup kroz iznalaenje i apsolviranje sadraja potrebnih da se problem rei.

    Uloga profesora je da vam rad na problemu olaka, da bude mentor, ali ne i izvor za reenja problema.

    Uenje zasnovano na reavanju problema nudi vam sledee mogunosti:

    Proveru i procenu ukupnih znanja,

    Otkrivanje oblasti i elemenata na kojima jo treba da radite,

    Razvoj vetina za efikasniji rad u timu,

    Razvoj vetina komuniciranja,

    Definisanje i odbranu stavova kroz dokumentovanu i utemeljenu argumentaciju,

    Razvoj fleksibilnosti u obradi informacija i izvravanju obaveza,

    Uvebavanje i razvoj vetina koje e vam biti potrebne po zavretku obrazovanja.

    5.4.1. Koraci u uenju kroz reavanje problema1. Razmotrite problem

    Prodiskutujte sa profesorom o opisu problema i zabeleite njegove najvanije delove.

    U ovoj fazi se obino ne zna mnogo o problemu i nema se dovoljno znanja, ali u tome je izazov ovakvog naina uenja.

    Potrebno je da sakupite brojne informacije, nauite nove koncepte, principe i vetine koje e vam pomoi u procesu reavanja problema.

    2. Navedite ono to je poznato

    U ovoj fazi treba da navedete sve ono to znate o oblasti iz koje je problem, a na osnovu prethodnih znanja ili iskustava.

  • Kako da uspeno i efikasno uite

    67

    Prirunik

    Ovde treba da razmotrite ne samo ta su vaa znanja i sposobnosti, nego i znanja i sposobnosti svih lanova tima.

    Treba da registrujete sve mogue doprinose lanova tima, bez obzira koliko vam to u ovoj fazi delovalo nepotrebno ili suvino.

    3. Definiite problem

    Definiite postvaljeni problem i razvijte ga vlastitim reima i moguim konceptom.

    Navedite postojea znanja lanova tima, ali i ono to e za uspeno reavanje problema biti potrebno nauiti.

    Definisanje i razvoj problema napravite u pisanoj formi. Zatim je usaglasite sa svim lanovima tima. Dobra ideja je da proverite reakciju profesora na ovako razraen i definisan problem.

    Definiciju i razradu problema kasnije moete izmeniti ili dopuniti u zavisnosti od novoprikupljenih informacija.

    4. Kreirajte listu moguih reenja problema

    Navedite sve ideje i reenja koje lanovi tima mogu smatrati adekvatnim.

    Predloena reenja i ideje rangirajte prema vrednosti.

    Zatim se sa ostalim lanovima tima opredelite za najbolje reenje ili reenje za koje vam se ini da moe biti primenjeno sa uspehom.

    5. Izradite vremenski plan realizacije aktivnosti

    Aktivnosti koje treba da dovedu do reenja problema, treba da rasporedite unutar raspoloivog vremena.

    Kod planiranja vremena za zavretak pojedinih aktivnosti, treba da vodite rauna o tome ta se ve zna i ta je potrebno uiti.

    Takoe, treba da napravite veze izmeu planiranih aktivnosti i liste moguih reenja sainjene kroz korak etiri.

  • 68

    Kako da uspeno i efikasno uite Prirunik

    6. Napravite pregled onoga to treba da nauite

    Jasno izdvojite oblasti, teme, metode i sve ono to treba da nauite da bi se dolo do reenja problema. Lista stvari koje treba da nauite, treba da bude u vezi sa predloenim i usvojenim moguim nainima reavanja problema (korak etiri).

    U ovoj fazi potrebno je da prikupite, sistematizujete i obradite nove informacije. Informacije traite na unapred odreenim mestima (knjige, strunjaci, veb stranice, itd), ali i na mestima za koja naknadn