ISBN: 978-953-95880-0-5

Autor: Thomas G. Morrow

Naslov: Kransko udvaranje u svijetu naglaene spolnosti. Vodi za katolike

(mreno izdanje)

Original: Thomas G. Morrow, Christian Courtship in an Oversexed World:

A Guide for Catholics, Our Sunday Visitor, Huntington, IN 46750, U.S.A.

Prijevod, korektura, oprema, izdaje i odgovara: Mate Kosor, Zadar

Lektura: prof. Zlata Derossi

ISBN: 978-953-95880-0-5

Mreno mjesto: matekosor.iz.hr/knjiga/hodanje.pdf

Verzija: 1.01

Datum izdanja: 27. kolovoza 2007.

Kontakt: knjiga-hodanje@matekosor.iz.hr

Ovo djelo doputeno je presnimiti na svoje vlastito osobno raunalo i

koristiti (ukljuujui ispis u jednom primjerku) u osobne svrhe. Zabranjena

je svaka izmjena i objavljivanje ovog djela bez suglasnosti izdavaa. Izriito

je zabranjena svaka upotreba ovoga djela koja bi dovodila do materijalne ko-

risti, a bez pisane suglasnosti izdavaa. Izdava se odrie svake odgovornosti

koja bi proizlazila iz ovog djela. Koritenje na vlastitu odgovornost. Uoene

pogreke molim dojaviti na gornji kontakt.

Citati Biblije i Katekizma Katolike Crkve sprovedeni preko poveznica na

Katolici na Internetu (www.katolici.org)

Prilikom prijevoda biblijskih citata koritena Biblija, Kranska sadanjost,

izdanja 1988. i 1997.

Prilikom prijevoda koriten Katekizam Katolike Crkve, Hrvatska Biskupska

Konferencija, Zagreb 1994.

Ljubav i odgovornost nije izdana na hrvatskom jeziku, original Karol Wo-

jtyla, Mio I Odpowiedzialno, Krakow, Wydawnicto, Znak, 1960., na en-

gleski preveo H. T. Willetts, Love and Responsibility, William Collins Sons

& Co. Ltd. i Farrar, Straus and Giroux, Inc., New York

Vlastito izdanje

Kransko udvaranje u svijetu naglaene spolnosti Vodi za katolike iz

pera oca Thomasa G. Morrowa prirunik je za neoenjene i neudate katolike

koji pokriva sve, od traenja branog druga do planiranja vjenanja.

Uz praktian, zanimljiv, teoloki i znanstveno utemeljen pristup, ova

knjiga

objanjava sto je ljubav. predlae kako moralno hodati u ljubavi s onim koga elim za branogdruga.

obrazlae kako istoa pridonosi zajednitvu i srei. nudi rjeenja u izgradnji komunikacije izmeu spolova. opisuje ideal kranskog braka.

Tiskano izdanje ove knjige moe biti vrijedan poklon vaem prijatelju ili

prijateljici, momku ili djevojci. Meko ukorieno izdanje moe se naruiti na

http://matekosor.iz.hr/hodanje.html.

Marijani

Sadraj

Uvod 9

Odabir pravog suputnika 15

Razumjeti ljubav 31

Najvei izazov: edno udvaranje 47

Zato edno, kransko udvaranje? 51

ivjeti kransko udvaranje 61

Pristojno odijevanje 71

Biblijska uloga udvaranja 79

Strategije kranskog udvaranja 85

Traenje pravoga 103

Traenje prave 115

Osnove komunikacije 123

Proli grijesi i novi poetci 137

Zadovoljstvo u osamljenosti 145

Kranski brak - prvi dio

Ljubav: forma braka 153

Kranski brak - drugi dio

Djeca: plodovi braka 167

Kranske zaruke 181

Katoliko vjenanje 189

Biljeka o autoru 199

7

Uvod

Udvaranje: tenja za intimnim prijateljstvom kako bi se utvrdila

poeljnost braka.

Uobiajeni je tijek dogaaja u Sjedinjenim Amerikim Dravama da se par

upozna, zapone ozbiljno izlaziti dva, tri ili vie puta na tjedan, da spava

zajedno nakon treeg izlaska, a u brak ue nakon otprilike godine i pol. Ono

to slijedi, jest 50 posto vjerojatnosti rastave braka. (U sluaju da su ivjeli

zajedno prije braka, vjerojatnost rastave iznosi 74 posto.) To prati visoka

stopa spolno prenosivih bolesti (prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti

u SAD-u 65 milijuna ljudi nosi neizljeivu spolno prenosivu bolest) i loe

ponaanje prema enama prije i za vrijeme braka.

Ako ti ovi podatci nisu okantni, ne mislim da e ti se svidjeti ova knjiga.

Ali, ako ti se ini da je hodanje u posljednjih etrdeset godina krenulo po-

grjenim smjerom, da su izlasci postali groteskni i da je potrebno iznova

promisliti procedure udvaranja, ova bi knjiga mogla biti ono to trai.

Ako misli da bismo mogli nai lijeka za ovu alost, nasljedujui Isusa

Krista i njegovu Crkvu, itaj dalje. Ipak, upozoravam te, ono to je napisano

ovdje, pomalo je radikalno, moda ak radikalno poput Evanelja samog. Ovo

je knjiga za one koji ele slijediti put to ga je zacrtao Isus, a to je danas

zaista radikalan put (i uvijek je bio). Uza sve to, siguran sam da e, ako

ivi ono to je ovdje napisano biti sretan u ovom ivotu, a i u sljedeem.

Sveenik govori o udvaranju?

Bili smo zajedno gotovo godinu dana, gotovo od trenutka kad smo se

upoznali. Imala je crnu kosu i tamne irske oi, bila je vedra i religiozna, s

iskriavom osobnou. Nazovimo je Judy. Zajedno smo esto razgovarali o

mogunosti braka, tako da joj je ono to sam joj rekao toga dana moralo biti

iznenaenje.

"Judy," rekao sam, "nema smisla da nastavljamo ovu vezu."

"Zato ne?" Njezino razoaranje bilo je jasno vidljivo.

"Zato to elim postati sveenik."

Tako je u dobi od est godina zavrila moja prva velika ljubav. Bio sam

siguran da Bog eli da postanem sveenik. Judy i ja pohaali smo tada prvi

9

SVEENIK GOVORI O UDVARANJU? UVOD

razred u Osnovnoj koli Sv. Gabriel u gradu Riverdalu, drava New York, i

kada gledam unatrag, oboje smo bili zreli za svoje godine.

Nastavio sam s tom milju sljedeih devet godina, izabravi latinski kao

izborni predmet na prvoj i drugoj godini srednje kole kako bih se pripremio

za sveeniki poziv. Tada otkrih djevojke i zapoeh se u pozadini svoga uma

poigravati razmiljanjima o braku i prelasku na istoni obred (op. grkoka-

tolici). Ali, nije prolo mnogo vremena i ja sam u potpunosti odustao od

sveenitva.

Iako sam i ranije ponekad izaao van s djevojkom, zapoeo sam ozbiljnije

izlaziti u drugoj godini srednje kole, razmiljajui o braku tek negdje u

podsvijesti. Prvu veliku ljubav imao sam na fakultetu (ili je to bila druga,

ako bih kao prvu brojio Judy). Ona je bila plavua iz drave Californije,

divne osobnosti, i bila je katolik, ali to joj je bilo sporedno. Nakon to smo

hodali nekoliko mjeseci, zaljubila se u drugog studenta, za kojeg se kasnije i

udala.

Nakon nje dola je Sallie iz Los Angelesa, gdje sam nakon zavrenog

fakulteta dobio posao kao inenjer. Opet plavua, bila je jo privlanija

jer je bila predani katolik. Veza se razvijala dosta brzo, ali nakon nekoliko

mjeseci odluila je poi s prijateljem s kojim se dopisivala, a koji se upravo

vratio iz vojske i time je pomeo s nogu.

Napokon, dola je Mary, iz Belmonta u dravi Massachusettsu, koju sam

susreo kada sam bio zaposlen u predgrau Bostona. Bila je iz ugodne, ka-

tolike obitelji, a i sama je bila predana vjeri. Kada je na moju pronju

odgovorila s "po svoj prilici", bio sam pun vjere jer je i moja majka tako

odgovorila mome ocu kada ju je zaprosio. Ipak, to "vjerojatno" koje je izgo-

vorila Mary nije bilo onako vrsto kao moje majke. Na kraju se, na moju

veliku alost, udala za svoju prethodnu ljubav.

U razdoblju u kojem sam izlazio, od otprilike moje osamnaeste godine pa

sve dok nisam napunio 33, pokuao sam ivjeti u istoi djevianstva. Iako

sam izlazio s nekoliko katolikih djevojaka, one uglavnom nisu bile katolici i

ja sam se nerazborito nadao da emo prije braka moi izgladiti svoje vjerske

razlike. U to vrijeme bio sam oaloen injenicom da je naizgled tako malo

mjesta u Crkvi na kojima bih mogao upoznati dobru enu, katolika, ivahna

duha. Sjeam se kako sam razmiljao da u, ako ikada budem imao priliku,

pokuati stvoriti mjesto gdje se mogu upoznati usamljeni katolici koji ive

u istoi i koji bi takoer eljeli upoznati druge. (Kako bih to napravio kao

oenjen ovjek, bila je uvijek nepoznanica.)

U dobi od 31 godine zapoeo sam se iskreno moliti za vlastito duhovno

zvanje. Umjesto jedne krunice na dan, koju sam molio od svoje 14 godine,

zapoeo sam moliti dvije. Nastavio sam propitivati Gospodina to bi elio

10

UVOD SVEENIK GOVORI O UDVARANJU?

da uinim sa svojim ivotom i obeavao mu da u uiniti to god to bilo.

U dobi od 33 godine, samo malo manje od godine dana nakon to sam se

rastao od Mary, osjetio sam snaan poziv da postanem sveenik. Sve su moje

nade i planovi za brak brzo izblijedjeli dok sam osjeao snanu sreu koja

me obavila kada sam odluio prihvatiti Boji poziv.

Uao sam u sjemenite St. Charles Seminary u gradu Philadelphiji godine

1977. Zareen sam u Nadbiskupiji Washington (DC) godine 1982. U raznim

upnim zaduenjima bio sam kapelan zaduen za grupe mladih, ali svi su

moji napori u privlaenju veeg broja mukaraca i ena katolika u jednu ivu

grupu bili bez uspjeha. Godine 1991., kada sam premjeten u katedralu Sv.

Mateja, susreo sam jednu takvu grupu mladih: malenu i tihu.

Jedne veeri, dok smo razgovarali o nadolazeim planovima, predloio

sam da bi radionica naslovljena "Kranski izlasci u svijetu naglaene spol-

nosti," sasvim vjerojatno privukla ezdesetak ljudi. Primijetio sam da ima

mnogo mladih koji dolaze na molitvu i ispovijed, a takoer na dnevnu i ne-

djeljnu sv. misu. Bilo je izgledno da e dobar program privui velik broj

mladih. Na sastanku nas je bilo oko osam i svi su bili oduevljeni mojim

prijedlogom.

Zajedno smo sastavili program koji je temeljen na Sv. pismu, Crkvenoj

deklaraciji o seksualnoj etici iz 1975., knjizi etiri ljubavi autora C. S. Lewisa

i knjizi pape Ivana Pavla II. Ljubav i odgovornost. Napravili smo nekoliko

malih plakata koje je krasila slika sretnoga mladog para, i istaknuli ih u

svim oblinjim upama kojih smo se mogli sjetiti. Program se odvijao tri

uzastopna petka naveer. Ljudi su stizali odmah nakon posla. Predavanje je

ukljuivalo jednu stanku za vrijeme koje se astilo pizzom.

Doivjeli smo potpun uspjeh. Nastavili smo sljedee jeseni s mjesenim

predavanjem o vjeri te zatim u veoj dvorani ponovili seriju predavanja o

hodanju, na kojoj je svaki tjedan bilo prisutno oko 115 osoba. Tijekom

godina isti smo seminar odrali jo triput, uvijek s visokom posjeenou i

publikom koja nam je bila sklona.

Moram rei da me je sve ovo iznenadilo. Mnogi su previe srameljivi da

bi samcima spomenuli djevianstvo i istou, razmiljajui da njih to ne e

zanimati ili da bi ta tema mlade mogla odbiti. Ali, u stvarnosti mladi ljudi

su bili oduevljeni to su uli nekoga tko govori o tome i eljeli su susresti

druge koji ele sluati o istoj temi.

Na obje serije seminara spomenuo sam mogunost stvaranja dviju grupa

mladih u kojima bi se sastajale osobe istog spola. Ispriao sam kako sam

kao mladi u Los Angelesu bio pozvan na spoj na slijepo, pod nazivom Ples

usidjelica. Te ene, koje su bile sve osim usidjelica, organizirale su grupu u

kojoj su vodile drutveni ivot.

11

SVEENIK GOVORI O UDVARANJU? UVOD

Za ideju grupe osoba istog spola nije bio zagrijan nitko. Napokon,

nekoliko mjeseci kasnije, spomenuo sam tu ideju dvjema djevojkama koje

su mi dole zbog duhovnog voenja. One su odluile pokuati. Drutvo

sv. Katarine (u ast zatitnice neudatih ena, svete Katarine Aleksandrij-

ske) osnovano je samo nekoliko tjedana kasnije. Prilazio sam bogobojaznim

enama koje bih zapazio na misi ili na predavanjima koja su se odravala

svakog mjeseca, i pozivao ih da razmisle ele li se pridruiti grupi. Na prvom

sastanku prisustvovalo je desetak ena. Sastajali smo se svaki mjesec na

molitvu krunice, veeru i razgovor o nekoj vjerskoj temi.

Ubrzo je postalo jasno da ene ele grupu u kojoj mogu potpomagati

jedna drugu u ivljenju katolike vjere i nauiti vie o vjeri. Budui da sam

ja bio taj koji je trebao pridobiti nove lanove svaki mjesec i koji je vodio

rauna da se svi pojave, mogu prijaviti da je redovito dolazila veina onih

koji su se pojavili barem jedanput.

Kako je bilo navedeno na promotivnoj kartici, te su ene bile predane

"dnevnoj molitvi, posebno krunice, svakodnevnoj misi kada je to mogue, i-

tanju duhovnog tiva, ivljenju kranske moralnosti i kranskog gostoprim-

stva te sluenju". Nakon nekoliko godina gotovo tri etvrtine lanica odlazilo

je na misu i molilo krunicu svakodnevno te je italo knjige duhovnog sadraja.

Zapoele su stvarati svakovrsne nove duhovne aktivnosti i drutvene aktivno-

sti protkane duhovnom tematikom.

Tri godine kasnije, kao kopiju Drutva sv. Katarine, mukarci su osnovali

svoju grupu Drutvo sv. Lovre. Mislim da je njima najvei imbenik u

formiranju bila nada da bi se s vremena na vrijeme mogli povezati s Drutvom

sv. Katarine u nekoj drutvenoj aktivnosti. I oni su postali aktivni u vjeri.

Uspostavili su vlastitu seriju predavanja o vjeri, doveli mnoge poznate pre-

davae poput oca Benedicta Groeschela, oca Petera Stravinskasa i Mary Beth

Bonacci, poznatoj po svojim stavovima o istoi na podruju spolnosti.

Dogodilo se da je upravo na podruju spolnosti jo na poetku, meni

tada nepoznat, postojao strah dvije lanice Drutva sv. Katarine da e

moje inzistiranje na ukljuivanju djevianstva i istoe kao dijela programa

drutva roditi neuspjehom jer je teko pronai mukarce koji bi se tome mogli

pokoriti.

Godinu dana kasnije ispriali su mi kako su promijenile razmiljanje i

smijale se svom vlastitom nepovjerenju. Drutvo je uspjelo unato tome.

Zapravo, itav projekt ne bi niti uspio da u program nije bila ukljuena

upravo istoa. Evanelje nikada nije uspjelo kada bi se primijenilo u manje

od 100 posto svoje cjelovitosti.

12

UVOD SVEENIK GOVORI O UDVARANJU?

Jedna od ovih ena kasnije mi je rekla: "Oe, oduvijek sam eljela ivjeti

na ovaj nain, ali nikada nisam znala kako. Ovo je najsretnije razdoblje u

mom ivotu."

U kasnijim poglavljima jo e mnogo biti reeno o drutvima sv. Katarine

i sv. Lovre, a sada se elim vratiti poetnom pitanju: zato sveenik pie o

kranskom nainu udvaranja, hodanja?

Prvo, kao jedinka koja je izlazila jedanaest godina nakon fakulteta, imam

iskustvo kako je teko ostati kranin u svijetu optereenom prevelikim isti-

canjem ljudske spolnosti. Drugo, mnogi su me zamolili da piem o semina-

rima naslovljenima "Kransko udvaranje", koje smo drali u Washingtonu.

Tree, kako sam od 1992. blisko suraivao s drutvima sv. Katarine i sv. Lo-

vre, znam da je hodanje u kranskom duhu mogue i da je vrijedno svakog

truda. Bilo mi je zadovoljstvo promatrati te divne katolike (a mnogi su mi

postali i dragi prijatelji) kako uspijevaju ivjeti svoju vjeru i lijepo se skrasiti

u braku. Na kraju, i prije odlaska u sjemenite osjetio sam da na neki nain

trebam pomoi mladim nevjenanim katolicima kako bi preivjeli period ho-

danja u doba nakon seksualne revolucije. To su bili razlozi zbog kojih sam

odluio napisati ovu knjigu.

Knjiga poinje ovdje.

13

Odabir pravog suputnika

Iznenaujue je koliko mnogo mladih mukaraca i ena jedva imaju slab

pojam to traiti kod buduega branog druga. Veina jednostavno pokuava

pronai nekoga tko ih privlai i zatim upada u vezu. Ako se u meuvremenu

ne dogode znaajne krize, pa ak i ako se dogode, ulaze u brak za koji se

nadaju da e funkcionirati.

Postoji bolji nain: odrediti to eli prije nego zapone.

Uzmi u obzir svoje spasenje

Kada se bira brani drug prvo treba porazmisliti "Hoe li ova osoba po-

moi da dospijem u kraljevstvo Boje?" Za svakoga pravog katolika spasenje

bi trebalo biti prvo o emu razmilja u svakom pothvatu.

Kakav e mi tip osobe zaista pomoi da se spasim? Ovih dana i godina,

prema onome to sam ja vidio, bit e to daleko najbolje postojan katolik

koji prakticira svoju vjeru. Zato? Zbog krize morala koja u ovom trenutku

postoji. Pogledaj realno na dananja pitanja koja pritiu parove u razdo-

blju hodanja: pobaaj i kontracepcija (koja esto na neki nain ukljuuje

pobaaj); broj djece (dobar katolik tei biti otvoren za vie djece od pros-

jenog broja); nedjeljna liturgija; krtenje i obrazovanje djece u vjeri, kolo-

vanje u duhu katolikog uenja po mogunosti i kod kue (op. est sluaj

u SAD-u, u Hrvatskoj roditelji nemaju mogunost izbora kolovanja djeteta

kod kue). Lista kao da raste svakim danom.

Dijelit e itav svoj ivot u najintimnijoj zajednici s osobom za koju se

uda ili oeni. Ni jedna druga osoba ovdje na zemlji ne e ti biti blia, ak

niti tvoj otac, niti tvoja majka (vidi Postanak 2:24). eli li zaista provesti

dobar dio vremena u braku svaajui se s branim drugom koji e boriti

protiv tebe na pitanjima kao to su kontracepcija ili odlazak na nedjeljnu

liturgiju, koji ti ne e dati niti mrvicu potpore u tvomu najznaajnijem i-

votnom poslanju? Ne eli li radije biti s nekim tko e te zaista potpomagati,

a ne boriti se na suprotnoj strani? Postii spasenje dovoljno je teko i bez

utega suprunika koji nije voljan stati iza tebe kao potpora!

Postoji li kakva mogunost za vezu s nekim tko nije katolik? Moda

postoji, ali ta moralna pitanja znaju biti teka i za katolike, da ne spomi-

njemo one koji to nisu. Pitanje koje se treba postaviti jest je li on (ili ona)

15

UZMI U OBZIR SVOJE SPASENJE ODABIR PRAVOG SUPUTNIKA

otvoren (otvorena) tvojim moralnim uvjerenjima. Izgledno je da bi samo

zbilja pobona kranska dua koja vidi dobru stranu katolike vjere bila

takva osoba.

to ako susretne otpalog katolika ili ateista koji se ini veoma dragom

osobom? Moj savjet uvijek je bio: ako ne postanu religiozniji kroz prvih est

mjeseci hodanja, postoji velika vjerojatnost da nikada ne e prihvatiti Krista

ni njegovu Crkvu. Ako ue u brak s takvom osobom, vjerojatno e uvidjeti

da ti tvoj najprisniji prijatelj na zemlji ne e ni na kakav nain pomoi na

tvom putu ka kraljevstvu Bojem.

Nije li putovanje u kraljevstvo Boje tvoja vlastita odgovornost? Zaista,

jest. Ali, kada eli postii odreeni cilj, od pobjede u portskom natjecanju

do ostvarivanja poslovnog ugovora, zar ne eli da sve bude posloeno tako

da ide u tvoju korist? Zato bi zavezao jednu ruku iza svojih lea tako da je

ne moe iskoristiti kada eli postii krajnji cilj, vjeni ivot?

Sada bi neki mogli rei: "Pa, oe, to je lagano vama rei, ali je teko

pronai nekoga takvog. Ako postavite sve te uvjete, bit e gotovo nemogue!"

Slaem se da e to svakako suziti izbor. Ali ne zaboravi, Bog ne kae:

"Pozivam te u poslanje enidbe. Sada idi i sam pronai nekoga." Bog je tu

da pomogne. Ako kae: "Gospodine, idem traiti nekoga tko te ljubi tako

da zajedno moemo njegovati jedno drugog u toj ljubavi", zar misli da e

ti Bog odgovoriti: "Sretno!" Mislim da e ti umjesto toga rei: "Odlino.

Pomoi u ti da pronae nekoga."

Jo su mnogi drugi imbenici pri biranju branoga druga, ali ako pogri-

jei u ovome, moe zavriti u dubokoj nesrei ostatak ivota.

Kako zna da je netko predan katolikoj vjeri? Jedna stvar koju nipoto

ne ini, jest da pita. Gotovo svatko misli da je dobar katolik i kranin

ak i ako nije kroio nogom u crkvu ili se molio godinama. Promatraj! Ide

li na misu svake nedjelje? Ide li na ispovijed? Je li osoba voljna ivjeti

evaneosku krepost istoe, ne samo zbog tebe, ve i zbog Krista? Moli li se

redovito? eli li se moliti s tobom? Je li osoba voljna s tobom razgovarati

o ovim temama? Ako neka osoba odbija razgovarati o vlastitoj duhovnosti,

to je esto stoga jer ju ne posjeduje. Ako razmilja o braku s nekim, ima

svako pravo znati kako se osoba odnosi s tvojim najboljim prijateljem

Bogom. Je li voljna uiti o vjeri itanjem knjige, itd.? Razumije li kri da

je nasljedovanje Krista, kao i ljubav prema drugima teko i ukljuuje istinsku

rtvu? (To je veliko pitanje.)

Ne treba ispitivati nekoga na prvom izlasku, ali kako se odnos razvija,

trebalo bi spomenuti male stvari o svojoj vlastitoj duhovnosti i vidjeti kako

druga strana na to odgovara. Ako nikada ne dobije odgovor, moe biti neto

odreeniji/odreenija: "Bi li se elio/eljela ponekad moliti sa mnom?" Ako

16

ODABIR PRAVOG SUPUTNIKA OCIJENI KOMUNIKACIJU

on/ona odgovori: "To je previe osobno", moe odvratiti: "Da, ja elim

osoban odnos s tobom." Naposlijetku, to moe biti osobnije od braka?

Nemoj se prodati jeftino. Radio sam s mnogo mladih, neudatih i neoe-

njenih katolika koji su nali dobre, religiozne brane drugove, ljude s kojima

mogu dijeliti vlastite vrijednosti. Ovdje ne treba uiniti kompromis, osim

ako odustane i prije nego to pone, kao to mnogi rade. Zahtijevati e

poneto planiranja i truda da nae religioznog sudruga, ali to je dohvatljiv

cilj koji je vrijedan muke.

elja za djecom

Sljedee, sviaju li se njemu ili njoj djeca? eli li on ili ona brojnu obitelj?

Ili, eli li ograniiti broj djece iz sebinih pobuda ili iz straha? Crkva iskazuje

znatnu hvalu onima koji su "s mudrou i javnom smotrenou"

1

dovoljno

dareljivi da podignu "odgovarajue" velik broj djece.

eli li on ili ona posvetiti vrijeme odgoju djece? Vjeruje li on ili ona

u ostanak majke kod kue da bi se brinula za djecu, i u ulogu oca koji ih

uzdrava? Moe li ta osoba biti strpljiva s djecom? Svatko tko ima djecu,

treba biti popustljiv i blage ruke.

Je li on ili ona odgovorna osoba? Zna li biti vrsta u stavu, a ipak njena

pristupom? Poneto od toga teko je otkriti, ali ako ti i tvoj dragi ili draga

provedete neko vrijeme oko djece s neacima ili s djecom prijatelja u tim

e prilikama moi primijetiti njegovo ili njezino ponaanje. Nije potrebno

da on ili ona budu "djeji psiholozi", ali osoba bi trebala biti zainteresirana

da podigne djecu koja e imati vlastitu osobnost i da je spremna uiti kako

ih odgajati.

Ocijeni komunikaciju

Je li osoba vjeta u komunikaciji? Klju je, naravno, zna li na diplo-

matski nain dati tebi do znanja da nije zadovoljan ili zadovoljna tvojim

ponaanjem. Na primjer, "Ti, mangupe, opet si ostavio odjeu na podu,"

nipoto ne e prolaziti u dobrome braku. Ali: "Duo, zna koliko te volim

i cijenim sve to ini za mene. Zanima me bi li mogao napraviti jo samo

jednu malenu stvar? Moe li samo pokuati odnijeti prljavo rublje u kantu

za rublje, molim te?"

Sposobnost da potuje svoga branog druga kada ga pokuava ispra-

viti, velika je stvar u braku. Majstorija je znati iskazati svoje zahtjeve na

pozitivan nain, bez zanovijetanja. Vie o ovome rei emo u poglavlju o

komunikaciji.

17

SLOBODA ZA STUPANJE U BRAK ODABIR PRAVOG SUPUTNIKA

Crvena svjetla i znakovi upozorenja

Je li on ili ona neim ozbiljno sputan/sputana, kao to bi bio narkoman

ili preprodava droge, alkoholiar koji nije prestao piti, ili ak strastveni

kockar? Zbog bilo ega od ovoga trebala bi ti se odmah upaliti crvena svjetla

upozorenja. Ulazak u brak s takvim ovjekom pozivnica je u katastrofu. Ako

te takve osobe esto privlae, odmah potrai struno savjetovanje!

Jedna predivna mlada ena dola je jednom k meni i pitala me to da

uini u vezi sa svojim mladiem koji je upotrebljavao i preprodavao drogu.

Rekao sam joj: "Rijei ga se jo danas! On ti je samo problem!"

"Ali, ja ga volim", nije se dala.

"Ljubav ne e savladati naviku zloupotrebe droge. Nemoj uiniti sebe

nesretnom godinama zbog nekoliko ugodnih trenutaka." Nikad nisam saznao

to je uinila. Nadam se da se je opametila.

Jednom me jedna ena upitala to mislim o tome da nastavi sa svojim

mladiem. "Moli krunicu, ide na misu esto kroz tjedan. Ali, hm, eli me

uvesti u zauzdane seksualne igrice."

"Pobjegni to dalje od njega", rekao sam joj. "On je uasan licemjer."

(Trebala je mene da joj to kaem?)

Jo jedna opasnost: posjeduje li mnogo nagomilanog gnjeva? Gnjev je

otrov za brak. Ako je netko srdit veinu vremena, on ili ona to treba rijeiti

terapijom prije nego ue u brak. U suprotnom, bit e velik problem za

budueg suprunika.

Jedan mi je mu jednom prilikom rekao da je njegova ena ponekad toliko

ljuta na njega da odbija priati sa njim kroz dva uzastopna tjedna. Kakvo

djetinje ponaanje! Kada osjea ljutnju na svoga dragoga ili dragu, moda

ti treba neko vrijeme da se ohladi, ali nakon toga treba biti u mogunosti

razgovarati. utnja kao oruje krajnja je besmislica.

Osobi koja govori: "Ali ja ga (nju) mogu promijeniti", ja kaem: "Idi

u redovnike. Tada e moi mijenjati ljude a da ne ivi s njima." Gandhi

je bio u pravu kada je rekao: "Reformator ne moe dozvoliti da bude blisko

povezan s onim koga eli promijeniti."

Sloboda za stupanje u brak

Jo oko jedne stvari treba biti paljiv: osoba s kojom se sastaje treba

biti slobodna za ulazak u brak. Ako sazna da je osoba bila u braku ve

ranije, prvo joj treba postaviti pitanje: "Ima li ponitenje braka?" Ako

je prijanji brak bio izvan Crkve, bez obzira na to je li ta osoba ili njezin

brani drug bio katolik tada njihovo vjenanje nema valjanosti i pribavljanje

ponitenja gotovo da je formalnost. Ako su, pak, bili vjenani u crkvi, ili ni

jedan nije bio katolik, treba se pribaviti slubeno ponitenje braka prije nego

18

ODABIR PRAVOG SUPUTNIKA VRUE-HLADNI ODNOSI

e biti slobodni ponovno stupiti u brak. (Onaj tko nije katolik, moe dobiti

ponitenje u Katolikoj crkvi ako namjerava stupiti u brak s katolikom.)

to, dakle, ako pita ima li ponitenje, a odgovor je ne? Preporuujem da

jednostavno kae: "Ako dobije ponitenje, javi mi se." Tada biste se moda

mogli ponovo nai, ako bi to tebi odgovaralo. Neki ljudi nemaju nikakve

namjere traiti ponitenje, a ipak, slobodni su da ti se udvaraju. Ako je

osoba rastavljena, a nema ponitenje braka, ona se smatra vjenanom i ne

bi se trebala nikome udvarati.

S druge strane, esto se ne udvaraju za brak; jednostavno samo hodaju

bez namjere stupanja u novi brak. Uzmimo za primjer enu koja je hodala s

rastavljenim mukarcem nekoliko godina. Oboje su bili katolici. Pitao sam

je da li je on traio ponitenje braka. Odgovorila mi je da nije. Nukao sam

je neka ga pita da to uini, ali ona se bojala. Kada sam je vidio nekoliko

godina kasnije, pitao sam je da li je on dobio ponitenje. Odgovor je jo

uvijek bio ne. Rekao sam joj: "Nikada se on s tobom ne e oeniti." Ta

opaska nije bila dobrodola, ali obrazac je bio jasan. Bio je on ovjek koji

je navodno volio ovu enu, ali nije bio voljan pokuati biti slobodan kako bi

stupio s njom u brak. Ona je bila glupa to je hodala s njim. I, naravno,

nikada se nije njome oenio.

Zapamti, takoer, ne dobije ponitenje braka svatko tko ga zatrai. Ne

postoji jamstvo. Nije mudro spetljati se s nekim tko se tek prijavio za

ponitenje. Priekaj dok ga ne dobije prije nego se zaponete sastajati.

Jo jedno sporno pitanje odnosi se na rastavljene osobe. Neke su rasta-

vljene osobe vrlo dobri ljudi kojima su njihovi bivi brani drugovi inili zlo.

S druge strane, neki su iskljuivo odgovorni za rastavu, a ne ele to nikako

priznati. Treba biti iznimno oprezan kada upozna nekoga tko je rastavljen

i kada prosuuje njihov karakter.

Dok je veina procesa prosuivanja tueg karaktera iznimno subjektivna,

pitanje o ponitenju prolog braka mnogo je objektivnije. Osoba ga je ili

dobila ili nije. (Ako je s prijavom za ponitenje tek zapoeto, tada brak nije

poniten.) Ako nema ponitenje, eli izbjei stupanje u romantian odnos

dok ga ne dobije. Bez ponitenja, znai bez hodanja, dobro je pravilo kojeg

se treba pridravati. Oni koji su dobrostivo vrsti u ovom pitanju, utedjet

e sebi mnogo muke i potraenog vremena.

Vrue-hladni odnosi

Vrue-hladan odnos jest onaj koji je jedan dan predivan, a drugi dan

pokvaren. To je glasnik loih vijesti. Problem je da su neki ljudi ovisni o

ljubavi i ne mogu sebe dovesti do toga da prekinu s groznom huljom. "Ne

19

VJENANJE S PRIJATELJEM ODABIR PRAVOG SUPUTNIKA

moe s njim, a ne moe niti bez njega." Ako ima takav osjeaj, mora nai

naina da ivi bez njega ili nje.

Jedna je mlada ena hodala s mukarcem koji je imao sva obiljeja loeg

odabira. Iz onoga to mi je rekla, nije mogla oekivati nita osim jada ako

se uda za njega. inio je da uvijek bude rasplakana, manipulirao je s njom,

nadugo su se raspravljali. esto bi prekinula s njim, ali u roku od mjesec

dana ponovno bi bili zajedno. Pitao sam je ima li kakve zabave u njezinom

ivotu.

"Ne, samo Marvin", rekla je.

"Nije udno to ne moe prekinuti s njim", rekao sam. "Postane ti

dosadno nakon nekoliko tjedana i tada ga nazove. Treba izai van i zapoeti

s nekom ugodnom aktivnou barem jednom na tjedan."

"Ja cijelo vrijeme radim", poalila mi se. "Jedva imam vremena i za

najmanju zabavu."

"Pa, moda e htjeti potraiti drugi posao", predloio sam ja.

Potraila je . . . i prekinula s Marvinom ubrzo nakon toga.

Ulazei u svoje zrele godine, utvrdio sam da toplo-hladni odnosi jedno-

stavno nisu vrijedni muke. "Zato bih udarao glavom u zid?" pitao sam se.

"To je mazohizam." Tako sam odluio da nikada ne u nastavljati s takvom

samounitavajuom vezom kada jednom postanem svjestan da sam u njoj.

Bez obzira na to koliko ja "volio" tu osobu, nakanio sam da u cijelu stvar

zaboraviti. Nisam bio nita bistriji ili pametniji od ostalih vrnjaka. Jedino

to sam ja imao odlinog prijatelja koji mi je pomogao da stvari vidim u

pravom svjetlu: Gospodina (vie o tome uskoro).

Vjenanje s najboljim prijateljem

Osoba za koju se vjena, trebao bi biti tvoj najbolji prijatelj. To je

presudno. Nakon trideset ili etrdeset godina braka tjelesna ljepota moe

izblijedjeti, ali prijateljstvo ostaje zauvijek. Moja vlastita majka uivala je

u prijateljstvu s mojim ocem dvije godine prije negoli se zaljubila u njega.

Prijateljstvo se temelji na zajednikim vrijednostima i pogledima na svijet.

dijelite li vjeru, moralna uvjerenja, poneku zajedniku razonodu, intelektu-

alni interes ili sklonost prema umjetnosti, itanju ili neem drugom? Oboje

moete nauiti dijeliti poneki interes drugoga, ali trebao bi od poetka po-

stojati zajedniki temelj.

Prije mnogo godina mladi je par stupio u brak za koji su njihovi prijatelji

sumnjali da ne e potrajati. Unato njihovim prvotnim sumnjama, svake

se godine par slagao sve bolje. Prijatelj je upitao mua u tajnu njihova

uspjeha. Mu je uspjeh pripisao uzajamnim darovima u povodu godinjica

braka. On se dosta rekreativno bavio fotograjom prije nego to se oenio,

20

ODABIR PRAVOG SUPUTNIKA VANJTINA

ali se toga ostavio jer to nju nije zanimalo. Za njihovu prvu godinjicu

njegova je ena izvukla njegov fotoaparat da bi zajedno napravili nekoliko

slika mrtve prirode, a zatim ih i razvili. apnula mu je: "Ovo je moj dar

tebi, dragi, za nau godinjicu." Potajno je upisala nekoliko sati fotograje

da bi to mogli initi zajedno. Sljedee godine on je uzeo poduku plesa i, dok

su plesali valcer, rekao je: "Ovo je moj dar za godinjicu tebi, draga." Nakon

toga, svake godine na slian su nain darivali jedno dugog i tako uvrivali

svoje prijateljstvo sve vie i vie. Kako je njihovo prijateljstvo raslo, tako je

i njihov brak bio sve vri.

Kemija ima svoje mjesto

Ono to se naziva kemijom meu vam,a ne moe se proizvesti i ako misli:

"Hm, Horacije mi odgovara u svemu, ali nakon dvije godine meu nama

nema kemije", tada on nije dobra brana prilika za tebe. Ne treba osjetiti

vatromet u sebi svaki put kada vidi osobu, ali ona bi te trebala privlaiti,

a ne odbijati. Privlanost se ponekad moe razviti kroz prijateljstvo, ali ne

uvijek.

S druge strane, koliko je vano da si duboko zaljubljen u tu osobu, toliko

da jedva moe izdrati kada si od nje odvojen? Ne mnogo. Ja sam bio

zaluen s mnogim enama prije ulaska u sjemenite, ali esto to nije bilo

mudro. Eros, ta snana elja za dobrim, za lijepim i za istinitim u dru-

gome, nije ni priblino vana za brak kao prijateljstvo i agape, sposobnost

da bezuvjetno preda samoga sebe za dobro onoga koga voli.

Prema tome, ako si bila malo vie zaljubljena u svoju prolu ljubav nego

to si u osobu s kojom si sada, to ne znai da onaj koga sada voli, nije pravi.

Ne treba dostii vrhunac svoga iskustva svaki put kada si s njim ili s njom.

Zasigurno je u naoj kulturi osjeajna ljubav previe naglaena, posebno

u lmovima, no ona nije neto po emu bi sve poinjalo i u emu bi sve

zavravalo. Usprkos tomu, pomoi e ako postoji istinska privlanost prema

drugoj osobi.

Vanjtina je vana . . . ili nije?

to rei o raskonim enama ili o pristalim, hladnokrvnim mukarcima?

Pripazi. Blistave ene mogu biti eljne upravljanja ili osobe koje ne e znati

kako bi prihvatile uglaeno, udoredno postupanje. (Upadljive ene esto

od drugih doive loe ponaanje.) Kada je rije o zgodnim mukarcima,

jedna je sretno udana ena komentirala preda mnom: "Oe, morate rei tim

enama da se ne mogu sve udati za zgodnog mukarca. Ja sam izlazila s

nekoliko pristalih mukaraca i svi se prema meni ponaali uasno. Svi su

bili pokvarena derita!" Kada je mukarac ujedno zgodan i "hladnokrvan"

21

NEOVISNOST O RODITELJIMA ODABIR PRAVOG SUPUTNIKA

nailazi na dvostruku opasnost. Poniznost je ovdje klju. Je li on skroman,

spreman da bude nezapaen neko vrijeme? (To je, usput, glavna osobina

svetosti.) Ili je on bahat i u drutvu uvijek eli privui pozornost na sebe?

Mirni ljudi esto su dobri muevi i oevi.

Neovisnost o roditeljima

Prije mnogo godina jedan me par doao pitati savjet o svojoj vezi. Ona

je bila est godina starija od njega. Brinuli su se zbog razlike u godinama.

Ohrabrio sam ih da to nije problem dok su druge stvari u redu. Problem je bio

to njegovi roditelji nisu htjeli ni uti da bi se njihov sin mogao oeniti stari-

jom enom. On se bojao da bi ga se mogli odrei ako se oeni njome. Rekao

sam mu da mora imati hrabrosti uljudno rei svojim roditeljima da cijeni

njihovu brigu za njegovo dobro, ali da on mora donositi odluke samostalno.

Ako ga oni odbace zbog toga, to bi bio njihov izbor, ali da se on nada da e

oni prihvatiti njega i njegove odluke jer on namjerava uiniti to misli da je

ispravno.

Rekao sam toj mladoj eni da, ako se on ne usprotivi svojim roditeljima

sada, najvjerojatnije nikada i ne e, te bi ga ona tada trebala ostaviti. Na

alost, on se im se nije suprotstavio pa se cijela stvar komplicirala sve vie i

vie.

Drugi mi je mukarac doao i upitao me to mislim o tome da se oeni

svojom zarunicom. Rekao je da bi ponekad gledali televiziju zajedno i

njezina bi im se majka dola pridruiti cijelom veeri. Takoer je rekao da

su nedavno ili kupovati namjetaj, a njena je majka pola s njima i imala

glavnu rije u kupovini. Rekao sam mu da moe upasti u veliku nevolju.

enio se s dvjema enama, a ne jednom.

Jedna se mlada ena vratila u svoj rodni grad i rekla svojim roditeljima

da je susrela mukarca koji bi joj bio odlian mu. Dnevno je iao na priest,

imao plemenitu osobnost i bio doista dobar mladi, ali bio je 12 ili 13 godina

stariji od nje. Njezini su roditelji zakljuili da je ovjek prestar za nju i da

bi se ona trebala udati za svog biveg deka, koji nije bio nimalo poboan.

Tako mu se ona vratila i ponovno poela izlaziti s njim. Neka joj Gospodin

pomogne.

Drugi je par hodao neko vrijeme i stvari su tekle glatko. Tada, jednog

vikenda kada je on vodio svoju majku u Atlantic City, odluio je pozvati

sa sobom i svoju djevojku. Bila je to katastrofa. Obje su ene bile ljutite

na kraju vikenda. Bio je to poetak kraja, koji se dogodio nekoliko mjeseci

kasnije.

Imaj hrabrosti uljudno rei svojim roditeljima da je lijepo od njih to

nude svoj savjet, ali da e ti sam morati donijeti odluku. Ne zaboravi:

22

ODABIR PRAVOG SUPUTNIKA PRIVLAE LI SE SUPROTNOSTI?

"ovjek e napustiti majku i oca svoga da prione uz svoju enu" (Postanak

2:24).

Privlae li se suprotnosti?

Suprotnosti se privlae, kako kau? Moda je to istina za magnete, ali

nije za ljude. esto je ono to te najvie privuklo nekome, stvar koja je

bila posve suprotna tebi, ona stvar koja e te izluivati u braku. Psiholog

Neil Clark Warren pie u Finding The Love of Your Life

2

(op. Potraga za

ljubavi svog ivota): "Gotovo svaka dananja psiholoka studija ukazuje da

je presudno pronai branog druga koji ti je vrlo slian. Ako je drugaiji

od tebe, to moe biti donekle privlano u poetku, ali najtrajniji i najbolji

brakovi najee su oni u kojima su supruzi vrlo slini."

To je logino jer je najvaniji sastojak dobrog braka prijateljstvo. Budui

da je prijateljstvo temeljeno na dijeljenju zajednikog zanimanja, podu-

darnosti su vrlo vane.

Koje su kljune slinosti potrebne nekom paru za uspjean brak? Si-

gurno vjera i moral ine temelj. Osobne navike takoer su vane. Ovdje

su ukljuene karakteristike poput urednosti, pouzdanosti, odgovornosti i

tonosti. Jednom sam izlazio s djevojkom koja je, u prosjeku, svagdje ka-

snila etrdeset i pet minuta. Ako ti to smeta u doba dok hodate, smetat e

ti u braku jo vie. Daljnja vana podruja su navike puenja, jela (zdrava

hrana ili brza hrana), razina energije, nain troenja, sposobnost i volja za

razgovor. To ne znai da trebate prekinuti ako se razlikujete u jednom ili

dva od ovih podruja. Radije, kao to kae Neil Clark Warren, budi oprezan

ako se razlikujete u nekim od ovih podruja, a s razlikama teko izlazi na

kraj. To bi zaista mogao biti problem.

Jedno svojstvo koje moe nadoknaditi velik broj razlika, te olakati

bezbrojne probleme u braku, jest mogunost prilagodbe. To je prijeko

potrebno u svakom odnosu, ali posebno u braku.

Jedan je par bio toliko zauzet obvezama studiranja i posla da su tek na

prvom branom putovanju otkrili koliko su razliiti. Rekli su Neilu Clarku

Warrenu da ne bi mogli prijei preko svojih razlika da nisu bili odgojeni u

brojnoj obitelji u kojoj su se morali nauiti prilagoavati. "Popustljivost

mjesto nesavitljivosti, prilagodljivost umjesto krutosti, moe spasiti brani

par od razaranja meusobnim razlikama. Naravno, potrebno je dvoje ljudi

koji su voljni nagoditi se i prilagoavati", objanjava on.

23

POSTANIMO INTIMNI ODABIR PRAVOG SUPUTNIKA

Biti voljan za usavravanje

Suraivao sam s mnogim branim parovima i jedno svojstvo se istie

meu uspjenim suprunicima svi pokuavaju biti jo bolji. Svi pokuavaju

rasti i prilagoditi se svojemu branom drugu.

Ponekad kada ena trai od svoga mua da on promijeni svoje ponaanje,

on e rei: "Pa, tako sam se oduvijek ponaao. Mora me prihvatiti kakav

jesam." Naravno, ena mora promotriti vlastito ponaanje i vidjeti trai li

od njega neto nerazumno ili kakvu dlaku u jajetu. Ona bi mogla raspraviti

o tome sa sveenikom ili s povjerljivim prijateljem, kako bi se uvjerila da su

njezini zahtjevi opravdani. Jednom kada se uvjeri da ne izlazi izvan razumnih

okvira, vrijeme je za provjeru njega samoga.

Ako on nema namjeru rasti kao osoba, ako se nikada ni za to nije i-

spriao, ako nikada nije napredovao ni u jednom problematinom podruju,

tada on nije dobar kandidat za brak.

Naravno, ne odbijaju promjene samo mukarci. Ako bilo tko - muko ili

ensko - kae: "Morat e me prihvatiti takvoga ili takvu kakva jesam", kroz

period udvaranja, a njihovo je ponaanje zbilja nepodnoljivo, vrijeme je za

povlaenje iz cijelog odnosa. Reci: "ao mi je, ali ne mogu prihvatiti takvo

ponaanje", i budi spremna na zavretak. Bolje sada nego kasnije.

Postanimo intimni

Ne, nije rije o spolnom odnosu. Intimnost o kojoj govorim duhovna je i

emotivna bliskost. Neil ClarkWarren kae da "bliskost ima mogunost podii

vas dvoje iz osamljenog svijeta odvojenosti i prenijeti vas u stratosferu u kojoj

se vai osjeaju ujedinjuju." Psiholozi nam govore da je ta bliskost jedan od

najvanijih obiljeja dobrog braka, meutim, barem jedno istraivanje koje

je prouavalo parove, pokazalo je da ih samo malen postotak iskusi pravu

bliskost.

Svi smo mi stvoreni na sliku i priliku Boga, trojedinoga Boga, Boga koji

je tri osobe. U trojstvu je potpuna intimnost ljubavi meu osobama, a te

su osobe po sebi denirane s obzirom na odnos prema ostalima. Mi sebe

otkrivamo i ispunjavamo samo kroz meuodnos, s Bogom i s drugima.

3

Ali

da bi nas ispunio, na odnos mora biti prisan, a ne povran. Tko bi, nakon

svega, zaista elio povran odnos s Bogom? Zapravo, upravo takav odnos

ini vjeru dosadnom.

Tako je i u braku. Povran odnos meu muem i enom moe biti kobno

dosadan i neispunjavajui. Da bi podijelio intimnost, par treba znati podi-

jeliti svoje najskrivenije misli, elje, osjeaje, strahove i radosti. Kao to Neil

Clark Warren kae u Finding The Love of Your Life:

24

ODABIR PRAVOG SUPUTNIKA KOLIKO VRIJEDI NOVAC?

Upravo kada se otkrije ova informacija iz 'srca' osobe par-

tneri se upoznavaju s uzajamnim nutarnjim hodom. U

ovom procesu otkrivanja, oni dobivaju presudnu informa-

ciju pripadaju li njih dvoje zajedno zauvijek.

Mnogi se od nas mijenjaju tako brzo u ivotu da moda i nemamo svoje

unutranje ja, osobu unutra, koju bismo podijelili s drugima. Ponekad, nae

nam drutvo, koje hita naprijed velikom brzinom, doputa da ivimo ivot na

jedan povran nain, bez razvijanja dubljih, nutarnjih misli i elja. Nikada

se ne pitamo: to mi je najvanije i zato? Koji je moj najvei strah? Koji

su ciljevi moga ivota? Koji su mi ljudi najvaniji? Koje su moje vrline i

mane? elim li rasti kao osoba i na koji nain ostvariti taj rast? to mislim

o prijateljstvu, o zrelosti, o roditeljima, o kolegama, o brai i sestrama?

To su bili primjeri intimnih razmiljanja koja trebamo biti spremni podi-

jeliti s osobom kada je upoznamo. To ne znai da trebamo napraviti listu

stvari i denirati svaku od njih. Moda ih nikada nismo izrazili. Ali kada

imamo vremena razmiljati o njima i kada znamo to mislimo, moemo ih

izraziti u pravom trenutku.

(Usput, kada ene imaju takav prisan razgovor sa svojim muem prije

branih odnosa, one su mnogo osjetljivije. Intimno usmeno openje hrani

intiman spolni odnos.)

Ovdje je pitanje posjeduje li tvoj dragi ili draga bilo kakvu nutrinu i

moe li je podijeliti s tobom? esto mukarci imaju vie problema s takvom

prisnou nego ene. Ponekad e ena rei: "On nikada ne dijeli nita iz dna

svoje due i neugodno mu je kada ja elim razgovarati o stvarima koje su

meni zbilja vane." One ponekad otkrivaju da mukarac nema svoje nutarnje

ja jer ga nikada nije razvio. To moe biti ozbiljan problem, neto na to treba

paziti, na to upozorava Neil Clark Warren.

S druge strane, moe se dogoditi da osoba ima svoje nutarnje ja, ali nema

volje ili elje da ga podijeli s drugim. To takoer moe biti crvena zastava pri

udvaranju. Bliskost moe povezati par zajedno i omoguiti im da postanu

jedan um i jedno tijelo. "Prisnost: ne naputaj svoj dom bez nje."

Koliko vrijedi novac?

Prihod je vaan samo kada je spojen s pravom pobudom. Ako je rije

o "podjednako je lagano zaljubiti se u bogatoga i siromanoga", ili "trebam

pronai nekoga tko e me uzdravati u nainu ivota na koji sam se navikao

ili navikla", tada smo u problemima. Ako se ena eli udati za mukarca koji

ima mogunost zarade koja bi njoj omoguila da ostane kod kue sa svojom

djecom, to je plemenita tenja. Krajnji ishod moe biti isti, ali prava pobuda

odreuje razliku izmeu neba i zemlje.

25

RAZUMNA OEKIVANJA ODABIR PRAVOG SUPUTNIKA

Kada podvuemo crtu, mukarac bi trebao imati dobar posao da bi se

mogao eniti. Ako se on planira oeniti enom koja e ga uzdravati, tada

ona srlja u nesreu. Mukarac bi trebao biti mukarac, potpuno spreman

uzdravati svoju enu i djecu. Ako on to nije, tada nije spreman za enidbu.

Koliko smo esto sluali o mukarcu koji se oenio da bi ga ena gurala kroz

njegovo kolovanje medicine ili prava, a zatim bi on pobjegao s drugom?

Takav odnos moe ponekad i uspjeti, ali cijela bi ta ideja trebala biti znak

upozorenja za enu.

Provjeri ga/nju

Vano je upoznati osobu u raznim situacijama. Poite na izlet na snijegu

zajedno jedan vikend (u grupi, sa odvojenim sobama!); oliite sobu zajedno;

idite kampirati s prijateljima ili kakvom pratnjom; zajedno sudjelujte u do-

brotvornom radu; posjetite bolesnog prijatelja u bolnici. Ako su sve to

zajedno radite izlasci na veeru ili na ples, ne ete se moi upoznati dovoljno

dobro.

Pridaj dosta vanosti na to kako drugi gledaju na tu osobu. to njegovi

ili njezini prijatelji mogu rei o njemu ili njoj? to misle tvoji roditelji? Ako

su ve poznati po dobrom prepoznavanju osobnosti, dobro razmisli o njihovu

miljenju. Ipak, ne zaboravi, odluka je tvoja, a ne njihova.

Naini popis

Nakon to si nekoga dobro upoznala i viali ste se oko godine dana,

moda e eljeti napraviti popis dobrih i loih strana. Odluka o branom

drugu nije vrijeme da se bude skroz rastopljen. Treba biti topao u ljubavi,

ali hladnokrvno promiljen kada vri ovaj izbor. Popisivanje je dobar nain

da prijee preko sljepoe koja je, budi siguran, vjean problem i najveih

veterana udvaranja.

"to ako ja mogu i bolje proi?" razmiljat e neki. Uvijek bi mogao

proi bolje, a takoer bi mogla i tvoja draga. Ovdje nije rije o pronalasku

najboljega mogueg ili savrenog branog druga, ve jednoga dobrog koji ti

odgovara. Promisli o ovjeku koji se rastao od svoje slatke, drage ene da

bi se oenio jednom raniranijom. Kada se druga ena rastavljala od njega,

priznao je: "Rastao sam se od svoga najboljeg prijatelja da bih se oenio

najgorim neprijateljem."

Razumna oekivanja

Neki ljudi pokuavaju biti "realni" prema svomu buduem branom drugu,

pa ine utemeljene ustupke, ali su idealistini kada se radi o vrsti braka kakav

26

ODABIR PRAVOG SUPUTNIKA MOLI SE I RAZMILJAJ

se nadaju imati. Oni su pobrkali poredak stvari. Ako visoko dri svoje stan-

darde odabira partnera, a svoja oekivanja ivota u braku umjereno nisko,

ne e se razoarati.

Jedna me je 35-godinja zaruena ena upitala: "Oe, na neki sam nain

sretna ivotom koji imam sada. Nisam sigurna da se elim odmah udati.

Mislite li da u biti sretnija kada se udam?"

"Ne", odgovorio sam joj. "Brak se moe doivjeti kao teak u prvim

godinama, pogotovo kada su vam djeca jo malena."

"Ako je tako, zato bih se udavala?" pitala je.

"Zato to gradi neto to e biti divno u budunosti. Ako poradi na

svome braku i obitelji, s vremenom e postati vrlo lijepo."

Moj je savjet doao iz iskustva nekoliko parova s kojima sam suraivao

te iz analize psihologa koji su uvjereni da su openito najsretnije ene samci,

zatim oenjeni mukarci, pa udane ene i na kraju mukarci samci. To je

na prirodnoj razini ivota naravno. Uz snanu duhovnost, moe biti jako

sretna bez obzira na svoj status u ivotu.

arko se moli i misli svojom glavom

Jer je ljubav strano slijepa, ak i za najmudrije meu nama, te zato to

nikada me moe biti potpuno siguran da si naao pravu ili pravoga, molitva

mora igrati veliku ulogu u procesu odluivanja. Moli, moli, moli! Moli

dnevno krunicu, idi, ako moe, na misu svaki dan, a na ispovijed barem

jednom mjeseno. I, naravno, ivi u stanju milosti, to jest, bez spolnih

aktivnosti. Ako ivi u Bojoj milosti, imat e Duha Svetoga i njegov dar

savjeta. Biranje branog druga nije vrijeme da bude bez savjeta Duha

Svetoga.

Dok sam bio na studiju, izlazio sam s pametnom i atraktivnom djevoj-

kom. A bila je i katolik. Pa . . . na neki nain. Odlazila je na misu svaki

tjedan, ali preskoila bi nedjeljnu misu i otila kroz tjedan. Bila je i na neke

druge naine tip pobunjenika. Ali, ljubav je slijepa. Mislio sam da je "ona

prava". Unato tome, kada sam se molio, pitao sam Boga da stvari uspiju

ako je to njegova volja, a ako nije, da mi to da do znanja. Nije bila njegova

volja, i dao mi je to do znanja. Prekinula je sa mnom.

U nekoj magli osjeaja nastavljao sam misliti da e se na neki nain

vratiti. "Nikada nikoga nisam volio kao to sam volio nju!" mislio sam.

Popodne bih, dok je glava imala vlast, rekao svome srcu: "Pogledaj, bu-

dalo, ima sree. Ta je ena bila loa i nije bila katolik na pravi nain."

A sljedee jutro probudio bih se sa srcem ponovno zarobljenim: "Ali ja je

volim. Ah, kakva ena!" Do popodneva moj bi zdrav razum ponovno oivio

i predoio razloge zato bih trebao zaboraviti na nju. Nakon nekoliko takvih

27

SPREMNI. POZOR. KRENI! ODABIR PRAVOG SUPUTNIKA

tjedana, podrani mnotvom molitve, moji su se osjeaji predali. Moje je

srce priznalo: "U redu, u redu, predajem se. U pravu si. Bila je loa."

To iskustvo nauilo me dvije stvari. Prvo, molitva je osnova da bismo

uope imali nade u dobar izbor. I ne samo bilo kakva molitva, nego molitva u

kojoj izriito traimo od Boga da uini po svojoj volji. Drugo, da bi ivjela

razumno i sretno, treba se sluiti svojim umom da uvjeri srce na koju

stranu poi. Ako dopusti da te srce vodi, uvijek e biti nesretna. Mora

bezosjeajno udarati razumom da bi uvjerila svoje srce da prihvati to je

pravo. (To je usput reeno analogno nainu na koji razvija vrlinu istoe.)

Spremni. Pozor. Kreni!

to da uini osoba koja se molila, koja je imala vremena upoznati drugu

osobu, a sve je spremno?

Mukarac bi trebao djelovati odluno. Ne budi neodluna kukavica koja

eka znak s neba. Vjeruj u Boju pomo i izbaci pred nju to pitanje.

to sa enom u istoj prilici? to ona treba uiniti ako je sve na mjestu,

hodali su nekoliko godina, odluila je da je on taj, ali se on ne eli obvezati,

bez oitog razloga. Poni tako da mu da mig: "Poinjem se pitati kamo

ide na odnos." Ako se iz toga ne izrodi nita, kreni na sljedei korak, kai:

"Mislim da bi moglo biti dobro za nas da ponemo izlaziti s drugima." Ako

on kae: "Zato, zar me vie ne voli?" jednostavno odgovori: "Volim te, ali

mi imamo problem vremenske usklaenosti, ja sam spremna na obvezu, a ti

nisi." Time izbjegne pritisak na njega, a u isto vrijeme daje mu do znanja

da si ti spremna za brak. Ako on kae: "U redu, hodat emo s drugima",

proizlazi da u nastavku treba to i uiniti. U suprotnom, moe zavriti

poput ene u etrdesetima koja je hodala s mukarcem trinaest godina prije

nego je on prekinuo s njom. Koliko traenje njezina ivota! Neki se mukarci

jednostavno ne mogu obvezati. Pametna e ena to prihvatiti i kada je

ekala razumno vremensko razdoblje, a da je on nije zaprosio, krenut e dalje.

ene se takoer trebaju uvati mukarca koji e ih zaprositi nakon samo

dva ili tri mjeseca. Jedna od najeih razloga za odabir krivog partnera jest

da jedno ili oboje previe ude da se vjenaju. Mene ne zanima ni koliko ste

stari niti koliko "zajedniki" mislite da pripadate jedno drugom. ovjek koji

zaprosi nakon tako kratkog vremena, moda ne e imati strpljenja da izgradi

dobar, vrst odnos. Kai mu da uspori, da ne eli "misliti" o braku dok

se niste udvarali barem devet mjeseci da, pa ak i ako si ti je 39 godina!

Zapravo, studije su pokazale da su dvije godine idealna koliina vremena za

udvaranje prije braka.

28

ODABIR PRAVOG SUPUTNIKA BILJEKE

Zakljuak

Od odreenog broja "osnova" ne bi trebao nikada odstupiti u potrazi za

branim drugom: vrsta vjera, prijateljstvo, bez ovisnosti ili velikih osobnih

problema, prava elja za uzdizanjem dobrog potomstva, sposobnost komuni-

ciranja, sposobnost da se odupre roditeljima koji nameu svoju volju, poneto

kemije meu osobama i elja da se obveu na ljubav u kojoj e darovati sebe.

ene: izbjegavajte vjenog adolescenta, neman eljnu kontrole i laljiv-

ca. Prije nekoliko godina Steve Arterburn i dr. Meg Ring napisali su knjigu

naslovljenu Avoiding Mr. Wrong (op. Kako izbjei krivog mukarca) U njoj

poruuju enama da se ne ure, da prestanu stupati u spolne odnose prije

braka i da pomno istrae mukarca. Uz to, nabrojali su deset krivih tipova

mukaraca koje treba izbjegavati. Lista ukljuuje maminu mazu, vjeno

dijete, nezainteresiranog, ovisnika i nevjernika.

Mukarci: bjeite od ena koje zavode i spletkare.

Oboje: drite svoje mjerilo visoko koliko je to razumno. Bolje je da

budete sami i elite biti vjenani, nego da ste vjenani, a bilo bi vam drae

da ste sami.

To mora biti osoba koja e ti pomoi da doe u nebo. Treba osobu

upoznati u mnogo razliitih prilika, a ne samo na veeri i u kinu. Trebao

bi razmisliti o miljenju drugih ljudi, ali ga prosijati oprezno. Iznad svega,

ostani blizu Gospodinu molitvom, misom, ispovijedi i savjesnim ivotom. Na

kraju, samo po milosti Bojoj moe uiniti pravi izbor.

Biljeke

(1) Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu "Gaudium et

spes" u Drugi vatikanski koncil, Dokumenti, Kranska sadanjost,

Zagreb, 1972. br. 50 i Katekizam Katolike Crkve, HBK, Zagreb

1994. br. 2373.

(2) Neil Clark Warren, Finding the love of Your Life, New York: Simon

and Schuster, 1992.

(3) U Gaudium et Spes, itamo: "Gospodin Isus, kada se molio Ocu, `da

svi budu jedno . . . kao to smo mi jedno' (Ivan 17:21-22) otvorio je

poglede skrivene ljudskom razumu, jer je ocrtao odreenu slinost

izmeu zajednice boanskih osoba i zajednice bojih sinova u istini

i milosru. Ova slinost otkriva da ovjek, koji je jedino bie na

zemlji koje je Bog elio za sebe, ne moe u potpunosti upoznati

sebe osim kroz iskreno darivanje sebe samoga" (br. 24)

29

Razumjeti ljubav

Na posljednjoj godini studija teologije izabrao sam sudjelovati na semi-

naru u kojem su sudjelovali studenti teologije s oblinjih sjemenita. Zajedno

smo raspravljali o raznim teolokim vidicima nae vjere. Nikada ne u za-

boraviti dan kada smo razgovarali o temi ljubavi. Jedan je sjemenitarac

tvrdio da nema naina na koji bi nam Bog mogao zapovjediti ljubiti

2

budui

da je ljubav osjeaj, a osjeaji nisu pod naom voljom. Oni jednostavno tre-

baju doi. Usprkos njegovoj oholosti u pobijanju Svetoga pisma, napravio

je kljunu pogrjeku u shvaanju znaenja ljubavi u dvije zapovijedi koje je

Isus stavio pred nas. Ljubav o kojoj govori Isus, ljubav je volje, a ne ljubav

osjeaja. Na sreu, tada sam upravo itao knjigu C. S. Lewisa The Four

Loves (op. etiri ljubavi) i objasnio mu razliite vrste ljubavi te kako je,

kada se pravilno shvati, Isus zaista mogao zapovjediti ljubav.

Tada sam prvi put otkrio nesporazum koji u nekim jezicima postoji u

vezi pojma ljubavi. Isti sam nesporazum doivio kada sam jednoga dana

raspravljao sa enom iz upe o njezinim problemima s muem. Rekla mi

je da ga vie zapravo ne voli. Pitao sam je da li je zabrinuta za njegovo

dobro pa je rekla da jest. "Tada", rekao sam ja, "ti njega voli. Upravo to

je ljubav koju si dala u zalog na dan vjenanja, a ne neki romantini osjeaj.

Kada mu kae da ga voli, to bi trebalo biti prvotno znaenje ljubavi koju

ispovijeda."

"Nisam mu rekla da ga volim ve dugo vremena", priznala je.

"Zaista, zar ne misli da bi trebala? Napokon, obeala si da e ga voljeti

sve dok ste oboje ivi."

"Ne znam mogu li se dovesti u stanje da mu to sada kaem", odgovorila

je.

Bilo je jasno da ju je on kroz godine povrijedio, a ona je vjerovala da

mora osjeati ljubav da bi je mogla izrei. Doista je udnovato da parovi esto

ponovno ponu osjeati ljubav tek kada je ponovno iskau i rade na njoj. U

svakom sluaju, ovdje je bio jo jedan primjer pomutnje o znaenju ljubavi.

S vremenom sam naiao na mnoge druge sluajeve takvog nesporazuma, od

kojih su neki bili umalo katastrofalni.

Da bismo razumjeli kransko udvaranje, vano je pokuati rijeiti zbrku

u razumijevanju jezika koja se stvara oko razliitih znaenja pojma ljubavi.

31

'AGAPE' (BOANSKA LJUBAV) RAZUMJETI LJUBAV

Postoji, dakle, nekoliko znaenja rijei ljubav, za koja u grkom jeziku stoje

etiri razliite rijei. Prva, agape, esto se prevodi kao "boanska ljubav"

jer je odreena ljubavlju kroz vlastitu rtvu Boga za ovjeka. Druga, philia,

jest prijateljstvo, ponekada zvana i bratskom ljubavlju. Trea, storge, jest

naklonost, znana i kao obiteljska ljubav. etvrta, eros, jest osjeajna ljubav.

Kao to sam spomenuo ranije, C. S. Lewis napisao je klasino objanjenje

tih etiriju dinamika ljubavi. Nekim u se njegovim idejama ovdje sluiti kao

polazinim.

'Agape' (boanska ljubav)

Ljubav koju mu i ena daju u zalog jedno drugom na dan svog vjen-

anja, boanska je ljubav ili kako su je stari Grci zvali agape. To je

najvanija od svih etiriju ljubavi jer je uvjet spasenja: "Ljubi Gospodina

Boga svoga svim srcem svojim, svom duom svojom, svom snagom svojom i

svim umom svojim . . . " (Luka 10:27). Grka rije koja se koristila na ovaj

nain je agapao, izvedenica od rijei agape. Budui da je zapovijed, mora biti

voljni in, a ne osjeaj. Moemo je odrediti kao bezuvjetno darivanje samoga

sebe za dobro ljubljenoga. Drugim rijeima, bila bi to aktivna briga za dobro

ljubljenoga bez ikakvih uvjeta.

Ako ljubi na taj nain, daje svoje vrijeme, svoj novac, svoj trud, sve

to ima, za onoga koga voli. Ali, ne daje bez razmiljanja. Daje samo

koliko je za dobro onoga koga voli. Davanje na nain da ugodi drugome

moe biti boanska ljubav, ali ne uvijek, jer ono to e biti po volji osobi,

nije nuno i ono to je dobro za njega ili nju.

Otac, koji kae svome sinu "ne" kada ga sin pita za Mercedesa na svoj

osamnaesti roendan, iskazuje mu ljubav. ena koja kae ne svome mladiu

kada je on pita za neto suprotno moralu, iskazuje njemu ljubav. Roditelj

koji odbije osigurati stanovanje djetetu koje preprodaje drogu, daje mu "neu-

godnu ljubav". Bog nam osobno prua neugodnu ljubav kada se odbijemo s

njegova puta, dok se na ivot raspada.

Ne postoji nikakvo "ali" u toj vrsti ljubavi. "Ako se bude dobro pon-

aao", "ako mi nastavi ugaati" ili "ako se ne udeblja", nemaju mjesta

ovdje. Roditelji moraju ljubiti svoju djecu na taj dosljedni nain, uvijek

spremni na trud za njihovo dobro, ugaalo to djeci ili ne.

Bog se osobno ba mnogo ne sviamo kada inimo grijeh, ali on e nas

uvijek prihvatiti natrag, jer on je Bog ljubavi. Njegova djelatna briga za nae

dobro ne ukljuuje nikakve uvjete, a on oekuje da ga ljubimo na isti nain.

32

RAZUMJETI LJUBAV 'AGAPE' (BOANSKA LJUBAV)

Agape je esto izraena na jedan tih i dugotrajan nain, bez mnogo

trubakanja. Pedeset godina pranja rublja u obitelji; etrdeset godina poslui-

vanja bolesnih i umiruih; desetljea malih rtava za suprunika i djecu; i-

votno dugo posveenje molitvi i poduavanje male djece. Kao takva, ona je

najmanje uzbudljiva i ak moe biti najdosadnija izmeu svih ljubavi. Ali

ona je najsnanija i prua najveu nagradu na dugi rok.

To je kao kada zalijeva maleno stabalce. Dan za danom, tjedan za

tjednom, godinu za godinom nosi mu vodu i brine se za njega, a njegov

se rast teko primjeuje. Tada jednoga dana, nakon mnogo godina, stablo

procvate i napokon rodi plodom. Tek tada, nakon svega toga naoigled

neizmjernog truda, tada e tek shvatiti da je sve bilo vrijedno truda. tovie,

takva je ljubav jedino to nas moe kao osobe ispuniti. Papa Ivan Pavao

II. pie u Redemptor hominis:

ovjek ne moe ivjeti bez ljubavi. On ostaje bie koje

nije svjesno samoga sebe, njegov ivot nema smisla, ako

mu ljubav nije obznanjena, ako ne susretne ljubav, ako je

ne iskusi i ne uini vlastitom, ako blisko ne surauje u njoj.

Ovu agape ljubav moemo vidjeti u muu ili eni koji su se duboko razoarali

u svojem branom drugu, a ipak to stavljaju na stranu da bi se pomirili i

zalijeili odnos. Vidimo je u onima koji su bili u braku 25 godina i dulje.

Proli su zajedno kroz godine, kroz rane tipine za svaki ljudski odnos, kroz

kunje, kroz tekoe. A sada, jer je njihova ljubav bila istinski bezuvjetna

i jer su nastavili voljeti kada je to prestalo biti ugodno, sada imaju neto

posebno. Postoji odreeni mir, odreena toplina u njihovu braku. Tako

djeluje agape.

Nikada ne u zaboraviti enu koje sam mua posjetio jer je umirao od

raka. Ostavio ju je nekoliko godina prije toga i poao ivjeti s mlaom enom.

Kada se razbolio i njegova drugarica nije eljela vie nita s njim, uzela ga

je njegova ena. Brinula se za njega dok nije umro. Ona je razumjela snagu

boanske ljubavi.

Iako je agape iskorak prema van, vlastito sebedarje, onaj tko ljubi na

taj nain, obino i prima.

3

Dakle, unato tome to agape najee ukljuuje

primanje kao i davanje, kranstvo uvijek naglaava davanje vie nego pri-

manje.

Najvjerniji izraz te boanske ljubavi jest davati "kada to boli". Krist

je to izrazio bez uvijanja: "Nema vee ljubavi od ove, poloiti ivot svoj za

svoje prijatelje" (Ivan 15:13). On je takvu ljubav propovijedao, on ju je ivio

i umro zbog nje. Njegovom milou, mi je takoer moemo ivjeti i umrijeti

po njoj.

33

BRANA ILI LJUBAV IZ IZBORA RAZUMJETI LJUBAV

Brana ili ljubav iz izbora (jedan vid 'agape')

Oblik glagola koji se izvodi iz agapao, ponekad se koristi u Novom za-

vjetu kada se govori o izboru. Krist je rekao: "Nitko ne moe sluiti dvojici

gospodara, jer e jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili e uz jednoga pristajati,

a drugoga prezirati" (Matej 6:24). To znai: on e odabrati ili jednoga ili

drugoga. Postoji dakle, ljubav koju moemo nazvati "izborna ljubav" ili

agape iz izbora. Takvu ljubav treba gajiti za Boga, jer on eli da ga mi

izaberemo iznad svih drugih bogova koji mogu biti u modi. Naa ljubav za

Boga treba imati etiri znaajke: prvo, trajnost, na nain da bi trebala biti

doivotna obveza; drugo, iskljuivost, tako da ne moemo ljubiti ni jednu

ljudsku osobu do krajnosti do koje ljubimo Boga, to jest, svim svojim srcem,

duom i umom; tree, javnost, tako da bismo trebali biti svjedoci te ljubavi

drugima; i etvrto, plodnost, utoliko to bi trebala raati plodovima kroz

unutarnji ivot s Bogom, ivot u milosti.

Unato tome to je ta izborna ljubav jedinstvena, jedna je druga ljubav

zrcali: brana ljubav. Brana je ljubav stvorena na nain da ima iste etiri

osobine: trajnost, tako da je doivotna obveza; iskljuivost, jer svatko ima

samo jednog suprunika; javnost, na nain da se par javno vjena te da

obznani i svoj pristanak ivi javno; i plodnost, tako to je ureena da bi

stvorila novi ivot.

4

Na te naine izborna ljubav u braku simbolizira svijetu

(branu) ljubav izmeu osobe i Boga.

5

Dok brana ili izborna ljubav moe biti iskazana na svaki nain na koji

je i agape iskazana, postoji jedan nain koji joj je jedinstven: tjelesno zajed-

nitvo. S Gospodinom to ukljuuje primanje euharistije. Meu suprunicima

to ukljuuje spolno openje.

Euharistija je, naravno, kruna odluke ljubavi prema Bogu iznad svega i

izvor milosti po kojoj uvamo tu vjernost. Christopher West predlae slinu

analogiju u Good News about Sex and Marriage (op. Dobre vijesti o spolnosti

i braku):

Kada postajemo jedno tijelo s Kristom? Najizraenije

u euharistiji. Euharistija je sakramentalno konzumacija

braka izmeu Krista i Crkve. A kada primamo tijelo naega

nebeskog zarunika u nae vlastito, upravo kao zarunica

zainjemo novi ivot u sebi Boji vlastiti ivot.

Spolna bliskost posveeni je tjelesni znak brane agape ljubavi. Kao takva,

ima iste etiri odrednice koje su spomenute ranije:

(1) Trajnost. Spolni in po sebi vriti za sutranjicom. Bez obzira

na to kakav je prethodni sporazum uinjen, ako meu partnerima

34

RAZUMJETI LJUBAV 'PHILIA' (PRIJATELJSTVO)

ne postoji istinita vjernost, dakle brak, bit e nakon njega po svoj

prilici makar malo osjeaja enje.

(2) Iskljuivost. Nikome tko je istinski zaljubljen ne bi bilo ugodno

dijeliti svoga spolnog partnera.

(3) Javnost. Iako se in openja normalno ne dogaa u javnosti (hvala

Bogu), mu i ena obino ne sakrivaju injenicu da spavaju zajedno.

(4) Plodnost. Spolni je in ustrojen tako da prihvaa prirodnu ponudu

novog ivota. Djeca su plod vjenane ljubavi, te daju svjedoanstvo

o toj ljubavi za cijelu vjenost.

Zato je tako mnogo uitka u spolnim inima? Koja je svrha tog uitka?

Oigledni razlog za uitak u spolnom odnosu jest da bi se ohrabrio pro-

duetak ljudske vrste. Ipak, to ne moe biti jedini razlog, jer su spolni in

i njegovo uivanje doputeni i dobri ak i u onim vremenima kada zaee

nije mogue na primjer, nakon menopauze, u razdobljima neplodnosti i u

sluaju sterilnosti.

elio bih dalje pruiti dokaz da je uivanje u spolnom inu takoer nami-

jenjeno kao podstrek da se uini ta obveza brane ljubavi i da se ona uva.

Drugi Vatikanski koncil nauava:

Ova [brana] ljubav je na jedinstven nain izraena i u-

savrena kroz in koji je pridran braku. Odatle, radnje

unutar braka po kojima je par blisko i edno povezan jesu

plemenite i vrijedne. Iskazane na nain koji je po svemu

ljudski, ove radnje oznaavaju i hrane uzajamno sebedarje

po kojem se suprunici meusobno obogauju u radosnoj

i spremnoj nakani uma.

6

Brana bliskost, prema tome, oznauje i "hrani" neprekinutu obvezu brane

ljubavi mua i ene.

Spolno zajednitvo ujedno je kruna i izvor. To je kruna za odluku

posveenja branoj ljubavi, a izvor ohrabrenja da bi se ta odluka usuvala.

'Philia' (prijateljstvo)

Kao to je C. S. Lewis na pravi nain predloio, prijateljstvo (philia) je u

bitnome odnos temeljen na dijeljenju zajednikih interesa. Ako dva ovjeka

dijele istu vjeru, istu politiku stranku, jednaku ljubav prema glazbi, zabavi,

portu, iste interese razuma, tada e oni vjerojatno nalaziti zadovoljstvo u

vremenu provedenom zajedno. Lewis pravo istie: dok je eros licem u lice,

prijateljstvo je "rame uz rame". Najbolje je kada se uiva s vie osoba jer,

ponovno tako Lewis objanjava, postoji neka vrlina koju kod Marka potiu

jedino Ivan i Ante. A Marko izvlai iz Ivana neto to Tomislav ne moe.

35

'PHILIA' (PRIJATELJSTVO) RAZUMJETI LJUBAV

Philia se moe kultivirati ili se moe sama dogoditi. Uz to, moe biti izmeu

razliitih godita i spolova.

Umjerenost je klju za svako dugotrajno prijateljstvo. Kao i cvijet, bit

e uniteno ako se pridri suvie vrsto; usahnuti e ako se predugo zapusti.

Trebamo se drati s prijateljima, ali ih nikada zaguiti.

Neka prijateljstva izblijede jer se ljudi mijenjaju i odlaze drugaijim

putovima. Ako se to dogodi, prijateljstvo ne treba aliti, nego ga se treba

sjeati u toplini i sa zahvalnou. Ali kada prijateljstvo postane staro i zrelo

poput dobroga vina, treba ga uvati poput blaga.

Uobiajeno, prijatelji pridonose vie ili manje podjednako u meusobnom

odnosu. Ipak, s vremena na vrijeme za jedno ili drugo moe biti nemogue

da daje podjednako. To je trenutak kada agape, ta ljubav sebedarja koja

podupire sve ljubavi, mora preuzeti stvar u svoje ruke. Prijatelj je pokraj

svoga druga u vrijeme kada mu je najpotrebniji. Kroz to vrijeme osoba ne

e dobiti nita iz tog prijateljstva, osim moda spoznaju da je taj njihov

odnos bio vie od obinoga poslovnog odnosa. Tako ono postaje slika naeg

prijateljstva s Bogom.

Sv. Augustin prijateljstvo je drao najveom od svih ljudskih ljubavi

(jer agape je boanska). Zaista, koja od ljudskih ljubavi moe biti vanija u

braku? Dijeliti istu vjeru, istu naobrazbu, iste vrijednosti, iste oblike zabave,

isti ukus - to su stvari na kojima se gradi dobar brak i bez kojih se moe

oskudijevati. Za njega to znai da uzme poduku plesa jer ona voli plesati, za

nju da naui pravila nogometa jer on oboava taj port, to su naini da se

izgradi prijateljstvo koje e podravati onu ljubav na koju su se zavjetovali

u braku.

Prijateljstvo je izraeno kada se meusobno dijele razmiljanja, radosti

pobjede, ili (ako je prijateljstvo duboko) tuga poraza. Ono ukljuuje rizik

i moda ak bol, ali kada se nae pravoga prijatelja, to je vrijedno rizika i

boli.

Meu branim parom prijateljstvo bi trebalo biti duboko. Drugim ri-

jeima, svaki bi trebao moi dijeliti svoje najdublje misli i potrebe, svoje

osjeaje, nade i strahove. Da bi se dijelilo ove stvari, treba imati mnogo

povjerenja, jer ih ne spominje na treem izlasku. Ali kako povezanost i

meusobno povjerenje poinje rasti, par bi trebao eljeti meusobno podi-

jeliti te duboke osjeaje i otkriti to im je zajedniko.

Da bi priali o intimnim temama, oboje moraju zanimati rijei koje izgo-

vara drugi. Kad istrese svoje srce nekome, a taj odgovori, "Kamo emo sutra

izai?" tada zna da postoji problem. Svaka osoba mora imati potovanja i

eljeti podupirati drugoga. Ako postoji strah od odbacivanja, rijei intim-

nosti ne e izlaziti. A, kako Neil Clark Warren istie, u sluaju da dijelite

36

RAZUMJETI LJUBAV 'STORGE' (PRISNOST)

takve stvari, tada meu vama postoji pomno sluanje i prava otvorenost.

Oni koji mnogo razmiljaju u molitvi, kojima je udobno u tiini i koji ne

moraju imati radio ili televiziju upaljenu itavo vrijeme, koji itaju - osobito

knjige o duhovnosti - oni su mnogo bolje pripremljeni na intimnost nego oni

kojima nije potrebno sve nabrojeno. To je drugi razlog zato je vjera tako

vana u moguem supruniku. Vjera, dakle ona koja se zbilja ivi, pomae

pripremiti ovjeka na intimnost, koja ljubavi daje svoju dubinu.

Takva se podjela intime dogaa najlake kada su dvoje sami u priklad-

nom okruenju. Odlazak na veeru uz sjedenje u povuenom dijelu restorana

moe biti odlino mjesto za ovo, kao i duga etnja plaom. Naravno da i vre-

mena krize ili kakvog gubitka esto poslue za takav razgovor u bliskosti.

Parovi koji razgovaraju o svojim neuspjesima i bitkama, uglavnom e imati

mnogo blii odnos nego oni koji to ne prakticiraju. Mukarac i ena trebali

bi imati blizak prijateljski odnos prije nego uope progovore o braku.

Jedna od najznaajnijih stvari koje brani par dijeli, jest podizanje djece.

Djeca su prekrasan zajedniki interes roditelja, pa tako mogu veoma pri-

donijeti njihovu prijateljstvu. Djeca se nikada ne bi smjela promatrati kao

da se upleu u ljubav roditelja, nego kao da hrane tu ljubav. To je razlog

zato parovi ne bi smjeli odgoditi potomstvo da bi sebi dali "vremena za

uzajamno uivanje bez tuih upliva." Djeca e privui roditelje jo dublje u

taj sebedarujui agape, koji je izvor radosti, te takoer dublje u prijateljstvo,

najviu od svih ljudskih ljubavi. Ljubav koja pokuava iskljuiti druge, pa i

kroz kratko vrijeme, bez dobrog razloga potie na sebinost.

Neki od najboljih brakova poinju s prijateljstvom, a ne udvaranjem.

Zapravo, velik broj mladih, kao to je svjedoi knjiga Jushue Harrisa Boy

Meets Girl (op. Mladi susree djevojku), bira prvo ui u prijateljstvo s

nekim tko im se svia. Ako prijateljstvo bude cvalo, tada e mladi predloiti

udvaranje. To je vrlo dobar nain da se zaobie golem pritisak koje moderni

izlasci i hodanje stavljaju na parove. Dananje hodanje esto je vie priprava

za rastavu nego to je priprava za brak!

7

O, kakva je blagodat prijateljstvo! "Vjeran, pouzdana je zatita; i tko ga

je stekao, naao je blago . . . Pravi je prijatelj balzam ivota, nalazi ga onaj

tko se Gospoda boji." (Sirah 6:14)

'Storge' (Prisnost)

Prisnost se ponekada naziva obiteljskom ljubavlju zato to se normalno

dogaa meu lanovima iste obitelji, ali vana je takoer i kod udvaranja.

Povezana je s njenou, s blagom brinou za nekoga.

Prisnost se izraava na mnoge naine: zagrljaj, njean poljubac usnama,

poljubac u obraz, u elo; blagi dodir po ruci, dlanu ili kosi. ini se da je

37

'STORGE' (PRISNOST) RAZUMJETI LJUBAV

dobra, nesebina, edna njenost postala rtvom u naem svijetu nabijenom

spolnou. Mnogi su izgubili tu umjetnost njenosti.

Svi mi osjeamo potrebu za prisnou - blagim pogledom i dodirom.

Takva se naklonost pronalazi izmeu roditelja i djeteta, mua i ene, djevoj-

kom i njezine najbolje prijateljice. Na pravom mjestu i u pravom trenutku,

dodir kojim iskazujemo prisnost predivan je nain da se priopi ljubav.

Ponekad, jedini nain. Prije mnogo godina novinarka Ann Landers pro-

vela je ispitivanje svojih udanih enskih itateljica, upitavi ih je li im drae

"biti milovanom" ili imati spolni odnos. Preko 70 posto izabralo je "biti

milovanom". Ne smatram da je to zato to im se ne bi sviao spolni odnos,

ve zato to odavna nisu bile milovane.

ene mi esto govore da njihovi muevi ele samo spolne odnose. Kada

ih upitam jesu li vodili ljubav prije braka, odgovor je neizbjeno potvrdan.

U tome je problem. Izravna posljedica jest da takvi parovi nikada nisu

razvili naviku izmjenjivanja njenosti. Kada mukarac ima spolni odnos sa

enom prije braka, on esto vidi poljubac i dodir samo kao uvod u taj in.

Takve supruge trebaju pomoi svojim supruzima da shvate vanost njenosti

u dobrome braku. Mu i ena moraju se znati dodirnuti, zagrliti, poljubiti i

biti poljubljeni, a da to ne bude uvod u spolnu aktivnost. Prisnost je vaan

jezik ljubavi, jezik koji bi se trebao nauiti u vrijeme udvaranja.

Tako esto, kada se raspravlja o ednosti u svjetlu vjere, izmjena njenosti

jedva se spomene. Zbog toga su mladi ljudi s pravom zbunjeni oko toga to

je doputeno, a to ne. Tako esto govorimo o onome to se ne bi smjelo

initi, ne dajui pozitivan prijedlog o onome to bi trebalo initi.

Jedan me je mukarac u dobi od 30 godina nazvao nakon jednog seminara

o temi "Kransko hodanje u svijetu prenaglaene spolnosti" i upitao, "Oe,

pa to bih trebao napraviti kada poelim svojoj ljubavi laku no?"

Rekao sam mu: "Pa, mogao bi staviti svoju ruku na njezino lice i vrlo se

sporo primaknuti prema naprijed. Poljubiti je jedanput. Dvaput. Zagrliti

je vrlo polako, vrsto, a opet vrlo njeno. Pritisnuti svoj obraz na njezin i

osjetiti toplinu. Biti e to nain da izrazi svoje istinski tople osjeaje prema

njoj. Tada moda moe rei neto lijepo, poput: "Toliko mi znai", te je

poljubiti po drugi put. Tada kai laku no i poljubi je jo jednom, sporo,

njeno, kao da se boji da bi se mogla prelomiti ako nisi paljiv."

"Nije loe, oe."

"Bilo je to odavna, ali jo uvijek dobro pamtim."

Postoje li drugi romantini izrazi naklonosti, osim poljupca za laku no?

Naravno. Ako je par izlazio ve due vremena, on joj moe dati kratak,

ali njean poljubac u obraz i zagrliti je kada se susretne s njom. Moe

poljubiti njezinu ruku s vremena na vrijeme. Moe dotaknuti njezino lice ili

38

RAZUMJETI LJUBAV SLOBODA U UMJERENOSTI

dotaknuti njezinu ruku kada hodaju. Moe ponekad staviti svoju ruku oko

njezina ramena ili dotaknuti njezinu kosu. Polagani, njeni pokreti snani

su, simbolini i krjeposni izrazi jedinstva.

Ona bi njemu takoer trebala znati iskazati naklonost, osobito ako joj

je dao razloga da bude sigurna u njegovu ljubav prema njoj. Ona moe

nasloniti svoju glavu na njegovo rame dok gledaju lm. Ili ga moe blago

dodirnuti po ruci i njeno ga poljubiti u obraz. Druga je mogunost da uzme

njegovu ruku i stavi je oko svoga struka ili da ga samo uzme za ruku i nasloni

se lagano na njega dok hodaju.

Jedan je dobar mukarac, katolik, rekao da on dijeli prisnost sa svojom

djevojkom tako da bi ona sjedila u njegovu naslonjau dok bi on leao s

glavom u njezinu krilu. Razgovarali bi satima dok se on igrao njezinom

rukom te, kae on, tako izgraivali pravu duhovnu blizinu, tako vanu za

uspjean brak. Rekao sam mu: "To je dobro, ali nipoto nemojte zamijeniti

pozicije!"

To bi uglavnom trebao biti doseg do kojega bi iao tjelesni izraaj ljubavi

u razdoblju udvaranja. Zamisli kakvo bi duhovno i psiholoki zdravo ud-

varanje bilo kada bi to bila prihvaena norma izmjenjivanja njenosti.

Ne zaboravi, kada izmjenjuje njenost, spori pokreti obino oznauju

davanje, potivanje i sluenje onome koga ljubi. Bri pokreti ili strastveniji

dodiri obino ukazuju na traenje, na vlastito zadovoljavanje i sluenje sebi.

Sloboda u umjerenosti

Sada dolazi neto to bi za neke mogao biti veliki korak unatrag. Ali,

to je zdrav iskorak. Mnogi koji su ga uinili, sretni su zbog toga. Problem

koji postoji u naem zapadnom dijelu svijet je hedonistiki pristup uivanju

koji kae: Ako je to ugodno, tada se moram time prenatrpati. Danas,

kada je neto ugodno, mi najee to elimo imati u punoj mjeri, biti time

potpuno zadovoljeni. Ako oboavamo skijati, postajemo "strastveni skijai".

Ako nam se svia tenis, postajemo "ovisnici o tenisu". Ako nam je ugodno

ljubiti se, uskoro emo spavati zajedno.

To, naravno, nije kranski nain. Kranski je pristup uivanju zado-

voljiti se neim za trenutak, a zatim zaboraviti na to. To je pristup uivanju

a da se ne postane ovisan o njemu. Drugim rijeima, ne eljeti niti jednu

stvar ili osobu osim Boga na nain da ne moe biti sretan bez nje. To je

razlog zato je sv. Franjo Asiki viao sv. Klaru samo jednom na godinu;

uivao je u prijateljstvu s njom toliko da nije elio ovisiti o njemu da bi se

osjeao sretnim.

Koji je blagoslov uivati u malim okusima radosti ivota, oslukivati

u njima tihi apat nebeske radosti, bez potrebe biti njihov rob, ak i u

39

ENE: RECITE TO ELITE! RAZUMJETI LJUBAV

malenoj mjeri. Dakle, pravi e kranin biti zadovoljan s malim uitcima,

bilo s hranom, piem, poljupcem za laku no ili ak radou prijateljstva,

bez upornog zahtijevanja jo neega.

Mjesto potpunog zadovoljstva,

8

duboke ispunjenosti, nije ovaj svijet,

ve sljedei. Ako uspijemo, okusimo tek sitne delicije i ugodnosti na koje

naiemo na putu i, ako smo njima zadovoljni, moemo biti smireni na svom

putu prema potpunom i zavrnom ispunjenju u boanskom braku Bojega

Kraljevstva.

Bilo kako postavio letvicu zadovoljstva na koje cilja - na razinu malenih

uitaka koji dolaze, na primjer, uz topao, nevini zagrljaj ili poljubac, ili je

postavi na snano uivanje koje dolazi uz predbrane spolne odnose nekoliko

puta na tjedan - bit e jednako neispunjen. Zato? Zato to su nae udnje

bezgranine i svaki pokuaj njihova ispunjenja konanim stvarnostima zau-

vijek je osuen na neuspjeh. to vie poputamo svom nagonu, bilo to za

egzotinom hranom, alkoholnim piima ili za spolnim odnosom, to oni vie

od nas trae. Ako podesimo oekivanja na doputenu razinu, bit emo pod-

jednako psiholoki zadovoljni kao i da smo ih postavili na hedonistiku. Ali,

postavivi oekivanja na doputenu razinu, lake emo se odvojiti od uitka

i osjeati emo se slobodnima predati sebe u nesebinoj ljubavi (agape). U

suprotnom smo robovi svojih strasti, a drugima se koristimo da bi te strasti

zadovoljili.

ene: recite to elite!

Kada sam spomenuo romantinu njenost grupi mladih ena, one su me

pitale: "Oe, mi elimo upravo to. Ima li mukaraca koji bi bili takvi?"

"Ne, zbilja nema mnogo, ne jo", odgovorio sam. "Morate im pomoi da

postanu kakvima ih elite."

ene, recite mukarcima to vam se svia, a to ne. Ako su pametni,

posluat e. Jedna od mojih ljubavi iz dana prije sjemenita rekla mi je:

"Volim kada dira moje lice." Nisam atomski ziar, ali znao sam dovoljno

da bih joj dirao lice u onim posebnim trenutcima izmjenjivanja njenosti.

Dame, nije manipuliranje kad pitate za ono to vam se svia, ve je to

poduavanje mukaraca da s vama postupaju kako treba. Manipulacija je

jedino ako biste ga eljele prisiliti na neto to on ne eli initi. to ako on

prema vama ne postupa kako biste vi eljele u pitanju prisne njenosti ili u

bilo kojem drugom pitanju? Kaite mu zbogom!

Nije udo da mnogi parovi nikada ne razviju intimnost u razdoblju ud-

varanja. Previe su zaposleni ljubakanjem i zagrljajima, u trenutcima kada

bi trebali priati o stvarima iz dubine svoga srca.

40

RAZUMJETI LJUBAV ODGAANJE POLJUPCA DO BRAKA?

Odgaanje poljupca do braka?

to s ljudima poput Joshue Harrisa,

9

koji je odluio ne poljubiti se dok se

ne oeni, ili poput Elisabeth Elliot

10

i Stevea Woodsa

11

iji su prvi poljupci

bili nakon njihovih zaruka? Je li njihov pristup najbolji?

Mogu razumjeti zato su moda odluili krenuti ovim putem, kada su to-

like stvarnosti poput izmjenjivanja njenosti postale potpuno uronjene u po-

druje spolnosti i na taj nain iskoritavane. Ali, ja mislim da je takav pristup

previe otra reakcija na ovaj svijet u kojem je spolnost previe naglaena.

Postoji golema potreba da vratimo izmjenu njenosti u na svijet, da je

ponovo uspostavimo na mjesto koje joj pripada, da je oistimo od primisli

spolnosti. Izmjena njenosti, kada je ista i plemenita, predivna je stvar.

Kada par odlae poljubac, ma kako edan bio, do braka ili zaruka, mogu

moda implicitno podrazumijevati da je izmjena njenosti samo neto slabiji

oblik spolnog iskoritavanja. A ona to nije. Ona je prelijep izraaj ljubavi

koji ispunja ljudske potrebe.

to je s prisnou u javnosti? Molim vas, vrlo malo i samo na prikladnom

mjestu. Dranje za ruke u etnji, kratki poljubac kada se sastanete ili na

rastanku, zagrljaj u zranoj luci ili dranje za ruke za veerom, to je u redu,

ali dulje njenosti ili poljupci koji se ponavljaju, to osobne stvari koje ne

pripadaju u javnost. Obiaji lijepog ponaanja povezani su uglavnom s tim

da se ostali osjeaju ugodno. Kada muko i ensko jedva mogu drati svoje

ruke dalje jedno od drugog, tada to postaje zbilja neugodno svima ostalima.

Izmjena njenosti, kao to je zapisao Karol Wojtyla (papa Ivan Pavao

II.) u knjizi Ljubav i odgovornost, nije usmjerena prema uivanju, "nego kao

hrana zbliavanju".

12

Ona "ima snagu uzdii ljubav iznad raznih opasnosti

koje vrebaju u egoizmu osjetila. . . " Prisnost je vaan "imbenik ljubavi", ali

on zahtijeva "nutarnju samokontrolu".

Ponekada osoba otkrije da njegova draga ili njezin dragi imaju vrlo malo

sposobnosti za izmjenu njenosti; on ili ona imaju tekoa zagrliti se ili

dotaknuti. Ponekada je ta povuenost uzrokovana strahom od koraka napri-

jed u spolnost u naem svijetu koji je natopljen seksom. Ili, moe biti da on ili

ona dolaze iz obitelji u kojoj je izvanjsko oitovanje prisnosti bilo rijetko. U

svakom sluaju, preporuio bih da o tome raspravite pomno i diplomatski, uz

objanjenje o vanosti pokuaja da polako uspostavite naviku izmjene edne

njenosti. To je neto to se moe nauiti, ali potrebno je to initi postupno,

bez vanjskog pritiska.

Trei je mogui razlog za srameljivost u izmjeni njenosti psiholoka

blokada zbog loih iskustava iz prolosti. U ovom sluaju, za svoju vlastitu

dobrobit, za dobrobit buduega supruga i djece, takvi bi parovi trebali

razmisliti o strunom savjetovanju kojim bi se otkrio uzrok problema. Moe

41

'EROS' (OSJEAJNA LJUBAV) RAZUMJETI LJUBAV

biti jako korisno ako bi uspostavili savjetovanjem s dobrim, iskusnim, kran-

skim savjetnikom.

Da nadodam, kulturno podneblje moe imati golem utjecaj na sposob-

nost izmjene njenosti. Obino se osobe odrasle u junjakom, lipinskom i

istonoeuropskom kulturnom podneblju dosta ugodno snalaze u zagrljajima

i poljupcima unutar obitelji i prijatelja. To ne znai da bi se oni s drugih

podneblja trebali zadovoljiti s minimalnom izmjenom njenosti. Mnoga is-

traivanja pokazuju da izmjena njenosti vrlo terapeutski djeluje za sve,

neovisno o narodu iz kojega potjeu.

Takoer je vano biti prisan s djecom. Kako Gary Smalley napominje u

svojoj knjizi izvrsnoj za roditelje The Blessing (op. Blagoslov) ". . . dodir

koji neto znai, moe dijete zatititi od potrage za drugim, loim prilikama

u kojima bi ispunilo tu potrebu." Isus je sam inio da djeca dou k njemu,

". . . uzeo ih je u naruje, poloio na njih svoje ruke i blagoslovio ih" (Marko

10:16). Papa Ivan Pavao II ide toliko daleko da kae da djeca imaju "posebno

pravo na [primanje njenosti]." Smalley takoer istie da dodir koji nosi

znaenje donosi psiholoku korist, sniava krvni tlak i dodaje dvije godine

ivota suprugu.

Mnogi oevi prestanu pruati zagrljaj i poljubac svojim kerima jednom

kada one uu u pubertet. Moda je to zato to kada se njihove keri ponu

razvijati u ene oni osjeaju da bi ih izraavanjem tjelesne prisnosti mogli

iskoritavati. Nije tako. Mnogo govori o ocu koji poklanja svojoj keri topao,

nevin zagrljaj. Psiholozi koji su istraivali turobne posljedice kod keri koje

njihovi oevi nisu nikada zagrlili, slau se u podravanju prisnosti.

Dakle, mukarci, kada postanete oevi, nemojte zaboraviti vanost pris-

nosti prema svojim kerima i jednako prema svojim sinovima. Uz uviavnost

i osjeajnost, prisnost je velik dobitak, neovisno o godinama.

Izmjena njenosti velika je pomo za mentalnu dobrobit i odlina stvar

koju treba njegovati u razdoblju udvaranja.

'Eros' (Osjeajna ljubav)

etvrta po redoslijedu jest osjeajna ljubav, ili eros. Njezino je znaenje

biti vrlo zadovoljan s nekim ili neim, oboavati to. Ponekada upotreblja-

vamo rije ljubav kako bismo opisali svoje osjeaje prema novoj glazbenoj

liniji, novom automobilu ili novoj kui: "Stvarno (to) oboavam!" Ono to

mislimo je da nam se neto vrlo svia, ali nekako nije dovoljno rei: "Svia

mi se!" "Ljubav" je postala superlativ "svianja".

42

RAZUMJETI LJUBAV 'EROS' (OSJEAJNA LJUBAV)

Pri udvaranju, osjeajna ljubav znai zaluenost, osjeajnu privlanost

koju je, kako se samo ini, nemogue kontrolirati. Papa Ivan Pavao II. naz-

naio je u svojim govorima o teologiji tijela: "Prema Platonu, 'eros' pred-

stavlja unutarnju snagu koja privlai ovjeka prema svemu dobrom, istin-

skom i lijepom. . . . "

13

Dakle, u ovom kontekstu, to znai snanu potrebu za

dobrim, istinitim i lijepim u drugome. Taj snano uzbudljiv osjeaj neka je

vrsta mistinoga iskustva. Kae se da je osoba "zaljubljena".

Er