of 20/20
Ispitni katalog za državnu maturu u školskoj godini 2009./2010. VJERONAUK

Vjeronauk - NCVVOdokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_08-09/Izborni/IK-vjero.pdf · Uvod Vjeronauk je na državnoj maturi izborni predmet. Ispitni katalog za državnu maturu iz Vjeronauka

  • View
    231

  • Download
    4

Embed Size (px)

Text of Vjeronauk - NCVVOdokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_08-09/Izborni/IK-vjero.pdf · Uvod Vjeronauk...

  • Ispitni katalog za dravnu maturuu kolskoj godini 2009./2010.

    Vjeronauk

  • Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Vjeronauka:doc. dr. sc. Ana Thea Filipovi, voditeljica, Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u ZagrebuDejan aplar, prof., Prva srednja kola Beli Manastir, Beli ManastirIvanka Petrovi, prof., Upravna i birotehnika kola, Zagreb Ured za vjeronauk u koli Zagrebake nadbiskupije, ZagrebPetar Smontara, prof., Gimnazija A. G. Matoa, SamoborIvica ivkovi, prof., Gimnazija upanja, upanja.

  • Sadraj

    Uvod 51. Podruja ispitivanja 52. Obrazovni ishodi 5 2.1. Temelji kranske vjere 6 2.2. ivot i povijest Crkve 8

    2.3. Kranska vjera i ivot u suvremenome svijetu 93. Struktura ispita 114. Tehniki opis ispita 12 4.1. Trajanje ispita 12 4.2. Izgled testa i nain rjeavanja 12 4.3. Pribor 125. Opis bodovanja 126. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem 13 6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora 13 6.2. Primjer zadatka viestrukih kombinacija 13 6.3. Primjer zadatka povezivanja i sreivanja 13 6.4. Primjer zadatka dopunjavanja 14 6.5. Primjer zadatka kratkoga odgovora 14 6.6. Primjer zadatka produenoga odgovora 157. Priprema za ispit 15 7.1. Objanjenje izbora obrazovnih ishoda 16

  • UvodVjeronauk je na dravnoj maturi izborni predmet.Ispitni katalog za dravnu maturu iz Vjeronauka temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje to e se i kako ispitivati na dravnoj maturi iz ovoga predmeta u kolskoj godini 2009./2010.Ispitni katalog sadri sve potrebne informacije i detaljna pojanjenja o obliku i sadraju ispita.Njime se jasno odreuje to se od pristupnika oekuje na ispitu.Ispitni katalog usklaen je s odobrenim etverogodinjim Nastavnim planom i programom1 za Vjeronauk u gimnazijama.Ispitni katalog sadri ova poglavlja:1. Podruja ispitivanja2. Obrazovni ishodi3. Struktura ispita4. Tehniki opis ispita5. Opis bodovanja6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem7. Priprema za ispit.U prvome i drugome poglavlju itatelj moe nai odgovor na pitanje to se ispituje.U prvome su poglavlju navedena podruja ispitivanja, odnosno kljuna znanja i vjetine iz ovoga predmeta koje se ispituju ovim ispitom.U drugome je poglavlju, kroz konkretne opise onoga to pristupnik treba znati, razumjeti i moi uiniti, pojanjen nain na koji e se navedena znanja i vjetine provjeravati.

    1 Glasnik Ministarstva prosvjete i porta,Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, kolske novine, Zagreb, 2003.

    Tree, etvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje kako se ispituje, a u njima je pojanjena struktura i oblik ispita, vrste zadataka, nain provedbe i vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina.U estome su poglavlju primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem.Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se pripremiti za ispit.

    1. Podruja ispitivanjaIspitom iz Vjeronauka provjerava se pristupnikovo: poznavanje i razumijevanje temelja kranske vjere poznavanje i razumijevanje ivota i povijesti Crkve poznavanje i razumijevanje podruja ivljenja

    kranske vjere u suvremenome svijetu.

    2. Obrazovni ishodiU ovome su poglavlju za svako podruje ispitivanja odreeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi onoga to pristupnik mora znati, razumjeti i moi uiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu2.Obrazovni ishodi prikazani su, radi bolje preglednosti, u tablicama.U tablicama su detaljno razraeni sadraji koji e se ispitivati te obrazovni ishodi vezani uz pojedine sadraje.

    2 v. poglavlje Objanjenje izbora obrazovnih ishodaObjanjenje izbora obrazovnih ishoda Objanjenje izbora obrazovnih ishoda

  • 2.1. Temelji kranske vjere

    Tablica 1. Temelji kranske vjere

    SADRAJI OBRAZOVNI ISHODI

    KRANSKA OBJAVA I SVETO PISMO

    navesti i objasniti pojam Objave navesti primjere nadnaravne Objave iz Staroga i Novoga zavjeta navesti naine prenoenja Objave objasniti pojam, nastanak, povijesni i geografski okvir Biblije opisati strukturu Biblije navesti jezike kojima su pisane biblijske knjige te jezike i nazive prvih prijevoda Biblije odrediti podjelu biblijskih knjiga prema glavnim knjievnim vrstama i za svaku od njih navesti primjer prepoznati i primijeniti nain citiranja biblijskih knjiga, poglavlja i redaka protumaiti tvrdnju Biblija je rije Boja protumaiti znaenje Biblije za kransku vjeru i ivot

    BIBLIJSKA SLIKA BOGA I ISKUSTVO BOGA

    razluiti i objasniti stadije procesa spoznaje Boga u Starome zavjetu kroz povijesne i drutvene mijene navesti bitna obiljeja starozavjetne slike o Bogu na temelju Izl 3,13 objasniti novost slike Boga kojega objavljuje Isus kroz svoje propovijedanje i djelovanje navesti i protumaiti novozavjetna svjedoanstva vjere u Isusa kao Sina Bojega prepoznati kljune momente objave trojedinoga Boga u Novome zavjetu objasniti posebnost i autentinost kranskoga duhovnoga iskustva razlikovati autentinu religioznost od religioznoga fanatizma i fundamentalizma nabrojiti i objasniti mogunosti (naine i mjesta) kraninova susreta s Bogom danas objasniti narav i vanost sakramenata za kranski ivot protumaiti iskustvo Boje milosti i spasenja na primjeru sakramenta pomirenja navesti bitne elemente, uinke i vanost sakramenta pomirenja za kraninov ivot

    ISUS KRIST VRHUNAC OBJAVE

    navesti nekranske i kranske izvore koji govore o Isusu kao povijesnoj osobi navesti izvore koji prikazuju Isusa Krista kao pravoga Boga i pravoga ovjeka navesti osnovne povijesne injenice o Isusu iz Nazareta navesti kljune odrednice Isusova stila i programa djelovanja navesti bitne poruke Isusova nauavanja protumaiti znaenje pojma Kraljevstvo Boje navesti i objasniti razloge i smisao Isusove smrti navesti dogaaje koji utemeljuju kransku vjeru u Kristovo uskrsnue protumaiti znaenje Kristova uskrsnua za vjeru i ivot krana protumaiti kransku istinu da je Isus Krist jedini otkupitelj i jedini posrednik izmeu Boga i ljudi

  • LJUBAV PREMA BOGU

    protumaiti sadraj i vanost prve Boje zapovijedi navesti i objasniti izraze tovanja Boga definirati i protumaiti pojmove ateizma, agnosticizma i krivovjerja navesti i objasniti oblike povrjede vjere protumaiti biblijsko znaenje imena i njegovu vanost za shvaanje druge Boje zapovijedi objasniti znaenje starozavjetnoga Bojega imena (tetragrama) JHWH etimoloki i funkcionalno navesti naine povrjede Bojega imena protumaiti znaenje dana Gospodnjega u Starome zavjetu objasniti vanost nedjelje kao dana Gospodnjega

    OBZORJA SLOBODE nabrojiti oblike i prepoznati vrste kranske molitve

    KRANSKA NADA U BUDUNOST

    razlikovati i objasniti pojmove apokalipse i eshatologije razlikovati i objasniti biblijsku i svjetovnu apokaliptiku prepoznati biblijske apokaliptike tekstove i njihova glavna obiljeja navesti i objasniti temeljne eshatoloke pojmove (stvarnosti) razlikovati i objasniti pojmove osobnoga suda, posljednjega suda i paruzije (drugi Kristov dolazak) objasniti tvrdnju da je Marija pralik otkupljenoga ovjeka i novoga stvorenja

  • 2.2. ivot i povijest Crkve

    Tablica 2. ivot i povijest Crkve

    SADRAJI OBRAZOVNI ISHODI

    IVOT S CRKVOM I U CRKVI

    navesti i objasniti znaenje pouskrsnih iskustava apostolske zajednice za nastajanje prve Crkve navesti i objasniti etiri bitna posrednitva Crkve u slubi ostvarivanja Kraljevstva Bojega navesti i objasniti vanost sakramenata kranske inicijacije za ivot krana protumaiti univerzalnost i veze jedinstva Crkve razlikovati slube i karizme u Crkvi i navesti primjere jednoga i drugoga nabrojiti tri stupnja svetoga reda i objasniti znaenje toga sakramenta za ivot Crkve objasniti pojam Crkve kao zajednitva prema II. vatikanskome saboru objasniti pojam, vanost i ciljeve ekumenizma

    ZAJEDNICA KOJA OSLOBAA I SLUI POVIJEST CRKVE

    opisati obiljeja i strukturu prve kranske zajednice objasniti znaenje sv. Pavla za razvoj kranstva navesti potekoe s kojima se susretala prva Crkva u svojem okruenju (meu idovima, u susretu s

    antikim svijetom i u Rimskome Carstvu) navesti uzroke, posljedice i znaenje progona Crkve u Rimskome Carstvu objasniti pojam muenitva i nabrojiti ranokranske muenike na naim prostorima objasniti znaenje careva Konstantina i Teodozija za povijest Crkve navesti i objasniti najvanije doprinose Crkve drutveno-kulturnomu razvoju u srednjem vijeku navesti uzroke i posljedice kriarskih ratova i inkvizicije navesti uzroke i objasniti posljedice Istonoga raskola 1054. godine navesti temeljna obiljeja pravoslavlja i razlike u odnosu na Katoliku crkvu objasniti proces pokrtavanja Hrvata i razvoj kranstva na naem prostoru povezati poetke pismenosti u Hrvata s Crkvom objasniti znaenje veza s papom za nastajanje hrvatske drave navesti zasluge pojedinaca iz redova Crkve u naem narodu na razliitim podrujima drutvenoga

    ivota (Bartol Kai, Ruer Bokovi, Augustin Kaoti, Andrija Kai-Mioi, Juraj Haulik, Josip Juraj Strossmayer)

    navesti uzroke te objasniti tijek i ishode Zapadnoga raskola nabrojiti reformatore i objasniti glavne crte njihova nauka (Martin Luther, Jean Calvin, Urlich Zwingli) opisati nastanak i specifinosti Anglikanske crkve objasniti znaenje Tridentskoga sabora u obnovi Crkve nakon reformacije objasniti situaciju Crkve u vrijeme Francuske revolucije objasniti djelovanje i potekoe Crkve u doba prosvjetiteljstva, humanizma i renesanse nabrojiti novosti koje Crkvi donosi II. vatikanski sabor nabrojiti hrvatske svece i blaenike te navesti bitne podatke iz njihova ivota i djelovanja

  • 2.3. Kranska vjera i ivot u suvremenome svijetuTablica 3. Kranska vjera i ivot u suvremenome svijetu

    SADRAJI OBRAZOVNI ISHODI OVJEK U POTRAZI ZA IVOTNIM SMISLOM

    navesti kriterije na temelju kojih ivot izgleda smislenim ili besmislenim navesti tumaenja razliitih znanosti (filozofije, psihologije) i svjetonazora o patnji i smislu ivota (A. Camus, V. E. Frankl)

    OVJEK RELIGIOZNO BIE

    odrediti pojam religije i navesti njezine kljune odrednice navesti osnovne pojavne oblike religioznosti navesti temeljna pitanja na koja religija nastoji dati odgovor protumaiti razliku izmeu naravne i nadnaravne Objave navesti objavljene religije nabrojiti velike svjetske religije razlikovati monoteistike i politeistike religije imenovati zajednikoga praoca triju velikih monoteistikih religija navesti i protumaiti temeljne odrednice idovstva: svete spise, vjerovanje, kult i moral navesti temeljna razdoblja idovske povijesti navesti slinosti i razlike izmeu Pashe i Uskrsa navesti i objasniti temeljne odrednice islama: utemeljitelja, svete spise, vjerovanje, kult i moral navesti i objasniti pet stupova islama protumaiti posebnost kranstva u odnosu na druge monoteistike religije navesti etiri osnovna oblika dijaloga s nekranskim religijama

    TAJNA STVARANJA GOVOR ZNANOSTI I GOVOR VJERE

    razlikovati prirodoznanstveni i biblijski pristup stvarnosti i stvaranju svijeta i ovjeka objasniti biblijski govor o postanku svijeta i ovjeka prema Post 1, 1-2, 4 b protumaiti znaenje pojma ovjek slika Boja

    POZIV NA SLOBODU

    navesti imbenike koji utjeu na razvoj osobnosti razlikovati i protumaiti slobodu od i slobodu za objasniti razliku izmeu vanjske i unutarnje slobode protumaiti poimanje i znaenje Isusa kao osloboditelja

    TEMELJNA OBILJEJA KRANSKE SLIKE O OVJEKU

    objasniti znaenje ovjeka kao osobe i subjekta na temelju biblijskoga teksta Post 1, 26

  • 0

    OVJEK KAO MORALNO BIE

    prepoznati razliite definicije ovjeka u specifinome poimanju pojedinih znanosti o ovjeku razlikovati i objasniti pojmove etike, morala i kranskoga morala navesti Zlatno pravilo moralnosti i objasniti njegovo univerzalno etiko znaenje razlikovati i objasniti prirodni i objavljeni moralni zakon objasniti odnos vjere i morala navesti i objasniti temelj starozavjetnoga morala navesti i objasniti temelj novozavjetnoga morala razlikovati i objasniti pojmove dobro i vrijednost (vrjednota) objasniti pojam savjesti i navesti oblike savjesti navesti i objasniti izvore moralnosti ljudskih ina navesti uvjete o kojima ovisi moralnost ovjekovih ina

    MUKO I ENSKO STVORI IH

    protumaiti znaenje Drugoga biblijskoga izvjea o stvaranju ovjeka za kransko poimanje ovjeka kao mukarca i ene

    navesti i objasniti temelje na kojima poiva kransko shvaanje spolnosti navesti i objasniti biblijsko utemeljenje sakramenta enidbe objasniti narav i smisao braka i obitelji navesti preduvjete za valjano sklapanje sakramenta enidbe navesti i objasniti bitna svojstva kranske enidbe navesti i objasniti odrednice odgovornoga roditeljstva navesti i protumaiti povrjede dostojanstva spolnosti, braka i obitelji

    DOSTOJANSTVO LJUDSKOGA IVOTA

    objasniti temeljni kranski stav prema ljudskome ivotu navesti i objasniti povrjede ljudskoga ivota protumaiti pojam bioetike te navesti podruja kojima se bavi objasniti stav Crkve prema presaivanju organa i navesti opasnosti manipulacije u presaivanju

    organa navesti razloge zbog kojih sve to je znanstveno mogue na podruju biogenetike nije i moralno

    dopustivo navesti i objasniti razloge zbog kojih sve to je znanstveno mogue na podruju reproduktivne

    biologije nije i moralno dopustivo objasniti povezanost sakramenta bolesnikoga pomazanja i skrbi za zdravlje i ivot ovjeka objasniti biblijsko utemeljenje, znaenje i uinke sakramenta bolesnikoga pomazanja

    SUVREMENI OVJEK PRED PITANJEM BOGA

    razlikovati i objasniti pojmove sekularizacije i sekularizma navesti i protumaiti uzroke religioznoga indiferentizma navesti i objasniti oblike i uzroke iskrivljenih predodaba o Bogu objasniti posebnost i autentinost kranskoga duhovnoga iskustva protumaiti povezanost izmeu ovjekove slobode i Bojega doputanja zla i patnje u svijetu prema

    Post 2 navesti i objasniti kranski odgovor na problem patnje navesti i protumaiti dokaze o Bojoj opstojnosti

  • IZAZOVI ZNANSTVENO--TEHNIKOGA NAPRETKA

    objasniti razliku izmeu znanja i mudrosti navesti i obrazloiti prednosti i opasnosti znanstveno-tehnikoga razvoja prikazati i obrazloiti kriterije kranskoga stava u odnosu prema problemima i rizicima napretka navesti i objasniti kriterij autentinosti svakoga napretka protumaiti kransko shvaanje istine i obveze krana prema istini navesti i razlikovati povrjede istine

    LJUDSKI RAD I STVARALATVO

    objasniti razliku i odnos izmeu zvanja i zanimanja protumaiti biblijsko shvaanje i znaenje rada usporediti i protumaiti shvaanje i vrjednovanje rada u socijalnome nauku Crkve i u dananjem

    neoliberalnome kapitalizmu navesti i objasniti kljune odrednice kranskoga socijalnoga nauka objasniti pojmove osobnoga i opega dobra i njihov odnos objasniti pojam i ukljunice etike poslovanja objasniti kransko shvaanje mira protumaiti kranski nauk o pravednome miru i nunoj obrani

    3. Struktura ispitaIspit iz Vjeronauka sadrava 32 zadataka.Tablica 4. prikazuje strukturu ispita prema vrsti zadataka i podrujima ispitivanja.

    Tablica 4. Struktura ispita

    VRSTA ZADATAKA TEMELJI KRANSKE VJERE IVOT I POVIJEST CRKVE KRANSKA VJERA I IVOT U

    SUVREMENOME SVIJETU Zadatci viestrukoga izbora 2 2 2

    Zadatci viestrukih kombinacija 2 2 2

    Zadatci povezivanja 1 1 1

    Zadatci dopunjavanja 2 1 1

    Zadatci kratkih odgovora 2 2 2

    Zadatci produenih odgovora 2 2 3

  • 4. Tehniki opis ispita4.1. Trajanje ispitaIspit iz Vjeronauka je pisani i traje ukupno 90 minuta bez prekida.Vremenik provedbe bit e objavljen u Vodiu kroz dravnu maturu te na mrenim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr).

    4.2. Izgled testa i nain rjeavanjaPristupnici dobivaju omotnicu u kojoj je ispitna knjiica i list za odgovore.Od pristupnika se oekuje da paljivo proitaju upute koje e slijediti tijekom rjeavanja testa.Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priloena je uputa za rjeavanje. itanje ovih uputa je bitno jer je u njima naznaen i nain obiljeavanja tonih odgovora.Zadatke zatvorenoga tipa (viestrukoga izbora, viestrukih kombinacija i povezivanja) pristupnici rjeavaju oznaivanjem slova tonoga/tonih odgovora meu ponuenima. Slova tonih odgovora oznauju se znakom X. Ukoliko pristupnik oznai vie od naznaenoga broja odgovora za pojedini zadatak, taj e se zadatak bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na to to meu oznaenima mogu biti i toni odgovori.Zadatke otvorenoga tipa (dopunjavanja, kratkih odgovora i produenih odgovora) pristupnici rjeavaju upisivanjem tonoga odgovora na za to predvieno mjesto naznaeno u uputi za rjeavanje.

    4.3. PriborTijekom pisanja ispita iz Vjeronauka doputeno je rabiti kemijsku olovku plave ili crne boje.

    5. Opis bodovanjaUkupan broj bodova je 54.Svaki tono oznaen odgovor (na zadatak, odnosno na dio zadatka ukoliko se u zadatku trai vie tonih odgovora) u zadatcima zatvorenoga tipa donosi jedan bod.Svaki tono upisan odgovor u zadatcima dopunjavanja i kratkih odgovora donosi jedan bod.Zadatci produenih odgovora vrjednuju se prema jedinstvenoj ljestvici za procjenu.Ljestvica za vrjednovanje zadataka produenih odgovora prikazana je u tablici 5.

    Tablica 5. Ljestvica za vrjednovanje zadataka produenih odgovora

    OPISIVAI BODOVI Odgovor je logino strukturiran i zadovoljava zahtjeve pitanja. 2

    Pitanje je djelomino odgovoreno (nedostaju informacije ili su samo djelomino tone ili su samo djelomino usmjerene na pitanje).

    1

    Odgovor sadri netone informacije ili one nisu usmjerene na pitanje. Izostanak odgovora.

    0

  • 6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjemU ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki primjer zadatka ponuen je opis te vrste zadatka, obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje, toan odgovor te nain bodovanja.

    6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora

    Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (u kojoj je postavljen zadatak) te etiriju ponuenih odgovora, od kojih je jedan toan.

    U sljedeem zadatku samo je jedan odgovor toan. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka trebate obiljeiti znakom X samo jedan od etiriju ponuenih odgovora.Tko je zajedniki praotac triju velikih monoteistikih religija?A. MojsijeB. IlijaC. AbrahamD. David

    TOAN ODGOVOR: COBRAZOVNI ISHOD: imenovati zajednikoga praoca triju velikih monoteistikih religijaBODOVANJE: 1 bod toan odgovor0 bodova netoan odgovor ili ukoliko je oznaeno vie odgovora

    6.2. Primjer zadatka viestrukih kombinacijaZadatak viestrukih kombinacija sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (u kojoj je postavljen zadatak) te pet ponuenih odgovora, od kojih su dva tona.

    U sljedeem zadatku samo su dva odgovora tona. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka trebate obiljeiti znakom X samo dva od pet ponuenih odgovora.Koja su zajednika obiljeja Pashe i Uskrsa?A. spomendan su Isusova uskrsnuaB. sredinji su vjerski blagdaniC. spominju se prelaska preko Crvenoga moraD. slave ispunjenje Bojega obeanjaE. idovski su blagdani

    TONI ODGOVORI: B, DOBRAZOVNI ISHOD: navesti slinosti i razlike Pashe i UskrsaBODOVANJE: 2 boda oba tona odgovora1 bod jedan toan odgovor0 bodova netoni odgovori ili ukoliko je oznaeno vie od dva odgovora

    6.3. Primjer zadatka povezivanja i sreivanjaZadatak povezivanja i sreivanja sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (pitanja), etiriju estica pitanja te est estica odgovora.

    U sljedeem zadatku svakomu pojmu u lijevome stupcu moete pridruiti samo jedan pojam iz

  • desnoga stupca. Na listu za odgovore uz broj koji oznaava pojam u lijevome stupcu obiljeite znakom X slovo tonoga odgovora iz desnoga stupca.Osobama pridruite slube i djelatnosti koje predstavljaju njihov doprinos znanosti i kulturi u hrvatskome narodu.

    1. Bartol Kai A. isusovac, matematiar, fiziar i filozof

    2. Ruer Bokovi B. biskup, promicatelj zbliavanja kranskoga Istoka i Zapada, utemeljitelj JAZU

    3. Augustin Kaoti C. biskup, izdao prvu hrvatsku gramatiku

    4. Josip Juraj Strossmayer

    D. dominikanac, organizator viega kolstva i Katedralne kole u Hrvatskoj

    E. franjevac, puki pjesnik, knjiga Razgovor ugodni naroda slovinskoga

    F. biskup, utemeljitelj tjednika Katoliki list

    TONI ODGOVORI: 1. C, 2. A, 3. D, 4. B.OBRAZOVNI ISHOD: navesti zasluge pojedinaca iz redova Crkve u naem narodu na razliitim podrujima drutvenoga ivotaBODOVANJE: 4 boda svi toni odgovori3 boda tri tona odgovora2 boda dva tona odgovora1 bod jedan toan odgovor0 bodova svi netoni odgovori ili ukoliko je oznaeno vie odgovora za estice pitanja

    6.4. Primjer zadatka dopunjavanjaU zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovriti zadanu reenicu upisivanjem pojma koji nedostaje na predvieno mjesto. U pridruenoj uputi naznaen je nain rjeavanja zadatka.

    U sljedeem zadatku dopunite reenicu pojmom koji nedostaje. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upiite odgovor na predvieno mjesto.Sveta knjiga islama zove se _______________.

    TOAN ODGOVOR: Kuran ili KuranOBRAZOVNI ISHOD: navesti i objasniti temeljne odrednice islama: utemeljitelja, svete spise, vjerovanje, kult i moralBODOVANJE: 1 bod toan odgovor 0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora

    6.5. Primjer zadatka kratkoga odgovoraZadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove (najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik treba odgovoriti.

    Na sljedei zadatak odgovorite rijeju ili jednostavnom reenicom.Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upiite odgovor na predvieno mjesto.Koji se kranski blagdan smatra blagdanom ustanovljenja Crkve? ___________________

    TOAN ODGOVOR: Duhovi ili PedesetnicaOBRAZOVNI ISHOD: navesti i objasniti znaenje pouskrsnih iskustava apostolske zajednice za nastajanje prve Crkve

  • BODOVANJE: 1 bod toan odgovor0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora

    6.6. Primjer zadatka produenoga odgovoraZadatak produenoga odgovora takoer se sastoji od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove (najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik treba odgovoriti. U zadatcima produenoga odgovora od pristupnika se trai da odgovori u nekoliko reenica.

    Na sljedei zadatak odgovorite u nekoliko reenica. Na listu za odgovore uz redni broj zadatka upiite odgovor na predvieno mjesto.

    Koja je bitna razlika izmeu biblijskoga i prirodoznanstvenoga govora o stvaranju svijeta i ovjeka?PRIMJER TONOGA ODGOVORA: Biblijski govor o stvaranju svijeta i ovjeka je slikovit. On izraava vjeru biblijskoga ovjeka u Boga stvoritelja. Poruka biblijskoga govora jest da je Bog izvor i poelo svega stvorenoga, da on stvara i djeluje iz ljubavi te da je stvaranje poetak njegova trajnoga djelovanja u povijesti svijeta i ovjeka. Prirodoznanstveni govor o stvaranju, naprotiv, eli objasniti kada i kako je nastao svijet i ovjek. Pritom se slui metodama znanstvenoga istraivanja, pretpostavkama i dokazima. Ta dva pristupa imaju razliite ciljeve i zato se meusobno ne iskljuuju.OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati prirodoznanstveni i biblijski pristup stvarnosti i stvaranju svijeta i ovjeka

    BODOVANJE: prema ljestvici za vrjednovanje 2, 1 ili 0 bodova3

    7. Priprema za ispitZa ispit se treba pripremiti uz pomo udbenika i ovdje navedene literature.Popis obrazovnih ishoda pristupnicima moe posluiti i kao lista za provjeru usvojenih znanja.Uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost s nainom ispitivanja.Pristupnicima se savjetuje: prouavanje opisa izgleda testa i primjera zadataka rjeavanje oglednoga primjera testa.

    Literatura za nastavnike:V. Gada N. Milanovi R. Palo M. Vuica D. Vuleti, Traitelji smisla. Vjeronauni udbenik za prvi razred srednje kole, KSC, Zagreb, 2003.V. Gada N. Milanovi R. Palo D. Vuleti, Odvani svjedoci. Vjeronauni udbenik za drugi razred srednje kole, KSC, Zagreb, 2004.X. Lon-Dufour (ur.), Rjenik biblijske teologije, KS, 1969.Katekizam katolike Crkve, Hrvatska biskupska konferencija, 1994.Alexander i sur. (ur.): Biblijski prirunik mala enciklopedija, KS i GZH, Zagreb, 1989.Franzen, A., Pregled povijesti Crkve, Zagreb, KS, 1993.Luji, B., Isusova otvorena antropologija, KS, Zagreb, 2005.Matuli, T., Bioetika, GK, Zagreb, 2001.Muggeridge, M., Isus ovjek koji ivi, KS, Zagreb, 1995.3 v. poglavlje Opis bodovanja. Uz ogledni primjer testa bit e objavljene detaljne razradbe ljestvice i model odgovora za pojedini zadatak.

  • Nemet, L., Teologija stvaranja, KS, Zagreb, 2003.Staguhn, G., Kratka povijest svjetskih religija, Mozaik knjiga, Zagreb, 2004.anjek, F., Kranstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb, KS, 1991.Valjan, V., Bioetika, Svjetlo rijei, Sarajevo, 2004.Valjan, V., Spolni, enidbeni i brani moral, Svjetlo rijei, Sarajevo, 2002.

    Literatura i tekstovi za uenike:V. Gada N. Milanovi R. Palo M. Vuica D. Vuleti, Traitelji smisla. Vjeronauni udbenik za prvi razred srednje kole, KSC, Zagreb, 2003.V. Gada N. Milanovi R. Palo D. Vuleti, Odvani svjedoci. Vjeronauni udbenik za drugi razred srednje kole, KSC, Zagreb, 2004.Biblijski tekstovi: knjiga Postanka 1-2. poglavlje (Post 1-2) iz Evanelja: Isusovo roenje, muka, smrt i uskrsnue, prispodobe o Bojem milosru i kraljevstvu Bojem (barem dva primjera), zapovijedi ljubavi (Lk 10,27) te Isusov odnos prema grjenicima (Lk 7, 36-50) Dj 1- 5 poslanica Hebrejima 1. poglavlje (Hebr 1,1)Lucas Lucas, R., Bioetika za svakoga, Verbum, Split, 2007.anjek, F., Kranstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb, KS, 1991., str. 71.

    7.1. Objanjenje izbora obrazovnih ishodaObrazovni ishodi koji se provjeravaju na dravnoj maturi pretpostavljaju da se Vjeronauk u gimnazijama odrava dva sata tjedno kao to je predvieno Ugovorom izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na podruju odgoja i kulture i Provedbenim ugovorom o katolikom vjeronauku u javnim kolama i vjerskom odgoju u javnim predkolskim ustanovama izmeu Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije.Sastavljai ovoga kataloga ipak su vodili rauna o injenici da se Vjeronauk u veini gimnazija u Republici Hrvatskoj odrava samo jedan sat tjedno. Zato smatraju da se neki vrijedni, ali ovakvim ispitom teko mjerljivi obrazovni ishodi ne provjeravaju na dravnoj maturi. Ti ishodi su posebno naznaeni u ovome dodatku.

    Obrazovni ishodi koji se ne e provjeravati na dravnoj maturi

    TEMELJI KRANSTVA uoiti odnos Boje objave i ovjekova odgovora na

    nju protumaiti biblijsku poruku kroz odnos ovjeka i

    Boga te meuljudske odnose otkriti utjecaje biblijskih motiva na suvremenu

    kulturu i navesti primjere iz knjievnosti, umjetnosti i arhitekture

    objasniti Isusov stav bezuvjetnoga prihvaanja svakoga ovjeka

    protumaiti to znai ivjeti u skladu s vjerom u Isusa Krista

    uoiti vrijednost spasenja ovjeka, stvorenja i svijeta, ostvarenoga u Isusu Kristu

  • uoiti povezanost molitve i ivota prepoznati vanost doprinosa mladih u liturgijskim

    slavljima Crkve prepoznati biblijsko utemeljenje i mogunosti

    dobrovoljnoga kranskoga sluenja prepoznati vjeru kao nadnaravni Boji dar i ovjekov

    odgovor koji ukljuuje svjesno i slobodno predanje Bogu

    prepoznati i objasniti razliite stavove s obzirom na oekivanje budunosti

    ustanoviti utjecaj znanstvene prognostike na vlastito oekivanje budunosti

    povezati kransko shvaanje posljednjega suda s ovjekovom odgovornou pred Bogom

    objasniti znaenje kranske istine da je spasenje u Isusu Kristu ve ostvareno i jo nije u svojoj punini

    uoiti povezanost kranske nade u dovrenje i oblikovanje vlastitoga ivota

    IVOT I POVIJEST CRKVE prepoznati doprinos Crkve u razvoju znanosti i

    demokracije te njezino zalaganje za socijalnu pravdu prepoznati razloge stradanja Crkve u vrijeme

    totalitarnih sustava (nacizam, komunizam) i tijekom Domovinskoga rata

    navesti glavna vjerovanja starih Hrvata prije pokrtenja (staroslavenska vjerovanja)

    KRANSKA VJERA I IVOT U SUVREMENOME SVIJETU objasniti povezanost naina ivota i ivotnih ciljeva s

    pitanjem smisla ivota ispitati odnos pojedinih velikih religija prema

    socijalnoj, kulturnoj i politikoj stvarnosti navesti primjere poznatih znanstvenika koji su bili

    osvjedoeni vjernici objasniti procesualnost stvaranja i ulogu ovjeka kao

    sustvaratelja zauzeti osobni stav prema injenici da je Bog povjerio

    svijet ovjeku na odgovorno upravljanje objasniti razliku izmeu zrele i nezrele osobnosti objasniti ulogu prijateljstva u procesu razvoja

    osobnosti navesti imbenike koji pomau ostvarenju

    prijateljstva i one koji ga onemoguuju navesti razliku i obiljeja zaljubljenosti i ljubavi navesti najee potekoe i dileme adolescentne

    dobi protumaiti vanost ljubavi kao norme ljudske

    spolnosti i odnosa meu spolovima prepoznati obitelj kao temelj za razvoj osobnosti usporediti i kritiki propitati vladajue vrjednote u

    obitelji i izvan nje uoiti povezanost izmeu adolescentne krize i

    razliitih oblika bijega od stvarnosti prepoznati opravdanost tenje za slobodom i

    razlikovati naine shvaanja slobode protumaiti bioloku, psiholoku i drutvenu

    uvjetovanost slobode uoiti povezanost slobode i tolerancije objasniti slobodu kao ovjekov poziv i vrhunsko

    ostvarenje uoiti smisao ovjekove slobode na temelju Objave prepoznati u biblijskoj slici ovjeka uporite za

    meuljudske odnose objasniti razliku izmeu biblijskoga i suvremenih

  • poimanja ovjeka

    razumjeti teoloko i antropoloko poimanje ovjeka kao stvorenoga, ranjenoga, spaenoga, etikoga i besmrtnoga bia

    prepoznati drutvene utjecaje na oblikovanje kriterija odreivanja dobra i zla

    prepoznati slinosti temeljnih moralnih zahtjeva u svjetskim religijama

    objasniti tvrdnju da je Isus Krist mjera kranske moralnosti

    protumaiti tvrdnju da je Bog najvie dobro prepoznati razliku izmeu spola i spolnosti

    (seksualnosti) protumaiti kransku obvezu promicanja ljudskoga

    ivota navesti primjere doprinosa poznatih krana u skrbi

    za bolesne navesti naine na koje treba uvati i promicati vlastito

    i tue zdravlje objasniti uzroke i posljedice najuestalijih

    autodestruktivnih ponaanja mladih te navesti najuinkovitije naine prevencije takvih ponaanja

    prepoznati razliite pristupe problemu patnje u suvremenih ljudi

    prepoznati naela i koncepte kojima se nastoji etiki ovladati problemima napretka

    prepoznati doprinos krana rjeavanju problema znanstveno-tehnikoga napretka

    prepoznati istinu, pravdu i mir kao puteve ostvarivanja opega dobra

  • 0

    Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja