�Ispitni katalog za državnu maturuu školskoj godini 2009./2010.

LIKOVNAumjetNOst

�

Stručna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Likovne umjetnosti:doc. art. mr. sc. Davorka Brešan, voditeljica, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Osijeku Ira Mardešić, prof., XVIII. gimnazija, Privatna klasična gimnazija s pravom javnosti, ZagrebSanja Nejasmić, prof., Srednja škola „Bol”, BolKristina Rismondo, prof., XV. gimnazija, ZagrebJasna Salamon, prof., XVI. gimnazija, Zagreb.

�

SadržajUvod 51. Područja ispitivanja 52. Obrazovni ishodi 5 2.1. Arhitektura i urbanizam 6 2.2. Slikarstvo, kiparstvo, grafika, dizajn i video 63. Struktura ispita 84. Tehnički opis ispita 9 4.1. Trajanje ispita 9 4.2. Izgled testa i način rješavanja 9 4.3. Pribor 105. Opis bodovanja 10 5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline 10 5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline 106. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem 11 6.1. Primjer zadatka višestrukoga izbora 11 6.2. Primjer zadatka višestrukih kombinacija 11 6.3. Primjer zadatka povezivanja i sređivanja 11 6.4. Primjer zadatka dopunjavanja 12 6.5. Primjer zadatka esejskoga tipa 127. Priprema za ispit 13 7.1. Razradba obrazovnih ishoda 14

�

�

UvodLikovna umjetnost je na državnoj maturi izborni predmet.Ispitni katalog za državnu maturu iz Likovne umjetnosti temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje što će se i kako ispitivati na državnoj maturi iz ovoga predmeta u školskoj godini 2009./2010. Ispitni katalog sadrži sve potrebne informacije i detaljna pojašnjenja o obliku i sadržaju ispita. Njime se jasno određuje što se od pristupnika očekuje na ispitu. Ispitni katalog usklađen je s odobrenim Nastavnim planom i programom1 za Likovnu umjetnost u gimnazijama.Ispitni katalog sadrži ova poglavlja: 1. Područja ispitivanja2. Obrazovni ishodi3. Struktura ispita4. Tehnički opis ispita5. Opis bodovanja6. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem7. Priprema za ispit.U prvome i drugome poglavlju čitatelj može naći odgovor na pitanje što se ispituje. U prvome su poglavlju navedena područja ispitivanja, odnosno ključna znanja i vještine iz ovoga predmeta koje se ispituju ovim ispitom. U drugome je poglavlju, kroz konkretne opise onoga što pristupnik treba znati, razumjeti i moći učiniti, pojašnjen način na koji će se navedena znanja i vještine provjeravati.

1 Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, broj 1, Školske novine, Zagreb, 1994.

Treće, četvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje kako se ispituje, a u njima je pojašnjena struktura i oblik ispita, vrste zadataka te način provedbe i vrjednovanja pojedinih zadataka i ispitnih cjelina.U šestome su poglavlju primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjem.Sedmo poglavlje odgovara na pitanje kako se pripremiti za ispit.

1. Područja ispitivanja Ispitom iz Likovne umjetnosti provjerava se:• poznavanje i razumijevanje arhitekture i urbanizma kao glavnih prostora ljudskoga življenja • poznavanje i razumijevanje vizualnih disciplina likovne umjetnosti.Dakle, ispituju se dostignuta razina znanja te kompetencija pristupnika u ovim područjima:• arhitekturi i urbanizmu (kao naglasak namjene vezane za svakodnevni ljudski život) • slikarstvu, kiparstvu, grafici, dizajnu i videu (vizualnim disciplinama u kontekstu vremena i prostora).

2. Obrazovni ishodi U ovome su poglavlju za svako područje ispitivanja određeni obrazovni ishodi, odnosno konkretni opisi onoga što pristupnik mora znati, razumjeti i moći učiniti kako bi postigao uspjeh na ispitu2.

2.1. Arhitektura i urbanizamOd pristupnika se očekuje da zna, odnosno može:• prepoznati i razlikovati tradicionalne i moderne 2 U poglavlju Priprema za ispit nalazi se dodatna razradba obrazovnih ishoda. Uz svaki su obrazovni ishod naznačeni bitni pojmovi i pri- mjeri koji se na njega odnose.

�materijale i elemente konstrukcija u arhitekturi • prepoznati arhitektonske odnose u megalitima i ranim nastambama • prepoznati i crtežom označiti strukturu i funkcije pretpovijesnoga i antičkoga urbanoga prostora, rezidencijalne arhitekture i samostanskoga kompleksa • prepoznati i crtežom naznačiti načela komponiranja u arhitekturi Egipta i Mezopotamije• prepoznati i crtežom naznačiti strukturu, dijelove i proporcije na tlocrtima, presjecima i pročeljima grčkih i rimskih hramova • uočiti povezanost kasnorimskih, ranokršćanskih i ranobizantskih građevina – prostor i konstrukcija• uočiti kontinuitet između bizantske i islamske arhitekture• prepoznati prostorne i konstruktivne elemente predromaničkih sakralnih građevina• razlikovati romanički i gotički okvir života• razlikovati konstruktivne, prostorne i elemente raščlambe romaničkih, gotičkih i renesansnih sakralnih i profanih građevina te njihovu kompoziciju s obzirom na strukturu i masu• razlikovati i crtežom naznačiti gotičku, renesansnu i manirističku koncepciju grada i trga • opisati i crtežom naznačiti antičke i renesansne arhitektonske elemente i načela komponiranja na renesansnim građevinama • prepoznati i crtežom naznačiti složenost i višesmislenost graditeljskoga rješenja manirističke arhitekture • prepoznati elipsu i načelo jedinstvenosti u baroknome graditeljstvu • razlikovati i usporediti načela slaganja prostora renesansne i barokne arhitekture

• imenovati i objasniti elemente historijskih stilova na snimkama pročelja arhitekture XIX. st.• usporediti urbanistička rješenja baroka i XIX st. te uočiti raspad povijesne urbane cjeline • usporediti organička i funkcionalistička djela rezidencijalne stambene arhitekture XX. st. s obzirom na tlocrtno rješenje i odnos prema okolini• prepoznati ulogu višekatnica u urbanizmu XX. st.• usporediti arhitekturu moderne, postmoderne i dekonstruktivizma s obzirom na oblikovne mogućnosti novih građevinskih materijala • usporediti stambenu arhitekturu secesije, moderne, postmoderne i dekonstruktivizma s obzirom na funkciju • prepoznati glavne karakteritike svjetskih kretanja u hrvatskoj arhitekturi javnoga programa XX. st.

2.2. Slikarstvo, kiparstvo, grafika, dizajn i videoOd pristupnika se očekuje da zna, odnosno može:• razlikovati i imenovati slikarske, crtačke i grafičke tehnike na primjerima• razlikovati vrijednosti boja i njihove odnose• prepoznati i imenovati skulpturu prema tehnikama i temi • prepoznati i razlikovati apstraktne i figurativne oblike u slikarstvu i skulpturi pretpovijesti • prepoznati i crtežom naznačiti stilizaciju i naturalizam te odnos dinamike i statike kod kiparstva staroga vijeka• razlikovati i objasniti načine oblikovanja unutar formata: friz, metopa i zabat (timpanon) te imenovati promjene u proporcijama ljudskoga tijela na kiparskim djelima staroga vijeka• razlikovati odnos lika i pozadine na antičkim grčkim slikama

�• razlikovati prostorne planove i imenovati slikovne prikaze s obzirom na simboliku i smještaj u prostoru egipatskoga, rimskoga i bizantskoga objekta• prepoznati i crtežom naznačiti ornamentalne karakteristike pletera • prepoznati i crtežom naznačiti hijerahijske odnose, zakon kadra i karakteristike plošnoga oblikovanja na reljefu i minijaturi predromanike i romanike• prepoznati i objasniti podređenost cjelini u slikarstvu romanike• prepoznati i objasniti načelo odvajanja na kompoziciji gotičkoga portala• prepoznati i crtežom naznačiti pokušaje geometrijske rekonstrukcije prostora na slikarskim djelima gotičkih majstora• objasniti odnos prema temi i kadru u gotičkome slikarstvu Istre i Hrvatske • prepoznati i crtežom naznačiti iluzionističke i načenjske elemente (ikonografska analiza) i racionalna rješenja na renesansnoj slici i reljefu • prepoznati i objasniti renesansna postignuća na djelima hrvatskih renesansnih kipara • razlikovati vrste skulptura u renesansi i manirizmu s obzirom na temu, kadar i stupnjeve plastičnosti • razlikovati i crtežom naznačiti odnose arhitekture i skulpture na kompoziciji cjeline u gotici i renesansi• prepoznati novu dinamičnost u skulpturi i slici manirizma • prepoznati i objasniti iluzionizam u slikarstvu i arhitekturi renesanse, manirizma i baroka • razlikovati žanrove u slikarstvu baroka i rokokoa• prepoznati sintezu arhitekture, slikarstva i kiparstva u baroku

• usporediti klasicističku i romantičarsku koncepciju slike s obzirom na temu, boju i odnos prema formatu• usporediti djela realizma i impresionizma s obzirom na uporabu boja• istražiti nove karakteristike kompozicije, rukopisa, boje i linije u ekspresionizmu i njegovim pretečama• uočiti promjene u hrvatskome slikarstvu s kraja XIX. i prve polovine XX. stoljeća• prepoznati korijene kubizma u postimpresionizmu • razlikovati lirsku i geometrijsku apstrakciju i figuraciju u slikarstvu• prepoznati elemente kubizma u slikarskim i kiparskim pravcima XX. st.• istražiti mogućnosti rastvaranja površine u impresionističkim djelima kiparstva i razlikovati apstrakciju i figuraciju u kiparstvu• prepoznati glavne karakteristike slikarskih i kiparskih djela futurizma, metafizike i nadrealizma • povezati objektnu umjetnost s načelom montaže materijala• usporediti sličnosti i razlike između fotografije i slikarskoga djela• analizirati uporabu likovnih elemenata i postupaka na djelima ekspresionističkih pravaca XX. st. (fovizam, Most, Plavi Jahač, nova objektivnost i apstraktni ekspresionizam) • prepoznati sličnosti između stripa, fotografije i filma• objasniti na koji se način privlači pažnja promatrača u pop-artu i op-artu• uočiti povezanost sveukupnoga vizualnoga okruženja u djelima konceptuale, happeninga i preformansa• objasniti odnos land-arta i okoliša.

�

3. Struktura ispitaUdjeli područja ispitivanja u ispitu iz Likovne umjetnosti prikazani su u tablici 1.

Tablica 1. Udjeli područja ispitivanja u ispitu

PODRUČJA ISPITIVANJA Broj zadataka

Arhitektura i urbanizam 9 – 14

Slikarstvo, kiparstvo, grafika, dizajn i video 12 – 15

Ispit iz Likovne umjetnosti sastoji se od dviju cjelina.

Tablica 2. prikazuje strukturu prve ispitne cjeline.Tablica 2. Struktura prve ispitne cjeline

Rednibroj

VRSTA ZADATAKA

BROJ ZADATAKA

BROJ BODOVA

1. – 5. Zadatci višestrukoga

izbora5 5

�

6. – 10. Zadatci višestrukih kombinacija 5 10

11. – 15. Zadatci povezivanja i

sređivanja5 20

16. – 25. ‘Grozdovi’ zadataka 10 50

Ukupno 25 85

‘Grozdovi’ zadataka sastoje se od 4 zadatka vezana uz isti slikovni materijal. Od toga je jedan zadatak dopunjavanja (ucrtavanje u slikovni materijal), jedan zadatak višestrukih kombinacija te naposljetku dva zadatka višestrukoga izbora. U drugoj ispitnoj cjelini je zadatak esejskoga tipa u kojem pristupnici trebaju analizirati likovno djelo, a maksimalan broj bodova je 20.

4. Tehnički opis ispita4.1. Trajanje ispitaIspit iz Likovne umjetnosti je pisani i traje ukupno 90 minuta.Vremenik provedbe bit će objavljen u Vodiču kroz državnu maturu te na mrežnim stranicama Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (www.ncvvo.hr).

4.2. Izgled testa i način rješavanjaPristupnici dobivaju omotnicu u kojoj su dvije ispitne knjižice, list za koncept, list za odgovore i dva lista za ocjenjivače. Od pristupnika se očekuje da pozorno pročitaju upute koje će slijediti tijekom rješavanja testa i pisanja eseja. Dodatno, uz svaku vrstu zadataka priložena je uputa za rješavanje. Čitanje ovih uputa je bitno jer je u njima naznačen i način zabilježavanja točnih odgovora.Zadatke zatvorenoga tipa (višestrukoga izbora, višestrukih kombinacija te povezivanja i sređivanja) pristupnici rješavaju označivanjem slova točnoga/točnih odgovora među ponuđenima. Slova točnih odgovora označuju se znakom X. Ukoliko u zadatcima u čijim se uputama zahtijeva određeni broj odgovora pristupnik označi više od navedenoga broja, zadatak će se bodovati s 0 (nula) bodova bez obzira na to što među njima ima označenih točnih odgovora.Zadatke otvorenoga tipa (dopunjavanja) pristupnici rješavaju ucrtavanjem točnoga odgovora u slikovni materijal. Tijekom pisanja eseja pristupnici mogu rabiti list za koncept, ali na kraju moraju svoj esej čitljivo prepisati na list za čistopis.

�0ljestvice za ocjenjivanje sastavka (za konkretan zadatak) te primjeri sastavaka s objašnjenjem vrjednovanja.

Tablica 3. Ljestvica za vrjednovanje eseja

Grafička analiza

djela – crteži nareproduk-

ciji

Pisana analiza

djela – elementi

forme

Pisana analiza djela –

elementi forme

Pisana analiza

– sinteza i određenje pripadnos-

ti djela

Grafički naznačen

prvi pojam – 1 bod

1 pojam – 1 bod 1 pojam – 1 bod 1 pojam

– 1 bod

Grafički naznačen

drugi pojam

– 1 bod

2 pojma – 1 bod 2 pojma – 1 bod 2 pojma

– 1 bod

Grafički naznačen

treći pojam – 1 bod

3 pojma – 1 bod 3 pojma – 1 bod 3 pojma

– 1 bod

Grafički naznačen

četvrti pojam

– 1 bod

4 pojma – 1 bod 4 pojma – 1 bod 4 pojma

– 1 bod

Grafički naznačen

peti pojam – 1 bod

5 pojmova – 1 bod

5 pojmova – 1 bod

5 pojmova – 1 bod

Ukupno 5 bodova

Ukupno 5 bodova

Ukupno 5 bodova

Ukupno 5 bodova

UKUPNO 20 bodova

4.3. PriborTijekom pisanja ispita iz Likovne umjetnosti dopušteno je rabiti kemijsku olovku plave ili crne boje, ravnalo, trokut, olovku, gumicu, flomastere u boji i šestar.

5. Opis bodovanjaUkupan broj bodova je 105.

5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjelineU zadatcima višestrukoga izbora svaki točno označen odgovor donosi 1 bod. U zadatcima višestrukih kombinacija svaki točno označen odgovor donosi 1 bod, a potpuno točno riješen zadatak 2 boda.U zadatcima povezivanja i sređivanja svaki točno označen odgovor na dio zadatka donosi 1 bod. Potpuno točno riješen zadatak donosi 4 boda.U zadatcima dopunjavanja svaki točno ucrtan odgovor donosi 1 bod.

5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjelineUspješno napisan esej u drugoj ispitnoj cjelini donosi ukupno 20 bodova.Eseje pristupnika vrjednuju osposobljeni ocjenjivači prema jedinstvenoj ljestvici za procjenu.U svakome eseju vrjednuje se opis četiriju sadržajnih odrednica navedenih u zadatku. Opisivanje svake sadržajne odrednice vrjednuje se zasebno primjenom ljestvice od 5 bodova.Općenita ljestvica za ocjenjivanje eseja prikazana je u tablici 3.Uz ogledni primjer testa priložena je dodatna razradba

��TOČAN ODGOVOR: COBRAZOVNI ISHOD: razlikovati lirsku i geometrijsku apstrakciju i figuraciju u slikarstvuBODOVANJE: 1 bod – točan odgovor0 bodova – netočan odgovor ili ukoliko se označi više odgovora

6.2. Primjer zadatka višestrukih kombinacijaZadatak višestrukih kombinacija sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (pitanja) te četiriju ponuđenih odgovora od kojih su dva točna.

U sljedećem zadatku između četiriju ponuđenih trebate odabrati dva odgovora. Odgovore obilježite znakom X i obvezno ih prepišite na list za odgovore.Karakteristike kojih stilskih razdoblja možemo prepoznati na reprodukciji pročelja palače Divona u Dubrovniku?

A. romanikeB. gotikeC. renesanseD. manirizmaTOČNI ODGOVORI: B i C

6. Primjeri zadataka s detaljnim pojašnjenjemU ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki primjer zadatka ponuđen je opis te vrste zadatka, obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom ispituje, točan odgovor te način bodovanja.

6.1. Primjer zadatka višestrukoga izboraZadatak višestrukoga izbora sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (pitanja) te četiriju ponuđenih odgovora od kojih je jedan točan.

U sljedećem zadatku između četiriju ponuđenih trebate odabrati jedan odgovor. Odgovor obilježite znakom X i obvezno ga prepišite na list za odgovore.Kojemu pravcu u slikarstvu moderne pripada reproducirano djelo?A. lirskoj apstrakcijiB. apstraktnomu ekspresionizmuC. geometrijskoj apstrakcijiD. tonskoj apstrakciji

P. Mondrian, Kompozicija u crvenom, plavom i žutom, 1930. god.

��OBRAZOVNI ISHOD: razlikovati konstruktivne, prostorne i elemente raščlambe romaničkih, gotičkih i renesansnih sakralnih i profanih građevina te njihovu kompoziciju s obzirom na strukturu i masuBODOVANJE: 2 boda – svi točni odgovori1 bod – 1 točan odgovor 0 bodova – netočni odgovori i ukoliko se obilježi više od dvaju odgovora

6.3. Primjer zadatka povezivanja i sređivanjaZadatak povezivanja i sređivanja sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka i koja je zajednička za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove (pitanja), četiriju čestica pitanja te šest čestica odgovora. U sljedećem zadatku svakoj čestici pitanja označenoj brojem možete pridružiti samo jednu česticu odgovora označenu slovom. Odgovore obilježite znakom X i obvezno ih prepišite na list za odgovore.Kiparskim materijalima pridružite odgovarajuće načine obradbe.

1. mramor A. modeliranje

2. bjelokost B. lijevanje

3. glina C. klesanje

4. bronca D. tesanje

E. rezbarenje

F. iskucavanje

TOČNI ODGOVORI: 1. C, 2. E, 3. A i 4. BOBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i imenovati skulpturu prema tehnikama i temi

BODOVANJE: 4 boda – svi točni odgovori3 boda – 3 točna odgovora2 boda – 2 točna odgovora1 bod – 1 točan odgovor0 bodova – svi netočni odgovori i ukoliko se obilježi više od jednoga odgovora za pojedini pojam

6.4. Primjer zadatka dopunjavanjaU zadatku dopunjavanja pristupnik treba dovršiti zadanu rečenicu upisivanjem pojma koji nedostaje na za to predviđeno mjesto te ucrtati ili upisati tražene podatke na tlocrt ili reprodukciju. U pridruženoj uputi naznačen je način rješavanja zadatka.

U sljedećem zadatku ucrtajte traženi podatak na reproducirano djelo. Naznačite strjelicom smjer upada svjetla na slici.

Vermeer Van Delft, Sat klavira, oko 1657. god.

��6.5. Primjer zadatka esejskoga tipaZadatak esejskoga tipa sastoji se od upute (u kojoj je opisan način rješavanja zadatka), polaznoga materijala (reproduciranoga djela) te smjernica za pisanje.Promotrite reproducirano djelo. Pozorno pročitajte smjernice za izradbu analize jer se prema njima analiza vrjednuje. Izbjegavajte komplicirane i preduge rečenice. Ne skrećite sa zadane teme.

Objasnite privid trodimenzionalnoga prostora na reproduciranome djelu navođenjem i analizom perspektiva, prostornih planova, očišta i horizonta. Svoj esej završite sintezom koja objedinjuje zadane pojmove.OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i objasniti geometrijsku perspektivu i prostorne planove u slikarstvu i reljefu renesanse manirizma i baroka BODOVANJE: prema ljestvici za vrjednovanje eseja3 3 Uz ogledni primjer testa bit će objavljena dodatna razradba ljest-vice za konkretan zadatak te model točnoga odgovora.

TOČAN ODGOVOR:

OBRAZOVNI ISHOD: prepoznati i objasniti iluzionizam u slikarstvu i arhitekturi renesanse, manirizma i baroka BODOVANJE: 1 bod – točan odgovor0 bodova – netočan odgovor ili prazno

��7. Priprema za ispitNastavnik bi u nastavnome procesu trebao razjasniti pristupnicima obrazovne ishode kroz realizaciju važećega četverogodišnjega gimnazijskoga nastavnoga programa. Obrazovni ishodi pristupnicima mogu služiti kao lista za provjeru usvojenoga znanja. U ovome poglavlju nalazi se korisna razradba obrazovnih ishoda. Za uvježbavanje pisanja eseja pristupnicima se preporuča uporaba oglednoga primjera esejskoga tipa zadatka iz ovoga ispitnoga kataloga.Literatura za pripremu ispita iz Likovne umjetnosti su svi udžbenici propisani i odobreni od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske tijekom protekloga četverogodišnjega razdoblja.

1. Damjanov, J., Likovna umjetnost 1, Školska knjiga, Zagreb, 2008.2. Damjanov, J., Likovna umjetnost 2, Školska knjiga, Zagreb, 2008.3. Ivančević, R., Likovni govor, Profil, Zagreb, 2007.4. Ivančević, R., Stilovi i razdoblja, Život 1, Profil, Zagreb, 2008.5. Ivančević, R., Stilovi i razdoblja, Život 2, Profil, Zagreb, 2008.6. Ivančević, R., Stilovi i razdoblja, Život 3, Profil, Zagreb, 2008.7. Karaman, A., Likovna umjetnost 2, Školska knjiga, Zagreb, 2008.8. Mirenić, J. i Ratković, K., Likovna umjetnost 20. st., Školska knjiga, Zagreb, 2000.

Uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost s načinom ispitivanja. Pristupnicima se savjetuje:• proučavanje opisa ispitnih cjelina te primjera zadataka• rješavanje oglednoga primjera testa.

��7.1. Razradba obrazovnih ishodaU tablici 4. su uz svaki obrazovni ishod naznačeni bitni pojmovi i primjeri koji se na njega odnose.Pristupnicima se savjetuje da dobro prouče sadržaj tablice, a mogu je rabiti i kao listu za provjeru usvojenih znanja.

Tablica 4. Razradba obrazovnih ishoda

prepoznati arhitektonske odnose u megalitima i ranim nastambama

menhir, dolmen, kromleh; put, mjesto; naselje, funkcije

Stonehenge; Gavrinis; Carnac; La Roche au Fees; Ur, Babilon, Kno-sos, Terozzo

prepoznati i crtežom označiti strukturu i funkcije pretpovijesnoga i antičkoga urbanoga prostora, rezidencijalne arhitekture i samostanskoga kompleksa

mreža, citadela, plansko, neplansko, granice; agora i forum, urbanistička koncepcija; stoa, oltar, hram, buleuterij, slavoluk, bazilika; palača; domus, atrij, zidine, insule, peristil, klaustar, cubicula, dormitorij, skriptorij; mjesto, put

Barrumini, Mikena, Atena, Milet, Timgad, Zadar, San Gimignano; Atena, Panatenejski put; Forum Romanum, Trajanov forum, Via sacra, Timgad; Pompeji, kuća Fauna; Zadar; Dioklecijanova palača, forumi Rim, St. Gallen, tlocrt; vila Misterija, tlocrt

prepoznati i crtežom naznačiti načela komponiranja u arhitekturi Egipta i Mezopotamije

kvadrat, pravokutnik, tlocrt, planiranje, ponavljanje, simetrija, osi, sakralni i urbani kompleks; mjesto, put; masa i prostor

Tell el Amarna – radničko naselje; Amonov hram u Karnaku; Grobnica kraljice Hatšepsut; Keopsova piramida, Kompleks u Gizi; Zigurat u Uru

prepoznati i crtežom naznačiti strukturu, dijelove i proporcije na tlocrtima, presjecima i pročeljima grčkih i rimskih hramova

naos (cela), pronaos, opistodom, trijem; zlatni rez; dorski, jonski, korintski red; ehinus, abacus, trup, kapitel, baza, volute, akantus, arhitrav, triglifi, metope, friz, krepidoma, vijenac, akroterij, zabat; longitudinalno, centralno, statično, prostornost, kompozicija

Iktin i Kalikrat, Partenon; Posejdonov hram u Paestumu; Panteon; Zeusov hram u Olimpiji; Erehteion

uočiti povezanost kasnorimskih, ranokršćanskih i ranobizantskih građevina – prostor i konstrukcija

longitudinalna građevina, bazilikalno osvjetljenje, brod, apsida, niša, plošna obradba zida, usmjerenje prostora; centralne građevine, piloni, pandantivi, kupola, polukupola, galerije

Maksencijeva bazilika; S. Sabina, Sta Constanza; S. Apollinare in Classe; Crkva Sergija i Baka; Eufrazijana, Hagia Sofia

��uočiti kontinuitet između bi-zantske i islamske arhitekture

kupola, sinteza longitudinalnoga i centralnoga tipa, kvadratni tlocrt, jedinstveni prostor, stupnjevanje, galerije, nosači, pandantivi

Hagia Sofija, Sinanova džamija, Istanbul

prepoznati prostorne i konstruktivne elemente predromaničkih sakralnih građevina

westwerk, galerija; spolije, kolonada, arkada, tambur, stup, stub

Kapela Karla Velikog, Aachen; Sv. Donat, Zadar; Sveti Spas na Cetini; Sv. Križ u Ninu

razlikovati romanički i gotički okvir života

donjon, samostan, kuća; grad kao urbani sklop, obrambeni karakter; monocentričnost, policentričnost, podjela sadržaja, mreža komunikacija

San Gimignano, Lubeck, Palača Jacquesa Coeura u Bourgesu; kuća u Poreču; donjon u Heddinghamu; Mont St. Michel; Thoronet; Motovun

razlikovati konstruktivne, prostorne i elemente raščlambe romaničkih, gotičkih i renesansnih sakralnih i profanih građevina te njihovu kompoziciju s obzirom na strukturu i masu

masivnost zida, podupirači, rasterećenje, luk, svod, triforij, kontrafori, kontraforni sistem; brod, transept, apsida, ophod, apsidiola, kor, križište; zidna dekoracija, kupola, arkade, šiljasti luk, polukružni luk, prozori, figuralni portal, rozete,slijepe arkade, galerije, bifore, trifore, kvadrifore, lođa, mrežište, fijale

Ste. Foy, Conques; Sv. Krševan, Zadar; St. Sernin, Toulouse; Sv. Marija Laach; Sv. Ana, Annanberg; Sv. Stošija, Zadar; St. Etienne, Bourges; Notre Dame, Pariz; katedrala sv. Jakova, Šibenik; Divona, Dubrovnik; Palača Cipiko, Trogir; Ca’d Oro, Venecija; Knežev dvor Dubrovnik

��razlikovati i crtežom naznačiti gotičku, renesansnu, manirističku i baroknu koncepciju grada i trga

urbanizam, organičko, simetrija, osi; planiranje, proporcioniranje; statičnost, preglednost; jednoznačnost, višeznačnost; individualno, opće

Campo, Siena; Filarete, Sforzinda; Palmanova; Dubrovnik; Brunelleschi, Piazza SS Annunziata; Michelangelo, Campidoglio; Karlovac, Bernini: Trg svetoga Petra

razumjeti i crtežom naznačiti antičke i renesansne arhitektonske elemente i načela komponiranja na renesansnim građevinama

kupola, arhitrav, stup, kolonada, trijem, zabat, arkada, friz, krepidoma, niša; pilastar, balustrada; zlatni rez, simetrija, osi, proporcioniranje, statičnost, preglednost

Brunelleschi, Kapela Pazzi; Palača Strozzi i Medici-Ricardi, Firenca; Sangallo, Michelangelo, Palača Farnese, Rim; ljetnikovac Sorkočević, Lapad; Bramante, Tempietto

prepoznati i crtežom naznačiti složenost i višesmislenost graditeljskoga rješenja manirističke vile arhitekture

ponavljanje, zrcalna simetrija; funkcija, antički elementi, srednjovjekovni elementi

Palladio, Vila Rotonda; Dvorac Chambord, Vasari Uffizi

prepoznati elipsu kao model u baroknom graditeljstvu

geometričnost i simetrija, konveksno, konkavno; tlocrt; pročelje, zabat, volute, vijenac; svod, kupola, jedro, rebro; gesamtkunstwerk, cinktor, iluzionizam

G. de la Porta, Vignola, Il Gesu, Rim; Sv. Katarina, Zagreb; Borromini, S. Carlo alle Quattro fontane; Bernini, Trg sv. Petra; Gropelli, Sv. Vlaho, Dubrovnik, Isusovačke stube, Dubrovnik; S. Lorenzo, Capella della Santissima Sindone; Neumann, Vierzehnheiligen; Fischer von Erlach, Karlskirche, Beč; Belec

razlikovati i usporediti načela slaganja prostora renesansne i barokne arhitekture

statično i dinamično; hijerarhija i centar, granica i beskonačno; policentričnost, monocentričnost; kapele

Bruneleschi, S. Spirito; Neumann, Vierzehnheiligen;Sangallo, Michelangelo Palača Farnese, Rim; Guarini, Palača Carignano, Torino; Veliki Tabor, Bistra; Versailles

��

prepoznati i imenovati nove materijale na konstruktivnim rješenjima graditeljstva XIX. st.

imenovati i objasniti elemente historijskih stilova na snimkama pročelja arhitekture XIX. st.

lijevano željezo, beton, staklo, čelik, skelet, industrijski standardizirani materijali, inženjerska arhitektura, montažaneogotika, neorenesansa, neobarok

Paxton, Kristalna palača; Eiffelov toranj; Sullivan, Robna kuća Chicago; Guimard, Metro Helmer i Fellner, HNK, Zagreb; Garnier, Opera, Pariz; HAZU, Zagreb; Bolle, Mirogoj, katedrala u Zagrebu, MUO

usporediti organička i funkcionalistička djela rezidencijalne stambene arhitekture XX. st. s obzirom na tlocrtno rješenje i odnos prema okolini

razvedeni tlocrt, jednostavni i složeni tlocrt, međudjelovanje unutrašnjega i vanjskoga prostora

F. L. Wright, Kuća slapova; Mies van der Rohe, Kuća Farnsworth; Le Corbusier, Viilla Savoy; Gropius, Bauhaus

prepoznati ulogu višekatnica u urbanizmu XX. st.

jednostavnost, ekonomičnost, namjena, umnožavanje, serijska prozvodnja; stan, kvart, ulica; mreža, komunikacije, centar

Mies van der Rohe, Seagram building; Le Corbusier, Kuća zajedničkoga življenja, Marseille; Galić, stambeni objekti na Vukovarskoj, Zagreb; Manhattan

usporediti arhitekturu moderne, postmoderne i dekonstruktivizma s obzirom na oblikovne mogućnosti novih građevinskih materijala

prednapregnuti beton,armatura, ljuska; slobodno komponiranje prostora, plastičnost, organičnost; čelik, staklo, titan

Eero Saarinen, TWA aerodrom; Kenzo Tange, Sportske dvorane, Tokio; Le Corbusier, Kapela Ronchamp; Utzon, Opera u Sidneyu; F. L. Wright, Guggenheimov muzej, NY; M. Pei, Louvre; F. Gehry, Muzej Guggenheim, Bilbao

usporediti stambenu arhitekturu secesije, moderne, postmoderne i dekonstruktivizma s obzirom na funkciju

sloboda oblikovanja; prostorni raspored, citati prijašnjih stilova

Gaudi, Casa Mila; Mies van der Rohe, kuća Tugendhat; Hunderdtwasser Haus Beč; Eisenman, kuća Frank; Planić, Okrugla vila na Prekrižju

prepoznati glavne karakteristike svjetskih kretanja u hrvatskoj arhitek-turi javne namjene XX. st.

kontinuitet historicizma, funkcionalizma, organske arhitekture i postmoderne

Kovačić, zgrada Burze; Planić, Napretkov neboder; Penezić i Rogina, zgrada Velebit

��

SLIKARSTVO, KIPARSTVO, GRAFIKA, DIZAJN I VIDEO

OBRAZOVNI ISHODI POJMOVI PRIMJERI

razlikovati i imenovati slikarske, crtačke i grafičke tehnike na primjerima

akvarel, tempera, ulje, pastela, enkaustika, freska, mozaik, vitraj, tapiserija, kolaž; olovka, ugljen, kreda, tuš, trska, drvorez, linorez, litografija, bakropis, bakrorez; otiskivanje matrice

Cezanne, Mont St. Victoire, akvarel; Giotto, Judin Poljubac, freska; Otranto, mozaik; Chartres, vitraj; tapiserija iz Bayeuxa; Fajumski portret, enkaustika; Benković, Žrtvovanje Izaka, ulje na platnu; Schwiters, Merzbau, kolaž; Degas, Plesačice, pastela; Piero della Francesca, Bičevanje, tempera; Rembrandt, Krist na maslinskoj gori, bakropis; N. Pisanello, studija ženskih likova, srebrenka; M. Schongauer, Iskušenja sv. Antuna, bakrorez; Tao Chi, Krajolik, XVII. st., tuš i trska; H. Daumier, Rue Transonian, 1850., litografija; E. Nolde, Prorok, XX. st., drvorez; M. Kraljević, U vrtu, 1912., tuš i pero

razlikovati vrijednosti boja i njihove odnose

dimenzije boja (svjetlina, čistoća/ton, valer); kontrasti (toplo – hladno, svjetlosni kontrast boje prema boji, komplementarni)

Matisse, Žena sa šeširom; Derain, Put; Ivančić, Akt

prepoznati i imenovati skulpturu izvedenu tradicionalnim kiparskim tehnikama

glina, gips, kamen, drvo, terakota, bronca, bjelokost, plastika; tesanje, rezbarenje klesanje, modeliranje, lijevanje

Meštrović, Zdenac života, bronca; Laurana, Eleonora Aragonska, mramor; Del Arca oplakivanje; N. Gabo, Bista, plastika; Bjelokosna škrinjica Veroli; Meštrović, Majka, gipsani odljev

prepoznati i razlikovati apstraktne i figurativne oblike u slikarstvu i skulpturi pretpovijesti

apstrakcija, figuracija, realizam, simbol ili znak; masa i privid mase; kompozicija

Lascaux, slika; Altamira, slika; Venere Wilendorf, Lespugue Venera

�0

prepoznati i razlikovati stilizaciju i naturalizam na reljefnim prikazima staroga vijeka

kadar; visoki, niski, uleknuti reljef; obris, plošnost, plastičnost; ponavljanje, uzorak; variranje

Asirija, Lav na umoru, 650. pr. n. e.; Suza; Friz s lavovima, VI. st. pr. n. e.; Pergamski žrtvenik, reljef

prepoznati i crtežom naznačiti odnos dinamike i statike kod egipatske i antičke grčke statue

osi, obris, površina, kontrapost, simetrija, asimetrija, blok mramora; arhaika, klasika, helenizam

Hera sa Samosa, VI. st.; Moskofor, VI. st.; Kefren iz Gize, diorit; Pisar Kaia; Portret Ehnatona Imeret-Nebes, drvo, XII. dinastija; Doriforos, mramor; Apoksiomen, bronca, Zagreb; Karijatida s Erehteiona, V. st.; Nika sa Samotrake, II. st. pr. n. e.

razlikovati i objasniti načine oblikovanja unutar određenoga formata: friz, metopa i zabat (timpanon)

hijerarhija, zatvorenost (statičnost), prilagođenost formatu, armatura (kompozicijske osi), pozadina i likovi (odijeljeno, spojeno – planovi), zakon kadra; sagledavanje; proporcije (glava : tijelo = 1:7, 1:4), kanon

Partenon, friz; Trajanova kolumna, Rim;timpan Zeusova hrama u Olimpiji, borba Kentaura i Lapita; metopa Zeusovoga hrama u Olimpiji, Heraklo, Atena, Atlas i jabuke hesperida; Žena s lotosom, V. dinastija; Ara Pacis I. st.; Sarkofag Junija Basa, IV. st.

razlikovati odnos lika i pozadine na antičkim grčkim slikama

figura, pozadina, plošnost, linearnost, ornament, stilizacija, meandar, privid mase

Eksekijeva amfora, VI. st. pr. n. e., Rim; Dipilonska vaza, VIII. st. pr. n. e.; Lekythos s djevojkom koja iskazuje počast grobu junaka, oko 440. pr. n. e.; Mozaik iz Pele

razlikovati prostorne planove s obzirom na simboliku i smještaj u prostoru egipatskoga, rimskoga i bizantskoga objekta

ploha i negacija plohe zida; registar i iluzionizam; apsida, konha, kupola, ikonografija, motiv, znak (janje, križ), obrnuta i vertikalna perspektiva, simbol i tematski element

Freske iz Ramosova groba i Ville dei Misterii; Eufrazijana, Poreč, VI. st.; Pantokrator, Dafni, XI. st.

��

prepoznati i crtežom naznačiti ornamentalne karakteristike reljefnoga pletera

linearnost, geometrija, beskonačna traka, simetrije, pozadina/lik, ispuna plohe, ljudski lik, plošnost

Plutej iz Koljana; Oltarna pregrada Sv. Nediljice Ciborij, Biskupija; Zabat iz Uzdolja; Plutej s likom hrvatskoga vladara

prepoznati i crtežom naznačiti hijerahijske odnose, zakon kadra i karakteristike plošnoga oblikovanja na reljefu i minijaturi predromanike i romanike

podređenost arhitekturi, portal, kapitel, timpan (luneta); reljef (visoki, niski), zatvorenost, ornament, stilizacija; simetrija, hijerarhija, ikonografija; kadar (format): horror vacui

Luneta portala, St. Pierre Moissac; Ste. Madelaine, Vezelay; Vaganje duša, luneta portala St. Lazare, Autun, 12. st.; Toma, S. Domingo da Silos, 11. st. Radovanov portal u Trogiru; Andrija Buvina, vratnice katedrale u Splitu; nepoznati irski slikar, Posljednji sud, rukopis iz St. Gallena; Evanđelistar iz Lindisfarna

prepoznati i objasnitinačelo podređenosti u slikarstvu romanike

prepoznati i objasniti načelo pojave oslobađanja skulpture od arhitekture

stilizacija, geometrizacija, zrcaljenje, hijerarhija, vertikalna perspektiva, ikonografija

simetrija, osi, jasnoća; dovratnik, nadvratnik, arhivolt, timpan, stup; reljef, stupnjevanje, zakon kadra i prostorni zakon kadra; statua, S-krivulja

Krist u slavi, freska iz glavne apside San Clemente u Tahullu, 12. st; Mozaik iz Otranta; Tapiserija kraljice Matilde, 11. st.; Beatus iz Liebane, Apokalipsa Chartres, zapadni portal; Vizitacija, katedrala u Reimsu; Uta iz katedrale u Naumburgu: Sinagoga s katedrale u Strasbourgu

prepoznati i crtežom naznačiti rekonstrukciju prostora na gotičkoj slici

privid volumena, chiaroscuro, modelacija, motrišta, obrnuta perspektiva, idealni prostor; geometrijska perspektiva,geometrijska tijela, ptičji pogled

Rajnski majstor, Rajski vrt, 1420.; Braća iz Limbourga, Les tres riches heures du Duc de Berry, listopad, XV. st.; Giotto, Sv. Franjo istjeruje zle duhove iz Assisija, XIV. st.; A. Lorenzetti, Dobra i loša vlada; J. van Eyck, Zaručnici, 1424.

objasniti odnos prema temi i kadru u gotičkome slikarstvu Istre i Hrvatske

naturalizam, doslovno prikazivanje, ikonografija, sumarnost likova

Freske iz Sv. Marije na Škrilinah, XV. st.; Blaž Jurijev Trogiranin, Poliptih, Korčula, 15. st.

��

interpretirati slikarsko djelo s obzirom na iluzionističke i ikonografske elemente

prepoznati i crtežom naznačiti racionalna rješenja u renesansnoj slici i reljefu

prepoznati simultani prikaz u slikarskim djelima

prostor, kubni prostor, linearna perspektiva, motrište, horizont, prostorni planovi; volumen, modelacija, arhitektonski elementi (stup, pilastar, luk, svod, niša); tema, profano, sakralno

format, zračna perspektiva, razmjeri, zlatni rez

istodobnost (simultanost), format (kadar), prostorni planovi, vremenski raspon radnje, značenje (tema); statua, visoki reljef, niski reljef; dovršenost i nedovršenost

Masaccio: Sv. Trojstvo; Sta Maria Novella, Firenca; Uccello, Legenda o hostiji; Piero della Francesca, Krštenje Krista, Bičevanje Krista; Laurana, Idealni grad; Piero di Cosimo, Simonetta Vespucci; Rafael, Atenska škola; Donatello, reljef Sv. Jurja; N. Božidarević, Navještenje

Masaccio: Poreski novčić; Ghiberti: Rajska vrata, Stvaranje Adama, Eve, pad u grijeh, izgon

prepoznati i objasniti karakteristike renesanse na djelima hrvatskih renesansnih kipara

stupovi, luk, vijenac, girlanda, reljef, dekoracija; portret, naturalizam, individualnost, izražaj

Aleši, pročelje krstionice trogirske katedrale; Kapela Bl. Ivana Ursinija u Trogiru; J. Dalmatinac, 72 glave, Šibenik; Franjo Vranjanin, Princeza; Duknović: Sv. Ivan, Sv. Toma

razlikovati vrste skulptura u renesansi i manirizmu s obzirom na stupnjeve plastičnosti i obradbu površine

statua, visoki reljef, niski reljef, planovi, stav, osi, dovršenost i nedovršenost

Donatello, Prorok Jeremija; Luca della Robbia, Anđeli koji pjevaju; Michelangelo, David i Oplakivanje s Nikodemom

razlikovati i crtežom naznačiti odnose arhitekture i skulpture na kompoziciji cjeline u gotici i renesansi

arhitektura, skulptura, granice, otvoreno – zatvoreno, simetrija, osi, prostorni planovi

Abraham i Melkisedek, katedrala, Reims; Jacopo della Quercija, Ilaria del Carretto; Michelangelo, grobnica Medici

��

prepoznati narativno nabraja-nje kao motiv

prepoznati novu dinamičnost u skulpturi i slici manirizma

portret odnosi: naracija, tema, višesmislenost oblika

mnoštvo motrišta, rotacija; proporcije, defor-macija, izduženost; portret, odnos figura/poza-dina; naracija, tema, višesmislenost oblika, figura serpentinata

Archimboldo, Ljeto; Bosch, triptih Posljednjega suda; Brueghel, Uspon na Kalvariju Gianbologna

Otmica Sabinjanki; Parmigianino, Au-toportret; Pontormo, Skidanje s križa

prepoznati i objasniti iluzionizam u spoju slikarstva i arhitekture renesanse, manirizma i baroka

usporediti privid prostora na renesansnim, manirističkim i baroknim slikarskim djelima

negacija zida, skulptoralni elementi, arhitektonski elementi, slikarski elementi, iluzionizam, kontrast, otvorenost

horizontal, simetrija, planovi, osi, očište, dijago-nala, kubni prostor, zatvoreno –otvoreno, model-acija, focus (središte), geometrijska perspektiva

Sikstinska kapela – Stvaranje svijeta; Palladio, Vila Rotonda, unutrašnjost; Pozzo, svod Sv. Ignacija

Andrea dell Castagno, Posljed-nja večera; Leonardo, Posljednja večera; Tintoretto, Posljednja večera; Velazques, Les Meninas

objasniti ulogu svjetla u baroknome slikarstvu

kontrast, dijagonala, otvorenost, središte, nejasnoća granica

Caravaggio, Pozivanje S. Mateja; Rem-brandt, Uskrsnuće Lazara; Benković: Žrtvovanje Izaka; G. de la Tour, Sv. Irena oplakuje Sv. Sebastijana

razlikovati teme u slikarstvu baroka i rokokoa

portret, pejzaž, enterijer, mrtva priroda C. Lorrain, Pejzaž sa žrtvovanjem Apolonu; Rembrandt, Autoportret; Vermeer, Geograf; Caravaggio, Mrtva priroda; Watteau, Ukrcavanje na Kiteru

usporediti klasicističku i romantičarsku koncepciju slike s obzirom na tretman boje i odnos prema formatu

otvoreno, zatvoreno, vertikale, horizontale, dijagonale, modelacija, kontrast

David, Zakletva Horacijeva; Delacriox, Sloboda predvodi narod; Gericault, Splav Meduza; Turner, Kiša, para i brzina

��

usporediti djela realizma i impresionizma s obzirom na uporabu boja

kromatska, tonska, akromatska skala,kontrasti boja, impasto, lazurni namaz

Daumier, Pralja; Manet, Doručak na travi; Renoir, Pod sjenicom u Moulin de la Galette; Courbert, Slikar u svom atelieru; Monet, katedrala u Rouenu

istražiti nove karakteristike kompozicije, rukopisa, boje i linije u ekspresionizmu i njegovim pretečama

impasto, gradbeni karakter poteza, pomaknutost očišta; deformacija oblika i prostora

V. Gogh, Noćna kavana: Munch, Tri djevojke na mostu; Nolde, Duhovi

uočiti promjene u hrvatskome slikarstvu s kraja XIX. i prve polovine XX. stoljeća

šarena škola, simbolizam, ekspresionizam; secesija, Minhenski slikarski krug

V. Bukovac, C. Medović;M. Kraljević, M. Rački, J. Račić; B. C. Sessija, E. Vidović, O. Herman, Becić

odnos između postimpresionizma i kubizma

poliperspektivnost (više očišta), ploha, usitnjavanje, geometrijska tijela, geometrijski likovi, obris, modulacija, modelacija

Cezanne, Mrtva priroda s Kupidonom Brdo Sainte-Victoire; Picasso, Autoportret, Gospođice iz Avinjona; Maska, Dogon

razlikovati figuraciju i apstrakciju te lirsku i geometrijsku apstrakciju u slikarstvu i skulpturi

razlikovati apstrakciju i figuraciju u slikarstvu

otvoreno – zatvoreno; tema, iluzija prostora, znak, realitet boja, linija, ploha, geometrijski likovi; tekstura, tašizam, geometričnost, ekspresivnost

boja, ploha linija, iluzija prostora, planovi, tema, znak, realitet

Mondrian, Kompozicija; Kandinsky, S crnim lukom; M. Detoni, Fantazija oronulog zida II; Jo Klek (Josip Seissel), Pafama; Murtić, Highway; Picelj, Kompozicija, 1951.; Knifer, Meandar; Brancusi, Riba, Plavokosa crnkinja

Gauguin, Dekorativni pejzaž; Kandinsky, S crnim lukom; Maljevič, Crvena konjica

prepoznati elemente kubizma u umjetničkim pravcima XX. st.

plohe, geometrija, usitnjavanje, geometrijska tijela, lik – pozadina

Delaunay, U čast Bleriotu; Boc-cioni, Jedinstveni oblici kontinuiteta u prostoru; Duchamp, Akt silazi niz stepenice; Lipchitz, Čovjek s gitarom; F. Marc, Pejzaž

��

razlikovati apstrakciju i figuraciju u kiparstvu

osi, obris, konveksno-konkavna masa, površina, linijski istanjene mase, prošupljenost, tema

Henry Moore, Ležeća figura; Giacometti, Šetač; Brancusi, Plavokosa crnkinja, Narcis, Riba; Arp, Konkrecija

prepoznati glavne karakteristike slikarskih i kiparskih djela futurizma, nadrealizma, metafizičkoga slikarstva i kinetičke skulpture

kontinuitet prostora i aktivnosti, destrukcija i kreacija, sloboda i određenost; simultanost, sukcesivnost, pokret, motor, mobil, apstraktno – figurativno

Balla, Djevojčica trči, 1912.; De Chirico, Tajne sata, 1911.; Klee, Zaštitnica, 1931.; Chagall, Crveno sunce; Dali, Trajnost sjećanja; G. Severini, Plesačica u baru Tabarin; Calder, Mobil; Tingely, Fontana, Basel; N. Schöffer, Spaciodinamički toranj

umjetnost XX. st. s načelom montaže materijala

umjetnički proces, zadani ili gotovi materijali, značenje, oblik, spajanje, ready-made, kolaž, asamblaž

Huan Gris, Fantomas; Marcel Duchamp, Fontana; D. Spoerri: Odaliska u dijelovima (Lažni Buvljak); Cesar, Kompresija; Mladen Stilinović, Crveni kruh

usporediti sličnosti i razlike između fotografije i slikarskoga djela

kadar, vrijeme, pokret, faze, obris, lik – pozadina, stupnjevanje, geometrija, simetrija; fotografija, ploha, svjetlosna mrlja

M. Duchamp, Akt koji silazi niz stepenice; Muybridge, Čovjek silazi; H. Cartier Bresson, Iza Sv. Lazara, 1932.

analizirati uporabu boje na djelima ekspresionističkih pravaca XX. stoljeća (fovizam, Most, Plavi Jahač, nova objektivnost i apstraktni ekspresionizam)

boja, figuracija, deformacija, potez (gesta), lik – pozadina, granice, kontrast, modulacija, ploha, otvoreno – zatvoreno

Matisse, Crvena soba; Kirchner, Žene na ulici; Mucke, Izlog; Grosz, Grad; William de Kooning, Žena; Pollock, Krava, Broj 1, Broj 8

prepoznati sličnosti između stripa, fotografije i filma

kadar, vremenski tijek, translacija, tema, naracija, značenje, preoblikovanje

Maurović, Crni mačak; John Ford, Poštanska kočija; Bunuel, Andaluzijski pas; Pratt, Corto Malteze; Mirko Ilić, Okomito i vodoravno; Stieglitz, Doroty Norman

��

objasniti angažiranost promatrača u djelima pop-arta i op-arta

sitotisak, multipliciranje, transformacija, optičke varke; utjecaj dizajna

A. Warhol, Campbel juha; Rauchen-berg, Krevet; Lichtenstein, Šalica i tanjurić II, Vasarely: Zebre; Warhol: MM

uočiti povezanost sveukup-noga vizualnoga okruženja u djelima konceptuale, hap-peninga i preformansa

idejnost, sveukupnost, transformacija svakidašnjice; video

Paik, TV Buddha; Iveković, Martinis, Priča o čaju;Martinis, Pogled na drugi pogled;Cindy Sherman, Bez naziva #96;Vaništa, Beskonačni štap;Joseph Kosuth, Jedna i tri stolice

objasniti umjetnost land-arta u odnosu na okoliš

krajolik, priroda, preobrazba, kolektivno pamćenje

Smithson, Spirala; D. Rakoci, Akvarel

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja