Upload
duongduong
View
217
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
RIJEKA
BOŽENA BUBONJA
VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU
DIPLOMSKI RAD
Rijeka 2013
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
RIJEKA
VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU
DIPLOMSKI RAD
Predmet Ekonomika regionalnih integracija
Mentor Prof dr sc Alen Host
Studentica Božena Bubonja
Studijski smjer Gospodarstvo EU
JMBAG 0145031091
Rijeka rujan 2013
SADRŽAJ
1 UVOD 1
11 Predmet istraživanja 1
12 Problem istraživanja 2
13 Svrha istraživanja 2
14 Radna hipoteza 3
15 Struktura rada 3
2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA 5
21 Pojam ekonomskih integracija5
22Motivi ekonomskih intergacija 6
23Vrste ekonomskih intergacija 7
24Učinci ekonomskih intergacija 10
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE12
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE 12
32Motivi za formiranje NAFTE14
33 Osnivanje NAFTE 15
34Temeljne odrednice sporazuma 16
35Učinak NAFTE na gospodarstva država članica 17
351 Meksiko17
352 Kanada 21
353 SAD 24
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE27
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU 36
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU37
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU 39
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU 44
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU47
5 PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU 51
6 ZAKLJUČAK 52
LITERATURA 55
POPIS TABLICA 58
POPIS GRAFIKONA 58
1
1 UVOD
Ekonomske integracije obilježile su 20 stoljeće i od tada njihov broj raste Ponekad su
zemlje članice teritorijalno povezane a ima slučajeva kada to i nije tako Mnoge zemlje
učlanjene su i u više nego jednu integraciju Slobodno kretanje usluga i dobara temeljno je
načelo ekonomske integracije Cilj je prvenstveno zemljama sudionicama donijeti
ekonomski rast razvoj blagostanje jačanje konkurentnosti ukidanje tržišnih barijera
protoku dobara usluga rada kapitala kao i veću efikasnost i alokaciju raspoloživih
resursa U današnje vrijeme samo oni koji su uspješniji uspijevaju preživjeti na tržištu pa
se tako i države međusobno povezuju u neke oblike integracija kako bi u svjetskom
gospodarstvu bile konkurentnije povećale količinu i ubrzali protok trgovinskih roba za
svoja poduzeća Osim ekonomskih kroz integraciju se ostvaruju i neki drugi ciljevi poput
onih sigurnosnih Tijekom daljnjeg izlaganja na primjeru integracije Sjevernoameričke
zone slobodne trgovine (NAFTA) istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje
neke od gore navedenih ciljeva
11 Predmet istraživanja
Međusobnim povezivanjem država nastaju različiti oblici integracija kroz koji se mogu
ostvarivati neki od pogodnosti poput protoka ljudi kapitala stvaranje većeg blagostanja za
svoje stanovnike uvođenje zajedničke valute područja slobodne trgovine bez carinskih
barijera ili ograničenja zbog različitih propisa zajedničke vanjske i sigurnosne politike itd
Ekonomske integracije krajem 20 i početkom 21 stoljeća sve su češća pojava i nastaju zbog
zajedničkog cilja nekoliko zemalja članica kako bi olakšale međusobnu razmjenu proizvodnih
faktora usluga i dobara kako bi postigle brži ekonomski rast razvoj i blagostanje Predmet
istraživanja ovog rada istražiti je upravo te učinke ekonomske integracije kroz primjer
NAFTE U diplomskom radu će se također objasniti i odnosi između NAFTE i Europske
unije Razmotrit će se kako ove integracije sudjeluju u razmjeni međusobno zatim njihove
međusobne razlike i trgovinska povezanost Na koncu će se obraditi pozicija Hrvatske u
2
odnosu na EU i NAFTU Vidjet ćemo kako integracija ne donosi korist sama po sebi nego su
potrebni taktični promišljeni jasni i realni ciljevi te usklađenost između njih
12 Problem istraživanja
Problem analize nameće se istražiti pozitivne i negativne aspekte ove integracije i analizirati
koliki su ti efekti nakon integracije gledajući s aspekta makroekonomskih pokazatelja u
odnosu na period prije integracije Ponekad je teško izolirati integraciju neovisno od ostatka
svijeta pa je teško i utvrditi da li su pozitivne ili negativne posljedice utjecaj integracije ili
ostalih događanja u svijetu međutim posljedice integracija su većinom pozitivne jer se zemlje
inače ne bi integrirale a vidimo da je to sve učestalija pojava u svijetu U okviru problema
istraživanja nalazi se i bilateralni odnos EU i NAFTE odnosno međusobni odnos dviju
najvećih svjetskih integracija koje zajedno ostvaruju više od 50 svjetskog BDP-a
13 Svrha istraživanja
Svrha istraživanja je odrediti učinke ekonomske integracije na primjeru Ugovora o slobodnoj
trgovini između Meksika Kanade i SAD-a kroz njihove međusobne vanjsko-trgovinske odnose
s ciljem analiziranja ekonomskih dobrobiti iz ovog Ugovora za sve zemlje članice Svrha je
pobliže upoznati sporazum o slobodnoj trgovini ciljeve i djelovanje ulogu u svjetskoj trgovini
i poziciju Hrvatske u integracijama poput NAFTE i EU odnosu NAFTE naspram druge
integracije kao što je EU koliko se pokazala uspješnom do sada i koliko su povećani i olakšani
trgovinski odnosi između njih Cilj ovog rada je predstaviti ustrojstvo NAFTE i njezino
djelovanje analizirati sve tri države članice međusobno ih usporediti istaknuti posebnosti
svake istražiti negativne i pozitivne posljedice koje je NAFTA donijela na blagostanje te tri
članice istražiti odnose NEFTE i EU kao i Republike Hrvatske i NAFTE Dostignuća NAFTE
su velika iako postoji još prostora za poboljšanje liberalizacija nije potpuno izvršena odnosno
neke prepreke nisu potpuno uklonjene Prepreke i nedostatci se razlikuju od države do države
Primjerice u SAD-u i Kanadi se boje domaće nezaposlenosti zbog jeftinije radne snage iz
3
Meksika ali u globalu koristi su veće od negativnih posljedica Odnosi NAFTE i EU su
zadovoljavajući i na pragu novih sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom
Pokazat ćemo da SAD ostvaruje veliku trgovinsku razmjenu s EU dok je razmjena s Kanadom
i Meksikom nešto slabija
14 Radna hipoteza
S obzirom na prethodno objašnjenu svrhu predmet i problem istraživanja kao radna hipoteza
nameće se tvrdnja da je NAFTA ugovor pozitivno utjecao na trgovinu između Kanade
Meksika i SAD-a Ova će se hipoteza istražiti i analizirati tijekom daljnjeg izlaganja
sagledavanjem trgovinske razmjene prije i nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini
odnosno kakav je bio njegov utjecaj na blagostanje zemalja članica
15 Struktura rada
Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova
U prvom dijelu UVODU navedeni su predmet problem svrha i hipoteza istraživanja te je
objašnjena struktura rada
U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH
INTEGRACIJA objašnjeni su pojam motivi i vrste ekonomskih integracija
U trećem dijelu SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE objašnjeno je
nastajanje sporazuma i njegove temeljne odrednice prikazani su osnovni makroekonomski
pokazatelji sve tri države članice i učinak sporazuma na ta tri gospodarstva
U četvrtom dijelu analizirat će se GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU primjerice koje
države najviše trgovinski sudjeluju kolika je razmjena općenito te ispitati specifičnosti
4
ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi
Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za
sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu
U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj
ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno
integriranje s Kanadom i SAD-om
Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja
Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE
5
2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA
Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više
sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije
nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih
narodaldquo
Jose Manuel Barroso
Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su
povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu
razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama
21 Pojam ekonomskih integracija
Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno
određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja
ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera
protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera
kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i
institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije
Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti
nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine
povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama
povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju
sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i
povećanje koristi država članica
6
22 Motivi ekonomskih integriranja
Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama
donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i
stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla
životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva
(Kenda i Bobek 2003)
Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima
poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U
političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše
postizanje određenih reformi
Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta
povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa
efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim
ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i
demokraciju
Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja
intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i
razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz
trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje
trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se
često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti
sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo
upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)
7
23 Vrste ekonomskih integracija
Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale
ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu
ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne
trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade
Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i
raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije
Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama
koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje
prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina
i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti
kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne
prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj
djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi
da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u
ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od
dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno
nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)
Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje
iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi
da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako
ne potječe iz druge država članice
U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija
8
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija
Nema
vidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine 1
Zajednička
vanjska
trgovinska
ograničenja
Nema
nevidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine
Slobodno
kretanje
proizvodnih
faktora i
financijske
imovine 2
Zajednička
valuta
Zajednička
ekonomska
politika
Zona
slobodne
trgovine
x
Carinska
unija
x x
Jedinstveno
tržište roba
x x x
Zajedničko
tržište
x x x x
Monetarna
unija
x x x x x
Ekonomska
unija
x x x x x x
1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota
2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne
uprave da kupuje od domaćih dobavljača
Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27
U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja
koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i
primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U
međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i
poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs
Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je
dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu
potrebne
Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske
unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama
9
Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)
MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and
Southern Africa)
Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još
uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz
zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju
slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike
Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga
zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te
uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo
oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju
su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt
međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država
Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)
Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi
uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja
poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog
napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više
koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)
10
24 Učinci ekonomskih integracija
Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim
zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti
- statički i
- dinamički
U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji
djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju
efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na
ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine
Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se
jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača
iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama
članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa
povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog
dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom
skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu
smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak
Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma
proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada
postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također
kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene
Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih
investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije
ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
RIJEKA
VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU
DIPLOMSKI RAD
Predmet Ekonomika regionalnih integracija
Mentor Prof dr sc Alen Host
Studentica Božena Bubonja
Studijski smjer Gospodarstvo EU
JMBAG 0145031091
Rijeka rujan 2013
SADRŽAJ
1 UVOD 1
11 Predmet istraživanja 1
12 Problem istraživanja 2
13 Svrha istraživanja 2
14 Radna hipoteza 3
15 Struktura rada 3
2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA 5
21 Pojam ekonomskih integracija5
22Motivi ekonomskih intergacija 6
23Vrste ekonomskih intergacija 7
24Učinci ekonomskih intergacija 10
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE12
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE 12
32Motivi za formiranje NAFTE14
33 Osnivanje NAFTE 15
34Temeljne odrednice sporazuma 16
35Učinak NAFTE na gospodarstva država članica 17
351 Meksiko17
352 Kanada 21
353 SAD 24
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE27
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU 36
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU37
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU 39
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU 44
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU47
5 PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU 51
6 ZAKLJUČAK 52
LITERATURA 55
POPIS TABLICA 58
POPIS GRAFIKONA 58
1
1 UVOD
Ekonomske integracije obilježile su 20 stoljeće i od tada njihov broj raste Ponekad su
zemlje članice teritorijalno povezane a ima slučajeva kada to i nije tako Mnoge zemlje
učlanjene su i u više nego jednu integraciju Slobodno kretanje usluga i dobara temeljno je
načelo ekonomske integracije Cilj je prvenstveno zemljama sudionicama donijeti
ekonomski rast razvoj blagostanje jačanje konkurentnosti ukidanje tržišnih barijera
protoku dobara usluga rada kapitala kao i veću efikasnost i alokaciju raspoloživih
resursa U današnje vrijeme samo oni koji su uspješniji uspijevaju preživjeti na tržištu pa
se tako i države međusobno povezuju u neke oblike integracija kako bi u svjetskom
gospodarstvu bile konkurentnije povećale količinu i ubrzali protok trgovinskih roba za
svoja poduzeća Osim ekonomskih kroz integraciju se ostvaruju i neki drugi ciljevi poput
onih sigurnosnih Tijekom daljnjeg izlaganja na primjeru integracije Sjevernoameričke
zone slobodne trgovine (NAFTA) istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje
neke od gore navedenih ciljeva
11 Predmet istraživanja
Međusobnim povezivanjem država nastaju različiti oblici integracija kroz koji se mogu
ostvarivati neki od pogodnosti poput protoka ljudi kapitala stvaranje većeg blagostanja za
svoje stanovnike uvođenje zajedničke valute područja slobodne trgovine bez carinskih
barijera ili ograničenja zbog različitih propisa zajedničke vanjske i sigurnosne politike itd
Ekonomske integracije krajem 20 i početkom 21 stoljeća sve su češća pojava i nastaju zbog
zajedničkog cilja nekoliko zemalja članica kako bi olakšale međusobnu razmjenu proizvodnih
faktora usluga i dobara kako bi postigle brži ekonomski rast razvoj i blagostanje Predmet
istraživanja ovog rada istražiti je upravo te učinke ekonomske integracije kroz primjer
NAFTE U diplomskom radu će se također objasniti i odnosi između NAFTE i Europske
unije Razmotrit će se kako ove integracije sudjeluju u razmjeni međusobno zatim njihove
međusobne razlike i trgovinska povezanost Na koncu će se obraditi pozicija Hrvatske u
2
odnosu na EU i NAFTU Vidjet ćemo kako integracija ne donosi korist sama po sebi nego su
potrebni taktični promišljeni jasni i realni ciljevi te usklađenost između njih
12 Problem istraživanja
Problem analize nameće se istražiti pozitivne i negativne aspekte ove integracije i analizirati
koliki su ti efekti nakon integracije gledajući s aspekta makroekonomskih pokazatelja u
odnosu na period prije integracije Ponekad je teško izolirati integraciju neovisno od ostatka
svijeta pa je teško i utvrditi da li su pozitivne ili negativne posljedice utjecaj integracije ili
ostalih događanja u svijetu međutim posljedice integracija su većinom pozitivne jer se zemlje
inače ne bi integrirale a vidimo da je to sve učestalija pojava u svijetu U okviru problema
istraživanja nalazi se i bilateralni odnos EU i NAFTE odnosno međusobni odnos dviju
najvećih svjetskih integracija koje zajedno ostvaruju više od 50 svjetskog BDP-a
13 Svrha istraživanja
Svrha istraživanja je odrediti učinke ekonomske integracije na primjeru Ugovora o slobodnoj
trgovini između Meksika Kanade i SAD-a kroz njihove međusobne vanjsko-trgovinske odnose
s ciljem analiziranja ekonomskih dobrobiti iz ovog Ugovora za sve zemlje članice Svrha je
pobliže upoznati sporazum o slobodnoj trgovini ciljeve i djelovanje ulogu u svjetskoj trgovini
i poziciju Hrvatske u integracijama poput NAFTE i EU odnosu NAFTE naspram druge
integracije kao što je EU koliko se pokazala uspješnom do sada i koliko su povećani i olakšani
trgovinski odnosi između njih Cilj ovog rada je predstaviti ustrojstvo NAFTE i njezino
djelovanje analizirati sve tri države članice međusobno ih usporediti istaknuti posebnosti
svake istražiti negativne i pozitivne posljedice koje je NAFTA donijela na blagostanje te tri
članice istražiti odnose NEFTE i EU kao i Republike Hrvatske i NAFTE Dostignuća NAFTE
su velika iako postoji još prostora za poboljšanje liberalizacija nije potpuno izvršena odnosno
neke prepreke nisu potpuno uklonjene Prepreke i nedostatci se razlikuju od države do države
Primjerice u SAD-u i Kanadi se boje domaće nezaposlenosti zbog jeftinije radne snage iz
3
Meksika ali u globalu koristi su veće od negativnih posljedica Odnosi NAFTE i EU su
zadovoljavajući i na pragu novih sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom
Pokazat ćemo da SAD ostvaruje veliku trgovinsku razmjenu s EU dok je razmjena s Kanadom
i Meksikom nešto slabija
14 Radna hipoteza
S obzirom na prethodno objašnjenu svrhu predmet i problem istraživanja kao radna hipoteza
nameće se tvrdnja da je NAFTA ugovor pozitivno utjecao na trgovinu između Kanade
Meksika i SAD-a Ova će se hipoteza istražiti i analizirati tijekom daljnjeg izlaganja
sagledavanjem trgovinske razmjene prije i nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini
odnosno kakav je bio njegov utjecaj na blagostanje zemalja članica
15 Struktura rada
Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova
U prvom dijelu UVODU navedeni su predmet problem svrha i hipoteza istraživanja te je
objašnjena struktura rada
U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH
INTEGRACIJA objašnjeni su pojam motivi i vrste ekonomskih integracija
U trećem dijelu SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE objašnjeno je
nastajanje sporazuma i njegove temeljne odrednice prikazani su osnovni makroekonomski
pokazatelji sve tri države članice i učinak sporazuma na ta tri gospodarstva
U četvrtom dijelu analizirat će se GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU primjerice koje
države najviše trgovinski sudjeluju kolika je razmjena općenito te ispitati specifičnosti
4
ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi
Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za
sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu
U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj
ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno
integriranje s Kanadom i SAD-om
Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja
Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE
5
2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA
Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više
sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije
nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih
narodaldquo
Jose Manuel Barroso
Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su
povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu
razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama
21 Pojam ekonomskih integracija
Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno
određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja
ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera
protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera
kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i
institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije
Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti
nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine
povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama
povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju
sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i
povećanje koristi država članica
6
22 Motivi ekonomskih integriranja
Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama
donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i
stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla
životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva
(Kenda i Bobek 2003)
Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima
poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U
političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše
postizanje određenih reformi
Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta
povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa
efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim
ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i
demokraciju
Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja
intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i
razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz
trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje
trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se
često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti
sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo
upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)
7
23 Vrste ekonomskih integracija
Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale
ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu
ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne
trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade
Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i
raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije
Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama
koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje
prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina
i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti
kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne
prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj
djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi
da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u
ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od
dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno
nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)
Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje
iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi
da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako
ne potječe iz druge država članice
U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija
8
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija
Nema
vidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine 1
Zajednička
vanjska
trgovinska
ograničenja
Nema
nevidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine
Slobodno
kretanje
proizvodnih
faktora i
financijske
imovine 2
Zajednička
valuta
Zajednička
ekonomska
politika
Zona
slobodne
trgovine
x
Carinska
unija
x x
Jedinstveno
tržište roba
x x x
Zajedničko
tržište
x x x x
Monetarna
unija
x x x x x
Ekonomska
unija
x x x x x x
1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota
2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne
uprave da kupuje od domaćih dobavljača
Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27
U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja
koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i
primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U
međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i
poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs
Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je
dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu
potrebne
Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske
unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama
9
Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)
MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and
Southern Africa)
Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još
uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz
zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju
slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike
Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga
zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te
uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo
oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju
su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt
međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država
Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)
Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi
uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja
poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog
napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više
koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)
10
24 Učinci ekonomskih integracija
Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim
zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti
- statički i
- dinamički
U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji
djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju
efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na
ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine
Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se
jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača
iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama
članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa
povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog
dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom
skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu
smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak
Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma
proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada
postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također
kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene
Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih
investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije
ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
SADRŽAJ
1 UVOD 1
11 Predmet istraživanja 1
12 Problem istraživanja 2
13 Svrha istraživanja 2
14 Radna hipoteza 3
15 Struktura rada 3
2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA 5
21 Pojam ekonomskih integracija5
22Motivi ekonomskih intergacija 6
23Vrste ekonomskih intergacija 7
24Učinci ekonomskih intergacija 10
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE12
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE 12
32Motivi za formiranje NAFTE14
33 Osnivanje NAFTE 15
34Temeljne odrednice sporazuma 16
35Učinak NAFTE na gospodarstva država članica 17
351 Meksiko17
352 Kanada 21
353 SAD 24
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE27
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU 36
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU37
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU 39
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU 44
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU47
5 PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU 51
6 ZAKLJUČAK 52
LITERATURA 55
POPIS TABLICA 58
POPIS GRAFIKONA 58
1
1 UVOD
Ekonomske integracije obilježile su 20 stoljeće i od tada njihov broj raste Ponekad su
zemlje članice teritorijalno povezane a ima slučajeva kada to i nije tako Mnoge zemlje
učlanjene su i u više nego jednu integraciju Slobodno kretanje usluga i dobara temeljno je
načelo ekonomske integracije Cilj je prvenstveno zemljama sudionicama donijeti
ekonomski rast razvoj blagostanje jačanje konkurentnosti ukidanje tržišnih barijera
protoku dobara usluga rada kapitala kao i veću efikasnost i alokaciju raspoloživih
resursa U današnje vrijeme samo oni koji su uspješniji uspijevaju preživjeti na tržištu pa
se tako i države međusobno povezuju u neke oblike integracija kako bi u svjetskom
gospodarstvu bile konkurentnije povećale količinu i ubrzali protok trgovinskih roba za
svoja poduzeća Osim ekonomskih kroz integraciju se ostvaruju i neki drugi ciljevi poput
onih sigurnosnih Tijekom daljnjeg izlaganja na primjeru integracije Sjevernoameričke
zone slobodne trgovine (NAFTA) istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje
neke od gore navedenih ciljeva
11 Predmet istraživanja
Međusobnim povezivanjem država nastaju različiti oblici integracija kroz koji se mogu
ostvarivati neki od pogodnosti poput protoka ljudi kapitala stvaranje većeg blagostanja za
svoje stanovnike uvođenje zajedničke valute područja slobodne trgovine bez carinskih
barijera ili ograničenja zbog različitih propisa zajedničke vanjske i sigurnosne politike itd
Ekonomske integracije krajem 20 i početkom 21 stoljeća sve su češća pojava i nastaju zbog
zajedničkog cilja nekoliko zemalja članica kako bi olakšale međusobnu razmjenu proizvodnih
faktora usluga i dobara kako bi postigle brži ekonomski rast razvoj i blagostanje Predmet
istraživanja ovog rada istražiti je upravo te učinke ekonomske integracije kroz primjer
NAFTE U diplomskom radu će se također objasniti i odnosi između NAFTE i Europske
unije Razmotrit će se kako ove integracije sudjeluju u razmjeni međusobno zatim njihove
međusobne razlike i trgovinska povezanost Na koncu će se obraditi pozicija Hrvatske u
2
odnosu na EU i NAFTU Vidjet ćemo kako integracija ne donosi korist sama po sebi nego su
potrebni taktični promišljeni jasni i realni ciljevi te usklađenost između njih
12 Problem istraživanja
Problem analize nameće se istražiti pozitivne i negativne aspekte ove integracije i analizirati
koliki su ti efekti nakon integracije gledajući s aspekta makroekonomskih pokazatelja u
odnosu na period prije integracije Ponekad je teško izolirati integraciju neovisno od ostatka
svijeta pa je teško i utvrditi da li su pozitivne ili negativne posljedice utjecaj integracije ili
ostalih događanja u svijetu međutim posljedice integracija su većinom pozitivne jer se zemlje
inače ne bi integrirale a vidimo da je to sve učestalija pojava u svijetu U okviru problema
istraživanja nalazi se i bilateralni odnos EU i NAFTE odnosno međusobni odnos dviju
najvećih svjetskih integracija koje zajedno ostvaruju više od 50 svjetskog BDP-a
13 Svrha istraživanja
Svrha istraživanja je odrediti učinke ekonomske integracije na primjeru Ugovora o slobodnoj
trgovini između Meksika Kanade i SAD-a kroz njihove međusobne vanjsko-trgovinske odnose
s ciljem analiziranja ekonomskih dobrobiti iz ovog Ugovora za sve zemlje članice Svrha je
pobliže upoznati sporazum o slobodnoj trgovini ciljeve i djelovanje ulogu u svjetskoj trgovini
i poziciju Hrvatske u integracijama poput NAFTE i EU odnosu NAFTE naspram druge
integracije kao što je EU koliko se pokazala uspješnom do sada i koliko su povećani i olakšani
trgovinski odnosi između njih Cilj ovog rada je predstaviti ustrojstvo NAFTE i njezino
djelovanje analizirati sve tri države članice međusobno ih usporediti istaknuti posebnosti
svake istražiti negativne i pozitivne posljedice koje je NAFTA donijela na blagostanje te tri
članice istražiti odnose NEFTE i EU kao i Republike Hrvatske i NAFTE Dostignuća NAFTE
su velika iako postoji još prostora za poboljšanje liberalizacija nije potpuno izvršena odnosno
neke prepreke nisu potpuno uklonjene Prepreke i nedostatci se razlikuju od države do države
Primjerice u SAD-u i Kanadi se boje domaće nezaposlenosti zbog jeftinije radne snage iz
3
Meksika ali u globalu koristi su veće od negativnih posljedica Odnosi NAFTE i EU su
zadovoljavajući i na pragu novih sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom
Pokazat ćemo da SAD ostvaruje veliku trgovinsku razmjenu s EU dok je razmjena s Kanadom
i Meksikom nešto slabija
14 Radna hipoteza
S obzirom na prethodno objašnjenu svrhu predmet i problem istraživanja kao radna hipoteza
nameće se tvrdnja da je NAFTA ugovor pozitivno utjecao na trgovinu između Kanade
Meksika i SAD-a Ova će se hipoteza istražiti i analizirati tijekom daljnjeg izlaganja
sagledavanjem trgovinske razmjene prije i nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini
odnosno kakav je bio njegov utjecaj na blagostanje zemalja članica
15 Struktura rada
Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova
U prvom dijelu UVODU navedeni su predmet problem svrha i hipoteza istraživanja te je
objašnjena struktura rada
U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH
INTEGRACIJA objašnjeni su pojam motivi i vrste ekonomskih integracija
U trećem dijelu SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE objašnjeno je
nastajanje sporazuma i njegove temeljne odrednice prikazani su osnovni makroekonomski
pokazatelji sve tri države članice i učinak sporazuma na ta tri gospodarstva
U četvrtom dijelu analizirat će se GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU primjerice koje
države najviše trgovinski sudjeluju kolika je razmjena općenito te ispitati specifičnosti
4
ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi
Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za
sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu
U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj
ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno
integriranje s Kanadom i SAD-om
Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja
Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE
5
2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA
Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više
sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije
nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih
narodaldquo
Jose Manuel Barroso
Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su
povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu
razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama
21 Pojam ekonomskih integracija
Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno
određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja
ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera
protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera
kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i
institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije
Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti
nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine
povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama
povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju
sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i
povećanje koristi država članica
6
22 Motivi ekonomskih integriranja
Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama
donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i
stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla
životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva
(Kenda i Bobek 2003)
Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima
poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U
političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše
postizanje određenih reformi
Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta
povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa
efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim
ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i
demokraciju
Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja
intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i
razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz
trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje
trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se
često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti
sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo
upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)
7
23 Vrste ekonomskih integracija
Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale
ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu
ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne
trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade
Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i
raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije
Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama
koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje
prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina
i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti
kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne
prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj
djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi
da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u
ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od
dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno
nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)
Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje
iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi
da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako
ne potječe iz druge država članice
U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija
8
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija
Nema
vidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine 1
Zajednička
vanjska
trgovinska
ograničenja
Nema
nevidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine
Slobodno
kretanje
proizvodnih
faktora i
financijske
imovine 2
Zajednička
valuta
Zajednička
ekonomska
politika
Zona
slobodne
trgovine
x
Carinska
unija
x x
Jedinstveno
tržište roba
x x x
Zajedničko
tržište
x x x x
Monetarna
unija
x x x x x
Ekonomska
unija
x x x x x x
1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota
2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne
uprave da kupuje od domaćih dobavljača
Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27
U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja
koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i
primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U
međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i
poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs
Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je
dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu
potrebne
Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske
unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama
9
Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)
MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and
Southern Africa)
Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još
uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz
zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju
slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike
Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga
zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te
uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo
oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju
su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt
međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država
Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)
Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi
uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja
poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog
napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više
koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)
10
24 Učinci ekonomskih integracija
Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim
zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti
- statički i
- dinamički
U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji
djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju
efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na
ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine
Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se
jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača
iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama
članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa
povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog
dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom
skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu
smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak
Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma
proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada
postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također
kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene
Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih
investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije
ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU 36
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU37
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU 39
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU 44
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU47
5 PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU 51
6 ZAKLJUČAK 52
LITERATURA 55
POPIS TABLICA 58
POPIS GRAFIKONA 58
1
1 UVOD
Ekonomske integracije obilježile su 20 stoljeće i od tada njihov broj raste Ponekad su
zemlje članice teritorijalno povezane a ima slučajeva kada to i nije tako Mnoge zemlje
učlanjene su i u više nego jednu integraciju Slobodno kretanje usluga i dobara temeljno je
načelo ekonomske integracije Cilj je prvenstveno zemljama sudionicama donijeti
ekonomski rast razvoj blagostanje jačanje konkurentnosti ukidanje tržišnih barijera
protoku dobara usluga rada kapitala kao i veću efikasnost i alokaciju raspoloživih
resursa U današnje vrijeme samo oni koji su uspješniji uspijevaju preživjeti na tržištu pa
se tako i države međusobno povezuju u neke oblike integracija kako bi u svjetskom
gospodarstvu bile konkurentnije povećale količinu i ubrzali protok trgovinskih roba za
svoja poduzeća Osim ekonomskih kroz integraciju se ostvaruju i neki drugi ciljevi poput
onih sigurnosnih Tijekom daljnjeg izlaganja na primjeru integracije Sjevernoameričke
zone slobodne trgovine (NAFTA) istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje
neke od gore navedenih ciljeva
11 Predmet istraživanja
Međusobnim povezivanjem država nastaju različiti oblici integracija kroz koji se mogu
ostvarivati neki od pogodnosti poput protoka ljudi kapitala stvaranje većeg blagostanja za
svoje stanovnike uvođenje zajedničke valute područja slobodne trgovine bez carinskih
barijera ili ograničenja zbog različitih propisa zajedničke vanjske i sigurnosne politike itd
Ekonomske integracije krajem 20 i početkom 21 stoljeća sve su češća pojava i nastaju zbog
zajedničkog cilja nekoliko zemalja članica kako bi olakšale međusobnu razmjenu proizvodnih
faktora usluga i dobara kako bi postigle brži ekonomski rast razvoj i blagostanje Predmet
istraživanja ovog rada istražiti je upravo te učinke ekonomske integracije kroz primjer
NAFTE U diplomskom radu će se također objasniti i odnosi između NAFTE i Europske
unije Razmotrit će se kako ove integracije sudjeluju u razmjeni međusobno zatim njihove
međusobne razlike i trgovinska povezanost Na koncu će se obraditi pozicija Hrvatske u
2
odnosu na EU i NAFTU Vidjet ćemo kako integracija ne donosi korist sama po sebi nego su
potrebni taktični promišljeni jasni i realni ciljevi te usklađenost između njih
12 Problem istraživanja
Problem analize nameće se istražiti pozitivne i negativne aspekte ove integracije i analizirati
koliki su ti efekti nakon integracije gledajući s aspekta makroekonomskih pokazatelja u
odnosu na period prije integracije Ponekad je teško izolirati integraciju neovisno od ostatka
svijeta pa je teško i utvrditi da li su pozitivne ili negativne posljedice utjecaj integracije ili
ostalih događanja u svijetu međutim posljedice integracija su većinom pozitivne jer se zemlje
inače ne bi integrirale a vidimo da je to sve učestalija pojava u svijetu U okviru problema
istraživanja nalazi se i bilateralni odnos EU i NAFTE odnosno međusobni odnos dviju
najvećih svjetskih integracija koje zajedno ostvaruju više od 50 svjetskog BDP-a
13 Svrha istraživanja
Svrha istraživanja je odrediti učinke ekonomske integracije na primjeru Ugovora o slobodnoj
trgovini između Meksika Kanade i SAD-a kroz njihove međusobne vanjsko-trgovinske odnose
s ciljem analiziranja ekonomskih dobrobiti iz ovog Ugovora za sve zemlje članice Svrha je
pobliže upoznati sporazum o slobodnoj trgovini ciljeve i djelovanje ulogu u svjetskoj trgovini
i poziciju Hrvatske u integracijama poput NAFTE i EU odnosu NAFTE naspram druge
integracije kao što je EU koliko se pokazala uspješnom do sada i koliko su povećani i olakšani
trgovinski odnosi između njih Cilj ovog rada je predstaviti ustrojstvo NAFTE i njezino
djelovanje analizirati sve tri države članice međusobno ih usporediti istaknuti posebnosti
svake istražiti negativne i pozitivne posljedice koje je NAFTA donijela na blagostanje te tri
članice istražiti odnose NEFTE i EU kao i Republike Hrvatske i NAFTE Dostignuća NAFTE
su velika iako postoji još prostora za poboljšanje liberalizacija nije potpuno izvršena odnosno
neke prepreke nisu potpuno uklonjene Prepreke i nedostatci se razlikuju od države do države
Primjerice u SAD-u i Kanadi se boje domaće nezaposlenosti zbog jeftinije radne snage iz
3
Meksika ali u globalu koristi su veće od negativnih posljedica Odnosi NAFTE i EU su
zadovoljavajući i na pragu novih sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom
Pokazat ćemo da SAD ostvaruje veliku trgovinsku razmjenu s EU dok je razmjena s Kanadom
i Meksikom nešto slabija
14 Radna hipoteza
S obzirom na prethodno objašnjenu svrhu predmet i problem istraživanja kao radna hipoteza
nameće se tvrdnja da je NAFTA ugovor pozitivno utjecao na trgovinu između Kanade
Meksika i SAD-a Ova će se hipoteza istražiti i analizirati tijekom daljnjeg izlaganja
sagledavanjem trgovinske razmjene prije i nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini
odnosno kakav je bio njegov utjecaj na blagostanje zemalja članica
15 Struktura rada
Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova
U prvom dijelu UVODU navedeni su predmet problem svrha i hipoteza istraživanja te je
objašnjena struktura rada
U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH
INTEGRACIJA objašnjeni su pojam motivi i vrste ekonomskih integracija
U trećem dijelu SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE objašnjeno je
nastajanje sporazuma i njegove temeljne odrednice prikazani su osnovni makroekonomski
pokazatelji sve tri države članice i učinak sporazuma na ta tri gospodarstva
U četvrtom dijelu analizirat će se GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU primjerice koje
države najviše trgovinski sudjeluju kolika je razmjena općenito te ispitati specifičnosti
4
ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi
Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za
sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu
U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj
ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno
integriranje s Kanadom i SAD-om
Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja
Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE
5
2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA
Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više
sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije
nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih
narodaldquo
Jose Manuel Barroso
Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su
povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu
razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama
21 Pojam ekonomskih integracija
Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno
određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja
ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera
protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera
kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i
institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije
Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti
nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine
povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama
povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju
sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i
povećanje koristi država članica
6
22 Motivi ekonomskih integriranja
Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama
donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i
stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla
životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva
(Kenda i Bobek 2003)
Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima
poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U
političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše
postizanje određenih reformi
Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta
povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa
efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim
ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i
demokraciju
Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja
intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i
razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz
trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje
trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se
često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti
sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo
upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)
7
23 Vrste ekonomskih integracija
Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale
ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu
ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne
trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade
Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i
raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije
Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama
koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje
prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina
i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti
kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne
prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj
djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi
da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u
ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od
dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno
nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)
Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje
iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi
da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako
ne potječe iz druge država članice
U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija
8
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija
Nema
vidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine 1
Zajednička
vanjska
trgovinska
ograničenja
Nema
nevidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine
Slobodno
kretanje
proizvodnih
faktora i
financijske
imovine 2
Zajednička
valuta
Zajednička
ekonomska
politika
Zona
slobodne
trgovine
x
Carinska
unija
x x
Jedinstveno
tržište roba
x x x
Zajedničko
tržište
x x x x
Monetarna
unija
x x x x x
Ekonomska
unija
x x x x x x
1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota
2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne
uprave da kupuje od domaćih dobavljača
Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27
U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja
koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i
primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U
međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i
poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs
Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je
dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu
potrebne
Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske
unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama
9
Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)
MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and
Southern Africa)
Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još
uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz
zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju
slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike
Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga
zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te
uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo
oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju
su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt
međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država
Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)
Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi
uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja
poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog
napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više
koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)
10
24 Učinci ekonomskih integracija
Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim
zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti
- statički i
- dinamički
U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji
djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju
efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na
ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine
Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se
jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača
iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama
članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa
povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog
dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom
skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu
smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak
Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma
proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada
postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također
kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene
Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih
investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije
ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
1
1 UVOD
Ekonomske integracije obilježile su 20 stoljeće i od tada njihov broj raste Ponekad su
zemlje članice teritorijalno povezane a ima slučajeva kada to i nije tako Mnoge zemlje
učlanjene su i u više nego jednu integraciju Slobodno kretanje usluga i dobara temeljno je
načelo ekonomske integracije Cilj je prvenstveno zemljama sudionicama donijeti
ekonomski rast razvoj blagostanje jačanje konkurentnosti ukidanje tržišnih barijera
protoku dobara usluga rada kapitala kao i veću efikasnost i alokaciju raspoloživih
resursa U današnje vrijeme samo oni koji su uspješniji uspijevaju preživjeti na tržištu pa
se tako i države međusobno povezuju u neke oblike integracija kako bi u svjetskom
gospodarstvu bile konkurentnije povećale količinu i ubrzali protok trgovinskih roba za
svoja poduzeća Osim ekonomskih kroz integraciju se ostvaruju i neki drugi ciljevi poput
onih sigurnosnih Tijekom daljnjeg izlaganja na primjeru integracije Sjevernoameričke
zone slobodne trgovine (NAFTA) istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje
neke od gore navedenih ciljeva
11 Predmet istraživanja
Međusobnim povezivanjem država nastaju različiti oblici integracija kroz koji se mogu
ostvarivati neki od pogodnosti poput protoka ljudi kapitala stvaranje većeg blagostanja za
svoje stanovnike uvođenje zajedničke valute područja slobodne trgovine bez carinskih
barijera ili ograničenja zbog različitih propisa zajedničke vanjske i sigurnosne politike itd
Ekonomske integracije krajem 20 i početkom 21 stoljeća sve su češća pojava i nastaju zbog
zajedničkog cilja nekoliko zemalja članica kako bi olakšale međusobnu razmjenu proizvodnih
faktora usluga i dobara kako bi postigle brži ekonomski rast razvoj i blagostanje Predmet
istraživanja ovog rada istražiti je upravo te učinke ekonomske integracije kroz primjer
NAFTE U diplomskom radu će se također objasniti i odnosi između NAFTE i Europske
unije Razmotrit će se kako ove integracije sudjeluju u razmjeni međusobno zatim njihove
međusobne razlike i trgovinska povezanost Na koncu će se obraditi pozicija Hrvatske u
2
odnosu na EU i NAFTU Vidjet ćemo kako integracija ne donosi korist sama po sebi nego su
potrebni taktični promišljeni jasni i realni ciljevi te usklađenost između njih
12 Problem istraživanja
Problem analize nameće se istražiti pozitivne i negativne aspekte ove integracije i analizirati
koliki su ti efekti nakon integracije gledajući s aspekta makroekonomskih pokazatelja u
odnosu na period prije integracije Ponekad je teško izolirati integraciju neovisno od ostatka
svijeta pa je teško i utvrditi da li su pozitivne ili negativne posljedice utjecaj integracije ili
ostalih događanja u svijetu međutim posljedice integracija su većinom pozitivne jer se zemlje
inače ne bi integrirale a vidimo da je to sve učestalija pojava u svijetu U okviru problema
istraživanja nalazi se i bilateralni odnos EU i NAFTE odnosno međusobni odnos dviju
najvećih svjetskih integracija koje zajedno ostvaruju više od 50 svjetskog BDP-a
13 Svrha istraživanja
Svrha istraživanja je odrediti učinke ekonomske integracije na primjeru Ugovora o slobodnoj
trgovini između Meksika Kanade i SAD-a kroz njihove međusobne vanjsko-trgovinske odnose
s ciljem analiziranja ekonomskih dobrobiti iz ovog Ugovora za sve zemlje članice Svrha je
pobliže upoznati sporazum o slobodnoj trgovini ciljeve i djelovanje ulogu u svjetskoj trgovini
i poziciju Hrvatske u integracijama poput NAFTE i EU odnosu NAFTE naspram druge
integracije kao što je EU koliko se pokazala uspješnom do sada i koliko su povećani i olakšani
trgovinski odnosi između njih Cilj ovog rada je predstaviti ustrojstvo NAFTE i njezino
djelovanje analizirati sve tri države članice međusobno ih usporediti istaknuti posebnosti
svake istražiti negativne i pozitivne posljedice koje je NAFTA donijela na blagostanje te tri
članice istražiti odnose NEFTE i EU kao i Republike Hrvatske i NAFTE Dostignuća NAFTE
su velika iako postoji još prostora za poboljšanje liberalizacija nije potpuno izvršena odnosno
neke prepreke nisu potpuno uklonjene Prepreke i nedostatci se razlikuju od države do države
Primjerice u SAD-u i Kanadi se boje domaće nezaposlenosti zbog jeftinije radne snage iz
3
Meksika ali u globalu koristi su veće od negativnih posljedica Odnosi NAFTE i EU su
zadovoljavajući i na pragu novih sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom
Pokazat ćemo da SAD ostvaruje veliku trgovinsku razmjenu s EU dok je razmjena s Kanadom
i Meksikom nešto slabija
14 Radna hipoteza
S obzirom na prethodno objašnjenu svrhu predmet i problem istraživanja kao radna hipoteza
nameće se tvrdnja da je NAFTA ugovor pozitivno utjecao na trgovinu između Kanade
Meksika i SAD-a Ova će se hipoteza istražiti i analizirati tijekom daljnjeg izlaganja
sagledavanjem trgovinske razmjene prije i nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini
odnosno kakav je bio njegov utjecaj na blagostanje zemalja članica
15 Struktura rada
Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova
U prvom dijelu UVODU navedeni su predmet problem svrha i hipoteza istraživanja te je
objašnjena struktura rada
U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH
INTEGRACIJA objašnjeni su pojam motivi i vrste ekonomskih integracija
U trećem dijelu SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE objašnjeno je
nastajanje sporazuma i njegove temeljne odrednice prikazani su osnovni makroekonomski
pokazatelji sve tri države članice i učinak sporazuma na ta tri gospodarstva
U četvrtom dijelu analizirat će se GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU primjerice koje
države najviše trgovinski sudjeluju kolika je razmjena općenito te ispitati specifičnosti
4
ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi
Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za
sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu
U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj
ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno
integriranje s Kanadom i SAD-om
Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja
Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE
5
2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA
Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više
sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije
nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih
narodaldquo
Jose Manuel Barroso
Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su
povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu
razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama
21 Pojam ekonomskih integracija
Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno
određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja
ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera
protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera
kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i
institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije
Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti
nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine
povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama
povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju
sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i
povećanje koristi država članica
6
22 Motivi ekonomskih integriranja
Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama
donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i
stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla
životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva
(Kenda i Bobek 2003)
Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima
poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U
političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše
postizanje određenih reformi
Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta
povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa
efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim
ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i
demokraciju
Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja
intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i
razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz
trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje
trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se
često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti
sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo
upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)
7
23 Vrste ekonomskih integracija
Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale
ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu
ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne
trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade
Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i
raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije
Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama
koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje
prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina
i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti
kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne
prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj
djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi
da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u
ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od
dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno
nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)
Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje
iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi
da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako
ne potječe iz druge država članice
U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija
8
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija
Nema
vidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine 1
Zajednička
vanjska
trgovinska
ograničenja
Nema
nevidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine
Slobodno
kretanje
proizvodnih
faktora i
financijske
imovine 2
Zajednička
valuta
Zajednička
ekonomska
politika
Zona
slobodne
trgovine
x
Carinska
unija
x x
Jedinstveno
tržište roba
x x x
Zajedničko
tržište
x x x x
Monetarna
unija
x x x x x
Ekonomska
unija
x x x x x x
1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota
2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne
uprave da kupuje od domaćih dobavljača
Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27
U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja
koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i
primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U
međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i
poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs
Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je
dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu
potrebne
Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske
unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama
9
Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)
MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and
Southern Africa)
Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još
uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz
zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju
slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike
Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga
zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te
uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo
oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju
su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt
međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država
Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)
Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi
uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja
poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog
napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više
koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)
10
24 Učinci ekonomskih integracija
Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim
zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti
- statički i
- dinamički
U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji
djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju
efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na
ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine
Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se
jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača
iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama
članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa
povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog
dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom
skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu
smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak
Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma
proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada
postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također
kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene
Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih
investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije
ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
2
odnosu na EU i NAFTU Vidjet ćemo kako integracija ne donosi korist sama po sebi nego su
potrebni taktični promišljeni jasni i realni ciljevi te usklađenost između njih
12 Problem istraživanja
Problem analize nameće se istražiti pozitivne i negativne aspekte ove integracije i analizirati
koliki su ti efekti nakon integracije gledajući s aspekta makroekonomskih pokazatelja u
odnosu na period prije integracije Ponekad je teško izolirati integraciju neovisno od ostatka
svijeta pa je teško i utvrditi da li su pozitivne ili negativne posljedice utjecaj integracije ili
ostalih događanja u svijetu međutim posljedice integracija su većinom pozitivne jer se zemlje
inače ne bi integrirale a vidimo da je to sve učestalija pojava u svijetu U okviru problema
istraživanja nalazi se i bilateralni odnos EU i NAFTE odnosno međusobni odnos dviju
najvećih svjetskih integracija koje zajedno ostvaruju više od 50 svjetskog BDP-a
13 Svrha istraživanja
Svrha istraživanja je odrediti učinke ekonomske integracije na primjeru Ugovora o slobodnoj
trgovini između Meksika Kanade i SAD-a kroz njihove međusobne vanjsko-trgovinske odnose
s ciljem analiziranja ekonomskih dobrobiti iz ovog Ugovora za sve zemlje članice Svrha je
pobliže upoznati sporazum o slobodnoj trgovini ciljeve i djelovanje ulogu u svjetskoj trgovini
i poziciju Hrvatske u integracijama poput NAFTE i EU odnosu NAFTE naspram druge
integracije kao što je EU koliko se pokazala uspješnom do sada i koliko su povećani i olakšani
trgovinski odnosi između njih Cilj ovog rada je predstaviti ustrojstvo NAFTE i njezino
djelovanje analizirati sve tri države članice međusobno ih usporediti istaknuti posebnosti
svake istražiti negativne i pozitivne posljedice koje je NAFTA donijela na blagostanje te tri
članice istražiti odnose NEFTE i EU kao i Republike Hrvatske i NAFTE Dostignuća NAFTE
su velika iako postoji još prostora za poboljšanje liberalizacija nije potpuno izvršena odnosno
neke prepreke nisu potpuno uklonjene Prepreke i nedostatci se razlikuju od države do države
Primjerice u SAD-u i Kanadi se boje domaće nezaposlenosti zbog jeftinije radne snage iz
3
Meksika ali u globalu koristi su veće od negativnih posljedica Odnosi NAFTE i EU su
zadovoljavajući i na pragu novih sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom
Pokazat ćemo da SAD ostvaruje veliku trgovinsku razmjenu s EU dok je razmjena s Kanadom
i Meksikom nešto slabija
14 Radna hipoteza
S obzirom na prethodno objašnjenu svrhu predmet i problem istraživanja kao radna hipoteza
nameće se tvrdnja da je NAFTA ugovor pozitivno utjecao na trgovinu između Kanade
Meksika i SAD-a Ova će se hipoteza istražiti i analizirati tijekom daljnjeg izlaganja
sagledavanjem trgovinske razmjene prije i nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini
odnosno kakav je bio njegov utjecaj na blagostanje zemalja članica
15 Struktura rada
Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova
U prvom dijelu UVODU navedeni su predmet problem svrha i hipoteza istraživanja te je
objašnjena struktura rada
U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH
INTEGRACIJA objašnjeni su pojam motivi i vrste ekonomskih integracija
U trećem dijelu SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE objašnjeno je
nastajanje sporazuma i njegove temeljne odrednice prikazani su osnovni makroekonomski
pokazatelji sve tri države članice i učinak sporazuma na ta tri gospodarstva
U četvrtom dijelu analizirat će se GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU primjerice koje
države najviše trgovinski sudjeluju kolika je razmjena općenito te ispitati specifičnosti
4
ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi
Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za
sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu
U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj
ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno
integriranje s Kanadom i SAD-om
Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja
Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE
5
2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA
Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više
sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije
nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih
narodaldquo
Jose Manuel Barroso
Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su
povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu
razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama
21 Pojam ekonomskih integracija
Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno
određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja
ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera
protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera
kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i
institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije
Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti
nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine
povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama
povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju
sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i
povećanje koristi država članica
6
22 Motivi ekonomskih integriranja
Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama
donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i
stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla
životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva
(Kenda i Bobek 2003)
Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima
poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U
političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše
postizanje određenih reformi
Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta
povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa
efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim
ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i
demokraciju
Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja
intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i
razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz
trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje
trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se
često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti
sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo
upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)
7
23 Vrste ekonomskih integracija
Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale
ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu
ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne
trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade
Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i
raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije
Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama
koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje
prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina
i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti
kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne
prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj
djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi
da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u
ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od
dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno
nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)
Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje
iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi
da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako
ne potječe iz druge država članice
U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija
8
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija
Nema
vidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine 1
Zajednička
vanjska
trgovinska
ograničenja
Nema
nevidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine
Slobodno
kretanje
proizvodnih
faktora i
financijske
imovine 2
Zajednička
valuta
Zajednička
ekonomska
politika
Zona
slobodne
trgovine
x
Carinska
unija
x x
Jedinstveno
tržište roba
x x x
Zajedničko
tržište
x x x x
Monetarna
unija
x x x x x
Ekonomska
unija
x x x x x x
1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota
2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne
uprave da kupuje od domaćih dobavljača
Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27
U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja
koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i
primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U
međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i
poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs
Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je
dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu
potrebne
Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske
unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama
9
Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)
MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and
Southern Africa)
Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još
uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz
zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju
slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike
Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga
zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te
uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo
oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju
su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt
međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država
Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)
Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi
uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja
poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog
napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više
koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)
10
24 Učinci ekonomskih integracija
Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim
zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti
- statički i
- dinamički
U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji
djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju
efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na
ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine
Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se
jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača
iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama
članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa
povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog
dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom
skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu
smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak
Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma
proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada
postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također
kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene
Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih
investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije
ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
3
Meksika ali u globalu koristi su veće od negativnih posljedica Odnosi NAFTE i EU su
zadovoljavajući i na pragu novih sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom
Pokazat ćemo da SAD ostvaruje veliku trgovinsku razmjenu s EU dok je razmjena s Kanadom
i Meksikom nešto slabija
14 Radna hipoteza
S obzirom na prethodno objašnjenu svrhu predmet i problem istraživanja kao radna hipoteza
nameće se tvrdnja da je NAFTA ugovor pozitivno utjecao na trgovinu između Kanade
Meksika i SAD-a Ova će se hipoteza istražiti i analizirati tijekom daljnjeg izlaganja
sagledavanjem trgovinske razmjene prije i nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini
odnosno kakav je bio njegov utjecaj na blagostanje zemalja članica
15 Struktura rada
Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova
U prvom dijelu UVODU navedeni su predmet problem svrha i hipoteza istraživanja te je
objašnjena struktura rada
U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH
INTEGRACIJA objašnjeni su pojam motivi i vrste ekonomskih integracija
U trećem dijelu SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE objašnjeno je
nastajanje sporazuma i njegove temeljne odrednice prikazani su osnovni makroekonomski
pokazatelji sve tri države članice i učinak sporazuma na ta tri gospodarstva
U četvrtom dijelu analizirat će se GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU primjerice koje
države najviše trgovinski sudjeluju kolika je razmjena općenito te ispitati specifičnosti
4
ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi
Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za
sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu
U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj
ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno
integriranje s Kanadom i SAD-om
Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja
Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE
5
2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA
Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više
sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije
nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih
narodaldquo
Jose Manuel Barroso
Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su
povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu
razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama
21 Pojam ekonomskih integracija
Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno
određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja
ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera
protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera
kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i
institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije
Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti
nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine
povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama
povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju
sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i
povećanje koristi država članica
6
22 Motivi ekonomskih integriranja
Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama
donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i
stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla
životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva
(Kenda i Bobek 2003)
Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima
poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U
političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše
postizanje određenih reformi
Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta
povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa
efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim
ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i
demokraciju
Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja
intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i
razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz
trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje
trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se
često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti
sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo
upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)
7
23 Vrste ekonomskih integracija
Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale
ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu
ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne
trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade
Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i
raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije
Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama
koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje
prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina
i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti
kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne
prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj
djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi
da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u
ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od
dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno
nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)
Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje
iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi
da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako
ne potječe iz druge država članice
U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija
8
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija
Nema
vidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine 1
Zajednička
vanjska
trgovinska
ograničenja
Nema
nevidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine
Slobodno
kretanje
proizvodnih
faktora i
financijske
imovine 2
Zajednička
valuta
Zajednička
ekonomska
politika
Zona
slobodne
trgovine
x
Carinska
unija
x x
Jedinstveno
tržište roba
x x x
Zajedničko
tržište
x x x x
Monetarna
unija
x x x x x
Ekonomska
unija
x x x x x x
1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota
2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne
uprave da kupuje od domaćih dobavljača
Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27
U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja
koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i
primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U
međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i
poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs
Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je
dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu
potrebne
Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske
unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama
9
Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)
MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and
Southern Africa)
Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još
uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz
zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju
slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike
Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga
zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te
uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo
oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju
su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt
međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država
Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)
Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi
uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja
poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog
napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više
koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)
10
24 Učinci ekonomskih integracija
Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim
zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti
- statički i
- dinamički
U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji
djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju
efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na
ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine
Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se
jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača
iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama
članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa
povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog
dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom
skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu
smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak
Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma
proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada
postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također
kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene
Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih
investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije
ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
4
ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi
Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za
sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu
U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj
ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno
integriranje s Kanadom i SAD-om
Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja
Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE
5
2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA
Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više
sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije
nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih
narodaldquo
Jose Manuel Barroso
Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su
povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu
razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama
21 Pojam ekonomskih integracija
Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno
određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja
ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera
protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera
kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i
institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije
Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti
nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine
povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama
povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju
sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i
povećanje koristi država članica
6
22 Motivi ekonomskih integriranja
Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama
donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i
stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla
životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva
(Kenda i Bobek 2003)
Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima
poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U
političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše
postizanje određenih reformi
Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta
povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa
efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim
ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i
demokraciju
Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja
intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i
razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz
trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje
trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se
često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti
sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo
upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)
7
23 Vrste ekonomskih integracija
Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale
ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu
ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne
trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade
Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i
raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije
Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama
koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje
prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina
i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti
kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne
prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj
djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi
da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u
ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od
dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno
nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)
Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje
iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi
da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako
ne potječe iz druge država članice
U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija
8
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija
Nema
vidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine 1
Zajednička
vanjska
trgovinska
ograničenja
Nema
nevidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine
Slobodno
kretanje
proizvodnih
faktora i
financijske
imovine 2
Zajednička
valuta
Zajednička
ekonomska
politika
Zona
slobodne
trgovine
x
Carinska
unija
x x
Jedinstveno
tržište roba
x x x
Zajedničko
tržište
x x x x
Monetarna
unija
x x x x x
Ekonomska
unija
x x x x x x
1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota
2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne
uprave da kupuje od domaćih dobavljača
Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27
U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja
koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i
primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U
međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i
poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs
Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je
dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu
potrebne
Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske
unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama
9
Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)
MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and
Southern Africa)
Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još
uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz
zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju
slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike
Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga
zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te
uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo
oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju
su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt
međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država
Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)
Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi
uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja
poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog
napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više
koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)
10
24 Učinci ekonomskih integracija
Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim
zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti
- statički i
- dinamički
U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji
djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju
efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na
ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine
Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se
jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača
iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama
članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa
povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog
dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom
skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu
smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak
Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma
proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada
postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također
kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene
Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih
investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije
ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
5
2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA
Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više
sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije
nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih
narodaldquo
Jose Manuel Barroso
Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su
povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu
razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama
21 Pojam ekonomskih integracija
Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno
određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja
ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera
protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera
kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i
institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije
Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti
nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine
povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama
povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju
sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i
povećanje koristi država članica
6
22 Motivi ekonomskih integriranja
Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama
donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i
stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla
životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva
(Kenda i Bobek 2003)
Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima
poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U
političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše
postizanje određenih reformi
Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta
povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa
efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim
ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i
demokraciju
Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja
intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i
razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz
trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje
trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se
često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti
sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo
upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)
7
23 Vrste ekonomskih integracija
Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale
ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu
ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne
trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade
Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i
raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije
Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama
koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje
prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina
i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti
kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne
prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj
djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi
da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u
ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od
dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno
nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)
Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje
iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi
da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako
ne potječe iz druge država članice
U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija
8
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija
Nema
vidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine 1
Zajednička
vanjska
trgovinska
ograničenja
Nema
nevidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine
Slobodno
kretanje
proizvodnih
faktora i
financijske
imovine 2
Zajednička
valuta
Zajednička
ekonomska
politika
Zona
slobodne
trgovine
x
Carinska
unija
x x
Jedinstveno
tržište roba
x x x
Zajedničko
tržište
x x x x
Monetarna
unija
x x x x x
Ekonomska
unija
x x x x x x
1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota
2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne
uprave da kupuje od domaćih dobavljača
Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27
U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja
koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i
primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U
međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i
poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs
Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je
dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu
potrebne
Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske
unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama
9
Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)
MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and
Southern Africa)
Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još
uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz
zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju
slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike
Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga
zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te
uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo
oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju
su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt
međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država
Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)
Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi
uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja
poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog
napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više
koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)
10
24 Učinci ekonomskih integracija
Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim
zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti
- statički i
- dinamički
U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji
djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju
efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na
ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine
Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se
jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača
iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama
članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa
povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog
dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom
skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu
smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak
Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma
proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada
postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također
kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene
Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih
investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije
ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
6
22 Motivi ekonomskih integriranja
Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama
donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i
stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla
životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva
(Kenda i Bobek 2003)
Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima
poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U
političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše
postizanje određenih reformi
Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta
povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa
efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim
ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i
demokraciju
Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja
intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i
razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz
trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje
trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se
često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti
sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo
upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)
7
23 Vrste ekonomskih integracija
Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale
ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu
ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne
trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade
Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i
raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije
Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama
koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje
prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina
i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti
kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne
prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj
djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi
da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u
ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od
dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno
nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)
Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje
iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi
da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako
ne potječe iz druge država članice
U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija
8
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija
Nema
vidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine 1
Zajednička
vanjska
trgovinska
ograničenja
Nema
nevidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine
Slobodno
kretanje
proizvodnih
faktora i
financijske
imovine 2
Zajednička
valuta
Zajednička
ekonomska
politika
Zona
slobodne
trgovine
x
Carinska
unija
x x
Jedinstveno
tržište roba
x x x
Zajedničko
tržište
x x x x
Monetarna
unija
x x x x x
Ekonomska
unija
x x x x x x
1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota
2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne
uprave da kupuje od domaćih dobavljača
Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27
U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja
koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i
primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U
međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i
poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs
Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je
dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu
potrebne
Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske
unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama
9
Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)
MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and
Southern Africa)
Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još
uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz
zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju
slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike
Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga
zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te
uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo
oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju
su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt
međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država
Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)
Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi
uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja
poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog
napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više
koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)
10
24 Učinci ekonomskih integracija
Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim
zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti
- statički i
- dinamički
U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji
djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju
efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na
ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine
Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se
jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača
iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama
članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa
povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog
dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom
skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu
smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak
Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma
proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada
postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također
kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene
Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih
investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije
ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
7
23 Vrste ekonomskih integracija
Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale
ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu
ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne
trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade
Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i
raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije
Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama
koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje
prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina
i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti
kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne
prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj
djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi
da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u
ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od
dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno
nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)
Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje
iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi
da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako
ne potječe iz druge država članice
U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija
8
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija
Nema
vidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine 1
Zajednička
vanjska
trgovinska
ograničenja
Nema
nevidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine
Slobodno
kretanje
proizvodnih
faktora i
financijske
imovine 2
Zajednička
valuta
Zajednička
ekonomska
politika
Zona
slobodne
trgovine
x
Carinska
unija
x x
Jedinstveno
tržište roba
x x x
Zajedničko
tržište
x x x x
Monetarna
unija
x x x x x
Ekonomska
unija
x x x x x x
1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota
2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne
uprave da kupuje od domaćih dobavljača
Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27
U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja
koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i
primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U
međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i
poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs
Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je
dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu
potrebne
Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske
unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama
9
Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)
MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and
Southern Africa)
Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još
uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz
zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju
slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike
Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga
zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te
uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo
oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju
su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt
međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država
Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)
Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi
uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja
poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog
napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više
koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)
10
24 Učinci ekonomskih integracija
Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim
zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti
- statički i
- dinamički
U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji
djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju
efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na
ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine
Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se
jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača
iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama
članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa
povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog
dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom
skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu
smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak
Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma
proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada
postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također
kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene
Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih
investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije
ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
8
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija
Nema
vidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine 1
Zajednička
vanjska
trgovinska
ograničenja
Nema
nevidljivih
unutarnjih
ograničenja
trgovine
Slobodno
kretanje
proizvodnih
faktora i
financijske
imovine 2
Zajednička
valuta
Zajednička
ekonomska
politika
Zona
slobodne
trgovine
x
Carinska
unija
x x
Jedinstveno
tržište roba
x x x
Zajedničko
tržište
x x x x
Monetarna
unija
x x x x x
Ekonomska
unija
x x x x x x
1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota
2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne
uprave da kupuje od domaćih dobavljača
Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27
U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja
koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i
primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U
međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i
poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs
Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je
dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu
potrebne
Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske
unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama
9
Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)
MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and
Southern Africa)
Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još
uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz
zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju
slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike
Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga
zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te
uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo
oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju
su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt
međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država
Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)
Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi
uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja
poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog
napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više
koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)
10
24 Učinci ekonomskih integracija
Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim
zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti
- statički i
- dinamički
U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji
djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju
efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na
ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine
Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se
jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača
iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama
članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa
povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog
dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom
skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu
smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak
Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma
proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada
postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također
kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene
Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih
investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije
ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
9
Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)
MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and
Southern Africa)
Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još
uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz
zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju
slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike
Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga
zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te
uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo
oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju
su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt
međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država
Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)
Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi
uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja
poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog
napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više
koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)
10
24 Učinci ekonomskih integracija
Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim
zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti
- statički i
- dinamički
U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji
djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju
efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na
ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine
Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se
jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača
iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama
članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa
povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog
dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom
skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu
smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak
Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma
proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada
postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također
kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene
Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih
investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije
ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
10
24 Učinci ekonomskih integracija
Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim
zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti
- statički i
- dinamički
U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji
djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju
efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na
ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine
Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se
jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača
iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama
članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa
povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog
dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom
skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu
smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak
Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma
proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada
postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također
kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene
Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih
investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije
ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
11
vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu
u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime
se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta
Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te
kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se
ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih
investicija (Strahinja 2007140)
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
12
3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE
NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade
Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994
godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih
ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških
standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi
unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica
NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu
djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje
osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki
sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je
potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i
potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su
mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i
tvrtke
31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE
Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za
2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a
najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP
po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži
BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5
dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i
iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15
U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
13
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini
Meksiko SAD Kanada
BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424
BDP per capita u USD 9742 49965 52219
broj stan u milionima 109 311 34
stopa nezaposlenosti u 5 82 73
stopa inflacije u 41 21 15
uvoz ( BDP-a) 36 18 32
izvoz ( BDP-a) 34 14 30
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske
godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko
razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj
ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak
pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine
0000
0200
0400
0600
0800
1000
2010 2011 2012
SAD Kanada Meksiko
Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda
(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
14
32 Motivi za formiranje NAFTE
Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju
zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja
blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke
analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i
prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma
i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih
mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da
se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u
cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju
da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio
zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske
političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike
prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova
došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na
različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)
Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on
je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i
stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)
Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne
regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja
sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih
procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka
snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za
razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
15
između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje
strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo
(Koči-Pavlaković 1996)
Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica
koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment
Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na
povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE
(Koči- Pavlaković 1994)
33 Osnivanje NAFTE
Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim
pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod
meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku
suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj
trgovini (Free Trade Agreement- FTA)
Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa
je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu
trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje
nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)
Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i
Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje
tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu
proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja
sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
16
proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je
oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma
Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih
odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog
modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na
tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju
(Bogunović 2001 65)
34 Temeljne odrednice sporazuma
Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila
uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu
najbolje govori 102 članak ugovora
a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između
teritorija ugovornih stranaka
b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine
c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora
d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog
vlasništva u području svake od stranaka
e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje
sporova
f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi
se proširile i povećale koristi od ovog ugovora
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
17
35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica
U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i
kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu
sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma
351 Meksiko
Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći
prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i
važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje
Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine
poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda
stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko
je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP
pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali
se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između
urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih
vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i
radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka
Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s
povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna
natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji
prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90
meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini
(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako
je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna
partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
18
Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao
16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO
svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na
godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012
godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio
15782897 USD
Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo
tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi
stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi
5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo
visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne
nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice
siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u
opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim
izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika
Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor
257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u
poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi
u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom
sektoru dominira automobilska industrija
U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
19
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
2000
4000
6000
8000
10000
120001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)
Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon
1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP
Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad
BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo
Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je
utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito
povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene
Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i
2011 godine
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
20
Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a
2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u
Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta
gospodarske aktivnosti
Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
21
Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na
prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje
nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica
i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se
dogodila na globalnoj razini
Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD
U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je
uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku
opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode
U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s
SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104
milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom
istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u
2011godini (Villarreal Fergusson 2013)
352 Kanada
Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a
uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu
FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit
sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u
najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak
naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi
2013)
U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
22
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD
00
5000
10000
15000
200001
98
4
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u
recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine
BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za
2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala
globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se
negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se
odraziti rastom BDP-a od 32
U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984
do 2011 godine
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
23
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi
izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta
BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a
tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva
Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
24
Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994
godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73
Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad
nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi
2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine
Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko
što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi
USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu
na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila
poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i
obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD
u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi
USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini
SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu
Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u
1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina
SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s
1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima
Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita
s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao
što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)
353 SAD
SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u
Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u
odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i
190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
25
322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde
USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)
mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika
Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice
(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)
Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD
iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184
više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE
čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini
Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD
00
50000
100000
150000
19
84
19
85
19
86
19
87
19
88
19
89
19
90
19
91
19
92
19
93
19
94
19
95
19
96
19
97
19
98
19
99
20
00
20
01
20
02
20
03
20
04
20
05
20
06
20
07
20
08
20
09
20
10
20
11
BDP u USD
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde
USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog
pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
26
uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički
prikazano na grafikonu 9
Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009
godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno
povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje
je prikazano u grafikonu 10
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine
Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
27
Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi
82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a
nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak
nakon 2010 godine bilježi se lagani pad
Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i
blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski
prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172
trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između
SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je
povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu
36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE
Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni
omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju
dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao
model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio
ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući
na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom
vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i
u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima
koji se odnose na radna mjesta
Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od
značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne
industrije
Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota
na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
28
je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke
proizvode
Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz
automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu
robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile
25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na
proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto
dijelove
Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni
odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi
između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera
u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz
koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika
i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne
proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda
imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu
Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i
obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena
pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup
informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju
primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i
proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne
djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski
sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor
telekomunikacijskih usluga
Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih
događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
29
povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje
gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini
SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja
sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između
SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se
povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije
zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je
bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje
zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)
Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je
ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada
je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao
rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i
Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma
Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti
učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP
ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama
koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su
tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda
NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od
najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u
mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim
sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice
Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17
u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač
automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog
uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi
USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
30
Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za
Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom
zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske
integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti
meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog
rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od
tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od
gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-
u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže
se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko
kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko
porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što
iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su
porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je
povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih
ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su
meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača
NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće
postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo
polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju
U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012
godini
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
31
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u
milijardama USD
NAFTA
PARTNER
IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a
VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS
KANADA
Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823
Motorna vozila 248 Motorna vozila 465
Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188
Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139
Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97
Ostalo 2060 Ostalo 1531
MEKSIKO
Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373
Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353
Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333
Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160
Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142
Ostalo 1400 Ostalo 1414
Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013
httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf
Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu
najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz
Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene
doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na
automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i
carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu
U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
32
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD
Izvoz u Kanadu
Uvoz iz Kanade
Bilanca Izvoz u Meksiko
Uvoz iz Meksika
Bilanca
1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663
1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349
1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808
1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505
1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549
1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856
1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811
2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577
2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041
2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145
2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648
2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170
2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861
2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531
2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795
2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721
2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762
2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320
2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805
2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323
svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde
USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u
Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku
Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009
godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
33
U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do
2012 godine
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US
(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi
povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva
bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u
bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim
promatranim godinama
U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
34
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD
-100000
-50000
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca
Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(
httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)
U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja
sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku
Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta
manjeg obima nego što je ona s SAD-om
U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između
2003 i 2012 godine
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
35
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža
2003 1578 8697 -7119
2004 2378 10322 -7943
2005 2778 12046 -9268
2006 3858 14125 -10266
2007 4613 15983 -11370
2008 5482 16806 -11324
2009 4206 14480 -10274
2010 4862 21470 -16607
2011 5536 24842 -19305
2012 5390 25530 -20139
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno
značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon
2009 godine prikazano je u grafikonu 13
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada
(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
36
4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE
EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije
ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja
koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose
napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom
gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a
pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini
(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i
radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače
2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU
parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament
Bierbrauer i Genderen 2013)
Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica
NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)
zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo
smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner
EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi
eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se
ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine
Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu
na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE
trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u
Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je
suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat
2013)
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
37
41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU
Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine
u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu
uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za
poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s
pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a
Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje
Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički
precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme
transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga
Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i
trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU
i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se
da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi
sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko
jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova
gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom
prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod
od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za
stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za
1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)
Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna
što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno
tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće
tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između
EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije
prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
38
Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i
dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su
glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski
izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj
sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i
Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i
uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a
uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj
Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog
najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako
važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju
ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno
pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je
Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti
još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini
(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)
bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane
Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja
golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji
mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo
Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća
U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički
rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu
poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni
partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne
slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
39
partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u
političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane
42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU
Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a
važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno
sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i
Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje
za oko 229 odnosno 257 milijarde eura
Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u
CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne
snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput
otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta
CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila
NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice
prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je
NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila
ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom
prosperitetu
EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije
od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih
ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je
poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema
ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne
razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za
osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in
Toronto 2013)
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
40
U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine
u milijunima eura
zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
SAD
uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294
izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832
bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538
Kanada
uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221
izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293
bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072
Meksiko
uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394
izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923
bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU
ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom
EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od
uvoza svih promatranih godina
U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od
2002 do 2012 godine
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
41
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi
lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
42
Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih
godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi
19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste
godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi
Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i
važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa
između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je
235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su
prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je
jednako važan
Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo
polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
43
svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori
između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan
Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski
sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05
(European Commission Trade 2013)
Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je
oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko
vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske
gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se
može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje
širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških
globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u
sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine
-zakonodavni dijalog
-dijalog potrošača i
-dijalog vezan uz mobilnost radne snage
SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura
vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje
dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade
2013)
Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje
vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza
carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima
Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
44
43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU
EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i
još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27
U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
ulazne investicije
23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762
izlazne investicije
54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim
godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
45
Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu
iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih
zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine
po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak
Hrvatske u EU
FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim
rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-
a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)
U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za
35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se
uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini
Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u
sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22
milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je
investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini
prije (Entereurope 2013)
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
SAD
izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524
ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679
Kanada
izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257
ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899
Meksiko
izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981
ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
46
Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno
je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve
više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od
ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine
izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja
financija i osiguranja
U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU
imao SAD od sve tri zemlje članice
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini
Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata
(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)
Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja
pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan
Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
47
otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost
i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)
44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU
Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak
u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno
članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18
lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja
2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila
sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi
prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije
globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj
godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i
gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s
obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih
uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom
i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također
ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize
eurozone (World Bank Croatia overview 2013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s
Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja
poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva
Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u
budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo
gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata
kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom
fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
48
okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale
povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u
Republici Hrvatskoj 2013-2020)
Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora
Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke
industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se
smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj
Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte
maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog
globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske
kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja
poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim
ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj
Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost
mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize
s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je
produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i
mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama
Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo
do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i
slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih
okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u
proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš
sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako
sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja
nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna
korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke
bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
49
Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na
učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor
(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)
Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika
GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u
2012godini iznosila je 34
Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj
mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra
U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim
partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima
2010 2011 2012 KANADA
izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)
uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)
MEKSIKO
izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)
uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)
SAD
izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)
uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)
NJEMAČKA
izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)
uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)
ITALIJA
izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)
uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)
SLOVENIJA
izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)
uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)
UKUPNO
izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182
uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493
Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
50
Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima
deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla
nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne
vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-
izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od
ukupnog uvoza te godine
Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla
u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA
i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo
pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
51
5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU
Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom
mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika
Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne
u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju
integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su
jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj
ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-
a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i
deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je
ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA
integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft
19937)
Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se
da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na
visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se
očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući
usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog
tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji
utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli
Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne
orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima
transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u
današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA
sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire
trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti
Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi
mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
52
6 ZAKLJUČAK
Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije
ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi
dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije
Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti
integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između
država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija
izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih
sporazuma
Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke
institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko
desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno
povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno
ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR
CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja
se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju
veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno
rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA
integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom
Hrvatskom
Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela
blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala
od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim
pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije
su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih
cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA
pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
53
nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj
konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih
farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak
poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što
više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje
kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i
zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice
NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju
transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na
snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom
sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među
tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od
Kanade i SAD-a
Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o
čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno
zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE
navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na
poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu
kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup
materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za
62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i
poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50
milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna
tržišta
Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup
velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje
bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će
domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim
tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
54
stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske
trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i
repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i
usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi
najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i
kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih
investicija iz NAFTA zemalja
Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno
bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem
tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže
efikasnijim funkcioniranjem tržišta
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
55
LITERATURA
Knjige
Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb
Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb
Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb
Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill
International London
Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and
recommendations Washington DC institute for international economics
Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci
Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-
poslovni fakultet Maribor
Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci
Članci
Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries
Privredna kretanja i ekonomska politika 872001
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)
Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta
europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
56
Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike
Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)
Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas
2009
httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)
Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration
Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)
Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or
bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)
Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011
httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)
Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and
Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)
Internet izvori
Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)
European Commission Eurostat
httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code
=KS-SF-08-104 (3062013)
European Commission Trade
httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)
Europski parlament
httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html
1262013
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
57
Entereurope
httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856
(792013)
European Union Chamber of Commerce in Toronto
httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-
agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)
Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)
Goverment of CanadaIndustry Canada
httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)
Index mundi wwwindexmundicom 1262013
North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)
NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)
NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)
Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)
(1082013)
Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)
The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)
httpwwwoecdorgstatistics (1282013)
The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)
UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)
Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
58
POPIS TABLICA
Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8
Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu
13
Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama
USD 31
Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD32
Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD
35
Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine
u milijunima eura40
Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011
godine u milijunima eura 44
Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do
2011 godine u milijunima eura 45
Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-
izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13
Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19
Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
59
Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20
Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22
Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23
Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25
Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26
Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 33
Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima
USD 34
Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima
USD 35
Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41
Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42
Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do
2011godine u mil rura 44
Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku
u 2011 godini46
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja
60
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI
NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi
diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam
primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan
način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika
Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama
Fakulteta
Studentica
Božena Bubonja