64

VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RIJEKA

BOŽENA BUBONJA

VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2013

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RIJEKA

VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU

DIPLOMSKI RAD

Predmet Ekonomika regionalnih integracija

Mentor Prof dr sc Alen Host

Studentica Božena Bubonja

Studijski smjer Gospodarstvo EU

JMBAG 0145031091

Rijeka rujan 2013

SADRŽAJ

1 UVOD 1

11 Predmet istraživanja 1

12 Problem istraživanja 2

13 Svrha istraživanja 2

14 Radna hipoteza 3

15 Struktura rada 3

2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA 5

21 Pojam ekonomskih integracija5

22Motivi ekonomskih intergacija 6

23Vrste ekonomskih intergacija 7

24Učinci ekonomskih intergacija 10

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE12

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE 12

32Motivi za formiranje NAFTE14

33 Osnivanje NAFTE 15

34Temeljne odrednice sporazuma 16

35Učinak NAFTE na gospodarstva država članica 17

351 Meksiko17

352 Kanada 21

353 SAD 24

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE27

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU 36

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU37

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU 39

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU 44

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU47

5 PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU 51

6 ZAKLJUČAK 52

LITERATURA 55

POPIS TABLICA 58

POPIS GRAFIKONA 58

1

1 UVOD

Ekonomske integracije obilježile su 20 stoljeće i od tada njihov broj raste Ponekad su

zemlje članice teritorijalno povezane a ima slučajeva kada to i nije tako Mnoge zemlje

učlanjene su i u više nego jednu integraciju Slobodno kretanje usluga i dobara temeljno je

načelo ekonomske integracije Cilj je prvenstveno zemljama sudionicama donijeti

ekonomski rast razvoj blagostanje jačanje konkurentnosti ukidanje tržišnih barijera

protoku dobara usluga rada kapitala kao i veću efikasnost i alokaciju raspoloživih

resursa U današnje vrijeme samo oni koji su uspješniji uspijevaju preživjeti na tržištu pa

se tako i države međusobno povezuju u neke oblike integracija kako bi u svjetskom

gospodarstvu bile konkurentnije povećale količinu i ubrzali protok trgovinskih roba za

svoja poduzeća Osim ekonomskih kroz integraciju se ostvaruju i neki drugi ciljevi poput

onih sigurnosnih Tijekom daljnjeg izlaganja na primjeru integracije Sjevernoameričke

zone slobodne trgovine (NAFTA) istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

neke od gore navedenih ciljeva

11 Predmet istraživanja

Međusobnim povezivanjem država nastaju različiti oblici integracija kroz koji se mogu

ostvarivati neki od pogodnosti poput protoka ljudi kapitala stvaranje većeg blagostanja za

svoje stanovnike uvođenje zajedničke valute područja slobodne trgovine bez carinskih

barijera ili ograničenja zbog različitih propisa zajedničke vanjske i sigurnosne politike itd

Ekonomske integracije krajem 20 i početkom 21 stoljeća sve su češća pojava i nastaju zbog

zajedničkog cilja nekoliko zemalja članica kako bi olakšale međusobnu razmjenu proizvodnih

faktora usluga i dobara kako bi postigle brži ekonomski rast razvoj i blagostanje Predmet

istraživanja ovog rada istražiti je upravo te učinke ekonomske integracije kroz primjer

NAFTE U diplomskom radu će se također objasniti i odnosi između NAFTE i Europske

unije Razmotrit će se kako ove integracije sudjeluju u razmjeni međusobno zatim njihove

međusobne razlike i trgovinska povezanost Na koncu će se obraditi pozicija Hrvatske u

2

odnosu na EU i NAFTU Vidjet ćemo kako integracija ne donosi korist sama po sebi nego su

potrebni taktični promišljeni jasni i realni ciljevi te usklađenost između njih

12 Problem istraživanja

Problem analize nameće se istražiti pozitivne i negativne aspekte ove integracije i analizirati

koliki su ti efekti nakon integracije gledajući s aspekta makroekonomskih pokazatelja u

odnosu na period prije integracije Ponekad je teško izolirati integraciju neovisno od ostatka

svijeta pa je teško i utvrditi da li su pozitivne ili negativne posljedice utjecaj integracije ili

ostalih događanja u svijetu međutim posljedice integracija su većinom pozitivne jer se zemlje

inače ne bi integrirale a vidimo da je to sve učestalija pojava u svijetu U okviru problema

istraživanja nalazi se i bilateralni odnos EU i NAFTE odnosno međusobni odnos dviju

najvećih svjetskih integracija koje zajedno ostvaruju više od 50 svjetskog BDP-a

13 Svrha istraživanja

Svrha istraživanja je odrediti učinke ekonomske integracije na primjeru Ugovora o slobodnoj

trgovini između Meksika Kanade i SAD-a kroz njihove međusobne vanjsko-trgovinske odnose

s ciljem analiziranja ekonomskih dobrobiti iz ovog Ugovora za sve zemlje članice Svrha je

pobliže upoznati sporazum o slobodnoj trgovini ciljeve i djelovanje ulogu u svjetskoj trgovini

i poziciju Hrvatske u integracijama poput NAFTE i EU odnosu NAFTE naspram druge

integracije kao što je EU koliko se pokazala uspješnom do sada i koliko su povećani i olakšani

trgovinski odnosi između njih Cilj ovog rada je predstaviti ustrojstvo NAFTE i njezino

djelovanje analizirati sve tri države članice međusobno ih usporediti istaknuti posebnosti

svake istražiti negativne i pozitivne posljedice koje je NAFTA donijela na blagostanje te tri

članice istražiti odnose NEFTE i EU kao i Republike Hrvatske i NAFTE Dostignuća NAFTE

su velika iako postoji još prostora za poboljšanje liberalizacija nije potpuno izvršena odnosno

neke prepreke nisu potpuno uklonjene Prepreke i nedostatci se razlikuju od države do države

Primjerice u SAD-u i Kanadi se boje domaće nezaposlenosti zbog jeftinije radne snage iz

3

Meksika ali u globalu koristi su veće od negativnih posljedica Odnosi NAFTE i EU su

zadovoljavajući i na pragu novih sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom

Pokazat ćemo da SAD ostvaruje veliku trgovinsku razmjenu s EU dok je razmjena s Kanadom

i Meksikom nešto slabija

14 Radna hipoteza

S obzirom na prethodno objašnjenu svrhu predmet i problem istraživanja kao radna hipoteza

nameće se tvrdnja da je NAFTA ugovor pozitivno utjecao na trgovinu između Kanade

Meksika i SAD-a Ova će se hipoteza istražiti i analizirati tijekom daljnjeg izlaganja

sagledavanjem trgovinske razmjene prije i nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini

odnosno kakav je bio njegov utjecaj na blagostanje zemalja članica

15 Struktura rada

Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova

U prvom dijelu UVODU navedeni su predmet problem svrha i hipoteza istraživanja te je

objašnjena struktura rada

U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH

INTEGRACIJA objašnjeni su pojam motivi i vrste ekonomskih integracija

U trećem dijelu SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE objašnjeno je

nastajanje sporazuma i njegove temeljne odrednice prikazani su osnovni makroekonomski

pokazatelji sve tri države članice i učinak sporazuma na ta tri gospodarstva

U četvrtom dijelu analizirat će se GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU primjerice koje

države najviše trgovinski sudjeluju kolika je razmjena općenito te ispitati specifičnosti

4

ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi

Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za

sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu

U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj

ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno

integriranje s Kanadom i SAD-om

Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja

Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE

5

2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA

Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više

sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije

nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih

narodaldquo

Jose Manuel Barroso

Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su

povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu

razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama

21 Pojam ekonomskih integracija

Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno

određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja

ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera

protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera

kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i

institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije

Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti

nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine

povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama

povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju

sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i

povećanje koristi država članica

6

22 Motivi ekonomskih integriranja

Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama

donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i

stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla

životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva

(Kenda i Bobek 2003)

Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima

poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U

političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše

postizanje određenih reformi

Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta

povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa

efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim

ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i

demokraciju

Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja

intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i

razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz

trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje

trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se

često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti

sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo

upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)

7

23 Vrste ekonomskih integracija

Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale

ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu

ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne

trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade

Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i

raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije

Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama

koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje

prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina

i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti

kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne

prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj

djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi

da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u

ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od

dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno

nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)

Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje

iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi

da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako

ne potječe iz druge država članice

U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija

8

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija

Nema

vidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine 1

Zajednička

vanjska

trgovinska

ograničenja

Nema

nevidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine

Slobodno

kretanje

proizvodnih

faktora i

financijske

imovine 2

Zajednička

valuta

Zajednička

ekonomska

politika

Zona

slobodne

trgovine

x

Carinska

unija

x x

Jedinstveno

tržište roba

x x x

Zajedničko

tržište

x x x x

Monetarna

unija

x x x x x

Ekonomska

unija

x x x x x x

1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota

2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne

uprave da kupuje od domaćih dobavljača

Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27

U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja

koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i

primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U

međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i

poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs

Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je

dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu

potrebne

Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske

unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama

9

Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)

MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and

Southern Africa)

Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još

uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz

zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju

slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike

Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga

zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te

uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo

oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju

su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt

međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država

Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)

Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi

uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja

poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog

napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više

koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)

10

24 Učinci ekonomskih integracija

Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim

zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti

- statički i

- dinamički

U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji

djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju

efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na

ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine

Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se

jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača

iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama

članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa

povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog

dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije

zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom

skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu

smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak

Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma

proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada

postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također

kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene

Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih

investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije

ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 2: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RIJEKA

VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU

DIPLOMSKI RAD

Predmet Ekonomika regionalnih integracija

Mentor Prof dr sc Alen Host

Studentica Božena Bubonja

Studijski smjer Gospodarstvo EU

JMBAG 0145031091

Rijeka rujan 2013

SADRŽAJ

1 UVOD 1

11 Predmet istraživanja 1

12 Problem istraživanja 2

13 Svrha istraživanja 2

14 Radna hipoteza 3

15 Struktura rada 3

2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA 5

21 Pojam ekonomskih integracija5

22Motivi ekonomskih intergacija 6

23Vrste ekonomskih intergacija 7

24Učinci ekonomskih intergacija 10

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE12

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE 12

32Motivi za formiranje NAFTE14

33 Osnivanje NAFTE 15

34Temeljne odrednice sporazuma 16

35Učinak NAFTE na gospodarstva država članica 17

351 Meksiko17

352 Kanada 21

353 SAD 24

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE27

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU 36

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU37

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU 39

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU 44

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU47

5 PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU 51

6 ZAKLJUČAK 52

LITERATURA 55

POPIS TABLICA 58

POPIS GRAFIKONA 58

1

1 UVOD

Ekonomske integracije obilježile su 20 stoljeće i od tada njihov broj raste Ponekad su

zemlje članice teritorijalno povezane a ima slučajeva kada to i nije tako Mnoge zemlje

učlanjene su i u više nego jednu integraciju Slobodno kretanje usluga i dobara temeljno je

načelo ekonomske integracije Cilj je prvenstveno zemljama sudionicama donijeti

ekonomski rast razvoj blagostanje jačanje konkurentnosti ukidanje tržišnih barijera

protoku dobara usluga rada kapitala kao i veću efikasnost i alokaciju raspoloživih

resursa U današnje vrijeme samo oni koji su uspješniji uspijevaju preživjeti na tržištu pa

se tako i države međusobno povezuju u neke oblike integracija kako bi u svjetskom

gospodarstvu bile konkurentnije povećale količinu i ubrzali protok trgovinskih roba za

svoja poduzeća Osim ekonomskih kroz integraciju se ostvaruju i neki drugi ciljevi poput

onih sigurnosnih Tijekom daljnjeg izlaganja na primjeru integracije Sjevernoameričke

zone slobodne trgovine (NAFTA) istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

neke od gore navedenih ciljeva

11 Predmet istraživanja

Međusobnim povezivanjem država nastaju različiti oblici integracija kroz koji se mogu

ostvarivati neki od pogodnosti poput protoka ljudi kapitala stvaranje većeg blagostanja za

svoje stanovnike uvođenje zajedničke valute područja slobodne trgovine bez carinskih

barijera ili ograničenja zbog različitih propisa zajedničke vanjske i sigurnosne politike itd

Ekonomske integracije krajem 20 i početkom 21 stoljeća sve su češća pojava i nastaju zbog

zajedničkog cilja nekoliko zemalja članica kako bi olakšale međusobnu razmjenu proizvodnih

faktora usluga i dobara kako bi postigle brži ekonomski rast razvoj i blagostanje Predmet

istraživanja ovog rada istražiti je upravo te učinke ekonomske integracije kroz primjer

NAFTE U diplomskom radu će se također objasniti i odnosi između NAFTE i Europske

unije Razmotrit će se kako ove integracije sudjeluju u razmjeni međusobno zatim njihove

međusobne razlike i trgovinska povezanost Na koncu će se obraditi pozicija Hrvatske u

2

odnosu na EU i NAFTU Vidjet ćemo kako integracija ne donosi korist sama po sebi nego su

potrebni taktični promišljeni jasni i realni ciljevi te usklađenost između njih

12 Problem istraživanja

Problem analize nameće se istražiti pozitivne i negativne aspekte ove integracije i analizirati

koliki su ti efekti nakon integracije gledajući s aspekta makroekonomskih pokazatelja u

odnosu na period prije integracije Ponekad je teško izolirati integraciju neovisno od ostatka

svijeta pa je teško i utvrditi da li su pozitivne ili negativne posljedice utjecaj integracije ili

ostalih događanja u svijetu međutim posljedice integracija su većinom pozitivne jer se zemlje

inače ne bi integrirale a vidimo da je to sve učestalija pojava u svijetu U okviru problema

istraživanja nalazi se i bilateralni odnos EU i NAFTE odnosno međusobni odnos dviju

najvećih svjetskih integracija koje zajedno ostvaruju više od 50 svjetskog BDP-a

13 Svrha istraživanja

Svrha istraživanja je odrediti učinke ekonomske integracije na primjeru Ugovora o slobodnoj

trgovini između Meksika Kanade i SAD-a kroz njihove međusobne vanjsko-trgovinske odnose

s ciljem analiziranja ekonomskih dobrobiti iz ovog Ugovora za sve zemlje članice Svrha je

pobliže upoznati sporazum o slobodnoj trgovini ciljeve i djelovanje ulogu u svjetskoj trgovini

i poziciju Hrvatske u integracijama poput NAFTE i EU odnosu NAFTE naspram druge

integracije kao što je EU koliko se pokazala uspješnom do sada i koliko su povećani i olakšani

trgovinski odnosi između njih Cilj ovog rada je predstaviti ustrojstvo NAFTE i njezino

djelovanje analizirati sve tri države članice međusobno ih usporediti istaknuti posebnosti

svake istražiti negativne i pozitivne posljedice koje je NAFTA donijela na blagostanje te tri

članice istražiti odnose NEFTE i EU kao i Republike Hrvatske i NAFTE Dostignuća NAFTE

su velika iako postoji još prostora za poboljšanje liberalizacija nije potpuno izvršena odnosno

neke prepreke nisu potpuno uklonjene Prepreke i nedostatci se razlikuju od države do države

Primjerice u SAD-u i Kanadi se boje domaće nezaposlenosti zbog jeftinije radne snage iz

3

Meksika ali u globalu koristi su veće od negativnih posljedica Odnosi NAFTE i EU su

zadovoljavajući i na pragu novih sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom

Pokazat ćemo da SAD ostvaruje veliku trgovinsku razmjenu s EU dok je razmjena s Kanadom

i Meksikom nešto slabija

14 Radna hipoteza

S obzirom na prethodno objašnjenu svrhu predmet i problem istraživanja kao radna hipoteza

nameće se tvrdnja da je NAFTA ugovor pozitivno utjecao na trgovinu između Kanade

Meksika i SAD-a Ova će se hipoteza istražiti i analizirati tijekom daljnjeg izlaganja

sagledavanjem trgovinske razmjene prije i nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini

odnosno kakav je bio njegov utjecaj na blagostanje zemalja članica

15 Struktura rada

Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova

U prvom dijelu UVODU navedeni su predmet problem svrha i hipoteza istraživanja te je

objašnjena struktura rada

U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH

INTEGRACIJA objašnjeni su pojam motivi i vrste ekonomskih integracija

U trećem dijelu SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE objašnjeno je

nastajanje sporazuma i njegove temeljne odrednice prikazani su osnovni makroekonomski

pokazatelji sve tri države članice i učinak sporazuma na ta tri gospodarstva

U četvrtom dijelu analizirat će se GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU primjerice koje

države najviše trgovinski sudjeluju kolika je razmjena općenito te ispitati specifičnosti

4

ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi

Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za

sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu

U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj

ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno

integriranje s Kanadom i SAD-om

Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja

Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE

5

2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA

Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više

sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije

nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih

narodaldquo

Jose Manuel Barroso

Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su

povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu

razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama

21 Pojam ekonomskih integracija

Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno

određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja

ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera

protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera

kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i

institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije

Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti

nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine

povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama

povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju

sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i

povećanje koristi država članica

6

22 Motivi ekonomskih integriranja

Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama

donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i

stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla

životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva

(Kenda i Bobek 2003)

Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima

poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U

političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše

postizanje određenih reformi

Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta

povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa

efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim

ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i

demokraciju

Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja

intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i

razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz

trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje

trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se

često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti

sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo

upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)

7

23 Vrste ekonomskih integracija

Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale

ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu

ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne

trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade

Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i

raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije

Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama

koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje

prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina

i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti

kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne

prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj

djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi

da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u

ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od

dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno

nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)

Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje

iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi

da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako

ne potječe iz druge država članice

U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija

8

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija

Nema

vidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine 1

Zajednička

vanjska

trgovinska

ograničenja

Nema

nevidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine

Slobodno

kretanje

proizvodnih

faktora i

financijske

imovine 2

Zajednička

valuta

Zajednička

ekonomska

politika

Zona

slobodne

trgovine

x

Carinska

unija

x x

Jedinstveno

tržište roba

x x x

Zajedničko

tržište

x x x x

Monetarna

unija

x x x x x

Ekonomska

unija

x x x x x x

1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota

2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne

uprave da kupuje od domaćih dobavljača

Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27

U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja

koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i

primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U

međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i

poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs

Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je

dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu

potrebne

Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske

unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama

9

Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)

MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and

Southern Africa)

Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još

uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz

zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju

slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike

Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga

zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te

uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo

oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju

su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt

međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država

Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)

Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi

uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja

poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog

napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više

koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)

10

24 Učinci ekonomskih integracija

Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim

zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti

- statički i

- dinamički

U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji

djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju

efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na

ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine

Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se

jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača

iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama

članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa

povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog

dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije

zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom

skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu

smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak

Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma

proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada

postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također

kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene

Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih

investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije

ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 3: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

SADRŽAJ

1 UVOD 1

11 Predmet istraživanja 1

12 Problem istraživanja 2

13 Svrha istraživanja 2

14 Radna hipoteza 3

15 Struktura rada 3

2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA 5

21 Pojam ekonomskih integracija5

22Motivi ekonomskih intergacija 6

23Vrste ekonomskih intergacija 7

24Učinci ekonomskih intergacija 10

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE12

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE 12

32Motivi za formiranje NAFTE14

33 Osnivanje NAFTE 15

34Temeljne odrednice sporazuma 16

35Učinak NAFTE na gospodarstva država članica 17

351 Meksiko17

352 Kanada 21

353 SAD 24

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE27

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU 36

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU37

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU 39

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU 44

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU47

5 PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU 51

6 ZAKLJUČAK 52

LITERATURA 55

POPIS TABLICA 58

POPIS GRAFIKONA 58

1

1 UVOD

Ekonomske integracije obilježile su 20 stoljeće i od tada njihov broj raste Ponekad su

zemlje članice teritorijalno povezane a ima slučajeva kada to i nije tako Mnoge zemlje

učlanjene su i u više nego jednu integraciju Slobodno kretanje usluga i dobara temeljno je

načelo ekonomske integracije Cilj je prvenstveno zemljama sudionicama donijeti

ekonomski rast razvoj blagostanje jačanje konkurentnosti ukidanje tržišnih barijera

protoku dobara usluga rada kapitala kao i veću efikasnost i alokaciju raspoloživih

resursa U današnje vrijeme samo oni koji su uspješniji uspijevaju preživjeti na tržištu pa

se tako i države međusobno povezuju u neke oblike integracija kako bi u svjetskom

gospodarstvu bile konkurentnije povećale količinu i ubrzali protok trgovinskih roba za

svoja poduzeća Osim ekonomskih kroz integraciju se ostvaruju i neki drugi ciljevi poput

onih sigurnosnih Tijekom daljnjeg izlaganja na primjeru integracije Sjevernoameričke

zone slobodne trgovine (NAFTA) istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

neke od gore navedenih ciljeva

11 Predmet istraživanja

Međusobnim povezivanjem država nastaju različiti oblici integracija kroz koji se mogu

ostvarivati neki od pogodnosti poput protoka ljudi kapitala stvaranje većeg blagostanja za

svoje stanovnike uvođenje zajedničke valute područja slobodne trgovine bez carinskih

barijera ili ograničenja zbog različitih propisa zajedničke vanjske i sigurnosne politike itd

Ekonomske integracije krajem 20 i početkom 21 stoljeća sve su češća pojava i nastaju zbog

zajedničkog cilja nekoliko zemalja članica kako bi olakšale međusobnu razmjenu proizvodnih

faktora usluga i dobara kako bi postigle brži ekonomski rast razvoj i blagostanje Predmet

istraživanja ovog rada istražiti je upravo te učinke ekonomske integracije kroz primjer

NAFTE U diplomskom radu će se također objasniti i odnosi između NAFTE i Europske

unije Razmotrit će se kako ove integracije sudjeluju u razmjeni međusobno zatim njihove

međusobne razlike i trgovinska povezanost Na koncu će se obraditi pozicija Hrvatske u

2

odnosu na EU i NAFTU Vidjet ćemo kako integracija ne donosi korist sama po sebi nego su

potrebni taktični promišljeni jasni i realni ciljevi te usklađenost između njih

12 Problem istraživanja

Problem analize nameće se istražiti pozitivne i negativne aspekte ove integracije i analizirati

koliki su ti efekti nakon integracije gledajući s aspekta makroekonomskih pokazatelja u

odnosu na period prije integracije Ponekad je teško izolirati integraciju neovisno od ostatka

svijeta pa je teško i utvrditi da li su pozitivne ili negativne posljedice utjecaj integracije ili

ostalih događanja u svijetu međutim posljedice integracija su većinom pozitivne jer se zemlje

inače ne bi integrirale a vidimo da je to sve učestalija pojava u svijetu U okviru problema

istraživanja nalazi se i bilateralni odnos EU i NAFTE odnosno međusobni odnos dviju

najvećih svjetskih integracija koje zajedno ostvaruju više od 50 svjetskog BDP-a

13 Svrha istraživanja

Svrha istraživanja je odrediti učinke ekonomske integracije na primjeru Ugovora o slobodnoj

trgovini između Meksika Kanade i SAD-a kroz njihove međusobne vanjsko-trgovinske odnose

s ciljem analiziranja ekonomskih dobrobiti iz ovog Ugovora za sve zemlje članice Svrha je

pobliže upoznati sporazum o slobodnoj trgovini ciljeve i djelovanje ulogu u svjetskoj trgovini

i poziciju Hrvatske u integracijama poput NAFTE i EU odnosu NAFTE naspram druge

integracije kao što je EU koliko se pokazala uspješnom do sada i koliko su povećani i olakšani

trgovinski odnosi između njih Cilj ovog rada je predstaviti ustrojstvo NAFTE i njezino

djelovanje analizirati sve tri države članice međusobno ih usporediti istaknuti posebnosti

svake istražiti negativne i pozitivne posljedice koje je NAFTA donijela na blagostanje te tri

članice istražiti odnose NEFTE i EU kao i Republike Hrvatske i NAFTE Dostignuća NAFTE

su velika iako postoji još prostora za poboljšanje liberalizacija nije potpuno izvršena odnosno

neke prepreke nisu potpuno uklonjene Prepreke i nedostatci se razlikuju od države do države

Primjerice u SAD-u i Kanadi se boje domaće nezaposlenosti zbog jeftinije radne snage iz

3

Meksika ali u globalu koristi su veće od negativnih posljedica Odnosi NAFTE i EU su

zadovoljavajući i na pragu novih sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom

Pokazat ćemo da SAD ostvaruje veliku trgovinsku razmjenu s EU dok je razmjena s Kanadom

i Meksikom nešto slabija

14 Radna hipoteza

S obzirom na prethodno objašnjenu svrhu predmet i problem istraživanja kao radna hipoteza

nameće se tvrdnja da je NAFTA ugovor pozitivno utjecao na trgovinu između Kanade

Meksika i SAD-a Ova će se hipoteza istražiti i analizirati tijekom daljnjeg izlaganja

sagledavanjem trgovinske razmjene prije i nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini

odnosno kakav je bio njegov utjecaj na blagostanje zemalja članica

15 Struktura rada

Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova

U prvom dijelu UVODU navedeni su predmet problem svrha i hipoteza istraživanja te je

objašnjena struktura rada

U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH

INTEGRACIJA objašnjeni su pojam motivi i vrste ekonomskih integracija

U trećem dijelu SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE objašnjeno je

nastajanje sporazuma i njegove temeljne odrednice prikazani su osnovni makroekonomski

pokazatelji sve tri države članice i učinak sporazuma na ta tri gospodarstva

U četvrtom dijelu analizirat će se GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU primjerice koje

države najviše trgovinski sudjeluju kolika je razmjena općenito te ispitati specifičnosti

4

ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi

Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za

sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu

U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj

ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno

integriranje s Kanadom i SAD-om

Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja

Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE

5

2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA

Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više

sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije

nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih

narodaldquo

Jose Manuel Barroso

Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su

povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu

razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama

21 Pojam ekonomskih integracija

Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno

određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja

ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera

protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera

kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i

institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije

Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti

nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine

povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama

povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju

sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i

povećanje koristi država članica

6

22 Motivi ekonomskih integriranja

Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama

donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i

stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla

životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva

(Kenda i Bobek 2003)

Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima

poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U

političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše

postizanje određenih reformi

Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta

povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa

efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim

ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i

demokraciju

Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja

intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i

razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz

trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje

trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se

često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti

sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo

upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)

7

23 Vrste ekonomskih integracija

Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale

ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu

ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne

trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade

Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i

raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije

Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama

koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje

prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina

i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti

kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne

prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj

djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi

da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u

ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od

dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno

nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)

Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje

iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi

da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako

ne potječe iz druge država članice

U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija

8

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija

Nema

vidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine 1

Zajednička

vanjska

trgovinska

ograničenja

Nema

nevidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine

Slobodno

kretanje

proizvodnih

faktora i

financijske

imovine 2

Zajednička

valuta

Zajednička

ekonomska

politika

Zona

slobodne

trgovine

x

Carinska

unija

x x

Jedinstveno

tržište roba

x x x

Zajedničko

tržište

x x x x

Monetarna

unija

x x x x x

Ekonomska

unija

x x x x x x

1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota

2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne

uprave da kupuje od domaćih dobavljača

Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27

U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja

koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i

primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U

međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i

poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs

Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je

dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu

potrebne

Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske

unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama

9

Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)

MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and

Southern Africa)

Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još

uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz

zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju

slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike

Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga

zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te

uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo

oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju

su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt

međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država

Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)

Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi

uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja

poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog

napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više

koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)

10

24 Učinci ekonomskih integracija

Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim

zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti

- statički i

- dinamički

U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji

djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju

efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na

ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine

Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se

jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača

iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama

članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa

povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog

dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije

zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom

skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu

smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak

Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma

proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada

postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također

kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene

Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih

investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije

ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 4: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU 36

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU37

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU 39

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU 44

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU47

5 PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU 51

6 ZAKLJUČAK 52

LITERATURA 55

POPIS TABLICA 58

POPIS GRAFIKONA 58

1

1 UVOD

Ekonomske integracije obilježile su 20 stoljeće i od tada njihov broj raste Ponekad su

zemlje članice teritorijalno povezane a ima slučajeva kada to i nije tako Mnoge zemlje

učlanjene su i u više nego jednu integraciju Slobodno kretanje usluga i dobara temeljno je

načelo ekonomske integracije Cilj je prvenstveno zemljama sudionicama donijeti

ekonomski rast razvoj blagostanje jačanje konkurentnosti ukidanje tržišnih barijera

protoku dobara usluga rada kapitala kao i veću efikasnost i alokaciju raspoloživih

resursa U današnje vrijeme samo oni koji su uspješniji uspijevaju preživjeti na tržištu pa

se tako i države međusobno povezuju u neke oblike integracija kako bi u svjetskom

gospodarstvu bile konkurentnije povećale količinu i ubrzali protok trgovinskih roba za

svoja poduzeća Osim ekonomskih kroz integraciju se ostvaruju i neki drugi ciljevi poput

onih sigurnosnih Tijekom daljnjeg izlaganja na primjeru integracije Sjevernoameričke

zone slobodne trgovine (NAFTA) istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

neke od gore navedenih ciljeva

11 Predmet istraživanja

Međusobnim povezivanjem država nastaju različiti oblici integracija kroz koji se mogu

ostvarivati neki od pogodnosti poput protoka ljudi kapitala stvaranje većeg blagostanja za

svoje stanovnike uvođenje zajedničke valute područja slobodne trgovine bez carinskih

barijera ili ograničenja zbog različitih propisa zajedničke vanjske i sigurnosne politike itd

Ekonomske integracije krajem 20 i početkom 21 stoljeća sve su češća pojava i nastaju zbog

zajedničkog cilja nekoliko zemalja članica kako bi olakšale međusobnu razmjenu proizvodnih

faktora usluga i dobara kako bi postigle brži ekonomski rast razvoj i blagostanje Predmet

istraživanja ovog rada istražiti je upravo te učinke ekonomske integracije kroz primjer

NAFTE U diplomskom radu će se također objasniti i odnosi između NAFTE i Europske

unije Razmotrit će se kako ove integracije sudjeluju u razmjeni međusobno zatim njihove

međusobne razlike i trgovinska povezanost Na koncu će se obraditi pozicija Hrvatske u

2

odnosu na EU i NAFTU Vidjet ćemo kako integracija ne donosi korist sama po sebi nego su

potrebni taktični promišljeni jasni i realni ciljevi te usklađenost između njih

12 Problem istraživanja

Problem analize nameće se istražiti pozitivne i negativne aspekte ove integracije i analizirati

koliki su ti efekti nakon integracije gledajući s aspekta makroekonomskih pokazatelja u

odnosu na period prije integracije Ponekad je teško izolirati integraciju neovisno od ostatka

svijeta pa je teško i utvrditi da li su pozitivne ili negativne posljedice utjecaj integracije ili

ostalih događanja u svijetu međutim posljedice integracija su većinom pozitivne jer se zemlje

inače ne bi integrirale a vidimo da je to sve učestalija pojava u svijetu U okviru problema

istraživanja nalazi se i bilateralni odnos EU i NAFTE odnosno međusobni odnos dviju

najvećih svjetskih integracija koje zajedno ostvaruju više od 50 svjetskog BDP-a

13 Svrha istraživanja

Svrha istraživanja je odrediti učinke ekonomske integracije na primjeru Ugovora o slobodnoj

trgovini između Meksika Kanade i SAD-a kroz njihove međusobne vanjsko-trgovinske odnose

s ciljem analiziranja ekonomskih dobrobiti iz ovog Ugovora za sve zemlje članice Svrha je

pobliže upoznati sporazum o slobodnoj trgovini ciljeve i djelovanje ulogu u svjetskoj trgovini

i poziciju Hrvatske u integracijama poput NAFTE i EU odnosu NAFTE naspram druge

integracije kao što je EU koliko se pokazala uspješnom do sada i koliko su povećani i olakšani

trgovinski odnosi između njih Cilj ovog rada je predstaviti ustrojstvo NAFTE i njezino

djelovanje analizirati sve tri države članice međusobno ih usporediti istaknuti posebnosti

svake istražiti negativne i pozitivne posljedice koje je NAFTA donijela na blagostanje te tri

članice istražiti odnose NEFTE i EU kao i Republike Hrvatske i NAFTE Dostignuća NAFTE

su velika iako postoji još prostora za poboljšanje liberalizacija nije potpuno izvršena odnosno

neke prepreke nisu potpuno uklonjene Prepreke i nedostatci se razlikuju od države do države

Primjerice u SAD-u i Kanadi se boje domaće nezaposlenosti zbog jeftinije radne snage iz

3

Meksika ali u globalu koristi su veće od negativnih posljedica Odnosi NAFTE i EU su

zadovoljavajući i na pragu novih sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom

Pokazat ćemo da SAD ostvaruje veliku trgovinsku razmjenu s EU dok je razmjena s Kanadom

i Meksikom nešto slabija

14 Radna hipoteza

S obzirom na prethodno objašnjenu svrhu predmet i problem istraživanja kao radna hipoteza

nameće se tvrdnja da je NAFTA ugovor pozitivno utjecao na trgovinu između Kanade

Meksika i SAD-a Ova će se hipoteza istražiti i analizirati tijekom daljnjeg izlaganja

sagledavanjem trgovinske razmjene prije i nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini

odnosno kakav je bio njegov utjecaj na blagostanje zemalja članica

15 Struktura rada

Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova

U prvom dijelu UVODU navedeni su predmet problem svrha i hipoteza istraživanja te je

objašnjena struktura rada

U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH

INTEGRACIJA objašnjeni su pojam motivi i vrste ekonomskih integracija

U trećem dijelu SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE objašnjeno je

nastajanje sporazuma i njegove temeljne odrednice prikazani su osnovni makroekonomski

pokazatelji sve tri države članice i učinak sporazuma na ta tri gospodarstva

U četvrtom dijelu analizirat će se GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU primjerice koje

države najviše trgovinski sudjeluju kolika je razmjena općenito te ispitati specifičnosti

4

ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi

Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za

sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu

U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj

ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno

integriranje s Kanadom i SAD-om

Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja

Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE

5

2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA

Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više

sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije

nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih

narodaldquo

Jose Manuel Barroso

Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su

povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu

razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama

21 Pojam ekonomskih integracija

Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno

određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja

ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera

protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera

kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i

institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije

Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti

nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine

povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama

povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju

sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i

povećanje koristi država članica

6

22 Motivi ekonomskih integriranja

Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama

donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i

stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla

životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva

(Kenda i Bobek 2003)

Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima

poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U

političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše

postizanje određenih reformi

Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta

povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa

efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim

ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i

demokraciju

Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja

intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i

razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz

trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje

trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se

često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti

sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo

upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)

7

23 Vrste ekonomskih integracija

Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale

ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu

ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne

trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade

Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i

raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije

Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama

koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje

prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina

i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti

kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne

prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj

djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi

da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u

ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od

dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno

nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)

Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje

iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi

da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako

ne potječe iz druge država članice

U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija

8

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija

Nema

vidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine 1

Zajednička

vanjska

trgovinska

ograničenja

Nema

nevidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine

Slobodno

kretanje

proizvodnih

faktora i

financijske

imovine 2

Zajednička

valuta

Zajednička

ekonomska

politika

Zona

slobodne

trgovine

x

Carinska

unija

x x

Jedinstveno

tržište roba

x x x

Zajedničko

tržište

x x x x

Monetarna

unija

x x x x x

Ekonomska

unija

x x x x x x

1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota

2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne

uprave da kupuje od domaćih dobavljača

Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27

U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja

koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i

primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U

međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i

poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs

Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je

dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu

potrebne

Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske

unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama

9

Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)

MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and

Southern Africa)

Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još

uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz

zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju

slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike

Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga

zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te

uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo

oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju

su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt

međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država

Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)

Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi

uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja

poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog

napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više

koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)

10

24 Učinci ekonomskih integracija

Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim

zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti

- statički i

- dinamički

U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji

djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju

efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na

ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine

Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se

jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača

iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama

članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa

povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog

dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije

zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom

skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu

smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak

Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma

proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada

postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također

kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene

Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih

investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije

ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 5: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

1

1 UVOD

Ekonomske integracije obilježile su 20 stoljeće i od tada njihov broj raste Ponekad su

zemlje članice teritorijalno povezane a ima slučajeva kada to i nije tako Mnoge zemlje

učlanjene su i u više nego jednu integraciju Slobodno kretanje usluga i dobara temeljno je

načelo ekonomske integracije Cilj je prvenstveno zemljama sudionicama donijeti

ekonomski rast razvoj blagostanje jačanje konkurentnosti ukidanje tržišnih barijera

protoku dobara usluga rada kapitala kao i veću efikasnost i alokaciju raspoloživih

resursa U današnje vrijeme samo oni koji su uspješniji uspijevaju preživjeti na tržištu pa

se tako i države međusobno povezuju u neke oblike integracija kako bi u svjetskom

gospodarstvu bile konkurentnije povećale količinu i ubrzali protok trgovinskih roba za

svoja poduzeća Osim ekonomskih kroz integraciju se ostvaruju i neki drugi ciljevi poput

onih sigurnosnih Tijekom daljnjeg izlaganja na primjeru integracije Sjevernoameričke

zone slobodne trgovine (NAFTA) istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

neke od gore navedenih ciljeva

11 Predmet istraživanja

Međusobnim povezivanjem država nastaju različiti oblici integracija kroz koji se mogu

ostvarivati neki od pogodnosti poput protoka ljudi kapitala stvaranje većeg blagostanja za

svoje stanovnike uvođenje zajedničke valute područja slobodne trgovine bez carinskih

barijera ili ograničenja zbog različitih propisa zajedničke vanjske i sigurnosne politike itd

Ekonomske integracije krajem 20 i početkom 21 stoljeća sve su češća pojava i nastaju zbog

zajedničkog cilja nekoliko zemalja članica kako bi olakšale međusobnu razmjenu proizvodnih

faktora usluga i dobara kako bi postigle brži ekonomski rast razvoj i blagostanje Predmet

istraživanja ovog rada istražiti je upravo te učinke ekonomske integracije kroz primjer

NAFTE U diplomskom radu će se također objasniti i odnosi između NAFTE i Europske

unije Razmotrit će se kako ove integracije sudjeluju u razmjeni međusobno zatim njihove

međusobne razlike i trgovinska povezanost Na koncu će se obraditi pozicija Hrvatske u

2

odnosu na EU i NAFTU Vidjet ćemo kako integracija ne donosi korist sama po sebi nego su

potrebni taktični promišljeni jasni i realni ciljevi te usklađenost između njih

12 Problem istraživanja

Problem analize nameće se istražiti pozitivne i negativne aspekte ove integracije i analizirati

koliki su ti efekti nakon integracije gledajući s aspekta makroekonomskih pokazatelja u

odnosu na period prije integracije Ponekad je teško izolirati integraciju neovisno od ostatka

svijeta pa je teško i utvrditi da li su pozitivne ili negativne posljedice utjecaj integracije ili

ostalih događanja u svijetu međutim posljedice integracija su većinom pozitivne jer se zemlje

inače ne bi integrirale a vidimo da je to sve učestalija pojava u svijetu U okviru problema

istraživanja nalazi se i bilateralni odnos EU i NAFTE odnosno međusobni odnos dviju

najvećih svjetskih integracija koje zajedno ostvaruju više od 50 svjetskog BDP-a

13 Svrha istraživanja

Svrha istraživanja je odrediti učinke ekonomske integracije na primjeru Ugovora o slobodnoj

trgovini između Meksika Kanade i SAD-a kroz njihove međusobne vanjsko-trgovinske odnose

s ciljem analiziranja ekonomskih dobrobiti iz ovog Ugovora za sve zemlje članice Svrha je

pobliže upoznati sporazum o slobodnoj trgovini ciljeve i djelovanje ulogu u svjetskoj trgovini

i poziciju Hrvatske u integracijama poput NAFTE i EU odnosu NAFTE naspram druge

integracije kao što je EU koliko se pokazala uspješnom do sada i koliko su povećani i olakšani

trgovinski odnosi između njih Cilj ovog rada je predstaviti ustrojstvo NAFTE i njezino

djelovanje analizirati sve tri države članice međusobno ih usporediti istaknuti posebnosti

svake istražiti negativne i pozitivne posljedice koje je NAFTA donijela na blagostanje te tri

članice istražiti odnose NEFTE i EU kao i Republike Hrvatske i NAFTE Dostignuća NAFTE

su velika iako postoji još prostora za poboljšanje liberalizacija nije potpuno izvršena odnosno

neke prepreke nisu potpuno uklonjene Prepreke i nedostatci se razlikuju od države do države

Primjerice u SAD-u i Kanadi se boje domaće nezaposlenosti zbog jeftinije radne snage iz

3

Meksika ali u globalu koristi su veće od negativnih posljedica Odnosi NAFTE i EU su

zadovoljavajući i na pragu novih sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom

Pokazat ćemo da SAD ostvaruje veliku trgovinsku razmjenu s EU dok je razmjena s Kanadom

i Meksikom nešto slabija

14 Radna hipoteza

S obzirom na prethodno objašnjenu svrhu predmet i problem istraživanja kao radna hipoteza

nameće se tvrdnja da je NAFTA ugovor pozitivno utjecao na trgovinu između Kanade

Meksika i SAD-a Ova će se hipoteza istražiti i analizirati tijekom daljnjeg izlaganja

sagledavanjem trgovinske razmjene prije i nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini

odnosno kakav je bio njegov utjecaj na blagostanje zemalja članica

15 Struktura rada

Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova

U prvom dijelu UVODU navedeni su predmet problem svrha i hipoteza istraživanja te je

objašnjena struktura rada

U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH

INTEGRACIJA objašnjeni su pojam motivi i vrste ekonomskih integracija

U trećem dijelu SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE objašnjeno je

nastajanje sporazuma i njegove temeljne odrednice prikazani su osnovni makroekonomski

pokazatelji sve tri države članice i učinak sporazuma na ta tri gospodarstva

U četvrtom dijelu analizirat će se GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU primjerice koje

države najviše trgovinski sudjeluju kolika je razmjena općenito te ispitati specifičnosti

4

ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi

Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za

sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu

U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj

ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno

integriranje s Kanadom i SAD-om

Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja

Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE

5

2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA

Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više

sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije

nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih

narodaldquo

Jose Manuel Barroso

Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su

povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu

razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama

21 Pojam ekonomskih integracija

Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno

određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja

ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera

protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera

kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i

institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije

Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti

nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine

povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama

povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju

sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i

povećanje koristi država članica

6

22 Motivi ekonomskih integriranja

Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama

donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i

stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla

životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva

(Kenda i Bobek 2003)

Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima

poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U

političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše

postizanje određenih reformi

Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta

povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa

efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim

ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i

demokraciju

Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja

intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i

razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz

trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje

trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se

često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti

sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo

upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)

7

23 Vrste ekonomskih integracija

Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale

ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu

ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne

trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade

Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i

raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije

Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama

koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje

prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina

i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti

kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne

prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj

djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi

da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u

ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od

dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno

nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)

Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje

iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi

da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako

ne potječe iz druge država članice

U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija

8

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija

Nema

vidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine 1

Zajednička

vanjska

trgovinska

ograničenja

Nema

nevidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine

Slobodno

kretanje

proizvodnih

faktora i

financijske

imovine 2

Zajednička

valuta

Zajednička

ekonomska

politika

Zona

slobodne

trgovine

x

Carinska

unija

x x

Jedinstveno

tržište roba

x x x

Zajedničko

tržište

x x x x

Monetarna

unija

x x x x x

Ekonomska

unija

x x x x x x

1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota

2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne

uprave da kupuje od domaćih dobavljača

Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27

U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja

koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i

primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U

međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i

poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs

Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je

dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu

potrebne

Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske

unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama

9

Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)

MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and

Southern Africa)

Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još

uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz

zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju

slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike

Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga

zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te

uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo

oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju

su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt

međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država

Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)

Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi

uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja

poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog

napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više

koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)

10

24 Učinci ekonomskih integracija

Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim

zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti

- statički i

- dinamički

U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji

djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju

efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na

ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine

Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se

jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača

iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama

članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa

povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog

dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije

zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom

skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu

smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak

Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma

proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada

postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također

kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene

Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih

investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije

ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 6: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

2

odnosu na EU i NAFTU Vidjet ćemo kako integracija ne donosi korist sama po sebi nego su

potrebni taktični promišljeni jasni i realni ciljevi te usklađenost između njih

12 Problem istraživanja

Problem analize nameće se istražiti pozitivne i negativne aspekte ove integracije i analizirati

koliki su ti efekti nakon integracije gledajući s aspekta makroekonomskih pokazatelja u

odnosu na period prije integracije Ponekad je teško izolirati integraciju neovisno od ostatka

svijeta pa je teško i utvrditi da li su pozitivne ili negativne posljedice utjecaj integracije ili

ostalih događanja u svijetu međutim posljedice integracija su većinom pozitivne jer se zemlje

inače ne bi integrirale a vidimo da je to sve učestalija pojava u svijetu U okviru problema

istraživanja nalazi se i bilateralni odnos EU i NAFTE odnosno međusobni odnos dviju

najvećih svjetskih integracija koje zajedno ostvaruju više od 50 svjetskog BDP-a

13 Svrha istraživanja

Svrha istraživanja je odrediti učinke ekonomske integracije na primjeru Ugovora o slobodnoj

trgovini između Meksika Kanade i SAD-a kroz njihove međusobne vanjsko-trgovinske odnose

s ciljem analiziranja ekonomskih dobrobiti iz ovog Ugovora za sve zemlje članice Svrha je

pobliže upoznati sporazum o slobodnoj trgovini ciljeve i djelovanje ulogu u svjetskoj trgovini

i poziciju Hrvatske u integracijama poput NAFTE i EU odnosu NAFTE naspram druge

integracije kao što je EU koliko se pokazala uspješnom do sada i koliko su povećani i olakšani

trgovinski odnosi između njih Cilj ovog rada je predstaviti ustrojstvo NAFTE i njezino

djelovanje analizirati sve tri države članice međusobno ih usporediti istaknuti posebnosti

svake istražiti negativne i pozitivne posljedice koje je NAFTA donijela na blagostanje te tri

članice istražiti odnose NEFTE i EU kao i Republike Hrvatske i NAFTE Dostignuća NAFTE

su velika iako postoji još prostora za poboljšanje liberalizacija nije potpuno izvršena odnosno

neke prepreke nisu potpuno uklonjene Prepreke i nedostatci se razlikuju od države do države

Primjerice u SAD-u i Kanadi se boje domaće nezaposlenosti zbog jeftinije radne snage iz

3

Meksika ali u globalu koristi su veće od negativnih posljedica Odnosi NAFTE i EU su

zadovoljavajući i na pragu novih sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom

Pokazat ćemo da SAD ostvaruje veliku trgovinsku razmjenu s EU dok je razmjena s Kanadom

i Meksikom nešto slabija

14 Radna hipoteza

S obzirom na prethodno objašnjenu svrhu predmet i problem istraživanja kao radna hipoteza

nameće se tvrdnja da je NAFTA ugovor pozitivno utjecao na trgovinu između Kanade

Meksika i SAD-a Ova će se hipoteza istražiti i analizirati tijekom daljnjeg izlaganja

sagledavanjem trgovinske razmjene prije i nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini

odnosno kakav je bio njegov utjecaj na blagostanje zemalja članica

15 Struktura rada

Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova

U prvom dijelu UVODU navedeni su predmet problem svrha i hipoteza istraživanja te je

objašnjena struktura rada

U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH

INTEGRACIJA objašnjeni su pojam motivi i vrste ekonomskih integracija

U trećem dijelu SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE objašnjeno je

nastajanje sporazuma i njegove temeljne odrednice prikazani su osnovni makroekonomski

pokazatelji sve tri države članice i učinak sporazuma na ta tri gospodarstva

U četvrtom dijelu analizirat će se GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU primjerice koje

države najviše trgovinski sudjeluju kolika je razmjena općenito te ispitati specifičnosti

4

ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi

Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za

sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu

U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj

ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno

integriranje s Kanadom i SAD-om

Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja

Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE

5

2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA

Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više

sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije

nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih

narodaldquo

Jose Manuel Barroso

Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su

povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu

razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama

21 Pojam ekonomskih integracija

Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno

određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja

ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera

protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera

kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i

institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije

Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti

nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine

povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama

povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju

sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i

povećanje koristi država članica

6

22 Motivi ekonomskih integriranja

Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama

donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i

stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla

životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva

(Kenda i Bobek 2003)

Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima

poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U

političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše

postizanje određenih reformi

Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta

povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa

efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim

ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i

demokraciju

Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja

intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i

razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz

trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje

trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se

često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti

sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo

upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)

7

23 Vrste ekonomskih integracija

Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale

ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu

ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne

trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade

Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i

raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije

Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama

koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje

prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina

i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti

kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne

prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj

djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi

da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u

ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od

dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno

nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)

Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje

iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi

da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako

ne potječe iz druge država članice

U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija

8

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija

Nema

vidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine 1

Zajednička

vanjska

trgovinska

ograničenja

Nema

nevidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine

Slobodno

kretanje

proizvodnih

faktora i

financijske

imovine 2

Zajednička

valuta

Zajednička

ekonomska

politika

Zona

slobodne

trgovine

x

Carinska

unija

x x

Jedinstveno

tržište roba

x x x

Zajedničko

tržište

x x x x

Monetarna

unija

x x x x x

Ekonomska

unija

x x x x x x

1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota

2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne

uprave da kupuje od domaćih dobavljača

Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27

U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja

koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i

primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U

međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i

poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs

Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je

dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu

potrebne

Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske

unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama

9

Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)

MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and

Southern Africa)

Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još

uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz

zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju

slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike

Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga

zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te

uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo

oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju

su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt

međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država

Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)

Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi

uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja

poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog

napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više

koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)

10

24 Učinci ekonomskih integracija

Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim

zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti

- statički i

- dinamički

U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji

djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju

efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na

ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine

Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se

jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača

iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama

članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa

povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog

dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije

zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom

skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu

smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak

Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma

proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada

postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također

kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene

Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih

investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije

ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 7: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

3

Meksika ali u globalu koristi su veće od negativnih posljedica Odnosi NAFTE i EU su

zadovoljavajući i na pragu novih sporazuma o slobodnoj trgovini s SAD-om i Kanadom

Pokazat ćemo da SAD ostvaruje veliku trgovinsku razmjenu s EU dok je razmjena s Kanadom

i Meksikom nešto slabija

14 Radna hipoteza

S obzirom na prethodno objašnjenu svrhu predmet i problem istraživanja kao radna hipoteza

nameće se tvrdnja da je NAFTA ugovor pozitivno utjecao na trgovinu između Kanade

Meksika i SAD-a Ova će se hipoteza istražiti i analizirati tijekom daljnjeg izlaganja

sagledavanjem trgovinske razmjene prije i nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini

odnosno kakav je bio njegov utjecaj na blagostanje zemalja članica

15 Struktura rada

Diplomski rad sistematiziran je u šest međusobno povezanih dijelova

U prvom dijelu UVODU navedeni su predmet problem svrha i hipoteza istraživanja te je

objašnjena struktura rada

U drugom dijelu pod naslovom TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH

INTEGRACIJA objašnjeni su pojam motivi i vrste ekonomskih integracija

U trećem dijelu SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVINE objašnjeno je

nastajanje sporazuma i njegove temeljne odrednice prikazani su osnovni makroekonomski

pokazatelji sve tri države članice i učinak sporazuma na ta tri gospodarstva

U četvrtom dijelu analizirat će se GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EU primjerice koje

države najviše trgovinski sudjeluju kolika je razmjena općenito te ispitati specifičnosti

4

ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi

Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za

sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu

U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj

ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno

integriranje s Kanadom i SAD-om

Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja

Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE

5

2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA

Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više

sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije

nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih

narodaldquo

Jose Manuel Barroso

Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su

povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu

razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama

21 Pojam ekonomskih integracija

Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno

određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja

ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera

protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera

kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i

institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije

Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti

nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine

povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama

povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju

sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i

povećanje koristi država članica

6

22 Motivi ekonomskih integriranja

Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama

donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i

stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla

životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva

(Kenda i Bobek 2003)

Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima

poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U

političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše

postizanje određenih reformi

Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta

povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa

efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim

ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i

demokraciju

Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja

intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i

razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz

trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje

trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se

često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti

sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo

upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)

7

23 Vrste ekonomskih integracija

Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale

ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu

ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne

trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade

Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i

raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije

Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama

koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje

prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina

i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti

kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne

prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj

djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi

da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u

ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od

dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno

nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)

Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje

iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi

da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako

ne potječe iz druge država članice

U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija

8

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija

Nema

vidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine 1

Zajednička

vanjska

trgovinska

ograničenja

Nema

nevidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine

Slobodno

kretanje

proizvodnih

faktora i

financijske

imovine 2

Zajednička

valuta

Zajednička

ekonomska

politika

Zona

slobodne

trgovine

x

Carinska

unija

x x

Jedinstveno

tržište roba

x x x

Zajedničko

tržište

x x x x

Monetarna

unija

x x x x x

Ekonomska

unija

x x x x x x

1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota

2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne

uprave da kupuje od domaćih dobavljača

Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27

U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja

koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i

primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U

međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i

poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs

Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je

dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu

potrebne

Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske

unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama

9

Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)

MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and

Southern Africa)

Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još

uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz

zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju

slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike

Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga

zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te

uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo

oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju

su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt

međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država

Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)

Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi

uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja

poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog

napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više

koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)

10

24 Učinci ekonomskih integracija

Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim

zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti

- statički i

- dinamički

U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji

djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju

efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na

ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine

Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se

jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača

iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama

članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa

povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog

dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije

zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom

skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu

smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak

Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma

proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada

postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također

kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene

Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih

investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije

ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 8: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

4

ugovora o slobodnoj trgovini između EU i članica NAFTE Na kraju će se istražiti odnosi

Hrvatske s članicama NAFTE U diplomskom radu istražit ce se i da li je NAFTA korisna za

sve tri države članice u kojoj mjeri i koliko doprinosi lakšem trgovanju u svijetu

U petom poglavlju PERSPEKTIVA ODNOSA NAFTE I EU izložen je mogući daljnji razvoj

ove integracije kao i perspektive vezane uz trgovinske odnose s Europskom unijom i njeno

integriranje s Kanadom i SAD-om

Šesto poglavlje je ZAKLJUČAK i predstavlja sintezu rezultata istraživanja

Na kraju rada nalazi se popis korištene LITERATURE

5

2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA

Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više

sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije

nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih

narodaldquo

Jose Manuel Barroso

Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su

povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu

razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama

21 Pojam ekonomskih integracija

Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno

određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja

ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera

protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera

kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i

institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije

Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti

nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine

povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama

povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju

sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i

povećanje koristi država članica

6

22 Motivi ekonomskih integriranja

Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama

donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i

stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla

životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva

(Kenda i Bobek 2003)

Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima

poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U

političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše

postizanje određenih reformi

Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta

povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa

efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim

ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i

demokraciju

Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja

intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i

razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz

trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje

trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se

često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti

sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo

upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)

7

23 Vrste ekonomskih integracija

Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale

ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu

ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne

trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade

Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i

raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije

Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama

koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje

prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina

i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti

kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne

prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj

djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi

da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u

ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od

dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno

nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)

Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje

iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi

da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako

ne potječe iz druge država članice

U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija

8

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija

Nema

vidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine 1

Zajednička

vanjska

trgovinska

ograničenja

Nema

nevidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine

Slobodno

kretanje

proizvodnih

faktora i

financijske

imovine 2

Zajednička

valuta

Zajednička

ekonomska

politika

Zona

slobodne

trgovine

x

Carinska

unija

x x

Jedinstveno

tržište roba

x x x

Zajedničko

tržište

x x x x

Monetarna

unija

x x x x x

Ekonomska

unija

x x x x x x

1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota

2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne

uprave da kupuje od domaćih dobavljača

Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27

U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja

koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i

primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U

međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i

poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs

Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je

dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu

potrebne

Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske

unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama

9

Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)

MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and

Southern Africa)

Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još

uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz

zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju

slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike

Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga

zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te

uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo

oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju

su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt

međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država

Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)

Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi

uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja

poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog

napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više

koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)

10

24 Učinci ekonomskih integracija

Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim

zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti

- statički i

- dinamički

U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji

djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju

efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na

ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine

Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se

jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača

iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama

članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa

povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog

dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije

zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom

skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu

smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak

Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma

proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada

postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također

kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene

Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih

investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije

ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 9: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

5

2 TEORIJSKA ZASNOVANOST EKONOMSKIH INTEGRACIJA

Sve zemlje svijeta sudjeluju u nekim regionalnim oblicima suradnje a neke su i članice više

sporazuma bdquoRegionalizam je srce Europe a jačanje regionalne politike i decentralizacije

nezaobilazan su instrument gospodarske socijalne ali i kulturne stabilnosti svih europskih

narodaldquo

Jose Manuel Barroso

Ekonomske integracije imaju zajedničku strategiju ciljeve zadaće mjere i aktivnosti koje su

povezane s ugovorom o integraciji a cilj je uvijek ostvarivanje pozitivne promjene u rastu

razvitku i blagostanju u svim zemljama članicama

21 Pojam ekonomskih integracija

Ekonomske integracije podrazumijevaju udruživanje nekoliko država članica međusobno

određenim sporazumnim ugovorom u neku od tipova integracija a zbog ostvarivanja

ekonomskog rasta razvoja blagostanja jačanja konkurentnosti ukidanja tržišnih barijera

protoku dobara usluga rada kapitala itd Dakle one mogu podrazumijevati uklanjanje barijera

kretanju proizvoda i faktora proizvodnje između grupa država i uvođenje zajedničkih politika i

institucija što podrazumijeva dublji stupanj integracije

Neki od ciljeva integracije su olakšati i poboljšati trgovanje između zemalja članica smanjiti

nezaposlenost i povećati stabilnost promicati fer trgovinu u prostoru slobodne trgovine

povećati gospodarski rast i blagostanje povećati investicijske aktivnosti u državama članicama

povećati učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva omogućiti uvjete za implementaciju

sporazuma utvrditi pravila za detaljnu trilateralnu regionalnu i multilateralnu trgovinu i

povećanje koristi država članica

6

22 Motivi ekonomskih integriranja

Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama

donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i

stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla

životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva

(Kenda i Bobek 2003)

Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima

poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U

političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše

postizanje određenih reformi

Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta

povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa

efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim

ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i

demokraciju

Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja

intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i

razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz

trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje

trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se

često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti

sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo

upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)

7

23 Vrste ekonomskih integracija

Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale

ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu

ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne

trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade

Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i

raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije

Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama

koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje

prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina

i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti

kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne

prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj

djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi

da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u

ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od

dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno

nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)

Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje

iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi

da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako

ne potječe iz druge država članice

U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija

8

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija

Nema

vidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine 1

Zajednička

vanjska

trgovinska

ograničenja

Nema

nevidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine

Slobodno

kretanje

proizvodnih

faktora i

financijske

imovine 2

Zajednička

valuta

Zajednička

ekonomska

politika

Zona

slobodne

trgovine

x

Carinska

unija

x x

Jedinstveno

tržište roba

x x x

Zajedničko

tržište

x x x x

Monetarna

unija

x x x x x

Ekonomska

unija

x x x x x x

1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota

2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne

uprave da kupuje od domaćih dobavljača

Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27

U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja

koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i

primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U

međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i

poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs

Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je

dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu

potrebne

Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske

unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama

9

Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)

MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and

Southern Africa)

Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još

uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz

zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju

slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike

Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga

zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te

uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo

oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju

su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt

međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država

Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)

Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi

uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja

poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog

napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više

koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)

10

24 Učinci ekonomskih integracija

Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim

zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti

- statički i

- dinamički

U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji

djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju

efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na

ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine

Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se

jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača

iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama

članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa

povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog

dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije

zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom

skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu

smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak

Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma

proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada

postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također

kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene

Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih

investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije

ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 10: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

6

22 Motivi ekonomskih integriranja

Države se međusobno integriraju kako bi integracija u konačnici državama članicama

donijela koristi poboljšala međunarodni položaj postavila jednake standarde za svih i

stvorila bolju političku stabilnost u zemlji Povećana učinkovitost bi u skladu s tim podigla

životni standard povećala gospodarski rast a potrošači uživali koristi njezinih ciljeva

(Kenda i Bobek 2003)

Najjednostavnije rečeno razlozi integriranja mogu biti potaknuti ekonomskim motivima

poput pristupa tržištu zemljama u razvoju ili dubljeg integriranja razvijenih zemalja U

političke motive integriranja spadaju sigurnost zemlje bolji pregovarački položaj ili lakše

postizanje određenih reformi

Osnovni motivi stvaranja regionalnih ekonomskih integracija su povećanje tržišta

povećanje konkurencije ekonomija obujma stimulacija investicija bolje korištenje resursa

efikasnija proizvodnja a osim ekonomskih razlozi integriranja vođeni su i političkim

ciljevima državne sigurnosti jačine pregovaračke snage učinka na domaću politiku i

demokraciju

Politički argumenti za regionalno integriranje temelje se na vezi između razvoja

intraregionalne liberalizacije trgovine i regionalnih integracija s ciljem postizanja mira i

razumijevanja među građanima i državnim vođama U vezi s tim smanjuje se i tkz

trgovinski imperijalizam u kojem određena hegemonska država iskorištava stvaranje

trgovinskih sporazuma kako bi konsolidirala dominaciju manjih država Argument koji se

često potkrepljuje odnosom SAD i Meksika da slobodni trgovinski sporazum može biti

sredstvo stjecanja kontrole nad stanjem u nekoj drugoj državi što bi se inače smatralo

upletanjem u tuđa pitanja (Grgić i Bilas 2012)

7

23 Vrste ekonomskih integracija

Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale

ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu

ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne

trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade

Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i

raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije

Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama

koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje

prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina

i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti

kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne

prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj

djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi

da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u

ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od

dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno

nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)

Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje

iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi

da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako

ne potječe iz druge država članice

U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija

8

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija

Nema

vidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine 1

Zajednička

vanjska

trgovinska

ograničenja

Nema

nevidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine

Slobodno

kretanje

proizvodnih

faktora i

financijske

imovine 2

Zajednička

valuta

Zajednička

ekonomska

politika

Zona

slobodne

trgovine

x

Carinska

unija

x x

Jedinstveno

tržište roba

x x x

Zajedničko

tržište

x x x x

Monetarna

unija

x x x x x

Ekonomska

unija

x x x x x x

1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota

2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne

uprave da kupuje od domaćih dobavljača

Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27

U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja

koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i

primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U

međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i

poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs

Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je

dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu

potrebne

Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske

unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama

9

Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)

MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and

Southern Africa)

Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još

uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz

zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju

slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike

Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga

zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te

uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo

oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju

su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt

međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država

Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)

Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi

uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja

poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog

napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više

koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)

10

24 Učinci ekonomskih integracija

Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim

zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti

- statički i

- dinamički

U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji

djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju

efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na

ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine

Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se

jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača

iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama

članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa

povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog

dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije

zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom

skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu

smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak

Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma

proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada

postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također

kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene

Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih

investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije

ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 11: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

7

23 Vrste ekonomskih integracija

Područje slobodne trgovine je trgovinski blok onih članica zemalja koje su potpisale

ugovor o slobodnoj trgovini koji eliminira carine uvozne kvote i preferencije na većinu

ako ne i sve robe i usluge kojima se trguje između njih Primjeri područja slobodne

trgovine su European Free Trade Association (EFTA) North American Free Trade

Agreement (NAFTA) i ASEAN Free Trade Area (AFTA) Ako su ljudi slobodni putovati i

raditi između granica to se onda smatra drugim stupnjem ekonomske integracije

Članovi zone slobodne trgovine (ZST) nemaju zajedničke carine prema trećim državama

koje nisu članice ZST To je najslabiji oblik integracije i kod ovih zemalja ne postoje

prepreke za jednostavnu razmjenu roba i usluga s obzirom da između njih ne postoje carina

i uvozne kvote Cilj ZST je dakle smanjiti barijere za razmjenu tako da trgovina može rasti

kao rezultat specijalizacije podjele rada i komparativne prednosti Teorija komparativne

prednosti tvrdi da svaki izvor proizvodnje ima tendenciju da će se specijalizirati u onoj

djelatnosti u kojoj ima komparativnu prednost Vezano uz slobodno tržište ova teorija tvrdi

da će neto rezultat biti povećanje prihoda a na kraju bogatstvo i blagostanje za svakoga u

ZST S druge strane može doći i do značajnih gubitaka ali ipak ukupno manjih od

dobrobiti koje donosi ZST osobito kod nedovoljno zaštićenih industrija u komnparativno

nepovoljnijem položaju (Grgić i Bilas 2012)

Dobra kojima se trguje u ZST moraju biti popraćena potvrdama o porijeklu robe koje

iskazuju u kojoj državi su dobra proizvedena kako bi carinici na granicama mogli utvrditi

da li potrebno naplatiti dodatne carine ukoliko roba dolazi iz trećih zemalja odnosno ako

ne potječe iz druge država članice

U tablici 1 prikazan je pregled glavnih tipova ekonomskih integracija

8

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija

Nema

vidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine 1

Zajednička

vanjska

trgovinska

ograničenja

Nema

nevidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine

Slobodno

kretanje

proizvodnih

faktora i

financijske

imovine 2

Zajednička

valuta

Zajednička

ekonomska

politika

Zona

slobodne

trgovine

x

Carinska

unija

x x

Jedinstveno

tržište roba

x x x

Zajedničko

tržište

x x x x

Monetarna

unija

x x x x x

Ekonomska

unija

x x x x x x

1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota

2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne

uprave da kupuje od domaćih dobavljača

Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27

U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja

koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i

primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U

međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i

poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs

Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je

dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu

potrebne

Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske

unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama

9

Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)

MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and

Southern Africa)

Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još

uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz

zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju

slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike

Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga

zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te

uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo

oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju

su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt

međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država

Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)

Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi

uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja

poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog

napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više

koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)

10

24 Učinci ekonomskih integracija

Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim

zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti

- statički i

- dinamički

U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji

djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju

efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na

ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine

Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se

jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača

iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama

članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa

povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog

dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije

zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom

skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu

smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak

Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma

proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada

postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također

kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene

Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih

investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije

ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 12: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

8

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija

Nema

vidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine 1

Zajednička

vanjska

trgovinska

ograničenja

Nema

nevidljivih

unutarnjih

ograničenja

trgovine

Slobodno

kretanje

proizvodnih

faktora i

financijske

imovine 2

Zajednička

valuta

Zajednička

ekonomska

politika

Zona

slobodne

trgovine

x

Carinska

unija

x x

Jedinstveno

tržište roba

x x x

Zajedničko

tržište

x x x x

Monetarna

unija

x x x x x

Ekonomska

unija

x x x x x x

1 U vidljiva trgovinska ograničenja spadaju carine te razna kvantitativna ograničenja poput kvota

2 Nevidljive barijere trgovine uključuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne

uprave da kupuje od domaćih dobavljača

Izvor Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb str 27

U carinskoj uniji zemlje formiraju zajedničku vanjskotrgovinsku politiku To je unija zemalja

koje ekonomski surađuju u međusobnoj trgovini tako da ukidaju sve međusobne carine i

primjenjuju zajedničke carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan njihove unije U

međusobnoj trgovini zemlje carinske unije slobodno trguju robama industrijskog porijekla i

poljoprivrednim proizvodima Primjeri carinske unije su SACU (Southern African Customs

Union) The Andean Community i The EU-Turkey Customs Union S obzirom da je

dogovorena zajednička carinska tarifa prema trećim zemljama potvrde o porijeklu robe nisu

potrebne

Zajedničko tržište je ekonomski oblik povezivanja država koji ima sve karakteristike carinske

unije ali omogućuje još i slobodno cirkuliranje rada i kapitala među zemljama članicama

9

Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)

MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and

Southern Africa)

Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još

uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz

zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju

slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike

Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga

zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te

uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo

oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju

su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt

međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država

Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)

Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi

uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja

poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog

napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više

koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)

10

24 Učinci ekonomskih integracija

Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim

zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti

- statički i

- dinamički

U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji

djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju

efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na

ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine

Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se

jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača

iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama

članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa

povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog

dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije

zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom

skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu

smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak

Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma

proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada

postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također

kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene

Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih

investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije

ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 13: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

9

Primjeri zajedničkog tržišta su CARICOM (Caribbean Community and Commom Market)

MERCOSUR (Southern Common Market) COMESA (Common Market of Eastern and

Southern Africa)

Monetarna unija je još viši stupanj integracije jer podrazumijeva zajedničku valutu što još

uvelike olakšava transakcije jer nisu pod rizikom promjene tečaja Kod ekonomske unije uz

zajedničku valutu zemlje članice koordiniraju i svoju fiskalnu politiku što znači da imaju

slične porezne stope u cilju stabilizacijske politike

Ekonomska unija je danas najviši stupanj ekonomske integracije zemalja karakteriziraju ga

zajednička monetarna i fiskalna politika zajednička politika odnosa prema trećim zemljama te

uspostava zajedničke valute i centralne emisije banke Ovaj oblik integracije više nije samo

oblik ekonomske integracije zemalja već je to i jasno oblikovana politička integracija na koju

su prenesene nacionalne ovlasti zemalja članica Europska unija je samostalni subjekt

međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa ona ima prava i ovlasti nacionalnih država

Danas jedini primjer u svijetu za ekonomsku uniju je Europska unija (Bukša 2004505)

Sve je više ekonomskih integracija koje nisu nužno i geografski blizu međutim kako bi

uspješno funkcionirala potrebno je međusobno poštovanje jednakost povjerenje suradnja

poticanje ekonomskog razvoja političke i socijalne stabilnosti rasta trgovine i tehnološkog

napretka svake zemlje članice odnosno integracija bi trebala svojim članovima nositi više

koristi nego troškova (Grgić i Bilas 201233)

10

24 Učinci ekonomskih integracija

Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim

zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti

- statički i

- dinamički

U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji

djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju

efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na

ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine

Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se

jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača

iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama

članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa

povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog

dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije

zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom

skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu

smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak

Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma

proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada

postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također

kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene

Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih

investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije

ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 14: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

10

24 Učinci ekonomskih integracija

Krajnja korist koja se očekuje od stvaranja integracija je povećanje blagostanja u svim

zemljama članicama Učinci ekonomskih integracija mogu biti

- statički i

- dinamički

U statičke efekte integriranja spadaju učinci skretanja i stvaranja trgovine to su učinci koji

djeluju na kraći rok i uočavaju se odmah po formiranju integracije To su efekti za proizvodnju

efekti realokacije proizvodnje efekti na potrošnju i efekti na odnose razmjene Krajnji efekt na

ukupni dohodak ovisi od jačine suprotstavljenih efekata stvaranja i skretanja trgovine

Liberalizacija uglavnom povećava blagostanje kroz stvaranje trgovine a ono nastaje jer se

jedan dio domaće proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih proizvođača

iz unije Stvaranje trgovine podrazumijeva povećanje obima trgovine među zemljama

članicama unije što dovodi do povećanja proizvodne specijalizacije bolje alokacije resursa

povećanja proizvodnje i zaposlenosti unutar unije a u krajnjoj liniji i do povećanja nacionalnog

dohotka zemalja članica Skretanje trgovine nastaje kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije

zamjenjuje skupljim proizvodim iz unije jer njegov uvoz nije opterećen carinom Efektom

skretanja trgovine deformiraju se ranije uspostavljeni tokovi međunarodne trgovine u svijetu

smanjuje se optimalnost upotrebe resursa na globalnom nivou i smanjuje svjetski dohodak

Dinamički efekti integriranja obuhvaćaju povećanje konkurencije postizanje optimuma

proizvodnje i efekti na investicije Konkurencija se povećava kroz širenje tržišta koje sada

postaje zajedničko na nivou cijele integracije Korištenje ekonomije obujma nastaje također

kao posljedica širenja tržišta što podrazumijeva veći obujam proizvodnje i niže cijene

Jačanje konkurentskih odnosa utječe na optimalnu realokaciju resursa a stimuliranje novih

investicija i na unapređenje tehnološkog procesa Integrirano tržište zbog veće koncentracije

ponude različite konkurentne sposobnosti motivira ispodprosječne proizvođače za jačanjem

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 15: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

11

vlastite konkurentnosti Isto tako natprosječno produktivni proizvođači vide svoju perspektivu

u stalnom nadmetanju i podizanju cjenovne i kvalitativne konkurentnosti na višu razinu čime

se tržišna utakmica proširuje na cjelokupnu ponudu integriranog tržišta

Efekti ekonomije obujma ostvaruju se putem povećanja obujma specijaliziranih proizvođača te

kroz porast proizvodnje i izvoza integriranih ekonomija a povećanjem tržišta povećava se

ukupna potražnja i kupovna moć stanovništva To su ujedno i preduvjeti za intenziviranje novih

investicija (Strahinja 2007140)

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 16: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

12

3 SJEVERNOAMERIČKA ZONA SLOBODNE TRGOVONE

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (North American Free Trade

Agrement) je uz Europsku uniju najznačajnija kontinentalna integracija Djeluje od 1994

godine a čine je SAD Kanada i Meksiko Članice NAFTE zalažu se za ukidanje carina i svih

ograničenja za protok kapitala i usluga usklađivanje radnog zakonodavstva i ekoloških

standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva Ovakva suradnja između država trebala bi

unaprijediti socijalno i gospodarsko blagostanje članica

NAFTA označava formalni sporazum kojim su se uspostavila jasna pravila za komercijalnu

djelatnost između Kanade SAD-a i Meksika NAFTA je nadgledana od brojnih institucija koje

osiguravaju pravilno tumačenje i glatku provedbu odredbi iz sporazuma Sjeverno američki

sporazum o slobodnoj trgovini povećao je trgovinu i ulaganja u Sjevernoj Americi čime je

potaknut gospodarski potencijal regije U ovom periodu poraslo je ukupno blagostanje i

potaknut je gospodarski rast zemalja članica utrt je put tržišnoj konkurenciji poboljšane su

mogućnosti izbora i kupovne moći za sjevernoameričke potrošače obitelji poljoprivrednike i

tvrtke

31 Makroekonomski pokazatelji država NAFTE

Po broju stanovnika SAD je najveća država NAFTE i prema podatcima Svjetske banke za

2012 godinu broji 311 milijuna stanovnika nakon nje slijedi Meksiko s 109 milijuna a

najmanje ima Kanada sa svega 34 milijuna stanovnika Najveći BDP ima SAD međutim BDP

po glavi stanovnika je ipak najviši u Kanadi S obzirom na broj stanovnika izrazito najniži

BDP po glavi stanovnika je u Meksiku Stopa nezaposlenosti najniža je u Meksiku i iznosi 5

dok je najviša u SAD-u i iznosi 82 u 2012 godini Stopa inflacije najviša je u Meksiku i

iznosi 41 a najniža u Kanadi svega 15

U tablici 2 dan je pregled osnovnih makroekonomskih pokazatelja država članica NAFTE

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 17: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

13

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade u 2012 godini

Meksiko SAD Kanada

BDP u milijardama USD 1177271 15684800 1821424

BDP per capita u USD 9742 49965 52219

broj stan u milionima 109 311 34

stopa nezaposlenosti u 5 82 73

stopa inflacije u 41 21 15

uvoz ( BDP-a) 36 18 32

izvoz ( BDP-a) 34 14 30

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

SAD i Kanada osim navedenih podataka o visokom BDP-u po glavi stanovnika i niske

godišnje inflacije ima i izrazito visok HDI indeks prema kojem se svrstavaju u vrlo visoko

razvijene zemlje svijeta Kanada se nalazi na 3 a SAD na 11 mjestu Meksiko se na svjetskoj

ljestvici nalazi na 61 mjestu HDI odnosno indeks ljudskog razvoja uzima u obzir postotak

pismenosti duljinu životnog vijeka stanovništva i BDP po glavi stanovnika

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine

0000

0200

0400

0600

0800

1000

2010 2011 2012

SAD Kanada Meksiko

Izvor Izradila autorica prema podatcima Ujedinjenih naroda

(httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327)

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 18: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

14

32 Motivi za formiranje NAFTE

Glavni motivi formiranja NAFTA integracije svakako leže u zajedničkoj volji i inicijativi triju

zemalja članica za poboljšanje međusobne trgovine ukidanje trgovinskih barijera povećanja

blagostanja u sve tri zemlje kroz bolju vanjsko-trgovinsku bilancu zemalja članica Neke

analize posljedica NAFTA sporazuma zaključili su da je ekonomija SAD-a i Meksika rasla i

prije potpisivanja sporazuma da bi nastavila rasti i bez obzira na potpisivanje ovog sporazuma

i da je on malo utjecao na obujam njihove trgovine (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Zagovornici NAFTE tvrde da je sporazum utjecao na tisuće novih visoko plaćenih radnih

mjesta u SAD-u i poboljšao životni standard u Meksiku Kanadi i SAD-u Smatraju također da

se povećala razmjena između ove tri zemlje te da se Meksiko preobrazio iz siromašne zemlje u

cvjetajuće tržište za američki izvoz Nasuprot njima zagovornici drugačijeg mišljenja smatraju

da je sporazum jako puno snizio cijenu rada dobrih američkih radnih mjesta ugrozio

zdravstvene i standarde vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost Njima pripadaju neke vjerske

političke i skupine za zaštitu okoliša ali su oni ipak u manjini u odnosu na zagovornike

prethodnog stava u korist NAFTA integracije Smatra se da je do ovakvih različitih stavova

došlo zbog sporazuma koji je ujedinio veliki broj različitih naroda čija je razvijenost bila na

različitim stupnjevima (Public Citizen North American Free Trade Agreement 2013)

Teško je ocijeniti scenarij razvitka i suradnje ovih država bez NAFTA sporazuma međutim on

je svakako utjecao na ekonomski rast konkurentnost liberalizaciju i povećanje domaćih i

stranih investicija (NAFTAacutes Economic Impact 2013)

Granična povezanost područja SAD-Kanada i SAD-Meksiko jest područje transnacionalne

regije koja se bazira na integracijskim i kooperativnim odnosima U vrijeme formiranja

sporazuma već se spoznavalo da je model kooperacije okosnica za razumijevanje suvremenih

procesa koji prelaze granice u Sjevernoj Americi a da su ekonomski faktori glavna pokretačka

snaga povećane granične kooperacije U odsutnosti zajedničke politike i centralnog fonda za

razvoj prekograničnih regija razvili su se različiti pristupi formalnih i neformalnih odnosa

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 19: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

15

između vlade i privatnog sektora za koordinaciju i povećanje ekonomskih aktivnosti s obje

strane granice dok je NAFTA sporazum formalno ojačao funkcionalnu vezu bdquosjevera i jugaldquo

(Koči-Pavlaković 1996)

Jedan od primjera i utjecaja kod formiranja NAFTA sporazuma je i američko-meksička granica

koja se transformirala od konfliktne do granice trgovine i internacionalne suradnje Segment

Arizona-Sonora je primjer državne potpore pri strategiji ekonomske integracije usmjerene na

povećanje konkurentske pozicije obiju država kao jedne ekonomske regije u okviru NAFTE

(Koči- Pavlaković 1994)

33 Osnivanje NAFTE

Odnosi SAD-a i Meksika bili su kroz povijest opterećeni brojnim konfliktima teritorijalnim

pretenzijama različitim kulturno-povijesnim i etničkim naslijeđem što je osobito kod

meksičkog naroda dovelo do ksenofobije i nepovjerljivosti prema SAD-u Snažniju ekonomsku

suradnju 1989 godine ostvarile su Kanada i Meksiko potpisivanjem Ugovora o slobodnoj

trgovini (Free Trade Agreement- FTA)

Osnivanje NAFTE u tom smislu je proširenje postojećeg Ugovora na suradnju s Meksikom pa

je zbog toga moguće tu asocijaciju uspoređivati jedino s Europskom zonom za slobodnu

trgovinu (Economic Free Trade Area- EFTA) a nikako s Europskom unijom jer ne postoje

nikakvi elementi supranacionalizma odnosno političke unije (Bogunović 200163)

Cilj NAFTE bio je eliminirati barijere trgovanju i institucijama između SAD-a Kanade i

Meksika Nakon 111994 godine implementacija NAFTA sporazuma donijela je ukidanje

tarifa na više nego polovinu izvoznih proizvoda Meksika prema SAD-u i više nego trećinu

proizvoda koje su izvozili iz SAD-a prema Meksiku Unutar 10 godina od potpisivanja

sporazuma sve carine između SAD-a i Meksika bile su ukinute osim nekih poljoprivrednih

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 20: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

16

proizvoda koje SAD izvozi u Meksiko Većina trgovine između Kanade i SAD-a bilo je

oslobođeno carinskih nameta već nakon uvođenja sporazuma

Iako je NAFTA formalno predstavljala inicijativu za što većom liberalizacijom trgovinskih

odnosa regije u cijelosti pravi cilj osnutka te asocijacije je konsolidacija neoliberalnog

modela regije u kojem SAD i Kanada žele garanciju za bolju konkurentnost i veći udio na

tržištu a glavni interes za Meksiko predstavlja redoviti dotok stranog kapitala u zemlju

(Bogunović 2001 65)

34 Temeljne odrednice sporazuma

Temeljni ciljevi NAFTA sporazuma bili su razraditi specifičnosti principa i pravila

uključujući nacionalni tretman princip najpovlaštenije nacije i transparentnosti o čemu

najbolje govori 102 članak ugovora

a) ukloniti prepreke u prometu i olakšati prekogranično kretanje roba i usluga između

teritorija ugovornih stranaka

b) promicanje uvjeta fer konkurencije u području slobodne trgovine

c) znatno povećati mogućnosti ulaganja u područjima svih država sudionica ugovora

d) osigurati odgovarajuće i učinkovite zaštite i provedbe prava intelektualnog

vlasništva u području svake od stranaka

e) stvoriti učinkovito okruženje za provedbu i primjenu ovog ugovora za rješavanje

sporova

f) uspostaviti okvir za daljnju trilateralnu regionalnu i multilateralnu suradnju kako bi

se proširile i povećale koristi od ovog ugovora

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 21: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

17

35 Učinak NAFTE na gospodarstva država članica

U ovom potpoglavlju analizirat će se gospodarstvo Meksika Kanade SAD-a i

kvantitativno predočiti vanjsko-trgovinska robna razmjena nakon stupanja na snagu

sporazuma o slobodnoj trgovini s osvrtom na situaciju prije sporazuma

351 Meksiko

Gospodarstvo Meksika je po veličini u svijetu nominalno 11 po paritetu kupovne moći

prema Svjetskoj banci Meksiko je prihvatio GATT-s 1986 godine i danas je aktivan i

važan član WTO Meksiko ima potpisanih 12 ugovora o slobodnoj trgovini s 44 zemlje

Prvi ugovor sklopio je s Kanadom i SAD-om (NAFTA) 1994 godine Od 1994 godine

poboljšan je rad državne administracije kao i makroekonomski pokazatelji Nakon perioda

stagnacije 2001 godine Meksiko bilježi iako malene uvijek pozitivne stope rasta Meksiko

je najviše od latinsko-američkih zemalja bio pogođen krizom 2008 godine kada je GDP

pao više od 6 U Meksiku je smanjena inflacija kamatne stope su na niskim razinama ali

se povećao dohodak po glavi stanovnika iako još uvijek postoje ogromne razlike između

urbane i ruralne sredine odnosno bogatih i siromašnih stanovnika Jedan od glavnih

vladinih zadataka predstavlja nadogradnju infrastrukture modernizaciju poreznog sustava i

radnog zakonodavstva kao i smanjenje nejednakosti dohotka

Gospodarstvo Meksika ubrzano razvija moderne industrijske i uslužne sektore s

povećanjem privatnog vlasništva S ciljem unaprjeđenja infrastrukture raspisana su tržišna

natjecanja za proširenja u lukama željeznicama telekomunikacijama električnoj energiji

prirodnom plinu i aerodromima Kao izvozno orijentirano gospodarstvo više od 90

meksičke trgovine je povezano s više od 40 zemalja s ugovorima o slobodnoj trgovini

(FTA) uključujući i EU Japan Izrael i velik dio Srednje i Južne Amerike iako je svakako

je najutjecajniji NAFTA ugovor Primjerice 2006 godine trgovina Meksika s dva sjeverna

partnera iznosila je gotovo 90 svog izvoza i 55 uvoza

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 22: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

18

Prema Forbes Global 2000 popisu najvećih svjetskih tvrtki u 2008 godini Meksiko je imao

16 tvrtki na tom popisu Meksičko tržište rada obuhvaća 78 milijuna ljudi OECD i WTO

svrstavaju meksičke radnike u jedne od najvrijednijih na svijetu prema broju radnih sati na

godinu iako profitabilnost radnika po satu ipak ostaje niska Meksički BDP (PPP) u 2012

godini iznosio je 1748908 milijarde USD dok je BDP (PPP) per capita iznosio

15782897 USD

Svjetska banka u izviješću 2009 godine objavila je da je Meksiko nakon Brazila bio drugo

tržište s najvećim stopama rasta BDP-a u latinskoj americi i vodeće u BDP-u po glavi

stanovnika u regiji Stope nezaposlenosti su među najnižim od svih OECD zemalja i iznosi

5 u 2012 godini HDI je 0829 i svrstava je na 52 mjesto u svijetu a označava vrlo

visoku razvijenost iako su razlike po regijama Meksika ogromne Siromaštvo i dohodovne

nejednakosti su stalan problem u Meksiku Čak 17 stanovnika živi ispod granice

siromaštva u Meksiku a čak 46 populacije živi ekstremno blizu granice siromaštva i u

opasnosti je da je prijeđe Prema OECD-u Meksiko je druga zemlja nakon Čilea s najvećim

izraženim disparitetom između ekstremno bogatih i ekstremno siromašnih stanovnika

Uslužni sektor najveća je komponenta GDP-a i iznosi 705 slijedi je industrijski sektor

257 i poljoprivredni s 29 GDP-a Što se tiče radnog stanovništva 18 nalazi se u

poljoprivrednom sektoru 24 u industrijskom i 58 u uslužnom sektoru Glavni proizvodi

u poljoprivrednom sektoru su voće i povrće (tropsko) šećerna trska i kava U industrijskom

sektoru dominira automobilska industrija

U grafikonu 2 prikazana je promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 23: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

19

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

2000

4000

6000

8000

10000

120001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke (httpdataworldbankorgindikator)

Na osnovu grafikona 2 može se zaključiti da je BDP Meksika rastao puno brže nakon

1994 godine odnosno godine potpisivanja NAFTA sporazuma Nakon 1994 godine BDP

Meksika rastao je gotovo linearno osim u 2008 i 2009 godini kada se bilježi znatan pad

BDP-a od gotovo 6 zbog svjetske recesije koja nije zaobišla niti meksičko gospodarstvo

Nakon 2009 godine u Meksiku započinje stabilan gospodarski rast između 5 i 7 na što je

utjecaj imala povećana potrošnja zaposlenost pristizanje novih investicija i općenito

povećanje gospodarske aktivnosti i vanjsko-trgovinske razmjene

Grafikon 3 prikazuje postotne promjene stope BDP-a u Meksiku u periodu između 1984 i

2011 godine

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 24: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

20

Grafikon 3 Godišnja promjena BDP-a Meksika od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Povećanje nezaposlenosti i smanjenje potrošnje u Meksiku izazvali su smanjenje BDP-a

2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta BDP-a Nakon 2009 godine u

Meksiku se bilježe stabilne stope promjene rasta BDP-a i tendencija blagog rasta

gospodarske aktivnosti

Grafikon 4 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 25: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

21

Nezaposlenost u Meksiku opadala je nakon 1995 godine da bi se 1999 godine stabilizirala na

prihvatljivoj razini između 3 i 5 godišnje i nema tendenciju rasta Blago povećanje

nezaposlenosti od 2 između 2007 i 2009 godine dogodilo se kao rezultat smanjenja nadnica

i pada BDP zbog usporavanja gospodarske aktivnosti izazvane prvenstveno krizom koja se

dogodila na globalnoj razini

Meksiko je 2012 godini izvezao 255 milijardi USD u Kanadu i 2775 milijardi USD u SAD

U odnosu na 1993 godinu ukupan izvoz prema ove dvije zemlje porastao je za 610 dok je

uvoz porastao za 424 Meksiko iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila kompjutersku

opremu elektoničke komponente i kemijske proizvode

U uslužnom sektoru Meksiko je imao deficit od 115 milijardi USD u 2011 godini u trgovini s

SAD-om Usluge Meksika vezano uz uvozni uslužni sektor iz SAD-a porasle su s 104

milijarde USD u 1993 godine na 252 milijarde USD u 2011 godini a izvoz Meksika u tom

istom sektoru porastao je s 74 milijarde USD 1993 godine na 137 milijardi USD u

2011godini (Villarreal Fergusson 2013)

352 Kanada

Kanadu je nakon Drugog svjetskog rata obilježio impresivan rast u proizvodnji i rudarstvu a

uslužni je sektor promijenio naciju od uglavnom ruralne ekonomije u industrijsku i urbanu

FTA i NAFTA sporazumi dodatno su potaknuli ovaj rast Kanada ima znatan trgovinski suficit

sa SAD-om koji apsorbira oko tri četvrtine kanadskog izvoza svake godine Kanada je SAD-u

najveći strani dobavljač energije uključujući naftu uran i električnu energiju Kako ima i jak

naftni sektor iza Saudijske Arabije i Venezuele rangira se kao treća na svijetu (Index mundi

2013)

U nastavku grafikon 5 prikazuje BDP Kanade u periodu između 1984 i 2011 godine

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 26: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

22

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011godine u milijardama USD

00

5000

10000

15000

200001

98

4

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Iz grafičkog prikaza BDP-a Kanade može se uočiti ubrzani rast nakon 2002 godine osim u

recesijskoj 2008 i 2009 godini kada je zabilježen pad od gotovo 3 Nakon 2009 godine

BDP Kanade konstantno raste uz godišnji porast od čak prosječno 3 BDP Kanade za

2012 godinu iznosi 18214 milijarde USD Na usporavanje gospodarske aktivnosti utjecala

globalna recesija i rezultirala smanjenjem prodiktivnosti potrošnje i zaposlenosti što se

negativno odrazilo na kanadski BDP Već 2010 godine slijedi lagani oporavak koji će se

odraziti rastom BDP-a od 32

U grafikonu 6 prikazana je godišnja postotna promjena BDP-a Kanade u periodu od 1984

do 2011 godine

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 27: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

23

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

Smanjenje osobne potrošnje povećanje nezaposlenosti i stagniranje investicija u Kanadi

izazvali su smanjenje BDP-a 2009 godine i utjecali su na negativnu promjenu stope rasta

BDP-a od 27 Nakon 2009 godine bilježe se stabilne stope promjene rasta BDP-a

tendencija blagog rasta gospodarske aktivnosti i oporavak Kanadskog gospodarstva

Grafikon 7 prikazuje nezaposlenost u Meksiku u periodu između 1984 i 2011 godine

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 28: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

24

Sukladno grafikonu 7 može se zaključiti da nezaposlenost u Kanadi opada nakon 1994

godine Nezaposlenost u 2012 godini prema podatcima Svjetske banke iznosi 73

Smanjenjem BDP-a izazvano smanjnjem osobne potrošnje investicija a vezano uz to i pad

nadnica i smanjenje produktivnosti što je utjecalo na povećanje nezaposlenosti u Kanadi

2008 i 2009 godine kada je dosegla razinu od 83 odnosno onu iz 1998 godine

Kanada je 2012 godine izvezla 3239 milijardi USD u SAD i 53 milijardi USD u Meksiko

što je u odnosu na 1993 godinu povećanje od 190 Iste godine uvezla je 2925 milijardi

USD iz SAD-a i 255 milijardi USD iz Meksika što je ukupno povećanje od 192 u odnosu

na 1993 godinu Kanada iz SAD-a najviše uvozi motorna vozila i dijelove motornih vozila

poljoprivredne strojeve proizvode od nafte i ugljena a izvozi naftu i plin motorna vozila i

obojene metale Trgovina uslugama s Kanadom (izvoz i uvoz) iznosila je 84 milijarde USD

u 2011 godini Uvoz usluga bio 56 milijarde USD a izvoz usluga iznosio je 28 milijardi

USD Kanadski trgovinski deficit usluga s SAD-om bio je 28 milijardi USD u 2011 godini

SAD je najveći izvozni partner kanadskih roba i dobavljač uvoznih proizvoda za Kanadu

Kanada je udio svog izvoza SAD-u stalno povećavala tijekom 1980 godina sa 606 u

1980 godini na 707 u 1989 godini odnosno prvoj godini NAFTA sporazuma Trgovina

SAD-a s Kanadom se više nego udvostručila u prvom desetljeću (1989-1999 godine) s

1665 milijarde USD na 3622 milijarde USD U 2012 godini prema navedenim podatcima

Kanada je imala znatan trgovinski suficit s SAD-om Iako se povećanje trgovinskog suficita

s SAD-om može pripisati NAFTI može se pripisati i drugim gospodarskim faktorima kao

što je cijena energenata (Villarreal Fergusson 2013)

353 SAD

SAD je 2010 godine izvezao 2482 milijarde USD u Kanadu i 1633 milijarde USD u

Meksiko a to su ujedno i prva dva mjesta što se tiče izvoznih partnera SAD-a Izvoz u

odnosu na 2009 godinu porastao je za 234 a za 149 u odnosu na 1994 godinu i

190 gledano na 1993 godinu (prije NAFTA ugovora) Izvoz SAD-a prema NAFTI iznosi

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 29: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

25

322 od cjelokupnog izvoza u 2010 godini Najviše se izvoze strojevi (633 milijarde

USD) dijelovi vozila (567 milijarde USD) električni strojevi (562 milijarde USD)

mineralna goriva i nafta (267 milijarde USD) i plastika

Od poljoprivrednih proizvoda najviše se izvozi crveno meso (27 milijarde USD) žitarice

(22 milijarde USD) svježa hrana i svježe povrće (17 milijarde USD)

Što se tiče uvoza SAD-a prema podacima za 2010 godinu uvezeno je 2297 milijarde USD

iz Meksika i 2765 milijarde USD iz Kanade što je za 256 više nego 2009 godine 184

više nego 1994 godine i 235 više u odnosu na 1993godinu Cjelokupni uvoz iz NAFTE

čini 265 ukupnog uvoza SAD-a u 2010 godini

Na grafikonu 8 prikazan je BDP SAD-a u periodu od 1984 do 2011 godine

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD

00

50000

100000

150000

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

BDP u USD

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu iznosi 156848 milijarde

USD U promatranom periodu zabiljezen je gotovo linearan gospodarski rast osim laganog

pada u 2009 godini zbog usporavanja gospodarske aktivnosti i smanjenja osobne potrošnje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 30: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

26

uslijed globalne krize Pad BDP-a u navedenoj godini iznosio je 4 što je grafički

prikazano na grafikonu 9

Grafikon 9 Godišnja promjena BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

BDP SAD-a ima stabilan rast uglavnom između 3 i 5 godišnje osim u recesijskoj 2009

godini kada je zabilježen pad od 4 nakon čega slijedi gospodarki uzlet uz postotno

povećanje BDP-a od 3 i 2 u 2010 i 2011 godini koje prati i povećanje zaposlenosti koje

je prikazano u grafikonu 10

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine

Izvor Izradila autorica prema podatcima Svjetske banke ( httpdataworldbankorgindicator)

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 31: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

27

Nezaposlenost u SAD-u trenutno je najviša od svih članica NAFTE i u 2012 godini iznosi

82 prema podatcima Svjetske banke U 2007 godini nezaposlenost je iznosila 46 a

nakon toga ima tendenciju rasta do 2010 godine kada je dosegla razinu od 96 Ipak

nakon 2010 godine bilježi se lagani pad

Ukidanje trgovinskih barijera i otvaranje tržišta dovelo je do ekonomskog rasta i

blagostanja u sve tri zemlje NAFTE Eliminacijom kvota i carina stvoren je najveći svjetski

prostor slobodne trgovine koji povezuje 454 milijuna ljudi koji su proizveli više od 172

trilijuna dolara vrijednosti roba i usluga u 2010 godini Ukupna robna razmjena između

SAD-a Kanade i Meksika dosegla je 9446 milijarde dolara u 2010 godini što je

povećanje od 218 u odnosu na 1993 godinu

36 Ekonomski učinci i trgovinska razmjena zemalja članica NAFTE

Jačanje ekonomskih veza okosnica su slobodnih ugovora između zemalja Oni

omogućavaju stvaranje učinkovitijih proizvodnih procesa i doprinose povećanju

dostupnosti roba široke potrošnje nižeg cjenovnog razreda NAFTA ugovor poslužio je kao

model drugim ugovorima o slobodnoj trgovini u čije pregovore se SAD naknadno upustio

ali je i pokrenuta nova generacija trgovinskih ugovora u drugim dijelovima svijeta utječući

na poglavlja pregovora poput pristupa tržištu pravilima o porijeklu robe intelektualnom

vlasništvu stranim ulaganjima rješavanju sporova radnom pravu zaštiti okoliša i dr Kao i

u slučaju NAFTE ovi ugovori bili su često podržavani odnosno kritizirani argumentima

koji se odnose na radna mjesta

Ukidanje trgovinskih barijera odrazile su se na promjene u ključnim industrijama Neke od

značajnih promjena dogodile su se u industriji tekstila odjeće automobila i poljoprivredne

industrije

Tijekom desetogodišnjeg razdoblja nakon formiranja NAFTE ukinuto je 65 carina i kvota

na uvoz meksičke robe a preostalih 35 imalo je prosječnu carinsku tarifu od 179 dok

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 32: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

28

je na uvoz tekstila i odjeće iz SAD-a Meksiko imao prosječnu tarifu od 16 do 20 na neke

proizvode

Što se tiče automobilske industrije potpuno su ukinute sve restriktivne tarife na uvoz

automobila za sve tri članice međusobno pod uvjetom da su ispunjena pravila o porijeklu

robe Prije NAFTE SAD je imao slijedeće tarife na uvoz iz Meksika 25 na automobile

25 na lake kamione i prosječno 31 na automobilske dijelove Meksičke carine na

proizvode SAD-a i Kanade bile su 20 na automobile i lake kamione a 10-20 na auto

dijelove

Što se tiče poljoprivrede nakon formiranja NAFTE postavljeni su odvojeni bilateralni

odnosi o prekograničnoj suradnji u poljoprivredi jedni između Kanade i Meksika i drugi

između Meksika i SAD-a Nakon formiranja ugovora ukinuta je većina necarinskih barijera

u trgovini poljoprivrednim proizvodima između SAD-a i Meksika osim na šećer i kukuruz

koji je imao najduže razdoblje napuštanja Prije NAFTA sporazuma tarife između Meksika

i SAD-a na trgovanje poljoprivrednim proizvodima bile su niske osim za neke izvozne

proizvode SAD-a prema Meksiku koje su iznosile 12 a četvrtina izvoznih proizvoda

imalo je stroge zahtjeve licenciranja pri izvozu

Vezano uz liberalizaciju uslužnog sektora NAFTA je uspostavila set osnovnih pravila i

obveza u trgovini uslugama između zemalja partnera Ugovor je uspostavio određena

pravila vezana uz nediskriminatorni tretman za prekograničnu trgovinu ulaganja i pristup

informacijama međutim postojala su i neka odstupanja od tog pravila za svaku zemlju

primjerice vezano uz brodarstvo u SAD-u film i izdavaštvo u Kanadi i bušenje i

proizvodnju nafte i plina u Meksiku Iako je NAFTA liberalizirala određene uslužne

djelatnosti u Meksiku posebice financijske usluge koje su znatno izmijenile bankarski

sustav jedva da je utjecao na ostale sektore uslužnih djelatnosti primjerice sektor

telekomunikacijskih usluga

Ne mogu se sve promjene u trgovini od 1994 godine pripisati NAFTI zbog drugih

događanja poput devalvacije meksičke valute krajem 1990-ih godina s čim je bila

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 33: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

29

povezana i recesija u Meksiku brzi rast gospodarstva SAD-a 1990-ih godina i usporavanje

gospodarskog rasta na globalnoj razini uzrokovano svjetskom recesijom u 2008 godini

SAD je obim svoje trgovine s partnerima NAFTE više nego utrostručio od stupanja

sporazuma na snagu U periodu između 1993 i 2012 godine ukupna trgovina između

SAD-a i Meksika povećala se za 506 u uspoređenju s Kanadom čiji obim trgovine se

povećao za 192 dok se trgovina s svim ostalim zemljama povećala za 279 Ove dvije

zemlje činile su i 26 ukupnog uvoza SAD-a u 2012 godini U 2012 godini Kanada je

bila vodeće tržište za izvoz SAD-a dok je Meksiko na drugom mjestu Ove dvije zemlje

zajedno iznose 32 ukupnog izvoza SAD-a u 2012 godini (Villarreal Fergusson 2013)

Ukupan neto učinak NAFTE na gospodarstvo SAD-a je relativno mali prvenstveno jer je

ukupna trgovina s Meksikom i Kanadom iznosila manje od 5 BDP-a SAD-u vrijeme kada

je NAFTA stupila na snagu Mnogi ako ne i većina od gospodarskih učinaka došli su kao

rezultat američko-meksičke liberalizacije trgovine Trgovina SAD-a s Meksikom i

Kanadom već je rasla i prije a to bi se vjerojatno nastavilo i bez potpisivanja sporazuma

Izvješće Kongresnog ureda za proračun SAD-a primijetio je da je teško precizno mjeriti

učinke NAFTE On procjenjuje da je NAFTA vjerojatno povećala godišnji američki BDP

ali za vrlo malu količinu i to značajnije u nekim sektorima posebno u onim industrijama

koje su bile više izložene uklanjanju carinskih i necarinske trgovinskih zapreka kao što su

tekstil odjeće automobilska industrija i poljoprivreda

NAFTA je imala značajnu ulogu u integraciji auto industrije SAD-a koji doživio neke od

najznačajnijih promjena u trgovini nakon sporazuma Proizvođači auto-dijelova u SAD-u

mogli su koristiti komponente proizvedene u drugim NAFTA članicama koji se zatim

sklapaju u vozilo koje opet može biti prodano u bilo kojoj od tri NAFTA države članice

Meksiko je svoj udio u ukupnoj trgovini s SAD-om motornih vozila povećao s 4 na 17

u razdoblju od 1993 do 2011 godine U 2011 godini Meksiko je bio vodeći dobavljač

automobilskih dijelova za SAD na koje otpada 26 (644 milijarde USD) od ukupnog

uvoza motornih vozila i auto dijelova Kanada je bila na drugom mjestu s 22 (55 milijardi

USD) udjela na tržištu SAD-a u 2011 godini

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 34: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

30

Nedvojbeno je da je NAFTA donijela mnoge gospodarske i društvene koristi za

Meksičko gospodarstvo u cjelini ali da te koristi nisu ravnomjerno raspoređena tijekom

zemlje Istraživanje Svjetske banke 2011godine pokazalo je da je povećanje trgovinske

integracije nakon potpisivanja NAFTE imalo pozitivan učinak na poticanje produktivnosti

meksičkih poljoprivrednika Iako je bilo razdoblja pozitivnog i negativnog gospodarskog

rasta u Meksiku nakon što je sporazum je sproveden teško je izmjeriti točno koliko se od

tih ekonomskih postignuća može pripisati NAFTI Ova studija procjenjuje kao neki od

gospodarskih učinaka da je NAFTA pomogla Meksiku da se približi razini razvoja u SAD-

u i Kanadi Studija također navodi da je NAFTA pomogla meksičkim proizvođačima brže

se prilagoditi tehnološkim inovacijama SAD-a U 2003 godini Kina je premašila Meksiko

kao drugi vodeći dobavljač za uvoznike iz SAD-a Strana ulaganja SAD-a u Meksiko

porasla su sa 152 milijarde USD 1993 godine na 914 milijarde USD u 2011 godini što

iznosi povećanje od 501 Meksičke strane investicije u SAD su znatno niže iako su

porasle s 12 milijarde USD u 1993 godini do 138 milijarde dolara u 2011 godini što je

povećanje od preko 1000 Mjere liberalizacije pridonijele su povećanju izravnih stranih

ulaganja SAD-a u Meksiko a NAFTA odredbe o stranim ulaganjima doprinijeli su

meksičkim reformama i povećati povjerenje ulagača

NAFTA je pomogla američkim i kanadskim investitorima kroz nediskriminirajuće

postupanje s njihovim investicijama kao i većoj zaštiti ulagača u Meksiku Gotovo

polovica ukupnih izravnih stranih ulaganja u Meksiku je u prerađivačku industriju

U tablici 3 Prikazani su glavni trgovinski proizvodi između NAFTA partnera u 2012

godini

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 35: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

31

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u

milijardama USD

NAFTA

PARTNER

IZVOZ SAD-a UVOZ SAD-a

VODEĆI PROIZVOD IZNOS VODEĆI PROIZVOD IZNOS

KANADA

Dijelovi motornih vozila 263 Nafta i plin 823

Motorna vozila 248 Motorna vozila 465

Poljoprivredni strojevi 131 Proizvodi od nafte i ugljena 188

Proizvodi od nafte i ugljena 119 Dijelovi motornih vozila 139

Strojevi za opću namjenu 97 Obojeni metali 97

Ostalo 2060 Ostalo 1531

MEKSIKO

Proizvodi od nafte i ugljena 208 Nafta i plin 373

Dijelovi motornih vozila 196 Motorna vozila 353

Kompjuterska oprema 145 Dijelovi motornih vozila 333

Elektroničke komponente 114 Kompjuterska oprema 160

Kemijski proizvodi 101 Audio i video oprema 142

Ostalo 1400 Ostalo 1414

Izvor Izradila autorica prema podatcima Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service 2013

httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf

Prema predočenim podatcima u tablici može se vidjeti da je u 2012 godini SAD u Kanadu

najviše izvozio dijelove motornih vozila a u Meksiko proizvode od nafte i ugljena dok je i iz

Kanade i Meksika najviše uvezao nafte i plina Ovakvoj slici vanjsko-trgovinske razmjene

doprinjela je liberalizacija tržišta nakon NAFTA sporazuma koji se u prvom redu odrazio na

automobilsku industriju zbog znatnog smanjenja ili potpunog ukidanja uvoznih stopa i

carinskih ograničenja već u prvoj godini od stupanja Ugovora na snagu

U tablici 4 prikazana je trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 36: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

32

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD

Izvoz u Kanadu

Uvoz iz Kanade

Bilanca Izvoz u Meksiko

Uvoz iz Meksika

Bilanca

1993 100443 111216 -10772 41581 39917 1663

1994 114438 128405 -13967 50843 49493 1349

1995 127226 144369 -17143 46292 62100 -15808

1996 134210 155892 -21682 56791 74297 -17505

1997 151766 167234 -15467 71388 85937 -14549

1998 156603 173256 -16652 78772 94628 -15856

1999 166599 198711 -32111 86908 109720 -22811

2000 178941 230838 -51897 111349 135926 -24577

2001 163424 216267 -52843 101296 131337 -30041

2002 160922 209087 -48164 97470 134615 -37145

2003 169923 221594 -51670 97411 138059 -40648

2004 189879 256359 -66479 110731 155901 -45170

2005 211898 290384 -78485 120247 170108 -49861

2006 230656 302437 -71781 133721 198253 -64531

2007 248888 317056 -68168 135918 210713 -74795

2008 261149 339491 -78341 151220 215941 -64721

2009 204657 226248 -21590 128892 176654 -47762

2010 249256 277636 -28380 163664 229985 -66320

2011 281291 315366 -34075 198068 262873 -64805

2012 292539 323936 -31396 215931 277569 -61638

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Kanada i Meksiko su SAD-u prvi i treći najveći robni trgovinski partneri što čini 323

svjetskog izvoza SAD-a Izvoz SAD-a prema NAFTA partnerima iznosio je 4115 milijarde

USD u 2010 godini što je povećanje od 23 u odnosu na 2009 godinu Glavninu izvoza u

Meksiko predstavlja električne strojeve strojeve vozila mineralna goriva ulja i plastiku

Cjelokupna investicija SAD-a u Kanadu i Meksiko dosegla je 628 milijarde USD u 2009

godini što je rast od 75 u odnosu na 2003 godinu (Trade Information Center 2013)

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 37: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

33

U grafikonu 11 Prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena SAD-a s Kanadom od 1994 do

2012 godine

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

uvoz u Kanadu izvoz iz Kanade bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US

(httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

Na osnovu grafikona 11 može se zaključiti da se uvoz i izvoz SAD-a prema Kanadi

povećavao od potpisivanja NAFTA sporazuma osim u 2009 godini kada su oba gospodarstva

bila pogođena globalnom ekonomskom krizom Također je evidentno da SAD bilježi deficit u

bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Kanadom odnosno da je uvoz veći od izvoza u svim

promatranim godinama

U grafikonu 12 prikazana je trgovina SAD-a i Meksika od 1994 do 2012 godine

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 38: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

34

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima USD

-100000

-50000

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

izvoz iz Meksika uvoz u Meksiko bilanca

Izvor Izradila autorica prema podatcima Foreign Trade Division US(

httptseexportgovTSEChartDisplayaspx) (Census Bureau)

U bilanci vanjskotrgovinske razmjene s Meksikom SAD također bilježi deficit od potpisivanja

sporazuma odnosno uvoz SAD-a je znatno viši od izvoza prema Meksiku

Kanada i Meksiko također imaju značajnu trgovinsku razmjenu međusobno iako 10-ak puta

manjeg obima nego što je ona s SAD-om

U tablici 5 prikazana je trgovinska razmjena između Kanade i Meksika u periodu između

2003 i 2012 godine

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 39: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

35

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

godine izvoz u Meksiko uvoz iz Meksika ravnoteža

2003 1578 8697 -7119

2004 2378 10322 -7943

2005 2778 12046 -9268

2006 3858 14125 -10266

2007 4613 15983 -11370

2008 5482 16806 -11324

2009 4206 14480 -10274

2010 4862 21470 -16607

2011 5536 24842 -19305

2012 5390 25530 -20139

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

U trgovini Kanade s Meksikom evidentan je deficit vanjskotrgovinske razmjene odnosno

značajniji uvoz iz Meksika nego što je izvoz prema ovoj zemlji Povećanje izvoza nakon

2009 godine prikazano je u grafikonu 13

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

Izradila autorica prema podatcima Goverment of Canada Statistic Canada

(httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng )

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 40: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

36

4 GOSPODARSKI ODNOSI NAFTE I EUROPSKE UNIJE

EU i njeni sjevernoamerički partneri SAD i Kanada dijele zajedničke vrijednosti demokracije

ljudskih prava te gospodarske i političke slobode kao i vanjsku politiku i sigurnosna pitanja

koja se preklapaju Kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti za trgovačke odnose

napreduju pregovori o slobodnoj trgovini i ulaganjima Pregovori o sveobuhvatnom

gospodarskom trgovačkom sporazumu (CETA) između EU i Kanade privode se svom kraju a

pregovori između EU i SAD-a vezano uz transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini

(TAFTA) službeno su započeli 2013 godine i još traju Visoko rangirana skupina za razvoj i

radna mjesta koja predano radi na istraživanju mogućnosti za postizanje sporazuma 11 veljače

2013 godine službeno je otvorila početak pregovora Tijekom čitavog perioda zastupnici EU

parlamenta aktivno su sudjelovali u dijalogu EU s SAD-om i Kanadom (Europski parlament

Bierbrauer i Genderen 2013)

Ukupan izvoz EU-27 u 2007 godini iznosio je 3085 milijardi eura a uvoz iz zemalja članica

NAFTE 2164 milijarde eura Iako je trgovinska bilanca ostala pozitivna (92 milijarde eura)

zabilježeno je značajno sniženje u odnosu na 2006 godinu za 16 To je ujedno prvo

smanjenje obima trgovanja nakon 2000 godine Od NAFTA partnera SAD je glavni partner

EU i prema podatcima eurostata samo u 2012 godini izvoz u SAD iznosio je 2052 milijardi

eura i čini preko 85 izvoza EU prema NAFTA zemljama Trgovina s Meksikom razvijala se

ubrzano izvoz je porastao u prosjeku za 56 a uvoz za 7 između 2000 i 2007 godine

Trgovina s Kanadom ostala je važnija u apsolutnom smislu no povećavala se slabije u odnosu

na isto razdoblje (3 uvoz i izvoz) Njemačka i Velika Britanija su glavni partneri NAFTE

trgovinska bilanca je pozitivna ili neznatno negativna u svim zemljama EU osim u

Nizozemskoj gdje je deficit iznosio 93 milijarde eura u 2007 godine Iste godine zabilježen je

suficit od strane Njemačke u iznosu od 451 milijardu eura (European Commission Eurostat

2013)

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 41: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

37

41 Regulatorni okvir gospodarskih odnosa NAFTE i EU

Sporazum o slobodnoj trgovini između Meksika i Europske unije potpisan je 1997 godine

u Bruxelles-u a stupio je na snagu 172000 godine kada su carine na veliku količinu

uvoznih roba ukinute ili smanjene Cilj ovog sporazuma bio je uspostaviti okvir za

poticanje razvoja trgovine robom i uslugama te njihove bilateralne odnose u skladu s

pravilima WTO-a EU je Meksiku drugo najveće izvozno tržište (poslije SAD-a) a

Meksiko je Europskoj uniji 18 izvozni partner po veličini izvoza Glavni proizvodi koje

Meksiko izvozi u EU su mineralni proizvodi strojevi električni aparati i fotooptički

precizni instrumenti Izvoz EU u Meksiko sastoji se od strojeva električne opreme

transportne opreme kemikalija minerala i računalnih usluga

Formalni pregovori između Kanade i EU oko CETE (Sveobuhvatni gospodarski i

trgovinski sporazum) započeli su 2009 godine iako do potpisivanja sporazuma između EU

i Kanade još nije došlo o njemu se intenzivno pregovara posljednjih pet godina i očekuje se

da bi ovaj sporazum o slobodnoj trgovini uskoro mogao biti potpisan Razlozi zbog kojih bi

sporazum između EU i Kanade bio dobar za Kanadu je to što je EU najveće svjetsko

jedinstveno tržište i najveći investitor a to je prilika za stvaranje novih poslova

gospodarski rast i dugoročni prosperitet Studija provedena u suradnji s Europskom unijom

prije pokretanja pregovora utvrdila je da bi ovaj sporazum donijelo Kanadi godišnji prihod

od 12 milijardi CAD godišnje i povećao bilateralnu trgovinu za 20 To je ekvivalent za

stvaranje 80 000 novih radnih mjesta i povećanje prihoda prosječne kanadske obitelji za

1000 CAD (Goverment of Canada Foreign affairs 2013)

Europsko tržište ima 500 milijuna ljudi i godišnju ekonomsku aktivnost preko 17 trilijuna

što velika prilika za kanadske radnike i poduzeća EU tržište najveće je svjetsko uvozno

tržište za robu više od 27 puta veće od tržišta SAD-a Trenutno je EU drugo najveće

tržište i investicijski partner Kanadi odmah nakon SAD-a Razmjena robe i usluga između

EU i Kanade iznosi približno 70 milijardi CAD godišnje Kanada u EU izvozi kemikalije

prijevozna sredstva metal minerale strojeve proizvode od papira i prerađenu hranu

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 42: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

38

Proizvodi koje EU izvozi u Kanadu su strojevi oprema kemikalije motorna vozila i

dijelovi prijevozna sredstva nafta pića i hrana Prijevoz putovanja i poslovne usluge su

glavne usluge kojima se trguje između EU i Kanade Kanada je četvrti najveći Europski

izvor stranih ulaganja u EU dok je EU Kanadi drugi najveći izvor stranih ulaganja Ovaj

sporazum u budućnosti će moći stvoriti nove mogućnosti za gospodarski rast u Europi i

Kanadi Obje stranke imati će koristi od sporazuma koje obuhvaćaju trgovinu robom i

uslugama investiranje javnu nabavu zaštitu i provedbu prava intelektualnog vlasništva a

uključeni su i ekološki aspekti trgovine i održivi razvoj

Kanada i EU imaju dugu povijest ekonomske suradnje EU Kanadi predstavlja drugog

najvećeg trgovinskog partnera roba i usluga Bilateralni i gospodarski odnosi s EU su jako

važni za Kanadu i to je visoki prioritet vlade Kanade Zajednički rade na unaprijeđeniju

ekonomske integracije što bi olakšalo međusobnu trgovinu i investicije Trenutno

pregovaraju o Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) a to je

Kanadi ujedno najambicioznija trgovinska inicijativa koja bi potencijalno mogla proizvesti

još više pogodnosti od povijesnog Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini

(Goverment of Canada trade and development Canada 2013)

bdquo Kanadska mala i srednja poduzeća su uvijek preferirala slobodne trgovinske aranžmane

Stoga pozdravljamo CETU jer će olakšati ovim tvrtkama mogućnost iskorištavanja

golemog europskog tržišta Ovaj sporazum smanjit će papirologiju i ostale troškove koji

mogu biti veliki problem za mala poduzećaldquo

Catherine Swift predsjednica kanadskog saveza nezavisnih poduzeća

U vanjskoj politici EU i SAD tradicionalno surađuju u pogledu Bliskog istoka zajednički

rade na ograničavanju iranskog nuklearnog programa kao i na rješenjima za svjetsku krizu

poput one u Siriji i na Somalijskom poluotoku SAD se pokazao kao pouzdan sigurnosni

partner za niz članica EU što se vidi u suradnji unutar NATO saveza Iako se SAD i EU ne

slažu o svim vanjskopolitičkim pitanjima i dalje su međusobno najvažniji i najpouzdaniji

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 43: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

39

partneri Vanjskopolitičke veze opstaju već desetljećima bez obzira na promjene u

političkom sustavu te na geostrateške promjene s obje strane

42 Trgovinski odnosi NAFTE i EU

Pregovori između Kanade i EU o slobodnoj trgovini (CETA) ulaze u svoju završnu fazu a

važnost ovog sporazuma smatra se da će biti poput NAFTA sporazuma za Kanadu odnosno

sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje Zajednička studija između EU i

Kanade procjenjuje da će dvosmjerna liberalizacija povećati trgovinu između ove dvije zemlje

za oko 229 odnosno 257 milijarde eura

Kako je u prošlosti trgovinska politika EU bila usmjerena prema zemljama u razvoju teme u

CETI su sveobuhvatnije i uključuju prava o porijeklu robe usluga investicije i mobilnost radne

snage U ovom slučaju predstavnici dviju razvijenih gospodarstava dijele iste vrijednosti poput

otvorene i liberalne tržišne ekonomije demokracije na temelju vladavine prava Nacrt teksta

CETE pokazuje da će taj trgovinski sporazum ići dublje i biti cjelovitiji nego što je bila

NAFTA u vrijeme formiranja na način da je više područja potpuno liberalizirano Primjerice

prvi dan stupanja na snagu CETE biti će liberalizirano 90 tarifa u usporedbi s 29 kada je

NAFTA stupila na snagu Očekuje se da će sporazum potpuno uskladiti uzajamna pravila

ulaganja povećati transparentnost pomoći stvaranju novih radnih mjesta rastu i dugoročnom

prosperitetu

EU je vodeći svjetski domaćin izravnih stranih ulaganja (u 2001 godini privukla je investicije

od ostatka svijeta u vrijednosti 225 milijardi eura) Kanada je EU treći najveći izvor stranih

ulaganja a EU je Kanadi drugi najveći ulagač Povećana međunarodna trgovina dobar je

poticaj za rast obaju sudionika ugovora U vremenu globalnih ekonomskih problema

ograničenja u nacionalnom proračunu i financijske nesigurnosti olakšavanje komercijalne

razmjene i jačanje gospodarskih odnosa između dvaju trgovinskih blokova je način za

osiguranje prosperitetnije budućnosti za sve (European Union Chamber of Commerce in

Toronto 2013)

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 44: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

40

U tablici 6 prikazana je trgovina EU 27 s članicama NAFTE od 2002 do 2012 godine

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012godine

u milijunima eura

zemljagodine 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

SAD

uvoz 182618 158124 159374 158852 170363 177058 182351 154862 173067 191555 205294

izvoz 247934 222282 235499 250574 266772 259360 247818 203587 242451 263791 291832

bilanca 65316 69158 76124 91722 96409 82301 65467 48725 69385 72236 86538

Kanada

uvoz 16702 15960 16438 17690 20591 24213 25043 19285 24697 30708 30221

izvoz 22906 21580 22104 23241 25993 25366 25468 21934 26758 29885 31293

bilanca 6205 5620 5666 5551 5402 1154 425 2648 2061 -824 1072

Meksiko

uvoz 6565 6547 6905 9241 10548 12175 13981 10135 13748 16985 19394

izvoz 15344 14390 14726 16838 19122 20962 21976 15988 21342 23908 27923

bilanca 8779 7843 7821 7597 8574 8787 7996 5853 7594 6924 8529

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Na osnovu predočenih podataka u tablici 6 vidljivo je da je najveću trgovinsku razmjenu EU

ostvaruje s SAD-om zatim slijedi Kanada a najmanja razmjena je s Meksikom

EU 27 u bilanci vanjskotrgovinske razmjene s SAD-om bilježi suficit odnosno veći izvoz od

uvoza svih promatranih godina

U grafikonu 14 prikazana je vanjsko-trgovinska razmjena EU 27 s SAD-om u periodu od

2002 do 2012 godine

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 45: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

41

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Iako je trgvovina EU 27 znatno manjeg obima s Kanadom nego što je s SAD-om ona bilježi

lagani porast nakon 2009 godine i stalan suficit vanjsko-trgovinske bilance

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 46: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

42

Trgovina EU 27 s Meksikom također je u porastu nakon 2009 godine i svih promatranih

godina bilježi se suficit vanjskotrgovinske bilance U 2012 godini izvoz prema Meksiku iznosi

19394 milijuna eura a izvoz 27923 milijuna eura

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Sadržaj CETE složen je u lipnju 2009 godine a prvi pregovori održani su u listopadu iste

godine i trenutno se nalaze u završnoj fazi

Strojevi transportna oprema i kemikalije dominiraju izvozom iz EU prema Kanadi ali čine i

važan dio uvoza iz Kanade u EU Trgovina uslugama je važno područje proizvodnog odnosa

između Kanade i EU Vrijednost bilateralne trgovine uslugama između dva partnera iznosila je

235 milijuna eura u 2011 godini Primjeri česte trgovine uslugama između Kanade i EU su

prijevoz putovanja osiguranja i komunikacije Izravna ulaganja odnosno odnos investicija je

jednako važan

Države članice EU i SAD zajedno imaju populaciju od 800 milijuna ljudi i generiraju gotovo

polovicu svjetskog BDP-a Trgovina između SAD-a i EU odgovorna je za više od 40 ukupne

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 47: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

43

svjetske trgovine što čini ovo trgovinsko partnerstvo najveće i najbogatije na svijetu Pregovori

između EU i SAD-a započeli su 2013 godine a na koncu pregovora ukoliko bude potpisan

Ugovor o slobodnoj trgovini između SAD-a i EU biti će najveći bilateralni trgovinski

sporazum o kojem se ikada pregovaralo i procjenjuje se da će povećati BDP EU za oko 05

(European Commission Trade 2013)

Ukupna američka investicija u EU je tri puta veća nego u cijeloj Aziji EU ulaganja u SAD je

oko osam puta iznos investicija koje EU ima u Indiji i Kini zajedno Transatlantsko ekonomsko

vijeće (TEC) uspostavljeno je 2007 godine i ono vodi i potiče rad u cilju prekooceanske

gospodarske konvergencije između ove dvije zemlje To je forum na visokoj razini gdje se

može o ekonomskim pitanjima raspravljati na koherentan i koordiniran način On objedinjuje

širok spektar tekućih gospodarskih aktivnosti po pitanjima zajedničkog interesa i strateških

globalnih ekonomskih pitanja TEC okuplja članice EU komisije i članove vlade SAD-a a u

sklopu TEC-a postoje tri savjetodavne skupine

-zakonodavni dijalog

-dijalog potrošača i

-dijalog vezan uz mobilnost radne snage

SAD i EU imaju najveći obim trgovine na svijetu svakodnevno razmijene 2 milijarde eura

vrijednosti roba i usluga Očekuje se da će ovim sporazumom prosječno EU kućanstvo godišnje

dobiti dohodak viši za 545 eura a BDP bi se povećao za 05 (European Commission Trade

2013)

Očekuje se da će EU tvrtke biti u mogućnosti prodati dodatnih 187 milijardi eura godišnje

vrijednosti roba i usluga SAD-u Prije svega biti će potrebno otkloniti prepreke koje stoje iza

carinske granice primjerice razlike u tehničkim preprekama normama i certificiranjima

Poboljšana kompatibilnost u ekonomskom i političkom smislu najvažniji je izazov TAFTE

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 48: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

44

43 Financijski kapitalni tokovi između NAFTE i EU

EU 27 u gospodarskim odnosima s zemljama članicama NAFTE značajan je investitor ali su i

još izraženije investicije koje iz NAFTE stižu prema EU 27

U tablici 7 prikazane su direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

ulazne investicije

23997 50975 138658 214597 140409 106736 70511 156762

izlazne investicije

54468 70514 80622 78608 33514 41892 68335 85120

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Grafički prikaz navedenih podataka jasno pokazuje da su prema EU 27 u promatranim

godinama stizali značajni iznosi sredstava kroz strane direktne investicije

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 49: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

45

Francuska Njemačka Luksemburg i Velika Britanija najveći su europski ulagači u svijetu

iako se situacija pogoršala nakon 2007 godine zbog velike svjetske recesije Iskustva novih

zemalja članica Europske unije pokazala su da su direktne strane investicije u roku tri godine

po ulasku u EU porasle od 100 do 150 što je pozitivna vijest s obzirom na nedavni ulazak

Hrvatske u EU

FDI tokovi u prosjeku ide prema stabilnijem tečajnom okruženju prema zemljama s nižim

rizikom te zemljama s višom razinom BDP-a po stanovniku a čini se de je i aglomeracija FDI-

a važna odrednica njegovih tekućih tokova (Babić i Stučka 2001)

U 2006 godini izravna strana ulaganja zemalja članica Europske unije u svijet porasle su za

35 sa 136 milijardi eura godinu prije na 183 milijarde eura dok su strani ulagači u EU se

uložili 135 milijardi eura 40 milijardi odnosno 42 posto više nego u 2005 godini

Povećanje ulaganja EU-a u svijetu bilo je pod snažnim utjecajem rasta europskih ulaganja u

sjevernu Ameriku U 2006 članice Europske unije investirale su 71 milijardu eura u SAD i 22

milijarde u Kanadu u usporedbi s 37 odnosno 13 milijardi u 2005 godini Istodobno SAD je

investirao 48 milijardi a Kanada 5 milijardi u EU napram 19 odnosno 7 milijardi u godini

prije (Entereurope 2013)

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

SAD

izlazne 15496 36525 105701 178289 127167 96586 66210 123524

ulazne 46637 61680 69420 65764 27913 35637 56370 64679

Kanada

izlazne -2260 11852 31175 30540 6324 4950 -2376 29257

ulazne 4245 5918 7349 8955 2344 2424 6848 14899

Meksiko

izlazne 10756 2601 1786 5771 6919 5201 6680 3981

ulazne 3585 2919 3852 3886 3260 3834 5116 5544

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 50: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

46

Strane direktne investicije jedan su od najvažnijih oblika međunarodnih tokova kapitala Jasno

je da ključnu ulogu u kretanju ovih sredstava imaju razvijene zemlje ali posljednjih godina sve

više udjela u priljevima imaju i zemlje u razvoju Direktne strane investicije jedan su od

ključnih faktora dinamiziranja ukupnog privrednog razvoja u svijetu Gotovo dvije trećine

izravnih stranih ulaganja EU u svijetu kao i investicija iz svijeta u EU odnose se na područja

financija i osiguranja

U grafikonu 18 može se vidjeti da je u 2011 godini najveći intenzitet stranih ulaganja s EU

imao SAD od sve tri zemlje članice

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku u 2011 godini

Izvor izradila autorica prema podatcima eurostata

(httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_details)

Istraživanje veze između FDI i gospodarskog rasta europskih posttranzicijskih zemalja

pokazalo se da je utjecaj FDI-ja na gospodarski rast negativan ali ne i statistički značajan

Statistički značajnu ulogu na gospodarski rast imaju makroekonomska stabilnost i

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 51: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

47

otvorenost gospodarstva a na dotok FDI-ja najviše su utjecale makroekonomska stabilnost

i veličina tržišta (Bogdan 2010 59)

44 Pozicija Hrvatske u gospodarskim odnosima NAFTE i EU

Od 2003 godine jedan od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske bio je ulazak

u punopravno članstvo Europske unije Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno

članstvo 21 veljače 2003 godine a službeni status kandidata za članstvo u EU stekla je 18

lipnja 2004 godine Hrvatska je postala je 28 punopravna članica Europske unije 1 srpnja

2013 godine Vlada Republike Hrvatske nastoji podići konkurentnost kako bi bila

sposobna natjecati se na velikom tržištu EU i iskoristiti prilike koje članstvo donosi

prvenstveno kroz upijanje velike količine sredstava iz strukturnih fondova EU Prije

globalne financijske krize 2008-2009 godine hrvatsko je gospodarstvo raslo po povoljnoj

godišnjoj razini 4-5 međutim nakon toga zemlja je u recesiji četiri godine za redom i

gubi gotovo 11 svoje proizvodnje godišnje Izgledi za rast u 2013g i dalje su slabi s

obzirom na ovisnost Hrvatske o gospodarskim ciklusima Europske unije i pogoršanih

uvjeta u državi Oko polovice Hrvatske trgovine je s eurozonom prvenstveno s Njemačkom

i Italijom a eurozona je i izvor oko tri četvrtine stranih izravnih ulaganja Hrvatska također

ima visoku koncentraciju banaka u stranom vlasništvu koje ju izravno izlažu utjecaju krize

eurozone (World Bank Croatia overview 2013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 donesena je se u skladu s

Ekonomskim programom Republike Hrvatske za 2013 godinu s ciljem jačanja

poduzetničkog potencijala i unapređenja kulture poduzetništva Ostvarivanje ciljeva

Strategije trebalo bi doprinijeti realizaciji vizije maloga gospodarstva koja se želi ostvariti u

budućnosti a koja se može opisati kao konkurentno i ravnomjerno razvijeno malo

gospodarstvo Hrvatske koje se temelji na rastućem broju uspješnih poslovnih subjekata

kontinuiranom povećanju izvoza visokom stupnju inovacija kvalitetno obrazovanom

fleksibilnom menadžmentu inovativnom proizvodnom procesu povoljnom poslovnom

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 52: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

48

okruženju i olakšanom pristupu financijskim i ostalim instrumentima kako bi se održale

povoljne stope rasta te dostigli najviši EU standardi (Strategija razvoja poduzetništva u

Republici Hrvatskoj 2013-2020)

Nešto više od polovine subjekata maloga gospodarstva posluje u sklopu uslužnog sektora

Međutim za zemlju s malim domaćim tržištem nužno je istaknuti važnost prerađivačke

industrije koja je glavni izvor izvoza Treba se usmjeriti na povećanje izvoza kako bi se

smanjio postojeći deficit trgovinske bilance u sektoru maloga gospodarstva u Hrvatskoj

Ulazak novih poduzeća u Hrvatsku kroz FDI može biti poticajan za domaće subjekte

maloga gospodarstva jer se otvaraju nove mogućnosti no razina FDI znatno se snizila zbog

globalne gospodarske krize te će biti potreban proaktivan pristup Vlade Republike Hrvatske

kako bi Hrvatska mogla profitirati od ponovnog dolaska investitora Strategija razvoja

poduzetništva 2013 ndash 2020 godine izravan je odgovor na kratki prikaz uvjeta s općim

ciljemipovećanjaikonkurentnostiimalogaagospodarstvaiuiHrvatskoj

Nezaposlenost u Hrvatskoj porasla na preko 14 na kraju 2012 godine a nezaposlenost

mladih u zemlji i dalje je jedna od najviših u Europi Privatni sektor nosi najveći teret krize

s oko 115000 radnih mjesta izgubljenih u proizvodnji izgradnji i trgovini Kriza je

produbila i siromaštvo s 10 na 14 a profil siromašnih sve više pogađa i obrazovane i

mlađe ljude koji žive u gradskim sredinama

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma Iako je došlo

do privatizacije i preustroja u svim područjima glavni problemi su velika nezaposlenost i

slabe gospodarske reforme Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih

okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u

proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990 godine Situaciju dodatno otežava loš

sustav sudstva i administracije pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama Tako

sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja

nedovoljan izvoz prezaduženost nezaposlenost pravosuđe i uprava te sveprisutna

korupcija Hrvatska je na 84 mjestu (od 185 zemalja prema izvješću Svjetske banke

bdquoDoing Businessldquo) na 81 mjestu (od 144 zemlje prema bdquoIndeksu globalne konkurentnostildquo

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 53: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

49

Svjetskoga gospodarskog foruma) te se ubraja u gospodarstva koja se temelje na

učinkovitosti (srednji stup) prema izvješću projekta Global Entrepreneurship Monitor

(međunarodni projekt istraživanja i praćenja poduzetništva)

Prema podatcima Svjetske banke za 2012 godinu Hrvatska ima 4267000 stanovnika

GDP od 56441607483 USD a koji je pao za 2 u odnosu na 2011 godinu inflacija u

2012godini iznosila je 34

Od NAFTA zemalja najviše trgovinski surađuje s SAD-om iako je to u znatno manjoj

mjeri nego što surađuje s nekim od najznačajnijih EU partnra

U tablici 9 prikazane su vrijednosti vansko-trgovinske razmjene s najzanačajnijim

partnerima RH i razmjena s članicama NAFTE

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 i 2012 godinu u eurima

2010 2011 2012 KANADA

izvoz 28 667 884 (03) 11 556 689 (01) 52 079 169 (05)

uvoz 73 092 757 (04) 23 932 542 (01 ) 25 232 336 (01)

MEKSIKO

izvoz 1 982 701 (002) 4 226 359 (004) 6 618 029 (01)

uvoz 21 842 464 (01) 21 404 792 (03) 20 338 864 (01)

SAD

izvoz 222 027 950 (25) 255 586 137 (27 ) 281 928 615 (29)

uvoz 327 158 401 (21) 372 693 873 (23) 358 675 248 (22)

NJEMAČKA

izvoz 922 695 853 (104) 967 242 972 (101) 981 307 870 (101)

uvoz 1 893 052 539 (125) 2 049 234 504 (125) 2 057 139 802 (127)

ITALIJA

izvoz 1 660 401 704 (186) 1 511 082 789 (101 ) 1 472 693 557 (153)

uvoz 2 308 175 986 (152) 2 676 090 693 (164) 2 732 866 032 (168)

SLOVENIJA

izvoz 697 060 331 (78) 793 982 380 (83) 828 232 187 (86)

uvoz 885 965 290 (58) 1 012 270 966 (62) 947 914429 (58)

UKUPNO

izvoz RH 8 905 241 775 9 582 160 835 9 628 650 182

uvoz RH 15 137 010 692 16 281 146 520 16 214 395 493

Izvor izradila autorica prema podatcima Državnog zavoda za statistiku RH (wwwdzshr)

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 54: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

50

Na osnovu navedenih podataka može se zaključiti da sa svim zemljama Hrvatska ima

deficit robne razmjene osim s Kanadom i Slovenijom u 2012 godini kada je više izvezla

nego što je uvezla Isto tako vidljivo je da Hrvatska ostvaruje znatno manji postotak ukupne

vanjsko-trgovinske razmjene s zemljama članicama NAFTE nego s glavnim uvozno-

izvoznim partnerima u EU Hrvatska je iz Italije u 2010 godini uvezla čak 186 od

ukupnog uvoza te godine

Očekuje se da će statistike trgovinske razmjene s članicama EU nakon što je Hrvatska ušla

u EU pokazati još viši rast prvenstveno zbog ukidanja carinskih stopa Potpisivanje CETA

i TAFTA sporazuma koje se očekuje u skorašnjoj budućnosti također bi se trebalo

pozitivno odraziti na trgovinu između NAFTA zemalja i Hrvatske

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 55: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

51

5 PERSPEKTIVE ODNOSA NAFTE I EU

Europska unija sastavljena je od 28 europskih država povezanih bez granica jednostavnom

mobilnošću ljudi kapitala i roba NAFTA je sastavljena od tri države članice Meksika

Kanade i SAD-a nemaju zajedničku valutu trgovanje između njih je liberalizirano iako ne

u potpunosti tako da ako ih se uspoređuje međusobno EU se nalazi na višem stupnju

integracije Prvotni cilj bio je povezivanje da bi povećali međusobnu trgovinu a postali su

jedno od najvećih tržišta u svjetu s tim da nastoje biti još konkurentniji u globalnoj

ekonomiji Razmjena trgovine između EU i NAFTE je velika posebice između EU i SAD-

a a glavna zadaća obaju gospodarstava je povećati učinkovitost pomoću konkurentnosti i

deregulacijom odnosno liberalizacijom tržišta i poboljšati protok kapitala Velika razlika je

ta da članice EU daju dio svojih prihoda u zajedničke regionalne fondove dok NAFTA

integraciju ne interesira niti zajednička valuta niti zajednička politika (Hufbauer i Scoft

19937)

Nakon potpisivanja CETA i TAFTA sporazuma o čemu je prethodno bilo riječi očekuje se

da će se trgovinski odnosi između ove dvije integracije još više intenzivirati S obzirom na

visoki stupanj razvijenosti ovih dviju integracija i većine njihovih članica može se

očekivati da se biti sklonije liberalnijem konceptu slobodnog tržišta omogućavajući

usklađivanje vlastitih gospodarskih struktura sa suvremenim procesima razvoja globalnog

tržišta Ova dva najsnažnija trgovinska bloka na svijetu mogle bi imati još dominantniji

utjecaj na globalnu ekonomiju čime bi CETA i TAFTA sporazumi umnogome doprinijeli

Ovi sporazumi nameću se kao logična posljedica ogromnog tehnološkog napretka izvozne

orijentiranosti najrazvijenijih zemalja svijeta kao i želje za sve većim profitima

transnacionalnih kompanija porasta svijesti o nužnosti rješavanja zajedničkih problema u

današnjem svijetu i sl Ukoliko se dogodi da se TAFTA ugovor potpiše prije nego CETA

sporazum mogao bi biti zasjenjen a on predstavlja temelj Kanadske vlade za šire

trgovinske i investicijske planove Prema nekim predviđanjima CETA bi mogla doprinijeti

Kanadskoj trgovini u povećanju od 12 milijardi CAD godišnje a za EU ovaj ugovor bi

mogao donijeti dodatnih 18 milijardi CAD u trgovinskoj razmjeni s Kanadom

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 56: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

52

6 ZAKLJUČAK

Pod ekonomskom integracijom podrazumijeva se jačanje ekonomskih tokova između dvije

ili više nacionalnih privreda Koristi koje se očekuju od ekonomskih integracija trebale bi

dovesti do povećanja ekonomskog blagostanja u svim zemljama integracije

Strukture regionalnih integracijskih sporazuma značajno se razlikuju ovisno o vrsti

integracije međutim sve imaju zajednički osnovni cilj a to je liberalizacija trgovine između

država članica odnosno ukidanje tržišnih barijera međusobnom trgovanju Regionalizacija

izaziva troškove kao što su skretanje trgovine zemljama koje nisu članice određenih

sporazuma

Članice regionalnih sporazuma imaju određene pogodnosti poput zaštite kroz zajedničke

institucije a samim tim se i potiče proces multilateralne liberalizacije Posljednjih nekoliko

desetljeća u svijetu su ekonomske integracije sve češća pojava a to znači međusobno

povezivanje nekoliko različitih država zbog ostvarivanja različitih ciljeva prvenstveno

ekonomskih Neke od njih su EU EFTA CEFTA ASEAN NAFTA MERCOSOUR

CARICOM COMESA APEC itd Međusobnim povezivanjem između država uspostavlja

se lakša trgovina i bolja konkurentnost na globalnom tržištu Države na taj način ostvaruju

veći izvoz i bolju trgovinsku bilancu međusobno se pomažu i dogovaraju ili jednostavno

rečeno postižu viši nivo blagostanja Kroz ovaj diplomski rad analizirana je NAFTA

integracija njezine članice i djelovanje odnosi s EU integracijom i odnosi s Republikom

Hrvatskom

Utvrdili smo da je integracija važna za sve države članice da je umnogome doprinijela

blagostanju zemalja članica i da se trgovinska razmjena između članica NAFTE povećala

od kada je sklopljen sporazum čime je i potvrđena radna hipoteza ali da integracija osim

pretežito pozitivnih ima i neke negativne učinke Pozitivne posljedice NAFTA integracije

su primjerice da je Meksiku smanjena stopa siromaštva i povećan realni BDP zbog sniženih

cijena pogotovo hrane Negativne konotacije odnose se se na tvrdnju da je NAFTA

pridonijela bogaćenju vlasnicima firmi i određenih elitama u sve tri zemlje i da su razlike u

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 57: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

53

nejednakosti povećane odnosno da u dovoljnoj mjeri nije doprinijelo ekonomskoj

konvergenciji Također negativne posljedice odnosile su se i na velik broj meksičkih

farmera koji su ostali bez posla zbog jeftinijeg uvoza agrikultura iz SAD-a kao i gubitak

poslova radnika u manufakturama u SAD-u i tvornicama koje su propale Neki savjeti za što

više dobrobiti iz ovog ugovora bili su da bi Meksiko morao više investirati u obrazovanje

kao i uvesti inovacije u infrastrukturi i poljoprivredi vezano uz industrijsku proizvodnju i

zaostajanja kao i modernizirati putove ceste i željeznice

NAFTA je dokazala da liberalizacija trgovine ima važnu ulogu u promicanju

transparentnosti gospodarskom rastu i pravnoj sigurnosti Od kada je NAFTA stupila na

snagu robna razmjena između članica NAFTE se više nego utrostručila Zahvaljujući ovom

sporazumu Meksiko je postao jedan od najvećih primatelja izravnih stranih ulaganja među

tržištima u nastajanju u periodu od 1993 do 2008 godine primili su 156 milijardi USD od

Kanade i SAD-a

Unatoč nekim optužbama o gubitku određenih radnih mjesta zbog NAFTA sporazuma o

čemu je prethodno bilo riječi rast zaposlenosti bio je jak u svim trima zemljama i ukupno

zaposlenost je narasla za oko 40 milijuna radnih mjesta Također protivnici NAFTE

navodili su argumente da je NAFTA loše utjecala na manufakturu u SAD-u kao i na

poljoprivredni sektor posebice u Meksiku međutim zagovornici NAFTE ističu

kontraargumente da od stupanja na snagu ovog sporazuma proizvođači uživaju bolji pristup

materijalima tehnologijama i kapitalu diljem kontinenta Proizvodnja SAD-a porasla je za

62 u razdoblju između 1980 i 1993 godine Također vezano uz poljoprivredni sektor i

poljoprivredno prehrambenu trgovinu ukupna trgovina se povećala i dosegla gotovo 50

milijardi USD a članice NAFTE ujedno su i jedna drugoj najveća poljoprivredna izvozna

tržišta

Tijekom rada utvrđeno je da je Hrvatska pristupanjem Europskoj uniji dobila pristup

velikom tržištu EU a samim tim i pogodnosti prema tržištu NAFTE Dinamičke učinke koje

bi bila u mogućnosti ostvarivati odnose se na povećanje konkurentnosti na način da će

domaći proizvođači biti u prilici uskladiti svoje poslovanje s standardima na tim globalnim

tržištima Povećanje vanjsko-trgovinske bilance trebalo bi u budućnosti povećati i BDP po

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 58: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

54

stanovniku i imati pozitivan učinak na rast gospodarstva Hrvatske Liberalizacija vanjske

trgovine trebala bi donijeti pozitivne učinke kroz pojeftinjenje uvoznih sirovina i

repromaterijala bolje korištenje resursa zaoštravanjem konkurencije na tržištu roba i

usluga a u pravilu to dovodi do pada opće razine cijena i povećanja ponude od čega bi

najviše koristi trebali imati potrošači Također blagotvorni dinamički učinak očitovat će se i

kroz rast investicija kako pristupa novim EU fondovima tako i privlačenju novih

investicija iz NAFTA zemalja

Potpisivanjem novih CETA i TAFTA Ugovora s članicama NAFTE o čemu je prethodno

bilo riječi umnogome će utjecati na ekonomiju obujma u EU efikasnijim funkcioniranjem

tržišta povećanjem zaposlenosti i BDP-a jer se podizanje produktivnosti postiže

efikasnijim funkcioniranjem tržišta

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 59: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

55

LITERATURA

Knjige

Bhagwati J 2006 Slobodna trgovina danas Masmedia Zagreb

Bogunović A 2001 Ekonomske integracije i regionalna politika Mikrorad Zagreb

Grgić M amp Bilas V 2012 Teorija regionalnih ekonomskih integracija Sinergija Zagreb

Hansen JD amp Nielsen JU 1997 An Economic Analysis of the EU McCraw-Hill

International London

Hufbauer C Garry amp Jerey J Schott 1993 North American free trade issues and

recommendations Washington DC institute for international economics

Kandžija Vamp Cvečić I2011 Ekonomika i politika Europske unije Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci

Kandžija Vamp Cvečić I2008 Makrosustav Europske unijeEkonomski fakultet Sveučilišta u

Rijeci

Kenda V amp Bobek V 2003 Osnove međunarodnih ekonomskih odnosa Ekonomsko-

poslovni fakultet Maribor

Strahinja D 2007 Međunarodna ekonomija Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Članci

Babić AStučka T Panel analysis of FDI determinants in european transition countries

Privredna kretanja i ekonomska politika 872001

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=29271 (792013)

Bogdan Ž Istraživanje veze između inizemnih direktnih investicija i gospodarskog rasta

europskih posttranzicijskih zemalja 2 2010

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=105343 (792013)

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 60: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

56

Bukša D 2004 Integracijski procesi u svjetskom gospodarstvu i današnja pozicija Republike

Hrvatske Rad Zavoda povijesne znanosti HAZU u Zadru 462004

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=18657 (592013)

Gould DM Has NAFTA Changed North American Trade Federal Reserve Bank of Dallas

2009

httpdspacecigilibraryorgjspuihandle123456789717 (892013)

Koči- Pavlaković V 1996 The Changing North American Borderlands Integration

Cooperation and Transnational Regions Hrvatski geografski glasnik1996

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95830 (592013)

Koči- Pavlaković VThe United States-Mexico Borderland ldquoWhere North Meets Southldquo or

bdquoMarriage of Convenienceldquo Geografski Glasnik 56 1994

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=95763 (592013)

Nuno CL United States intrandashindustry trade Ekonomska istraživanja 22011

httphrcaksrcehrindexphpshow=clanakampid_clanak_jezik=104995 (882013)

Villarreal MAFergusson IF Congressional Research Service NAFTA at 20 Overview and

Effects 2013 httpwwwfasorgsgpcrsrowR42965pdf (792013)

Internet izvori

Državni zavod za statistiku httpwwwdzshr (1582013)

European Commission Eurostat

httpeppeurostateceuropaeuportalpageportalproduct_detailspublicationp_product_code

=KS-SF-08-104 (3062013)

European Commission Trade

httpeceuropaeutradepolicycountries-and-regionscountriesunited-states (1262013)

Europski parlament

httpwwweuroparleuropaeuaboutparliamenthrdisplayFtuhtmlftuId=FTU_647html

1262013

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 61: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

57

Entereurope

httpwwwentereuropehrcpageaspxpage=clanciaspxamppageID=13ampclanakID=1856

(792013)

European Union Chamber of Commerce in Toronto

httpwwweucocitcomcomponentcontentarticle3-newsflash135-eu-canada-trade-

agreement-a-powerful-engine-for-growth (3062013)

Goverment of Canada httpwwwinternationalgccacommerceindexaspx (952013)

Goverment of CanadaIndustry Canada

httpswwwicgccaappscrtdsttdocrtrhtmlampproductType=HS6amplang=eng (3062013)

Index mundi wwwindexmundicom 1262013

North American Free Trade Agreement httpwwwnaftanoworg (252013)

NAFTAacutes Economic Impact wwwcfrorgpublication15790 (1082013)

NAFTA secretariat httpwwwnafta-sec-alenaorgenviewaspx (252013)

Public Citizen North American Free Trade Agreement httpcitizenorgPageaspxpid=531)

(1082013)

Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020 wwwvladahr (1982013)

The Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD)

httpwwwoecdorgstatistics (1282013)

The World Bank httpdataworldbankorgindicator (952013)

UN data httpdataunorgDocumentDataaspxq=HDIampid=327 (1082013)

Trade Information Center httpexportgovFTAnaftaindexasp (3062013)

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 62: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

58

POPIS TABLICA

Tablica 1 Glavni tipovi ekonomskih integracija 8

Tablica 2 Osnovni makroekonomski pokazatelji SAD-a Meksika i Kanade za 2012 godinu

13

Tablica 3 Glavni trgovinski proizvodi između NAFTA članica u 2012 godini u milijardama

USD 31

Tablica 4 Trgovina SAD-a s Kanadom i Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD32

Tablica 5 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima USD

35

Tablica 6 Ukupna trgovina EU 27 s SAD-om Meksikom i Kanadom od 2002 do 2012 godine

u milijunima eura40

Tablica 7 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do 2011

godine u milijunima eura 44

Tablica 8 Ukupne direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku od 2004 do

2011 godine u milijunima eura 45

Tablica 9 Vrijednost uvoza i izvoza Hrvatske prema zemljama NAFTE i glavnim uvozno-

izvoznim partnerima za 2010 2011 2012 godinu u eurima49

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 HDI SAD-a Kanade i Meksika od 2010 do 2012 godine 13

Grafikon 2 BDP Meksika od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 19

Grafikon 3 Godišnja promjenja BDP Meksika od 1984do 2011 godine20

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 63: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

59

Grafikon 4 Nezaposlenost u Meksiku od 1984 do 2011 godine 20

Grafikon 5 BDP Kanade od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 22

Grafikon 6 Godišnja promjena BDP-a Kanade od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 7 Nezaposlenost u Kanadi od 1984 do 2011 godine 23

Grafikon 8 BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine u milijardama USD 25

Grafikon 9 Godišnja promjenja BDP SAD-a od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 10 Nezaposlenost u SAD-u od 1984 do 2011 godine 26

Grafikon 11 Trgovina SAD-a s Kanadom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 33

Grafikon 12 Trgovina SAD-a s Meksikom od 1994 do 2012 godine u milijunima

USD 34

Grafikon 13 Trgovina Kanade s Meksikom od 2003 do 2012 godine u milijunima

USD 35

Grafikon 14 Trgovina EU 27 s SAD-om od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 15 Trgovina EU 27 s Kanadom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 41

Grafikon 16 Trgovina EU 27 s Meksikom od 2002 do 2012godine u milijunima eura 42

Grafikon 17 Ukupne direktne strane investicije EU prema zemljama NAFTE od 2004 do

2011godine u mil rura 44

Grafikon 18 Direktne strane investicije EU prema SAD-u Kanadi i Meksiku

u 2011 godini46

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja

Page 64: VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI NAFTE I EU - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/247.B.pdf · zone slobodne trgovine (NAFTA), istražit će se koje i u kolikoj mjeri ona doista ostvaruje

60

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom VANJSKOTRGOVINSKI ODNOSI

NAFTE I EU izradila samostalno pod voditeljstvom prof dr sc Alena Hosta a pri izradi

diplomskog rada pomagao mi je i asistent mag oec Vinko Zaninović U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada Tuđe spoznaje stavove zaključke teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen standardan

način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama Rad je pisan u duhu

hrvatskog jezika

Također izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta

Studentica

Božena Bubonja