Vademecum Maritimus Pomorski memento

5/25/2018 Vademecum Maritimus Pomorski memento

1/81

IzdavaPomorski fakultet u RijedZa izdava aDr. Pavao KomadinaRedaktura

Dr. Dinko ZoroviCutori poglavlja

Ivo KitaroviC 1, 9.6, 9.7.Mr. Vjekoslav KoljatiC 5.Dr. Pavao Komadina i mr. Robert MohoviC 7.9, 8 8.1, 8.2, 8.3,8.4, 8.6Dr. Serdo Kos 3 4 8.5, 9.1, 9.2, 9.4, 9.5, 9.8Boris RukoniC 7 8.Mr. Vinko Tomas 6.Dr. DuSko VraniC 7 7.1, 7.2, 7.3, 7.4, 7.5, 7.6, 7.7Dr. Dinko ZoroviC 2 9.3, 9.7, 10.

UredivanjeMiodrag MiloSeviCNaslovna stranicaIgor LekSiCKorekturaDolores MarkoliC

rafi ka pripremaDigital point RijekaTisakNeograf, Rijeka

Tiskano u 800 primjerakaKatalogizacija u publikaciji-CIPSveuCiliSna knjiZnica RijekaUDK 656.61 035)VADEMECUM maritimus : podsjetnik pomorcima //autori poglavlja Ivo KitaroviC . ./et al./. - Rijeka : Pomorski fakultet uRijeci, 1996. - 162 str. : ilustr., graf. pr ikaz i ; 24 cmBibliografija: str. 162.ISBN 953-165-012-8I KITAROVI Ivo

ISBN 953-165-012-8

POMORSKI FAKULTETRljEKA

VADEMECUM MARITIMUSPodsjetnik pomorcima

Rijeka, 1996.


2/81

PREDGOVOR

Vademecum maritimus (podsjetnik koji se sobom nosi namijenjenje pomorcima koji se ne mogu prisjetiti obrasca za neophodne raCune.Simboli, kraticc i formule navedenc su bcz Sireg tumaCenja u vjcnda je Skolovani pomurac upuCen u teorijske osnove.Odabrani su obrasci s kojima c se svaki pomorac sresti u praksi,a onima koji bi Sira znanja, preporuCa se odgovarajuCa litcratura.


3/81

SADRZAJ

Predgovor . . . . . . .I OSNOVNE FORMULE SFERNE TRIGONOMETRIJE2. SI SUSTAV MJERNJH JEDINICA3. INSTRUMENTI NA MOSTU . . .4. I'OMORSKA KARTA . . . . . . . .5. IZRACUNAVAN]E SNAGE DIZEL MOTORA.6. ELEKTRICNI UREDA]I .7. KRCAN]E I SLAGAN]E TERETA7.1. Simpsonova formula .7.2. OptereCcnje spojenih podigaCa7.3. Faktori slaganja pojedinih terela7.4. Mjere za drvo . .7.5. KoliCina drva koja se moZe ukrcati pod palubu.7.6. Mjcre za Zilarice. . . .

7.7. Prctvaranje mjera za naftu i naftne derivate7.8. Odredivanje koliCine ukrcanogliskrcanog terela pomoCugaza (engL "Draft survey ). . .7.9. Krcanje u slanim, slankastim i slatkim vodama

8. STABJLNOST BRODA8.1. PoprcCna puCctna stabilnost8.2. Stabilnost pri veCim kulevima nagiba8.3. UzduZna stabilnost .8.4. Kriteriji stabilnosti .8.5. Stabilnost kod potpuno kontejnerskih brodova8.6. ProraCun stabi\nosti bruda pri prijcvozu Zila9. NAVICACIJA9.1. Pretvaranje kurseva

9.2. Loksodromska plovidba9.3. Ortodromska plovidba .9.4. Kombinirana plovidba .9.5. Pozicija broda u tercstriCkoj navigaciji9.6. Koordinate nebeskih tijela na nebeskoj sferi9.7. Pozicija broda astronomskim putem9.8. Visina vode10. HIDROMETEOROLOGIJAPRILOZJLITERATURA . . .6

5716718

212828283134353S36374452537174959699111I l l112ll511711913313815456161162

1. OSNOVNE FORMULE SFERNETRIGONOMETRIJE

Pravokutan lrokut u ravnini

aa

blika 11

gdje su: a stranica nasuprotnab - stranica uz kutc - hipotcnuza

Pitagorin pouCak c2 = a2 b2

osokulan tro ut u ravnini

yb a

cSlika 1 2

kutu

asin a cbcos a catan a b

Sinusov pouCaka b c

sin a sin sin yCosinusov } >ow. :ak

te analogno za ostale stranice

7


4/81

ferni trokut

b

c ya

S ika 1.3.

a A

B

Svaka stranica i svaki kut sfernogtrokuta manji su od Ul0a, b, c - stranice sfernog trokutaa \} y - kutovi sfernog trnkuta

Odnosi stranica i kutova sfernog trokutaI Za dvije stranice i kutove koji su im nasnprol vrijedi:

a > b => o: > [3 ili a < b a < [y ::::} b > c ili p < y=> b < cO < a + b - t - c < 3 6 0 ' - '

i il >180 < a + [3 + ( < 5402 Zbroj stranica:3. Zbroj kutova:

PouCak o kosinusu stranicaAko su poznate dvije stranice i kut kojeg zalvaraju treta stranicamole se odrediti pomoCu formulc

cos a = cos b cos c + sin b sin c cos 0Ako su poznate sve tri stranice kut se mole odrediti pomoCu fonnule.cos a - cos b cos ccos t. sin b sin c

kuteve i straniceIsto vrijedi i za drugcPouCak o sinusimaAko su poznate dvije stranicc i kut koji je nasuprot jeJne od njihmo:Z.e se nad kut koji je nasuprot drugog ili ako su poznatJ dvakuta i stranica koja je nasuprot jcdnom od njih moZc se nati stranicakoja je nasuprot drugom pomoCu formule:sin a sin b sm c

0sin a sin B sin y8

Napierove analogijeAko su poznate dvije stranice i kutovi koji su mu nasuprot treCastranica moZe se odrediti pomoCu formule:

cos a --jl" + b 2 clg 2 y : - - - - = = _ _ _ ~ lg 2ens 2Ako su poznata dva kuta i stranice kujemaZe se odrediti p o ~ u fnrmule: a - b

su im nasuprot treCi kut

o: + Btg 2ros 2

a + bos 2

rtg 2Pravokutni sferni trokut

A

c

b

a b c - slranice pravokutnog sfernogtrokutarx, \\ y = 90 - kutovi pravokutnogsfernog trokula

Elcmenti iz trokuta nani:lu se naa ll kru:l.nicu kako je to pokazanu na slici~ ~ B 1.5. Aku su poznata dva e\ementaNapierovc kru:lnice moZe se odredititreCi element pomoCu jedne od for

mula:l1ka 1 4

u p

S/ika 1 5.

cos t. = ctg c ctg 90 - b )ili cos a = sin B sin { 90 - aAnalogni izrazi vrijede za svaki element nakru:l.nici.

9

1'


5/81

Kvadrantni sferni lrokut

S/ika 1 7

Hl

a, b, c = Y0 - stranice kvadrantnog sfcrnogtrokuta(X, p y - kutovi kvadrantnog sfernog trokutaElementi kvadrantnug trokuta naniZu se nakruZnicu oblika kao na slid 1.7.

Ako su poznata dva elementa NapierovekruZnice moZe se naCi treCi element pomoCujedne od formula:

cos b ctg ( 180 - y ctg (90 - - a )ili

cos b = sin ( 90 - [ ) sin aAnalogni izvori vrijedc za svaki clement nakru7.nici.

2. SI SUSTAV MJERNIH JEDINICA

Osnovne SI - jediniceJedinica za duljinu: metar (m). Put koji svijetlost prede u vakuumuu 1/299792458 Jijelu sekunde.Masa: kilogram (kg). Milsa dcfinirana Med:unarodnom pramjerompohranjenom u Medunarodnom uredu za mjere i utege u Sevrcsukod Pariza.Vrijeme: sekunda {s). Trajanje 9192631770 perioda koje odgovaraprijdazu izmedu dviju hiperfinih razina osnovnog slanja atoma cezija133.Jakost elektriCne strujc. amper (A). Jakost stalne elektriCne struje kojau dv.:nna ravnim usporednim vodiCima neograniCene duljine izanemarivo m a l o ~ l kruZnoga popreCnog presjeka koji se nalaze uvakuumu medusobno razmaknuti jednn metar, proizvodi medu t mvodiCirna silu 2 10-7 njutna po metru njihove duljine.TermodinamiCka temperatura: kelvin K). To je 1/273,16 terrno-dinamiCke temperature trojne toCke vode.Za (rnno:linu) koliCinu tvari: mol (mol). Mno:lina elernentarnih jedinkijednaka nmoZini atoma u 0,012 kilograma ugljika 12. lznosi pribli:lno6,023 10 21 jedinki.Svjetlosna jakost: kandela (cd). Svjetlosna jakost u odredenom smjeruizvora koji odaSilje monokrnmatsko zraCenje frekvencije 540 1012herca u kojern je energetska jakost u tom smjeru 1/683 vata posteradijanu.

Dopunske SI - jediniceJedinica za kut: radijan (rad). To je kut izrnedu dva polumjera kojina krugu omeduju luk duljine jednake polumjeru. Iznosi pribli:lno57,3 .Jcdinica za ugao prostorni kut): stcradijan (sr). Ugao stoSca sa vrhomu srediStu kuglc, koji na plohi kuglc omeduje ploStinu jednakuploStini kvadrata odrcdenoga polumjcra kugle.


6/81

Predmeci za tvorbu decimalnih jedinicaPredmetak _ Znak__ ~ J i j e d n o ~ ~ _ : ~ d m e ~ ~ l _ _ _ ; Znak __ i j c d n o ~ __eksa E I O n den d . = ~ g ~ i ~ ~r 10 - - - - - 10tera T 10 mili ~ . ~G __ - 10 mikn1 to=o--- ~ -;-;,-- - ~ ~ n ~ - - - . '_ 10;9 ~ ~ M 10 n~ ill -- ~ - t : k o _ _ -io-=rr--kilo k '-,---- ; l (J IS---hekto h 10 femto f- Hl-----r = ffiTl'----dcka do alo '

Decima1ni brojevi veti od milijunahrvatski engleski

w milijun million109 milijarda billion1o12 bilijun trillion1015 bilijarda quadrillion1018 trilijun quintillion1021 sextillion1024 kvadrilijun septillion1027 octillion1030 kvintilijun nonillion

Neke iznimno dopuStene jcdinice koje se koriste u pomorstvuJedinice od kojih se ne tvore dccimalne jedinice:Morska milja 1 M = 1852 m Zakonom nije propisan znak, no

znak M se primjenjuje uanglosaksonskim zem\j,una, pa biga i u nas trcbalo usvojiti.Astronomska j edinicaduljine 1 aj = 1,4%9787 10 11 m Zakonom nije propisan znak.

Stupanj 1

12

' 'ad180

PredlaZe se znak aj.Jedinica za ploStinu. Stoput veCajedinica naziva se hektar uzoznaku ha.Jedinica za kut. Oznaka Jepodignut kruZiC 0 .

Minula (kuta) 1' 1/60Sekunda (kuta) 1 1/60'Minula (vremena) 1 nun - 60Sat 1 h 60 minDan 1 d - 24 hCvor I cv 1 M/1 h

NauliCka crtie


7/81

Jedinice koje ne predvida 51-sustav a susreCu se u pomorstvuJedinice za vrijeme u trajanju:Mjesec

Godina

StoljeCeMilenij

u efektivnomtrajanju: 28 2930 ili 31 dan

PredlaZe se znak m.

u efektivnom PredlaZe se znak y.trajanju: 365, 366dana ili drugoovisno o kalendarimaili njihovim promjenama100 efektivnih PredlaZe se znak Ct.godina10 Ct PredlaZe se znak Mz.

Oznakc trenutka vremenaU pomorstvu vrlo Cesto treba oznaCiti neko vrijeme. Razlikuju se trimoguCnosti:a) Oznaka vremena u nas. Valja na primjer oznaCiti vrijeme 9 sati12 minuta i 32 sektmde dana 24. svibnja 1991. godine: 24.05.1991.OH2,32b) Anglosaksonska oznaka za isti trenutak: May 24.1991. 09:12:32c) OznaCavanje istog trenutka u matematiCkim operacijama pri raCunanju, na primjer za vrijeme koliko dugo traje neko putovanje.1991.05.24.09:12:32Ukoliko nije potreban datum (jer se podrazumijcva), tada je oznakaza trenutak: 09:12:32Ukoliko su napisana samo dva broja odijeljcna jednom dvotoCkom:09:12 prva dva broja znaCe satove, a druga dva minute. (Smatra se00 sekundi). Kako se iz gornjih primjcra vidi, godine se piSu s Cetiribroja, a mjesed, dani, sati, minute i sekunde s dva.d) SI sustav jedinica ne dozvoljava mijeSanje seksagezimalnog idecima]nog naCina pisanja. Na primjer, visina nebcskog tijda nemoZe biti 3412, 7' ili satni kut 31218, 2'. lspravno pisana visina je3412'42", a satni kut 312"18'12" ili joS bolje sve u decimalamastupnja: 34,212 za visinu i 312,303" za satni kut. Kod vrlo preciznogoznaCavanja trenutka vremena iznimno se dopuSta zajedno koristitiseksagezimalni i decimalni naCin pisanja. Na primjer: 09:12:32,7.e) Anglosaksonci upotrebljavaju 1/10 M i nazivaju ga kabclom.14

Neke izvedene 51-jedinice s posebnim nazivima i znakovima}cdinica veliti u aziv Znak

--tempera iura Cclzijev oc~ ~ ~ p a n j

~ e k v e n c i j a hcrz Hzaktivnosl bekerel B


8/81

3. INSTRUMENT NA MOSTU

Magnetski kompasU izrazu za devijaciju:0 = A + B sin Kk t C cos Kk -t- 0 sin 2 Kk 1 E cos 2 Kkkoeficijenti se dobivaju;1A - s Oo + 04s -t 0911 + Om + 81so + O n ~ + 8vo + Om)

o., + 8270 8 ) + OwnB c2 2s, + Om - Om - 0315 0 ) I (i HOD E48 - dev ijac ijaKk - kompasni kurs01111 - devijacija u kursu kompasnom nnGyro kompasDevijacija vo:lnje:

cos pgdje su: Bz - devijacija voinjc Zirokompasa

K - pravi kursV - brzina brodacp - geografska Sirina

16

. 0911 -4

8270

4. POMORSKA KARTA

Odrcdivanje varijacije za tekuCu godinu:Vn; = Vc [sign vcKJ (TG-GK) GP

gdje su: vrc - varijacija tckuCe godineVcK -- varijacija godine na kartiLsign VcK] - prcdznak varijacije godine na kartiTG - broj tckuCe godineGK - br oj godine na kartiCP godiSnja promjcna varijacije. Porast>O, opadanje


9/81

5. IZRACUNAVANJE SNAGE DIZEL MOTORA

Snimanje indiciranih dijagrama oteZano je kod motora s unutarnjimizgaranjem osobito kod poveCanog broja nkretaja, izuzev ako postojielektroniCki uredaj za snimanje indikatorskih dijagrama.Planimetriranje indikatorskog dijagrama (cilindra) moZe se na zadovoljavajuCi naCin izvrSiti kod razmjcmo niskog broja okretaja motora,jer se kod poveCanog broja okretaja te vrlo uskih indikatorskihdijagrama, mogu javiti greSke. Indikator moZc prouzroCiti greSke zbogpregrijanosti, zaprljanosti, istroSenosti pisaljke itd.Snaga motora maZe se izraCunati i toplinom uvedenom u cilindar,jednako tako i srednji tlak.Glede kvalitete i potroSnje goriva, valja znati da je odnos potroSnjegoriva i broja okrctaja motora koji je u direktnoj svezi sa snagompribliZno g=nz, pa je poznavanjem ovc rclacijc stanje tim jasnije,pogotovo kod prenapregnutog rada pogonskih strojeva.Snaga dizel motoraSnaga se maZe izraCunati 1 toplinom uvedenom u cilindar

d nPe - 4 n30 p,11000 jkWI

gdje je: Pe - efektivna snaga cilindra

18

d n4n -

p, -

s - volumen cilindra 3]broj okretaja [-- --]nunspecifiCna masa smjese goriva i zraka [ ]N1 + A z"

p, [ + ~ ~ l 2 4 2 ~ ~ 1 ~ ~ 3

A - prc tiCak zrakaZo - stehiometrijska koliCina zraka Lkg]Ivlg - molekularna masaT1 - stvarna temperalura smjesc fKJPl - stvarni tluk [Pa]l+Azo - masa smjese za izgaranje 1 kg goriva fkg]Hct - donja ogrijcvna moC goriva [lL] >h [_kL]kg m'N'11:-kuCa goriva su smjcsc raznih ugljikovodika. Kemijskom analizommo:le se odrediti koliko u gorivu ima C tkg] ugljika, h tkg] vodika,s [kgj sumpora i donja ogrijevna moC goriva.

Hd. 34000c + 11%20h + 10500 s r ~ ]Takodcr mo:le se izraCunati Zo - najmanja koliC ila zraka potrebnaza izgaranje 1 ]kg] tekuCeg goriva.

Ako je Zotako dobitiru rk VrntJ

2 , 6 6 c + 8 h + s - OZo = [ ~ ],23u r ~ l, treba umjesto masenih udjcla uzeti volumskekdiiCinL 0 [ml..{g} ili Zo podijeliti gustoCom zraka

~ : [ ; ]Napomenu: Ogrijevna moC gorivc smjese ilsnajCeSCe upotrebljavanih tekuc'ih goriva iznosi oko 2,73 tMlJkg], ali uzpretpostavku da ogrijevna moC tekudh goriva dobivcnih od zemnihulja iznosi oko 41,6 lMJ;ig], zatim da je pretiCak zraka I = 1.Stehiomctrijska koliCina Zo potrebnog zraka dobija se tako da senajmanja potrebna koliCina kisika podijeli udjelom kisika u zmku,pa je Zo = 14,3 - 15 (kg] zraka za 1 lkg] goriva.zA = z pretiCak zraka, koji dircktno utjeCe na snagu motora,jer mi)enja Hs, a tako i srednji tlak.

d Z s T v p2 ' knnst - stvarna koliCina zraka na odredenibroj dk.retaja; n jc konstuntna, a to znaCi da se mijenjanjcm u.StrcanekoliCine goriva g 1 u cilindar mijenja i prctiCak zraka.19

-


10/81

I jednoradni dvotaktni- motor2I jednoradni Celverotaktni- motor4llv - stupanj punjenja

E To1]V - f-1 Po T1

Ovom pojednostavljenom formulom prema VanSaidtu stjeCe se uvidda jc ispiranje cilindra dobro, te da nema zaostalih ispuSnih plinova. - kompresijski omjerT , p 0 - temperatura i tlak zraka u resJVeruT 1 Pu - tcmpcratura i tlak zraka na kraju usisa-poCetkakompresijelle = efektivni stupanj djelovanja3,611 = g . lidg ., = specifiCni potroSak goriva lk 'kwh)

Jzra(unavanjc srcdnjeg tlaka iz ogrijevne moCi goriva11,= f Zo + 1 p, Tlc T]v [Pa]

Iz ovog izraza pooizlazi da srednji efeklivni tlak zavisi od upotrebljenagoriva koje karakteriziraju veliCine Hd i Zn, spccifiCna gustoCa (p,),efeklivni stupanj djelovanja 11e), stupanj punjcnja (llv) le pretiCakzraka (A). ]b znaCi, Sto jc ve{ i srcdnji tlak tim jc veCa snaga motora.

20

6. ELEKTRH'NJ UREDAJI

NAPON IZMEDU PLOCA

dELEKTRICNI KAI'ACITET

ploCasti kondcnzator:

d

////

- kugla:

U E d [ [E - clektricno poljed - razmak

C Q [F]uQ - nalmjsd

U - napon

S - povrsinad - raztnakf - relativna dielcktriCka konstantaf 0 = B,/3542 10-\2 C2 N I 111 l -dielektriCna konstanta vakuma

c ' 4 : f E, R

2


11/81

- sferni kondenzatorc

- dva cilindriCna koaksijalna vodiCa:

SERIJSKI SPOJENI KONDENZATORI-IHf---11- [cPARALELNO SPOJENI KONDENZATORI

ENERGIJA KONDENZATORA

Q w

22

1

R-R

ELEKTRJCNA STRlijA

jakost elektriCne struje

GustoCa struje

Ohmov zakon

= Q [A]t

lr S [Afm ]

Otpvr R je omjer p d n pvn IJa otpomiku i jakosti strujeuR = - [ l[l

Otpor :lice duljine I presjeka S

ElektriCna olpornosty - elektriCna vodljivost p =

R = p sIy tn m]

Otpor u ovisnosti o temperaturiRo = R2o [l +6.0]6 8=0 20R2o - otpor kod 20 Ca - temperaturni koeficijent8 - temperatura

Ohmov zakon za cijeli strujni krugStruja.:Napon 1zvora:

cl = -R RuU = c - IRu

23


12/81

K RCHOFFOVA PRAVILA

e - elektromotorna sila izvoraRu - unutraSnji otpor izvora

1. Uktqma struja koja dolazi u neko CvoriSte jednaka je zbroju svih strujakoje iz njega izlaze.

I' + lz -I, 13 - 14 + 15 ()I, 2 , '-- 0

1=1

I, I,

2. E/ektromotorna sila jcdnaka je zbrojtt po;ediuih clektromotontih si/a tj.zbroj11 svill padova napona 11 slrujnom krugu.

e, + cz + - R1l1 I Rzh +I / 1 :R, Ie, IR,I,

R, R, ,_, ,-R,0 e, e J i,'Serijski spoJ otpornika

R, R, R, R - R, I R 2 I R3 I-----c::=:J-----i==:J----C------r-- -R I Ki

1=1

Paralclni spoj otpornika1 1 1 1- + + + ...R R, R, 1{3

R,, R, 1 I 1-R R,L=l24

SNAGA TROS LA

ELEKTRICNA ENERG JA

TRANSFORMATORt, I,u r Z= .___,.=:; 1 2


13/81

OTPOR

Omski otpor R: (struja i napon su u fazi)R u

I R=konstu R

f

uR =Induktivni otpor Xu (struja zaostaje za naponom 90)

x

u Lf

u[

u

Kapaci.tivni otpor Xc: (napon zaoslaje za strujom 90)

1 u(()C c I26

STRU)Nl KRUG So H Xc X,

Razlika faze izmedu napona struje:tg p =

impedandja:Z R + jX

reaktancija:X = XL - Xc

za XL Xc imamo rczonanciju

OHMOV ZAKONz u

SNAGA ZMJEN CNE STRUJE

P U COS p

s - u

Jalova: Q U sin p27


14/81

7. KRCANJE I SLAGANJE TERETA

7.1. Simpsonova formulaPovrSina ispod neke krivulje (slika 7. 1) zadovoljavajuCe toCno moZcse odrediti tako da se apscisa podijeli na p r ~ n broj jedankih dijelovai izrnjere vrijednosti pojcdinih ordinata Yi Sto je manji razmak dizmedu ordinata odnosno veCi broj ordinata toCnija jc izmjerenapovrSina P .

y

~Yo y, y, y y,

d d d 'Slika 7. 1 l rcdodiba za Simpsonovu fonrm u

p d3 {yu 4 Yt 2 Y2 4 Yn -t Ynl

7.2. OptereCenje spojenih podigaCaKad teret rnirno visi na dva podigaCa, postoje tri sile, koje su uravnoteZi. Sila T je teZina tereta koji visi, sila 0 1 jc optereCenje najednom podigaCu, a sila 02 je optereCenje na drugom podigaCu. Tetri sile mogu se prikazati trokutom ABC tako da je stranica ABjedanka i paralclna sa silom 'I; stranica BC jednaka i paralelna sasilom 0 2 a stranica AC jednaka i paralelna sa silom 0 1. U tomtrokutu kut BAC jednak je kutu a Sto ga prvi podigaC Cini svertikalom, a kut ABC jednak je kutu [3 Sto ga drugi podigaC Cini28

s vertikalom; stranica trokuta, koji predstavlja optereCenje jednogpodigaCa, suprolna je kutu Sto ga drugi podigaC Cini s vertikalom.Na temdju toga moZemo izvesti pravilo, da je optereCenje veCe kodpodigaCa, koji Cini manji kut s vertikalom.

PodigaC ao A:a' c

a-'' Pi bT

a) b)Slika 7. 2. OplereCcnje spojenih pod gaCa

Iz trokuta sila (vidi sliku 7. 2. b), slijedi:T=acosa bcosP

PodigaC b

Za sluCaj kad oba podigaCa Cine jednak kut s vertikalom, tj. kad jea = tada je

a b Opgdje Oppisati: znaCi optcreCenje podigaCa, pa za takav sluCaj moZemo

odnosnoPrema tome,kad le a

kad JC akad je a

TeZina 2 Op cos aTeZinaOp 2 cos a

oo60,90,

OpOpOp

1/2 teZineteZina-

29

l


15/81

Odredivanje optereCenja na podigaCima koji Cine razne kutove svertikalom

GLAVA SAMARICE

30

T

TERETSlika 7. 3 Optcra enjc 1111 podigaCima

OV : TERET = sm B : sin y

ouov T E ~ E T + s i n ~siny

TERET = sin a : sin (TERET + sinaou siny

GLAVA SAMARICE

7.3. Faktori slaganja pojedinih terctaMasil Faktorslaganja zajednog tonu odaziv terda Omot

omota (kg) 1_000 kg m_.~ ~ - - + - -~ - ~ ( ~ . ~ ___ - - - + b o : ~ ~ ~ " " - - - - - - - - + - - - ' 1 ~ 8 9 . _ _-+_ 1,77alkohol baCve ___ - 1,70 ___asfalt . ___ baCve 175 t - - - - c C 1 , 3 ~ 1 - - - - l- - - - + ~ - - ' - -~ b ~ _ : : ; _ _ _ ~ ~ m ~ ___ a l e " _ _ _ - - - - - - - - - ' ' - - - 3,12

_ b _ o k _ o _ r ~ ~ Jim ____ - - - ~ ~ - - - - ~ - - - 1 - - ~ - ~ ~ - - 0,5?__bakarni odljevak - - 0,30

i l i ~ a r , rudaCa ( ~ ~ e ) - - ~ a ? u l o - - - - - - - - - - ~ - - - ~ ' ~ ~ - - - - - 0 ~ 1 - ~ ~ ~ ~ n a (drvo) d e ~ ~ - - - - - - - ~ l - ~ ~ ~ = - - 1 - - ~ 2 ~ 4 ~ 0 __ 1braSno - - - - c - - - vre[e ____ - - 1 - - ? 0 - 1 0 0 ___,_7_6

- ~ ~ i k e t i kam. u g l j ~ : l _ ~ ~ - - ~ : - - - - 1,08ceme::_ ______ __ E ' ~ _ ~ ~ v _c_cc_'_ _ _ 0-50 __ _ , ~ - - _

c i n ~ ~ ~ t _ _ _ __'2 _1 - - - - - 1 - - - ~ , 0 ~ , 3 ~ 1 __ 1cinkova rudaCa r ~ ~ : ' ~ ' ' + o _ _ - - - - ~ - 1 - - - - ~ - - 0,55~ ~ O V _ l _ ~ i d i l o b u r ~ ~ - - ~ ____ - + - - 2 ~ - ; c 2 1 C ; - - - - ICaj sandnci 15 2 88---- - - + ~ ~ ' --- - - ' " - - ~ o ~ -,_,_li_k _ __ _sa_o_d_uci _ _ _ _ _______ _ _ _ _ __,91__CaliCna Z i 1 ~ i l \'ijenci - 0,85CdiCne traCnice - - - I ~ _ _ _ l - - c ~ " - - - I - - - ~ 0 ; ' ' " 5 1 C ; - - - - I~ ~ : ___ s a n d u c ~ i ___ _ _ _ _ 30 1,33duhan bale 51,4 3 31~ - - - 1 ' ~ ~ -~ J : > a n o v i n a balvani ___ - - ~ - C ~ ' - - - - - I - - 1 : ' , 4 2 ; - - - - J_fiips vreCe 1,26- - - t e ~ - ' ' - - - - -- --1-glicerin baCve _ _ _ _ _ _ - 1,56

1 2 ~ f ~ . - - - - - - l ~ v " m " ' - ~ - - ~ - - - - - f-_ _ ;. 6 - - 1 - - - ~ - 1 0 ' ' ' C 2 7 ~ ~ -g ~ ' ' ~ ~ n ~ i = l = == - - -+b"\okov i + - - ~ - 0 45~ , - - + - - - ' - -grJh _ _ _ _ _ vreCe ____ - - + - - ~ - 6 5 _ _ 1,?6___ _ r a S a ~ - vreCe - 1,90

c c - - ~ - f - - ~ ~ - ~ - -n r ~ j p f r u t - - - l ~ ~ ~ d u c i - - - ~ - + - - ~ 8 ___ -- -- 2,38~ ~ n e l j ___ k ~ E t o n . u t i ~ - - ~ ~ ~ - - - _ _ _ , ~ ~ __hrastovinil daske - 2 55---- ~ - - - - - + - - r - - ~ - -j ~ b u k ei?ia

j ~ _ C a mjutakJbd elektriCni

- - - 1 - ~ ~ n d u c i '------"2"4,o,Sc_--l 252k.arton. kut ll''--- 4,25rasuto - 1 56- + - ~ _ _ : _ _ _ +-7 ---bale 1 78-1--- __:__ + - - - - " ' ~ - -bubanj - 0,85

31


16/81

Naziv \enda Omot- ~ ~ - ~ - - - - - - 1 - ~ ..

Masiljednog

omota kg)60

raktorslag;mja :r.atonu od000 kg/m3

1,73k a ~ a - - - - - - - - ~ ~ ~ e C ekakao u zrnu v : ~ e _ _ _ _ _ _ _ _ _ 2,21 __- ~ ~ P : c " : ' k _______ 1b , , , , , , _ _ _ _ _ _ _ - ___ 3,54karbid bi Cvc 1,13l c = ~ - - - - - 1 ~ - - - - - - - - - 1 - - - - - ~ -kauCukb ' ' '" '-------- 2,18= '---- - ~ ~ -koks ~ " ' ' c ' c - - - - - - ___ ~ . 4 ~ 1 ~ - - j

f ' k o ~ ; ~ l c ~ - - - - - - - - - - l ~ ' ~ " ' ~ u ~ l ~ - - ----+---,- 2,83~ k m ~ ' c k c ' ~ - - - - - - - - - - - - - t ~ ' o " c ' d ' C ' u c i ~ _ _ - - - - + - - -- 2 Q 2,27kukuruz rasuto - 1,411== ' - - - - - - - - ~ - - = ' " - - - - - ~ - -kukuruz vreCe SO 1,48~ = ' - - - - - - - ~ - - - ~ - - - - - - - - ~ s : - - -_l,_n__ - - - - - - l ' ' ~ " ' C l e _ _ _ ________ _ ~ 1 : 6 ~ 0 ' - - - f - - - 2 c ~ ~ - -

l a n e r : ~ . l:ll"jeo_____ l ~ b , - a ~ ~ e ______ __ -'"' ' ' '"'--- ~ ~ 4 __llmuni . ~ a n d u d _____ -+--.tO 2 46

~ ~ ~ k - - - - - - ~ - ~ e C e ____ _ - ~ Q - - ~ - ~ - t - - - - c , : C , 5 ~ ~ 5 - ~ - -magnezit rasuto 0,48mahagonij _ ~ - - - - - - - - o C ~ c - - - f _mandarinke scmduci 30""""""------- - - - - - ~ " - - - - 1 - ~ - -r ~ ~ a ~ ~ _ I ~ V a rudaCa r a ~ u t o _ _ __ - - - - - - f - - - 0,57

2,402,55

margarin sanduci 20 1 56. " " " " ' ~ - - - - - - - ---- - _ - - 'ma5lac burad 25 1,84~ ~ - - - - - - - - - + ~ - . - ~ o - ~ ~ l _ t ' _ _ - - - - + C b ~ u c d ~ - - - ~ - i - - - - " 5 ~ 0 _ _ ~ , 0 ~ 1 __1" ' " " ' ~ J . _ _ _______ . , . b u ~ a d - - - - - 1 - - - _ - - - ~ - - ~ 1 . ~ 3 0 . , _ _nekinje v r e ~ e _ _ __ ---------+--- 60 2,66mlijeko u_ p r ~ ~ " " - - - + . ' " ' ' ' ' ' ' " c - _ _ _ ~ - ~ + - - " " " - - - 2,69

n < ~ f t o ~ l i n burad - - - - - - t - - . C ' c ' 4 ~ 6 ~ - - - -naranCe (jaff) s a n d ; ~ , c u c ~ , - - - - - - - 1 - - - ~ ' ' ' ' ' - - - + - - ~ ; 8 3- ~ - k - ~ - _____ ccc----t;'in"':"g(o ';--- _-----+---- __ ,o.-c34.__1cP''' 'c' 'ci '' ''-cc---- __ burad _______ . _____ ; 9 ~ _Ipamuk (E ipa_t) ~ " ' , ' : ' ' - - - - - - - - - 60 - - 1 - - 1 , 9 ~Ipapir .... - - - - - - - t " m " l ' ' - ; - ~ - - - - __ - - -oc-c- - 2,55~ v u _ __ __ - - - - - + . ' " ' " " ' d . , u c ~ i ________ 70 1,53~ ~ - 1 - - - ' -fiL':'plluctoo_______ bale ___ 120 __ 6?_2_ __f Pc'o 'c c__ _ _ _ _ _ _ _ _ v ~ e C e : _____ QQ _ _ _,7.Q __

pSr:_ lka rasuto - - ~ _-----1--- - 1,36_ djCice koSart 7 3,25' ; ' ' = ' - - - - - - - - - ~ ~ - - ~ - t - - _ _ c : c c~ ~ ~ ~ ~ - - - - - - - - f ' b ~ u . , , . , a , d -----------1- ~ - - - + - - - ' 1 ~ , 5 9rat rasulo 1,3932

OmotFaktorMilsil slaganja zajednog tonu_ o_Jaziv tcrcta omota (kg) 1000 k)Q'm3f -c-- - - - - - ~ - - - + -


17/81

7.4. Mjere za drvoMjere ~ a ?rvo su n a j k o m p l i ~ i r a n i j e od svih mjcra, kojc seupotreblJa,vaJU u p _ o ~ ~ o r s k o m pnjevozu. U Engleskoj i u zemljama

S j e v e r ~ e Europe_ naJVISe se upotrebljava "Standard''. Standard jc mjera~ a sol_1da_n o b u j a ~ n (volumen) r ~ z a n e grade i u nju nije ukljuCenIzgub Jem brodski proslor. Razm standardi nemaju neke odredenemedusobne veze Standardi su ovi

Sastoji uJ kmnada Volumen drvadimen.-;ije (debljina uI me standarda palcima ' Sirina upalcima ' du:l.inil u 13odrd KubiCne KubiCnislopama) feel slope metrid) (m"')

Petrogradski >lilndilrd 120 I2 xll" ' t 191: 0 165 4,6723 - ----- l lhriStiilnia (Oslo) 120 ' u" xll ' 1 2 3 7 ~ 10.1,12 2,92014London (lri;.h) 120 3" ' 9" x12' 32-tO 270 7,6457- Quebec 100 2. _"2 xl1" xl2' 2750 292,2 H,27-DDramen 120 ') " x6. _" xl2' 14621 121,9 3;151 9"2 2 2Drontheim piljenjepun e 2376 198 5,606fl

Drontheime t v e r o u g l a ~ t e grt'de 2160 HO 5,0971

-------- - - - - - - - - - Drontheim za okruglerupee 1721: 144 4,0777

- ---------- -Wyburg pi1jenjepun e 2160 11: 0 5,0971

- _ - - - Wyburg Zd 1963Cetverougl


18/81

7.7. Prctvaranje mjera za naftu i naftne derivatcZa pretvorbuU.S. gallonau kubiCnc palceu kubiCnu stopuu Imperial galloneu U.S. bareleu litreU.S. barreJau U.S. galloneu kubiCne palceu kubiCne .stopeu Imperial galloneu litreImperial galloneu kubiCne palceu kubiCne stopeu U.S. galloneu U .S. barreleu litreKubiCne stopeu Imperial galloneu U.S. galloneu U.S. barreleu litreu kubiCne metreKubiCne palceu Imperial galloneu U.S. galloneu litreLitreu kubiCne palceu kubiCnc stopeu Imperial galloneu U.S. galloneu U.S. barrelcKubiCne metreu Imperial galloneu U.S. galloneu U.S. baneleu kubiCnc stope36

MnoZi sa231

0,13368"10,832680,02380953,7853342

97025,61463'1,9726158,984

277,420,1605441,200940,0285944,545966,22887,48050,17811

28,3160,0283170,003604630,004-32900,016387

61,0260,0353160,2199750,2641780,0062900

2"19,97264,176,2898

35,315

7.8. Odredivanjc koliCine ukrcanog/iskrcanog tereta pomoCu gaza(engl. Draft survey )

MoZe s postid toCnost i u veliCini od 0,5% ako se gaz oCita s toCnoSCu 2 cm. OCita se gaz na pramcu, sredini i krmi broda (lijevo i desno).Interpolacijom se odredi sreJnji gaz pramca, sredine i krme.Df FORE/PORTDf FORE/STBDDf FORE/MEANDm MID/PORTDm MID/STBD =Dm MID/MEAN 'Da AFI/PORTDa AFT/STB =Da AFT/MEAN =

() x -

() "z"

(1) y

FORE/MEAN ACT DF

MID/MEAN ACT DM

AFT/MEAN ACT DAAko se ud krmenug gaza odbije pramCani, dobije se TRIM koji seuvrStava u jednaJ.Zbe za dobivanje pramCane korekcijc "x", krmenekorekujc y i korekcije srcdiSnjeg gaza z .Kako se polo7.aj zagaznica obiCno ne podudara s polo.Zajem pramCanei krmcne okomicc (npr. pramCana zagaznica nalazi se neSto iza, aknnena ispred okomice za vrijednost d, i d2), polrebno je ispravitioCitani ga.r.. Takoder, ako se oznaka srediSnjeg gaza ne nalaz:i na glavnomrcbru (Lpp/2) potrebno je ispraviti srediSnji gaz za vrijednost eh

KRMENAZN'AZNICA

V L I ,d, \ ': D,\:

GLAVNOREBRO SRF.DI5NJA7ACAZNICAKRMENA

LTRAVKA (y) lXI :-' JSPRAVKA I' ~ ' ' ~ E O I 5 N J E G - + :'D, Dl GAZA(L) I: J,T 'D ~ D

I.pp H.Lpp/2 Lpp/2KRMENAOKOMICA (A. P.)

lika 7.4.

PRAMCANA:t.AGAZNKA

A PRAMCANAt SPRAVKA (x)~ O D E N UNIJ 4.PRAMCANAOKOMICAE P.)

37


19/81

Lpp duljina brada izmedu okomica (m)Lbp - duljina broda izmedu zagaznica (m)FP pramCana okomicaAP krmena okomicaDf = gaz na pramCanoj zagaznici (m)DF gaz na pramCanoj okomici (m)Da gaz na knnenoj zagaznici {m)DA = gaz na krmenoj okomici (m)Df-Da = ustanovljeni trim m)Dm = gaz na srediSnjoj zagaznici m)OM = gaz na Lpp/2dt, d2, d3 = udaljenost izmedu zagaznica i okomica (m)DFA = srednji srcdiSnji gaz brada (m)

PramCana ispravka (x)X d1 = (Df - Da x) (T.pp - rlz) X

odnosno

Krmena ispravka y)

Of - DaX o d l Lpp

y d2 = (Df - Da + y)odnosno

f Da

]m]

y _ d2 Im]Lpp

Ispravka srediSnjeg gaza (z)

1)

(Of - Da + y)Lpp dt

(2)

z d3 = Df - Da J z) i Lpp - ( d, + d,)[z (Of - Da + z)d3 odnusno{J.pp - d l + dl)] '

(3)38

Nekc kontrolne kuCe korisle jcdnadZbe (1), (2) i (3), samo Sto umjestoLpp uvrSlavaju Lbp (duljinu izmedu zagaznica).Ako je brod zateZan, dobivena vrijednost x oduzmc se od oCitanoggaza na pramcu, a krmena ispravka y dodaje na oCitani gaz. ZapreleZan brad vrijedi obrnuto.OJ.uzimanjcm ~ t v r n o g gaza na pramcu do stvarnog gaza na knnidobije se trim koji se koristi u daljnjim jednadZbama.

TRJM Of - Oa (4)Deformacijska ili deflekdjska ispravka potrebna je kad je brod savinutpo uzdu:l.nici Sto je posljedica pregiba (engl. hog ) ili progiba (engl.sag ) broda. vo se moLe oCitati kao razlika izmedu srednjegispravljenog gaza na pramcu i krmi i srednjeg ispravljenog gaza posredini brnda.

ispravljeni g.:1z na pramcu i krmi za x i yispravljeni srediSnji goz za zrozlika je hog ili sag

lsprovka se temclji na pretpostavci da je brad savinut u blagojparaboli, jl'T vcCina brodnva ne raspolaZe podacima o obliku d e f l e k ~cijske krivulje.

Df - (m) Oa (m) OM (m) X m) m) z (m)

OF - (m) DA m) OM - (m)OF - (m) DFA (m) 5)

I DA (m) OM (m)l: iiOC ili SAG'' (m)DPA - m ) -2

Konvencija o teretnoj liniji ne dopuSto da se ispravka (5) ne uzimau obzir prilikom ukrcaja broda du zagaznica. Progib smanjujemoguCnost daljnjeg krcanja, dok pregib poveCava moguCnost ukrcajau odnosu na pravu terelmt \iniju.

39

l


20/81

Odredivanje stvarnog srednjeg gazaSlvarni srednji gaz (Quarter mean draft) moZe se odrcdili na sljedednaCin:

i l iQ.M.D. OF+ DA + 6 OM8 Lm]

Q.M.D. DM V ( DM - DFA ) [m]

(6)

7)lspravka u jednadZbi (7) jc za progib (sag) negativna, a za pregib(hog) pozitivna.i l i1. Ispravljeni pramCani krmeni gaz zbrojen i podijeljen s 2

l f+ DAIDFA ' - : : m)2

2. lspravljeni srcdiSnji gaz zbrojen s ispravljenim pramCanm1 1krmenim srediSnjim gazom i podijcljcn s 2 dobijc se gaL srednjakod srednjaka.

MEANMEAN

DMDFA

>DRAFT - (m)OF 2

3. Ispravljeni srcdiSnji gaz zbrojen s gazom srednjakpodijeljcn s 2 daje Q.M.O.

Korekcija trima

DM+ MEAN OFMEAN DRAFT -

L QM.D 2 m)

od srednjaka i

(8)

Jednom od prethodno navcdcnih jcdnad:l.bi dobijc se gaz za pregib(hoging) ili progib (sagging). Tim gazom iz Capacity plan-a dobijcse deplasman broda.Tako dobiven deplasman u Lonama, ispravlja se za vrijednosl trimkorekcije (cngl. trim correction ) po jednadZbi:40

TRIM KOREKCIJA " TKIM-TI'C.dC 100 + TRIM2-MTPC.50 ltl (9)Lpp Lpp

TPCdC

tone po cm zagaZaja za dobiveni srednji gazQ.M.D. .= udaljenost toCke c e n t r ~ plutanJa od polovicerazmaka izmcttu okom1ca

dC L ~ p - LCF [m] (10)centra ravnine plutanja ("centre of f l o t a t i m ~ ) odLCF = udaljenost . (l ' .i iz knjige trima i stab1hteta.krmene okomice u metnma. Ll ava se . . . l 'd . k.MoZe se oCitati i iz J.ijagramnog lisla 1h tabhca s 11 rostats tm

podacima.Prcdznak prvog

(. TJ{IM TPC dC

LppInn I d.Cl; < 2 a )rotom je sluCaju prvi

TRIM 2jcdnadZbe (pozilivan.

MTPC

dijcla jednad:lbe (9) za trim korekciju100 ) ovisi 0 prcdznaku dC i TRIM-u. Aka je

zatei:an (TRIM +), pretei:an brad (TRIM -), uJ.io jcdnad:l.be pozitivnog predznaka. Orugi dio

MTPC 50 ) je zbog kvadrala TRIM-a uvijekLpprazlika momenta koji izaziva promjenu TRIM-_aod 1ednog metra na gazu (_Q.M.D_ + 0,5 m) tI na gazumomcnla koji izaziva promJenu r ma(Q.M.O. - 0,5 m) podijeljeno sa 100.

BTM (QMD + 0,5 m)BTM (QMD - 0,5 m)

BTM= MTPC100

_ "Basic trimming moment tj. o z n ~ za momentkoji izaz.iva promjenu TRIM-a od JCdnog metrau (mt/m).

MTPC se moZe odrcditi i na ovaj naCin:7,2 < n - n )MTI'C = 11)B

41


21/81

- tone po cm- tone po cm- Sirina brodazagaZaja na gazu (QMD _1_ 0,5 m)zagaZaja na gazu (QMD _ 0,5 m)na glavnom rebru u metrima

Korekcija nagibaKod "draft surveya" e h l medutim ukoliko je ;rool ~ ~ ~ ~ o n ~ e ~ ~ t JC b ~ o d U ~ P R V N (list = oo),nagiba po jednadZbi: g potlebno JC napravtti korekcqu

, 1 - D2)x = 6 (TPC. - TPC,) (DTPC1TPC2 =o,o,

sre tSnJem gazu 0 1one po cm zaga:l.aJ a na d .tone po cm zagaZaJ a na srediSnJcm Dazu 2ved srediSnji gaz (m)manji srediSnji gaz (m)

VODENA LINIJA o,

lika 7.5.

(12)

~ r e ~ c i j a L lx tzraCunava se u tnnamaN]ezma veliCina za brodovc manje i ima uvijek pozitivan prcdznak.od 10 000 tnna je zanemarivapa je ne treba izraCunavati.

Korekcija za gustoCu morske vode~ a b .lice deplasmana izraCunate su za spec. gl>sto'l> klfm- 1 tk 1 ()0 3 ._ mors e vode 1,025' a 5 a e ' 0 t/m pri temperaturi + 15 c Asihlaciji prilike dru aCi e 0 . , . . . : ko su u stvarno1pomoCu tablica za g g u J t o C ~ t ~ ~ ~ ~ ~ ~ o u z ~ k o ~ g i r a t deplasm,m bwdauzoraka s obzirom na dubinu ovi, manJel:' u z ~ r _ a k a vode. BrojmiJ cnama, bl . . . . , , - si o lokalmm pnhkama morskimIZII11 qecnog usca 1td. '42

Za manje brodove dovoljno je uzeli uzorak na sredini broda svanjske strane i to s povrSine i s dubine na polovici gaza, a zavelike brodove potrcbno je uzimati uzorke s v a n j s k c ~ strane napramcu, sredini i krmi i to s dubina 1/6, 1/2 i 5/6 gaza. Ne uzimatiuzorkc u blizmi brodskih izljeva rashladnih ili otpadnih voda.Mjercnje spccifiCne gustoCe uzorkaVrSi se denzimetrom Ako se temperatura uzorka razlikuje od tempera-lure za koju je baZdarena skala polrebno je izvrSiti korekciju gustoCeprema tablicama koje uz denzimetar prilaZe proizvodaC. OCitavanjevrSiti u razini vode da bi s izbjegle grcSke refrakcije.Korekdja dcplasmana s obzirom na gustoCu vodeNakon Sto se iz. tablica ( Buoyancy table i Salinit y table ) izvadesve uzorkovane gustoCe vode ispravljene za temperaturu ( Correcteddensity ) odreduje se srednja vrijednost specifiCne gustoCe vodeisprav\jena za tempcraturu ( Corrected density mean ).P1 t- P2 + p_, + Pn

nPw (t/mJ)p , P2, Pl Pn - uzorkovana gustoCa vode ispravljena zatcnperaturu (l/m1)n - broj uzoraka

S Jubivcnom vrijednoSCu p ~ ; t t ulazi se u jednadZbe;1) Odredivanje korckcijc za korigiranje deplasmanac[tblice ili dijagrumni list prordCunati za morsku vodu (p:::::oL025)

KOREKCIJA D __ P s ~ - = - - - _ . 0 2 5 )025 itlAko je Pstt < '1.025, korekcija jc negativna i odbija se od deplasmana,a ako je PsR > 1.025, korckcija je pozitivna i dodaje se deplasmanu.2) Direktno odredivanje deplasmana korigiranog za gustoCu vode- ako su tablicc ili dijagramni list proraCunati za morsku vodup 1.(125)

Dcorr. -D PSR

1.02543


22/81

- a ko su tablice ili dijagramni list proraCunati za slalku vodu (p = 1000)Dcorr_ [ ~ R

Napomena: U svim jednad:lbama deplasman broda D je deplasmankorigiran za trim [t]Postupak raCunanja "draft survey-a"a) INICIJALNI SURVEYOCitovanje gazovaKorekdja gaza na okomiceKorekcija za defleksijuProraCun deplasmanaKorekcija trima i nagibaKorekcija za gustoCu vodeKorekcija deplasmana- Deplasman pra:.-:nog broda

- Mrtve mase- Poznate mase- Komtanta

b) FINALNI SURVEYOCitavanjc gazovaKorekcija gaza na okomiccKorckcija za deflcksijuProraCun deplasmanaKorekdja trima i nagibaKorekcija za gustoCu vodeKorekcija deplasmana

Dcplasman praznog brodaMrtve masePoznate maseKonslanta

- TERET NA BRODU7.9. KRCANJE U SLANIM, SLANKASTIM I SLATKIM VODAMAKorekcija gaza u slatkim vodama

IFW = 40 Ycrn

gdjc su: FWA - razlika gaza broda u morskoj vodi(p = 1.025 t/m 3) i slatkoj vodi (p = 1.000 t/m 3)(Fresch Water Allowance) u centimctrirnaD - Jcp\asman broda u morskoj vodi [t]1/cm - tone po centimetru zagaZ\jaja [1/cm]

Korekdja gaza u slankastim vodamaProraCun razlike gaza na teme\ju deplasmana

44

o 1.025 - r.Jp, Inn

gdje su: srr,Dt/cm

- raz lika gaza broda u morskoj vodi (p = 1.025 t'm3)i slankastoj vodi Px) u centimelrima- gus toCa slankaste vode [t/m3]- deplasman broda u morsoj vodi [t]- tone po centimetru zaga:lljaja [t/cm]

ProraCun razlike gaza na temelju FWAa) razlika gaza broda u morskoj vodi i s\ankastoj vodi

gdje su. L lTr,PWA

FWA (1.025 - Px)Kf = 1.025 - 1.000

razlika gaza broda u morskoj vodi (pi slankastoj vodi Px) u ccntimetrimagustoCa slankaste vode [t m3 jFresh Water Allowance [cm]

b) razlika gaza broda u dvije s\ankaste vode raz\iCite gustoCe

L lT =FWA Pxl _ ::______ed

1.025 - UJOOgdje suo "T - r azli ka gaza broda u dvijc slankast vode razliCitegustoCc u centimetrima- gustoCa jedne slankastc vode it/m3]

- gus toCa druge slankaste vode {t m3]- Fresh Water Allowance [cm]

Odredivanje deplasmana korigiranog za gustoCu vode

gdje su: Dcorr.

D PxD,"'' = P

- deplasman korigiran za gustoCu vode Px) [t]D - deplasman broda u morskoj vodi [t]gustoCa slankastc vodc u kojoj se nalazi brod [t/m3]

- gusloCa mora (ovisi za koju su gustoCu proraCunatidijagramni list ili tablice s hidrostatskim podacimadotiCnog broda, obiCno 1.025) [t m3]

45


23/81

Odredivanje korekcije deplasmana u vodama razliCite gustoCeKOREKC JA D (1.025 - p,)1.025

Dwrr. = D - KOREKCIJAgdjr.; su: KOREKCI]A - korekcija deplasmana za gustoCu vodr.; [t[

Dcorr. deplasman korigiran za gustoCu vode (Px) [t]D deplasman broda u morskoj vudi [t]p, gustoCa slankaste vode u kojoj se nalazi brod [t m3]

Napomena: Ako se drZimo obrazaca i uzimamo u obzir predznakedobivamo ttvijek toCna rjeSenja. Medutim raCunamo l u apsolutnimvrijednostima moramo se dra.Zati sljcdcCcg pravila:

korckcija je negativna ako je flx < ] .025;korekcija J pozitivna ako je Px > 1.025.

Korekcija Iona po ccntimctru zaga:l.ljaja u vodama razliCitcgustoCe

gdjc su: tlcm1p.Jt/cmp 'P

tic m p,Ptone po ccntimetru zaga.Zljaja(p,) [1/cm] u nekoj vodi

tone po centimctru zagaZljaja u morskoj vodi tj.za onu gustoCu za koju su proraCunate ft/cm]gustoCa slankaste vode u kojoj se nalazi brod [ /m 3]gustoCa mora (ovisi za koju su gustoCuproraCunati dijagramni list ili tablice s hidrostatskimpodacima dotiCnog broda obiCno 1.025) [Um 3]

U nastavku dane su tablice s proraCunatim promjcnama gaza natemelju razliCitih gustoCa vode i razlititih FWA broda.

46

i f - ~

~ ~c ,,- -

J: "--

f--

i o cr < )~ ~,, '+-;;::-

; ;

' . ''i-' -+--4.n I_:_l : : : l r i : : : l ; ; ~ : ~ ~

- ' 00 -.o -->:d '

' ...' 1-' ...

~ : ; ; ~ ~ t ; ; ; ~

47


24/81

Density. Fresch Wateo AllowanceOz/Cu_1 45" ' " ; ;; ' ' ' ' 6 1 6.s ' ' ' 6 ,, ' ' ' w 10.5 i 11 ' 11.5 12 : r:.s 1 n 13.5 "wu 2 0.3 0.6 0.< o; os o.o 0.7 0.7 06 0.6 06 LO 6.0 60 u u 1.2 i 1.2 : 1.3 1.4 I 1.5 : 16 6.6 "023 2 02 0.2 o.; o; 0.< OA OA o; 5 06 0.6 oo 0.7 ] 0.6 0.8 o.s I o_q i o.9 1.0 i 1.0 i 1.0 6.0 u

IOU 0 6 0.6 ,, 0.6 0.1 0.2 0.1 0.1 0.1 OJ " OJ 0.3 OJ OA O OA o.s I o.s I o.s o.s 1 os o; 0.5 0.51025 0.0 o.o 00 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 00 00 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 o.o I o o 0.0 0.0 i 0.0 ( 0 0 0.0 0.01026 O.L O.L 0.1 O.L 0.1 0.1 02 0.1 02 OJ " o.; os " M O.< O.< 0.5 i 0.5 i 0.5 o.s 1 o.s 5 5 0.51027 0.2 i 0.2 0.1 03 0.6 o o O.< 05 0.5 o.o 0.6 o.o 0.1 0.1 0.6 0.6 O.B : 0.9 I 0.9 J.O I 1.0 1.0 L.L L.L101, OJ os OA OA 5 5 0.6 0.1 0.7 0.6 5 0.6 1.0 1.0 1.0 u u 1.2 1.2 " lA 1 1.5 ] 1.5 L51029 0.6 " 0.5 0.6 0.6 0.7 5 M 1.0 1.0 u 1.1 '-' u 15 u 1.7 u 2.o I 2.0 " ' '030 0.< 5 0.6 0.7 0.6 0.6 1.0 u u " t.s 1 u L1 L6 LO " 11 " ' ' 2.5 2.6 2.7 1.61031 0.5 ' 0.6 0.1 0.8 1.0 u J J " u 1.6 J.; 1.8 1.9 2.0 1 2 " .. L6 2.7 ' 2.g L6 i '.0 3.1 1 3.2 6.11032 0.6 0.1 0.6 t.o 1 1.1 " u 1.5 .1 1.8 i 2.0 2.1 1 2.2 1 2.4 " " 16 ' ' 6.1 " " 3.5 I 3.7 i 3.8 ...Masno otisnuti brojevi znaCe negativnu korekciju tj. smanjenje

tablica.gaza za vrijednost promjene LZ


25/81

50

H+-t-1--t++-+-+-+-g

D0 ""H-1-+--++-+-+-f

+-t-++-1-++il l

u l CO l ..,.

~ - _ _ j _ : : . " ~ - ~ ~ 2

D--

2 [;]---- '

.,D q >0~ : l i \ 2 ~

]',00~ n:EJS

5


26/81

8. STABILNOST BRODA

U praksi se naJcesce susreCemo s problemom vezanim za proraCuni uzduZnu statiCku stabilnost broda. PopreCnu statiCku stabilnostmoZemo podijeliti na poCetnu poprcCnu stabilnost, te stabilnost priveCim kutevima nagiba.Moment popreCne staliCkc stabilnosti

N p

G

D V /p'-- --'"

Slika 8 1Mst D CHD = V p

gdje su: Mst - moment poprcCnc statiCke stabilnosti [t m]D deplasman ili istisnina broda [t]GII - poluga popreCne statiCke stabilnosti [m]V - volumen uronjenog djela broda Lm3]p gustoCa mcdija u kojem brnd pliva [t/m3]

Moment stabilnosli moiemo izraziti i prema Atwoodu po kojemopCenita jednadZba stabilnosti glasi:52

Mst D

N,

~ ~ --c- BoVN

ABo. :::t::':::J H,BD

Slika 8.2.8.1. POCETNA POPREC :NA STAB ILNO STS.l.l. Moment poCetne popreCne stabilnosti

G

K

5 ika 8 353


27/81

GIJ = MoG smtpMsf< = D MoG sin


28/81

8.1.4. Odrcdivanje Vtstne sustavnog leiiSta b"RaCunom centracije roda nad kobilicom

gdje suo KCph

KG,

56

1 >4 p,

0----

p, RZJ_''''''''''; ~: p, i j \Slika 8 6

Ip h = 0 KGIp hKG - = - - -D

h,h,

th

- visina sustavnng teZiSLa broda iznad kobllice [m]- masa tereta, goriva, balasla, zaliha itd. {LJvisina te:liSta mase iznad kobilice fm](ova v r i j ~ d n o s t dobije se iz plana kapaciteta

b ~ ~ d a a l ~ _ v t r c b a vrSiti korckLiju jer plan dajcv ~ s m u t ~ z 1 s t a prostora iznild kobilice, a prostnrimsu UVIjek puni homogenog tereta, goriva,balasta ild.)

- deplasman broda [t]- moment masc (p) po visini, odnnsno momentpraznog broda. KG 0 L\) [t m]- deplasman praznog broda uronjenog do lakevodene linije [t]- visi_n_a sustavnog teZ.iSta praznog broda nad

kobthcmn ml (ova vrijcdnost dobije se uknjigama trima i stabililela konkretnog broda)

iiI

Tablica za raCun popreCne centracijeProstor Sadr:lai p h Moment

Prazan brod Do KGoMrtve e i i n ~ _ __ r a z ~ . .SkiadiSk br_ I I tcn Ot- - - - + - --Sk JdiStc b_:::_}__ _kre t _____ _ - - - - - -+ - - - =--t--'_ - - ___ _ - r -- - - - - - 1 - - - - - - -- --S k _ l a d i ~ ~ 5 _ _ _ ~ r e \ ____ ::_____ _ ________ _

M c d ~ a l u b l i ~ ~ ] ~ ~ ~ ____ _ ------- M e d u p a l u ~ ~ ~ ___ ret__ _ _ _ ~ - _ _ _ - - - - - ~ - j__________ _ - - - _ _ __

M e ~ i l h l ~ l j e ~ ~ lerct__ _ __ __ _ a l u b ~ t e r e t _____ ______ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ____ ____ ___ ___ ankov1 g _ ~ ~ ~ __ _____l20riv'2___ j - - - - - - - - - - - - t - - - - - -1Tankovi _ E l a ~ v a _ _ _ ~ l j c ___ ____ _ _ _ _ ______ __Tankovi vode ____ od?_ _ [Tankovi b , l l a ~ t a balast D - L Mtv -

8.1.5. Utjecaj slobodnih povrSina na popreCnu poCetnu stabilnost brodaMoC"P'- = MoG - L\MoC

gdje su: MoGi, , - poCetna popreCna metacentarska visinaP ispravljena za utjecaj slobodnih povrSina [ml

MuG - izraCunala poCetna popreCna metacentarska visina(bez ispravka za utjecaj slobodnih povrSina) [m]

L\MoC- vrijednost za koju se smanjuje izraCunata poCetnapopreCna metacentarska visina zbog utjecajaslobodnih povrSina [m} (ovu vrijednost odredujemoprema sljedcCem obrascu:)

I ( i p,)t\MoG = Dgdje su: 1 P ~ - dobije se za tankove kao veC izraCunat produktiz plana kapacitcta [l mj

- moment tromosti slobodne povrSine u pojedinomtanku [m4 \gustoCa tekuCine u tanku ft m 3}

57


29/81

Mo l'enti tromosti slobodnih povrSina za neke specifiCncobhke tankova dani su u nastavku.

Simboli

58

Imaju1bhaabR

h

h48

I12

a b48 a - b

I = 0.0491 R4sljedeCe znaCenje:- duZina tanka

Sirina tanka- v isin a tanka- Sirina baze tanka- Sirina bazc tanka- Sirina vrha tanka- radijus tanka

trokutnogtrapcznogtrapeznog

oblikaoblikaoblika

gcometrijske 8.1.6. Kontrola metacentarske v1sme mjerenjem perioda ljulj njbroda (Empirijske formule L. Bataile)Formula koja s koristi za mctriCki sustav mjera

gdje su: BT - S irina broda [m]- vrijeme u sckundama za koje se brod nagne sjednog boka na drugi ponovo natrag [s]

Formula koja se koristi za cngleski sustav mjera:

gjde je: BT- S irina broda (u slupama)

vrijeme u sekundama za koje se brod nagnc sjcdnog boka na drugi i ponovo natrag \sl

Za tni"nije odrediv


30/81

Dijagram za udredivanje poCetne stabilrwsti brodova du 20 Sirine

Rolling coefficient

Rolling period T, s)G M = 20f T Br

m

15

(I) M--

6

5 50.50

m0.2 E x a m p l ~ f-O.B: B=9m: 1 ,=1:4: GM=0.36m 4

To l>e found and\ cross-


31/81

Horizontalni boCni pomak mase i promjena poloZaja sustavnogteZiSta, te kut nagiba broda

iK

lika 8 8

GGt ~ MoG

GG L_EDt ~

p bD MoG

gdje su: - kut nagiba broda LJp - masa koja se premjeSta boCno u horizontalnomsmjeru (t]b - udaljenost na koju se premjeSta odredena masa (m}D - deplasman broda ftlMoG - poCe tna popreCna metacentarska visina, odredcnanpr. raCunom centracije [ml

62

8.1.8. Promjcna poCetne popreCne statiCke stabilnosti uslijedukrcaja/iskrcaja masa na brodu

Promjcna polo:iaja sustavnog te:ZiSta nakon ukrcaja/iskrcaja masena/s broda

r --V _ ~

~MoiGl fG ;

;

lika 8 9

G G 1 = JlPJ ___ hc_ p

h

KG/\

gdje su: GG 1 - pomak sustavnog teZiSta uslijed ukrcaja/iskrcajaneke mase na/s broda (m}, (posljedica jepoveCanje l smanjenje metacentarske visine)p - masa koja se ukrcava/iskrcava na/s broda [tlh - vertikalna udaljenost ukrcane/iskrcane mase odsustavnog teZiSta broda (h = hmase - KG) lmlh(ma>e) - visina teZiSta mase iznad kobilice nakonukrcaja/iskrcaja na/s broda [mlKG1 - visina sustavnog teZiSta broda nakonukrcaja/iskrcaja neke mase [m]KG - vis ina sustavnog teZiSta broda prije ukrcaja/iskrcaja

neke mase (m}D - deplasman broda [tJ

Promjenu polo:laja sustavnog te:liSta broda u vertikalnom smjerunakon ukrcaja/iskrcaja viSe masa, moZemo proraCunati na naCin:

63


32/81

KG,

KG

D KG= P h, pz h, .. p,.D P Pz p,.P h, p, h, p,. h,.GG, PI p, p,.

KG 1 = KG cc1- vtsma sustavnog teZiSta broda nakon

ukrcaja/iskrcaja neke mase [mj

h,.

- visina sustavnog teZiSta broda prije ukrcaja/iskrcajaneke mase fml- deplasman broda [t]- masc koje se ukrcavaju/iskrcavaju na/s broda [t]

- visine teZiSta masa iznad kobilice nakonukrcaja/iskrcaja na/s broda fm]- pomak sustavnog teZ:iSta uslijed ukrcaja/iskrcajaneke mase na/s broda [m], (posljedica jepovcCanje ili smanjcnje metacentarskc visine)

Predznak (+) koristi se za ukrcane mase, a prcdznak -) za iskrcane.Odredivanje nave metacentarske visine nakon ukrcaja/iskrcaja masa,ako se radi o urnjerenoj veliCini mase, odreduje se za potrebe praksena sljedeCi naCin, a da se pri tome ne napravi veCa pogreSka.

MoG 1 = MoG CC 1gdje su: MoG - metacentarska visina prije ukrcaja/iskrcaja mase [m]

MoG 1 - metacentarska visina nakon ukrcaja/iskrcaja mase LmJNapomena: Ako se masa ukrcava iznad sustavnog te:l.iSta prije ukrcajaimamo smanjenje metacentarske visine, a ako se ukrcava ispodsustavnog te:li.Sta metacentarska visina se poveCava, obrnuto vrijediza iskrcaj).

64

Promjena polo:l.aja sustavnog te:l.iSta i kut nagiba broda nakonukrcaja/iskrcaja mase na/s boka brodaKut nagiba izraCunava se na naCin:

G '

K

b ~

SUka 8 10 btgtp ' D p) M o G l i ~ p r

kut nagiba broda [01

VL

gdje su: (ppb

_ masa koja se ukrcava/iskrcava na/s boka broda [tl- udaljenost sustavnog tcZiSta broda od teZiSta mase

koja se ukrcava/iskrcava [m\D - deplasman broda [t]MoGlispr. - metacentarska visina i s p r a v l j e _ n ~ za ~ t j e c a jslobodnih povr.Sina nakon ukrcaJa/lskrcap neke

mase [m]

8 1 9 I k J amaricom za teSke terete. . . s ea 'U ovom sluCaju imamopomaka neke mase.

kombinaciju vetikalnog horizonta\nog

65


33/81

gdje su: cc

ph

h,h,D

66

tgcp := Dp b

MoGlispr.b

p

h

G

Slika 8 11

p o m a ~ s u s t v n o ~ teZiSta uslijed podizanja teretasamancom za teske terete [m]- masa tereta koja se iskrcava s broda [t]v e r t ~ l ~ udaljenost izmedu teZiSta tereta pnJepodJzanJa samaricom za teSke terele i hvatiSla

glave samarice za tcSke lerete (h = h ~ o - ht) [m]- visina hvatiSta glave samarice za tcSke terete

iznad kobilice [m]visina teZiSta tereta iznad kobilice prije iskrcaja sbroda [m]deplasman broda [t]

b - horizontalna udaljenost teZiSta prije iskrcaja iglavc samarice za teSke lerete nakon Sto jeotklonjena iznad obale (u sluCaju da se tenetiskrcava iz simetrale broda vrijednost b je otklonglave samarice iz simetrale broda rml

jl - kut nagiba broda za vrijemc operacijc iskrcajatereta f0 }MoG 1bpr. - metacentarska visina ispravljena za uljecajslobodnih povrSina nakon zahvaCanja tcretasamaricom za tcSkc teretc [ml

MoG,srr- - mctacentarska visina ispravljena za utjecajslobodnih povrSina prije zahvaCanja teretasamaricom za teSke terete [m]

8.1.10. Ukrcaj samaricom za teSke tercteU ovom sluCaju moramo u obzir uzeti promjenu deplasmanapromjenu poloZaja tcZiSta sustava broda uslijcd ukrcaja tereta.

tg p

pGG1 := 0 + p

. ' p . bc ~ ~ --- D + p_ _ c _ ~ _

D + p) MoG llsprgdje su: GG1 - pomak sustavnog teZiSta uslijed podizanja teretasamaricom za teSke tcrete [ml

MoG1iopr. - metacentarska visina ispravljena za utjccajslobodnih povrSina nakon zahvaCanja teretasamaricom za teSke terete Lml

MoG P' - metacentarska visina ispravljena za utjecajslobodnih povrSina prije zahvaCanja teretasamaricom za tcSkc terete [m]p masa tereta koja se ukrcava na brod [t]

h - vertikalna udilljenost izmedu hvatiSta glavcsamarice za teSke terete i teZiSta sustava broda(h h - KG) [mlhts - visina hvatiSta glave samarice za teSke tereteiznad kobilice [m]

67


34/81

Db

h

h

b

p

MoJIP

G, G'G

KG

K5/ika 8 12

deplasman broda [t]otklon glave samarice za teSke teretc iz simetralebroda {ml- kut nagiba broda za vrijemc opcradje ukrcajatereta [0 J

Zal t?C liji p_roraCun trebalo bi uzett u obz1r 1 cventualnu promJenupo O Z ~ J a tocke poCetnog popreCnog mctacentra 1 efekta slobodmhpovrSma, medutim za potrebe prakse ovaj naCin daJe z a r l o v o l j a v a j U t ~ erezultate.8.1.11. Zeljena metacentarska visina premjeStanjem rnasaU rjeSavanju ove grupe problcma treba uoCiti dva osnovna:a) JJOZnata nam je vertikalne udaljcnosti premje.Stanja, odnosno visina

t e z 1 S t ~ ~ ~ s nakon premjeStanja, a tra:li se masa koju moramopremJeshh68

b) poznata nam je masa koju Zelimo premjestiti, a tra:limo visinutcZiSta masc naknn premjeSlanja

GGIZ = MoG;5pr - MoGzgdje su: GGa - Zeljeni vertikalni pomak te:liSta sustava [m]MnG 1spr - metacentarska visina ispravljena za utjecajslobodnih povrSina prije premjeStanja masa [m

MoC 1 - Zeljena metaccntarska visina [m]l d j ~ e n i vertikalni pomak (GGn) moZemo dobiti i kao razliku Zeljenevisine teZ.iSta sustava broda nakon premjeStanja ncke mase i leZiSta

sustava broda prije prcmjeStanja mase GGu = KGt - KG).GG 1 Da) p h

h h, - h,GGu Dh phz = h, + h

gdje su: phDh,

- masa koja se premjeSta [tl- vertikalna udaljenost na koju se premjeSta masa [ml- deplasman brada l l- visina teZiSta mase iznad kobilice nakon

premjeStanja [m}- v isin a tc:ZiSta mase iznad kobilice prijepremjeStanja [m]

8.1.12. Z.cljena metacentarska visina ukrcajem/iskrcajem masaU danim obrascima ukrcana masa ima pozitivan predznak p > 0),a iskn:una musa negativan (p < 0).a) poznata nam je visina teZiSta ukrcane/iskrcane mase iznad kobilice,a traZi se masa koju moramo ukrcati/iskrcatib) poznata nam je masa koju Zelimo ukrcati/iskrcati, a traZ.imo visinutc:ZiSta u k r c a n e / i ~ k r c a n e mase iznad kobiliceNajprije odrcdujemo Zeljeni pomak:

GG1z = MoG;,pr. - MoGz69


35/81

gdje su: GGn - Zeljeni vertikalni pomak teZiSta sustava [m]MoGispr- - metacentarska visina ispravljcna za efekt

slobodnih povrSina prije premjeStanja masa [m]MoGz - Zeljena metaccntarska visina fml

a)

b

gdje su: ph

D GGup h GGnh - h(masc) - KG(D + p) GGuh - p

h(masc) KG + h- masa koja se ukrcava/iskrcava [l]- ver ti ka lna udaljenost izrnedu te:liSta

ukrcane/iskrcanc mase od teZiSta sustava broda [m]D deplasman broda ftlh(masc) - visina tcZiSta ukrcane/iskrcane mase iznadkobilice {m]KG - visina te:liSta sustava broda iznad kobilice prijeukrcaja/iskrcaja mase [m]GGH Zeljeni vertikalni pomak tcZiSta sustava [m]

8 1 13 oment nagibanja uslijed okretanja broda

gdje su: ollD

70

VRgKGd

} Dou = - ' - ~R g- moment nagibanja uslijed okretanja broda, t m- deplasman broda, t

brzina broda, m/s- polumjer okretanja broda u m

akcderacija sile te:le u m/s 2- udaljenost teZiSta sustava broda od osnovke u msrednji gaz broda, m

8.2. STABILNOST PR VECIM KUTEVIMA NAGIBASpomenut Cemo metode za proraCun poluga statiCke stabilnosti kojese najCcSCe javljaju u praksi.A) GH = "S" - KG;,pr. sintpgdje su: GH - poluga poprcCne statiCke stabilnosti broda zaodredeni kut nagiba (mjerilo stabilnosti pri veCim

kutcvima nagiba) [m]S - vrijcdnosl koja se dobiva iz dijagramapantokarena izoklina ili tablica s istim podacima)za razliCitc kuteve nagiba od 0 do 90 koja senalazi u knjigama trima i stabiliteta {m] Ulazi ses dcplasmanom, volumenom ili srednjim gazom.

- visina teZiSta sustava broda iznad kobiliceispravljena za efekt s}obodnih povrSina [m](KG;,p,_ = KG + 11MoG)- kul nagiba broda [ ]

5/ika 8 13Korekcija krivulje, za cfekt slobodnih povrSina pri vetim kutevimanagiba, na ovaj naCin nije u potpunosti ispravan, medutim za potrcbeprakse sasvim je zadovoljavajuCi.ProraCun za konstrukciju krivulje poluga popreCne statiCke stabilnostinajpraktiCnije je rijeSiti tabelarno.

71


36/81

10' 20 30 40 45 60 75S. KG;,pr- sintp

Cl

Treba konstruirati krivulju tako da na apscisu nanosimo kuteve nagibabroda stupnjevima, a na ordinaht vcliCinu poluga GH u metrima.

B)

CH[m]1.41.21.00.80.60.40.2

o 10" zo

': GHmax

40 50. ~5/ika 8 14 70" so 90"Postojc krivulje koje nam daju vrijednost poluga statiCkc stabilnostiveC proraCunate za izabranu visinu tcZiSta sustava broda. 'Ihkvcvrijednosti treba ispraviti za konkretnu visinu sustavnog tcZiSta iznadkobilice. U ovom proraCunu takoder u:dmamu visinu te:l.iSta sustavabroda ispravljenu za efekt slobodnih povrSina.

GH = G'H' + (KG' - KG;spr) sinc.pgdje su: CH - poluga popreCne statiCke stabilnosti broda za

odredeni kut nagiba [m]

72

G'H' - vdjednost poluge staticke stabilnosti proracunateza izabranu visinu te:liSta sustava broda iznadkobilice koja se dobiva iz dijagrama ili tablica zarazliCite kutevc nagiba od 0 do 90, koja senalazi u knjigama lrima i stabiliteta fm]. Ulazi ses deplasmanom, volumenom ili srcdnjim gazom.KG' - izabrana visina teii.Sta sustava boda za koju suizraCunate vrijednosti poluga stabilnosti C'H' (u

'1

K

N

)(' ';lp:i G"i.c>'-- H;. '. ljl

G' f.c'i--IH'x'

Slika 8 15

d.ijagramima ili tablicama je islaknuto koja jeizabrana KC) [m l

KG;,pr. - visina tc:l.i.Sla sustava broda iznad kobiliceispravljena za efekt slobodnih povrSina fm]- kut nagiba broda \ ]takoder je najpraktiCnije rje.Savati tabelarno.Ovaj proraCun

C)d b . d tt. MS a na temelju nJ ihIz krivulji ili tablica o JVaJU se VrlJC nos ,proraCunavaju se poluge statiCkc stabilnosti.

GH ' MS + MoG;spr s i n q ~gdjc su: GH - poluga pnpreCnc statiCke stabilnostiodredeni kut nagiba [m]

broda zaMS _ vrijednost iz dijagrama i tablica za r a z l i C ~ t ekuteve nagiba od 0 do 90, koja se .nalan u

knjigama trima i stabilitcta _ [ ~ n ] l ~ ~ ~ se sdeplasmanom, volumcnom t t srednpm gazom.MoG - metacentarska visina ispravljena za efekt1spr. slobodnih povr.Sina [mj

- kut nagiba broda [ ]

73


37/81

'

N,

VLo

Slika 8 16

)ostudpak p k r o r a C ~ n a t: k o . ~ s t r u ~ c i j a krivuljc poluga statiCkc stabilnosti1zvo 1 se ako Je vec pnJe optsano.8.3. UZDUZNA STABILNOST

74

M,

--.....: 'IIIII

S/ika 8 17.Mst D Mt.G sini.V

gdjc su: M,1 - moment uzduZne stabilnosti [t mjMt.G - uzdu:lna metacentarska visina 1.1 do 1.3duZinc broda, dobijc se kao razlika duZinc KMLkoju dobijcmo iz dijagramnog lista ili tablica shidrostatskim podacima i du:line KG) [m]

\V - uzduZni kul nagiba broda [0 ]D - desplasman broda tt]Napomcna: Kod uzdu:l.ne stabilnosti nijc mjerodavan uzduZni momentstabilnosti jer je brod u uzdu:lnom smislu dovoljno stabilan. Potreban

jc za raCun trima.

8.3.1. Odredivanje ukupnog trima (tu) i novog gaza na pramcu(Tp ) i krmi (Tk ) uslijcd premjeStanja masa na brodu usmjeru uzdu:Znice

I- Il lIIId I

p rf;;----=-- ------.J

5/ika 8 18

't, + tT t T,T, 2

75

. _ ~ ~


38/81

b ijc su: tupd

d,tktpLppMj

- ukupna prmnjena trima rm 1- masa koja se premjeSta ft]- udaljenost na koju se premjeSta masa [m],dobije se kao d = d2 - d 1- udaljenost tcZiSta mase od krmene okomice nakunprcmjeStanja Lm]- udaljenost tcZiSta mase od krmcne okomiceprije premjeStanja [m}

promjena gaza na krmi (trim krmeni) [m]- promjena gaza na pramcu (trim pramCani) [m]- duZina broda izmcdu okomica fm]- jediniCni moment pretege ili trima L ny;n],dobijc se kao vrijednost iz dijagramnog lista(tablica s hidrostatskim podacima) na osnovu

srednjeg gaza Ts ili na osnovu obrasca za MjM1.G - uzduZna metacentarska visina fm]D - deplasman broda fml

Obrazac za odredivanjc ukupne promjme bima hi = (p d)/Mj proizlaziiz osnovnog obrasca, tc se CeSCe koristi u praksi jer je jednostavniji.JediniCni moment pretege ili trima po jednom centrimetru ili pojednom palcu izvodimo kako slijedi:

gdje je: Mj

gdje je: Mj

jediniCni moment pretege ili trima, po cl'ntrimctru(moment koji izaziva prmnjenu trima od jednogcentimctra)

Mj 12 I.pp- j ed in iC ni moment pretege ili trima, po jednom

palcu (moment koji izaziva promjenu trima odjednog palca)

Podjela ukupnog trima (tu) na pramac i knnu kad se toCka Fnalazi na gJavnom rebru (tk = tp = tu/2)Kad s teZiSte vodcne plovne linije F nalazi na glavnom rebru,prilikom pomaka mase u smjeru uzdu:l.nice, dolazi do promjene trimatako da je uronuCe brod.a na pramcu jcdnako izronu krme:tp = tk = tu/2, prcdznaci ovisc o smjeru u kojcm se masa prcmjeSta.76

ljlIIIIIIIII

d I

Slika 8 19

tp

Pozitivan predznak stavljaokomici se masa pomiCc.

se na gaz u ovisnosti o tome prema kojojTp

tu/2 =Tp

gdjc su: TpTkTp

Tkt= tu/2 =

Tkgaz brodu nu pramcu prije pomaka mase {m]

_ gaz broda na krmi prije pomaka mase [mlkonaCni gaz broda na pramcu nakon pomakamase {m]

Tktu/2

_ konaCni gaz broda na krmi nakon pomaka mase [ml polovina ukupnog trima \ml

k t (t ) na prama 1 krmu kad s toCka Fodjela u upnog nma u ..nalazi izvan glavnog rebra

tu lktk Lpptu trtp Lpptp=tu tk

Lpp lk + lplp Lpp lk

,_._


39/81

tk . t

gdje su: tulk

lptk

Lpp/2

t

Pf i


40/81

xg(masc) - udaljenost teZiSta ukrcanc/iskrcane mase odkrmene okomice [mjlk - udaljenost teZiSta vodcne plovne linije odknnene okomice prije ukrcaja/iskrcaja mase fmj

Mj - jedin iCni moment p


41/81

Tk - konaCni gaz broda na knni nakonukrcaja/iskrcaja mase (m)Predznad za LlT _ovise _da li se radi o ukrcaju (+) ili iskrcaju (-)~ u s e , a p r ~ d z n _ a o za tnm pramCani (tp) i trim knneni tk) ovise daIt se ukrca vrSt prema pramcu od toCke F (tp = +) ili prema knni(tk = +) 1 obrnuto ako se radi o iskrcaju.Podjela ukupnog trima (tu) na pramacnalazi izvan glavnom rebru

IIIIl IF I

krmu kad se toCka F

~I 1_ _ L - -

-- - - - - -_tp-tk--'1 \lk

1--

I)

2)

3)

82

-III d

xg(ma>


42/81

promjenu gaza dodamo ili oduzmemo od srednjeg gaza (uovisnosti da li se radi o ukrcaju ili iskrcaju), i ziltim odredimonovi srednji gazna temelju konkretnog srednjcg gaza prije ukrcaja/iskrcaja inovog srednjeg gaza proraCunatog na prije spomenuti naCinodredujemo srednji gaz izmedu ta dva gazana temelju tag gaza vadimo sve hidrostatske podatke, a ondas takvim podacima izvodimo proraCun kako je prikazano

8.3.3. Odredivanje ukupnog trima (lu) i novog gaza na pramcu(Tp') i krmi (Tk') kod ukrcaja cjelokupnog tereta na brod

gdje su: BG84

l

I

i

IJ

teZiSte- teZiSte

GB

XBXG

slika 8.25.XG - XBd,d,

r r: 171 - -


43/81

gdjc su: hlDIMj

tu := DMjukupni trim kod ukrcaja cjelokupnog tcrcta nabrod [m]deplasman broda ft]- poluga trima uzJ.u:l.ne stabilnosti) [m1

- jediniCni moment pretegc ili trima [t 11Y.nLdobije se kao vrijednost iz dijagramnog: listatablica s hidrostatskim podacima na osnovusrednjeg gaza 1S ili na osnovu obrasca

Napomena: Da li je brod zatei:an i\i prete:l.an ovisi o udaljenostitoCaka B i od krmene okomicc, pa vrijedi pravilo:XG < XB brod zateZanXB < XG brod prctci:anPodjela ukupnog trima na pramac i krmu izvodi se tnko da se odredi

promjena gaza na pramcu tp) i promjenu gaza na krmi tk).Promjena gaza na pramcu, odnosno prnmjena gazatoCka F na glavnom rebru dobijc se kao polovina

na krnn kad jeukupnog trimatulp = tk ' -2

Promjcna gaza na pramcu 1 krmi kad je toCka F izvan rebra dobijese po posebnim obrascima.

gdjc su: tutktpLpplk

lp

86

tu lktk Leetp E_Leetp tu - tk

ukupna promjena trima [m)promjena gaza na krmi trim krmeni [m]- promjena gaza na pramcu trim pramCani) [m]

- du.Zina broda izmedu okomica [mj- udaljcnost tcZiSta vodene plovne linije od krmcneokomicc [ml, dobiva se iz dijagramnog lista ilitablica s hidroslabkim podacima na temclju

srednjeg gaza Ts- udaljcnost tcZiSla vodene plovne linije odpramCane okomice Lm1 lp = Lpp - lk)

KonaCnitoga danastupa

jc brod na ravnnj kobilici tj. da je Tp = Tk Ts prijetrima.lS = tk '

lS+ tpTk

gdje su: TstptkTpTk

Tp

- srednji gaz nakon kompletiranog ukrcaja [m- trim pramCani Lm1- trim krmcni [m]- gaz na pramcu nakon kompletiranog ukrcaja Lml

gaz na krmi nakon kompletiranog ukrcaja [m]

8.3.4. ProraCun promjene poloZaja sustavnog teZiSta broda usmjeru uzduZnice nastao uslijed premjeStanja i l iukrcaja/iskrcaja masa na/s broda

ProraCun promjenc poloi.aja sustavnog tcZiSta u smjeruuzduZnicc nastao uslijed prcmjeStanja masa na brodu

gdje su: GGpdD

uzduZni horizontalni pomak sustavnog tei:iStabroda nastao uslijcd prcmjeStanja neke mase p) [mlmasa koja se premjdta [t]udaljenost na koju se premjeSta masa p) [m)deplasman broda [t]

ProraCun prumjenc polo:l.aja sustavnog teZiSta u smjeruuzdu:lnice nastao uslijed ukrcaja/iskrcaja masa na/s broda

p . dCG ' - - - - D pgdje su: CG1 - uzduZni horizontalni pomak sustavnog te:liStabroda nastao uslijed ukrcaja/iskrcaja neke mase

p) [m[p - masa koja se ukrcava/iskrcava [t187


44/81

d - udaljenost teZiSla sustava broda od teZiStaprostora na/s koga se ukrcava/iskrcava masa(p) [m]D - deplasman broda [t[

Kad imamo proraCunati promjcnu polo:Zaja sustavnog tcZiSta brodau smjeru uzduZnice nakon ukrcaja/iskrcaja viSe masa, to moZemouCiniti na sljedeCe naCine:D XG + P> J, P> d, Po d,.XG, - D P> p, p .

1' d, + p, d, + p . dGG, P> P2 pXGt XG GGt

gdje su: XGt - udaljenost sustavnog teZiSta broda od knnencokomice nakon ukrcaja/iskrcaja neke mase [ml

X udaljenost suslavnog teZiStu broda od knncncokomice prije ukrcaja/iskrcuja nekc mase [m]

D deplasman broda [t]p, - masc koje se ukrcavaju/iskrcavaju na/s broda [t}dn - udaljenost teZiSta masa od krmene oknmice

nakon ukrcaja/iskrcaja na/s broda [m]GG 1 - pomak sustavnog teZiSta broda nastao uslijedukrcaja/iskrcaja masa na/s broda [m]

Valja naglasiti da se predznak ( +) koristi za ukrcane mase, a predznak(-) za iskrcanc mase.

8.3.5. Trimovanje broda premjeStanjem ili ukrcajcm/iskrcajcm masaZeljeni trim moZemo postiCi u osnovt rjeSavajuCi jcdan od dvaproblema.a) Problem kad nam je poznata udaljenost teZ.iSta traZenc mase (p)od krmene nkomice nakon premjeStanja odnosno ukrcaja/iskrcajab) Problem kad nam je poznata masa (p) koju premjeStamo odnosnoukrcavamo/iskrcavamo, a traZimo na koju udaljenost te:ljSta od krmeneokomice.

88

IiI

Napomena:za ukrcaj u obrasce uvrStavamo masu (p) s pozitivnim predznakom (+)za iskrcaj u obrascc uvr.Stavamo masu (p) s negativnom predzn


45/81

masu da bi prouzrokovali Zeljenu promjcnu trima[mlL l.tuzMjp

- promjena trima koju moramo prnuzrokovati [m]- moment trima jediniCni [ m/m]- masa koju premjcStamo [t]Udaljenost ad knncne okomice na koju moramo premjestiti ndredenumasu dobijemo po obrascu:d2 = dl + dgdje j: d, - udaljenost teZiSta 1nase od krmene okomice prijepremjeStanja [m[

d, - udaljenost teZi.Sta mase od krmene okomice nakonpremjeStanja [ml

Trimovanje broda ukrcajem/iskrcajem masa

1) Pristup qesenju problema kad uzimamo da jc moment trimaMt) prouzrokovan ukrcajem/iskrcajem neke mase p) na/s

udaljenost d)a) poznata udaljenost d), traZi se masa p)Na temelju trenutnog trima i trima kojeg Zelimo dobiti odredujcmopromjenu trima koju moramo prouzrokovati da bi dobili Zeljeni trimpo slijcdeCem obrascu:gdje su: tu

tuzMuz

iltuz. = tuz - tutrim ukupni fm]trim ukupni Zcljeni [m]promjena trima koji moramo prouzrokovati fm]

Mjp d

Vrijednost udaljenosti d) dobivamo po obrascu;d = d m a > ~ ) - Jk

gdje je: d - udaljcnost teZiSta ukrcane/iskrcane mase ml teZiSta

90

vodcne plovne linijc [m]d(mase) - udaljcnosl teZiSta ukrcane/iskrcane mase od

krmene okomice [m]

lk okomice [mlb) pnwata masa p), tra:l:i se udaljenost d)

~ t u Mj~ pPoziciju ukrcanogliskrcanog tereta dobivamo po obrascu:

d(rn.lse) = Jk + dU jednmn i drugom problemu, dovoctenje broda na ravnu kobilicutretiramo kao specifiCan sluCaj ove metode. Trim ukupni Zeljeni (tu1)ako Zelinw dovesti brod na ravnu kobilicu je nula.tU.t = 0

ilhl;. = 0 - tu= - tu

2) Frislup rJescnju problema kad nam jc poznata masa,odnosno mase p) koje Zclimo ukrcati/iskrcati raCunajuCiuzdu:l.ne momente odnosno njihovu razlikul ostavimo JCdnad:l:be za uzdu.Zne momente koji se javljaju prije iposlije ukrcaja/iskrcaj,J, a Y


46/81

1trim broda proraCunavamo po obrascu:

gdje je: XG 1XBtu,MjD

- udaljenost le:liSta sustava broda od krmencokomice za Zeljeni trim nakon ukrcaja iskrcaja lml- udaljenost teZiSta istisnine od krmcne okomice zanovi dcplasman (D+ p) [m]- trim ukupni Zeljeni [m]- moment trima jediniCni za novi deplasman (D p)

[t m/ml- novi deplasman broda D+p) ltlOvdje treba imati u vidu da je za pretdan brod tu;;. > 0 a zazate:lan brod hli. < 0, le da se hidrostatski podaci koji ulaze uobrazac trebaju odrediti na tcmelju novog deplasmana D + p.a) Ukrcaj/iskrcaj mase u/iz jednog prostoraRazlika momenata uzdu:lnih {t..LMu) prije i pos\ije ukrcaja/iskrcajaodrdene mase mora biti jednaka momentu koji stvori umnu:lakodredene mase 1 udaljenust te:liSta masc od knnene nkomice nakunukrcaja/iskrcaja.

t..LMu = d m ~ l pTransformacijom ovog obrasca dolazimo do rjeSenja.

t..LMud(llMSl ) =

gdje jc: d(mase) - udaljenost teZiSta mase od krmcna okomicenakon ukrcaja/iskrcaja da bi brod dobin Zeljenitrim [m]

RjeSavanjc ovog problema, kad moramu d.ovcsti brod na ravnukubilicu, samo je specifiCan primjer koga rjeSavamo tako da umjestoproraCuna XGz uvrstimu XB odreden za nuvi deplusman 0 + p itime zapravo pojednostavljujemo cijeli postupak.b) Ukrcaj/iskrcaj u/iz dva razliCita prostoraMoramo poznavati ukupni deplasman nakon ukrcaja/iskrcaja kao imasu koja se predvida ukrcati/iskrcati. Udaljenost sustavnog tei.iSta92

XG 1.Znamo da razlika mnmenata uzdu:lnih prije i poslije ukrcaja/iskrcajaodredene mase mora biti jednaka momentu koji stvori umnoiakodredcne mase i udaljenost tei.iSta mase nakon ukrcaja/iskrcaja alikako je ovdje rijcC o dva prostora imamo:

p = X + yt..LMu d1 x + d2 y

L lLMu - d2 pX dl - d2)y = p - X

gdje su: x - masa koja se ukrcava/iskrcava u/iz prvog prostora[t1

y - masa koja se ukrcava/iskrcava u/iz drugogprostora It]

d1 - udaljenost tcZiSta prvog prostora od krmeneokomice [m]dz - udaljcnost tc:liSta drugog prostora od krmene

okomice [m]8.3.6. ProraCun uzduinc slabilnosti broda kad su teiiSta prostoradana od glavnog rebra

gdje su: XG

l lG

XG5 ska 8 27

X MF +MAD1 XG - XB

- udaljenost sustavnog teZiSta broda od glavnogrebra m]

93

MF - uzdu:lni moment prema pramnt ft m] Ukupni trim izazvan umnoSkom mase (p) i udaljcnosti (d) kod


47/81

MA - uzduZni moment prcma hmi ft m]D - depla>man bwda [tjI - poluga uzduZnc stabilnosti lmlXB - udaljenost teZiSta istisnine od glavnog rebra [m]NajCeSCe udaljenosti teZiSta prostora od glavnog rebra prema pramcuimaju prcdznak plus +), a prema krmi minus (-). Te predznake izknjiga trima i stabilnosti dobivaju i momenti, tc svi hidrostatskipodaci i proraCunati rezultati.Ukupni trim izazvan umnoSkom dcplasmana i polugom uzdu:incstabilnosti koristimo nakon kompletiranog ukrcaja ili iskrcaja.D Itu MiZatim odredujemo promjenu trima na pramcu i prornjenu trima nakrmi kako slijedi:

gdje su: tutktpLppxF

tk = Lpp/2 +LLpp 2 - xF ) tutp = Lpp- trim ukupni broda [m]- promjena trima na krmi (trim krmeni) [m]

promjena trima na pramcu (trim pramCani) [m]du.Zina broda izmedu okomica [m]- udaljenost te.ZiSta vodene plovne linije odglavnog rebra fml

Vrijednost (Lpp/2 + xF) je isto Sto ilk, dok jc vrijednost I.pp/2- xF)isto Sto i lp.AP I IFI

p

r F 1/~ ~ - - .. - f-:lk=Lpp/2+xF I ] l p ~ L p p ; 2 x FLpp;2 I Lpp 2

LppSlika 8 28

94

premjeStanja tereta, odnosno ukrcaja/ishcaja ne razlikuje se od onogu sustavu prikazivanja udaljenosti od krmene okomice. Jedino te:l.iStetereta treba izrazili uz pomoC udaljenosli (d) od glavnog rebra.:Z:e\imo l i proraCunati te:l.iSta prostora iz sustava udaljenosti od glavnogre bra (eo) u sustav udaljenosti od krmene okomice (AP) mo.Zemokoristiti sljedcti obrazac, a proraCun uzduZne stabilnosti zatimpruvodimo na klasiCan naCin.

xgA ' = Lpp/2 + xgw8.4. KRITERIJI STABILNOSTI

BGH[ml\------ :__---.[A c

E

Slika 8 29A - PovrSina do kuta


48/81

kutova nagiba od 30 do 40 ili izmedu 30 i IPrv aka je ovaj manjiad 40, ne smije biti manja od 0.03 m-radijana.2. poluga statiCke stabilnosti mora iznositi najmanjc 0.20 m, pri kutunagiba jcdnakom ili veCem ad 30 .3. najvcCa poluga statiCke stabilnosli treba se javiti pri kutu nagibapo moguCnosti iznad 30, ali ne manjem od 25.4. poCetna metacentarska visina ne smije biti manja od 0.15 m.Prema Rezoluciji IMO A. 715 (17) Kodeks sigurne prakse za brodovekoji prevoze teret drva na palubi treba se pridrZavati prije spomenutihkriterija, a ako se zadovolje uvjeti opisani u nastavku mogu seprimjeniti i posebni k.ritcriji.Za brodove nak.rcane tcretom drva na palubi, ako teret koji seprostire uzduZno izmedu popreCnih nadgrada (ako na krmcnom krajunema nadgrada koje ograniCava prostor, teret drva na palubi morase prostirati najmanje do zadnjeg kraja posljednjeg grotla), nakonodbitka za zaobljene rubove brodske ograde, ne prelazi 4% Sirinebroda i/ili aka je teret osiguran stupovima za podupiranje koji ostajupouzdano uCvrSCeni pri velikom kutu nagiba, umjcsto predhodnospomenutih kriterija za sve brodove. Uprava maZe primjeniti s\jedeCekriterije:1. povrSina 1spod knvulje poluga statJCke stabilnosti ne smijc bitimanp od 0.08 m-rad1jana do t = 40 1h kuta naplavljivanja, ako jeovaj manji od 40.2. najveCa vrijednost poluge statiCke stabilnosti mora iznositi najmanje0.25 m.3. tijekom putovanp metacentarska visina treba biti pozitivna, nakonispravka za uCinkc slobodnih povrSina tekuCina u tankovima i, premaprilikama, vlaZenja palubnog tereta i/ili nagomilavanja leda naizloZenim povrSinama. Pored toga, mctacentarska visina prijeisplovljenja ne smije biti manja od 0.10 m.8.5. STABILNOST KOD POTPUNO KONTEJNERSKIH BRODOVAZbroj svih masa po grupama i teretnim prostorima (bay, bay cover,upper deck) daje ukupnu nosivost broda (deadweight). Kad seukupnoj nosivosti pribroji masa praznog broda (light ship) dobije seistisnina ili deplasman (displacement).96

broda treba odrediti za stvarni deplasman intcrpolacijorn:maksimalno dozvoljcni KG fmlminimalno dozvoljena metacentarska visina lm1maksimalno dozvoljeni vertikalni moment ltm]

Za pojedini sluCaj krcanja broda izraCuna se stvarni KG (ratunomccntracije). Toj vrijcdnosti pribraja se ispravak za utjecaj slobodnihpovrSina t.MoG tj. KG = KG + llMoG i s tom vrijcdnoSCu mnoZise stvarni deplasman broda, tc se dobije stvarni vertikalni momentbroda 0-KG'.Uvjeti zadovoljavajuCe stabilnosti broda:l. KG'.,-;; maksimalno dozvoljen KG 1z tab ice "Premited verticalll101l1i:'llts ' '2. D KC' s maksimalno dozvoljen vcrtikalni moment iz tablice"Permited vertical moments3. MoG ;o MoGmm iz tablice "Permited vertical moments"l'oCctnu metacentarsku visinu broda treba kontrolirati kad su kodukrcavanja poznate mase p (u tonama) na odredeni krak x (umdrima), a razlika gazova je na jednoj strani (oCitana na sredinibroda) vcCa od:

AT = 0.002 podnosno kad je pn uhcaju praznog 20-stopnog kontejnera razlikagazova na jednoj strani oCitana na sredini broda veCa od 5 cmSr > 0.05 m )Tada se poCetna metacentarska visina moZe odrediti sliCno kao i kodpokusa nagiba:

gdje su: p

d

D

p dD tg p- razlika mase balasta u boCnom tanku "antiheeling"

sustava odredena sondiranjem tanka na poCetku ina kraju balastiranja (nagnuCa) lt]

- udaljenost tcZ.iSta boCnog tanka "antiheeling"sustava od uzdu.Znice broda odredena iz tablicekapadtcta tankova [m]- deplasman broda odreden iz dijagramnog lista ilitablica s hidrostats '-im podacima za stvarni(oCitani) srednji gaz za ravnu teretnu vodenuliniju broda (list = 0) ft]

97

- kut nagiba broda u stupnjevima na preciznom 4. najveCa puluga stutiCke stubilnosti mora iznositi najmanje 0.042/C m.


49/81

D

inklinometru ili izmjeren sekstantom. (OhiCnoiznosi izmedu 3" 1 4 . To je kut izmedu voJenelinije nagnutog bruda i uspravnog broda (puCetnevodene linije)

b

B/4' DKG' B 'Bd

_Ill

1)4 IJ4

L = 30 i ne manJaad 0.016/C m-radijana do kuta nagiba p '-' 40" ili kuta naplavljivanja4>n ako je ovaj kut manji od 40".

pored toga, p o ~ r S i n a "is_pod0

~ ~ i ~ u l j e polua. statiCke stabilnosti1zmedu kutova nag1ba 3W 1 40 1h 1zmcdu 30 1 lpru ako je taj kutmanji od 40", ne smije biti manja od 0.006/C m-radijana.3. poluga statiCke stabilnosti mora iznositi najmanje 0.033/C m, prikutu nagiba jednakom ili veCem od 30".98

5 cjdokupna povrSina it:.pmi krivulje poluga statiCke stabilnosli dokuta naplavljivanja 1p, ne smije biti manja od 0.029/C m-radijana.U ovim kriterijima filktor C prcdstavlja faktor forme broda, a raCunilse koristcCi sljedeCu formulu:

gdje su: dD

c d D gB 2 KGmsrednji gilz [m]

c ~ z( Cw )

- Dlh((2U-Bo)/[Jn)((2LJH)i.) kao Sto je definiranona sliciD n a j v e ~ u visinu broda [m]

Bn - najveCa Sirina broda [m]KC - visina sustavnog te;hStil broda iznad kobilice [m],

uzeti je ne milnju od vrijednosti dCu koeficijent punoCe deplasmanaw - kocficijent vodenc linije

8,6, PRORACUN STABILNOSTI BRODA PR PR JEVOZU ZITAOsnovni uvjeti koje moril ispuniti brod Sil stilnoviSta stabilnosti priprijevnzu sipkih tereta su ovi:1) PoCdna metacentarska visina ispravljena za utjecilj slobodnihpnvrSina ne smije biti manja od 0.:10 m2) Kut nagibil broda koji moZe nastali presipavanjem Zita ne snHJebiti veCi od 12", odnosno 5"3) Preostalil dinarniCka stabilnost ne srnije biti manja od:

0.075 metara-radijana (m-rad)- 4.296 metar-stupnjeva (m 0 )- 14.1()4 stupa-stupnjeva (f t0 )

Nilpomena: RDS je predstavljena povrSinom izmcdu krivuljc statiCkestabilnosti i krivulje prekretnog momenta (u ovom sluCaju krivuljenagibnog momenta nastalog uslijed presipavanja tereta Zita) do kutanagiba 40" ili kuta naplavljivanja ili do kuta koji odgovara najveCojrazlici ordinata ovih krivulja, Sto je najmanje.ProraCunc izvodimo kako slijedi;Najprije na temelju podataka o teretu napravimo raCun centracije.Dakle u proraCun ulazi brod, mrtve teZine (konstante), balast, gonvo,

99 ~ . . . .RDS - preostala dinamiCka stabilnost Rezultat raCuna centracije su vrijednosti D, KG i XG. Na temelju


50/81

/ 7

Krivulja poluga statiCkcstabilnosti

Slika 8 31

- - - ~ [ ]

mazivo, voda i tcret. Koliko tereta moic stati u skladiSte odredenogvolumena raCunamo po jednom od sljedeCih obrazaca:

gdje su.

V klTERET ,u = S.FTERET ski = V ~ 1

TERETskl - teret koji stane u pojedino skladi.i:;te [t]Ysld - volumen skladiSta [m3]S.F. - faktor slaganja tereta Lm3/tlPT - specifiCna gustoCa terela ft/m 3]

Visina teZiSta prostora, za puna skladiSta, vadim? iz p l a n ~ k a p a c i ~ : t aa za djelomiCno puna skladiSta iz dijagrama kop su. dam za ?oltcnaskladiSta u brodskoj dokumenlaciji o prijevozu Z1ta. U d Jagramulazimo s volumenom Zita u skladiStu.Volumen Zita u skladiStu odredujemo na jedan od sljededh naCina:

V r T E R E T . ~ S.E

v, TERET >klP:,E

/ 0 0o' K EBESKJ NEBESKJEKV TOR w B EKV TOR E B

o) b)5/ika 9 20

P nebeski palK juZna toCka ncbeskog ekvatora:E1 (0, sw) - nebesko tijclo na zapadnoj strani nebeskesfere (slika a)

K

(0, sE - nebesko tijelo na istoCnoj strani nebeske sfere(slika b)Mjesno-ekvatorske koordinate: deklinacija i satni kutnDeklinacija: 0 = :EB 0 < 0 < 900 > 00 < 0

Satni kut:

134

Nebesko tijelo iznad ncbeskog ekvatoraNebesko tijelo ispod nebeskog ekvatora0


68/81

s

5/Jka 9 22.

- geografska Sirina motriliSta.6. PZ :E - astronomsko-pozicijski sfcrni trokut

nNPz 90 '

n 90 8L JIZ i < ISOZL - 90 V J P s < 1l:l0

90-(jl w ~ , v, m)p ' sin8 = s n r ~ sin 'Y + cos{j) cosf/cosw ---7 0

90-0

Slika 9.2.1.

I I . problem

cos s = sin v - sin {j) sin 8cosc.p cosOSE = 360 - S

s-s

zadano:~ , 5 8)

-------... sw = s

traZi se:----7 (v, { })

sm v -- sm lp sin 0 cos q> ens 0 cos s ---7 vsin 8 - sin Cj sin v

COS


69/81

gdje su Tstk

St = Ts - tk- UTC vremenski signal)- vrijeme kronometra

b) Odredivanje hoda kronometra hod)

gdje su St1St,n

Napomena:

hod n

- stanje odrcdeno ranije- stanje odred.cno kasnije- broj u danima vremcna

odredivanja stanjahod dobrog kronometra trebaizmcdu ta dvabiti konstantan.

c) Odredivanje Ts odnosno UTC) dulje vremena nakon Sto seprimio vremenski signal

U ovom zadatku pretpostavlja se da brod nema ~ v j e e stanje. ToCnovrijeme dobit Ce se:

gdje su tkn

138

Ts = tk hod n Slp- vrijeme oCitano na kronometru- proteklo vrijeme u danima od odrcdivanja

posljednjeg stanja Stp- posljednje odredeno stanje

samo zaVeneru,Mars iMjesec

samo zaSunce iMjesec

gdje su: vPV0ki

- prava visina nebeskoga tijela u stupnjevima- oCitana visina nebeskog tijela na sekstantu ustupnjevima

korektura indeksa sekstantakc - korcktura ekscentridteta sekstantaYuko visina oka nad morem u metrimarr -- paralaksa ncbeskog tijelar - radius nebeskog tijela. Pozitivan predznak vrijedi

kada se snima donji rub, a negativan kada sesnima gornji rub nebeskog tijelaNapomena: Na poklopcu sekstanta su oznaCene korektura indeksa 1

ekcentriciteta u rninutima. Takoder nautiCki godiSnjaci sadrZe paralak-su u minutama i radius nebeskog tijela. Pretvorite u stupnjeve zagornji izraz

Pravac poloiaja po mctodi Marque de Saint Hilairea

Pomoc u Sunca

TsL8

S Ap - slz nautiCkog godiSnjaka)

sm v = sin ljlp sin 5 cos 'Pr cos 8 cos ssm 0 - sin ljlp sin VR 7 0cos h) =::

/WE= i lm

COS (jlp COS VR

- cow = 360 - m139

gdjc SlC ( ~ p Ap) procijenjena pozic1p brodaVp - prava visinaVR - izraCunata visinah v - intercept

t:.v < 0


70/81

PomoCu zvijezda

TsIs

sin VR = sin q>p sin 0 cos ttlp cos cos s 7 VRw = Vp - VR 7 t:.v

cos w

N.G.>

sin 0 - sin ttlr sm VR= - 7 wCOS flp COS VR

/WE = ( )w ~ - 360 - w

S y S H A ~ = s

Crtanje pravca polofajaAv > 0

5/ika 9 24

140

Slika 9.23.

Odredivanjc geografske Sirine i azimuta pomoCu PolareOpa:la se Polara te izraCunava pravu visinu Vp Polare i Ts PojediniNautiCki godiSnjaci na raznc naCine daju geografsku Sirinu i azimuttc valja prouCiti upute. U dijelu Tablice ulazi se sa zbrojenomgeografskom Sirinom l. lz tc mjesnim satnim kutem proljetne toCke ykojeg se dobiva pomoCu zbrojene geografske du:line Az:

s 1 =5 1 ASy = satni kut pruljetne toCke u Greenwich-ul ravi azimut l'olare, osobito pri malim visinama, posluZit Ce za

knntrolu deviiilciic Ziro i magnctskog kompasa.

Odredivanje gcografske Sirine u Casu kulminadje nebeskog tijelaSekstantom se prati visina nebeskog tijela. OCita se najveCa visinakoja jc postignuta i pretvori u pravu Vp Prema NautiCkom godi.Snjakuodredi se deklinacija nebeskog tijela. Geografska Sirina se raCuna poizrazu: o (90 - v,)Napomcna: Pozitivan prcdznak se uzima kada su u toku snimanJalcda bila okrenuta sjeveru; ako su okrenuta jugu, uzima se negativanpredznak. Ovaj naCin odredivanja gcografske Sirine tim je toCniji,

141

Sto se polaganije mijenja deklinacija nebeskog tijela i Sto je manjabrzina broda.Odredivanje geografske duZine u Casu kulminacije ncbeskog

Jz zbrojene pozicije broda na karti u smjeru azimuta za Ll v > 0;za Llv < U u suprotnom smjeru) nanese se vrijednost Llv i dobivarektificirana toCka. Tom toCkom okomito na smjer azimuta crta sestajnica. Pozicija broda dobiva se u presjeku te s joS jednom stajnicom.


71/81

tijelaNeposredno prije kulminacije nebeskog t i ~ e l a na sekstantu se naznaCitoCna visina i oCita vrijeme na kronomctru tk, Ne dirajuC naznaCenuvisinu na sekstantu, treba saCekati da se-' nakon kuhninacije nebeskotijelo ponovno spusti na istu visinu te u tom Casu oCitati vrijemekronometra tk2. Postupak je sljedeCi:

t ~ - . + lk,2

T, tk -t- StPomoCu T, iz NautiCkog godiSnjaka odredi se satni kut S nebeskogtijela u Casu kuhninacije.

1 . ~ 3 6 0 - SNapomena: gcografska duZina je tim toCnija, Sto je manja brzinabroda i manja promjena deklinacije nebeskog tijela u tijeku mjerenja.Marque de St. Hilaire-ova metoda odredivanja pozidje brodaOpa:Za se visina nebeskog tijela i ispravi u pravu (vp) Visina v,) seizraCuna prema izrazu:

r = sin ipL sin 0 + cos qJ, cos 8 cos (5 + Az)gdje su: 'Pz - zbrojena gcografska Sirina broda8 deklinacija nebeskog tijela kojeg se snirniloS - satni kut nebeskog tijela kojeg se snimalo

Az - zbrojena geografska du:lina brodaNakon toga se izraCuna udaljenost rcktificirane toCke od zbrojenepozicije broda Intercept) Ll v):

Polom se izraCuna azimut w nebeskog tijela po izrazu:sin 8 - s in qJ, sm v,cos )) cos qJ, cos v,

Da se smanji vjerojatnost pogreSke, poZeljno jt: koristiti tri ili viSestajnica.Odredivanje pozicije pomoCu tri zvijezde

v, -+ VpJ ' -+ T,, -+ Sylv, -+ v,,' '

-+ T,, -+ 5'(2V; - Vp; ' - T,3 -+ Sy3~ , , : 2 ~

03

Sy, + SIIA)1 + Ap Si ~ , , o,, s,) -+ v,.' 'Sy + SHA), , Ap ,, (q>, o, 52

VRZ, UzSy + SIIA)3 , Ap 5; () - VRJ. 03;VpJ VJ


72/81

144

, ~ 3{ pB- - 7 > ~ . < C,\' , \

I

- : - = - = ~ : : : : : : : ; ; ? : ' C ; ; k = : _ ~ \ I__\c----------- - - - - - - - - - - - -

ll

S/ika 9 26 II

I l l

11

S/ika 9 27

I, ll, l i l Pravci poloZajap,, Procijenjena pozicijaP, l ozicija broda

PomoCu Cetiri zvijezdeVI --+ VpJ tkt --+ Syl --+ Ivz ; Vp2 tk2 Sy2 --+ szV3 --+ Vp3 tb----). Sy3 - ; 03V4 ; Vp4 tk4 J. Sy4 --+ 54


73/81

Sy, +Sy, +Sy, +Sy, +

146

01

- - - - - - - - - - - - (S IA)2z

- - - S H A ) 3~~ }

(SIIA)i ,A, s, ~ , ,(SHAh T Ap s, ~ , ,(SHA); TAp S; ~ ; ,(SHA)3 ' Ap - S; ~ ~

Vpt v , A v,Vp2 VR2 A v,Vp3 VR3 V;VpJ VR3 V;

8,,o,0;,8,,

s,) __ v,, Wts,) __ V[{l . (1)2s;) ~ ~ VRJI Ul;s4 __ V R-t. J ) ~ ''''''

'''

ro,

IV

'''

' 'm

Slika 9 28

' ' '

//

.

Napomena: Osim crtanjem na bijeloj karti, koordinate pozicije brodamogu se odrediti i raCunskim putem.

Poloiaj broda odreden mjerenjem visina nebeskog tijela uvremenskom razmakuPrvo mjerenjel p ~ p , Ap ; V ---7 Vpl; tkt ---t TS ---7 Stt

l)j147

St + Ap St(

Documents

Vademecum Maritimus Pomorski memento