INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIKSAOBRAAJNI FAKULTET TRAVNIK

UZORKOVANJE ROBE

SEMINARSKI RAD

PREDMET:Transportne osobine robe

Travnik, maj 2015.

1.UVODU dananjoj trgovinskoj razmjeni i modernoj ekonomiji openito, kontrolakvalitete razliitih vrsta tereta i roba ima vanu ulogu u matrici logistikih procedura.U kontekstu pravne normizacije regulirana je posebnim standardima ipravilnicima o kvaliteti, te obiajnim pravom. Specifina je za odreene vrstetereta glede zatite svih subjekata u prometnom procesu, a poglavito prodavatelja i kupca robe.U trgovinskim ugovorima izmeu prodavatelja s jedne i kupca s drugestrane pojavljuju se kontrolne kue sa zadaom da neovisno i tano provedukontrolu, pravilno uzorkuju predmetni teret, analizom potvrde i utvrde zadanezahtjeve svojih klijenata. Pri tom se pod pojmom kvalitete robe podrazumijevaskup svih osobina koje imaju bitan utjecaj na uporabnu vrijednost robe. Utvrivanjekvalitete i koliine robe rasutih tereta u praksi uobiajena je objektivnametoda, odnosno skup postupaka za ispitivanje robe u kojima se primjenjujuraznovrsni mjerni aparati, instrumenti, kemikalije i odreena laboratorijskatehnika. Kontrola rasutih tereta provodi se iz razloga to su osobine robe promjenjive,pogotovo iz razloga to rasuti teret nije ambalairan, te promjeneosobina robe nastaju zbog razliitih atmosferskih prilika, vremena uskladitenja,nepravilnog rukovanja teretom, itd. Takoer, promjenom jedne osobine moedoi i do promjene ostalih osobina to bitno utjee na parametre iz trgovinskih,odnosno komercijalnih ugovora. Podaci neovisne kontrole esto se koriste ikao mjerilo za odreivanje cijene robe na kojoj je neovisna kontrola i provedena,te da daju vrlo precizan uvid o osobinama robe, ali i esto govore o gubicima ili tzv. kaliranju robe.Kontrola kvalitete bilo kojeg materijala, robe, odnosno tereta ima svojeuporite u sustavu vodeih meunarodnih organizacija za standarde kao to suISO (engl. International Organisation for Standardisation) ili recimo ASTM(engl. American Society for Testing and Materials). U njima su determiniranetehnike specifikacije i drugi kriteriji, a trebaju se koristiti kao pravila, uputstvaili definicije odreenih svojstava, znaajki, obiljeja, ali s ciljem da materijali,proizvodi, procesi i usluge odgovaraju svojoj namjeni. Norme sistema standardanisu obvezujui zakoni ili konvencije nego samo preporuka za njihovu primjenu.

2. TEMELJNA PRAVILA UZORKOVANJA ROBE

Uzorkovanje nekog supstrata ili neke apstraktne pojave specifian je postupaki ima svoje ope znaenje i vrlo iroku primjenu. Gledajui na mnogedruge praktine primjere, uzorkovanje se moe definisati kao mali dio uzet izukupne koliine koji daje informaciju i sliku o kvaliteti cjelokupne koliine.Kupac koji je testirao uzorak proizvoda nada se da e cjelokupna koliina bitiu priblino jednakom standardu. Isto tako kupac koji angauja neovisnu kontrolnukuu za kontrolu kvalitete robe takoer oekuje da e uzorkovanje ikontrola na terenu garantirati oekivanu kvalitetu cjelokupne koliine robe.Prema pojedinim procedurama i principima koje proizlaze iz relevantnih statistikihobrazaca, te dobrog poznavanja materijala i tereta, uzorkovanje trebabiti baza za dobivanje kvalitetne i reprezentativne informacije o cjelokupnojkoliini tereta. Utvrivanjem stanja i kvalitete tereta dolazi se do nekih osnovnihparametara koji su vrlo bitni za cjeloviti transportni proces sa sljedeimpremisama: kvaliteta tereta odriva je kategorija, tj. fizikalna/kemijska svojstva prisastavljanju ugovora odgovaraju u dogovorenom opsegu pri preuzimanjuistoga postotak vlage kod higroskopinih tereta mjerljiv je i izuzetno bitanpodatak.Sve relevantne informacije klijentu slue za sljedee postupke: prihvaanje ili odbijanje tereta izraunavanje negativnih bodova (penala) ili uraunavanje tzv. benefitfaktora potvrda plaanja bez vremenskih ogranienja.Originalno zapakiran, plombiran i obiljeen uzorak uvijek mora biti na uvanjuu sluaju arbitranog postupka izmeu kupca i prodavatelja. Inspekcijskipostupak uvijek mora garantirati da je teret bio pravilno uzorkovan i pripremljenza analizu s maksimalnom preciznou.

2.1. Odreivanje veliine uzorka

Svrha uzorkovanja je dobivanje informacija o teretu uz izbjegavanje kontrolecjelovite partije tereta. Prosjean uzorak je stvoren od veeg broja pojedinanihuzoraka odreene mase s razliitih mjesta gdje se teret skladiti ili transportirapri emu je upotrebljiv sljedei obrazac:prosjean uzorak = veliina pojedinanog uzorka x broj pojedinanih uzoraka.Broj pojedinanih uzoraka koji se uzorkuju ovisi o dva glavna faktora, ato su: varijacija kvalitete (heterogenost) materijala i stupanj preciznosti potrebanza krajnji rezultat. Kod partija robe koje sadre velike varijacije u granulacijiili kvaliteti tereta potreban je i vei broj pojedinanih uzoraka iz koji e sekasnije pripremiti finalni prosjeni uzorak. Kod homogenijih partija tereta potrebanje manji broj uzoraka. Za pripremu reprezentativnog uzorka s prihvatljivimstepenom tenosti mora se prikupiti odreen broj pojedinanih uzorakasa svih mjesta poiljke robe. Ako je to postignuto i ako je uzorkovanje provedenoprema zadanom standardu, konani uzorak bit e reprezentativan.Na izbor metode uzorkovanja utjeu sljedei faktori: modaliteti utovara/istovara tereta dostupnost, odnosno posjedovanje alata za uzorkovanje trokovi procedura.U izboru metode uzorkovanja presudni su ekonomski faktori, odnosnocijene kotanja procedure za finaliziranje ''dobrog'' uzorka. Teret mora biti dostupansukladno institutskim klauzulama (INCOTERMS i dr.), a ako je to oteanoprilikom sastavljanja certifikata tu injenicu treba naglasiti. Fizike karakteristikekao to su granulacija, povrinsko klizanje, vrstoa/gustoa i oblik,te njihova meusobna reakcija tijekom utovara/istovara mogu utjecati na nainuzorkovanja tereta. Kada se analizira teret razliite granulacije, lako je uoitisegregaciju koja se pojavljuje prilikom transporta i rukovanja istim. Prilikomprijevoza rasuti teret uvijek ima intenciju segregacije ovisno o veliini, obliku,vrstoi, stepenu vlage, silama trenja meu esticama, teksturi, itd.Vea granulacijatvori bazu nasutog materijala, dok finija granulacija ostaje na vrhu hrpeu obliku stoca. Kod niveliranih hrpa koje nastaju prilikom rukovanja selevatorom tea zrna padaju najdalje, dok su zrna manje teine blie elevatoru,tako da se moe pojaviti segregacija u tri kategorije. Na pokretnoj vrpci teazrna nalaze se vie u sredini i pri dnu, dok se laka zrna nalaze pri krajevima ivrhu, stoga teret mora biti uzorkovan sa svih pozicija. Iako se kod analize mogupojaviti netoni rezultati to se dogaa u postotku od 5%, pogreka kodpripreme uzoraka moe biti do 10%. Najvea tolerancija javlja se kod samoguzorkovanja na razini od 85% to ukazuje na varijacije usvojenih standarda.Kada se kod uzorkovanja robe primarno uzima u obzir masa uzorka vaeesu dvije vane premise: preciznost uzorkovanja vea je s poveanjem mase uzorka preciznost se smanjuje u sluaju relativno velikog udjela zrna visokegranulacije.Pri tome je bitan izraun preciznosti uzorkovanja to je u funkciji stupnjavarijacije kvalitete, mase uzorka i volumena najveeg zrna u partiji tereta. Teorijauzorkovanja evoluira posljednjih godina, te postaje sve sofisticiranija uvoenjemmatematikih modela u kombinaciji s praktinim iskustvima. Obrazackoji se esto koristi za utvrivanje mase uzorka je sljedei:M = K x D3,gdje je:M masa uzorkaK konstanta uzorkovanja (ovisna o stupnju varijacije kvalitete)D najvee zrno u partiji (duljina najvee dijagonale).Granulacija pojedinanog uzorka utvruje se tako da zrna s najveimdimenzijama sluajnim izborom ulaze u pojedinani uzorak. Ovakav postupaklake je izvediv kod tereta manje granulacije, a puno je tea procedura kod teretaveih dimenzija kao to je ugljen. Za runo uzorkovanje koristi se standardiziranalopatica, dok se prema vaeem ISO standardu za uzorkovanje ugljenaodreuje minimalna masa uzorka prema sljedeem obrascu:M = 0.06 x d(t),gdje je:M masa primarnog uzorka (kg)d(t) veliina zrna (mm).Usporedba minimalnih masa primarnog uzorka za ugljen vidljiva je iz sljedeetablice.Tablica 1. Minimalna masa primarnog uzorka prema razliitim standardimaVeliina zrna(mm) ASTM D2234 ISO 1988 BS 101710 - 0.6 0.516 1 1 -20 - 1.2 -25 - - 1.550 3 3 3100 - 6 6150 7 9 13250 - 15 -U tablici 2. prikazana je minimalna masa primarnog uzorka za koks premastandardu ISO 2309-1980.Tablica 2. Minimalna masa primarnog uzorkaNominalna veliina zrna(mm) Masa (kg)< 40 141 do 80 281 do 120 4> 120 9

2.2. Odreivanje broja pojedinanih uzoraka

Uzimajui u obzir faktore koji utiu na ukupnu kvalitetu uzorka, trebaistaknuti da ukupno uzorkovanje ovisi o odreenom broju uzoraka . Broj uzoraka u osnovi ovisan je o tri parametra: varijaciji kvalitete ili stupnju heterogenosti tereta preciznosti uzorkovanja koliini partije robe.Prva dva faktora sadrana su u formuli:N = { 2w}2 / s,gdje je:N broj pojedinanih uzorakaw varijacija kvalitetes preciznost uzorkovanja.Navedena formula moe se koristiti kao baza za planiranje uzorkovanja svedok je varijacija kvalitete (w) poznata. Trei faktor koji takoer utie nabroj uzoraka, prema matematikom modelu veza je izmeu broja uzoraka iukupne koliine partije, prema sljedeem obrascu:N = K x M,gdje je:N broj uzorakaK konstantaM ukupna koliina partije.Kao praktini primjer moe se prikazati korelacija broja pojedinanih uzorakaza koks razliitih granulacija na razliitim transportnim sredstvima/skladitusukladno ISO standardu 2309-1980.Tablica 3. Broj primarnih uzoraka koksa na razliitim prijevoznim sredstvima:Veliina zrna(mm)Broj primarnih uzoraka za kokstraka vagon brod skladite/hrpa< 20 20 - - -21 do 50 50 75 100 15051 do 100 20 30 40 60101 do 200 10 15 20 30

3. METODOLOGIJA UZORKOVANJA TERETA

Kada se utvrdi broj primarnih uzoraka i masa istih, te je odreena lokacijaza uzorkovanje, potrebno je dobro isplanirati proceduru uzorkovanja. Koduzorkovanja tereta u pokretu najee se koristi: pokretna traka, elevator i dr.,te egzistiraju metode koje se zasnivaju na parametrima koliine ili vremena.Obje metode mogu se koristiti kod runog i mehanikog uzorkovanja, inaepoznate su i pod nazivom sistemsko uzorkovanje, s obzirom da je uzorkovanjeujednaeno ili po vremenu ili po koliini. Alternativa ovim metodama je uzorkovanjesluajnim izborom, koje teoretski daje jo bolju preciznost to se moeobavljati s kamiona ili grajfera (na parametru mase ili vremena).

3.1. Runo uzorkovanjeDa bi se pravilno uzorkovao teret, kontrolor mora imati potpunu dostupnostcjelokupnoj partiji robe pri emu se uzorkovanje sa zaustavljene trakemoe smatrati potpuno reprezentativnim. Tehnike su sljedee: uzorkovanje sazaustavljene trake; uzorkovanje tereta koji su u protoku; uzorkovanje stacionarnihtereta s kamiona, vagona, bare, skladita/hrpe.Uzorkovanje sa zaustavljene trake poznato je kao najpreciznija tehnikauzimajui u obzir da su sva mjesta za uzorkovanje dostupna te da svaki dio teretamoe biti uzorkovan i predstavljati cjelokupnu partiju tereta.Uzorkovanje tereta koji su u pokretu/protoku koristi se kod kretanja teretas pokretne trake i s padajuih tokova s pokretnih kontinuiranih prijenosnihsistema. Takoer se moe koristiti i za uzorkovanje tereta kod kojeg je povrinskisloj odstranjen.Uzorkovanje s pokretne trake trebalo bi se koristiti samo kada druge tehnikeili mjesta za uzorkovanje nisu mogua. Ova tehnika zahtijeva potpunu koncentracijui panju izvoenja ne samo zbog preciznosti i reprezentativnostiuzorka ve i zbog samih sigurnosnih motrita. Neke od ogranienja trebaju sestriktno potovati, a to su: pristup pokretnoj traci mora biti obostran, brzina pokretne trake ne smije biti prevelika u kombinaciji s protokomrobe male tonae i ne predubokog sloja robe (brzina 1.5 m/s maksimalno,protok 200 mt/h maksimalno, debljina sloja 0.3 m maksimalno), alat za uzorkovanje mora imati standardne dimenzije, nije preporuljivo uzorkovati u periodu smanjenog protoka robe, zbogefekta segregacije, paziti na mogunosti kontaminacije tereta s ostacima prethodnog tereta.Uzorkovanje iz bari moe se obavljati u razliitim fazama istovara sa sljedeimpravilima: ako je dubina tereta vea od 4 metra, uzorkovanje moe zapoeti odmahpo istovaru prve koliine tereta; potrebno je uzorkovati zadanibroj primarnih uzoraka, ako je dubina tereta vea od 4 metra, finalni uzorak moe sadravatiprimarne uzorke u tri segmenta istovara kako slijedi:- prvi segment 1/6 ukupne koliine tereta istovareno- drugi segment 1/2 ukupne koliine tereta istovareno- trei segment 5/6 ukupne koliine tereta istovareno.

Uzorkovanje stacionarnih tereta je jedna od onih tehnika koju esto trebaizbjegavati iz jednostavnog razloga to je vrlo teko prikupiti primarne uzorkesa svih pozicija u partiji tereta, tako da sam finalni uzorak kojega tvore primarniuzorci nee biti reprezentativan. Kod uzorkovanje iz kamiona ili vagona prvikorak pri ovoj tehnici je ustanoviti da li je teret utovaren s ravnom povrinomili je stvoren oblik stoca. Ako je stvoren oblik stoca pojavit e se segregacijatereta, a vrh e imati manju vlagu od baze. Uzorci moraju biti uzorkovani izbaze pa do vrha u jednakoj proporciji da bi se zadovoljio planirani broj primarnihuzoraka, kako je vidljivo na sljedeem prikazima uzorkovanja minerala.Uzorkovanje na ravnoj povrini Uzorkovanje pri obliku stoca

Uzorkovanje na ravnoj povrini Uzorkovanje pri obliku stoca

Slika 1. Prikaz pozicija za uzorkovanje na ravnoj povrini i pri obliku stoca (4 uzorka)

Slika 2. Prikaz pozicija za uzorkovanje pri obliku stoca (3 uzorka)

Slika 3. Prikaz pozicija za uzorkovanje na ravnoj povrini (3 uzorka)

Uzorkovanje sa skladita/hrpe okarakterizirano je kao nepoeljno te gatreba izbjegavati. Kod njega je teko postii visoki stupanj preciznosti u skladusa standardima, te treba teiti alternativnim metodama.

3.2. Mehaniko uzorkovanjeS razvojem brodarstva i poveanjem kapaciteta brodova javila se i potrebaza mehanikim uzorkovanjem da bi se dobilo na vremenu i smanjila mogunostgreke. Pozitivna karakteristika je to se mehaniki uzorkuje na punom profilus pokretne trake ili elevatora. Kada se oekuje sistemska greka kao kontrolnaradnja moe se sprovesti tehnika uzorkovanja sa zaustavljene trake. Mehanikisustav uzorkovanja dizajniran je da bi se uzorkovala roba s pokretne trake naterminalima velikog kapaciteta, te kada je runo uzorkovanje nemogue zbogfizikih i ekonomskih razloga. Mehaniki postupak omoguava uzorkovanjeprimarnog uzorka bez sistemske greke te u skladu s teorijom uzorkovanja, bezometanja protoka robe i lukih operacija. Daljnja obrada uzorka takoer seobavlja mehanikim putem to obuhvaa sljedee operacije: drobljenje, mljevenje,reduciranje, a u konanici formiranje zavrnog, reprezentativnog uzorka.Primjenom mikroprocesora ovaj nain uzorkovanja eliminira vjerojatnostciklike varijacije koja koincidira s intervalima uzorkovanja, te osigurava najrealnijei najpreciznije rezultate. Uzimajui u obzir ove injenice, parametri kojiodreuju masu primarnog uzorka te irinu i oblik samog uzorkivaa jesu: gdje je najvea nominalna veliina zrna ispod 3 mm, irina mehanikoguzorkivaa ne smije biti manja od 10 mm gdje je najvea nominalna veliina zrna iznad 3 mm, irina mehanikoguzorkivaa ne smije biti manja od trostruke nominalne veliina zrna,tako da je esta mjera od minimalno 30 mm kritina brzina uzorkivaa iznosi 0.6 m/s s poveavanjem irine uzorkivaa mogua i vea brzina pokretne trake brzina uzorkivaa mora biti konstanta.Dijelovi mehanikog sustava jesu: uzorkiva, drobilica i tzv. ''hranitelj''(engl. feeder), odnosno ureaj koji puni drobilicu s uzorkom. Selekcije uzorkivaaodreuju dva temeljna parametra: fizika pozicija mjesta uzorkovanja isama priroda robe. Svaki od ova dva imbenika mogu utjecati na izbor tipaureaja, koji se u praksi manifestiraju u modalitetima: uzorkiva tipa djelitelja,uzorkiva tipa vjedra i kruni uzorkiva.

Slika 4. Prikaz krunog uzorkivaa4. PLAN I PRIPREMA UZORKOVANJA

U najjednostavnijem sluaju priprema uzorka moe se sastojati samo oddijeljenja uzorka (smanjivanja mase uzorka) da bi se dobio finalni uzorak zaanalizu bez zahtjeva za razliitim granulacijama. Dijeljenje uzoraka nekada seradi nakon suenja istih da bi se napravile analize veliine, odnosno granulacijeili kad je granulacija uzorka prevelika za pojedine analize prema standardu.Kada se rade elementarne analize na uzorcima minerala laboratorij koristisamo 0.5 1.0 grama uzorka koji je pripremljen do najfinije granulacije, odnosnopraha. U idealnim sluajevima to se radi drobljenjem finalnog uzorka dozahtijevane granulacije za razliite tipove analiza. U praksi se to rijetko dogaazbog prilino velike mase finalnog uzorka te samog dijeljenja i mijeanja primarnihuzoraka da bi se stvorio finalni uzorak. Priprema uzorka i planiranjeuzorkovanja obuhvaa determinaciju vlage, odreivanje fizikih karakteristikai generalnu analizu. Suenje uzorka izvodi se kad je teret isuvie vlaan da bi semogao pripremiti sukladno standardnoj proceduri ili kada je uzorak vizualnomokar, te se uope ne moe dijeliti niti dalje obraivati, a da se ne izgubi vlaga.Uzorak se priprema za odreivanje vlage tako da se proiri tanak sloj uzorka nametalnu plou na kojoj nema doticaja atmosferskih prilika, izvae se i stavljasuiti na topli zrak od 40 oC. Nakon suenja ponovo se vae masa uzorka te sena temelju dobivenih podataka rauna razlika u teini prije i poslije suenja, tedobiva postotak vlage. iroki spektar opreme moe se koristiti za smanjivanjegranulacije sa slijedeom kronologijom: lomljenje uzorka (redukcija iz nomi.nalne veliine na 2 mm 10 mm), mrvljenje uzorka (redukcija od 5 10 mm na1 mm 2 mm), stvaranje praha (redukcija od 1 2 mm do analitikog prahaispod 0.2 mm). Iza ove operacije slijedi mijeanje i dijeljenje reduciranog uzorkakoritenjem runih i mehanikih metoda. Jedna od njih je frakcijsko dijeljenjekoje se sastoji od jednostavnih operacije dijeljenja uzorka na nekoliko malihhrpa pri emu je potrebna prilino velika panja za eliminiranje sistemskegreke. Za konanu obradu uzorka treba predvidjeti tzv. etvrtanje kojim seveliina uzorka prilagoava standardima laboratorijske analize.

Slika 5. Prikaz frakcijskog dijeljenja uzorkaProcedure za pripremu uzoraka nekih minerala definirane su unutar meunarodnihstandarda kao to su ISO, ASTM i dr. Rizik vanjskih utjecanja nauzorak prilikom pripreme ima posebno znaenje, te je potreban pravilan izboropreme i alata kojim se uzorak priprema. Najvei rizik lei u determinaciji vlage,odnosno gubitku iste tijekom drobljenja uzorka zbog toplinskog utjecajaopreme i alata, te protoka zraka. Ostali rizici, odnose se na kontaminacijuuzorka prethodnim uzorkom najee zbog neprimjerenog odravanja. Prilikomdeterminacije vlage iz sigurnosnih razloga najvanije je odrediti tokuprotoka vlage. Odreivanje navedenog parametra statutarni je zahtjev zatransport pojedinih tereta unutar organizacija kao to su IMO, US Coastguards,Lloyds i dr. koji su usko vezani za sigurnost broda. Zahtjevi se poveavaju izrazloga to su neke vrste tereta esto u transportu s visokim stupnjem vlage, teuslijed vibracija mogu postati praktino tekui teret unutar brodskih skladita.Takva promjena tereta uslijed nevremena i velikih valova moe dovesti do havarije.Veinom se vlaga odreuje na osnovi gubitka mase uzorka koji se stavisuiti na temperaturu od 100 do 105 oC. Neki tereti se raspadaju natemperaturama i iznad 100 oC ili gube puno volatila, odnosno isparljivihmaterija tako da se koriste razne alternativne metode za egzaktno utvrivanjeparametra vlage (tretman u vakuumskoj penici, Karl Fischer metoda,destilacija uzorak se kuha u organskoj otopini, obino u toluenu, te se ondaodreuje masa kondenzirane vlage i dr.)Vanost pripreme plana uzorkovanja proima se kroz sve prije spomenutesegmente procedure uzorkovanja robe, a takoer je bitno poznavanje komercijalnogugovora, tj. zahtijeva klijenta i laboratorija. U najjednostavnijem sluajuuzorkovanje, priprema uzorka i analiza e ukljuivati: prikupljanje uzoraka,njihovo mijeanje da bi se dobio ukupni uzorak, te dijeljenja i redukcije da bi sepripremio finalni uzorak.Partija teretaUzorak br. 1 Uzorak br. 2 Uzorak br. nUkupni uzorakRedukcija,mijeanje dijeljenjeReport analize

Princip uzorkovanja lot po lot poveava trokove i sama shema uzorkovanjaneto je sloenija, ali i daje preciznije rezultate i bolju analitiku dispozicijucjelovite poiljke tereta. Ponekad i u samim komercijalnim ugovorima stojinapomena da se uzorkovanje treba obaviti po principu lot po lot. Isti seobino u veim partijama dijele na koliine od po 10.000 mt to znai, u sluajubroda tipa Panamax ukupna koliina tereta iznosit e cca 60.000 mt tako da sedijeli sa 10.000 mt i dobije ukupno 6 lotova. Svaki se lot uzorkuje zasebno, kaoneovisna cjelina, a tek se kasnije finalizira u formu reprezentativnog uzorkaprema navedenoj proceduri.

5. ZAKLJUAK

Proces kontrole kvalitete vrlo je sloen sustav kod kojeg se pravila, uzancei standardi moraju potivati da bi na kraju doli do tonih i preciznih rezultata,odnosno relevantnih podataka o ispitivanom teretu. Informacija o kvaliteti teretaima veliko znaenje u komercijalnim ugovorima, prijevoznim dokumentimai svim drugim ispravama koje prate neku poiljku. Kontrolne kue imajuneprijepornu odgovornost ne samo u vidu zatite svojih klijenata nego i zbogsudjelovanja u omoguavanju sigurnog transporta svih vrsta tereta, kao iouvanju ovjekovog okolia. Standardi velikih organizacija poput ISO-a iliASTM-a razvidno doprinose razvitku sustava kontrole kvalitete, te pojednostavljujukomunikaciju izmeu svih subjekata transportnog procesa. Kada seradi o kontroli rasutih tereta, primjerice minerala poput ugljena ili koksaprovedba kontrole kvalitete istih na terminalima koji posjeduju mehanikesustave bitno je olakana. Na pravilno dizajniranom sustavu kontrolor samokalibrira mehaniki sustav i automatski dobiva finalni uzorak. Pri runomuzorkovanju cijeli postupak je tee izvriti, a i potrebna je prilina fizika snaga,iskustvo i znanje za pripremu finalnog uzorka. Dananji laboratoriji zaispitivanje kvalitete robe moraju zadovoljiti vrlo visoke tehnike standarde, teim se nalae permanentno investiranje u sofisticiranu opremu.

LITERATURA

[1] SGS S.A., Sampling of bulk solids, 2nd ed., Geneva, 1993.[2] Vrani, D., R. Ive, Tereti u pomorskom prometu, Rijeka, Pomorski fakultet,2006.[3] Tadejevi, V., V. Jakovli, Poznavanje robe, Zagreb, kolska knjiga,1976.Internet:www.iso.orgwww.en.wikipedia.org